b
pr es
im pla
je tn
ra i
k
Glasilo Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga
Časopis za zdrav život
Broj 3 - svibanj 2011.
Diabetes
s l a t k i
ž i v o t
Tema broja:
Stres i klimakterij
Dvorac za dijabetičare!
Intervju s prim. dr. mr. sc. Manjom Prašek
Bolesnika je sve više, a nas liječnika sve je manje
Impressum / Sadržaj
br. 3/2011
Gastro putovanje
34 Kozmopolitizam na tanjuru u
HSDU je član međunarodne dijabetičke federacije (IDF)
“glavnom gradu” svijeta
Zlobnici bi rekli - to je zato jer je
britanska kuhinja nepostojeća.
Diabetes/Slatki život
ISSN 1333-8404
Glasilo Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga,
broj 3/2011., godina izlaženja XIX.
Zagreb, Dugi dol 4a, tel./fax: 01 2330 991,
e-mail: presi@diabetes.hr
web: http://www.diabetes.hr
Glasilo je Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga u
kojem pišemo o zdravom načinu života, tjelovježbi i
pravilnoj prehrani, a za osobe sa šećernom bolešću,
one koji o njima brinu ili s njima žive donosimo i
popularne članke poznatih stručnjaka te preporuke
za dobru regulaciju šećerne bolesti kako bi se
izbjegle kronične komplikacije.
Časopis izlazi 6 puta godišnje i besplatan je,
a za one koji žele dostavu na kućnu adresu
naplaćujemo troškove poštarine u iznosu od 30 kn
koju treba uplatiti na žiro račun Saveza 23600001101494782 (uz naznaku u rubrici “poziv na broj”
12-JMBG za pojedinca ili 5-MB za pravne osobe).
Potvrdu o uplati s adresom OBAVEZNO poslati na
fax: 01 4847 807 ili na diabetes@diabetes.hr
Također u ovom broju:
Izdanje: 04-02-11-2010.
Urednički savjet:
Prim. Želimir Beer, dr.med. / prof.dr.sc. Nikica
Car, dr.med. / prof.dr.sc. Irena Colić Barić / prof.
dr.sc. Tomislav Čabrijan, dr.med. / Božena Dakić,
dijetetičar / prof.dr.sc. Miroslav Dumić, dr.med.
/ Branka Duvnjak, vms / prim. Vesna Goldoni,
dr.med. / prof.dr.sc. Magda Kadrnka-Lovrenčić,
dr.med. / prof.dr.sc. Željko Metelko, dr.med. /
mr.sc. Manja Prašek, dr.med. / akademik, prof.
dr.sc. Zdenko Škrabalo, dr.med. / prim. Ana
Švast-Singer, dr.med.
Uredništvo zadržava pravo redakture, korekture i kraćenja
tekstova uz poštivanje autorskih prava. Rukopisi, slike i crteži
se ne vraćaju ukoliko to nije izričito dogovoreno. U skladu
s člankom 9. točka 4. Pravilnika o sadržaju, rokovima i
postupku stručnog usavršavanja i provjere stručnosti liječnika
HLK-a, članci objavljeni u časopisu Diabetes/Slatki život
boduju se s 2 boda po članku.
Hrvatski savez dijabetičkih udruga je nakladnik i jedini vlasnik
časopisa Diabetes/Slatki život.
Uvodnik
5
Događanja i akcije
14 Intervju
Dvorac za dijabetičare!
18 Tema broja
20 Medicina
28 Prehrana
31 Recepti
Za izdavača:
Davor Bučević, prof., predsjednik HSDU-a
Uredništvo:
Glavna urednica:
dr.sc. Mensura Dražić, dipl.ing.chem.
Medicinska urednica:
Ana Jakir, dr.med.
Prevencija:
prim. Ana Švast-Singer, dr.med.
Edukacija:
mr.sc. Manja Prašek, dr.med.
Prehrana:
Snježana Gaćina, dipl.ms.
Tjelesne aktivnosti:
Jadranka Kos, prof. edukacijske rehabilitacije i viša
fizioterapeutkinja
Djeca i mladi:
mr.sc. Marina Grubić, psihologinja
Grafičko oblikovanje i priprema:
Tatjana Dinter
Lektura:
Ana Zupčić
Administracija:
Sandra Kerim, Štefica Dolčić
Tisak:
Tiskara Vjesnik
Tiskano: svibanj 2011., u 30 000 primjeraka
4
34 Gastro putovanja
38 Tjelovježba
42 Najava dječjeg kampa
43 Djeca i mladi
S adržaj:
5
Ponovno svi na Jarun
Dođite svi na još jednu Jarunsku
utrku 28. svibnja 2011!
6
10. Kongres osoba sa šećernom bolešću Hrvatske
Solaris - Šibenik 7.-10.4.2011.
I na ovom kongresu je više od 500
naših članova iskoristilo ono što
kongres nudi: učenje, vježbanje i
druženje.
44 Iz udruga HSDU-a
50 Recenzija
51 Nagradna križaljka
Događanja i akcije
6
Medicina
20 Menopauza i dijabetes
I u menopauzi žena može održati
dobro fizičko i mentalno stanje.
Diabetes
www.diabetes.hr
3
Događanja i akcije
Riječ urednice / Poruka predsjednika
br. 3/2011
br. 3/2011
Čitatelji “odglumili”
Ðelu Hađiselimovića
RIJEČ UREDNICE
MIJENJAMO DIJABETES utrka
PONOVNO
SVI NA
JARUN!
N
a naslovnici ovoga broja časopisa napisane su dvije teme – stres i menopauza. Mož­
da se pitate zašto upravo te dvije teme? Moj bi odgovor bio: jer ste vi to tra­žili! Vi ste
ih odabrali!
Nema posebnog razloga što su obje teme zajedno, ali u anketi koju smo krajem prošle go­di­
ne napravili da saznamo želje čitatelja, među odgovorima su bili, uz ostale, prijedlozi da se
piše o ovim dvjema temama. Kako časopis izlazi šest puta godišnje, zbog praktičnih razloga
pišemo o obje teme zajedno u ovom broju.
Stres nije iznenađenje – svi smo kao dijabetičari gotovo od prvog dana kontakta s me­di­cin­skim timom među preporukama kako
uspješno regulirati svoj šećer više puta ču­li – izbjegavati stres! U sadašnjim uvjetima života to je ozbiljan zadatak i pitanje je kako
se tko od nas uspijeva boriti s njim i po­slje­dicama koje može uzrokovati. Za rješenje i savjete zamolili smo članice Tima za mentalno
zdravlje iz Sveučilišne klinike Vuk Vrhovac. U tekstu koji su napisale Mirjana Pibernik–Okanović i Dea Ajduković naći ćete i upitnik
koji će vam pomoći da se preispitate kako doživljavate stres, kao i preporuke što činiti da sa stresom lakše izađete na kraj.
Stres i dijabetes tiču se svih nas, ali druga tema i tekst koji nam je o menopauzi uz dijabetes napisala prof. Ana Stavljenić–Ru­ka­vi­na
ipak su u prvom redu namijenjeni ženskoj dijabetičkoj populaciji, iako i muškom rodu može dobro doći da više saznaju o tome zbog
supruge koja ima dijabetes.
Sigurno ćete se svi veseliti fotografijama snimljenima za vrijeme 10. kongresa i 7. sportskih igara u Solarisu u travnju, bilo da ste bili
tamo ili ste ovaj susret zbog nekog razloga propustili. Vjerujem da ćete se za sljedeći kongres na vrijeme po­bri­nu­ti i doći jer vrijedi
doživjeti sve što susret pruža – druženje, učenje i zabavu, a natjecanje da i ne spominjem.
Srdačno vaša
Mensura (Seka) Dražić
RIJEČ PREDSJEDNIKA
H
Dijabetičari u dvorcu?
Da vidimo tko je protiv!
rvatski model zaštite od šećerne bolesti uistinu je poznat i priznat u cijelom me­di­cin­
skom dijabetološkom svijetu, a posebno u zemljama koje razvijaju javnozdravstvene
modele skrbi svog stanovništva. Model koji je prihvaćen u Hrvatskom saboru kao Na­
cio­nalni program zaštite od šećerne bolesti, odredio je postojanje jednog referentnog centra
u Zagrebu, Sveučilišna klinika “Vuk Vrhovac“, tri regionalna centra u Splitu, Rijeci i Osijeku i
20 županijskih centara u županijskim domovima zdravlja. Lijepo zamišljeno i zapisano te pri­
hva­ćeno od Sabora.
Regionalni centar u Splitu u primjerenom je prostoru KBC Split, angažmanom lokalnog Split­skog dijabetičkog društva i dijabetologa.
Regionalni centar u Rijeci i danas je bez lokalne udruge pacijenata, što znači da nije prevladano mišljenje iz prošlosti kako im udruga
nije potrebna. Nije za realizaciju medicinske skrbi, ali jest za poboljšanje javno­zdrav­stvene skrbi i svijesti. Nadam se da će novi
vjetrovi koji pušu u Rijeci stvoriti i jaku lokalnu i regionalnu udrugu.
Regionalni centar Osijek centar je kojem direktno gravitira 330.000 stanovnika, a iz cijele regije više od 560.000 stanovnika. Uz
prevalenciju dijabetesa od 9 posto u stanovništvu Hrvatske iznad 18 godina, dolazimo do procjene od 80.214 osoba s di­ja­be­te­
som usmjerenih na osječki regionalni centar. Podsjetimo i da je u Osijeku jedini endokrinološki odjel od Zagreba do istočne hrvatske
granice na Dunavu, a trenutno radi u 62 m2 prostora.
No, otvorila se prigoda da regionalni centar u Osijeku nastavi svoje djelovanje i razvoj u dvorcu Batory koji je vlasništvo KBC Osijek.
Sada je to neuređen prostor, a svi se slažu: ministar, vodstvo bolnice i, naravno, Osječko dijabetičko društvo. Ministar dr. Mi­li­no­vić
na naš prijedlog uključio se u idejnu zamisao. Dr. Željko Vranješ, ravnatelj KBC Osijek izradio je idejni elaborat s pro­čel­ni­com odjela
doc.dr.sc. Silvijom Canecki-Varžić. Osječko dijabetičko društvo spremno je pokrenuti cijelu Slavoniju kako bi se prostor priveo svrsi.
Za početak, 25. travnja u HNK Osijek održan je koncert u svrhu prikupljanja početnih sredstava za realizaciju ovog projekta na
kojem je pjevao Tedi Spalato uz najprikladniji osječki bend Inzulin.
Svi su dali glas ZA, pa i Nacionalni program. Vidjet ćemo hoće li birokracija biti jača od ministra, saborskog programa, zdravstve­ne
struke KBC-a Osijek i 80.000 dijabetičara Slavonije, Baranje i Moslavine.
Usput, za razmišljanje, na upravo održanom našem 10. kongresu, gosti su bili i voditelji dijabetičkih udruga iz Bosne i Hercegovine.
Što je s dijabetičarima Hercegovine? Postoji li u Mostaru regionalni centar? Možemo li pridonijeti razvoju dijabetičkih regionalnih
cen­tara u BiH, jer kao što kaže IDF-ov slogan, “Zajedno smo jači“?
Veseli i zdravi bili.
Davor Bučević, prof.
4
Diabetes
www.diabetes.hr
U
subotu 28. svibnja 2011. od 14 do 19 sati akcija
Mijenjamo dijabetes ponovno na Jarunu!
Organizatori ovogodišnje akcije: Grad Zagreb, Hrvatski
savez dijabetičkih udruga i Novo Nordisk Hrvatska
d.o.o. pozivaju Vas da dođete toga dana na Jarun. Tom
pri­li­kom moći ćete:
¤ besplatno izmjeriti šećer u krvi;
¤ besplatno izmjeriti glikozilirani hemoglobin;
¤ besplatno se konzultirati s liječnicima dijabetolozima;
¤ posjetiti savjetovalište preventivne medicine.
U sklopu akcije organiziramo utrku oko Jarunskog jezera
koja je prošle godine privukla gotovo 200 trkača iz vi­
še europskih zemalja. Utrka duljine 6350 metara ima
na­grad­ni fond s novčanim nagradama za pobjednike u
svim kategorijama trkača.
Sve o Mijenjamo dijabetes utrci možete vidjeti na stranici
www.sportom-mijenjamo-dijabetes.com
Cilj ove akcije, koja se odvija pod pokroviteljstvom Pred­
sjed­nika Republike i Gradonačelnika Grada Zagreba,
promocija je zdravog načina života i tjelesne aktivnosti,
najvažnijih čimbenika u prevenciji dijabetesa i ostalih
kroničnih nezaraznih bolesti u svim dobnim skupinama.
U Republici Hrvatskoj više od 300.000 osoba boluje
od dijabetesa, a troškovi liječenja dijabetesa iznose
10% hrvatskog zdravstvenog proračuna. Više od 60%
liječenih dijabetičara nema zadovoljavajuću regulaciju
dijabetesa. Ovom akcijom želimo skrenuti pozornost i
na taj problem.
Program na Jarunu:
13:30 - 16:15
Prijave za utrku Mijenjamo dijabetes
14:00 - 18:00
Besplatno mjerenje šećera u krvi,
glikoziliranog hemoglobina
Konzultacije s liječnicima specijalistima
Ordinacija preventivne medicine
16:30
POZDRAVNI GOVORI:
Organizatori:
Vedran Boljat - Novo Nordisk Hrvatska
prof. Davor Bučević - Hrvatski savez dijabetičkih udruga
Grad Zagreb - gradonačelnik g. Milan Bandić ili
izaslanik
Izaslanik Predsjednika Republike
17:00
Utrka “Mijenjamo dijabetes” oko jezera Jarun, duljina
utrke 6350 metara
18:00
* Proglašenje pobjednika i podjela nagrada
18:30 - 19:30
* Koncert grupe “Zakon šutnje”
Voditelji: Minja Cvitković i Nenad Pavlica
Diabetes
www.diabetes.hr
5
Završio 10. kongres osoba sa šećernom bolešću Hrvatske
SVI ZADOVOLJNI,
HSDU PONAJVIŠE
Mnoštvo atraktivnih predavanja, već tradicionalna sportsko-navijačka atmosfera, druženja, zabave, susreti... sve je to ovog
travnja obilježilo 10. kongres osoba sa šećernom bolešću u turističkom naselju Solaris pored Šibenika.
Kongresu su prisustvovala 503 sudionika i 21 tvrtka. Računajući na recesijsku godinu, u prvom trenu ostali smo iznenađeni
ova­ko velikim brojem sudionika, no kad se zbroji trud uložen u organizaciju, zanimljive teme predavanja te dobra iskustva s
proš­lih kongresa, rezultati ipak nisu iznenađujući.
Ove godine kongres možemo nazvati i međunarodnim jer su pored predstavnika naših 38 udruga sudjelovali i predstavnici
Zveza diabetikov Slovenije (Saveza dijabetičkih udruga Slovenije), Udruženja za borbu protiv dijabetesa grada Beograda
“Plavi krug” (Srbija), Udruženja dijabetičara i srčanih bolesnika Berane (Crna Gora) i Udruženja dijabetičara iz Tešnja, Brčkog
i Kladuše (Bosna i Hercegovina).
Hrvatski savez dijabetičkih udruga zahvaljuje suorganizatorima kongresa - Brodskoj dijabetičkoj udruzi, te udrugama Sla­vo­ni­
je, Baranje i Moslavine, svim predavačima, izlagačima i sponzorima na sudjelovanju i podršci u organizaciji 10. kongresa.
Po­seb­no se zahvaljujemo Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi na podršci, kao i svima vama koji ste se odazvali našem
po­zi­vu i svojim sudjelovanjem pridonijeli da kongres uspije u potpunosti.
Također se zahvaljujemo agenciji Dubrovnik Sun d.o.o. i njezinim djelatnicima koji su svojom profesionalnošću pomogli u
ovako uspješnoj organizaciji kongresa, te osoblju hotela Ivan koje je izlazilo ususret realizaciji gotovo svake naše ideje.
Zadovoljna lica i osmijeh na vašim licima uvijek su nam poticaj da se i nadalje trudimo organizirati što bolje i zanimljivije
kongrese i druženja!
Vaši HSDU-ovci
Događanja i akcije
Događanja i akcije
br. 3/2011
Organizacija zdravstvene skrbi i liječenje u KBC-u Osijek
DVORAC ZA
DIJABETIČARE!
Regionalni centar za endokrinilogiju, dijabetes i bolesti metabolizma u Osijeku odgovoran je za skrb
oko 80.214 dijabetičkih bolesnika. Također je važno istaknuti da se radi o jedinom endokrinološkom
odjelu od istočne granice do Zagreba, pa je stoga za endokrinološku problematiku riječ o centru kojemu
gravitira ukupno 891.279 stanovnika.KBC Osijek predlaže projekt preseljenja kompletnog Odjela u
dvorac Batory. Čini se da podrške ne nedostaje!
Silvija Canecki-Varžić, dr.med.
R
egionalni centar za endokrinologiju, dijabetes
i bo­lesti metabolizma sastavni je dio Odjela za
en­do­kri­no­lo­giju i bolesti metabolizma Klinike za
internu medicinu KBC-a Osijek. Temeljem organizacije
dijabetološke skrbi jedan je od četiri takva centra u Re­
pu­bli­ci Hrvatskoj te predstavlja tercijarnu razinu zdrav­
stve­ne skrbi. Broj stanovnika koji direktno konvergira
Re­gio­nal­nom centru za endokrinologiju, dijabetes i bo­
les­ti metabolizma iznosi 330.506 stanovnika. Ako se
uzme u obzir sveukupna prevalencija šećerne bolesti
za Re­publiku Hrvatsku koja iznosi 9 posto (18+), to čini
brojku od 29.745 dijabetičkih bolesnika. Ako se uzmu u
obzir županijski centri te dijabetološki timovi u re­giji gdje
ukupan broj stanovnika (Vukovar i Vinkovci 204.768,
Virovitica 93.389, Slavonski Brod 176.785, Požega
85.831) iznosi 560.773, odnosno 50.469 dijabetičkih
bolesnika, dolazi se do podataka da je Re­gio­nal­ni centar
u Osijeku odgovoran za skrb oko 80.214 dijabetičkih bo­
lesnika. Također je važno istak­nu­ti da se radi o jedinom
endo­krinološkom odjelu od istoč­ne granice do Zagreba,
stoga je za endokrinološku problematiku centar kojem
gravitira ukupno 891.279 stanovnika.
8
Diabetes
www.diabetes.hr
Postojeći kapaciteti
Rad u postojećim kapacitetima zbog prostornih ogra­ni­
če­nja, organiziran je u svega dvije specijalističko-kon­zi­
li­jar­ne ambulante s punim radnim vremenu, od kojih je
jedna endokrinološka, dakle skrbi za bolesnike s endo­
kri­no­loš­kim bolestima i problematikom osteoporoze i me­
ta­bo­liz­ma kalcija, površine 9 četvornih metara, te svega
jed­na dijabetološka ambulanta površine 13 četvornih
me­ta­ra. Pri Centru je registrirana i dnevna bolnica ka­
pa­ci­te­ta svega dva stolca (!) koja ujedno predstavlja i
pro­sto­riju u kojoj medicinske sestre obavljaju prijem, tri­
ja­žu i edukaciju bolesnika te vode značajan dio po­treb­
ne dokumentacije, odnosno evidencije rada ambu­lan­te,
površine 13 četvornih metara. Od ostalih pro­sto­ri­ja dio
Centra je i dijagnostička ambulanta za mje­re­nje mi­ne­ral­
ne gustoće kosti (DEXA) površine 13, te če­ka­o­ni­ca za
bolesnike površine 14 četvornih metara.
U tom je prostoru ukupne površine svega 62 četvorna
me­tra, uz navedenu organizaciju rada i napomenu da
se rad odvija u dvije smjene, tijekom 2010. godine uči­nje­
no 15.910 specijalističkih, subspecijalističkih te kon­zi­li­jar­
nih pregleda i dijagnostičkih pretraga.
U stacionarnom dijelu tijekom 2010. go­
di­ne hospitalizirano je 555 bolesnika,
od če­ga se u 70 posto hospitalizacija
ra­di­lo o dijabetičkim bolesnicima.
Pri Odjelu za endokrinologiju i bolesti me­ta­bolizma radi
7 liječnica (2 endokrinologa-dijabetologa, 4 spe­ci­ja­lis­
ta interne medicine i 1 specijalizant interne medicine),
te 10 medicinskih sestara i 2 administratora. Prostor na­
mije­njen korištenju liječničkog kadra sastoji se od svega
dvije prostorije ukupne površine 15 četvornih metara.
Pokazatelji reguliranosti dijabetičkih bolesnika u regiji
Postojeći su kapaciteti, s obzirom na izniman porast bro­
ja oboljelih i sukladno globalnom trendu, u raskoraku s
aktu­al­nim potrebama, što je rezultiralo značajnim sma­
nje­njem dostupnosti specijalističke odnosno sub-spe­ci­ja­
lis­tičke skrbi o bolesnicima.
Neadekvatnost kapaciteta tijekom proteklih godina
da­la je, nažalost, i nezadovoljavajuće rezultate ni­za
pa­ra­me­ta­ra koji ukazuju na nezadovoljavajuću re­gu­la­
ci­ju šećerne bolesti kod bolesnika u KBC-u Osijek, te
postupno, ali sigurno zaostajanje za ostalim regijama
Re­publici Hrvatskoj.
To je doprinijelo izrazitu povećanju opterećenja pro­stor­
nih kapaciteta ostalih odjela i klinika KBC-a Osijek koji
zbrinjavaju bolesnike s razvitkom kroničnih komplikacija
te svakako enormnom povećanju troškova skrbi za ove
bolesnike.
Prijedlog projekta
U cilju provođenja smjernica djelovanja i realizacije ci­
ljeva postavljenih Nacionalnim programom zdravstvene
zaštite osoba sa šećernom bolesti te pažljivom analizom
postojećih prostornih kapaciteta, KBC
Osijek predlaže projekt preseljenja kom­
plet­nog Odjela za endokrinologiju i
bo­les­ti metabolizma čiji je sastavni dio
Re­gio­nal­ni centar za endokrinologiju, di­
ja­be­tes i bolesti metabolizma u dvorac
Batory.
Objekt je potrebno temeljito sanirati i rekonstruirati pre­
ma zahtjevima novih korisnika. Nakon izrade idej­nog
projekta moći će se odrediti vrijednost ukupne investicije.
Preseljenje Regionalnog centra za endokrinologiju, di­ja­
betes i bolesti metabolizma u dvorac Batory omogućilo
bi korištenje većeg i primjerenijeg prostora u kojem bi
se uz adekvatniju organizaciju rada Centra omogućilo
kvalitetnije zdravstveno zbrinjavanje pacijenata i ta­ko
utjecalo na dugoročno smanjenje prevalencije i troš­ko­
va dijabetesa ne samo u području koje zbrinjava Re­
gio­nal­ni centar za endokrinologiju, dijabetes i bolesti
me­ta­bo­liz­ma u Osijeku, već i ukupno u RH.
S obzirom na činjenicu da je Regionalni centar odgo­vo­
ran za implementaciju preventivnih strategija, odnosno
za edukaciju o sekundarnoj i primarnoj zaštiti radi pro­
vo­đe­nja istih, povećanjem prostornog kapaciteta Centra
omogućila bi se primjena najučinkovitijih metoda sma­
nje­nja prevalencije i troškova dijabetesa, a u okviru
smjer­nica Nacionalnog programa zdravstvene zaštite
oso­ba sa šećernom bolesti s posebnim ciljem prevencije
bolesti, kao i Nacionalne strategije razvitka zdravstva u
razdoblju od 2006. do 2011.godine.
Čini se da sa svih nadležnih mjesta stiže podrška. U rje­
ša­va­nje aktualne problematike uključile su se i orga­ni­za­
ci­je civilnog društva, u prvom redu Društvo za zaštitu od
dijabetesa Osijek te HSDU, jer je za bolesnike presudno
da se projekt čim prije realizira.
Epidemija 21. stoljeća
U pet godina dijabetičara je u Hrvatskoj više čak 64 000
Prijedlog Rezolucije o šećernoj bolesti 9. svibnja 2011. je sa sjednice Saborskog odbora za zdravstvo upućen na pri­hva­
ća­nje saborskim zastupnicima. Mjerama iz Rezolucije trebali bi se smanjiti rizici razvoja bolesti i potaknuti rano otkrivanje
i liječenje. A koliko je to nužno, govori podatak da je u Hrvatskoj u pet godina broj osoba s novootkrivenom šećernom
bo­les­ti porastao sa 129 000 na više od 193 000. Procjenjuje se da imamo oko 316 000 osoba s tom bolešću, ali 40
posto njih to i ne zna.
Događanja i akcije
br. 3/2011
Obilježen Svjetski dan zdravlja
POTROŠNJA ANTIBIOTIKA
- U KORIST SVOJE ŠTETE
Ovogodišnji Svjetski dan zdravlja, obilježen početkom travnja, bio je posvećen jednom od velikih
problema medicine – otpornosti bakterija na antibiotike. Iako medicina već 70 godina raspolaže
lijekovima kojima može kontrolirati mnoge infekcije od kojih se u predantibiotsko doba umiralo, zbog
široke i često nepotrebne uporabe antibiotika, bakterije su u velikoj mjeri razvile otpornost na njih
Nataša Gajski Kovačić
Z
bog neinformiranosti građani često samoinicija­
tiv­no uzimaju antibiotike i time povećavaju nji­ho­
vu neučinkovitu potrošnju. Hrvatska se ubraja u
zem­lje s visokom potrošnjom antibiotika poput mno­gih
zemalja južne Europe. Posljedica toga su veliki pro­ble­
mi s mnogostruko otpornim bakterijama. Svjetska zdrav­
stve­na organizacija na rezistenciju na antibiotike već
odavno gleda kao na veliki javnozdravstveni problem,
a uoči Svjetskog dana zdravlja poručili su: “Bez akcije
da­nas, nema lijeka za sutra“.
Hrvatsko Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi još 2006.
godine osnovalo je Interdisciplinarnu sekciju za kon­tro­lu
rezistencije na antibiotike (ISKRA) koja ima zadatak ko­ordi­
ni­ranja svih aktivnosti na području suz­bi­ja­nja re­zistencije
na antibiotike. Vlada Republike Hrvatske je 2008. go­di­
ne donijela i Na­
cionalni
program za kon­tro­lu otpornosti bakterija na antibiotike za
razdoblje od 2009. do 2014. godine. Aktivnosti pred­vi­
đene ovim pro­gra­mom uključuju edukaciju pro­fe­sio­na­la­ca
pro­pi­si­va­ča i distributera antibiotika, edukaciju građana,
pra­će­nje stopa otpornosti, praćenje potrošnje antibiotika
te kontrolu širenja infekcija. Od početka provođenja Na­
cio­nal­nog programa izdane su prve ISKRA hrvatske na­
cio­nal­ne smjernice za pristup dijagnostici i terapiji po­je­di­
nih infekcija, što će doprinijeti racionalizaciji pro­pi­si­va­nja
antibiotika u Hrvatskoj. Od 2008. godine pro­vo­di se jav­
na kampanja s ciljem informiranja građana o štetnosti
pre­ko­mjer­ne uporabe antibiotika. Potrošnja anti­bi­o­tika
u Hr­vat­skoj u zadnje dvije godine pokazuje blagi trend
pa­da, ali još uvijek nismo jedna od zemalja u kojima je
po­troš­nja antibiotika niska i koje po­slje­dič­no imaju nis­ke
sto­pe otpornosti na antibiotike.
Antibiotici su jedini lijekovi čije kon­zu­mi­ra­nje ima utje­ca­
ja ne samo na po­je­din­ca koji ih uzima već i na širu
za­jed­ni­cu s obzirom da svakodnevno dije­limo
i izmjenjujemo bakterije koje normalno
žive u čovjeku. Kako pronalaženje no­
vih antimikrobnih supstanci već dulje
vrijeme ne donosi očekivane re­zul­ta­
te i kako se u skoroj budućnosti ne
na­zi­ru novi antibiotici s potpuno no­vim
me­ha­niz­mom dje­lo­va­nja, zadnji je čas da ogra­ni­či­mo
uporabu antibiotika i sačuvamo njihovu djelotvornost.
Diabetes
www.diabetes.hr
11
Na vrlo zanimljivom predavanju kojeg je u sklopu da­na
zdravlja održala dr. sc. Blaženka Kos, izvanredna pro­fe­
so­ri­ca na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu Sve­u­či­
liš­ta u Zagrebu, moglo se čuti da su antibiotici naj­veće
i najvažnije otkriće 20. stoljeća. Prvi otkriveni antibiotik
bio je penicilin, a otkrio ga je škotski liječnik Alexdander
Fleming dok je radio pokuse na stafilokokima, uzroč­ni­ci­
ma upalnih procesa. Fleming je 1929. godine objavio
re­zul­ta­te antimikrobnog djelovanja plijesni iz ro­da
Penicillium po kojoj je antibiotik i dobio ime penicilin. No,
supstanciju su izolirali tek britanski kemičari Howard Florey
i Ernest Chain, koji su 1941. godine uspje­li proizvesti
čajnu žličicu penicilina. Za svoje za­slu­ge Fleming, Florey
i Chain 1945. godine dobili su i No­be­lo­vu nagradu.
Otkriće penicilina potaknulo je potragu za mikro­orga­niz­
mima koji proizvode antibiotike, pa su slijedila otkri­ća
streptomicina (aminoglikozidnog antibiotika), klo­ram­fe­
ni­kola, tetraciklinskih antibiotika, polipeptidnih, ma­kro­
lid­nih i glikopeptidnih antibiotika. Bila je to zlatno do­ba
antibiotika, a potom se farmaceutske kompanije više
okreću istraživanju liječenja karcinoma i bolesti srca.
Nažalost, pogrešno su vjerovali da su infekcijske bo­les­
ti pod kontrolom i od ‘70-ih do ‘90-ih godina proš­log
stoljeća nije pronađen niti jedan novi antibiotik, a ujedno
su patogene bakterije razvile rezistenciju na sve po­sto­
je­će antibiotike. Najveći problem je izazvala MRSA
(Meticilin rezistentni Staphylococcus aureus), re­zis­ten­tan
prema predstavnicima gotovo svih skupina anti­bio­tika.
Antibiotik Vankomicin postao je posljednja linija obrane
protiv MRSA-e, no 1987. zabilježena je re­zis­ten­ci­ja i na
taj snažni antibiotik. Do razvoja anti­bio­tič­ke rezistencije
dolazi jer su bakterije u dodiru s anti­bio­ti­ci­ma razvile
različite mehanizme kojima se na­sto­je zaštiti od ubojitog
djelovanja antibiotika na samu sta­ni­cu. Jedan od najčešćih
mehanizama rezistencije je proizvodnja enzima koji će
razgraditi molekulu anti­bio­ti­ka i na taj način će antibiotik
postati neučinkovit. Dr. Kos se posebno osvrnula i na
prisutnost antibiotika u hrani koja je započela ‘50-tih
godina 20. stoljeća. Antibiotici su korišteni za poticanje
rasta farmskih životinja i sprje­čavanje pojave infekcija.
Pretjerana uporaba antibiotika na farmama također je
doprinijela porastu bakterija re­zis­tent­nih na antibiotike.
U ranim ‘70-tim godinama, u EU je zabranjena primjena
onih antibiotika koji se ko­ris­te u humanoj medicini kao
antibiotika za poticanje rasta životinja. Međutim, i dalje
je bila raširena primjena anti­bio­ti­ka sve do 2006. godine
kada je u EU zakonom za­bra­nje­na njihova primjena.
Hrvatska je tu zabranu usvo­ji­la godinu dana kasnije, no
u SAD-u je još uvijek do­zvo­lje­na uporaba antibiotika u
profilaktičke svrhe u uzgo­ju farmskih životinja.
Svjetski dijabetički kongres u Dubaiju
4. – 8. prosinca 2011.
IDF-ov Svjet­ski
di­ja­be­tič­ki kon­
gres kom­bi­ni­ra
vr­hun­sku zna­
nost i se­mi­na­re
či­ji je cilj po­mo­ći
udru­ga­ma čla­ni­
ca­ma IDF-a utje­
cati na po­li­ti­ku,
po­di­ći svjes­nost
jav­nos­ti i po­ti­ca­
ti una­prje­đe­nje zdravlja. Sa­s­tan­ci funk­cio­
ni­ra­ju kao forum za raz­mje­nu kva­li­tet­nih
informacija o di­ja­be­te­su i edukaciju di­ja­be­
ti­ča­ra te nji­hovih pru­ža­telja zdravstvenih
uslu­ga. Sljedeći Svjetski di­ja­be­tič­ki kon­
gres održat će se u Me­đu­na­rod­nom kon­
ven­cij­skom i izložbenom centru u Dubaiju,
Ujedinjeni Arap­ski Emirati, od nedjelje 4.
prosinca do četvrtka 8. prosinca 2011.
ceut­skoj in­du­stri­ji), zdravsteni struč­
nja­ci (me­di­cin­ske sestre, liječnici opće
prak­se, nutricionisti dijetetičari, edu­
ka­to­ri o dijabetesu), neprofitne orga­
ni­za­cije (organizacije mladih, struč­ne
orga­ni­za­cije, medicinske ili znan­stve­ne
orga­ni­za­cije) i čla­no­vi IDF-ovih udruga
i vezanih orga­ni­za­ci­ja. Kongres 2011.
bit će jedan od najvećih medicinskih
sa­sta­na­ka. Na njemu će se okupiti čak
15 000 iza­sla­nika koji predstavljaju više
od 200 udruga čla­ni­ca IDF-a. Uz vrije­
me za gotovo 1000 govornika, pros­tor
za prezentaciju 1500 sa­dr­ža­ja i deset
pa­ra­lel­nih sjednica ispla­ni­ra­nih na na­
čin da svatko na njima mo­že naći ono
što ga zanima, Svjetski di­ja­be­tič­ki kon­
gres nudi jed­no istinsko iskustvo uče­
nja i moćnu platformu za znan­stve­no i
političko umrežavanje.
Svjetski dijabetički kongres 2011. orga­ni­
zira se u suradnji s Di­ja­be­tič­kim savezom
Ujedinjenih Emirata. Za lo­kaciju je oda­
bran Dubai, tr­go­vač­ko i komercijalno
središte Blis­kog istoka. Dubai ima ra­zli­
čito i mul­ti­kul­tu­ralno stanovništvo, a
nudi izniman spoj modernog i di­na­mič­
nog grada te bezvremenske pustinje.
Politički forum
Sastanak u Dubaiju sadrži i po­li­tič­ku
plat­for­mu, a to je ono po če­mu se on
ra­zli­ku­je od ostalih do­ga­đa­ja vezanih
uz di­ja­be­tes. Svjet­ski dijabetički forum,
koji će pret­ho­di­ti kongresu, spojit će
po­li­tič­ke vođe s vodećim ljudima u
indu­stri­ji i civilnom druš­tvu. Svjet­ski di­
ja­be­tič­ki kongres u Du­bai­ju ta­ko­đer će
uključivati i novu temu u zdrav­stve­noj
po­li­tici, Glo­bal­ni zdrav­stve­ni izazovi,
ko­ja će privući vla­di­ne krojače politike,
part­ne­re iz nevladinih organizacija
te me­đu­na­rod­ne organizacije. Sa­sta­
Istinsko iskustvo učenja
Izaslanici na IDF-ovu Svjetskom di­ja­
be­tič­kom kongresu dolaze iz ra­zli­či­tih
pozadina: znanstvenici istra­ži­va­či (sve­
uči­liš­ni profesori, istra­ži­va­či u far­ma­
nak će omo­gu­ćiti forum za ozbiljne
ras­pra­ve o politici prema dijabetesu
i si­ste­mu zdravstva, financiranju i pre­
venciji. In­du­strijski partneri dobit će
pri­stup široj slici svijeta di­ja­be­te­sa i
nezaraznih bolesti, uključujući utje­caj­
ne donositelje političkih odlu­ka.
Pozitivno i trajno nasljeđe
Stopa pojavnosti dijabetesa u za­ljev­
skim zemljama među najvišima je u
svije­tu. Ovo je jedan od glavnih ra­zlo­ga
za IDF-ovu odluku da Svjet­ski di­ja­be­tič­
ki kongres odvede u u tu regiju. Kon­
gres je prilika da re­gi­ja dobije uvid u
me­đu­na­rod­no iskus­tvo, ali i da prikaže
vlastitu dob­ru praksu. Naši su ciljevi u
re­gi­ju do­ves­ti međunarodne per­spek­ti­
ve po­li­tike dijabetesa, prakse i znan­stve­
nih istra­ži­va­nja te podići lo­kal­nu os­vješ­
tenost o šećernoj bolesti.
Nadamo se da će prisutnost Kon­gre­sa i
nje­govih međunarodnih izla­ga­ča Za­lje­vu
pomoći u ubrzanju ob­nov­ljenih na­sto­ja­
nja da se dotakne problema di­ja­be­te­sa
i faktora ži­vot­nog stila koji pridonose
epidemiji u regiji. Surađujemo s lokalnim
part­ne­ri­ma kako bismo bili sigurni da će
Svjetski dijabetički kongres osta­viti iza
sebe pozitivno i trajno na­slje­đe. Ne­dav­ni
sastanci s važnim po­li­tič­kim duž­nos­ni­cima
u Zaljevu uka­zu­ju na veliku predanost i
pot­po­ru Kongresu, ko­ji za regiju pred­stav­
lja jako značajan događaj.
Intervju
Intervju
br. 3/2011
br. 3/2011
R
RAZGOVOR: Prim. dr. mr. sc. Manja Prašek,
dijabetologinja u Sveučilišnoj klinici Vuk Vrhovac
BOLESNIKA JE SVE VIŠE,
a nas liječnika sve je manje
azgovor s dijabetologinjom
prim. dr. Manjom Prašek mo­
rali smo podijeliti u dva dijela.
Jedan se odnosio na temu dijabetesa
i menopauze, dok se drugi odnosi
na aktualnu situaciju koja je nastala
pripajanjem Sveučilišne klinike Vuk
Vrhovac Kliničkoj bolnici Merkur.
S obzirom da je naša sugovornica
otvo­re­no ustala protiv te odluke i u
javnost iznijela čvrste dokaze zašto
odluka nije provediva u praksi te
opo­vrg­nula navode ministra zdrav­
stva dr. Darka Milinovića ko­ji je
tvrdio da se za osobe s di­ja­be­te­
som u funkcioniranju zdrav­stve­ne
skrbi koju pruža SK Vuk Vrho­vac
ništa neće izmijeniti te da će se
pripajanjem Merkuru ta skrb čak
i funkcionalno unaprijediti, kon­
cem prošle godine smijenjena je s
mjesta voditeljice dijabetološko-po­
li­kli­nič­ke službe i dnevne bolnice.
Odluku o smjeni donio je ravnatelj
KB Merkura dr. Željko Vidas.
Ostajete li i dalje pri svojoj odluci
da je SK Vrhovac na
Razgovarala: Nataša Gajski Kovačić
Rad u malim grupama, kada su pacijenti koji boluju od šećerne bolesti u pitanju, od velike je važnosti.
Ideja je dnevne bolnice da se petodnevnim programom koji prvenstveno podrazumijeva razgovor s
pacijentima, pruži znanje koje će oni primijeniti u svakodnevnom životu. Pokazalo se da kada su
pacijenti zajedno u manjoj grupi, jedan drugome predstavljaju poticaj, dok smo mi liječnici više u
funkciji moderatora
14
Diabetes
www.diabetes.hr
gubitku pri­pa­ja­njem KB Mer­kur? U
svom ste otvorenom pismu izjavili
da je na­kon spajanja SK Vuk Vrho­
vac pre­sta­la biti ono što je dotad
bila te da je postala obična, osi­
ro­ma­šena, ambu­lant­no-po­li­kli­nič­
ka di­ja­be­to­loš­ko-en­do­­kri­no­loš­ka
služba?
I dalje stojim iza onoga što sam rek­
la. Pripajanjem Vuka Vrhovca Merku­
ru prepolovljen je broj liječnika sa 12
na 7, pa se i rad u ambulantama više
ne odvija svakodnevno od 8 do 20
sati već samo u jutarnjoj smje­ni. Na
taj način pacijenti na preglede mo­ra­
ju čekati i po dva ili tri mjeseca. To se
događa zato što su bolesnici i go­di­
nu dana unaprijed bi­li naručivani na
redovne kontrolne preglede u svoju
dijabetološku ambu­lan­tu, no kako vi­
še ne radimo cijeli dan, ne postoji ni
mogućnost da ih se nakon obavljenih
laboratorijskih pre­tra­ga odmah na­ru­
ču­je na pre­gled kod liječnika, već
če­ka­ju mje­se­ci­ma, a u međuvremenu
im se sta­nje metabolizma mijenja. Na­
rav­no, kada su nalazi loši, bolesnika
mo­ra­mo zvati ranije
na pregled,
što do­dat­no stvara
gužvu. Nažalost,
n o­ v o­ o t k r i­ v e­ n i h
bolesnika sve je
više, a me­di­cin­
skog osoblja sve je
manje, što dovodi
do sve većih gužvi
i ne­za­do­volj­stva
s obje strane.
Poznati ste kao vrsna edukatorica,
kao osoba koja je uspostavila rad
dnev­ne bolnice za osobe sa še­ćer­
nom bolesti. Na koji način funk­
cio­nira dnevna bolnica koja je za
mno­ge pacijente nužan izvor infor­
ma­ci­ja i koja im pomaže u uspo­stav­
ljanju bolje kontrole bolesti?
Rad u malim gru­pa­ma, ka­da su pa­
cijen­ti koji boluju od šećerne bo­les­
ti u pitanju, od velike je važ­nos­ti.
Ide­ja je dnev­ne bolnice da se pe­to­
dnev­nim programom ko­ji pr­ven­stve­
no pod­ra­zu­mije­va ra­zgo­vor s pa­
cijen­ti­ma pru­ži zna­nje koje će oni
pri­mije­ni­ti u sva­ko­dnev­nom životu.
Po­ka­za­lo se da kada su pacijenti
zajedno u manjoj grupi, jedan dru­
go­me pred­stav­lja­ju poticaj, dok smo
mi liječ­ni­ci i medicinske sestre više u
funk­ci­ji moderatora. Mi ih naučimo
neke stvari ili skrenemo pozornost
na nešto što su zanemarili, a što
tre­ba­ju uspostaviti da bi se dalje
mog­li uspješno nositi sa svojom bo­
leš­ću. Prvog dana u dnevnoj bol­ni­
ci, kada ih zaprimimo, obično su
re­zer­vi­ra­ni, no na kraju kažu ko­li­
ko im je neka spoznaja do koje su
došli radom u dnevnoj bolnici olak­
ša­la svakodnevnicu. Bolesnima od
šećerne bolesti definitivno se te­že
nositi s nekim stvarima koje mi zdra­
vi uzimamo kao normalne. Nji­ma
sva­ki obrok znači računanje uno­sa
odre­đe­nih namirnica – gdje su uglji­
ko­hi­drati, koliko sam ih izbrojio, što
ako pogriješim količinu inzulina,
kada ću to ispraviti... Edukacijom
u dnevnoj bolnici praktično uče što
i kako uzeti u obroku, kako izra­ču­
na­ti potrebnu količinu inzulina za
uglji­ko­hi­drat­ni obrok, kako ispra­vi­ti
pogrešku i kako planirati dozu in­
zu­li­na prema vrsti hrane. Osim edu­
ka­cije, bolesnici obavljaju osnov­ne
laboratorijske i kliničke preglede,
Diabetes
www.diabetes.hr
15
Intervju
Intervju
br. 3/2011
br. 3/2011
a zapravo u bolnici provode samo
osam sati (kao radni dan) i time je
boravak znatno jeftiniji od ležanja
u bolničkom krevetu 24 sata.
Boravkom u dnevnoj bolnici osje­ća­ju
pripadnost grupi ljudi ko­ji su suočeni
s vrlo sličnim ili je­dna­kim brigama i
problemima, a ra­zgo­vo­rom jedni
druge potiču na dje­lo­va­nje. To je ko­
ris­no ne samo za njih, nego i za nas,
medicinsko osoblje, jer i mi usa­vr­ša­
va­mo svoje znanje učeći na njihovim
konkretnim problemima.
Na koji način pacijent dolazi u
dnev­nu bolnicu? Izrazi li sam želju
za tim ili ga šalje liječnik?
U dnevnu bolnicu dolazi se po pre­po­
ru­ci liječnika iz dijabetološke ambu­
lan­te koji procjenjuje nedostaju li pa­
cijen­tu određene spoznaje o bolesti
ili njezinoj kontroli. Obično nastojimo
formirati grupe ljudi iste dobi, a struk­
tu­ra pacijenata dnevne bolnice u 99
posto slučajeva odnosi se na ljude
koji su na inzulinskoj terapiji.
Što se tiče životne dobi i spola, tko
su naj­češći korisnici dnevne bol­
ni­ce? Ima li razlike u uspješnosti
tretmana?
Nastojimo u dnevnu bolnicu upu­ći­
va­ti osobe srednje i mlađe dobi. Pod­
jed­na­ko dolaze muškarci i že­ne, no
moram priznati da žene ozbilj­ni­je
shvaćaju dnevnu bolnicu i zna­nja
koja im nastojimo tamo dati. Mu­
škar­ci često negoduju zato što im
go­vo­rimo o pravilnoj prehrani i
go­vo­re da to radije proslijedimo
nji­ho­vim ženama jer im ionako
one pri­pre­maju obroke.
bol­ni­cu upravo nedostatak dobre
sa­mo­kon­tro­le bolesti?
Samokontrola je velik problem. Ima
ljudi koji se dobro kontroliraju i na
taj način uspješno reguliraju svoju
bo­lest, no ima i onih koji misle da se
komplikacije njima neće dogoditi.
Koliko je s jed­ne strane dobro što
po­vi­šen še­ćer u krvi ne boli, toliko
je to i ote­ža­va­jući faktor jer da boli,
ne bi ta­ko razmišljali i preuzeli bi
veću ini­ci­ja­tivu u regulaciji svoje
bo­les­ti. I na­kon boravka u dnevnoj
bol­nici, pa­cijen­ti dolaze na kontrole
kako bi se vidjelo koliko uspješno
odr­ža­va­ju svoje stanje stabilnim.
Po­nov­ni su­sret s grupom svakom je
bo­les­ni­ku poticaj i motiv za po­bolj­
ša­nje re­gu­lacije bolesti.
Što je s pacijentima iz drugih dije­
lo­va Hrvatske, imaju li oni dnev­ne
bolnice i na koji je način orga­ni­zi­
ra­na njihova skrb?
Split i Rijeka također imaju dnevne
bolnice, no svejedno u dnevnoj bol­
ni­ci SK Vuk Vrhovec 50 posto pa­
cije­na­ta čine dijabetičari iz dru­gih
dijelova Hrvatske. Oni se na ra­zli­či­
te načine snalaze kako bi bo­ra­vi­li tih
pet dana u dnevnoj bol­ni­ci. Jas­no je,
naravno, da mi ne mo­že­mo zbri­nuti
dijabetičare iz cije­
le Hr­vat­ske, ali
upravo zato
je izu­zet­no
važ­na edukacija samih bo­les­ni­ka,
ali i liječnika obiteljske me­di­ci­ne.
Mislim da se puno postiglo na toj
edu­ka­ciji osnivanjem društava za di­
ja­be­tes ko­ja djeluju širom Hr­vat­ske.
In­for­ma­ti­za­cija, učestala pre­da­va­
nja, me­đu­sob­na okupljanja i raz­
mje­na isku­sta­va uvelike pri­do­no­se
bo­ljem razumijevanju bolesti. Držim
vrlo dobrim takav model koji smo u
Hr­vat­skoj razvijali za zaštitu od še­
ćer­ne bolesti, a u kojem se jako pu­
no ra­di na edukaciji bolesnika.
Znači li za dijabetičara koji bo­lu­je
od dijabetesa tipa 2, a ko­ji prije
nije imao potrebu za in­zu­li­nom,
pre­la­zak na inzulinsku te­ra­pi­ju svo­
je­vrs­no pogoršanje bo­les­ti? Mož­da
ne gledano očima objek­tiv­nog pro­
ma­trača, ali da u nje­go­vom poi­
manju bolesti?
Uvjerenja da će im, ako prijeđu na
inzulin, biti gore ili da se njihova
bo­lest pogoršava, traju samo toliko
dok ne spoznaju koristi od inzulina.
Onda obično kažu – šteta što ni­
sam i ranije prešao na inzulinsku
te­ra­piju, bilo bi mi prije bolje.
đa­ju se i pubertetske promjene ka­
da djevojčice postaju ili žele po­sta­ti
samostalne i neovisne, a to za so­
bom povlači i promjenu sa­me re­gu­
la­ci­je šećerne bolesti. Ni po­če­tak
spol­nog života ne prolazi bez do­
dat­nih nedoumica – uzi­ma­ti ili ne
kon­tra­cep­ciju, pogotovo kod onih
žena koje su na inzulinskoj terapiji.
S obzirom na mogućnost adaptacije
doze in­zu­li­na, žene se mogu odlu­či­
ti na kontracepcijske pilule, ali uz
sva­ko­dnev­nu samokontrolu i mije­
nja­nje doze inzulina. Hormonski
ciklus tije­kom ovulacije može ta­
ko­đer utje­ca­ti na šećernu bolest u
žene, stoga kad uđu u menopauzu,
žene koje boluju od dijabeta tipa
1 često su i zadovoljnije jer nema
oscilacija zbog hormonalnih pro­
mje­na. Te se oscilacije znatno ubla­
ža­va­ju već nakon poroda. S druge
strane, de­pre­sija, koja je česti pra­
ti­lac me­no­pauze, može također
utje­ca­ti na regulaciju dijabetesa.
Hor­mon­ska nadomjesna terapija su­
ge­ri­ra se onim ženama kod kojih su
uče­sta­li­je psihičke promjene, crve­ni­
lo i znojenje. Optimalno je liječenje
hor­mon­skom nadomjesnom te­ra­pi­
S obzirom da se u ovom broju na­
šeg časopisa bavimo i me­no­pau­
jom tijekom pet godina, a potom
prestanak.
zom kod dijabetičarki, možete li
nam reći na koji način ova bolest
utje­če na hormonski život žene, od
po­čet­ka do kraja njezina ciklusa?
Sam početak menstrualnog ciklusa
kada djevojčice sazrijevaju i kada
počinju promjene, uvelike može
utje­ca­ti na regulaciju šećerne bo­les­
ti. Uz hormonalnu promjenu, do­ga­
Koliko su opravdane bojazni za di­
ja­be­ti­čar­ke koje se spominju u kon­
teks­tu uzimanja terapije i po­ve­ća­
nog rizika od srčanih problema?
Ginekološke kontrole, kontrole doj­ki
i kardiovaskularne kontrole se pod­
ra­zu­mije­va­ju. Upravo zbog po­ja­ča­
nog rizika od srčanih bolesti, di­ja­
be­ti­čar­ka­ma se preporuča terapija
HNL-om, ne duža od pet godina.
Od drugih neželjenih pojava, mo­
že se javiti povećani dobitak na
tje­les­noj težini, no to nije ništa što
se ne bi moglo regulirati pravilnom
pre­hranom i fizičkom aktivnosti koje
bi ionako za oboljele od šećerne
bo­les­ti trebale biti pravilo.
Što podrazumijeva pravilna pre­hra­
na za žene koje boluju od di­ja­be­te­sa,
po­go­tovo u vrijeme menopauze?
Jednostavno - dosta povrća, umje­re­
no ugljikohidrata i što više uglji­ko­hi­
drata bogatih vlaknima, kao što je
zeleno povrće. Uz to je u proljeće
dobro dodati vitamine u prehranu,
potrebno je paziti na kretanje krvne
slike te pratiti apsorpciju željeza ka­
ko bi se na vrijeme spriječila mo­gu­
ća anemija koja za sobom po­vla­či
vrtoglavice i slabost.
Ulaze li žene koje boluju od di­ja­be­
te­sa u menopauzu ranije nego žene
koje su zdrave?
Vrijeme ulaska u menopauzu za­pra­
vo nije različito kod dijabetičarki
i zdra­vih žena - taj ulazak u me­no­
pau­zu više je genetski uvjetovan.
Pro­mje­ne su često vezane uz lo­šu
regulaciju šećerne bolesti i hor­mo­
nal­nu funkciju štitnjače i uz nju ve­
za­ne neredovite mjesečne cikluse
ili pak uz policistične jajnike koji su
češ­ći kod žena sa šećernom bolesti.
Mislim da žene dijabetičarke ima­ju
više problema ulaskom u me­no­pau­
zu jedino ukoliko su sve hor­mo­nal­
ne funkcije koje smo na­ve­li, poput
štitnjače i policističnih ova­ri­ja, u
disbalansu. Njima će bi­ti teže kon­
tro­li­ra­ti dijabetes nego onim di­ja­be­
ti­čar­ka­ma s normalnim hor­mon­skim
lučenjem. Smatram, ipak, da je
puno bitnije koliko su psihički sprem­
ne i zdrave te koliko podnose teret
života sa še­ćernom bolesti.
Je li muškarcima koji boluju od di­
ja­be­te­sa lakše nego ženama?
Ima muškaraca ko­ji se izu­zet­no teš­
ko no­se sa svo­jom bolesti. Oni imaju
jedino tu pred­nost što se ne moraju
boriti s hor­mo­nal­nim disbalansom
i što ne­ma­ju trudnoću koju treba
iznije­ti, pa bismo mogli reći da im
je lak­še što se samih organa tiče,
no psiha je uvijek presudna pa tako
i u odlu­či­vanju je li teže bolesniku ili
bo­les­ni­ci s dijabetesom.
Koliko je samokontrola važna u
re­gu­la­ci­ji šećerne bolesti? Je li
glav­ni razlog dolaska u dnevnu
16
Diabetes
www.diabetes.hr
Diabetes
www.diabetes.hr
17
Tema broja
Tema broja
br. 3/2011
br. 3/2011
Klimakterij ne dolazi sam ...
STRES U JESEN ŽIVOTA
Stres i klimakterij pogađaju svaku ženu te predstavljaju niz životnih razlika na koje se treba znati bolje
prilagoditi. Kad su u pitanju osobe oboljele od šećerne bolesti, imamo dodatne rizike i posebne okolnosti.
Kao i inače, i ovdje se radi o životnim navikama koje se mijenjaju uslijed novih životnih prilika
Vedran Obućina
K
ako živjeti sa stresom i dijabetesom u vrijeme ka­da
i fizički i mentalni stres čine svakodnevicu? Priro­da
današnjice su brzina, ogromna očekivanja i stal­na
borba, posebno u većim gradovima. Mnogobrojne dru­
štve­ne, obiteljske i radne obveze imaju svoj biljeg i svo­ju
bremenitost u vidu prekomjernog truda koji često za­vr­ši
stresnom situacijom. No, dijabetičarima takav ži­vot pred­
stav­lja i prijetnju zdravlju. Zašto? Jednostavno, u stres­nim
situacijama raste razina šećera u krvi. Hor­mo­ni stre­sa kao
što su epinefrin, adrenalin i kortizol pu­ne tijelo ener­gi­jom,
što je možda dobro za ljude koji ne pa­te od še­ćer­ne bolesti,
ali je zaista komplikacija za di­ja­be­ti­čare. Mno­go­broj­ne
zdrav­stvene poteškoće mo­gu pro­istje­cati iz nervoze, stresa
i mentalnih smetnji po­put depresije i tjeskobe. Stres može
uzrokovati i bo­lest po­put gripe, a tada osoba gubi apetit
i često pre­sko­či prije­ko potreban obrok. Drugi će zbog
stresa pre­ko­mjer­no jesti.
Liječnici i stručnjaci koji proučavaju stresna stanja ima­ju
nekoliko važnih savjeta. Prije svega, kao što je to uo­bi­ča­
je­no u bolestima, a posebice kod šećerne bolesti, oso­ba
se mora priviknuti i naučiti na neke nove stvari u sva­ko­
dnev­nom životu. Kao jedno od početnih učenja, va­lja
pre­po­znati osjećaj kada rastu hormoni stresa. Ne radi se
o lakoj vježbi, jer je stres toliko sveprisutan da smo ga
zaboravili prepoznati. S druge strane, stres može biti
različita karaktera i ne moramo ga uvijek takvim sa­gle­
da­vati. Dok čekate u autu u koloni, ili ako vam je bližnji
ozbiljno bolestan, vjerojatno ćete pre­po­znati stresno
stanje, ali stres je i frustracija izazvana guž­vom u
banci, kašnjenje na posao, tramvaj koji vam je pred
nosom zatvorio vrata ili žaljenje za krivo kupljenim
omekšivačem za rublje koji, eto, ne miriše onako ka­ko
ste htjeli. Također, potrebno je razumjeti koliko stres
traje, je li to trenutna reakcija koja se smiruje ili se radi
18
Diabetes
www.diabetes.hr
o duljem vremenskom razdoblju, kada nastupa tzv. kro­nič­
ni stres koji je za dijabetičare posebno ozbiljan jer ga prati
stalno izlučivanje glukoze.
Bilješkama protiv stresa
Srećom, postoje mali koraci koje stručnjaci preporuču­ju, a
koji će pomoći dijabetičarima u svakodnevnom pre­po­zna­va­
nju stresnih stanja koje povisuju razinu še­će­ra u krvi. Većina
dijabetičara revno bilježi svoju ra­zi­nu šećera pri mjerenju.
Pri tome je dobro zabilježiti ka­ko se osjećate, jer će vam to
naknadno pomoći u pre­po­zna­va­nju zašto je ra­zina šećera
povećana. Kada se pra­ti uzorak, osoba će se lako naučiti
prepoznavati stres­nu situaciju i pokušati smiriti prije nego
hormoni “po­lu­de“. U ozbiljnim životnim situacijama potrebno
je češ­će mjeriti šećer, kao i posebno pripaziti na prehranu
i tje­lo­vjež­bu, koliko god poteškoća to predstavljalo. En­do­
kri­no­lo­zi znaju da bi dijabetičar trebao pre­po­zna­va­ti svoju
razinu šećera na­kon nekoliko mjeseci za­bi­lje­ža­va­nja već
samim time kako se osjeća: mirno ili stresno.
Prepoznavanje stresa je, međutim, tek polovica rješenja.
Njega treba izbaciti, smiriti se i postići zadovoljstvo. Po­
sto­je stotine načina antistresnog dje­
lovanja, koje su često opisane u
popularnim
knjigama
za samopomoć. Ovdje treba na­gla­siti da ne postoje dvije
iste osobe, pa tako ni dva potpuno ista načina smanjivanja
utjecaja stresa. Svatko bi trebao sam shva­ti­ti što ga smiruje.
Međutim, po­stoje neke tehnike koje su svoj­stvene svima.
Pod utjecajem globalizacijskog društva, naučili smo, kao
zajednice Zapada, pozitivne učinke joge i meditacije, du­
bo­kog disanja (prana), kao i razne opuštajuće te­ra­pi­je.
Katkada se ovdje radi doista o prodaji magle na krilima
istočne mistike, ali pojedinac će sam zaključiti što mu po­
ma­že. Katkada to može biti šalica aromatičnog čaja, a
ponekad je potrebna i kognitivno bihevioralna te­ra­pija
ili druge vrste psiholoških i psihijatrijskih te­ra­pi­ja, sa­vje­
to­va­nja i razgovora. Psihijatrijsko liječenje po­seb­no je
potrebno ako se radi o uznapredovalim anksi­oz­nim ili
depresivnim stanjima, kao i antisocijalnim sin­dro­mima,
zbog čega je moguća i farmakoterapija. U laganijim stres­
nim situacijama, dijabetičarima je naj­važ­nija zdrava pre­
hra­na i tjelovježba, smanjen unos ka­feina i distrakcija od
izvora stresa. Dobra knjiga, opuštajuća glazba, cvje­ćar­
stvo ili neki drugi opuštajući hobi također su dobri na­či­ni
smanjivanja stresa jer čine ono što psihijatri nazivaju “nau­
če­nim zadovoljstvom“.
Kad hormoni polude
Jedna je od velikih stresnih situacija, dapače i trauma, ula­
zak u klimakterij. Razne pro­mje­ne u tijelu žene predstavljaju,
poetski rečeno, ulazak u jesen života, koja traje godinama.
Ukratko, u kasnijim četrdesetim godinama ži­vota, hormoni
estrogen i pro­ge­ste­ron počinju opadati i žena gubi mogućnost
začeća i mje­seč­nice. Sva silina zdravstvenih problema stiže
s kli­mak­te­rijem, a kod dijabetičarki je to period kada po­seb­
no valja pripaziti na čim­benike zdravstvenih rizika kao što
su kardiovaskularne bolesti. Polagani gubitak estro­ge­na i
progesterona utječu na povećanje šećera u krvi (posebno u
perimenopauzi gdje tijelo postaje otpor­ni­je na inzulin). No,
kad estrogen i progesteron u potpunosti opadnu, razina se
šećera u krvi spušta, stoga treba pripaziti na česte promjene
hormona koji utječu na izlučivanje inzulina.
U klimakteriju se mogu prepoznati mnogi simptomi ko­je
di­ja­be­tičari inače imaju, poput otežanog sna, va­lun­ga ili
noćnog znojenja. Kada se povežu dijabetes i kli­mak­te­rij,
poteškoće pri spavanju mogu biti iznimno teške, pa mno­
ge žene odluče poslušati liječnički savjet za hor­mo­nal­nu
terapiju kojom se nadomještaju estrogen i pro­ge­ste­ron, s
napomenom da te doze moraju biti pod stal­nom liječ­nič­
kom paskom jer bi povećana količina hor­mo­na utjecala na
šećer u krvi. Osim posebne brige o srcu, žene u kli­mak­te­riju
trebale bi obratiti pozornost i na unos kalcija zbog opas­
nosti od osteoporoze.
Kada žena nema mjesečnicu 12 mjeseci, to znači da je
pro­ces menopauze završen. I tijekom menopauze i dalje,
žene s dijabetesom često imaju dodatne komplikacije. Ne­
ke žene tijekom menopauze dobiju višak kilograma, što
može povećati potrebu za inzulinom. Visoka razina šećera
u krvi može doprinijeti urinalnim ili vaginalnim infekcijama,
a kada estrogena ponestane, u urinarnom trak­tu i vagini
stvara se bolja uvjetovanost za razne bak­te­rije. Vaginalna
su­hoća uzrokuje bol pri penetraciji i ne­mo­gucnost orgazma
u seksualnom životu.
Ukoliko žena koja pati od dijabetesa nije posebno pa­zi­
la na životne navike, u klimakteriju će morati pro­mije­ni­
ti svoj način života ili će joj se pogoršati opće zdrav­lje.
Zdrava prehrana i tjelovježba opet su od iz­nim­ne važnosti;
to su kameni temeljci za normalan ži­vot s dijabetesom.
Tjelovježba povećava cirkulaciju i pomaže u regulaciji tje­
les­ne temperature, rješava tijelo masnoće i sprječava pre­tje­
ra­no debljanje, smanjuje rizik od kardiovaskularnih bo­lesti
i održava zdravu količinu kolesterola, povećava snagu i
izdržljivost, kontrolira stres, te smanjuje mogućnosti za
osteo­porozu. Zdrava prehrana, pak, podrazumijeva urav­
no­te­že­nu prehranu u kojoj ima manje kofeina (koji može
uzrokovati valunge), a više fitoestrogenih tvari (hrana poput
soje koja sadrži biljni estrogen). Liječnici također mogu, u
dogovoru s bolničkim nutricionistom, savjetovati jelovnik,
kao i lijekove za smanjivanje kolesterola.
Diabetes
www.diabetes.hr
19
Medicina
Medicina
br. 3/2011
br. 3/2011
pauzi, nego što je to bilo prije ulaska u me­no­pau­zu.
U žena s dijabetesom tipa I, već na prve znakove sni­
že­nja estrogena, fluktuacije glukoze od hipoglikemije do
MENOPAUZA
I DIJABETES
Menopauza izaziva promjene kod svake žene. U slučaju dijabetesa one su izraženije, ali uz dobru
kontrolu i suradnju s liječničkim timom, smanjit će se rizici menopauze i održati dobro f izičko i
mentalno stanje
Ana Stavljenić-Rukavina, dr. med.
astavljenic@hkmb.hr
O
dgovorimo najprije na pitanje što je meno­pau­
za. Menopauzom nazivamo prirodne bio­loš­
ke promjene u organizmu žene koje na­stu­pa­
ju nakon što ovariji prestanu svakoga mjeseca stvarati i
otpuštati jajašca te prestanu stvarati estrogene hormone.
Posljedica je biološki prestanak razdoblja fertiliteta že­
ne. Proces ulaska žene u menopauzu može potrajati
vi­še mjeseci, a stanje menopauze definira se nakon što
pu­nih 12 mjeseci nema menstruacije. U većine zdravih
že­na to je oko 50. (45-55) godine života. Drugi način
ulaska u menopauzu posljedica je kirurškog zahvata
na ovarijima. Odstranjenje ovarija izaziva neposredno
menopauzu poznatu pod nazivom kirurška menopauza,
koja ima za posljedicu prestanak stvaranja estrogenih
hormona, a simptomatologija je ista ili teža nego kod
prirodne biološke menopauze.
Simptomi menopauze
U zdravih žena za vrijeme perimenopauze (godinu da­
na prije menopauze) postupno smanjenje hormonalne
aktiv­nos­ti utječe na stanje žene na više načina: zapažaju
se promjene raspoloženja, pojačani su postmenstrualni
20
Diabetes
www.diabetes.hr
simptomi, razmaci između menstruacija postaju ne­re­do­
viti, u nekih je žena menstrualno krvarenje jače, a u dru­
gih slabije od uobičajenog, česti su iznenadni valovi
crve­nila i/ili znojenja.
Menopauza nije iznenadni događaj (osim ako nije ki­
rurš­ka), već polagani proces i važna tranzicija u životu
že­ne, u kojoj su više izraženi rizici za zdravlje, a koji
za­htije­va­ju planove primarne i sekundarne prevencije
te strategiju praćenja.
A kako menopauza utječe na zdravstveno stanje žene
ko­ja ima rizik za razvoj dijabetesa ili ima dijagnozu di­
ja­be­tesa tipa I ili tipa II?
Hormonalni poremećaji u organizmu su često me­đu­sob­
no povezani ili uvjetovani. Jajnici stvaraju dva hormona,
estrogen i progesteron, a oba ta hormona utječu na
inzulin, hormon koji se stvara u gušterači, a ima osnovnu
funkciju dopreme glukoze u svaku stanicu organizma i
time održavanje života.
Menopauza i dijabetes
Sniženje koncentracije estrogena i progesterona
mo­že u osoba pod rizikom povisiti glukozu u krvi i tije­
kom perimenopauze biti uzrok otpornosti organizma na
inzulin, a to dalje povisuje glukozu u krvi. Međutim, mo­
gu­će je i obrnuto, tj. sniženje glukoze u krvi u trenutku
kad se uđe u menopauzu. Razlog je u povećanju osjet­
lji­vos­ti tijela na inzulin, što uzrokuje pad glukoze u krvi i
hipoglikemiju.
Zato u žena s dijabetesom promjene u statusu hor­mo­
na koje su karakteristične za menopauzu imaju za po­
slje­di­cu fluktuacije u visini glukoze u krvi. Ako je ma­nje
progesterona, to djeluje na povećanje osjetljivosti na
inzu­lin, a niža koncentracija estrogena povećava re­zis­
ten­ci­ju na inzulin - dakle obrnut proces. Promjene u kon­
cen­tra­ciji estrogena povećavaju rizik od kardio­vas­ku­lar­
nih bolesti; smanjuje se koncencentracija protektivnog
“dobrog“ HDL kolestrola, a povećava rizik ateroskleroze
zbog više razine LDL kolesterola. Uz povećanje rizika
od drugih komplikacija, poput anemije i osteoporoze
zbog manjka estrogena, pacijentice s dijabatesom imaju
naj­više problema s dobrom regulacijom glukoze.
Učestale promjene visine glikemije zahtijevaju češće kon­
tro­le glukoze u krvi i posjete liječničkoj ordinaciji u me­no­
hiperglikemije vrlo su neugodni simptomi te zahtijevaju
češće prilagođavanje doze inzulina. Dijabetičarke s
ti­pom I dijabetesa imaju češće epizode hipoglikemije
tijekom noći, što uz druge simptome menopauze (zno­je­
nje, valunzi) smanjuje kvalitetu sna i odmora, a to opet
utječe na varijacije u koncentraciji glukoze u krvi.
Žene s dijabetesom tipa II češće imaju hiperglikemiju te
porast tjelesne težine. Veće varijacije u hormonalnom
statusu, usprkos velikim naporima da se održi uravno­te­že­
na razina glukoze u krvi, dovode do loše kontroliranog
stanja dijabetesa i povećanja različitih komplikacija
osnovne bolesti.
U menopauzi manjak estrogena utječe na češće poja­ve
bakterijskih i gljivičnih infekcija, osobito urogenitalnog
trakta. Dijabetes oštećuje živce stanica koje okružuju
vaginu, što može utjecati na seksualne probleme, a po­
zna­to je da suhoća vagine, čest simptom u menopauzi,
uzrokuje bol tijekom snošaja. Uz sve navedeno, ne smi­
je se zanemariti veća sklonost depresivnom stanju u me­
no­pauzi. Sve ovo je u žena s dijabetesom više izraženo
i počinje ranije nego u žena koje nemaju dijabetes.
Pitanje je kako smanjiti negativne posljedice menopauze
u žena s dijagnozom dijabetesa i kako smanjiti rizik za
razvoj dijabetesa u menopauzi u žena. Hormonalna na­
do­mjes­na terapija ima svoje dobre i loše strane - kontro­
verzni se stavovi ipak trebaju sagledati individualno.
Liječnik koji ima na skrbi pacijentice procjenjuje kada
tre­ba primijeniti hormonalnu nadomjesnu terapiju, a
ka­da bi ona mogla biti nepoželjna. Osim tog krajnjeg
na­či­na smanjivanja negativnih posljedica menopauze
na dijabetes, postoje dobri modeli prevencije dodatnih
komplikacija.
Prevencija komplikacija
Vitalno je važno održati odgovarajuću tjelesnu težinu
dobrim planom prehrane i fizičke aktivnosti. Pravilna
prehrana ne samo da će u velikoj mjeri pomoći u odr­ža­
va­nju adekvatne tjelesne mase, nego će odigrati i važnu
ulogu u prevenciji mnogih bolesti. Smanjenje unosa soli,
prehrana siromašna mastima i dodatak kalcija važne
su mjere, uz programiranu fizičku aktivnost, kojima se
smanjuje rizik razvoja kardiovaskularnih komplikacija i
prijeloma kosti zbog osteoporoze. Prehrana koja obilu­je
povrćem i voćem, ribom, žitaricama, uljima biljnog pod­
Diabetes
www.diabetes.hr
21
Medicina
br. 3/2011
rijetla (prvenstveno ma­
sli­no­vo ulje) i ko­ja uklju­
ču­je umje­re­ne ko­li­či­ne
cr­nog vi­na - okarak­te­ri­
zi­ra­na kao me­di­te­ran­
ska pre­hra­na - do­bro
dje­lu­je na zdrav­lje. Re­
do­vi­ta fi­zič­ka aktiv­nost
do­bra je za sr­ce i kos­
ti, odr­ža­va­nje tje­les­ne
te­ži­ne i do­brog osje­ća­
ja kva­li­tet­nog ži­vo­ta.
Do­bro­bit od re­do­vi­te
fizičke aktivnosti:
¤ Poboljšanje
cirkulacije krvi i
regulacija tjelesne
¤
¤
¤
¤
temperature
Poboljšana
kontrola tjelesne
težine zbog
porasta bazalnog
metabolizma
Smanjen rizik
ateroskleroze i srčanog infarkta i osteoporoze
Povećana snaga i raspon kretanja
Bolja kontrola stresa
noš­lji­vi­ji. Osim na­ve­de­
nog, po­treb­no je re­do­
vi­to mje­ri­ti glu­ko­zu u
krvi i HbA1c, na te­me­
lju če­ga će liječ­nik pri­
la­go­di­ti do­ze lije­ko­va
i odr­ža­va­ti do­bru re­gu­
la­ci­ju di­ja­be­te­sa. U slu­
ča­ju po­vi­še­nja LDL ko­le­
ste­ro­la ili sni­že­nja HDL
ko­le­ste­ro­la, pri­mje­na
lije­ko­va za sni­že­nje ko­
le­ste­ro­la sma­nju­je ri­zik
od kar­dio­va­sku­lar­nih
komplikacija.
I na kraju, menopau­za
iza­zi­va pro­mje­ne kod
sva­ke že­ne. U slu­ča­ju
di­ja­be­te­sa one su izra­
že­ni­je, ali uz do­bru
kon­tro­lu i su­rad­nju s
liječ­nič­kim ti­mom, sma­
njit će se ri­zi­ci me­no­
pauze i održati dobro
fizičko i mentalno stanje.
Nekoliko dodatnih savjeta može biti korisno ženama s di­
ja­be­te­som u menopauzi, poput brige da uzimaju do­bro
uravnotežene obroke hrane, uklone kofein, uzimaju više
leguminoza i pripravaka sa sojom. Soja sadrži fito­estro­
gene, biljne komponente slične estrogenu, koje mogu
ublažiti simptome menopauze te
dje­lo­va­ti kao zaštita od gubitka
ko­šta­ne mase (što je karakteristika
Preporučena literatura......
že­na u menopauzi). Istraživanja su
pokazala da osobe koje u svojoj
prehrani imaju inkorporiranu soju
imaju manju učestalost pojave arte­
rij­skih bolesti te žive dulje. So­ji­ni
proteini djeluju povoljno na sni­ža­
vanje LDL kolesterola i tri­gli­ce­rida
i na povišenje HDL kolesterola.Uz
takav zdraviji stil života, simptomi
koji prate menopauzu bit će pod­
22
Diabetes
www.diabetes.hr
1. E. Eisenberg: Menopause and diabetes. In E. A. Reece, D. R. Coustan
and S. G. Gabbe: Diabetes in Women. Lippincott Wiliams Wilkins 2004. P
102-115
2. E. D. Szmuilovicz, C. A. Stuenkel, E. N. Seely: Influence of menopause
on diabetes and diabetic risk. Nature Reviews Endocrinology 2009;5:553558
3. J. S. Dorman, A. S. Steenkiste, T. P. Foley and all: Diabetes 2001;50:
1857-1862
Z D R AVA R J E © E N J A
I Z S A LV U S A
Glukometri koji
jamËe potpunu
sigurnost
NOVO U
LJEKARNAMA
BIONIME GM 550
• nema kodiranja
• Ëvrste i nesavitljive dijagnostiËke trakice - lakπe rukovanje
• vrhunska preciznost i
pouzdanost mjerenja
• pozadinsko svjetlo moguÊnost oËitanja rezultata
u mraku
NOVO
BIONIME GM 300
• jednostavnost upotrebe
• pouzdano mjerenje kalibrirano na plazmu
• Smart Code Key tehnologija
• dijagnostiËke trake od
plemenite kovine
• odliËna vidljivost informacija
Certifikati:
IVD, CE 0537, FDA K042678, SFDA Kina, ISO 13485, GMP Tajvan
Uvoznik i distributer: Salvus d.o.o.
Diabetes formula:
Cimet i alfa
lipoiËna kiselina
tablete
Glukoza faktor
tablete
Proizvodi sadræe prirodne sastojke
koji pomaæu u sniæavanju razine
glukoze u krvi, poveÊavaju osjetljivost
stanica na djelovanje inzulina, utjeËu na
smanjenje kolesterola i triglicerida te
poveÊanje HDL-a.
www.salvus.hr
www.solgar.hr
Medicina
Medicina
br. 3/2011
br. 3/2011
Kako se nosimo sa stresom – i možemo li bolje?
Prije nego pročitate cijeli tekst, odgovorite na pitanja iz upitnika. Dobiveni će rezultat pokazati
s koliko se stresnog iskustva trenutno suočavate. Ono je to veće što ste više ispunjeni negativnim
osjećajima, primjerice napetošću, nezadovoljstvom i doživljajem preopterećenosti, te što su u vas manje
izražena pozitivna osjećajna stanja – osjećaji sigurnosti, mira i veselja. Kad budete odmjeravali svoj
rezultat, imajte na umu da se svatko od nas u svakodnevnom životu suočava s ugodnim i neugodnim
iskustvima. To je priroda življenja i drukčije ne može biti. Problem nastaje kad negativna osjećajna
stanja prevladavaju i priječe pojedinca u ostvarivanju željene kvalitete života.
Mirjana Pibernik-Okanović i Dea Ajduković, Tim za mentalno zdravlje
Klinička bolnica Merkur, Sveučilišna klinika Vuk Vrhovac
UPITNIK DOŽIVLJENOG STRESA
UPUTA: U svakoj tvrdnji zaokružite broj koji označava koliko se često ona odnosila na vas u razdoblju od proteklih mje­
sec dana. Radite brzo, nemojte se vraćati na svoje odgovore i pokušajte uzeti u obzir samo proteklih mjesec dana.
Gotovo nikada
Katkad
Često
Obično
1
Osjećam da se prema meni postavlja previše zahtjeva
1
2
3
4
2
Razdražljiv/a sam i čangrizav/a
1
2
3
4
3
Ima previše stvari koje moram učiniti
1
2
3
4
4
Osjećam se usamljeno i izolirano
1
2
3
4
5
Nalazim se u konfliktnim situacijama
1
2
3
4
6
Osjećam se umorno
1
2
3
4
7
Bojim se da neću uspjeti postići svoje ciljeve
1
2
3
4
8
Moram donositi previše odluka
1
2
3
4
9
Osjećam se frustrirano
1
2
3
4
10
Osjećam se napeto
1
2
3
4
11
Čini se da se moji problemi nagomilavaju
1
2
3
4
12
Osjećam se užurbano
1
2
3
4
13
Imam puno briga
1
2
3
4
14
Pod pritiskom sam drugih ljudi
1
2
3
4
15
Osjećam se obeshrabreno
1
2
3
4
16
Bojim se budućnosti
1
2
3
4
17
Osjećam da radim stvari zato što moram, a ne zato što želim
1
2
3
4
18
Osjećam se izloženo kritikama i osuđivanju
1
2
3
4
19
Osjećam se mentalno iscrpljeno
1
2
3
4
24
Diabetes
www.diabetes.hr
Teško se opuštam
1
2
3
4
21
Osjećam se preopterećeno odgovornostima
1
2
3
4
22
Pod pritiskom sam različitih rokova
1
2
3
4
POZITIVNI OSJEĆAJI
Gotovo nikada
Katkad
Često
Obično
1
Osjećam se odmoreno
1
2
3
4
2
Osjećam da radim stvari koje doista volim
1
2
3
4
3
Osjećam se mirno
1
2
3
4
4
Pun/a sam energije
1
2
3
4
5
Osjećam se sigurno i zaštićeno
1
2
3
4
6
Veselim se samoj sebi
1
2
3
4
7
Osjećam se poletno
1
2
3
4
8
Imam dovoljno vremena za sebe
1
2
3
4
negativni osjećaji – zbroj bodova
STRES NAŠ SVAKDAŠNJI
NEGATIVNI OSJEĆAJI
20
pozitivni osjećaji – zbroj bodova
Kako biste dobili svoj rezultat doživljenog stresa, od zbroja bodova za negativne osjećaje oduzmite zbroj bodova
za pozitivne (negativni osjećaji minus pozitivni osjećaji) kako biste dobili ukupni rezultat.
Ako ste postigli ukupno...
...manje od 36 bodova, vi doživljavate znatno manje stresa nego većina ljudi.
...između 37 i 48 bodova, vi doživljavate nešto manje stresa nego većina ljudi.
...između 49 i 61 bod, vi doživljavate nešto više stresa nego većina ljudi.
...više od 62 boda, vi doživljavate znatno više stresa nego većina ljudi.
Što je stres?
Čini se da smo danas više nego ranije zaokupljeni
utje­ca­jem različitih stresova (izvora stresa) na našu do­
bro­bit. Katkad smo ih skloni proglašavati zaprekom
za ostvarivanje svojih ciljeva, na primjer smatramo da
nas stresne situacije sprječavaju u uspostavljanju kon­
tro­le nad šećernom bolešću. Ponekad pak mislimo da
zbog svojih osobina nismo dorasli ovladavanju stres­
nim situacijama jer se smatramo preosjetljivima ili pre­
tje­rano podložnima stresu.
U današnjem dinamičnom i brzom načinu života pro­mje­
ne su najčešći uzrok stresa. Sjetite se kako ste se osje­
ća­li kad ste doznali da bolujete od šećerne
bolesti i da ćete zbog toga mo­ra­ti
promijeniti životne navike, uklju­ču­ju­
ći prehranu, tjelovježbu i aktivnosti.
Na­kon nekog ste vremena vjerojatno
uspje­li organizirati život na novi način
i po­nov­no uspostaviti ravnotežu. No,
kao i svi drugi, u svakodnevnom se životu
i na­da­lje susrećete s različitim stresorima,
po­čev­ši od relativno bezazlenih uznemirujućih događaja
kao što je čekanje u redu, prometna gužva i sl., do oz­
bilj­nih situacija poput financijskih teškoća, problema u
odno­si­ma s drugim ljudima, gubitka bliskih osoba i dru­
gih. Pojam stresa obično objašnjavamo kao stanje pri­tis­
ka u kojem se ne osjećamo dorasli zahtjevima si­tu­a­ci­je.
Stres nije nužno loš i nepoželjan.
Suo­ča­va­nje sa zah­tjev­nim si­tu­
a­ci­ja­ma, pri­mje­ri­ce na pos­lu
ili u aktiv­nos­ti­ma ko­je pro­vo­
di­mo može nam, osim
Medicina
Medicina
br. 3/2011
br. 3/2011
napetosti, pružiti doživljaj pozitivnog napora, za­do­
voljst­va i samopouzdanja.
Bez obzira na uzrok, stanje stresa uvjetuje promjene
u na­šem tjelesnom funkcioniranju. Tijelo ima ugrađeni
me­ha­ni­zam koji se uključuje svaki puta kad se osjeća
ugro­že­nim. Kako je odgovor na prijetnju prvotno bio na­
mije­njen preživljavanju – borbi ili bijegu od opasnosti
– tje­les­ne promjene su usmjerene na poduzimanje akci­
je. Srčani ritam postaje brži, dotok krvi u mišiće je po­ve­
ćan, krvni pritisak raste, znojimo se i proizvodimo više
adre­na­li­na. Tijelo reagira na isti način i ako teškoća s
ko­jom se suočavamo nije fizička već emocionalna. U
tak­vim se slučajevima razina hormona u krvi povećava,
a da pri tom ne postoji mogućnost da ih iskoristimo u
Dialevel
®
Za lak
kši život s šećerom!
Dodatak prehrani
Dialevel – proizvod razvijen od strane stručnjaka koji
kombinira djelatne tvari koje pozitivno utječu na razinu
glukoze u krvi i pomažu kod komplikacija povezanih
s povišenom razinom šećera u krvi.
Krom
Pomaže pravilno iskorištavanje inzulina u ljudskom tijelu i štiti
od pada razine šećera u krvi ispod normalne razine.
Ekstrakt cimeta
Pomaže poboljšati osjetljivost tkiva na inzulin i pomaže održati
stalnom razinu šećera u krvi bez naglih promjena.
Alfa lipoična kiselina
Pomaže poboljšati opskrbu stanica glukozom, transformaciju
ugljikohidrata, masti i proteina u svrhu dobivanja energije
i pomaže regeneraciju i zaštitu stanica jetre.
Distributer za RH: RoRa Natura d.o.o.,
Ul. Grada Vukovara 16, 10 000 Zagreb,
tel.: 01-3094-044, www.roranatura.hr
oj
aš
V
u
ite rni!
ž
a
a
tr k
Po lje
svrsi­shod­noj akciji. Ni borba, ni bijeg nisu od pomoći
jer se “neprijatelj“ nalazi u našoj glavi. Ovo nas dovodi
u stanje tjeskobe – zabrinutosti i strepnje.
Kako stres utječe na šećernu bolest?
Stres može utjecati na kontrolu šećerne bolesti na dva na­
či­na. Prvo, razina hormona u krvi, poglavito adre­na­li­na, u
stresu se povećava, a protok krvi u koži se smanjuje. Obo­
je može utjecati na razinu glukoze u krvi, u nekih bo­les­ni­
ka tako da se ona povisuje, a u drugih smanjuje. Drugo,
oso­ba u stresu vjerojatno neće zbrinjavati svoju bolest na
opti­malan način, pa će nemarno zdravstveno ponašanje
– prekomjerno jedenje, nedovoljno kretanje, izo­stav­lja­nje
samomjerenja glukoze – pogoršati gli­ke­mij­sku kontrolu.
Što možemo učiniti da posljedice stresa na našu dobro­
bit budu što je moguće manje?
Ipak, individualni odgovori na stresore, kao i učinci
stre­sa, u različitih se osoba pokazuju vrlo različitima.
Pod­sje­ti­te se načas rezultata upitnika koji ste ispunili na
po­čet­ku. Vjerojatno vam ne bi bilo teško napraviti po­pis
stre­so­ra koji su utjecali na vaš rezultat. Ako biste po­ku­
ša­li napraviti listu glavnih stresora za, primjerice, svog
brač­nog partnera ili prijatelja, ona bi se vjerojatno po­
pri­lič­no razlikovala od vaše. Isto biste tako vjerojatno
utvrdili da se strategije koje koristite pri pokušajima ovla­
da­va­nja stresnim iskustvima razlikuju od strategija koje
pri­mje­njuju osobe iz vaše okoline.
Način na koji osoba pristupa stresorima i kako pokuša­
va njima ovladati obično se pokazuje važnijim od same
prirode stresora. Ista situacija (primjerice, pri mjerenju
glukoze u krvi dobije se neočekivano visok rezultat) u
nekih će pojedinaca potaknuti obeshrabrenost, očajanje
i ljutnju, dok će za druge biti poticaj za aktivnost koja
mo­že sniziti razinu šećera.
Osobni stil suočavanja presudno utječe na odgovore po­
je­din­ca na stresore. U nekih osoba prevladava pri­stup
koji je usmjeren k rješavanju problema. Kad se suo­če s
izazovom one će se zapitati: “Što bih mogao/la na­pra­
vi­ti u svezi s tim problemom?“ Ove osobe po­ku­ša­va­ju
promijeniti si­tu­a­ci­ju koja ih ugrožava, ili se od nje udaljiti.
Drugi se pak trude objasniti problem tako da ga dožive
pri­hvat­lji­vim. Reći će sebi, npr.: ”Problem nije doista ve­
lik i moći ću se s njime nositi“.
Oba se načina suočavanja pokazuju djelotvornima, ne
samo za postizanje boljeg osjećajnog stanja, već i za
sprje­ča­va­nje oscilacija glukoze koje se mogu dogoditi
u sklopu odgovora na
mentalni stres.
Vratite se ponovno na
osob­no iskustvo stre­sa u sa­
daš­njem razdoblju vašeg života. Ko­
je na­či­ne suočavanja naj­češ­će koristite?
Ko­li­ko ih doživljavate djelatnima? Ima­te
li potrebu unaprijediti svoje strategije suo­
ča­va­nja sa stresom? U nastavku se na­
la­zi nekoliko praktičnih na­pu­taka ko­ji
mogu biti od pomoći ukoliko je vaš
odgovor na posljednje pi­ta­nje
potvrdan.
1. Spriječite stres
Osvijestite situacije u kojima
opte­re­ću­je­te sami sebe, a da to
ni­je potrebno i opravdano, npr.,
kad reagirate pre­tje­ra­no na sitnice.
Pre­puš­ta­ju­ći se ljutnji ili frustraciji,
sma­nju­je­te
svoju
pozitivnu
energiju
7.
Razgovarajte s drugima
Povlačenje i zatvaranje u sebe pojačava
doživljaj stresa. Podijelite brige s obitelji,
pri­ja­teljima ili profesionalnim oso­ba­ma. Osim
što uma­nju­je stres, izgovaranje misli na­glas mo­
že po­mo­ći da ostvarite bolji uvid u svoje pro­ble­me.
Slu­šaj­te druge i budite otvoreni za njihove sugestije.
8.
Donosite odluke
Mnogi pojedinci nisu svjesni da otpor prema pro­mje­ni
doprinosi stresu. Pasivni su, nadajući se da će se si­tu­a­ci­ja
vratiti na staro. Zbog čega odgađati odluku ako zna­te
da imate izbora i da možete donijeti odluku?
Što kada ne uspijevam pobijediti stres?
Neki ljudi se nađu u situaciji u kojoj
bor­ba sa stresom ne uspijeva koliko
i
odvraćate pažnju od stva­ri koje su za vas važnije.
2. Utvrdite svoje ciljeve
Imate li jasne osobne ciljeve, imat ćete i bolju kontrolu
nad svojim životom. Razmislite što biste željeli ostvariti u
narednih godinu dana, u narednih pet godina. Pri utvr­
đi­va­nju plana budite realistični – počnite s malim i dos­
tiž­nim ciljevima.
3. Utvrdite što vam je najvažnije
Osjećate li se katkad napetima jer “nemate vremena“?
Pokušajte sami odrediti tempo svog života. Utvrdite listu
osobnih prioriteta – usredotočite se na stvari koje su
vam doista važne, a ostale stavite u drugi plan.
4. Osigurajte vrijeme za sebe
Provedite nekoliko minuta dnevno prekidajući rutinu. Ti­me
ćete ublažiti stres i ostvariti jasniji uvid u stvari oko vas.
Odvo­jite vrijeme za rekreaciju, hobi ili tjelovježbu. Re­do­
vi­ta tjelovježba vrlo je dobar način reduciranja stresa.
5. Razmišljajte pozitivno
Pozitivni stavovi pomažu da se pobrinete sami za sebe
i unaprijedite osjećaj kontrole. Negativno razmišljanje
obič­no vodi k negativnom rezultatu. Umjesto da po­nav­
lja­te. “Ne mogu...“ pokušajte reći “Želim i mogu“. Izne­
na­dit će vas bolja postignuća.
6. Održavajte smisao za humor
Smijeh je jedan od najboljih pomagača u stresu. Šala na
vlastiti račun, kao i na račun svijeta oko nas, oslobađa
napetost i daje osjećaj olakšanja.
god se trudili, te počnu doživljavati de­
pre­siv­ne i tjeskobne tegobe. Povremena
stanja tuge i bezvoljnosti normalan su dio života i ne zna­če
nužno de­pre­si­ju. O depresiji govorimo onda kad ne­ga­tiv­
na sta­nja (tuga, bezvoljnost, osjećaj besmisla) pre­vla­da­va­­
ju nad pozitivnima tijekom najmanje nekoliko tjedana. O
tje­sko­bi kao stanju koje može zahtijevati vanj­sku pomoć
govorimo onda kad je osoba dulje vrije­me stalno za­bri­nu­
ta, i to oko stvari koje kod drugih oso­ba ne bi uzro­kovale
toliko brige, do te mjere da to na­ru­ša­va nje­nu dobrobit.
Osim ovih tipičnih simptoma, znak da je možda po­treb­no
potražiti pomoć stručnjaka su promjene u spavanju (ne­sa­
nica, prerano buđenje) i u apetitu (odjednom sma­njen ili
pojačan apetit), toliko da nam se tjelesna te­ži­na promijeni
za nekoliko kilograma u kratko vrijeme. Ta­ko­đer, osobito
kod starijih osoba, depresivne i tjeskobne teš­ko­će mogu
se očitovati u zaboravljivosti, zbunjenosti i umoru.
Ukoliko procijenite da se ne uspijevate izboriti sa stre­
som te doživljavate depresivne ili tjeskobne teškoće koje
narušavaju kvalitetu vašeg života, obratite se stručnjaku.
Za većinu ljudi prvi korak je obratiti se svom liječniku
obiteljske medicine – on ili ona vam mogu pružiti podršku
razgovorim ili vas mogu uputiti psihologu ili psihijatru.
Psiholozi se bave pomaganjem razgovorom, a psihijatri
da­ju lijekove koji mogu pomoći da se osjećamo bolje.
Tim za mentalno zdravlje, koji se sastoji od dvije psi­
ho­lo­gi­nje i psihijatra, postoji na Sveučilišnoj klinici Vuk
Vrho­vac i usmjeren je pomaganju osobama koje uz še­
ćer­nu bolest imaju i neke teškoće s raspoloženjem. Mo­
že­te nam se obratiti svakog dana od 9 do 19h na broj
telefona 01/2353 935 kako biste dogovorili susret.
Diabetes
www.diabetes.hr
27
Prehrana
Prehrana
br. 3/2011
br. 3/2011
Pravilna prehrana osoba sa šećernom bolesti
s komplikacijama na bubrezima (3)
Donosimo posljednji dio osnovnih skupina namirnica koje su podijeljene prema sastavu bjelančevina,
masnoća i ugljikohidrata, a prikazuju i količine natrija i kalija.
Bijeli otrovi (III dio)
MANJE SOLI = VIŠE ZDRAVLJA
Milka Rogić, viša medicinska sestra
Povrće
1 jedinica sadrži:
2 g bjelančevina, 5 g ugljikohidrata, Enargetska vrijednost 25 kcal (105 kJ)
1 jedinica je 100 g povrća - ako nije drugačije navedeno u tablici.
Svježe pripremljeno ili konzervirano, bez dodatka soli - ako nije drugačije označeno.
Sadržaj kalija i fosfora u mg
Vrsta namirnice
1 jedinica
odgovara količini kalij
fosfor
Artičoka
100 g
376
67
Blitva
100 g
550
29
Brokula
100 g
340
66
Cikla
100 g
400
40
Cvjetača
100 g
350
45
Gljive svježe:
- šampinjoni
- vrganji
- sušene
100 g
100 g
100 g
470
235
2846
102
142
612
Kelj glavati
- raštika
100 g
100 g
260
500
68
70
Komorač
100 g
784
51
Krastavci
svježi, oguljeni
100 g
140
17
Mrkva
100 g
225
30
Paprika zelena
100 g
129
25
Patliđan
100 g
184
33
Poriluk
100 g
310
30
Špinat
100 g
700
70
Tikvica
100 g
210
65
Masnoće i zamjene
1 jedinica sadrži:
5 g masnoće, Energetska vrijednost: 45 kcal (189 kJ)
Nezasićene masnoće
Vrste ulja koje se preporučuju u dijabetičkoj prehrani ne sadrže ni kalij ni fosfor
Količina
Sadržaj kalija i fosfora u mg
kalij
fosfor
Ulje (suncokretovo, sojino, maslinovo, kukuruzno,
uljane repice, kikirikija)
1 čajna žlica
0
0
Margarin stolni
1 čajna žlica
0
0
Majoneza - s manje kalorija
1 čajna žlica
0,35
0,40
Tartar umak (10 g)
2 čajne žlice
0,78
0,28
28
Diabetes
www.diabetes.hr
Rosana Svetić Čišić, dipl. ms.
KB Merkur
Sveučilišna klinika za dijabetes, endokrinologiju i bolesti metabolizma Vuk Vrhovac
J
edan od ključnih čimbenika pravilne prehrane svakako
je uzimanje manjih količina soli u namirnicama. Mno­
ge osobe danas u svakodnevnoj prehrani uzimaju ve­
će količine soli nego što se preporuča. Takve navike du­
go­roč­no kao posljedicu mogu imati povišene vrijednosti
krv­nog tlaka . Kod osoba sa šećernom bolešću srčano-žilni
su­stav je osobito osjetljiv , te uzimanje više soli u prehrani
može pridonijeti razvoju srčano žilnih bolesti.
Tijelu je potrebna određena količina soli za normalno funk­cio­
ni­ra­nje. Sol pomaže pri izmjeni tvari i tekućina u tije­lu; pomaže
pri prenošenju impulsa živaca i utječe na rad mišića.
Funkcija bubrega usko je vezana uz prisustvo soli u orga­
niz­mu. U koliko je u organizam unesena mala količina soli,
funkcija bubrega je da zadrže sol u organizmu. Isto tako,
višak soli u organizmu bubrezi će putem mokraće izlučiti.
Međutim, ako iz nekog razloga bubrezi ne mogu izlučiti
dovoljnu količinu soli iz organizma, ona će se početi na­
kup­lja­ti u tijelu. Sol zdržava tekućinu u stanici i na taj se na­
čin povećava volumen krvi, što utječe na krvni tlak koji se
po­ve­ća­va na stijenkama krvnih žila. Povišen krvni tlak šteti
i može utjecati na smetnje u radu srca, jetre i bubrega.
Danas se smatra da je potrebno uzimati manje od 2,4 gra­
ma (2,400 miligrama) soli na dan. Za orijentaciju može
po­slu­ži­ti činjenica da 1 čajna žličica sadrži cca 6 grama
soli, što znači da jedna čajna žlica uključuje puno više od
potrebne količine soli koja se uzima putem prehrane.
Za osobe s povišenim vrijednostima krvnog tlaka u dobi
iznad 50 godina preporuča se prehrana s manjim udjelom
soli, što znači 1,5 gram. Dugoročno uzimanje manje soli u
pre­hra­ni pridonosi učinkovitosti lijekova koji su propisani za
sni­ža­va­nje krvnog tlaka, kao i zaštiti srčano-žilnog sustava.
Ne zaboravite da brojne studije pokazuju da gotovo 2/3
osoba sa šećernom bolešću umire od posljedica promjena
nastalih na srčano-žilnom sustavu. Stoga je osobito važno
ozbilj­no razmisliti o štetnosti uzimanja više od preporučenih
doza soli na dan.
Kako slijediti preporuke za uzimanje manje soli u sva­ko­
dnev­noj prehrani?
• Birajte svježe povrće, smrznuto ili ono na kojem piše
da je bez dodatka soli.
• Birajte svježu perutninu, ribu ili nemasno meso.
• Uzimajte biljne začine bez dodatka soli kako biste
kuhanoj hrani popravili okus ukoliko vam je to
potrebno.
• Kuhajte rižu, tijesto, mahunarke bez soli.
• Smanjite upotrebu pripravljene polugotove hrane jer
je u pravilu bogata soli.
• Čitajte oznake na namirnicama na kojima ćete naći
potrebne informacije o sadržaju soli. Tada svakako
birajte one s manim udjelom soli (low- or reduced
sodium).
• Izbjegavajte usoljene i dimljene mesne i riblje
proizvode koji su konzervirani jer se za
konzerviranje često koristi sol.
• Sol dodajte pri kraju pripreme hrane u malim
količinama.
• Neke namirnice sadrže u sebi sol, primjerice, mlijeko,
meso i školjke. Npr. 250 ml mlijeka s manjim
udjelom mliječne masti sadrži oko 107 mg soli.
ZAPAMTITE!
1. Hranu nema potrebe dodatno soliti.
2. Birajte namirnice s manim udjelom soli.
3. Ne propustite provjeriti informacije o sadržaju
namirnica na oznakama hrane. Usporedite namirnice
prema sadržaju na oznakama.
Diabetes
www.diabetes.hr
29
Prehrana
br. 3/2011
PONOVIMO oznake na hrani!
sodium free = bez soli
very low sodium = vrlo malo soli
low sodium = malo soli
reduced (or less) sodium = smanjeni udio soli
light in sodium = vrlo malo soli
unsalted = neslano
Kako pripremati hranu s manje soli?
Sol držati u malim posudama. Vrlo je korisno dozirati iz
po­su­da na istresanje jer se tako može jednostavno do­zi­ra­ti
male količine. Ukoliko je sol u većoj posudi, lakše je za­gra­
biti više soli, koja se, u pravilu, ne vraća više u po­su­du već se
sva uspe u hranu. Kao zamjenu možete koristiti neke biljne
Namirnice s malo soli:
Tjestenina, riža, grah
Kava
Voće, svježe i smrznuto
Voćni sokovi Limunada
Biljni svježi začini Svježe meso, riba
Prirodna voda Čajevi
Povrće, svježe i smrznuto
Mlijeko
Jogurt, voćni jogurti
JUHA OD MLADE KOPRIVE
CVJETAČA S JOGURTOM
D I A B E T E S / S L AT K I Ž I VOT - S V I B A N J 2 0 1 1
D I A B E T E S / S L AT K I Ž I VOT - S V I B A N J 2 0 1 1
POHANO BIJELO MESO
VOĆNA SALATA OD SEZONSKOG VOĆA
D I A B E T E S / S L AT K I Ž I VOT - S V I B A N J 2 0 1 1
D I A B E T E S / S L AT K I Ž I VOT - S V I B A N J 2 0 1 1
začine kao
što su bijeli
luk,
crveni
luk, ružmarin,
papar, peršin.
Na ovaj način
može se smaniti
uzimanje soli za
čak 30 %.
Možda će vam u
početku biti neukusno i čudan okus, no kada se naviknete,
sol vam više neće nedostajati.
Ne zaboravite da su promjene puno učinkovitije ako je
pro­ces sporiji. Stoga neka vaše promjene u prehrani budu
po­ste­pe­ne kako biste se lakše priviknuli na novi način raz­
miš­lja­nja, pripreme hrane i odabira namirnica.
Namirnice s puno soli:
Suhomesnati i konzervirani mesni proizvodi
Sušena riba
Dodaci hrani i različiti umaci
Pržena i pečena hrana
Ukiseljeno povrće, kiseli kupus
Pizza, toli sendviči, kebab, hot dog i sl.
Maslac s dodatkom soli
Različite slane grickalice kao što su prženi kikiriki,
kokice, slanci, slani štapići i sl.
Gotova konzervirana jela
Gotove juhe
Testirajte svoje znanje o soli
1. Sol se nalazi isključivo u pripremljenoj hrani (kuhanoj ili pečenoj):
 točno  netočno
2. Drugo ime za sol je NaCl natrijev klorid ili kuhinjska sol.
 točno  netočno
3. Ukoliko želite smanjiti dnevni unos soli, umjesto prženih krumpirića ili hamburgera uzmite kuhano povrće i kuhano
meso ili ribu:
 točno  netočno
4. Dnevno je potrebno vrlo malo soli, samo 5 grama.
 točno  netočno
5. Kuhinjska se sol u hrani može zamijeniti svježim biljnim začinima:
 točno  netočno
30
Diabetes
www.diabetes.hr
CVJETAČA S JOGURTOM
JUHA OD MLADE KOPRIVE
ZA 4 OSOBE
ZA 4 OSOBE
40 dag cvjetova cvjetače
20 dag luka
20 g ulja (četiri čajne žlice)
4 dl jogurta (dvije čašice jogurta s 1,6% m.m.)
1 čajna žličica slatke crvene paprike
40 dag mladih listova koprive
10 dag crvenog luka
20 dag krumpira
3 dag kiselog vrhnja (12% m.m., dvije velike žlice)
25 g margarina (pet čajnih žlica)
Očišćene cvjetove cvjetače operite, stavite u cjedilo iznad
posude s ključalom vodom i kuhajte desetak minuta. Sjeckani
luk pirjajte na ulju dok ne postane staklast, umiješajte crvenu
papriku i jogurt i posolite. U zagrijani umak dodajte cvjetove
cvjetače i propirjajte još nekoliko miuta.
Energetska vrijednost po osobi: 656 kJ (156 kcal)
½ jedinice iz skupine MLIJEKO i ZAMJENE
1 i ½ jedinica iz skupine POVRĆE
1 jedinica MASNOĆE i ZAMJENE
Recepti preuzeti iz knjige
„Priručnik pravilne prehrane“, R. Kovačević, M. Rogić, B. Horvat
U litru vode kada zakuha stavite male listove mladih kopriva
i oguljeni krumpir izrezan na sitne kockice. Dodajte luk
sjeckan na sitne komadiće. Kada sve omekša, vodu ocijedite
i spremite, a povrće protisnite kroz metalnu cjediljku. Povrće
vratite u vodu u kojoj se kuhalo i kada zakuha, dodajte vrhnje i
margarin. Uz juhu možete poslužiti prepržene kockice kruha: ½
kriške kruha po osobi izrežite na kockice, a od ukupne količine
margarina dio odvojite i stavite u tavu, pa pustite da kockice
kruha dobiju svijetlosmeđu boju.
Energetska vrijednost po osobi: 436 kJ (104 kcal)
½ jedinice iz skupine KRUH i ZAMJENE
1 jedinica iz skupine POVRĆE
¼ jedinice iz skupine MASNOĆE i ZAMJENE
Recepti preuzeti iz knjige
„Priručnik pravilne prehrane“, R. Kovačević, M. Rogić, B. Horvat
VOĆNA SALATA OD SEZONSKOG VOĆA
POHANO BIJELO MESO
ZA 4 OSOBE
ZA 4 OSOBE
5 dag jabuke
5 dag kruške
12 dag svježeg ananasa (ili 10 dag konzerviranog, bez
dodatka šećera)
5 dag kivija
7 dag svježe breskve
5 dag malina
5 dag banane
sok jednog limuna
veliku žlicu ruma
sladila po želji (bez energetske vrijednosti, koje se ne kuha)
30 dag bijelog mesa (piletine ili puretine bez kože)
6 dag krušnih mrvica
4 dag svježe ribanog parmezana
1 jaje
2 velike žlice ulja
Voće operite pod tekućom vodom, ocijedite, usitnite i
pomiješajte u zdjeli. Dodajte sladila po želji, sok jednog
limuna i veliku žlicu ruma. Voćnu salatu ohladite u hladnjaku
i razdijelite u četiri zdjelice.
Energetska vrijednost po osobi (1 zdjelica): 252 kJ (60 kcal)
1 jedinica iz skupine VOĆE
Recepti preuzeti iz knjige
„Priručnik pravilne prehrane“, R. Kovačević, M. Rogić, B. Horvat
Bijelo meso (piletinu ili puretinu) odvojite od kože, operite,
narežite na tanke odreske (osam podjednakih komada).
Mrvice i svježe naribani parmezan pomiješajte u posudi. Jaje
istucite vilicom. Odreske uvaljajte u mrvice, zatim u jaje, pa
opet u mrvice. Kada ste pripremili sve odreske, nauljite lim za
pečenje i poslažite odreske u lim. Pokrijte lim aluminijskom
folijom i stavite peći u vruću pećnicu na temperaturu 220°C
petnaestak minuta. Skinite foliju s lima za pečenje, a odreske
okrenite i pecite još petnaestak minuta.
Energetska vrijednost po osobi (dva odreska):
722 kJ (172 kcal)
½ jedinice iz skupine KRUH i ZAMJENE
2 i ½ jedinice iz skupine MESO I i ZAMJENE
1 jednica iz skupine MASNOĆE i ZAMJENE
Recepti preuzeti iz knjige
„Priručnik pravilne prehrane“, R. Kovačević, M. Rogić, B. Horvat
• tvrdi uvez • 260 stranica • bogato ilustriran • prvi takav na Hrvatskom tržištu
Kupite svoj primjerak po cijeni od samo 200,00 kn
(+ 35,00 kn poštanskih troškova)
Isprobani recepti za:
• predjela • juhe • salate • glavna jela • slastice
• Jelovnik za čitav tjedan • Tabele • Rječnik pojmova • Savjeti
Gastro putovanja
Gastro putovanja
br. 3/2011
br. 3/2011
GASTROPUTOPIS
Kozmopolitizam na tanjuru
u “glavnom gradu svijeta”
Vedran Obućina
E
gzotika Indije, Bliskog istoka i Afrike opčinjavaju
vas, ali ne­ma­te vremena i novaca da svla­da­te pro­
stor­ne prepreke do ne­po­znatih južnih mora? Engle­
zi su tim stvarima doskočili dovevši cijelu tu egzotiku u
svoju zemlju. Nema koz­mo­po­litskijeg grada u Europi od
Londona. Restoranskoj ponudi može konkurirati možda
samo Pa­riz, ali i francuska je prijestolnica za­ki­nu­ta za
raznovrsnost ponude. To ne treba čuditi jer London je i
da­lje glavni grad Commonwealtha, za­jed­ni­ce zemalja
u kojoj kraljica Eli­za­beta II. vlada, ali ne upravlja. Od
Kanade preko Malavija do Au­stra­li­je i oceanskih dr­ža­
vi­ca, svima je London negdje na umu. A dolaskom u taj
“glavni grad svijeta”, otvaraju se i svjetski apetiti.
Moderna britanska kuhinja rezultat je stotina godina ko­
lo­ni­zacije (sa svim popratnim “sadržajima”) i upravljanja
koje su Englezi odradili po doslovce svakom svjetskom
kon­ti­nen­tu. Ona spaja tradiciju britanskog otočja s mo­
der­nim inovacijama, pri čemu se tradicija zasniva na po­
ku­ša­ji­ma oživljavanja jela prije 20. stoljeća. No, utje­ca­ji
dolaze s Mediterana, Bliskog istoka, Južne Azije, Da­le­
kog istoka i Indokine. Taj cijeli miks utjecaja, okusa i mi­ri­
sa postao je sto­žer­nim elementom britanskog ku­li­nars­tva,
onog koji se čes­to može vidjeti na malim ekranima i po­pu­
lar­nim ku­ha­ri­ca­ma,
a koju predstavljaju
kulinarski
ve­li­ka­
ni poput Delije
Smith,
Gordona
Ramseyja i Jamieja
Olivera.
34
Diabetes
www.diabetes.hr
Curry: tipično bri­
tan­sko jelo
Indijska i kineska
ku­hi­nja te mi­ri­si
Blis­kog isto­ka po­
sta­li su dio bri­tan­
ske kul­tu­re. Uz to,
Lon­don vr­vi ku­li­nar­
s­kim hra­mo­vi­ma
ze­ma­lja u ko­je najviše vole putovati, a to su Por­tu­gal,
Špa­njol­ska, Italija i Grčka. U novije vrijeme sve je više
rus­kih, poljskih i balkanskih restorana. I dok uži­va­te u
ukusnom curryju u re­sto­ra­nu klišeiziranih imena po­put
Taj Mahal ili Taste of India, nemojte se zavaravati.
Uopće se ne radi o indij­skom curryju, nego posebno
na­prav­lje­nom jelu, manje začinjenom, koje je nastalo
u sr­cu Engleske. Naime, Commonwealth se vratio kući,
pa je s propašću Britanskog carstva, tog imperija gdje
do­slov­no nikad nije zašlo sunce, i kulinarska tradicija
po­sta­la kozmopolitizmom na tanjuru. Prvi recept s
curryjem u Velikoj Britaniji nastao je daleke 1747. kad
je Hannah Glasse pripremila miješane sjemenke lju­te
pa­pri­ke i korijandara s đumbirom i kurkumom. To je bio
početak britanskog stila indijskih restorana koji su svoj
vrhunac dosegli masovnim otvaranjima ranih 1970-ih.
Većinom se radilo o doseljenicima iz Bengala, po­naj­vi­
še iz Calcutte i nekadašnjeg Istočnog Pakistana koji se
osamostaljenjem prozvao Bangladešom. Restorani ban­
gla­deš­kih gastarbajtera činili su 85 posto curry restorana
po cijeloj Britaniji. Ali, danas su rijetki. Zamijenili su ih
restorani i zalogajnice sa šireg prostora indijskog pot­
kontinenta često uključujući i na curryju temeljena jela
iz Nepala, Butana, Afganistana i Irana. Curry je postao
toliko sveprisutan u britanskoj kuhinji da je piletina
tikka masala, nastala u Glasgowu, postala i službeno
bri­tan­sko nacionalno jelo koje se može probati i kao
brza hrana u vlakovima, kao predjelo ili čak kao dio
pizze. Nemojte se iznenaditi da uoči velikih britanskih
blag­da­na uz krunidbenu piletinu (Coronation Chicken,
recept koji je nastao kao obilježavanje krunidbe kraljice
Elizabete II. 1953.) dobijete curry umak u koji ćete
umakati svoje krumpiriće. Curry na engleski se sastoji
od pirjane mješavine luka, češnjaka i svježeg đumbira,
čemu se dodaju začini koji ovise o vrsti curryja: obično
se radi o klinčićima, cimetu, kardamomu, čiliju, kimu i
sjemenkama senfa. Svježi korijandar i kurkuma obavezni
su sastojci ljućih curryja. Iako curryji imaju originalna
i tradicionalna imena poput korma, biryani, madras,
jalfrezi ili vindaloo, da spomenemo samo najpoznatije,
ne radi se o istim jelima koje pod istim imenima možete
naći u raznim dijelovima indijskog potkontinenta. Još jed­
na poznata inačica je tandoor, koja je također tehnika
usavršena i oblikovana u Velikoj Britaniji.
Britanija usred Mediterana
Mediteran je dugo vremena bio polje interesa britan­
ske krune. Dominioni poput Cipra i Malte dugo su bili
u rukama engleske vojske, a danas je Britanija prisutna
preko svog prekomorskog teritorija Gibraltara. Politički
brakovi koji su se sklapali na toplom moru ostavili su
utjecaja ispod ove španjolske stijene, na mjestu gdje
se dodiruju Afrika i Europa. Utjecaji iz Španjolske,
Engles­ke, Maroka, Portugala, Malte i Genove stvorili
su posebne okuse i mirise koji su koliko mediteranski,
toliko i britanski. Iza španjolskih naziva kao što je fideos
al horno ili pan dulce, kriju se kombinacije španjolskih i
talijanskih tradicija s “britanskim odmakom“, što po pri­
li­ci znači da su manje začinjena jela kako ne bi teško
pa­la na britanski želudac.
Britanci uživaju u svojoj kozmopolitanskoj prehrani vi­še ne­
go ostali Europljani. Zlobnici bi rekli, to je zato jer je britan­
ska kuhinja nepostojeća, a ono malo tra­di­cio­na­liz­ma što je
ostalo u pubovima i restoranima u provinciji jednostavno
nije dostatno modernim Bri­tan­ci­ma. Uz sveprisutni fast food,
Britanci su stoga zavoljeli prehrambene navike svojih ne­
kad podređenih naroda. Nama čisto egzotična kineska,
korejska, japanska, indo­ne­zij­ska, indijska i libanonska jela,
u Londonu su sva­ko­dne­vi­ca koja se jede i kao fast food.
U nekim četvrtima, kao što su East End, Camden Town i
Shephard’s Bush go­to­vo je nemoguće naći zalogajnice koje
nisu iz Trećeg svijeta. Britanci većinom ne zalaze ovamo, jer
je hrana obilnija i izdašnija u okusima i mirisima.
Afrički đavli i skakavci na Temzi
U britansku se svakodnevnu kuhinju polako ali po­sto­ja­no
uvla­če i utjecaji nekih drugih zemalja. Tako je umak piri piri
po­stao omiljen diljem Londona i u raznim ku­hi­nja­ma. Ra­di
se o vrsti čili papričice iz Afrike, a ko­ja se kat­kad na­zi­va i
ptičjim okom, afričkim đavlom ili afričkim crvenim đav­lom.
Katkad zvan i peri peri, ovaj je umak po­stao po­pu­la­ran pre­
ko portugalskih trgovaca koji su ga upoz­na­li u Mo­zam­bi­
ku, njihovoj afričkoj ko­lo­ni­ji. Britanci su ga ta­ko­đer zavoljeli
u Africi, pa je Nando peri peri umak na­stao u Južnoj Africi
i od ta­mo sti­gao u Britaniju. Danas je Nando’s jedan od
naj­poz­na­ti­jih lanaca moderne britanske kuhinje pod po­se­
bnim utje­cajem južnoafričkog kulinarstva i tradicija por­tu­
gal­skog kolonijalizma, kako u Africi, tako i među crnačkim
sta­nov­niš­tvom u Brazilu. Osim toga, svo­je britanske krum­pi­
ri­će i bro­kulu koja je nenormalno ze­le­na, možete uma­ka­ti
i u Nali peri peri umak koji potječe iz Ma­la­vi­ja, ta­ko­đer
jed­ne od naj­poz­natijih britanskih kolonija u Africi.
Sa svakim novim imigrantom čini se da raste i britanski
interes za njihovu kulinarsku sposobnost. Sve je više
egzo­tič­nih restorana koji nastoje utažiti britansku glad
za senzacijama. Svakodnevno se može probati zebra,
krokodil, klokan i gnu, a jesti skakavce i ostale nama
neshvatljivo jestive životinje postaje normala potrošačkog
društva. Možda nije Varanasi na Gangesu, ali London
na Temzi doista može približiti svijet iz snova. Istražiti
nepoznata mora nikad nije bilo lakše.
Diabetes
www.diabetes.hr
35
Gastro putovanja
br. 3/2011
Recepti
Piletina Tikka Masala
Sastojci:
6 komada piletine (bez kostiju)
Marinada za Tikka
6 žlica jogurta
1 žličica crvenog chili praha
1 žlica zgnječenog bijelog luka
2 žličice đumbira
1 žličica kumina u prahu
1 žličica curry praha (garam masala)
4-5 žličica soka od limuna
soli po ukusu
Za umak
2 rajčice (sjeckane)
1 glavica luka
1 žličica đumbir- češnjak kaše
½ žličica kumina u prahu
½ žličice korijandara u prahu
¼ šalice mlijeka
1 žličica šećera
soli po ukusu
Priprema:
Piletina tikka masala priprema se u dva koraka, tikka
i umak. Grillanjem piletina definitivno daje okus ovom
je­lu, ali ako nemate roštilj, možete koristiti bilo kakvu
peć­ni­cu. Nakon što ste svoju piletinu ispekli na grilu, mo­
žete započeti proces pečenja paralelno.
Izrežite piletinu na manje komade. Ocijedite ako ima
vo­de. Izmiješajte sve sastojke za marinadu i dodajte pi­
le­ti­nu u nju. Marinirajte najmanje jedan sat. Prepecite
pi­le­ti­nu na vrućem grilu (roštilj) do zlatnosmeđe boje.
Ma­ži­te maslacem (ili uljem) često kako bi se osiguralo
da piletina ostane nježna i vlažna. Nemojte prepeći.
Zagrijte ulje i dodajte đumbirovu i češnjakovu kašu.
Po­pržite malo i dodajte sjeckani luk. Držite na visokoj
temperaturi dok se luk malo karamelizira. Karamelizirani
luk pojačava okus ovog jela. Kada luk postane zlatne
boje, dodajte sjeckane rajčice i nastavite prženje na
srednjoj temperaturi dok se ulje ne odvoji. Dodajte ku­
min i korijandar u prahu. Izmiješajte. Dodajte sol i šećer
i spustite komade piletine tikka u umak. Neka se krčka
5 minuta na niskoj vatri da se okusi pomiješaju ma­lo.
Pojačajte vatru i dodajte mlijeko polako, stalno mije­ša­ju­
ći. Nakon što umak dobije željenu gustoću, sma­nji­te vat­
ru. Pripremite za ukrašavanje. Poslužite s bije­lom rižom.
36
Diabetes
www.diabetes.hr
Peri Peri
Sastojci:
desetak crvenih ljutih čili
papričica
½ šalice limunovog soka
2 žlice tanko izrezanog
korijandara
1 žlica izrezanog peršina
5 izrezanih češnja češnjaka
½ žlice soli
½ šalice maslinova ulja
I mDOLPVHPRåHSRPRüLGDGMHFDXåLYDMX
LODNãHVHQRVHVEROHãüX
6D åHOMRP GD +UYDWVNL VDYH] GLMDEHWLþNLK XGUXJD ãWR EH]EROQLMH RUJDQL]LUD
XVSMHãDQ ERUDYDN GMHFH X 5DSFX X OMHWQRP GMHþMHP NDPSX WYUWNH /ékué i
6FKQHHNRSSHRGOXþLOHVXSRPRüL
Priprema:
Ukoliko upotrebljavate svježe crvene čili papričice, bitno
je da su crvene, jer to daje boju piri piri umaku. Izrežite
ih ugrubo. Sve sastojke ubacite u mikser za hranu, osim
ulja. Sastojci ne smiju biti prepoznatljivi. Kad se umak
zgusne, dodajte polagano ulje i dalje miksajte. Kad
je go­to­vo, ostavite umak u staklenoj posudi na sobnoj
temperaturi.
Piri piri umak slaže se s gotovo svakom hranom, posebno
s bijelom ribom i piletinom.
Torta de Acelga (britanskogibraltarsko jelo koje podsjeća
na zeljanicu)
Sastojci:
lisnato tijesto
6 glavica blitve
6 jaja
krušne mrvice
naribani sir
peršin
2 žličice miksanog češnjaka
začini
Priprema:
Odrežite krajeve blitve, operite listove i kuhajte ih. Kad
je blitva gotova, dobro osušite i narežite. Nekoliko ih
minuta popržite na maslinovu ulju i stavite sa strane.
Razvaljajte tijesto i stavite u vatrostalnu posudu, osta­viv­
ši dovoljno tijesta s kojim ćete kasnije pokriti pitu. Po­mije­
šaj­te jaja i sve sastojke i napravite filu. Dodajte blitvu.
Ispunite smjesom pitu i pokrijte ostatkom tijesta. Pecite u
pećinici na 150 stupnjeva oko 30 minuta, odnosno dok
pita ne požuti.
3URL]YRGL6FKQHHNRSSHSURGLHWD²þRNRODGHNHNVLSHNPH]L]DPMHQD]DPHG
NUHPDRGOMHãQMDNDLRVWDOHVODVWLFH²]DVODÿHQLVXYRüQLPãHüHURPLQHPDQMH
YDåQRSURL]YRGLQLVNRJDJOLNHPLMVNRJLQGHNVD
2G VYLEQMD GR VUSQMD NXSQMRP SURL]YRGD 6FKQHHNRSSH SURGLHWD ili
6FKQHNRSSHYLWDPLQDLPLQHUDODXELORNRMRM
SURGDYDRQLFLRGYDMDWH
NQ]DSRPRüNDPSX
LékuéMHQRYDOLQLMDVLOLNRQVNRJDSRVXÿDLGHDOQD]D]GUDYRNXKDQMHNRMDüHRGVYDNRJD
NXSOMHQRJSURL]YRGDRGYRMLWL]DGMHþMLNDPS6XÿHPRåHWHNXSLWLXGXüDQX6ROSDSDUX
=DJUHEX9ODãNDLOLQDZZZVROLSDSDUFRP
'UDJDGMHFRåHOLPRYDPOLMHSHOMHWQHSUD]QLNHLRGOLþQX]DEDYXX5DSFX
Tjelovježba
Tjelovježba/Kolumna
br. 3/2011
br. 3/2011
Priča kao iz filma
Iz Brazila u Kutinu!
Vesna Mimica
P
rošlog sam mjeseca bila oku­
pi­rana premijerom svoje no­
ve predstave. Finale projek­ta
“4“ snima se u gradu u kojem je
pred­sta­va kako bi se ljudi koji tamo
ži­ve aktivno uključili u projekt. Tako
smo bili u Kutini.
Na snimanje je došla skupina mla­
dih plesača koje vodi grupa tamno­
putih, razigranih Brazilaca koji su
se doselili u Kutinu. Iz Brazila! Su­
per im je, kažu. Najprije se do­se­lio
i oženio voditelj njihova ples­nog
ansambla, a potom se i cije­li an­
sambl doselio za njim. Iz Bra­zi­la u
Ku­ti­nu! Ponavljala sam to svi­ma cije­
li dan. Za nas kojima je teš­ko oti­ći
raditi u Dugo Selo, a o pre­se­lje­nju
ne želimo ni slušati, ovi ljudi pred­
stav­ljaju atrakciju!
Zašto nam promjena toliko teško
pa­da? Je li to lijenost, nepovjerenje,
ne­zna­nje ili samo otpor prema ikak­
nim­ljivih ljudi, događaja i stvari. U
voj promjeni?
Jer, ako se ne radi o nekoj osobnoj
tragediji ili nesreći, započeti nešto
novo uvijek može biti uzbudljivo.
No­vi grad, nova poznanstva, novi
ži­vo­ti ili barem novi načini života
uvijek nas oplemenjuju. Iz neznanja
ili zbog predrasuda rijetko se odlu­
ču­je­mo priznati da nam treba pro­
mje­na ili da će nam ta promjena
do­ći, a ne želimo se prilagoditi i
izvu­ći najbolje.
Terapeuti, prijatelji, filozofi, učitelji
zdravog i kreativnog života stalno
nam ponavljaju kako prošlost treba
ostati u prošlosti i da se valja kretati
prema naprijed. Zašto onda ne pri­
hva­ćamo promjene?
Ograničavaju nas mitovi, pre­dra­su­
de, stereotipi u kojima se osjećamo
sigurnima. No, to je samo privid, a
i glupo je. Oko nas je mnogo za­
nama postoji nevjerojatna energija
kojoj katkada svjedočimo u ne­vje­ro­
jatnim pothvatima koje ljudi čine, za
nas se brinu prijatelji koje katkada
ne primjećujemo, a vrijeme koje
pro­la­zi ide nam zapravo u prilog.
Zrelost, znanje i ljepota dolaze s vre­
me­nom i samo su pitanje našeg po­
gle­da. Slika se zrcali u našem oku.
Veseli Brazilci prešli su nekoliko kon­
ti­nenata da bi na malom kutinskom
trgu otplesali moju koreografiju i bili
dio predstave. Promijenili su klimu,
običaje, hranu, razumijevanje umjet­
nosti, jezik i tradiciju. Smijali su se i
slikali, čestitali i veselo otišli ulicom
pre­ma svojim novim kućama.
1. Stanite u mali raskorak i odignite loptu iznad
glave, te se polako dignite na prste.
Brojite do pet, dišite normalno ....
2. Spustite loptu u visinu prsiju, te spustite pete
na pod.
Brojite do pet i dišite normalno...
3. Zagrlite loptu tako da ju obujmite rukama i
polako se spustite u čučanj.
Brojite do pet i sve ponovite četiri puta.
4. Sjednite na loptu razmaknutih stopala i
koljena. Suprotnom rukom, uz izdah, dotaknite
suprotno stopalo, ispravite se uz udah i
ponovite na drugu stranu.
Vježbu ponovite četiri puta.
5. Sjedeći na lopti, primite se za podlaktice, te
se uz izdah okrenite u jednu stranu, a uz udah
vratite u sredinu.
Ponovite to na drugu stranu, a cijelu vježbu
ponovite osam puta.
6. Sjedeći na lopti pružite nogu i zategnite stopalo, te
odignite petu od poda.
Zadržite se u tom položaju brojeći do pet,
pa promijenite nogu.
Isto napravite i drugom nogom, a sve zajedno osam puta.
Promjena je dobra. Prihvatimo je
i prilagodimo sebi. Osmjeh će se
zadržati na usnama, a slika ljepote
ostat će u očima.
Anđela Strižić umirovljena je arhitektica koja redovito vježba. Majka je triju kćeri, danas udatih uspješnih mladih žena, ima unuke i tri
omiljena zeta. Jedan od njih redovito dolazi pred dvoranu po svoju suprugu a možda će i početi vježbati. Dok ovo čitate Anđela putuje
sa svojim kćerima na put iznenađenja.
Toliko o promjenama koje je ova žena prigrlila točno kako je i trebala, kao poticaj za kvalitetan život.
38
Diabetes
www.diabetes.hr
Diabetes
www.diabetes.hr
39
Tjelovježba
Tjelovježba
br. 3/2011
br. 3/2011
Jadranka Kos, bacc. fizioterapeut i prof. Rehabilitator
U
životu svake osobe po­sto­
je radosni trenuci ali isto­
dob­no i oni koje zovemo
stres­ni­ma. Postoje neki jedinstveni
događaji, razlozi za stres, za ljude
u svim dijelovima svijeta i u svim
kulturama. U današnje vrijeme ka­
da se misli kako je svaka minuta
važ­na, ima sve više situacija koje se
do­živ­ljavaju kao pritisak i na koje
osobe reagiraju kao na neugodu.
Ponavljanje takvih situacija s vre­me­
nom može nepovoljno utjecati na
zdravlje.
Tijelo može reagirati na stres ubr­za­
nim radom srca, znojenjem (dla­no­
va), suhoćom usta, može se povisiti
krvni tlak u određenim trenucima.
Postoje i prikriveni znakovi kao
neo­bjaš­njiv umor, nervoza, ljutnja,
tre­nutna reakcija na zapreku, po­teš­
koće u koncentraciji, vrtoglavica,
po­teš­koće sa spavanjem i dr.
Osobe sa šećernom bolešću navo­
de i bilježe povišene razine glukoze
u krvi koje objašnjavaju kao reakci­
ju na stresne situacije.
40
Diabetes
www.diabetes.hr
Važno je sve to prepoznati, otkriti
uzroke, suočiti se i po mogućnosti
reorganizirati obaveze te reagirati
pozitivno.
U svakodnevnim potrebama važno
je preuzeti kontrolu nad svojim
vremenom. Važno je razlučiti bitno
od nebitnog, usmjeriti se na vrlo
potrebno, a vremenski rasporediti
obavljanje trenutno manje po­treb­
nog. Mudro je usmjeriti dovoljno
ener­gije na vrlo važne zadatke ili
vrlo važne životne korake. Nije do­
bro izbjegavati ili odlagati činiti ono
što je potrebno za osobno zdravlje
i osobnu dobrobit.
Uz dobro organizirane obaveze i
za­dat­ke, potrebno je imati vla­sti­to
vrijeme za sebe. Zdrava ko­mu­ni­
kacija s drugim povjerljivim ili struč­
nim osobama pomaže u pre­vla­da­
vanju mnogih poteškoća. Postoji i
niz drugih dobrih i poželjnih okol­
nos­ti. Osobe koje imaju kućne lju­
bim­ce i zbog njih se trebaju više
kre­ta­ti obično se bolje suočavaju
sa stresom. Pronalazak, odabir i
prak­ti­ciranje neke kreativne aktiv­
nosti usmjerava pažnju na stvari u
kojima se uživa, provodi se ugod­
no vrijeme, a sve to još donosi
vidlji­ve rezultate i koristi od takve
aktivnosti.
Mnoge osobe vode svoje dnevni­ke
- bilježe ono što ih je učinilo sret­ni­
ma, što im je pomoglo u održavanju
dobrog raspoloženja. Svoja po­zi­tiv­
na iskustva koriste i dalje, a mogu
ih po­dijeliti s drugima.
Tjelovježba
Rezultati znanstvenih istraživanja
utvr­đuju pozitivnu povezanost prak­
ti­ci­ra­nja tjelesne aktivnosti i tje­lo­
vježbe s dobrim i boljim ras­po­lo­že­
njem. Tjelovježba koja se provodi
Opuštanje – relaksacija
Opuštanje - u punom smislu riječi
- znači svojim znanjem, sviješću,
u dobrom položaju tijela, smanjiti
na­pe­tost svih mišića i održati je u
željenom vremenu. Opuštanje mo­
že biti vođeno, ali vrlo je važno
osob­no znanje opuštanja.
Duboko disanje neizostavan je dio
svake tjelovježbe i tjelesne aktiv­nos­
ti. Duboko disanje može se pro­vo­di­
ti i posebno, a uz osnovnu funkciju
osi­gu­ranja veće količine kisika tijelu,
po­maže smanjenju napetosti.
Redovita tjelovježba podrazumije­
va i znanje o opuštanju i ispravno
opuštanje u različitim položajima.
Posebno je učinkovito vođeno opuš­ta­
nje koje se provodi u radu s gru­pom
poslije programirane tje­lo­vjež­be.
U odabranu položaju, obično udob­
nom sjedećem, zatvorenih oči­ju,
osoba se usredotoči na riječi vo­di­te­
lja pa dolazi do opuštanja.
Svojim mislima osoba aktivno su­
dje­luje u opuštanju svakog dijela
tije­la. Misli i val opuštanja polako
prolazi od vrata i postupno za­
hva­ća svaki dio tijela – od vrata
pre­ko ruku, gornjeg dijela tijela
pre­ma donjem, postupno prema
no­ga­ma i stopalima. Vođenim opu­
šta­njem osvijesti se opuštanje, a
poslije nekoliko minuta svaka oso­
ba se osjeća odmorenijom. Svi
ko­ji prisustvuju ovakvu programu
po­nav­lja­ju­ći ga iz tjedna u tjedan,
iz mjeseca u mjesec, uspješnije se
i učinkovitije opuštaju i uspiju se u
kraćem vremenu odmoriti.
Opuštanje je moguće naučiti i sa­
mo­stal­no provoditi po potrebi u
kuć­nim uvjetima.
Opuštanje je sastavan i neizostavan
dio vježbanja, cjelina, ravnoteža.
Opuš­ta­nje je poniranje u sebe, da bi
se ponovno isplovilo novom sna­gom,
novim poletom na nove za­dat­ke.
Uz opuštanje korisna je i vizualizaci­
ja. Vizualiziramo kada svojim mi­sli­
ma gradimo sliku o nečemu, o ne­
koj situaciji. Vizualizacija ima moć
ka­da je pozitivna i pomaže da se
dob­ro osjećamo. Poželjna je i po­
treb­na pozitivna vizualizacija. U
di­ne grupa članova/članica re­do­
vi­to provodi tjelovježbu. Pro­gram
je prilagođen grupi i svim nje­zi­nim
članovima. Cijelo vrijeme vjež­ba­nja
zvuci birane glazbe osno­va su po­
kre­tima. Glazba po­zi­va i po­kre­će,
zvuci prolaze po­kre­ti­ma. U gru­pi
se može učiniti i ono što se sa­mo­
stal­no možda i ne bi mog­lo tako
dobro. Vježba se s ci­ljem održa­va­
nja optimalne ra­zi­ne še­će­ra u krvi,
za održavanje čvrsto­će kostiju, sna­
ge mišića, optimalne tje­les­ne ma­se,
tjelesne spremnosti i boljeg raspo­lo­
že­nja.
Na završetku sata tjelovježbe uvijek
je vođeno opuštanje i vizu­ali­za­ci­ja.
Vrijeme zajedničkih susreta stvara
duh zajedništva i bolje raspoloženje,
a ono zdraviji pristup i mogućnost
uspinjanja na sve životne stube.
Mnoštvom malih koraka moguće je
prevaliti dug i značajan put.
početku voditelj poučava i pomaže
postići taj osjećaj, zamisliti i dozvati
sliku. Kasnije se
svaka osoba mo­
KUPON ZA NAGRADNU KRIŽALJKU 3/2011
že educirati u tom
Traženi pojam je
području za po­
sti­za­nje osobne
dobrobiti.
U Zagrebačkom
dijabetičkom druš­
tvu u Zagrebu
vi­še od dvije go­
Ime i Prezime
God. rođenja
Dijabetičar od
Adresa

VJEŽBANJE, OPUŠTANJE
I ŽIVOT BEZ STRESA
re­do­vi­to i kontinuirano potiče izlu­
či­va­nje endorfina, hormona koji
po­bolj­ša­va­ju raspoloženje i djeluju
anti­stresno.
Svi koji su odabrali i koji provode
tjelovježbu, ušli su u smjer zdravijeg
života.
Dobro raspoloženje održava se i po­
boljšava kod svih osoba kao rezultat
redovitog provođenja tjelovježbe
koja je dobro programirana, pri­mje­
reno i dovoljno intenzivna, u kojoj
su aktivirani mišići cijelog tijela u
vjež­bama zagrijavanja, istezanja i
ja­ča­nja/opterećenja mišića.
Održavanje dobre pokretljivosti,
sna­ge mišića i tjelesne spremnosti
omo­gu­ćuju uspješnije obavljanje
svih drugih poslova i zadataka. Us­
pješ­nost i lakoća u svakodnev­nom
funk­cio­ni­ra­nju održava do­bro raspo­
lo­že­nje i pozitivan pris­tup rje­ša­vanju
svih dolazećih po­teš­ko­ća.
izreži i pošalji na adresu redakcije
Diabetes
www.diabetes.hr
41
Mladi
Djeca i mladi
br. 3/2011
br. 3/2011
Ljetni kamp za djecu i mlade
sa šećernom bolešću Hrvatskog
saveza dijabetičkih udruga
19. – 28. lipnja 2011.
Organiziravši ljetni kamp u hotelskom naselju Solaris kraj Šibenika
prošle godine bili smo izuzetno sretni i zadovoljni u spoznaji da
smo konačno našli odgovarajuće mjesto u kojemu ćemo svakoga
ljeta moći organizirati kamp, boravak naše djece i mladih i da smo
se, nakon posljednjih godina „seljenja“ lokacije održavanja kampa,
konačno „skrasili“ i pronašli odgovarajući smještaj i uslugu.
Nažalost, pokazalo se da nam okolnosti ipak nisu bile naklonjene te
smo morali potražiti novu lokaciju za kamp.
Moji dojmovi s kongresa
Male slatke tajne
i dobra uživancija
Djeca i mladi u dobi od 10 do 15 godina boravit će u kampu
podijeljeni u dvije dobne skupine.
Prijave se primaju do 20. svibnja 2011. odno­sno do po­pu­
nje­nja kapaciteta.
Izbor je pao na Rabac, nekadašnje ribarsko središte, a danas
jedno od najposjećenijih turističkih mjesta Istre i Hrvatske,
kojega zbog geografskog položaja i izuzetne ljepote nazivaju i
Biserom Kvarnera.
Kao i svake godine, u kampu će s vama biti iskusno medicinsko
osoblje, liječnici i medicinske sestre iz Sveučilišne klinike
Vuk Vrhovac i Kliničke bolnice Sestara Milosrdnica, koji će
voditi cjelodnevnu brigu o vama te vam pomoći da se nakon
povratka kući osjećate sa­mo­stal­ni­ji i ospo­so­blje­ni­ji za bolju
kontrolu svoga dijabetesa. Pored medicinske ekipe, bit će tu i
profesor tjelesne kulture i animator, tako da je dobra zabava i
druženje uz kupanje i igre za­ga­ranti­ra­na!
Ispunjene prijavnice za kamp možete poslati:
- mailom na kamp�diabetes.hr,
- on-line na www.diabetes.hr,
- faksom na 01/4847 807
- ili poštom na adresu: Hrvatski savez dijabetičkih udruga,
Ilica 48/II, 10000 Zagreb.
Danijela Sušilović (18 godina)
Cijena kampa po djetetu iznosi 4.000,00 kn.
Roditelji djece oboljele od šećerne bolesti neka se obrate
dijabetičkim udrugama na svome području, kako bi dobili
informacije o umanjenom iznosu cijene koštanja kampa.
Sve dodatne informacije možete pročitati na www.diabetes.hr
ili nas nazvati na broj telefona 01/4847 807
Hrvatski savez dijabetičkih udruga.
O B RA Z A C P R I JA V E Z A D JEČJI LJETNI KAMP – RABAC 2011.

Ime i prezime djeteta
Datum rođenja
Ime i prezime roditelja
P O DAC I Z A KO N TA KT
Ulica,kućni broj, poštanski broj i mjesto
Telefon
Mobitel e-mail
N
a 10. kongresu sudjelovala sam kao mlada
volonterka. U prekrasnom hotelu Ivan imali
smo nekoliko dvorana u kojima su se odvijala
iznim­no korisna predavanja. Dr. sc. Marina Grubić,
psi­ho­lo­gi­nja iz KBC-a Zagreb imala je predavanje na
temu “Kvaliteta života u osoba s dijabetesom“ u ko­
jem je istaknula koliko je bitna kontrola dijabetesa i da
poboljšanje kontrole i briga dodatno pospješuju kva­li­
tetu života. Ipak, istraživanja su pokazala da osobe s
di­ja­betesom imaju slabu kontrolu u odnosu na zdrave.
Dr. Marija Šepec i Gordana Stipančić imale su pre­da­va­
nje o ljetnom kampu za djecu i mlade oboljele od še­ćer­
ne bolesti. Mnogo mladih iz cijele Hrvatske došlo je na
kongres i drago mi je što su sudjelovali na predavanju
o kampu jer sam i sama prisustvovala prošle godine.
Doktorica Požgaj detaljno je objasnila način rada, skr­bi
medicinskih sestara, grupne vježbe, edukacije i ulo­gu
prehrane. Kampovi za mlade neprocjenjivi su prven­
stve­no zbog grupnog rada u kojem se lakše suo­či­ti s
nedostacima ili problemima, ali isto tako i zbog pri­hva­
ća­nja di­ja­be­te­sa, po­go­to­vo ka­da smo u okru­že­nju s
vršnja­ci­ma s ko­ji­ma mo­že­mo po­dije­li­ti iskustva.
Osim pu­no kva­li­tet­nih pre­da­va­nja, ima­li smo i sport­ske
igre za ma­lo rekreacije.
U ta če­ti­ri da­na u Ši­be­ni­ku na­pu­ni­la sam se raz­nim isku­
stvi­ma, pri­ja­telj­stvi­
ma i doživljajima.
Našla sam se sa
sta­rim slat­kim pri­ja­
te­lji­ma, a osim pre­
da­va­nja i sport­skih
iga­ra, bi­lo je tu
pu­no slat­kih malih
tajni i ponajviše uži­
van­cije.
Život je lijep (i
sla­dak) ako ga
usmje­ri­mo na pra­
vi put.
Diabetes
www.diabetes.hr
43

Iz udruga Hsdu-a
Iz udruga Hsdu-a
br. 3/2011
br. 3/2011
Iz udruga
Maja, Martina i jiu-jitsa
10. kongres osoba sa šećernom bolešću Hrvatske, 7. sportske igre i 4. susret mladih dijabetičara
Prijelazni pehar Istranima
(Sorry, Split, nedjeljiv je)
Meri Trippar
POREČ
E
vo kako je to bilo: 7. travnja u
pre­div­no sunčano i toplo jut­ro kre­
nuo je mali autobus s po­reč­kog
kolodvora put Šibenika, tj. Solarisa (so­
lar­na su bila sva četiri dana boravka)
na Kongres. Uzbuđenje u srcima svih, a
pogotovo onih koji prvi put odlaze na
susret “slatkih“ iz cijele Hrvatske.
Tea, Daniela, Ivan, Izabela, Valentino,
Sandra, Vesna, Klaudija, Biserka, Su­za­
na, Karlo, Danica, Irena, Ana, Jo­si­pa,
La­ren, Lorena, Veljko, Ivan i Ne­djelj­ko
činili su malu-veliku družbu Di­ja­be­tič­ke
udru­ge Istarske županije (iz Pu­le, Ro­vi­
nja, Poreča, Tara, Vabrige, Mo­to­vu­na).
Ne­izo­stav­no je tu i šjor Ive u či­jim smo
rukama prevalili više od dvije ti­su­će ki­lo­
me­tara (bio je s nama i u Tučepima).
Ni slutili nisu da će ovoga puta posebno
mjesto u autobusu na povratku zauzeti
mnoge diplome svih natjecateljskih dis­ci­
pli­na na 7. sportskim igrama te prije­laz­
ni pehar za najbolju udrugu u ukupnom
plasmanu.
Naš stasali ljepotan Nino iz Labina, do­
pu­tovao je direktno u Solaris u pratnji
oba nonića (dobro ste razumjeli, oba
dje­da, koji su se odmah stopili u masi
od više od petsto sudionika). Nino, ina­
če plivački maratonac, zaokružio je ve­
selo društvo iz Istre i doprinio da pe­har
završi u pravim rukama.
Usput je (uz Valentina) slamao mnoga
nova (i stara) srca. U plivanju je osvojio
prvo mjesto, a Valentino drugo.
Na 4. susretu mladih dijabetičara za­do­
voljstvo je bilo vidjeti na okupu mla­de ljude
voljne i spremne da svo­jom aktivnošću u
44
Diabetes
www.diabetes.hr
može se razumjeti samo ako i sami
dođete,“ rekli su naši mladi i mlađi su­
dio­nici iz Tara i Vabrige i Podružnice
Poreč i zahvalili se svim dobrim ljudima
i sponzorima koji su im to omogućili.
dijabetičkim udru­ga­ma pomognu mla­đi­
ma koji tek sta­sa­ju u dugotrajnoj životnoj
borbi s dijabetesom.
Tea je prvi put u takvu okruženju. Nje­
zi­ne oči blistaju posebnim sjajem: sret­
na što je okusila ovo iskustvo, sretna
što je uvidjela da svi oboljeli njeguju
zdrav duh, vesele su naravi i uživaju u
svakom trenutku veseleći se sitnim uži­ci­
ma, baš kao i ona. Na povratku, u au­
to­busu je nekoliko puta šapnula Vesni:
“Zahvalite dobrim ljudima što smo ma­
ma i ja mogle doći.“
Uvidjela je i Teina mama da je došao
tre­nu­tak da se Tea osamostali i da se,
ako bude moguće, uključi u nadolazeći
ljet­ni kamp.
Teu smo već prijavili za ljetni kamp.
Ona to svakako sada treba.
Zadovoljstvo okupljanja oko dijabete­
sa, izvrsnim i kvalitetnim predavačima,
pre­da­va­nji­ma i radionicama, izrazili su
svi naši sudionici. Da citiram profesora
Bu­če­vi­ća: “izvanredan je bio slavonski
štih uz miris mora i IDF-ov moto Zajedno
smo jači“.
“Odlazak i boravak na Kongresu nešto
je što se teško može opisati i ispričati.
Sve ono što smo tamo podijelili i dobili
Još jednu primljenu pohvalu vrijedno je
spomenuti: naša je udruga pohvaljena
od strane organizatora jer je dovela
najveći broj mladih i mlađih.
Naravno bile su tu i mame, a u slučaju
Nina – dide.
Uz stjecanje novih znanja, predavanja,
radionice, sportska natjecanja, priliku
da se vidi i isproba nove preparate,
aparate i prehranu za šećernu bolest,
bi­lo je i mnogo veselih druženja, za­ba­
ve i plesa, te novih doživljaja u “slat­
kom“ žargonu. Evo jedan primjer s
plesnjaka:
Izabela je pozvana na ples:
“Ja sam dvojka,“ predstavio se kavalir.
“Ja sam mama jedne jedinice, a kući
imam dvojku,“ rekla je Izabela, ne raz­
miš­lja­jući ni trena.
Ona je uz Klaudiju jedna od pobjednica
u hvatanju, a Klaudija u bacanju mokre
krpe. U lice, naravno.
I sve je to zabilježeno bljeskom fo­to­
apa­rata, za trajnu uspomenu.
Renata Bockovac
P
rvenstvo Hrvatske u grapplingu
ko­je se održalo u Đakovu 26.
ožuj­ka 2011. bilo je veoma
uspješ­no za dvije dijabetičarke: Maju
Nađ i Martinu Bockovac iz Osijeka.
One treniraju u Klubu brazilske jiu-jitse
“Kimura“ iz Ernestinova i vrlo su uspješ­
ne. Na ovom turniru Maja je osvojila
sreb­ro, a Marina broncu.
Ove devetogodišnjakinje znaju kako
uspješno živjeti s dijabetesom. Vrlo ra­
do dijele svoja iskustva s članovima u
OSIJEK
Udruzi malih dijabetičara “MADI“ iz
Osije­ka koja je osnovana baš iz razloga
da pruža potporu i iskustva malim di­ja­
be­tičarima i njihovim roditeljima.
Želimo s dijabetesom naučiti normalno
i uspješno živjeti jer mi to možemo.
Klub Kimura za svu djecu dijabetičare
na širem području Osijeka daje mo­guć­
nost treniranja brazilske jiu-jitse bez pla­
ća­nja članarine.
Zna­mo ko­li­ko je važ­na tje­les­na aktiv­
nost u ži­vo­tu di­ja­be­ti­ča­ra, uz pra­vil­nu
pre­hra­nu i te­ra­pi­ju, pa pri­dru­ži­te nam se
što pri­je.
Pu­no po­
z d r a­ v a
od Ma­je
i Mar­ti­
ne.
Otvoreno pismo Povjerenstvu za ortopedska i
druga pomagala HZZO-a
Marija Radojčić, prof.
ISTRA
D
ugoočekivani prijedlog Pra­vil­ni­
ka o uvjetima i na­činu ostva­ri­va­
nja prava na orto­ped­ska i druga
pomagala neugodno je iznenadio i
razočarao osobe oboljele od šećerne
bolesti, a osobito od dijabetesa tipa 2.
Da bismo regulirali šećere i time izbjegli
kas­nije komplikacije koje neliječena ili
ne­pra­vil­no liječena šećerna bolest ne­mi­
nov­no uzrokuje, a koje ostavljaju teš­ke
posljedice na zdravlje i za­htije­va­ju du­ge
hospitalizacije i velike troškove lije­če­nja,
pravilna prehrana, tjelovježba i sa­mo­kon­
tro­la moraju pratiti stil našega života.
Svjetska zdravstvena organizacija
očekuje od nas da sami brinemo o
svom zdravlju i da djelujemo putem
civilnih udruga.
Preuzmemo li kontrolu nad šećernom
bo­leš­ću, što i jest cilj, sigurno ćemo
odlo­ži­ti, a možda i izbjeći kasnije kom­
pli­ka­cije i time izbjeći troškove liječenja,
moždanog udara, infarkta, otkazivanja
rada bubrega, amputacije i dr.
U prijedlogu Pravilnika ponovno nam se
nude i dijagnostičke trakice za glu­ko­zu/
okularno očitavanje, iako se jako do­bro
zna da smo i dosad te trakice s do­zna­
kama mijenjali za trakice za uređaj za
očitavanje glukoze iz jednog jedinog ra­
zlo­ga što starije osobe (umi­rov­ljenici) nisu
u stanju raspoznati i uspo­re­đivati odre­đe­
ne tonove boja na trakicama s onima na
bočici, što prak­tič­ki znači da ne mogu
pouzdano izmje­ri­ti razinu šećera u krvi,
jer ne znaju rezultat.
Gledano s financijske strane, to je ulu­do ba­
čen novac kojeg ionako nema dovoljno.
Osobno 25 godina imam dijabetes tipa
2, a 21 godinu volontiram u Udruzi
kao sekundarni edukator.
Isto tako, činjenica je da ogromna ve­ći­
na oboljelih od šećerne bolesti tipa 2
ima uređaje za brzo očitavanje glu­ko­
ze koje su samo nabavili da bi mogli
pratiti stanje svoje bolesti, jer je to pravi
način samokontrole.
Pacijentu se prijedlogom Pravilnika
da­je mogućnost da odluči da li će
ko­ris­ti­ti trakice za očitavanje glukoze
ure­đa­jem, kojih može dobiti do 50
kom/6 mjeseci ili trakice za okularno
oči­ta­va­nje do 200 kom/3 mjeseca, što
financijski gledano nije isto jer je u cije­
nu uračunat i uređaj.
Ako se uporno piše (Hrvatski model
za­šti­te oboljelih od šećerne bolesti, Me­
đu­na­rod­ni savez dijabetičara, Svjet­ska
zdravstvena organizacija) da se stal­no
mora raditi na prevenciji še­ćer­ne bo­les­
ti jer se radi o pandemiji i jer je ona
ozbiljna prijetnja svjetskom zdrav­lju,
onda je potrebno učiniti konkretne ko­
ra­ke da bi dijabetičari tipa 2, kojih ima
naj­više, mogli kontrolirati svoju bolest,
kako bi se spriječile komplikacije, a ne
nu­di­ti im pomagala koja oni nisu u sta­
nju koristiti.
Ako je cilj ovog Pravilnika da se omo­
gu­ći oboljelima od dijabetesa tipa 2
da ostvare pravo na trakice za kontrolu
še­će­ra uređajem, čime će kontrola nji­
ho­ve bolesti biti bolja, kao što to ka­že
pomoćnik ravnatelja HZZO-a za zdrav­
stve­nu zaštitu mr. Mario Bagat, dr.
med., onda to i učinite.
Predlažem da se u prijedlogu količine
po­ma­ga­la kod šećerne bolesti izbri­šu
di­jag­nos­tič­ke trakice za glu­ko­zu/oku­
lar­no očitavanje, da se pa­cijen­tu ostavi
mogućnost uzimanja ili ne­u­zi­ma­nja ure­
đa­ja (jer ga već posjeduju), a u pro­tu­
vrijed­nos­ti jednog i drugog omo­gu­ći
do­bi­va­nje trakica za uređaj.
Govorim iz vlastitog iskustva: da bih
svo­je šećere držala pod kontrolom,
neop­hod­no je barem 2 puta tjedno na­
pra­vi­ti profil (odnosi se na tip 2), a to je
10 trakica x 4 tjedna = 40 trakica, plus
kod eventualnih infekcija, stresa i slično
(hipoglikemije).
Hvala na razumijevanju.
Diabetes
www.diabetes.hr
45
Iz udruga Hsdu-a
Iz udruga Hsdu-a
br. 3/2011
br. 3/2011
Nordijsko hodanje
duž rive i lungomara
Uz 30 godina rada slatinske udruge
Privatizacija “pojela” svu dokumentaciju
Marija Dupan
SLATINA
D
avno je to bilo, 1981. godine,
kad je grupa oboljelih od še­ćer­
ne bolesti u Slatini primijetila
da se broj oboljelih naglo povećava i
da hitno treba poduzeti potrebne mje­
re kako bi se spriječila nova oboljenja.
Tako se, na inicijativu dr. Branka Pra­ži­
ća, u Slatini osniva Društvo za zaštitu
od dijabetesa, čiji su ciljevi i zadaci
po­stav­ljeni na osnivačkoj skupštini. Dr.
Pra­žić, i sam dijabetičar, osnovao je
i Sa­vje­to­valište za osobe oboljele od
še­ćer­ne bolesti koje je radilo svake
srije­de. Na osnovi nalaza krvi i urina
liječ­nik bi pacijente upućivao na po­treb­
nu terapiju, a medicinska sestra sa­vje­to­
va­la je o načinu prehrane i potrebnim
aktivnostima.
1986. godine Savjetovalište preuzima
dr. Vesna Turk Štrajtenberger. Za­hva­
lju­ju­ći njezinoj stručnosti i predanosti,
Druš­tvo je postizalo dobre rezultate u
pre­ven­ciji i liječenju oboljelih od še­ćer­
ne bolesti.
Najvažnija zadaća Društva bila je edu­
ci­ranje i osposobljavanje oboljelih da,
uz pomoć zdravstvenog osoblja, nauče
samostalno nadzirati bolest i živjeti ži­vo­
tom zdrava čovjeka.
Edukacije smo provodili na različite
na­či­ne, putem predavanja, tadašnjeg
ča­so­pi­sa Izvor (današnjeg Diabetesa),
raz­nim publikacijama, provođenjem
anke­ta, akcijama mjerenja šećera u
krvi, mjerenjima tlaka, druženjima, izle­ti­
ma. Svaki tjedan bila je emitirana i emi­
46
Diabetes
www.diabetes.hr
si­ja na radio-stanici Marinijanis, pod
na­zi­vom Bez šećera, molim. Sve su to
bi­li načini edukacije, izmjene iskustava
i do­bi­va­nja odgovora i stručne pomoći
oboljelima.
Prvih deset godina rada udruge mo­že­
mo smatrati periodom uspona i uklju­če­
nja velikog broja oboljelih u Društvo.
Mnogi sponzori i donatori pratili su i
po­ma­gali u ostvarivanju naših akcija i
programa.
Jedan od njih je i Lions klub Slatina koji
još i danas plaća edukativni ljetni kamp
za djecu oboljelu od šećerne bolesti,
na čemu im i ovom prilikom najiskrenije
zahvaljujemo.
Velika nam je podrška medicinsko osob­
lje koje je aktivno u pružanju pomoći
slije­pim, nepokretnim i starijim osobama
obo­ljelim od šećerne bolesti.
Dijabetička udruga u Slatini aktivna je
či­ta­vo vrijeme od osnutka, čak i u rat­nim
godinama. Tada se broj članova sma­
njio, ali smo opstali. Najveće smo po­
teš­ko­će imali nakon privatizacije Do­ma
zdravlja Slatina kada su izgub­lje­ni svi
naši zapisnici i kompletna do­ku­men­ta­ci­
ja. Tada smo također ostali i bez pro­sto­
ra. Uz veliki angažman dr. Vesne Turk
Štraj­ten­berger, ponovno smo se re­gi­
stri­rali kao udruga, sada pod nazivom
Dijabetička udruga Slatina. Rezultate
rada naše Udruge zapazio je i HSDU
i dodijelio priznanja dr. Vesni Turk
Štrejtenberger i gospođi Zlati Grozaj,
počasnoj predsjednici Udruge.
Godine 1997. na 16. kongresu Me­đu­
na­rod­nog saveza dijabetičara u Hel­sin­
kiju, izložen je naš pano pod nazivom
“Zajedno smo jači“. Na taj smo način,
skrom­no ali s ponosom, predstavili svije­
tu akcije koje provodimo.
U radu nam je najveći problem pred­stav­
ljao nedostatak raspoloživog pro­sto­ra.
Taj smo problem uspjeli riješiti do­vr­šet­
kom zgrade Crvenog križa u Slatini.
P
Do­bi­li smo dio prostora koji dijelimo
s osta­lim nevladinim udrugama, ali za­
do­volj­ni smo jer imamo mjesto gdje se
možemo okupljati i rješavati sve vezano
uz rad Udruge.
I Grad je zamijetio rezultate našeg ra­da
i 2002. godine u znak priznanja do­dije­
lio nam srebrnu plaketu Grada Slatine.
Kontinuirano se trudimo unaprjeđivati
rad Udruge, a od 2003. godine uveli
smo tjelesne vježbe, pod stručnim vod­
stvom fizioterapeutkinje Štefice Bursik,
za sve naše članove.
Prioritet u radu nam je edukacija čla­
no­va. Dr. Štrajtenberger i viša me­di­cin­
ska sestra Greta Perković, u suradnji
s farmaceutskom kućom Roche, orga­
ni­zi­raju seminare za grupe od 10-15
članova na kojima ih upoznaju s kom­pli­
kacijama koje mogu nastati kod obo­lje­
lih od šećerne bolesti. Takvu edukaciju
prošlo je 90 oboljelih.
Prošle smo godine, uz redovnu kontrolu
še­ćera u krvi, uveli i kontrolu hemoglobi­
na HbA1C. Odaziv je premašio naša
očekivanja i vrlo smo zadovoljni što se u
sredini u kojoj djelujemo podigla svijest
o neophodnim stalnim kontrolama vla­
sti­tog zdravstvenog stanja.
Naša udruga danas aktivno sudjeluje
u svim akcijama koje organizira HSDU,
kao i regionalni ured za Slavoniju, Ba­
ra­nju i Moslavinu.
Zahvaljujemo svim udrugama na do­
sa­daš­njoj suradnji i vašem odazivu na
sve­čano obilježavanje 30 godina rada
na­še Dijabetičke udruge Slatina.
Meri Trippar
POREČ
ovodom obilježavanja Svjetskog
dana zdravlja porečki Zdravi grad
organizirao je razne tjelesne aktiv­
nos­ti usmjerene na podizanje kvalitete
života i zdravlja građana. Pozivu da na
gradskim ulicama i glavnom trgu pre­
zen­ti­raju neke od svojih aktivnosti i po­
zovu građane na kretanje i zdrav način
života odazvale su se razne grupe i
klu­bo­vi koji organiziraju tjelovježbe i
rekreaciju za sve dobi.
Tako se odazvala i naša grupa di­ja­be­
tičara, Podružnica Poreč Dijabetičke
udru­ge Istarske županije, kao članica u
pro­jektu “Prevencija kardiovaskularnih
bolesti na području grada Poreča“, a
koju dva puta tjedno vodi prof. Zoran
Jendrašić, kineziolog.
Kako se ugodno razgibati uz hodanje
pokazali su svi polaznici nordijskog
ho­da­nja. Čitav trening odradili smo na
gradskim ulicama, od početnog do za­
vrš­nog razgibavanja i savladavanja
ko­riš­te­nja štapova uz druženje i dobru
atmo­sfe­ru koja je vladala cijelim putem.
Sve je krenulo s Trga slobode, gdje smo
Vesna i ja najprije svima za­in­te­re­si­ra­
nima, ne samo grupi dijabetičara kako
je uobičajeno kod svakog hodanja,
mje­ri­le šećer u kapilarnoj krvi, dok je
se­stra Danijela mjerila tlak.
Grupa “nordijaca“ koja je brojila sto­
ti­njak članova, krenula je zatim duž
lun­go­ma­ra i rive do zgrade Općinskog
suda i natrag.
Kao i prošle godine, grupi su se pri­dru­
ži­le i predstavnice Zdravog grada i
Gra­da Poreča.
Aktivni na svim poljima
Stjepan Dujmić
D
ijabetička udruga “Zdravlje“
iz Ora­ho­vi­ce održala je svoju
redovnu godišnju skupštinu na
kojoj su predstavljene dvije dosadašnje
godine njezina rada. Predsjednik Stje­
pan Dujmić rekao je da je Udruga ra­
di­la u cilju edukacije svoga članstva o
opasnoj bolesti kakav je dijabetes, ali
isto tako pokušavala utjecati i na gra­
đan­stvo:
ORAHOVICA
- Trudili smo smo se biti što aktivniji i
poduzetniji. Odradili smo velik broj
akci­ja kontrola šećera u krvi na po­druč­
ju grada i prigradskih naselja, bili smo
redovni sudionici svih gradskih ma­ni­
fes­ta­ci­ja i sadržaja te pohodili ve­ći­nu
državnih seminara i okupljanja di­ja­be­
ti­ča­ra Hrvatske. I dalje ćemo raditi na
pomoći svojim članovima, a ovim pu­
tem pozivam sve one koji su oboljeli od
dijebetesa, a nisu članovi Udruge, da
nam se priključe jer zajednički naj­vi­še
mo­že­mo pomoći jedni drugima, – za­
klju­čio je Dujmić.
Prisutne članove Udruge pozdravio je
potom predsjednik Koordinacije di­ja­be­
tič­kih udruga Slavonije, Baranje i Mo­
sla­vi­ne Slavko Lacković, upoznavši ih s
nekoliko novosti u korištenju pomagala
i sredstava za oboljele od dijabetesa,
te pozvao Udrugu da i dalje radi uspješ­
no i kvalitetno kao i dosad.
Riječima pohvale također se obratio
i orahovački gradonačelnik Josip Ne­
mec, istaknuvši kako je ova udruga
jed­na od najaktivnijih u gradu te da će
joj, kao i svim udrugama koje naporno
i mar­lji­vo rade, gradska vlast uvijek biti
na raspolaganju.
Diabetes
www.diabetes.hr
47
Iz udruga Hsdu-a
br. 3/2011
Volontiranje za pohvalu
Ljubo Batalo
KARLOVAC
R
edovna izborna skupština Dija­be­
tič­kog društva Karlovac, uz pri­
sus­tvo oko 100 članova Društva,
zainteresiranih građana i gostiju, odr­ža­
na je koncem veljače.
Iz izvještaja je vidljivo da je Društvo od
posljednje skupštine radilo s povećanom
aktivnošću. Pored redovnog mjerenja še­
će­ra u krvi i visine tlaka koje se obavlja
u prostorijama Društva, obavljena su i
mje­re­nja po gradskim četvrtima gdje je
su­dje­lo­valo dosta novih “šećeraša“, što
je bio i glavni cilj akcije. Također, Druš­
tvo je besplatnim mjerenjem šećera u krvi
sudjelovalo u akciji Grada Kar­lov­ca na
skupu udruga, zatim u dvije akci­je mje­
re­nja tlaka i šećera u krvi te u Plivinoj
akciji koja se održava svake godine na
Trgu Matije Gupca i ima vi­še nego ve­lik
odaziv. Prošle godine izvr­še­no je preko
250 mjerenja i od toga bro­ja di­jag­no­sti­
cirano oko osam posto di­ja­be­ti­čara koji
dotad nisu znali da ima­ju dijabetes.
Na skupštini je uz sve navedeno odr­ža­
no i edukativno predavanje dr. Zrinke
Boljkovac s temom “Prehrana kod di­ja­
be­ti­ča­ra“, što je inače bila glavna tema
ovogodišnjeg Kongresa HSDU.
Na skupštini je odlučeno da se krajem
godine organizira obilježavanje deset
godina rada Dijabetičkog društva. U
tom razdoblju izvršeno je više 20.000
raznih mjerenja i to sve besplatno i vo­
lon­ters­ki što zaslužuje posebno pri­zna­
nje zajednice jer se ovakvim radom
una­pre­đu­je kvaliteta života i zaštita
zdrav­lja dijabetičara kojih samo u Kar­
lo­vačkoj županiji ima ih registriranih
više od šest tisuća.
Mjerili šećer, ali i očni tlak
Serđo Mičić
U
razdoblju proteklom od zad­
njeg javljanja, u Zadarskoj di­
ja­be­tič­koj udruzi uspješno su
orga­ni­zi­rane brojne aktivnosti za obo­
lje­le od šećerne bolesti i ostale gra­đa­
ne grada i Zadarske županije, s po­seb­
nim naglaskom na događaje vezane
uz obilježavanje Svjetskog tjedna glau­
ko­ma (6. - 12. ožujka).
11. ožujka 2011. godine u prostorija­ma
Udruge izvršeno je 88 mjerenja očno­ga
tlaka i isto toliko mjerenja ra­zi­ne šećera
u krvi. Kod osam osoba utvr­đen je veći
nivo očnoga tlaka. Te su oso­be pozvane
na daljnju obradu na očni odjel Opće
bolnice Zadar.
Kontrolu očnoga tlaka uspješno je oba­vi­
la ekipa očnog odjela Opće bol­ni­ce Za­
dar, na čelu s voditeljicom odje­la dr. sc.
Su­za­nom Kovačević, dr. Anom Didović i
glav­nom sestrom Anom Pavlović.
Kontrolu šećera provodili su volonteri
Udruge, i to Klaudija Delić, Davorka
Vo­la­re­vić i Branko Šopić. Hvala i jed­ni­
ma i drugima na ovome.
48
Diabetes
www.diabetes.hr
ZADAR
Vjerujemo da će se ovakva suradnja na­
sta­vi­ti i dalje na obostrano zadovoljstvo.
Dana 28. veljače 2011. u prostorijama
Udruge njezinim članovima prezentiran
je novi mjerni uređaj za mjerenje GUKa tvrtke Baurefeind.
Prezentant je bio dr. Joško Poduje, vo­
di­telj programa tvrtke Bauerfeind za
dijabetes.
Dana 8. ožujka 2011. provedena je ci­
lja­na akcija kontrole šećera u krvi za
mje­šta­ne Zatona (Nin) i Poljica – Brig.
Tom prigodom obavljeno je ukupno 105
mje­re­nja GUK-a, uz 12 novootkrivenih
slučajeva s povećanom razinom šećera
u krvi.
Ova suradnja s gradom Ninom uspješ­no
se organizira svake godine i to dva puta
u drugim mjestima. Uz mjerenje še­će­ra,
obavlja se i kontrola krvnoga tlaka.
Povodom Dana udruga Zadarske žu­pa­
ni­je, 15. ožujka 2011. na Narodnom
trgu u Zadru održana je velika akcija
kontrole šećera u krvi za građanstvo
Zadra. Ukupno je testirano 185 su­dio­
ni­ka uz 9 novootkrivenih slučajeva s po­
ve­ća­nom razinom šećera u krvi.
Uz kontrolu GUK-a, dijelili smo časopis
Diabetes i druge prigodne materijale
ve­za­ne uz šećernu bolest.
Dva puta, i to 7. ožujka i 4. travnja
2011. godine predstavnici HerbaLife
Hr­vat­ska održali su za članove Udruge
predavanje na temu Zdrava prehrana.
31. ožujka 2011. održana je godišnja
izvještajna skupština Udruge na kojoj
je prezentiran rad Udruge, financijsko
izvješće za 2010. godinu, izvješće
Nad­zor­nog odbora, program rada
i fi­nan­cij­ski plan Udruge za 2011.
godinu.
Svi prezentirani izvještaji i programi je­
dno­glasno su prihvaćeni.
U vremenu od 7. do 10. travnja 2011.
godine članovi Udruge prisustvovali
su 10. kongresu dijabetičara Hrvatske
u Hotelu Solaris u Šibeniku, u sastavu
mno­gobrojnih sudionika dijabetičarskih
udru­ga iz Republike Hrvatske.
Recenzija
Križaljka
br. 3/2011
br. 3/2011
Recenzija: VELIKI KUHARSKI VODIČ ZA DIJABETIČARE
Zdrava hrana za dijabetičare i njihove bližnje
NOVA KUHARICA!
Recenzija: dr. sc. Irena Colić Barić, red. prof.
jo­ne­ze, umaci na maslacu na fran­
cus­ki način itd. “i druga“. Bitnije mi
je bilo pokazati koja domaća jela
di­ja­be­ti­čari mogu jesti, nego u ime
zdrav­lja izmiš­ljati nove recepte“.
V
eliki kuharski vodič za di­ja­be­
tičare“ autorice Darje Lov­šin
i slovenskog izda­va­ča Tales
Lovšin d.o.o., u prijevodu Agate Kli­
nar Medaković i Miroslava Me­da­
ko­vi­ća i iz­da­va­ča Hrvatskog sa­ve­
za dijabetičkih udruga, na­šla je put
i do hrvatskog tržišta. Vje­ru­jem da
će naći put i do onih ko­ji­ma je na­
mije­nje­na “osobama s di­ja­be­te­som
i nji­hovih bližnjih“.
Autorica u svom uvodu navodi dvi­
je osnovne postav­ke pri izradi ku­ha­
ri­ce, što ujedno čini ovu kuharicom
poseb­no poželjnom. Prva postavka
je: “Izbor na­mir­ni­ca u dijabetičkoj
kuhinji zaista je raznolik, međutim
to ne vrijedi za načine pripreme hra­
ne. Zato u ovoj kuha­ri­ci nećete naći
pržena, kalorijama nabijena jela
kao što su krafne, pomfrit ili bečki
odresci, masni namazi poput ma­
50
Diabetes
www.diabetes.hr
Na osnovu navedenog, te činjenice
da je bolje re­cep­te prikazati kao
komponente obroka, a ne dnevne
je­lov­ni­ke, uz navedenu energetsku
i hranjivu vrijednost (ka­lo­rije, uglji­
ko­hi­dra­ti, bjelančevine, masti, za­si­
će­ne masti) svake recepture, svatko
tko bude koristio ovu kuhari­cu može
odabirom prema vlastitim pre­fe­ren­
ci­ja­ma na­pra­vi­ti jelovnik koji će mu
osim raznovrsnosti biti po­že­ljan i s
obzirom na okus, a da pri tome ne
mora biti izvor nepoželjnih masti i
velikog broja kalorija.
Autorica nudi ukupno 190 kom­
po­nen­ti obroka koje dije­li u me­
đu­obro­ke (ukupno 16), salate
(ukup­no 19), juhe (ukupno 24),
pred­je­la (ukupno 43), glavna jela
(ukup­no 54) i deserte (ukupno
24). Međuobroci ili ma­li zalogaji
uglav­nom se zasnivaju na povrću,
mliječ­nim namazima i namazima
od povrća, te jednostavnim ma­lim
sen­dvi­čima. Među salatama na­la­
ze se poznate sa­la­te od svježeg
i ku­ha­nog povrća, ali i one sa do­
dat­kom prosene ili heljdine kaše, te
egzotične, poput tropske ili kus­kus
salate s tunjevinom. Osobito veliki
izbor ju­ha (s povrćem, gra­ho­ri­ca­
ma, čorbe, mediteranska, šta­jers­ka
i druge) pridonijeti će kvaliteti dnev­
nih obro­ka. Maštovita, a je­dno­stav­
na predjela od morskih plo­do­va,
mu­zgavaca, različitih vrsta povrća,
lazanja, tje­ste­ni­na, nabujak, štrukli,
pita od povrća i fritaja mogu po
po­tre­bi biti i ukusni međuobroci.
Najveći je broj glav­nih jela. Re­cep­
ture se nude za jela na osnovi ribe,
muzgavaca, različitih vrsta mesa uz
dodatak povrća i blis­ka su našem
podneblju, ali također nude se re­
cep­tu­re iz Šangaja, Senegala,
Indo­ne­zi­je, Egipta, što može unijeti
uzbu­đe­nja u svakodnevno kuhanje
i povećati ra­zno­li­kost u prehrani. I
na kraju deserti, za koje se sma­tra­lo
da su zabranjeni za osobe koje ima­
ju šećernu bolest. Međutim, male
ko­li­či­ne, uz povremenu kon­zu­ma­ci­
ju i kao dio dobro uravnoteženog
obro­ka, desert je do­bro­do­šao. Au­
to­rica nudi lagane kreme, torte, sa­
vi­ja­če, voćne kupove, džemove, že­
le i opet egzotične de­ser­te koje će
biti teže odabrati nego prirediti.
U ko­nač­ni­ci može se zaključiti, uz
in­for­ma­ci­je o ener­get­skoj i hranjivoj
vrijed­nos­ti svakog jela, poželjne na­
či­ne termičke obrade i pažljiv oda­
bir komponenti u re­cep­tu­ra­ma, ova
kuharica dobrodošla je kao osno­
va za kuhanje ne samo oso­ba­ma
obo­lje­li­ma od šećerne bo­les­ti već i
“za njihove bližnje“!
Nagrađeni iz broja 2/2011: Ornela Babić, Lovran; Nikolina Glavina, Makarska; Marijana Draganić, Ogulin; Diana Rupnik, Rijeka; Mato Schott, Tenja
Diabetes
www.diabetes.hr
51
Izdanje: 04-02-11-2010.

planirani projekti hrvatskog saveza dijabetičkih udruga kroz 2015

Diabetes mellitus (šećerna bolest)

Alternativne i komplementarne metode liječenja

Ovdje - Hrvatski savez dijabetičkih udruga

Samokontrola - Hrvatski savez dijabetičkih udruga

Psihološke tegobe - Hrvatski savez dijabetičkih udruga

Dijabetes u sportaša - Hrvatski savez dijabetičkih udruga

Rezolucija o dijabetesu - Hrvatski savez dijabetičkih udruga

Dijabetes i suha koža - Hrvatski savez dijabetičkih udruga

Obitelj i šećerna bolest - Hrvatski savez dijabetičkih udruga

Gastroenterologija - Hrvatski savez dijabetičkih udruga

Edukacijsko rekreativni kampovi - Hrvatski savez dijabetičkih udruga

Dijabetičar, obitelj i okolina - Hrvatski savez dijabetičkih udruga

Dijabetes - Hrvatski savez dijabetičkih udruga

program kongresa 2015. - Hrvatski savez dijabetičkih udruga

Prevencija - Hrvatski savez dijabetičkih udruga

60 godina tkanja HSDU mreže - Hrvatski savez dijabetičkih udruga

s l a t k i ž i v o t - Hrvatski savez dijabetičkih udruga

Obiteljska medicina i partnerstvo - Hrvatski savez dijabetičkih udruga

BIOMEDICINSKA ISTRAŽIVANJA Učešće medicinskih sestara u

Ususret Svjetskom danu šećerne bolesti

ovdje - Kulturpunkt