b pr es im pla je tn ra i k Glasilo Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga Časopis za zdrav život Broj 5 - rujan 2014. Diabetes s l a t k i Generalni sponzor i partner HSDU-a Tema broja: Aktivna briga o šećernoj bolesti Diaeuro2014 - Bronca zlatnog sjaja!!! Intervju s Nenadom Šimunkom: Dijabetičar atletičar - zadivio cijeli svijet ž i v o t godišnji sponzor HSDU-a za 2014. godinu Impressum / Sadržaj br. 5/2014 Također u ovom broju: HSDU je član međunarodne dijabetičke federacije (IDF) Diabetes/Slatki život ISSN 1333-8404 Glasilo Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga, broj 5/2014., godina izlaženja XXII. Zagreb, Dugi dol 4a, tel./fax: 01 2330 991, e-mail: presi@diabetes.hr web: http://www.diabetes.hr Glasilo je Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga u kojem pišemo o zdravom načinu života, tjelovježbi i pravilnoj prehrani, a za osobe sa šećernom bolešću, one koji o njima brinu ili s njima žive donosimo i popularne članke poznatih stručnjaka te preporuke za dobru regulaciju šećerne bolesti kako bi se izbjegle kronične komplikacije. Časopis izlazi 6 puta godišnje i besplatan je, a za one koji žele dostavu na kućnu adresu naplaćujemo troškove poštarine u iznosu od 30 kn koju treba uplatiti na IBAN: HR6223600001101494782 (uz naznaku u rubrici “poziv na broj” 12-JMBG za pojedinca ili 5-MB za pravne osobe). Potvrdu o uplati s adresom OBAVEZNO poslati na fax: 01 4847 807 ili na diabetes@diabetes.hr 5 Riječ Urednice 6 Riječ Predsjednika 7 Događanja i akcije 16 Tema broja 19 Medicina 22 Intervju 26 Tjelovježba 31 Recepti 34 Prehrana 38 Međunarodna iskustva 42 Iz udruga HSDU-a 46 Predstavljamo knjigu 50 Iz drugih medija Izdavač: Hrvatski savez dijabetičkih udruga Za izdavača: Davor Bučević, prof., predsjednik HSDU-a Uredništvo: Glavna urednica: Kristina Blaslov, dr.med. Stručna savjetnica: dr.sc. Mensura Dražić, dipl.ing.chem. Medicinski urednik: Hrvoje Barić, dr.med. Prevencija: prim. Ana Švast-Singer, dr.med. Edukacija: mr.sc. Manja Prašek, dr.med. Prehrana: Snježana Gaćina, dipl.ms. Tjelesne aktivnosti: Jadranka Kos, prof. edukacijske rehabilitacije i viša fizioterapeutkinja Djeca i mladi: mr.sc. Marina Grubić, psihologinja Grafičko oblikovanje i priprema: Tatjana Dinter Lektura/Redaktura: Tonči Bonaći Administracija: Sandra Kerim, Štefica Dolčić Tisak: Tiskara Vjesnik Tiskano: rujan 2014., u 30 000 primjeraka Urednički savjet: Prim. Želimir Beer, dr.med. / prof.dr.sc. Irena Colić Barić / prof.dr.sc. Tomislav Čabrijan, dr.med. / Božena Dakić, dijetetičar / prof.dr.sc. Miroslav Dumić, dr.med. / Branka Duvnjak, vms / prim. Vesna Goldoni, dr.med. / prof.dr.sc. Željko Metelko, dr.med. / mr.sc. Manja Prašek, dr.med. / prim. Ana Švast-Singer, dr.med. Uredništvo zadržava pravo redakture, korekture i kraćenja tekstova uz poštivanje autorskih prava. Rukopisi, slike i crteži se ne vraćaju ukoliko to nije izričito dogovoreno. U skladu s člankom 9. točka 4. Pravilnika o sadržaju, rokovima i postupku stručnog usavršavanja i provjere stručnosti liječnika HLK-a, članci objavljeni u časopisu Diabetes/Slatki život boduju se s 2 boda po članku. Hrvatski savez dijabetičkih udruga i Uredništvo časopisa Diabetes/Slatki život ne preuzima nikakvu odgovornost za sadržaj reklama i sponzoriranih članaka oglašivača. Hrvatski savez dijabetičkih udruga je nakladnik i jedini vlasnik časopisa Diabetes/Slatki život. S adržaj: Događanja i akcije 12 Tamo gdje djeca nauče odrastati O kampovima i sportskim susretima - što se to tamo zbiva i zašto je važno? Medicina 19 Doktor vas pokušava nagovoriti da se dignete s kauča Razumijevajući osnovne postavke našeg organizma odlučimo se za prvi korak na putu ka zdravijem načinu života 8 Tjelovježba 26 "Zbog čega se želite popeti na Mt. Everest?-Zato jer je tamo!" Maraton, Balaton, triatlon…? Koje su granice izdržljivosti, da li je šećerna bolest ograničavajući čimbenik? Neka nas ovi mladi ljudi inspiriraju. Diabetes www.diabetes.hr 3 Riječ urednice br. 5/2014 RIJEČ UREDNICE Ostati na nogama i u lošim tenisicama! A ko je život maraton, onda je život sa šećernom bolešću trčanje maratona u lošim tenisicama. Bili mi strastveni trkači ili ne, svi smo dakle u vrtlogu maratona, u dobrim ili lošim tenisicama. Pitanje je kako uspješno istrčati maraton u ovom drugom slučaju, kada je dovoljno teško i onda kada imamo punu opremu? Kristina Blaslov, dr. med. Važno je ne ispuštati cilj iz vida i - nastaviti trčati. Može se usporiti tempo, može se čak i privremeno trčanje prekinuti hodanjem, ali važno je ostati na nogama i ići naprijed. S vremena na vrijeme više ne vidimo cilj. Ako je liječenje šećerne bolesti postizanje dobre glukoregulacije i sprečavanje komplikacija, moram priznati kako vidim da se cilj maratonaca sa šećernom bolešću, često gubi iz vida. Pitanje je zašto se to nekima dogodi, a nekima ne. Obično se to dogodi u početku, vrlo vjerojatno zbog loše kondicije ili preplašenosti kilometražom. Onda je neko vrijeme dobro, a potom se ponovno gubi cilj iz vida. Koliko dugo nakon početne točke i zašto, ne znam. Ipak, svi i dalje moraju trčati. Da bismo vam pomogli u uspješnom svladavanju vašeg osobnog maratona, ovaj smo broj priredili usredotočeni na tjelesnu aktivnost i prehranu kao temeljne principe liječenja bolesti. Svi maratonci trebaju „tehničku podršku“, pa vam donosimo informaciju o načinu funkcioniranja metabolizma u čovjeka te granicama izdržljivosti ljudskog organizma. Imali smo najbolju namjeru donijeti i pregled o suvremenim i najboljim smjernicama o prehrani, ne samo zato što se u posljednje vrijeme javljaju moderni trendovi u prehrani koji među osobama sa šećernom bolešću izazivaju masovnu pomamu, a u krajnjoj liniji mogu biti i opasni. No, s obzirom da tekstovi koje objavljujemo počivaju isključivo na entuzijazmu pojedinaca, a oni ne mogu biti stručnjaci u svemu, taj dio i ovoga puta nedostaje. Kako „mobile bez motiva“ ne postoji, veseli me što sam sigurna da ćete u ovom broju časopisa u sebi pronaći snage kako ne posustati na maratonu života u lošim tenisicama. Zapamtite, poanta je ostati na nogama i ne ispuštati cilj iz vida. Ako vam se u nekom trenutku učini da ne možete više, HODAJTE. Samo nemojte stati. Hodajte. Ulovite dah i nastavite dalje do cilja. Bit priče je uloviti u nogama dovoljno snage da mišići upamte što od njih tražite. Brzina je nebitna, kilometri također, doći će s vremenom. Diabetes www.diabetes.hr 5 Događanja i akcije Poruka predsjednika br. 5/2014 br. 5/2014 RIJEČ PREDSJEDNIKA Briga zbog brige A Davor Bučević, prof. 6 Diabetes www.diabetes.hr ktivna briga o šećernoj bolesti tema je ovoga broja. Odmah i pitanje: čija je to briga? Odgovor svi znamo: prvenstveno nas osoba sa šećernom bolešću o nama samima svakoga dana, ali i briga naših udruga, ministarstva zdravlja prije svih, pa onda i briga lokalnih ureda državne uprave za zdravstvo i onih za socijalnu skrb. Koliko nas je u igri oko te iste priče? Koliko je institucionalna briga stvarno aktivna, učinkovita i realno mjerljiva? Ili je samo deklarirana (zakonom)? Kako se mjere rezultati te brige, kako se mjeri učinkovitost skrbi obiteljskog liječnika, specijaliste dijabetologa i spomenutih društvenih institucija kojima je to u opisu djelovanja? Kako se to u Hrvatskoj mjeri? U Engleskoj se, na primjer, poboljšanje zdravstvenih parametara pacijenata dodatno honorira obiteljskom liječniku. U Njemačkoj se osiguranoj osobi/pacijentu vraća dio novca koji nije potrošen za medicinske obrade, dio onoga novca što ga je pacijent izdvojio doprinosima. Osoba koja ima dijabetes, a pretila je, puši, ima HbA1C – tromjesečni šećer visok… participira u cijeni inzulina, tableta i svoga liječenja! Sve može biti mjerljivo: naša osobna skrb i svakodnevni odnos prema vlastitom dijabetesu, ali i uspješnost našeg obiteljskog liječnika, uspješnost specijaliste dijabetologa kao i uspješnost donesenih deklaracija i nacionalnih programa! U svim Nacionalnim programima, Saborskim rezolucijama itd. strateški ciljevi i svrha donošenja jest unapređivanje društvene skrbi o stanovništvu sa šećernom bolešću što je svrha djelovanja i HSDU-a i naših udruga, zar ne? Dakle, ta društvena skrb koju čini ukupno djelovanje ministarstava, lokalne uprave i samouprave, zdravstvenih ustanova, naših udruga, farmaceutske i prehrambene proizvodnje… u centar pažnje stavlja osobu s dijabetesom (nas više od 300.000)! Stavlja li se nas uistinu u centar pažnje? Kako se to mjeri? Unapređuje li se? U Zagrebu, u mom Splitu, u ponosnoj Vrlici, Iloku, Puli, Lepoglavi ili Komiži? Jesmo li u centru pažnje na isti način? I tko to mjeri? Gdje su povratne evaluacije uspješnosti provedbe donesenih rezolucija i programa, ne općenite, već konkretne za sva mjesta u Lijepoj Našoj? Gdje je objavljena mreža dijabetologa u Hrvatskoj, pokrivenost regija? Što se događa sa sudionicima mreže kada u referentni centar dođe pacijent kojemu je jedino preostala hitna amputacija noge? Analizira li se, povratno, Nacionalnim protokolom i programom tko je na tom putu zakazao? Pacijent,obiteljski liječnik ili dijabetolog koji skrbi o njemu? Zna li itko potpuni odgovor? A sve je stvar učinkovitog protokola i odgovornosti prema njemu. A odgovorni su svi nabrojani. I, što ćemo sad kad smo to napisali? Pozdravljam vas: veseli i što zdraviji bili. 12. Kongres osoba sa šećernom bolešću Mali Lošinj - Hoteli Aurora i Vespera 12. Kongres osoba sa šećernom bolešću održat će se slijedeće godine u Malom Lošinju u hotelima Aurora**** i Vespera**** u vremenu od 16. do 19. travnja 2015. Veseli nas organizacija zanimljivih predavanja za osobe oboljele od šećerne bolesti, kao i one koji nemaju dijabetes, a pridružit će nam se na kongresu, potrudit ćemo se dovesti zanimljive predavače i učiniti vam boravak na kongresu čim zanimljivijim i ugodnijim za druženja. U sklopu kongresa organizirat ćemo susrete mladih osoba sa šećernom bolešću, a uz društvene i zabavne igre, niti navečer nikome neće biti dosadno. Cijena boravka u oba hotela za puni pansion u dvokrevetnim sobama biti će 1.250,00 kn, dok u jednokrevetnima 1.650,00 kn. Prijave za kongres vršit će se putem prijavnica koje ćete dobiti na adrese udruga ili putem www.diabetes.hr početkom listopada. Veselimo se vašem dolasku i ponovnom druženju! „Vikend zdravlja, druženja i pjesme“ u Daruvarskim toplicama Vikend zdravlja, druženja i pjesme održat će se od 3. do 5. listopada 2014., a obuhvaća:  2 puna pansiona u dvokrevetnim sobama u hotelu Termal,  neograničeno kupanje u bazenima s ljekovitom termalnom vodom,  mjerenja tlaka i pulsa, zasićenosti kisikom, unutarnjih i vanjskih masnoća, šećera u krvi,  večeri uz živu muziku i ples,  besplatan parking. Također ćemo organizirati i sastanak predstavnika udruga s osvrtom na aktivnosti HSDU-a. Cijena aranžmana iznosi 480,00 kuna. Korisnici vikend aranžmana imati će i 20% popusta na masaže. Sve dodatne informacije možete dobiti na HSDU mail: diabetes@diabetes.hr ili u uredu na broj telefona 01 4847 807. Veselimo se zajedničkom druženju! Vaš HSDU Hrvatski savez dijabetičkih udruga pridružuje se Komori dentalne medicine u obilježavanju Drugog Europskog dana oralnog zdravlja, 12. rujna 2014., i Drugog hrvatskog mjeseca oralnog zdravlja, 12. rujna do 12. listopada 2014. godine. Glavna tema Dana ove godine je "Oralno zdravlje i dijabetes". S obzirom na dramatični porast oboljelih od dijabetesa diljem Europe i širom svijeta, istovremeno svjesnost javnosti kako spriječiti oralne bolesti oboljelih od dijabetesa, prilično je siromašna. Drugi europski dan oralnog zdravlja prilika je da se podigne svjesnost o povezanosti između dijabetesa i oralnih bolesti, kao i o važnoj ulozi doktora dentalne medicine, koju mogu odigrati u ranom prepoznavanju i liječenju oboljelih u Europi. Diabetes www.diabetes.hr 7 Događanja i akcije Događanja i akcije br. 5/2014 br. 5/2014 DiaEuro 2014 - Europsko malonogometno prvenstvo osoba sa šećernom bolešću Bronca zlatnog sjaja!!! HSDU T reći po redu Diaeuro ove se godine održao u Balatonfüredu u Mađarskoj od 1. do 6. rujna 2014. Sudjelovalo je 14 timova iz zemalja: Belgije, Bugarske, Hrvatske, Mađarske, Italije, Poljske, Portugala, Rumunjske, Rusije, Srbije, Slovačke, Slovenije, Ukrajine i Uzbekistana. HR tim su činili: golman Neven Furjan, Varaždin, te igrači Karlo Stojnić, Poreč; Joško Čulo, Split; Mario Majstorović, Lekenik; Marko Marković i Mijo Šarić, Velika Gorica; Mario Žitnik, Zagreb; Božidar Butigan, Dubrovnik; Strahinja Nešić, Osijek, trener Luka Kivela, prof. kineziolog i liječnik Mladen Grgurević, Klinika Vuk Vrhovac, KB Merkur. Domaćin Mađarska, organizacijski je projekt proveo na visokom nivou, smještaj igrača bio je u hotelu, igra se odvijala u novosagrađenoj sportskoj dvorani, a suci su bili licencirani od strane FIFE. Hrvatski tim je jedinu utakmicu izgubio u polufinalu s Ma- 8 Diabetes www.diabetes.hr đarskom, te je u utakmici za 3. mjesto s Portugalom osvojio brončanu medalju. Konačni poredak na prvenstvu je: 1. Rumunjska, 2. Mađarska, 3. Hrvatska. Kao što mu je i prvotni cilj bio, DiaEuro i nadalje širi poruku važnosti tjelesne aktivnosti za cjelokupnu zajednicu, a posebice za osobe sa šećernom bolešću. Od strane HSDU-a projektu su prisustvovali Nataša Ćuk Roland i Tomislav Ciković, te dopredsjednica Sandra Bršec Rolih u ime IDF-a Europe. Srdačno se zahvaljujemo svim sponzorima koji su nam pomogli u provedbi pripremnih treninga kroz godinu kao i odlasku te sudjelovanju na projektu DiaEuro 2014 kao jedna od 14 zemalja sudionica. Događanja i akcije Događanja i akcije br. 5/2014 br. 5/2014 Razglednica iz kampa za djecu s dijabetesom K ada odrastao čovjek oboli od šećerne bolesti najčešće je preplavljen osim iznenađenja, strahom i nevjericom. Pitanja naviru danima poput „što jesti?“, „kako se ponašati?“, „kada vježbati?“, „smijem li putovati?“. Na svakom ponovnom susretu sa svojim dijabetologom i medicinskom sestrom neka nova životna tema postaje važna i traži zajedničko pronalaženje odgovora i najpraktičnijih mogućih rješenja. A što je to život u kampu za djecu s dijabetesom? Odgovor na ovo pitanje spoznala je u Premanturi splitskodubrovačka dijabetološka ekipa koja je po prvi puta sudjelovala u ovakvom kampu. Sva ona praktična znanja i iskustvo proteklih dvadesetak godina rada s odraslim dijabetičarima nisu bila dovoljna za umanjenje osjećaja odgovornosti i iščekivanja - kako je to u kampu s djecom? Deset dana je bilo dovoljno da se upoznamo i zbližimo, zajednički radujemo kupanju, slikanju, Brijunima, sladoledu, Puli i pizzi. Nekim novim očima i punim srcima spoznali smo radost dru- ženja i ispunjenost snagom koju daje svaki dan obilježen dobrom kontrolom dijabetesa. U prekrasnom mediteranskom okružju Premanture naša dijabetološka ekipa savladala je sve male životne trikove u borbi protiv hipoglikemije i od dragih mladih prijatelja naučila napamet apsolutno sve postojeće vrste sladoleda, sastav i kvalitetu grickalica, napitaka i čokoladica koje uljepšavaju životnu svakodnevicu. Zauvijek ćemo se sjećati dragih dječaka i djevojčica: Ivana, Alekse, Valerija, Tina, Roberta, Davida, Karla Velikog i Karla Malog, Lucije Velike, Lucije Male, Ive, Martine, Nere i Marije koji su podijelili s nama svoja pitanja i svoja razmišljanja, ali i koji su nas odrasle naučili dublje spoznati život s dijabetesom. Kamp za djecu s dijabetesom ne samo da bismo preporučile mladim dijabetičarima već i svim onim liječnicima i medicinskim sestrama kojima je dijabetologija životno opredjeljenje. Srdačno vaše Dr. Maja Radman, Goranka Radić, VMS i Katija Leoni, VMS Diabetes www.diabetes.hr 11 Događanja i akcije Događanja i akcije br. 5/2014 br. 5/2014 Velika važnost edukativno – rekreativnih kampova Tamo gdje djeca nauče odrastati Kampovi su mjesta gdje se djeca uče timskom radu, donošenju odluka, preuzimanju odgovornosti, razvoju kreativnih vještina, gradnji nezavisnosti i samopouzdanja, razvijaju socijalne odnose te ih se uči kako se nositi s njima, a radi se i na osnaživanju povjerenja. Sve su to koraci prema zdravijem i produktivnijem životu Lana Žigić, mag. psych., u edukaciji za bihevioralno kognitivne terapije N edavno je završio još jedan ljetni kamp za djecu i mlade oboljele od šećerne bolesti koje svake godine organizira Hrvatski savez dijabetičkih udruga. Ove godine kamp se održao u Premanturi kraj Pule, a ja sam ondje bila dio stručnog tima. U kampu je sudjelovalo 30-ak djece u dobi od 10-16 godina. S obzirom na iskustvo koje sam stekla, tema za idući tekst nametala se od samog početka. U spomenutom kampu djeca su bila pod stalnim nadzorom medicinskog osoblja s obzirom da je dijabetes stanje koje zahtijeva redovitu kontrolu. Pazilo se na prehranu, djeca su prolazila edukacije medicinskog osoblja, psihološke radionice, a imali su jako puno vremena i za kupanje, izlete i ostale 12 Diabetes www.diabetes.hr zabavne aktivnosti. Na psihološkim radionicama su učili o stresu i načinima suočavanja sa stresom te su učili kako pravilno disati te se na taj način opustiti. S obzirom da je riječ o edukativno-rekreativnom kampu voljela bih ukratko razložiti ta dva aspekta (edukativno i rekreativno) te objasniti koje su dobrobiti takvih kampova. Prvo bih se usmjerila na edukativni dio. Iako je riječ o edukacijama, naziv koji djecu jako često podsjeća na školu i školske obaveze, predavanja se odvijaju u potpuno opuštenoj atmosferi. Nema sjedenja u školskim klupama, nema domaćih zadaća, već djeca kroz zabavu aktivno sudjeluju i usvajaju predviđeno gradivo. Ovdje postoji mogućnost učenja „iz prve ruke“ jer vrlo često dolazi do razmjene iskustava među vršnjacima s istim ili sličnim problemom. Također, jako puno se radi na rekreativnom djelu. Djecu se uči koje su dobrobiti fizičke aktivnosti, zašto je bitno redovito se baviti fizičkom aktivnosti te se na taj način povećava razina odgovornosti za svoje zdravlje. Roditelji žele najbolje za svoju djecu, žele da budu uspješna i sretna, dobrog zdravlja, da se slažu s ostalom djecom te da razvijaju vještine razmišljanja i rješavanja problema. Djeca pak razvijaju svoju fleksibilnost u smislu samopoštovanja, životnih vještina, samopouzdanja te prosocijalnog ponašanja. Upravo su kampovi mjesta gdje djeca i mladi mogu iskusiti i zadovoljiti svoju potrebu za fizičkom aktivnosti, kreativnim izražavanjem i aktivnim sudjelovanjem u društvenom okruženju. Mnoge škole ne zadovoljavaju sve ove potrebe. Aktivnosti u kampu i suživot s osobama slične dobi i sličnih problema predstavlja alat koji vodi uspješnom i zdravijem razvoju te boravku na mjestu gdje je zabava na popisu dnevnih aktivnosti. U takvom strukturiranom okruženju, djeca surađuju s osobljem koje ima vremena za slušanje i razgovor. Ovdje se djeca uče timskom radu, donošenju odluka, preuzimanju odgovornosti, razvoju kreativnih vještina, gradnji nezavisnosti i samopouzdanja, razvijaju socijalne odnose te ih se uči kako se nositi s njima, a radi se i na osnaživanju povjerenja. Sve su to koraci prema zdravijem i produktivnijem životu. Vrlo često kampovi takvog tipa predstavljaju stresan događaj za dijete jer su djeca tamo uglavnom po prvi put, ne poznaju druge polaznike kampa, a nekima je to čak prvo odvajanje od roditelja. Upravo je to trenutak gdje se djecu uči odgovornosti, odnosno da su odgovorni za sebe, za svoje stvari te za prostor u kojemu borave. Ako sagledamo sve dobrobiti kampova možemo ih sažeti na sljedeći način: Razvoj socijalnih vještina • Vodstvo • Komunikacija • Sudjelovanje • • • Razvoj samopoštovanja i izgradnja vlastitog karaktera Odgovornost Snalažljivost Fleksibilnost • • • Funkcioniranje u timu Empatičnost Poštenje Pouzdanost Brojni stručnjaci naglašavaju da je iskustvo boravka u kampovima bitno radi socijalnog, emocionalnog, intelektualnog, moralnog i fizičkog razvoja djece. Naime, često se na spomen riječi kamp pomisli na zabavu, no kampovi ovog tipa nisu nikako samo zabava, već učenje kroz zabavu. Diabetes www.diabetes.hr 13 Događanja i akcije br. 5/2014 Obiteljski trodnevni kamp 3 u 1 „Dijabetes bez granica i predrasuda“ (OH Zadar, od 3. do 5. listopada 2014.) obi IDF Europe Youth Leadership Camp prvi put u Hrvatskoj HSDU U Termama Jezerčica u Donjoj Stubici od 7. do 13. srpnja ove godine po prvi puta se u Hrvatskoj održao IDF Europe Youth Leadership Camp u suradnji s Hrvatskim savezom dijabetičkih udruga. Mlade osobe oboljele od dijabetesa iz Europe, njih 24, u pratnji liječnika i medicinskih sestara okupilo se kako bi u tjedan dana stekli potrebno znanje o osnivanju udruga, podizanju svijesti o pojavnosti šećerne bolesti, međusobnog povezivanja mladih osoba oboljelih od dijabetesa, važnosti tjelesne aktivnosti u regulaciji šećerne bolesti, pisanju projekata, samofinanciranju udruga i sličnom. 14 Diabetes www.diabetes.hr Osim službenog programa bilo je i slobodnog vremena da svi sudionici kampa istraže prekrasno Zagorje te da prošeću Zagrebom koji ih je oduševio. Nakon završenog kampa ne sumnjamo da će ova grupa mladih nastaviti raditi na dobrobiti osoba oboljelih od šećerne bolesti. Treba vjerovati u misao da na mladima svijet ostaje ali i u činjenicu kako je organizacija ovakve vrste kampova neophodna i ubuduće. Hrvatski savez dijabetičkih udruga zahvaljuje IDF Europe na iskazanom povjerenju u organizaciji i provedbi kampa. p am ljski k e t “”Dijabetes bez granica i predrasuda” Zagrebačko dijabetičko društvo O biteljski trodnevni kamp 3 u 1 osmišljen je u obliku raznovrsnih trodnevnih tečajeva i radionica za ciljnu skupinu korisnika a to su: djeca i mladi s dijabetesom tip 1 i njihove obitelji i to: djeca školske dobi od 7 do 14 godina i srednjoškolci od 14 do 18 godina te roditelji, braća i sestre ciljane skupine korisnika. Planirane su sljedeće aktivnosti: psihološke i komunikacijske radionice, prezentacija videomaterijala o životu s dijabetesom nositelja pojedinih ciljnih skupina, diskusije o svakodnevnim poteškoćama i o izazovima i iskušenjima u životu uz obilje neformalnoga druženja i razmjene iskustava u okružju prekrasne prirode i neposredne blizine mora. Mjesto održavanja kampa je Omladinski hostel Zadar u vlasništvu Hrvatskoga ferijalnog i Hostelskog saveza, posebnoga partnera projekta. Budući da na području RH i šire još nije bio osmišljen projekt takvoga tipa, želja je voditeljica da kamp postane svojevrstan brand jer je to pilot-projekt. Dugoročno želimo da obiteljski kamp 3 u 1 postane tradicionalan a održavao bi se po mogućnosti svake godine na drugome mjestu. Nadalje, zbog specifičnosti dijabetesa tip 1 Klub roditelja Zagrebačkoga dijabetičkog društva želi na taj način osigurati kontinuiranu podršku i potporu među korisnicima kampa koja bi se i u budućnosti nastavila putem društvenih mreža, e-pošte i drugih suvremenih dostupnih oblika komunikacije. Nacionalnu važnost projekta prepoznalo je, kao referentni centar za Hrvatsku i KBC Rebro, tako da će u projektu sudjelovati i prof. psihologije dr. sc. Marina Grubić, najveći stručnjak na polju psihološke podrške obiteljima djece i mladih s dijabetesom tip 1 te pedijatrica dijabetologinja dr. Nevena Krnić. Osnovna poruka sudionicima kampa bit će: upoznavanje, poštivanje različitosti, međusobna razmjena iskustava, grupna podrška, razvijanje komunikacijskih vještina i usvajanje i promicanje temeljne ljudske vrijednosti – tolerancije! Posebno ističemo da će pozivnice za ovaj jedinstveni oblik izobrazbe i druženja na prvome okupljanju biti uručene obiteljima koje su aktivno uključene u rad svojih matičnih društava pri čemu mogućnost za razmjenu iskustava i stvaranje roditeljsko/obiteljske infrastrukture želimo ponuditi obiteljima iz raznih dijabetičkih udruga diljem Lijepe Naše. Želja nam je povezati djecu s dijabetesom i njihove obitelji bez obzira na to kojoj udruzi ili području pripadaju jer je teret života s dijabetesom svima zajednički! Detaljnije o projektu uskoro na mrežnim stranicama društva. Voditeljice projekta: Snježana Prgomet Andrlić, predsjednica Kluba roditelja Zagrebačkoga dijabetičkog društva Damira Car Kapor, zamjenica predsjednice Diabetes www.diabetes.hr 15 Tema broja Tema broja br. 5/2014 br. 5/2014 Dnevno nam treba samo trideset minuta fizičke aktivnost Rekreacija - akcija za metabolizam Osobe koje održavaju primjerenu tjelesnu kondiciju imaju do tri puta manju smrtnost od onih koje ne vježbaju, pogotovo one između 50. i 70. godine života kada sve ono što nismo ranije poduzeli za svoje zdravlje dolazi „na naplatu“ Marijo Čukelj, dr.med, KBC Sestre milosrdnice N ajnovije smjernice o utjecaju rekreacije na naš metabolizam govore da je dovoljno samo 30 minuta fizičke aktivnosti dnevno da bi se naš uspavani stroj pokrenuo. Također, dobra kondicija omogućuje brže ozdravljenje i kraći oporavak za vrijeme bolesti. Razlog više da vježbamo - to je dobar ulog u našu banku zdravlja onda kada dođe vrijeme krize. Što je uopće metabolizam i zašto nam je on tako bitan? Metabolizam čini ukupan zbroj svoj svih kemijskih reakcija koje se zbivaju u stanicama, osnovnim građevnim jedinicama našega tijela. I u najpovoljnijim uvjetima iskorištenost energije dobivene unosom hrane čini samo 27 posto - sva se ostala energija oslobađa u obliku topline. No, taj se metabolizam 16 Diabetes www.diabetes.hr može znatno povećati. Čovjek koji ima vrućicu može imati i dvostruko veći metabolizam od onoga koji nema vrućicu. Također, čovjek koji trči maraton ima povećanje metabolizma čak 20 puta više od normalnog ! Fiziološka stanja poput trudnoće i puberteta također dovode do povećanja metabolizma zbog povećane potrebe za hranjivim tvarima stanica koje se umnožavaju i uvećavaju. Za naše normalno svakodnevno funkcioniranje organizma potrebna nam je osnovna ili bazalna energija. Ta energija mjeri se kalorijama. Zbog lakšeg računanja koristi se 1000 puta veća mjerna jedinica, kilokalorija (kCal). Ona se stvara, odnosno troši onim što nazivamo bazalnim metabolizmom, a troši se za fiziološke procese poput spavanja, sjedenja, probavnih procesa, kognitivnih funkcija. Prosječni muškarac za bazalni metabolizam dnevno troši 2000 kCal, dok prosječna žena 200 kCal manje, a osobe starije životne dobi oko 500 kCal manje od prosječnog muškarca. Zašto je tome tako? Ako izuzmemo vodu, gotovo ¾ našega tijela čine proteini, najvećim dijelom u mišićima. U fiziološkom procesu starenja naše se mišićno tkivo bogato proteinima nadomješta manje vrijednim, masnim, pa se i smanjuje naš bazalni metabolizam. Da bismo taj proces odgodili, pomaže nam redovito vježbanje i uravnotežena prehrana. Ako želimo ubrzati naš metabolizam, također moramo provoditi redovitu tjelovježbu. Evo malo matematike: ako se normalno hranimo i trčimo svakodnevno sat vremena prosječnom brzinom od 8,5 km/h (što je samo 2 puta brže od normalnog hoda), utrošimo 600 kCal. Plivanjem bismo za 1 sat potrošili nešto manje, 500 Kcal, a ležanjem inzulin, ili kada dolazi do kontrakcije u mišićnom radu. Tada je stanica mišića propusnija za glukozu čak i kada inzulina nema. To je izuzetno važno naglasiti u šećernoj bolesti - bez obzira na stadij i tip bolesti, jako je važno kretati se - to je naš prirodni mehanizam kojim smanjujemo koncentraciju šećera u krvi. Također, ne smijemo zaboraviti da je tada potrebno prilagoditi i dozu inzulinu - kao što smo razjasnili, sam mišićni rad potiče sniženje koncentracije glukoze u krvi, pa bi doza inzulina koja se koristi za normalne potrebe bolesnika mogla biti prevelika i dovesti do akutno ugrožavajućeg stanja svim osobama sa šećernom bolešću poznato kao hipoglikemija, koja može dovesti do razdražljivosti, nesvjestica, konvulzija i na kraju kome. Da ne bi bilo baš sve crno-bijelo, jer ipak mi pojedemo malo samo 80 kCal. Zato je vrijeme da ustanemo iz kreveta i počnemo se kretati! više šećera nego ga uspijemo potrošiti, sav taj suvišak organizam koristi kao zalihu u obliku glikogena, pohranjenu u jetri. Stvaranje glikogena također potiče inzulin. Padom razine glukoze u krvi, ona se iz glikogena uz pomoć hormona glukagona brzo oslobađa i održava koncentraciju stalnom. Ali, važno je naglasiti da je inzulin taj koji potiče stvaranje masti u suvišku glukoze - ona se pohranjuje u jetri i drugim oganima (što je kao debljanje nažalost poznato svim osobama koje koriste inzulin kao lijek). A što je s proteinima? Njihovo iskorištavanje također potiče inzulin - kao što potiče ulazak glukoze u stanicu, isto čini i sa aminokiselinama, osnovnim građevnim jedinicama proteina - pomaže izgradnju mišića i staničnih proteina. Iz svega toga daje se zaključiti da je inzulin glavni anabolički hormon, onaj koji potiče izgadnju tkiva i stvaranje zaliha. Onda kada ga nema, događa se sve suprotno: troše se masti, proteini, glikogen i koncentracija glukoze u krvi raste dovodeći do svih onih štetnih i dobro poznatih posljedica ateroskleroze koja dovodi do bolesti i skraćenja životnog vijeka. Hormoni- podmazivači Za ubrzanje i usporenje metabolizma zaslužni su hormoni - tako su hormoni štitnjače razlog zašto ljudi koji žive u arktičkim krajevima u odnosu na one iz tropskih (da ne spominjemo bolesna stanja) imaju bazalni metabolizma do 20 posto viši - oni moraju proizvest više topline da bi preživjeli teške zimske uvjete koji vladaju oko Zemljinih polova. Za 40 posto veću mišićnu masu muškaraca u odnosu na žene zaslužan je hormon testosteron što ga luče testisi. On pomaže odlaganje proteina u mišićima, dok estrogen što ga luče jajnici, pomaže odlaganje masti u bedra, dojke i potkožno tkivo. Zbog toga prosječna zdrava žena ima uskladišteno 27 posto masti od ukupne tjelesne mase, dok muškarci imaju samo 15 posto pa je to uzrok ranije spomenutom većem bazalnom metabolizmu muškaraca u odnosu na žene. Nadalje, dolazimo do vama i nama najdražeg - inzulina. Mišićno tkivo za rad većinu vremena ne koristi glukozu već masne kiseline. Što je razlog tomu? Kada mišić miruje njegove su stanice slabo propusne za glukozu, osim kad na nju djeluje Diabetes www.diabetes.hr 17 Medicina br. 5/2014 Doktor vas pokušava nagovoriti da se dignete s kauča ... Bavite se sportom, kretanje je život! Važno je naglasiti da za postizanje povoljnih učinaka tjelovježbom na zdravlje, ona mora biti redovita i trajna. Ljudsko tijelo stvarano evolucijom tisućama godina naprosto nije "napravljeno" da bi sjedilo ispred televizora i grickalo čipi-čips. Sport je za svakoga, bez obzira na dob i zdravstveno stanje i uvijek donosi blagodat organizmu. Ali, prije početka bavljenja sportom posavjetujte se sa svojim liječnikom Krešimir Martinac, dr. med., specijalist interne medicine, SKVV, KB Merkur P Sustav za mjerenje glukoze i ketona u krvi odaci pokazuju da je većina ljudi sa šećernom bolešću neaktivna iako je poznato da je tjelesna aktivnost važna i gotovo neizostavna pomoć pri regulaciji tjelesne težine i šećerne bolesti. S druge strane, rizik da će vam se nešto loše dogoditi dok se bavite sportom, malen je. Zašto je tomu tako teško je reći, svatko bi za sebe vjerojatno naveo više razloga od kojih su neki opravdani a neki manje opravdani (ili sasvim neopravdani). Da biste preživjeli u ovom svijetu jako je teško bez plaće koja sjeda na bankomat jednom mjesečno (i to ako imate sreću biti zaposleni), što velik broj poslodavaca dobro koristi pa vas rasteže kao lastiku na gaćama bez kojih se bojite da ćete ostati ukoliko ostanete bez posla. Cijede vas kao žut limun pa često radite dan i noć, a ne smijete ni pitati hoće li vam koji od silnih prekovremenih sati ikada biti plaćen. Potom jurite kući, kuha se ručak, bavite se klincima, rješavaju se zadaće, piše se lektira, a kad sve to obavite razmišljate samo o tome kako se što prije zavaliti na kauč. Nadam se da ću vas nagovoriti da u sve gore navedeno ipak uključite i bavljenje sportom. Može se, ako se potrudite, a nagrada je velika. Svi znaju da je bavljenje sportom zdravo što se uzima, reklo bi se, zdravo za gotovo, ali važno je znati da brojna klinička ispitivanja doista pokazuju da fizička aktivnost zaista donosi broj- ne blagodati, poput bolje regulacije šećerne bolesti, smanjenja nastanka komplikacija šećerne bolesti, smanjenja krvnog tlaka, tjelesne težine, lošeg kolesterola (LDL), povećanja dobrog kolesterola (HDL), povećanja kardiorespiratornog kapaciteta, smanjenja ukupne smrtnosti i poboljšanja kvalitete života. Podaci iz različitih studija u kojoj mjeri utječe tjelovježba na sve gore navedeno nisu isti, ali su svi uglavnom pozitivni (čini se da tjelovježba najmanje utječe na lipide). Postoje dvije glavne vrste sportske aktivnosti: aerobna i anaerobna. U aerobne aktivnosti ubrajamo npr. trčanje, plivanje, vožnju biciklom, a u anaerobne npr. dizanje utega. Brojna su ispitivanja provedena da bi se dokazalo koja je aktivnost veća pomoć zdravlju i rezultati su doduše često bili različiti, ali jedno je sigurno: bilo kakva sportska aktivnost puno je bolja za vaše zdravlje od nikakve a čini se da je najbolja kombinacija aerobnih i anaerobnih aktivnosti. Prema rezultatima jedne studije čak je i kratkotrajni (7-dnevni) program redovite aerobne aktivnosti utjecao na poboljšanje inzulinske osjetljivosti što je kod tipa 2 šećerne bolesti vrlo važan problem, a također je utjecao i na smanjenje vrijednosti postprandijalne glukoze (vrijednost nakon obroka) koja je važan faktor rizika za razvoj kardiovaskularnih bolesti. Jedna druga studija pokazala je da već i brzo hodanje 3 Diabetes www.diabetes.hr 19 Medicina br. 5/2014 puta tjedno tijekom četiri mjeseca ima povoljan utjecaj na krvni tlak, tjelesnu težinu i lipide. U kliničkoj studiji u kojoj je sudjelovao 251 pacijent sa tipom 2 šećerne bolesti koji su liječeni tabletama i prethodno bili neaktivni, pratio se utjecaj tjelovježbe na tzv. tromjesečni šećer (HbA1c) : skupina koja je provodila aerobnu fizičku aktivnost imala je nešto bolji učinak na smanjenje HbA1c (-0,51 posto) od skupine koja je provodila anaerobnu fizičku aktivnost (-0,38 posto), dok je kombinacija anaerobne i aerobne fizičke aktivnosti pokazala najbolju učinkovitost-smanjila je Hba1c za oko 1 posto. Smanjenje HbA1c za 1 posto praćeno je smanjenjem kardiovaskularnih događaja (srčani, moždani udari) za 1520 posto, te smanjuje razvoj mikrovaskularnih komplikacija šećerne bolesti za 37 posto. Važnost ove studije je i u tome što je pokazala da je kod osoba sa Hba1c manjim od 7,5 posto značajni pad Hba1c uslijedio samo uz kombinirane aerobne i anaerobne vježbe, dok je kod osoba s lošijom regulacijom značajan pad Hba1c uslijedio i uz samo aerobno ili anerobno vježbanje. Dakle, ukoliko ste u mogućnosti, najbolje bi bilo da kombinirate obje vrste fizičke aktivnosti. Podaci pokazuju da tjelesna aktivnost povoljno djeluje na inzulinsku rezistenciju čak i kod osoba s prekomjernom tjelesnom težinom u kojih nije došlo do pada tjelesne težine - uz vježbanje imaju bolje glikemije. Pacijenti koji su uspjeli uključiti sport u svoj svakodnevni život trebali su manje lijekova za šećernu bolest! Važno je naglasiti da za postizanje povoljnih učinaka tjelovježbe na zdravlje, ona mora biti redovita i trajna. Sport je za svakoga, bez obzira na dob i zdravstveno stanje i uvijek donosi blagodat organizmu, samo je važno znati da je za nekoga sport penjanje na Vaganski vrh (najviši vrh Velebita 1757m), a za nekoga je sport i redovita šetnja oko kuće. Zato, prije početka bavljenja sportom posavjetujte se sa svojim liječnikom. Kod osoba koje se liječe od šećerne bolesti, a osobito kod onih koje su na inzulinskoj terapiji, tjelesna aktivnost mora biti prethodno isplanirana te je potrebno prije bavljenja sportom dati manju dozu inzulina od one za koju se zna da osigurava optimalnu glikemiju nakon obroka ukoliko se ne bavite fizičkom aktivnosti, ili je uz istu dozu inzulina potrebno pojesti veći obrok (moguća je pojava hipoglikemije), ovisno želite li smršaviti ili 20 Diabetes www.diabetes.hr zadržati postojeću tjelesnu težinu. U većini studija nije bilo značajnih razlika u broju hipoglikemija između anaerobnog i aerobnog vježbanja, a općenito govoreći rizik od hipoglikemija uz bavljenje sportom nije velik. U nekih je studija broj hipoglikemija u osoba koje su vježbale bio čak i manji nego u tzv. kontrolnoj skupini (u osoba koje nisu vježbale). Ako se liječite inzulinom, krenite u sport postupno, dajte si vremena da spoznate kako vaše tijelo reagira na tjelesnu aktivnost određenog intenziteta te tome prilagodite svoje doze inzulina, ali nikako ne dozvolite da vam početni neuspjeh bude razlog za odustajanje. Ljudi često, kada uspiju uvesti redovito bavljenje sportom u svoj život čine jednu grešku: ohrabreni svojim bavljenjem sportom sada zaboravljaju na važnost prehrane te se nagrađuju s dodatnim obrocima, često s omiljenom hranom, a to je obično nešto nezdravo i kalorijski bogato. Time niste poništili svu dobrobit koju vam sport donosi, ali je ona definitivno manja. Dakle, neka vam bavljenje sportom ne bude izlika da se dobro najedete. Ali dapače, ponekad se nagradite. Također, ljudi često kao problem navode zasićenje nekom aktivnosti nakon što su je početno kroz nekoliko mjeseci uspješno uveli u svoj život. Ako ste i vi jedan od tih, pokušajte riješiti problem kombinacijom više različitih oblika aktivnosti (za lošeg vremena otiđite u teretanu, a za lijepog vozite bicikl, planinarite ili što god vam paše). Priuštite si povremeno i nekoliko dana odmora od sportskih aktivnosti. Kada počinjete bavljenje sportom nemojte kretati „punom snagom“ i dokazivati sebi koliko ste jaki i koliko možete, to također često dovodi do prestanka bavljenja sportom, ali i do ozljeda. Krenite polako i redovito, povoljan utjecaj tjelovježbe puno je bolji kod redovitog bavljenja sportom nego kod rjeđih, a napornih treninga. Neka bavljenje sportom ne bude samo nešto što činite da biste ste smršavili ili bolje regulirali šećernu bolest, nego neka postane sastavni dio vašega života (naučite to i svoju djecu). Odaberite sport koji volite, time ste povećali mogućnost trajnog uspjeha. Na kraju, ali ne najmanje, nego dapače vrlo važno: baviti se sportom prirodno je kao i disati. Ljudsko tijelo stvarano evolucijom tisućama godina naprosto nije "napravljeno" da bi sjedilo ispred televizora i grickalo čipi-čips. Kretanje je život, ugradite ga u svoj život i bolje ćete se osjećati u vlastitoj koži. Nadam se da sam vas nagovorio. Intervju br. 5/2014 Nenad Šimunko i dalje postiže vrhunske rezultate u triatlonu Dijabetičar atletičar - zadivio cijeli svijet Veliki fizički napori uz dijabetes podrazumijevaju poštivanje određenih pravila. Ne postoji razlog zbog kojega se osoba sa šećernom bolešću ne bi mogla baviti fizičkom aktivnošću. Ja sam naučio poštovati svoja pravila koja su došla s iskustvom HSDU J edan od najupornijih predstavnika aktivne brige o šećernoj bolesti u Hrvatskoj, a možda i u svijetu, svakako je donedavni zaposlenik Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga Nenad Šimunko koji već 24 godine uspješno vodi bitku protiv bolesti. Danas je njegov moto: Ništa nije nemoguće, treba zadati cilj, dati malo dobre volje i uspjet ćete u svakoj namjeri. Kad ste dobili dijabetes i kako je započela vaša aktivna briga o zdravlju? Dijabetes sam dobio sa šest godina i najviše mogu zahvaliti svojim roditeljima što su se pobrinuli da nesmetano živim s bolešću. Moja mama je dala otkaz na tadašnjem poslu kako bi svaki dan mogla nadzirati kretanje moje glukoze u krvi dok je otac zarađivao za obitelj. S vremenom, kako sam odrastao, preuzimao sam sve više obaveza na sebe. Upisom u srednju školu potreba za nadzorom roditelja je nestala tako da su i oni mogli malo odahnuti. Naravno da i dan danas ne prođe dan da ne pitaju kako sam i kakav mi je šećer. I eto, nakon 24 godine suživota s dijabetesom, mogu ponosno reći da nemam nijednu komplikaciju, dapače, stanje je odlično i vjerujem da će uz aktivnu brigu takvo i ostati. Aktivno se bavite triatlonom i postižete vrhunske rezultate. Recite nam što je uopće triatlon. Triatlon je atletsko natjecanje koje u sebi sadrži tri različite discipline: plivanje, biciklizam i trčanje. Natjecatelj mora tijekom utrke prijeći unaprijed zadane dionice plivajući, vozeći bicikl i trčeći prema unaprijed zadanom rasporedu i udaljenostima. Kako vaše tijelo, s obzirom na dijabetes, reagira na velike fizičke napore? Veliki fizički napori uz dijabetes podrazumijevaju poštivanje određenih pravila. Ne postoji razlog zbog kojega Diabetes www.diabetes.hr 23 Intervju br. 5/2014 poglikemije tijekom utrke. Tada treba hitno nadoknaditi šećer kako bi se što prije vratili u isti ritam koji ste imali prije u utrci. Zato je važno što više mjeriti glukozu u krvi i reagirati pravovremeno upravo iz razloga da se stanja hipoglikemije i hiperglikemije ne dogode. se osoba sa šećernom bolešću ne bi mogla baviti fizičkom aktivnošću. Ja sam naučio poštovati svoja pravila koja su došla s iskustvom. Krenimo redom. Moj princip je da treniram isključivo dva sata ili više, nakon što sam dao posljednju dozu brzodjelujućeg inzulina iz razloga što se najsigurnije osjećam na treningu kad nemam aktivni inzulin u tijelu koji tijekom fizičke aktivnosti puno brže i djelotvornije djeluje i može vrlo brzo doći do hipoglikemije. Ukoliko je prije planiranog treninga glukoza u krvi iznad 13 mmol/L dajem korekciju kako bi razina GUK-a što prije došla do normalne razine. Najsigurnije i najbolje se osjećam kad krenem na trening s razinom od 7-10 mmol/L. Naravno da tijekom treninga uza sebe imam glukometar i inzulin. Mjerim po potrebi i osjećaju. Nakon mjerenja tijekom treninga poduzimam korake, ukoliko su potrebni. Ukoliko razina GUK-a pada, pojedem 30-40 grama ugljikohidrata (čokoladica ili banana) kako bih mogao nesmetano nastaviti trening, a ukoliko je razina zadovoljavajuća, nastavljam trening bez uzimanja dodatnih ugljikohidrata. Također, ukoliko je razina GUK-a visoka tijekom treninga, dajem korekciju i nastavljam s treningom. Veliki problem predstavlja unos kalorija, posebno nakon što prođe 10 pa i više sati utrke. Tijelo je umorno, želudac sve teže probavlja hranu. Kroz iskustvo sam naučio kako jesti tijekom utrka tako da mi to više ne predstavlja veliki problem. Jedan od najvećih problema je ukoliko dođe do stanja hi- Kako su se godina mijenjala vaša postignuća u sportu? Kad sam prvi puta krenuo s treninzima, ne tako davne 2009. godine tada mi postignuća nisu bila bitna. Uživao sam u svakom treningu i nije me opterećivala brzina, dužina itd. S vremenom ciljevi su postajali sve veći i veći i u ovom trenutku za mene ne postoji nedostižan san. Nastojat ću biti sve bolji i bolji u utrkama što slijede i definitivno me šećerna bolest neće u tome spriječiti. Kako je organiziran vaš dan i kako usklađujete dnevne obaveze sa sportom? Dobro organiziran dan zlata vrijedi. Kako radim od 8-16 sati, treniram odmah čim se vratim u stan nakon posla. Najviše od svega volim odraditi dobar trening, rasteretiti um nakon posla i nakon što završim trening, a tek onda rješavam ostale obaveze. Ništa mi nije teško nakon treninga. Trening mi je ispušni ventil. Netko misli da ste nakon treninga jako umorni i da nemate volje ni za što, naprotiv, tek tada sam pun energije da si recimo operem rublje, napravim finu večeru, družim se s prijateljima ili što god drugo, bez imalo frustracija kojih sam se riješio upravo s treningom. Više od godinu dana aktivno surađujete s HSDU-om što kao hrvatski predstavnik u IDF-u, što kao donedavni zaposlenik u uredu HSDU-a. Kako biste ocijenili to iskustvo? Neopisivo je iskustvo raditi na projektima koji dopiru do velikog broja oboljelih od dijabetesa. Volim pomoći svima onima koji žive s dijabetesom i iz tog razloga je posao u HSDU bio poseban. Vjerujem da bi moj život bio puno siromašniji da nisam upoznao sve te divne ljude, što u Hrvatskoj, što u inozemstvu, koji nastoje pokazati da šećerna bolest nije nikakva prepreka za proživjeti život punim plućima. Puno sam naučio surađujući s HSDU-om, ali kao što sam malo prije rekao, najveće bogatstvo su upravo ljudi koji su me motivirali i bez kojih danas ne mogu zamisliti život. Aktivna briga o bolesti uključuje i pravilne prehrambene navike. Na što posebno obraćate pozornost? Pravilne prehrambene navike sam imao tako dugo dok nisam počeo trenirati. Svakodnevni trening je meni dodatna doza inzulina. Omogućava mi da se počastim sa svime što poželim a da nemam problema u regulaciji. Nešto neopisivo. Dok ne probate, nećete znati. Kakvi su vam planovi za budućnost? Planovi su dosta ambiciozni. Ove godine sam upao u Team NovoNordisk, tim sportaša koji boluju od šećerne bolesti i postižu vrhunske rezultate u svim granama sporta. Nastojat ću opravdati ulazak u tim dobrim rezultatima u triatlonu i biciklizmu. Naravno, koliko će mi to dopustiti moje slobodno vrijeme, posao i obitelj. Ali vjerujem da tek sada dolaze moje vrijeme i pravi rezultati. Koja je vaša preporuka svima koji se žele početi baviti sportom? Od kuda početi i na što paziti? Nemojte nikada odustati! Uz podršku specijalista, obitelji i prijatelja ne postoji prepreka. Treba početi polako, upoznavajući svoje tijelo kako reagira na tjelesnu aktivnost, pritom se savjetovati sa svojim dijabetologom što je najbolje učiniti prije, tijekomkom i nakon treninga i na taj način svesti pogreške na minimum. Predlažem svakome da se učlani u klub. Uvijek je lakše trenirati u grupi i na taj način puno brže usvojiti znanja o odabranoj disciplini i treningu. Svaki početak je težak, ali kada vas sport preuzme u svoje ruke, bit ćete najsretnija osoba na svijetu. Tjelovježba Tjelovježba br. 5/2014 br. 5/2014 Hrvoje Barić istrčao pakao Ultrabalatona "Zato jer je tamo!". George Mallory (1886-1924), odgovor na pitanje: "Zbog čega se želite popeti na Mt. Everest?" original teksta na http://www.3sporta.com ULTRABALATON 2012. – moje apsolventsko putovanje Puno sam razmišljao o tome što i kako napisati o ovoj avanturi i nekako sam mislio da bi 212 kilometara trčanja moglo unijeti malo inspiracije i da će se izvještaj sam pisati. No, počnimo ispočetka... 2011. godine bio sam, zbog financijskih problema, prisiljen odustati od sudjelovanja na double ironmanu u Sloveniji pa sam za utjehu odlučio trčati 12 sati na Forrest Gump ultramaratonu u zagrebačkom Maksimiru. Rezultat nije bio za anale, ali sam riješio sto i sitno kilometara i osjećao se iznenađujuće dobro pa su se počele rojiti misli o idućoj, maloj žešćoj ultri. Kako sam 2012. završavao studij medicine, a nisam bio na apsolventskom putovanju, odlučio 26 Diabetes www.diabetes.hr sam malo iskombinirati tih nekoliko ideja u jednu megaideju za pamćenje. Za diplomu ću si pokloniti pothvat koji se pamti cijeli život, pozvati društvo da me bodri i zabavlja, a ujedno i vidjeti Balaton. Uzduž i poprijeko. Jedini cilj bio je završiti, bez ikakve želje za rezultatom pa sam sukladno tome planirao i treninge. Mjesečno bi odradio 400-500 km, gotovo bez utrka cijelu godinu, osim nekoliko sporijih trekkinga, sve u laganom tempu, na što više valovitom terenu, s ruksakom na leđima. Vikendom bi bili B2B trenizni ili duga trčanja, tjednom nešto kraća trčkaranja, a povremeno bi malo pustio noge na savskom nasipu i malo dozvolio pulsu da se izdivlja. Srećom su pripreme prošle gotovo idealno, uz manje probleme s tetivama desnog stopala pred samu utrku. Taktika mentalne pripreme bila je pročitati, pogledati i saznati što više, specifično i općenito o ultrabalatonu i ultrama, iz što više perspektiva. Ne bih puno opterećivao s detaljima, ali neka od imena čije sam tekstove preživao i neki forumi na kojima sam upijao su: Dean Karnazes, Marshall Ullrich, Geoff Roes, Anton Krupicka, Hal Koerner, Sebastien Chaigneau, Scott Jurek, slovenski izvještaji s Tekaškog foruma, ultramarathonrunnig.com, irunfar.com, stranice (i linkovi ) utrka Badwater, Western states 100 itd., kao i savjeti domaćih trkača i ostalih ultraša. Uglavnom, svaka i najmanja informacija bila je dobrodošla, a pročešljao sam sve živo – od planinskog trčanja do pustinjskih ultramaratona. Jelena (cura), Robi (the Man) i ja krenuli smo u Mađarsku dan prije utrke, stali u Tihany-ju pokupiti startni broj, čip i majicu i stigli na spavanje oko 22 h.Nešto nakon ponoći priključili su nam se Neven (cimer) i Ana (njegova cura), Igor (kolega – Splićo) i Ana (druga Ana – Zovko) i oko jedan smo zaspali. Buđenje u pola pet i kreće ludnica! Odmah pri oblačenju strgam omiljene tajice u kojima sam planirao trčati – zakačio ih palcem. Lud pa živim... Najedemo se, sunemo kavu, spakiramo stvari i krenemo prema startu. Usput manje peripetije s službenicima u kampu, jerbo Mađari i engleski – kak ono Bandić kaže? Nebu išlo. Naime, vrata kampa bila su zatvorena i fino mi kod porte objašnjavamo da: „Ultrabalaton veršenji, race, runner...“. Brko digne obrve (btw, ako nemaš brkove, u Mađarskoj si totalno out), mahne Drugom (Drugi nema brke, ali misli da zna engleski pa kompenzira manjak brka), a ovaj pokaže prema ogromnim željeznim vratima i prokašlje: „You can do this!“. Bogati, koja raja. Odmah od jutra tak žestoko bodre, još nismo ni startali? A ne, on je zapravo mislio reći da slobodno mi sami odemo otvoriti vrata, a onda možemo i autom proći... Na startu lagano nervoza, zadnje pripreme, wc, oblačenje. Prije samog starta susrećemo Slovenca Zdravka Čufara, kojeg sam nekoliko tjedana ranije molio za par savjeta, pošto je on odradio već pet ultrabaltona (!), što u štafetama, što sam. Upoznajemo se i s ostatkom ekipe iz susjedne države, a neke znademo već i od ranije, susretali smo ih na utrkama (Boris iz jedne druge priče također je tu). Bilo kako bilo, vrijeme leti i eto ti odbrojavanje i start! Ultrabalaton počinje u šest sati ujutro u gradiću Tihany blizu sjevernog ruba Balatona, na njegovoj zapadnoj obali, a prvih 20-ak kilometara cesta lagano puzi uzbrdo. Ni ta činjenica, a ni ona da je pred nama još 212 km, nije nikoga spriječila da krene kò da trčimo „desetku“ po Maksimiru. Korak po korak, metri idu... Ubrzo mi se priključuje Robi na bicu (i tu kraj mene ostaje do samog kraja!), časkamo i zezamo se, upoznajemo neke nove ljude (Gerhard iz Austrije je kraj nas neko vrijeme, pa onda Šveđanke Sandra i Johanna), komentiramo i planiramo. Kako nam slijedi dugi dan pa još duža noć i opet dan, dogovaramo taktiku da probamo dokumentirati sve što pojedem i popijem, pa da nam to drži koncentraciju i ubrza vrijeme. Prve kontrole brzo prolaze. U starter pack-u svi natjecatelji dobivaju majicu, broj, čip (koji ide oko prsta, izgleda kò plavi faloidni prsten koji se umeće – vidi ironije – na kontrolama u jednu rupicu – i još veće- koja registrira prolaz), milijun reklama, bonova i popusta i knjižicu sa popisom svih natjecatelja, detaljnom kartom i popisom hrane i osvježenja na svakoj pojedinoj kontroli. A na kontrolama svega i svačega: izotonik, voda, cola, pivo, keksi, grickalice, banane, grožđice, sir, paradajz, sol, šećer, limun, marelice... neke veće okrepe imaju i tjesteninu, juhu. Sve u svemu, organizacija je besprijekorna. Na okrepama stajemo minimalno ili uopće ne stajemo. Temperatura je već od jutra prilični problem, pa jako pazimo na hidraciju. Na svakoj okrepi pijem najmanje pola litre tekućine, a između okrepa Robi mi dodaje vodu i svaka dva sata tabletu soli, po potrebi i želji potamanim koji sladoled, a kasnije i espresso, bezalkoholno pivo, energy drink itd. Najbolji način za pratiti hidraciju je preko mokrenja pa to i pratimo. Nakon dva sata i litara tekućine koju ni konj ne bi podnio, ja istisnem jedva par kapljica urina žutog kò suncokret. Nije dobro. Treba puno puno više piti. Upravo to i radim, a pravu diurezu uspostavljamo tek navečer, gotovo pola dana kasnije. Svakom pišanju veselimo se kò da pišam drago kamenje. Jedan dio trase skreće s asfalta na prekrasnu šumsku stazu i pratimo Balaton na lijevom horizontu, dok nam se s desne izmjenjuju polja lavande i vinogradi. Zasigurno jedan od najkrasnijih dijelova trase. Iz idile i „mediteranskog štiha“ balatonskih makadama, skrećemo na užarenu cestu, gdje asflat puca od topline, a kroz pukotine se cijedi rastopljeni katran – pravi hardcore. Kraj ceste srećemo natjecatelja kako krpa gumu supporteru! Odmah se ubacujemo u akciju i Robi preuzima krpanje, a ja i natjecatelj (Mađar, nažalost sam zaboravio ime) krećemo dalje. Kao znak zahvalnosti pruža mi bidon i ja pocuclam malo soka i krene priča. Rukama i nogama, engleski i njemački, Mađar mi objašnjava da mu je ovo treći Ultrabalaton, da nema brige i straha i da ću lagano, ali sigurno, doći do cilja. Ubrzo se vraća Robi i rastajemo se od novostečenih prijatelja. Blizu smo prvog maratona, a temperatura je već opako porasla. Kreću prva odustajanja, paklena vrućina uzima svoje žrtve. Jednog natjecatelja susrećemo kraj ceste u jarku, s bolnim grčevima, a ubrzo kraj nas projure kola hitne pomoći. Knedla u grlu. Nismo od onih kojih se daju Diabetes www.diabetes.hr 27 Tjelovježba Tjelovježba br. 5/2014 br. 5/2014 smesti, pa nastavljamo dalje i evo prvog maratona, dok si rekò prvi maraton. Kakva bi to ultra bila da nakon prvog maratona ne slijedi iznenađenje? I uslijedilo je, u obliku prokrvavljenih bradavica (prvi put u životu!). Srećom smo ubrzo uočili, skinuo sam majicu i idućih 30 km nastavio bez majice, s puno kreme za sunčanje, flasterima i „Krupicka style“ trčanjem. Oko 60-og kilometra počinje prava borba s Celzijusom. Primoran sam odustati od trčanja, jer čim krenem lagano joggirati, puls skače u nebesa. Čak i samo hodanje po 42 stupnja je neizdrživo. Idućih nekoliko sati najsporije je u čitavoj utrci. Autom nam se pridružuje ekipa iz kampa i naručujem sladoled, a u Kestehelyu me dočeka pizza i bezalkoholno pivo, pranje nogu i nove čarape. Prije samog Kestehely-a upoznajem Slovenca Leopolda iz Novog Mesta i trčimo zajedno nekoliko kilometara. Izgleda odlično i ima ludi tempo, a kad ga upitam za osobne rekord i on kaže: „Pa tak, polmaraton najbolše okoli ena ura šest minot, ampak ko sem bil mlajši“, jasno mi je i zbog čega izgleda odlično i ima ludi tempo. Nakon Kestehely-ja slijedi dno dna svih dna. Zbog vrućine debelo preko 40 stupnjeva jedva se uspijevam kretati brzinom od oko 5 kilometara na sat. Očajan sam i razmišljam o tome da bi ovo možda mogao biti kraj. Crne crne misli. Hrana neće u usta, tekućina jedva. Još samo prije pola sata bio sam odlično, a sad ovo. Robi vidi o čemu se radi, bodri me i diže raspoloženje, jer se čuo s Vlahekom (alfa doktor - Pavao Vlahek) i ekipa iz TK Međimurja me čeka na idućoj kontroli! Neposredno prije kontrole, Robi me ostavlja, a na biciklu mi se pridružuje Pavao, časti me bezalkoholnim pivom i govori nešto u stilu: „E, baš ti je ovo trebalo, a? Da nisi slučajno odustao, 28 Diabetes www.diabetes.hr ipak smo mi iz druge države došli po ovoj vrućini tebe bodriti“. Na okrepi me dodatno podržavaju moji triatlonci: Dragec (Dragec), Patricija (Dragecova), Zrinka (i beba – Vlahekova) i Turek (koji ga znaju, znaju tko je, tko ga nezna, brže bolje nek to popravi!). Temperatura se neznatno spušta, kriza lagano jenjava, noga pred nogu i jurimo – dva maratona! Bližeći se stotom kilometru, osjećam se sve bolje i sustižem neke trkače koji su me ostavili par kilometara ranije. Stajem pojesti juhu, Robi me čast espressom (naj naj stvar na cijeloj ultri je espresso!), sjedam na dvije minute. Dok halapljivo srčem juhu, ugledam preko puta mene sjedi, ni manje ni više, Šarka Kolbova. Šarka (ili kak bi to Joža Dikon rekao: „Šarkica“) je legenda ultratriatlona, pobjednica svjetskog kupa, koja iza sebe ima kilometara i kilometara, na biciklu, pješke i u vodi. Nekontrolirano se trese i ne može držati žlicu u ruci – vrućina je napravila svoje. Brzo jurim dalje, treba iskorisiti ovih par sati kad se osjećam dobro. Na stotom kilometru još jedno iznenađenje! Čeka me ekipa iz rodnog kraja: Dado (on se tu mota od kad znam za sebe), Nikola (otprilike isto) i Patricija (Dadina cura). Od tog trena do kraja više ni u kom trenu odustajanje nije dolazilo u obzir. Na 112,2 km je cut-off koji valjda preći za 16 sati. S obzirom na spor tempo nakon Kestehely-ja, stižemo tamo za 15 sati i 20 min, a na putu nas prati prekrani zalazak Sunca i nešto podnošljivije temeperature. Počastim se s 10 minutnom masažom, promijenim čarape, skidam kapu i navlačim čeonu lampu, progutam Snickers, sendvič, colu, vodu i jurimo. Suporteri odlaze na spavanje, ostaje Robi na bicu i Jelena, Igor i Neven u autu. Slijedi noć. Noć je ugodna, brzo prolazi, s manjom krizom i odličnim tempom. Srećemo neke ljude koji su nas ostavili još ujutro, na izmaku su snaga. Pričamo s Andrašom i Tamašom, dvojicom mladih Mađara koji su svoju sreću odlučili potražiti u Ujedinjenom Kraljevstvu. Andraš radi u Londonu u pekarnici, Tamaš u Bristolu kao zaštitar. Oboje su dobro, ali se Tamaš žali da mu srce preskače. Priča nam da je prije dvije godine imao operaciju na srcu radi aritmije i da se boji ove novonastale situacije. Boji se odustati, jer nije slabić! Robi ga tješi da sigurno nije slabić ako je izdržao preko sto kilometara po paklenoj vrućini, a iza sebe ima operaciju srca. Dečki nas ostavljaju i mi kročimo dalje u noć. Tempo raste, osjećam se odlično, puls se smirio. Za nekoliko kilometara sustiže nas auto i netko viče i trubi: „Hey guys, you want some cold coke?“. To je Tamaš u autu, iako je odustao od trčanja, pomaže Andraša i nas. Jedna od prekrasnih stvari vezanih uz ovaj sport upravo je nevjerojatan duh i atmosfera koji prožimaju čitavo natjecanje. Svatko se bori sam sa sobom i protiv sebe i svima je jasno da je teško i svak bodri svakoga. Bodriš ovog ispred jer znaš da se nadljuski bori i da uspijeva istisnuti još malo da bude brži od tebe. Bodriš ovog iza, jer znaš da mu je teško kò sam vrag, ali ne odustaje, nego se proba držati tu negdje. Svi rade i treniraju iznad mogućih granica, nitko od toga ne zarađuje, a razina predanosti je nemjerljiva! Utrčavamo u Šiofok, a atmosfera je na vrhuncu. Tri su sata ujutro, cijeli grad fešta, klinci po ulicama, gole konobarice po šankovima, kupači na noćnom ludovanju... U međuvremenu smo prešli i treći maraton. U autu se za volanom izmjenjuju Jelena i Neven, Igor je za navigacijom. Prate nas i kupuju potrepštine. Vrijeme mi brzo prolazi, a supporteri me opominju da bi bilo dobro malo stisnuti sad kad je još podnošljivo (noću je temperatura bila 22 stupnja – razlika od 20 stupnjeva u odnosu na dan!). Stišćem do kraja i do osam sati ujutro dajem sve od sebe, zadnje atome snage, samo kako bi napravio dosta rezerve za prohodati zadnji dio. U međuvremenu stajem na brzinu na doručak i progutam juhu, tjesteninu, kavu, bezalkoholno pivo i gel. Na tom stajalištu za par minuta mi pobjegnu Šveđanke iz prvog dijela. Robi mi priča kako je jedna od njih žestoko povraćala. Stiže druga žešća kriza kad jedva uspijevam držati oči otvorenima. Na čas sam ostavljen sam, jer je ekipa s autima otišla uzeti stvari i iseliti se iz apartmana, a Robi je na misiji „espresso“. Teturam kroz nekakvu šumu do okrepe, i imam osjećaj da ću se strovaliti u prvu rupu kraj ceste. Srećom, kriza nije duža od pola sata i ubrzo sam spreman za posljednjih nekoliko sati. Malo pojačam tempo i taman mi se čini da bi mogao i malo ranije završiti od planiranog vremena, kadli... Uđemo u nekakav grad, sa sporedne ceste na nekakvu široku cestu, aleju - što li je već, a meni se kao zaleti malo sline i nakašljem se. Refleks kašlja, koji ima izbaciti stupac zraka i time eliminirati iritans iz dišnih puteva, iz mene je izbacio takvu rigotinu kakvu svijet nije vidio. Nakon prvog čina performansa, Robi me gleda u čudu, veli: „Slabo ti je? Mučno u želucu? Ili je to samo od ovog kak ti se zaletelo pa si kašljao?“, a ja velim: „Ma koje mučno, nemam pojma kaj je to. Daj mi malo vode da se operem. To mi je od ovog kašljanja, nije mi uopće loše“. Operem se i počistim, duboko udahnem i velim: „Ne, stvarno mi nije mučno, ali bi mogao jooošššššššššššaablllalalalaaaaaarrgrgrhhghghghh...“ i opet rigotina svih rigotina. Sav onaj doručak od pred par rečenica, leži totalno neprobavljen pred nama na cesti. Pogledamo jedan drugog u čudu i krenemo dalje. Četvrti maraton je gotov. Za kraj balade puno hodanja, gotovo bez trčanja. Svi čekamo kraj i svi navijamo. Jelena nakon svake kontrole prohoda sa mnom stotinjak metara, poljubi me i bodri. Bez nje ne bi išlo. Supporteri me čekaju na svim okrepama i staju između kako bi nam dali vode, jer je temperatura ovaj put 46 stupnjeva i topim se. Kad već misliš da je kraj, opet problemi. Na 200 km grčevi i užasni bolovi. Noge ne slušaju, ne mogu napraviti korak. Borim se i mučim, ali znam da je to kraj i da stižem unutar limita i da sam istrčao Ultrabalaton! Četiri kilometra prije cilja, uzbrdica svih uzbrdica. Jedva hodam, teturam i mislim da je kraj predaleko. Opustim se i lagano lagano kročim i samo razmišljam o cilju i plavoj traci s mojim imenom koju digneš kad ulaziš u cilj. Upravo se to i dogodi. Nisam brz i nije neki rezultat i ulazim u cilj tek osmi prije kraja, nekoliko minuta prije limita. Razočaran? Nipošto... Nismo ni svjesni što se dogodilo i saznaje- mo tek nekoliko sati kasnije kad Robi javlja da nas je na cilj ušlo samo 34. Ja sam 28. Prijavljeno je debelo preko 200 individualaca, na startu se pojavilo nešto manje od 200. U svemu tome ima još puno dogovština i priča, o tome kako se prdi kad se preždereš grožđica, zašto ne jesti lubenice ili do kakvih se razmjera trbuh napuhne na Ultrabalatonu, ali vrijeme je da se stvar počne razriješavati... Kraj priče nije kraj priče jer dolazimo doma (Čakovec) u kasnim večernjim satima, ja ne mogu stati na noge, a za manje od 24 sata trebam biti u Zagrebu. Moram položiti završni ispit i diplomirati. Stanje sa stopalima je očajno, jer su se svi žuljevi stopili u dvije ogromne krpe koje vise s prednjih polovica tabana, nokti na palcima se sjaje poput mramora, a u desnom koljenu je izjev veličine jajeta. Odlučim posjetiti kirurgiju pa da me malo pokrpaju da mogu diplomirati. Skinu višak mrtve kože, zalijepe i poslikaju, ordiniraju analgetike i antibiotik. Dok čekam nalaz rentgena, zaspim u kolicima u hodniku bolnice. Idući dan diplomiram. Osjećaj je neopisiv pa neću ni probati. Jedan trkač jednom reče da su ultre metafore za život. Slažem se s time. Prolaziš krize i padove, dižeš se jer vjeruješ u nešto gotovo nemoguće. Svodiš se na instikte i nagone i ostavljaš nebitno po strani. Možda bi pretjerao kad bi usporedio s meditacijom, ali definitvno ima trenutaka kad si prazan i miran i svega ostalog nema. No svega toga ne bi bilo i cilja ne bi vidio da nije bilo krasnih i nesebičnih ljudi: Jelena, Robi, Neven, Igor, Ana, Ana, Davor, Nikola, Patricija, Pavao, Zrinka (i beba ), Dragan, Patricija, Danijel, ali i mnogi drugi čija imena pune stranice drugih priča. Veliko im hvala! Do iduće avanture, Hrvoje Diabetes www.diabetes.hr 29 CRVENI PINĐUR PEČENE CRVENE (ROG) PAPRIKE DIA B E TE S / S L ATKI Ž IVOT - RUJ A N 2014 DIA B E TE S / S L AT K I ŽI VOT - R U JAN 2 0 1 4 MARMELADA OD TREŠANJA S RIBIZLOM PEKMEZ OD ŠIPKA DIA B E TE S / S L ATKI Ž IVOT - RUJ A N 2014 DIA B E TE S / S L AT K I ŽI VOT - R U JAN 2 0 1 4 PEČENE CRVENE (ROG) PAPRIKE CRVENI PINĐUR ZA 10 PAKETIĆA ZA ZAMRZNUTI ZA PRIBLIŽNO 4 KG PINĐURA 1,2 kg crvenih mesnatih duguljastih (rog) paprika 5 kg crvenih paprika (rog) 3 kg zrelih rajčica 2 dl ulja 15 ml tekućeg sladila bez energetske vrijednosti (koje se može kuhati) 1 dl vinskog octa 3 češnja češnjaka pola čajne žličice soli Paprike operite, ocijedite i ispecite u pećnici (sa svih strana). Pečene paprike stavite u posudu i pokrijte čistom krpom. Kad se ohlade, ogulite ih, očistite od sjemenki i ostavite u metalnom cjedilu da se ocijede. Pakirajte po 10 dag paprika u plastične vrećice za smrzavanje i zamrznite u zamrzivaču. Paprike mogu poslužiti za pripremanje salate ili kao jedan od sastojaka za namaz sa svježim kravljim sirom. Energetska vrijednost po osobi (10 dag): 28 kcal UH 5 mg; bjelančevina 2 g; masti 0 g Recepti preuzeti iz knjižice Priručnik pravilne prehrane R. Kovačević, M. Rogić, B. Horvat D olazi nam vrijeme u kojem spremamo voće i povrće za zimu. Pogotovo ako nismo sigurni da ćemo moći kupiti proizvode koji su namijenjeni prehrani osoba sa šećernom bolešću. Staklenke koje su pogodne za zimnicu su one s navojem i limenim poklopcem. Dan prije spremanja zimnice treba staklenke namočiti i dobro oprati deterdžentom, isprati. Staklenke treba izvana obrisati suhom čistom krpom a u njih do ruba naliti toplu vodu i poslagati ih otvorene na lim za pečenje u toplu (ne vruću) pećnicu i ostaviti ih preko noći. Na taj način sprečavamo razvoj gljivica kada spremimo zimnicu. Gljivice imaju spore koje će se razviti preko noći u toploj sredini. Drugi dan treba staklenke dobro ponovno oprati u kipućoj vodi ocijediti, obrisati čistom suhom krpom samo izvana. Staklenke posložiti u pećnicu i zagrijati ih najmanje jedan sat na najnižoj temperaturi. U međuvremenu poklopce staviti u veću posudu i u vodu i kuhati ih najmanje jedan sat. Pripremiti celofan za zatvaranje te 70% alkohol ili rum. U vruće staklenke punite pripremljeni sadržaj, odmah zatvarajte celofanom namočenim u alkohol ili rum te odgovarajućim limenim zatvaračima s navojem. Staklenke poslažite uspravno zamotane u krpe u kutiju obloženu dekom i ostavite 24 sata da se polagano ohlade. Zimnica pripremljena na taj način vam garantira čuvanje voća i povrća bez kvarenja cijelu godinu bez obzira na vremenske uvjete i temperaturu! Recepti preuzeti iz knjižice Priručnik pravilne prehrane R. Kovačević, M. Rogić, B. Horvat ZA PRIBLIŽNO 0,8 KG PEKMEZA ZA PRIBLIŽNO 0,8 KG MARMELADE 1 kg šipka 3 dl vode 50 ml tekućeg sladila bez energetske vrijednosti 1 vrećicu sredstva za želiranje 2 kg trešanja 50 dag ribizla sok i korica 2 limuna sladilo bez energetske vrijednosti Recepti preuzeti iz knjižice Priručnik pravilne prehrane R. Kovačević, M. Rogić, B. Horvat Kako pripremiti staklenke za spremanje zimnice Energetska vrijednost po osobi (5 dg): 55 kcal UH 5 mg; bjelančevina 2 g; masti 3 g MARMELADA OD TREŠANJA S RIBIZLOM Energetska vrijednost po osobi (3 dag): 60 kcal UH 15 mg; bjelančevina 0 g; masti 0 g br. 5/2014 Paprike operite, ocijedite i stavite na lim u vruću pećnicu. Pecite ih sa svih strana dok se kožica ne smežura. Pečene paprike stavite u posudu i pokrijte čistom krpom. Kad se ohlade očistite ih od sjemenki i ogulite kožu. Očišćene paprike sitno nasjeckajte. Rajčice ogulite i sameljite u stroju za mljevenje mesa. Stavite sve u široku posudu i kuhajte dok se količina ne ukuha na polovicu. Tada dodajte sitno sjeckani češnjak, papriku, ocat, ulje, sladilo i sol. Pinđur kuhajte dok se pri miješanju ne vidi dno posude i dok se masa ne počne u komadima odvajati od drvene kuhače. Punite ga u čiste zagrijane staklenke. Staklenke odmah zatvorite ostavite omotane da bi se polako hladile tijekom 24 sata. Pinđur možete poslužiti kao prilog uz meso s roštilja ili uz kuhano meso. PEKMEZ OD ŠIPKA Šipak operite i ocijedite (za čišćenje šipka navucite gumene rukavice zbog sitnih dlačica koje se nalaze u plodovima). Šipku oštrim nožem odstranite crni vrh, razrežite ga i uklonite sredinu tako da ostane samo meso. Meso plodova dobro operite da biste odstranili sve dlačice. Ostavite šipak preko noći na hladnom mjestu. U posudu za kuhanje ulijte 2 dl vode, dodajte šipak i kuhajte dok šipak ne omekša. Šipak protisnite kroz metalno sito. U posudu dodajte tekuće sladilo i rastopljeno sredstvo za želiranje u 3 dl vode. Zagrijavajte na laganoj vatri dok ne počne ključati i kuhajte 10 minuta. Prije stavljanja u staklenke dodajte sok jednog limuna. Punite vruće staklenke, pripremljene prema navedenom naputku i zatvorite metalnim (prokuhanim) poklopcem, omotajte krpom te ostavite da se hlade 24 do 36 sati. Prehrana Trešnje ostavimo nekoliko sati u slanoj vodi, da iz njih izađu eventualni crvi. Zatim im skinemo peteljke, izvadimo koštice te ih zgnječimo. Kuhamo ih pola sata, zajedno s ribizlom i ribanom koricom limuna u vlastitom soku. Po potrebi dodamo malo vode. Propasiramo, dodamo sladilo bez energetske vrijednosti i kuhamo dok se marmelada ne zgusne. Pred kraj kuhanja dodamo limunov sok, koji ubrzava želiranje. Marmeladu stavljamo vruću u zagrijane staklenke i odmah ih zatvorimo. KNJIGE I PRIRUČNICI U IZDANJU HRVATSKOG SAVEZA DIJABETIČKIH UDRUGA C K A A J I Darja Lovšin Veliki kuharski vodič za dijabetičare • tvrdi uvez • 260 stranica • bogato ilustriran • prvi takav na Hrvatskom tržištu Kupite svoj primjerak po cijeni od samo 60,00 kn (+ troškovi poštarine) Isprobani recepti za: • predjela • juhe • salate • glavna jela • slastice • Jelovnik za čitav tjedan • Tabele • Rječnik pojmova • Savjeti Energetska vrijednost jedne žlice: 4 kcal UH 2 g; bjelančevina 0 g; masti 0 g Recepti preuzeti iz knjige Veliki kuharski vodič za dijabetičare u izdanju Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga Prehrana br. 5/2014 Jesen zvana HEDONIZAM Uživajte u bogatim okusima jeseni! Pripremite tijelo za duge zimske dane dajući mu bogatstvo vitamina i minerala koji će ga čuvati od hladnoće i bolesti. Imajte na umu da to bogatstvo podrazumijeva i obilje šećera, ali uz mudar odabir i dobru procjenu količine, možete jesen pretvoriti u pravi užitak za stolom L Snježana Gaćina, dipl. med. techn. KB Merkur, Sveučilišna klinika za dijabetes, endokrinologiju i bolesti metabolizma Vuk Vrhovac 34 Diabetes www.diabetes.hr jeto polako blijedi - vrijeme u kom je bio prioritet nadoknaditi vodu i minerale, rashladiti tijelo salatama i voćem, zaštititi kožu od sunca blagotvornim antioksidansima. Dok se rastajemo s ljetnim uspomenama, stiže pravo vrijeme za užitak. Jesen je divno vrijeme umjerenosti! Umjerenosti blage temperature zraka, opojnih mirisa plodova i pogleda na bogatstvo prirode oko nas. nu šećera u krvi zbog čega ih treba pažljivo odvagnuti: - korjenasto povrće - grašak - grožđe - smokve - kesten - kukuruz Bilo bi se lijepo u ovom jesenskom blagostanju pripremiti za hladne zimske dane. Treba ubrati sve od jeseni što ona nudi. U obilju svježih sezonskih namirnica, mirisa i boja teško je odabrati one najvažnije jer sve su važne i sve su vrijedne. Ali, danas će biti opisane neke od njih koje su bogate, mirisne i donose čisti užitak. Prije odabira namirnica treba imati na umu nekoliko stvari. Jesenski su plodovi slatki i puni škroba pa treba obratiti pažnju na količinu namirnice i onda uživati u bogatom slatkastom okusu. Evo jesenskih namirnica koje potencijalno mogu podići razi- Dajemo prijedlog za nekoliko jesenskih namirnica koje će oplemeniti vaš izbor bogatstvom zdravlja, mirisa i boja. Možda vam pomogne da konvencionalne namirnice obogatite novim okusima i kombinacijama. Mladi grah jedna je od škrobnih namirnica. Svježi mladi grah dostupan je samo od srpnja do rujna. Izražavajući se nutritivno, mladi je grah superhrana! Sadrži velike količine aminokiseline lizina. Izvrstan je izvor bakra, željeza, fosfora, mangana, magnezija, kalcija i cinka. Dobar je izvor vitamina K, B2, B3, B6 i folne kiseline. Može se pripremiti kao ukusno varivo Diabetes www.diabetes.hr 35 Prehrana Prehrana br. 5/2014 br. 5/2014 ili salata sa malo bučina ulja. 100 g kcal kJ UH bjelančevine masti Mladi grah 110 460 20,7 6,4 0,6 Crno grožđe sadržava fosfor, željezo, kalcij i natrij. Bogat je izvor vitamina A i vitamina C. Kožica, sjemenke i peteljka grožđa bogata je taninom zbog čega ono ima opor okus. Oporost crnog vina upravo potječe od njega. Mladi kukuruz šećerac slatkastog je okusa osobito ako je ubran dosta mlad. Ne sadrži kolesterol. Bogat je biljnim vlaknima i naravno, šećerom. Sadrži kalij i vitamine B skupine. Uglavnom se konzumira kuhan (2-10 minuta kuhanja) i pečen ali i konzerviran i ukiseljen. 100 g kcal Mladi kukuruz 81 kJ UH 338,9 19,35 bjelančevine masti 2,59 0,65 kcal kJ UH bjelančevine masti Mrkva 36 150 8 1 0 Crvena slatka paprika poznata je po sadržaju vitamina C i beta-karotena, ovisno o stupnju zrelosti i podneblju gdje je uzgojena. Izvor je vitamina B6 i vitamina A. Zrelost je važna za dobar slatkast okus i dobru probavljivost. Zrelost se prepoznaje promjenom boje od žute do crvene. Vrlo su ukusne sirove i pečene, kuhane i sušene. Prepoznatljivog su mirisa i arome. Ukusne su pripremljene na salatu s dodatkom češnjaka ali i konzervirane, kao začin ili dodatak jelima. 100 g kcal kJ UH bjelančevine masti Paprika crvena 31 129,7 6,04 1 0,27 Crveno zelje slovi kao namirnica s protuupalnim i antikancerogenim svojstvima. Dobar je izvor vitamina B skupine, vitamina A i vitamina C, te kalija, kalcija, željeza i magnezija. Vrlo je dobar izvor prehrambenih vlakana. Bogata crvena boja crvenog kupusa odražava mu koncentraciju biljnog pigmenta antocianina. Crveno zelje siromašno kalorijama! 36 Diabetes www.diabetes.hr kcal kJ UH bjelančevine masti Crno grožđe 54 226 13,5 0,5 0,1 Šljiva je dobar izbor voća za osobe sa šećernom bolešću jer većina šećera iz nje je porijeklom sorbitol koji se inače koristi u prehrani kao zamjena za šećer. Bogat su izvor minerala i vitamina te biljnih vlakana, osobito pektina. On pogoduje dobrom radu crijeva i prevenira zatvor. Mrkva: o beta karotenu iz mrkve i njegovim pozitivnim učincima na kožu ne treba posebno govoriti. Važnije je da se on najučinkovitije iskoristi ribanjem mrkve koja je bogata kalijem, kalcijem, željezom, fosforom i jodom. Sadrži vitamin C, vitamin E i vitamin K te folnu kiselinu. Ukusne su krem juhe od mrkve, neizostavan dodatak jelima i bistrim juhama. Međutim, ne treba zaboraviti ni bogatstvo mrkve naribane na salatu. 100 g 100 g 100 g kcal kJ UH bjelančevine masti Crveno zelje 20 84 3,5 1,7 0,1 Kopar je začinsko bilje jednako mirisno i vrijedno koristi li se svježi list ili sjemenke. Pripisuju mu se ljekovite osobine osobito kod problema s probavnim sustavom. Osvježavajući je dodatak lososu i morskim plodovima kao i riječnoj ribi, riži i krumpiru. Nezamjenjivo mu je mjesto u konzerviranju povrća, osobito krastavaca. 100 g kcal kJ UH bjelančevine masti Kopar 43 180 7 3,5 1,1 Smokve nisu prvi izbor voća za osobe sa šećernom bolešću zbog visokog udjela šećera, ali zbog znatnog udjela biljnih vlakana od kojih je trećina topiva u vodi, ova slatka namirnica ipak nema tako poguban utjecaj na razinu šećera u krvi. Dvije do tri svježe smokve bit će izvrstan desert uz ručak ili večeru, a kao voćna užina dobro će doći onima čija terapija dozvoljava međuobroke. 100 g kcal kJ UH bjelančevine masti Smokve 74 310 19,2 0,75 0,3 100 g kcal kJ UH bjelančevine masti Šljiva 38 159 9,6 0,6 0 Bučino ulje je bogato manganom, selenom, željezom i vitaminima E i D. Aminokiselina triptofan u bučinom ulju pretvara se u serotonin kojeg zovu „hormonom sreće“. Bučino ulje se ne preporuča zagrijavati pa je zato najpogodnije za pripremu salata. Njegov orašasti blagi okus koštica buče izvrsno začinja grah salatu. 100 g kcal kJ Bučino ulje 900 3780 2 žlice = 100 kcal Uživajte u bogatim okusima jeseni! Pripremite tijelo za duge zimske dane dajući mu bogatstvo vitamina i minerala koji će ga čuvati od hladnoće i bolesti. Imajte na umu da to bogatstvo podrazumijeva i obilje šećera, ali uz mudar odabir i dobru procjenu količine, možete jesen pretvoriti u pravi užitak za stolom. Oslobodite maštu! Međunarodna iskustva Međunarodna iskustva br. 5/2014 br. 5/2014 Tekst preveden iz Diabetes Forecast, kolovoz 2014. nji pojedine zemlje, nego i na promociji hrane iz cijele regije. Hraniti se mediteranski znači koristiti: Jedite kao Grci Povrće Voće Cjelovite žitarice Grah i mahunarke Orašaste plodove i sjemenke Zaštitite svoje zdravlje konzumiranjem Mediteranske prehrane A ko ste obraćali pozornost unazad nekoliko godina, možda ste primijetili vijest koja je stalno prisutna: Mediteranska prehrana je zdravstvena rock zvijezda. Čini se da svaki tjedan znanstvenici objavljuju po jednu novu vijesti o tom hitu u prehrani, a kao rezultat toga Amerikanci masovno usvajaju inozemne planove prehrane. No, za razliku od drugih“ ludih“ vrsta prehrane koje se pojavljuju kao blic u Američkoj prehrambenoj povijesti, ova prehrana prkosi vremenu. To je zato što je Mediteranska prehrana manje dijeta, a više stil života te jedina koja se pokazuje korisnom ponovno i ponovno. Znanstveno odobrena Veza između Mediteranske prehrane i zdravlja bila je neistražena do kasnih 1950-ih, kada je fiziolog Ancel Keys, dr. sc., započeo svoju studiju na gotovo 12.000 sredovječnih muškaraca iz sedam zemalja. Studija je trajala desetljećima, a među ostalim otkrićima, izvijestio je da su ljudi s Mediterana, a pogotovo oni koji žive na grčkom otoku Kreti, imali niže stope srčanih bolesti. Znanstveni svijet je to primio na znanje. Od tada znanstvenici nastoje utvrditi na koje sve načine Mediteranski stil prehrane utječe na zdravlje ljudi. Utvrđeno je da smanjuje rizik od srčanih bolesti, visokog krvnog tlaka, visokog LDL ("lošeg") kolesterola, srčanog udara, moždanog udara i dijabetesa tipa 2. Također štiti od kroničnih bolesti, problema s pamćenjem i nekih vrsta raka. Takva prehrana čini više od zaštite - poboljšava zdravlje već bolesnih ljudi. U studiji 2014. Skrb o osobama sa šećernom bolešću tipa 2, znanstvenici su otkrili da, uspoređujući sudionike na prehrani s niskom udjelom masnoća i nasumično 38 Diabetes www.diabetes.hr izabrane sudionike koji su bili na Mediteranskoj prehrani s niskim udjelom ugljikohidrata, kod ovih drugih uočili veći pad njihovog HbA1C i odgođenu potrebu za lijekovima, a većina osoba sa šećernom bolešću koja je konzumirala Mediteransku prehranu ušla je u remisiju. Mediteranski način prehrane povezan je i s optimističnim pogledom na život. U časopisu psihosomatskih istraživanja iz 2013. g. studija je pokazala da ljudi koji su jeli hranu iz tradicionalne Mediteranske prehrane izjavili da su sretniji od onih koji je nisu jeli. Regionalna hrana Kad razmišljamo o Mediteranskoj prehrani, najčešće nam padaju na pamet Grčka i Italija. Također je istina da se te zemlje mogu pohvaliti većim istraživanjem o zdravom načinu prehrane. No postoji i mnogo drugih zemalja koje okružuju Sredozemno more, uključujući Francusku, Španjolsku, Hrvatsku, Alžir i Tursku gdje se plan prehrane ne temelji samo na kuhi- Bilje i začine Niste sigurni što napraviti? Potražite zdravstvene smjernice u kuharicama s receptima iz Mediteranskog podneblja. "Možda nađete još jedan koji će vam se dopasti još više", kaže Diekman. Maslinovo ulje Navedene namirnice temelj su većine Mediteranskih jela i omogućuju puno raznolikosti. Plodovi mora važan su dio prehrane, ali ne i nužan dio svakog obroka; dovoljno je jesti ribu dva puta tjedno. Jaja i manje masni sir i jogurt treba jesti umjereno, a meso i slatkiše u malim količinama, i ne svaki dan. Dio razloga zašto je Mediteranska prehrana tako učinkovita stoji u zamjeni zasićenih masnoća s nezasićenim koje Amerikanci puno unose iz crvenog mesa, maslaca i pržene hrane. Ljudi s Mediterana oslanjaju se na mononezasićene masti (uglavnom iz maslinovog ulja) i polinezasićene masti (iz orašastih plodova i ribe), koji mogu smanjiti rizik od srčanih bolesti. Crno vino, koje je često uz Mediteranski obrok, iako nije obavezno u prehrani, također igra važnu ulogu. Vezano je za zaštitu krvnih žila i srca, kada se uživa u umjerenim količinama - zdrava preporuka je ne više od dvije čaše dnevno za muškarce i jedna čaša dnevno za žene. Također, tradicionalna Mediteranska prehrana izbjegava prerađenu hranu i hranu široke potrošnje sa svojim nezdravim masnoćama, soli i šećerom. No postoji mnogo različitih kombinacija za plan prehrane. Primjerice, cjelovite žitarice ne moraju nužno biti od cjelovite pšenice i zobi. Bulgur (kuskus), pir, palenta i quinoa su hranjivi i mogu obogatiti vaš obrok. Mediteranska prehrana može osporiti vaš pogled na tradicionalna jela. Na primjer, iako možda tjestenina spada u vaš osnovni plan prehrane, ne bi trebala biti glavnina obroka. Osim što ima visok udio ugljikohidrata, manje je hranjiva nego druge namirnice, poput povrća. Pokušajte tjesteninu u obroku prepoloviti, a razliku nadomjestiti s povrćem i grahoricama. Isto vrijedi i za crveno meso. "Umjesto mesa koje zauzima čitav tanjur, ukomponirajte ga s povrćem i cjelovitim žitaricama", kaže dr. Connie Diekman, ravnateljica sveučilišta za prehranu na Sveučilištu Washington u St. Louisu i autorica knjige The Everything Mediterranean Diet Book: All You Need to Lose Weight and Stay Healthy. Umjesto odreska sa salatom za večeru, napravite veliku salatu s nekoliko kriški odreska. Mediteranski život Tipična prehrana odraslih – i tipični grčki ili talijanski menù restorana u SAD-u zaostaje za zdravijim mediteranskim stilom prehrane, a znanstvenici sumnjaju da postoji razlog više za zdravlje ljudi s Mediterana nego što je to samo bolja prehrana. Ljudi koji žive u mnogim zemljama na Mediteranu više vježbaju i općenito jedu manje porcije nego Amerikanci. I reguliranje porcija važno je kad se slijedi plan prehrane bogate mastima, jer čak i dobre masti imaju visoku kalorijsku vrijednost. Iako je maslinovo ulje temelj mediteranske prehrane, dovoljna je samo čajna žličica. "Ne želite više od 6 ili 7 žličica ulja dnevno", kaže Ximena Jimenez, MS.RDN.LD. nutricions s Academy of Nutrition and Dietetics. "To ne uključuje orašasto voće. Ako ste ga jeli, trebate smanjiti količinu ulja." Pretjerate li sa zdravim mastima dobit ćete na težini. Još jedan mogući faktor zdravlja: U mnogim Mediteranskim zemljama obroci su događaji. Hrana se konzumira u društvu drugih, s naglaskom na razgovor i druženje. Jela su ukusna, a obroci traju duže nego u Sjedinjenim Američkim Državama. "Mnogo puta kada jedemo s drugima, jedemo manje", kaže Jackie Boucher, MS.RD.LD.CDE., potpredsjednik i glavni operativni direktor u Minneapolis Heart Institute Foundation. "Mislim da pomaže ako se jede sporije.“ Vidjet ćemo hoće li Amerikanci, slijedeći Mediteransku prehranu, dobiti istu korist kao i ljudi s Mediterana. Istraživanje je pokazalo da sama prehrana poboljšava zdravlje, ali u Američkim studijama sudionici ne vježbaju dovoljno ili ne uživaju u hrani kao što to čine ljudi iz Mediteranskih zemalja. "Ipak, takva prehrana je zdrava, čak i ako nemate takav stil života", kaže Diekman. Stvorena za pridržavanje Jedna od prednosti Mediteranske prehrane je da ju je lako slijediti i pridržavati je se. Umjesto popisa nepristupačne hrane, obroke fokusirajte na hranu u kojoj možete uživati. "To je promicanje raznolikosti", kaže Jimenez." Sve su to namirnice Diabetes www.diabetes.hr 39 Sponzorirani članak Međunarodna iskustva br. 5/2014 br. 5/2014 koje su nam pristupačne." Osobe koje prate Mediteranski stil prehrane, općenito se osjećaju zadovoljnije. Jimenez kaže da je voda u voću i povrću ta koja zasićuje. Ona također hvali cjelovite žitarice i grah za držanje ljudi sitima. "Većina tih namirnica ima puno vlakana, a vlakna nam daju puno zadovoljstva", kaže Jimenez. Lakoća s kojom ljudi mogu prijeći s tipične Američke prehrane na Mediteransku prehranu temelji se dijelom na stavu osobe na samom početku prehrane. Nema potrebe promijeniti svoju prehrane odjednom. "Ponekad i male promjene pomažu pri pridržavanju u programu", rekla je Boucher. Ona predlaže razgovor s registriranim nutricionistom ili verificiranim edukatorom za dijabetes o tome kako uklopiti Mediteranski stil prehrane u svoj plan dijabetičke prehrane. Imajte na umu: Potrebno je oko 90 dana da se promjene u ponašanju pretvore u naviku, kaže Diekman. Dakle, pridržavajte se toga, i uskoro ćete se uz Mediteransku prehranu osjećati kao druga osoba. Mediteranski dan Ovaj primjer jelovnika je iz knjige Recepti za zdrav život (recepte možete pronaći na diabetes.org/med) i ima oko 1.600 kalorija. Doručak Žitarice s voćem i orasima Ručak Losos punjen špinatom i feta sirom Poslijepodnevna užina Hummus (namaz od slanutka) i svježe povrće Večera Salata od Mozzarelle, rajčice i slanutka Noćni obrok Grčki jogurt Popis za kupnju Uključite ove namirnice na popis za kupnju za mediteranski plan prehrane: Voće Povrće Grah i mahunarke Orašasti plodovi i sjemenke Maslinovo ulje Bilje i začini Riba Manje masno mlijeko, sir, jogurt Iz udruga Hsdu-a br. 5/2014 "Uz pravilnu prehranu, pravilno disanje i opuštanje možemo ozdraviti od svih bolesti pa i od onih takozvanih neizlječivih. Samo treba biti uporan i svakodnevno vježbati pet do deset minuta" – rekao je dr Starčević u zagrebačkoj udruzi dijabetičara (ZADI) Dragica Korolija, dipl. oecc. D Diabetes www.diabetes.hr Portal za edukaciju, igru, druzenje i zabavu! Namjenjen djeci i odraslima, obitelji, prijateljima, susjedima, poznanicima, kolegama i okolini! Grad Zagreb Y 42 www.plavi-grad.com HEALTHY C IT r. Borivoj Starčević iz Psihijatrijske bolnice Vrapče u Zagrebu već dvije godine vodi uspješne radionice meditacije i opuštanja za svoje pacijente ali i za sve one koji žele uživati blagodati uspješnog opuštanja od stresa što ga nosi današnji način života. Uvaženi doktor nedavno je bio gost u udruzi ZADI u Ilici 48 u Zagrebu a pozvale smo ga dr. Ana Švast Singer i ja u želji da i članovi naše udruge nauče kako pomoći sami sebi u prevenciji komplikacija dijabetesa, kako uz smanjenje uporabe lijekova mogu produljiti život i učiniti ga kvalitetnijim i sretnijim, bez bolova i patnje. Dr. Starčević je rado prihvatio naš poziv. Prihvatila sam se uloge domaćina i dočekala ga, upoznala s tajnicama i voditeljicom našeg društva. Osvojio nas je svojom jednostavnošću, opuštenošću i iskrenošću. Bio je to ujedno i susret dvoje prijatelja i kolega - dr. Ana Švast Singer i dr. Starčević već se odavno poznaju. Za tu prigodu prostorije naše udruge preuredili smo i pripremili po uzoru na onu koju smo koristili u bolnici. Izbacili smo stolove i ubacili puno stolica. Prostorija je bila puna. Ljudi su bili zainteresirani, ovo je bilo nešto novo u Zadi-ju. Poslije pozdrava i uvodnih riječi o meditaciji i opuštanju dr. Ana Švast Singer predala je riječ dr. Starčeviću. "Ovo je jako dobar i poseban dan i sretan sam što sam s vama", kazao je naš gost. "Pokazat ću vam kako pravilno disati, opustiti se i meditirati, onako kako to činimo i na našim radionicama. Ako ovo radite svakodnevno pet do deset minuta možete učiniti puno za svoje zdravlje". Pustio je glazbu, tihu, opuštajuću. Pojasnio nam je kako sjesti ravnih leđa, opustiti ruke na koljenima, spustiti ramena, za- Pla vi grad VI GRAD RA Meditacijom i opuštanjem do zdravlja i zadovoljstva tvoriti oči i duboko disati. Ugasio je svjetlo. Tiha, opuštajuća glazba potekla je prostorom, a zatim nas je baršunasti glas našeg voditelja uvodio u meditaciju. Glas nježan, topao, kao glas majke kad uspavljuje svoje voljeno dijete, uvodio nas je u stanje polusna. Uputio nas je kako osjetiti toplinu u rukama i nogama opuštajući krvne žile, živce, mišiće i tako redom cijeli organizam. Uvodio nas je u meditaciju. Što je meditacija? Meditacija je tehnika pomoću koje se fizičko i suptilno tijelo dovode u harmoniju i oslobađajući energetske blokade pojačava protok energije pa postupno čovjek u sebi pronalazi mir i zadovoljstvo. Meditacija nas oslobađa negativnog razmišljanja i reagiranja što rezultira poboljšanjem i kvaliteti pozitivnog stava prema sebi i drugima, te trajnom snaženju. Dvadesetak minuta meditiranja ima učinak kao nekoliko sati dubokoga sna. Meditacijom poboljšavamo intuiciju, koncentraciju, pamćenje, shvaćamo srž problema i način rješavanja te nalazimo izvor sreće i zadovoljstva u sebi. Pokazao nam je i par mudri što na sanskrtu znači poklon radosti. Označava poseban položaj ruku za uspostavljanje ravnoteže i iscjeljenja. Mozak prima jedinstvene poruke iz završetaka prstiju i djeluje u skladu s njima uspostavljajući prirodnu ravnotežu. Na taj način jača imunitet, vraća se energija, koncentracija, rješava nas fizičke i psihičke boli i iscjeljuje i od najteže bolesti. Poslije sat vremena duboke opuštenost dr. Starčević nas je polako vraćao iz polusna, iz meditacije u vanjski svijet, u našu prostoriju. Upalili smo svjetla. Ljudi su bili sretni, opušteni i svjedočili su o svojim dojmovima. Dr. sc. Mensura Dražić, bivša glavna urednica časopisa Diabetes/Slatki život koja je također bila nazočna, svjedočila je o svom iskustvu i izjavila da je to moćna spoznaja koju smo dobili - kako našim mislima, disanjem i meditacijom mijenjati naše emocije i naše zdravlje bez ičije pomoći. "Da, potvrdio je dr. Starčević, "uz pravilnu prehranu, pravilno disanje i opuštanje možemo ozdraviti od svih bolesti pa i od onih takozvanih neizlječivih. Samo treba biti uporan i svakodnevno vježbati pet do deset minuta". Na kraju druženja uz opuštenu i veselu atmosferu dr. Starčević nam je povjerio informaciju da je ovo bio dan uoči njegovog 52. rođendana. Naravno, čestitali smo mu i uz želje da dugo poživi poželjeli još mnogo ovakvih ugodnih i korisnih susreta i druženja. Dr. Švast Šinger u završnoj riječi na kraju večeri zahvalila je dr. Borivoju Starčeviću na ugodnom druženju i na prekrasnom daru spoznaje mogućnosti samoizlječenja, daru koji vam može pokloniti netko tko vas bezgranično cijeni. ZD Psihijatar iz bolnice Vrapče dr. Borivoj Starčević oduševio ZADI Međunarodna iskustva Iz udruga Hsdu-a br. 5/2014 br. 5/2014 Iz udruga Ugodni razgovor s predstojnicom SPLIT N aša udruga uspješno je u srpnju zvršila ciklus edukacije - radionica u grupama pa je potvrdnice uspješnim polaznicima uručila prof. dr. sc. Tina Tičinović Kurir, dr. med, pročelnica Odsjeka za dijabetes, endokrinologiju i bolesti metabolizma KBC Split. Izradili smo i poslali na natječaj Grada Splita prvi projekt za naše mlade s dijabetesom koji je i prihvaćen te je potpisan ugovor. U tijeku su završne pripreme za završetak projekta koji će se realizirati 27. - 30. rujna u Zaostrogu. Branko Lulić U kolovozu smo obavili dvosatni ugodni razgovor s prof. dr. sc. Majom Radman, zamjenicom sanacijskog upravitelja i predstojnicom Klinike za unutrašnje bolesti KBC Split. Bilo je riječi o svim relevantnim problemima koji muče osobe sa šećernom bolešću a koji su u ingerenciji KBC Split, kao Regionalnog centra za dijabetes. Pripremamo se i za aktivno sudjelovanje na XVI Koordinaciji udruga i Susreta dijabetičara Dalmacije u Makarskoj počekom listopada 2014. godine. KAKO FUNKCIONIRA ZDRAVSTVO U EUROPSKOJ UNIJI (1) Snježana Ivčić, univ. spec. oec. O d ovog broja časopisa počinjemo s predstavljanjem posebnih zdravstvenih agencija koje djeluju na području Europske unije. Ove agencije su odvojene od ostalih EU institucija i imaju svoju pravnu osobnost, a osmišljene su kako bi pružile podršku državama članicama i svim građanima. Takvih agencija ima nekoliko: European Monitoring Centre for Drugs and Drug Addiction (EMCDDA), European Medicines Agency (EMA), Eruopean Food Safety Authority (EFSA), European Agency for Safety and Health at Work (EU-OSHA), The European Union Agency for Fundametal Rights (FRA), itd. U svakom broju predstavit ćemo po jednu agenciju, a prva čije ćemo djelovanje opisati je Europski centar za prevenciju i nadzor bolesti / European Centre for Disease Prevention and Control (ECDC) Europski centar za prevenciju i nadzor bolesti (ECDC) utemeljen je 2005. a sjedište mu je u Stockholmu, Švedska. Glavni poticaj za pokretanje ECDC-a je zaštita zdravlja ljudi u 21. stoljeću, kada se zarazne bolesti šire alarmantnom brzinom. Prema Statutu (Founding Regulation) misija ECDC-a je da identificira, procijeni i komunicira trenutnu prijetnju ljudskom zdravlju od zaraznih bolesti te prijetnju u nastajanju. Rad ECDC-a obuhvaća niz raznih aktivnosti: • Traženje, prikupljanje, vrednovanje i diseminiranje relevantnih znanstvenih i tehničkih podatka • Davanje znanstvenih mišljenje i znanstvene i tehničke potpore te razni treninzi • Pravodobno dostavljanje informacija Europskoj komisiji, državama članicama, EU agencijama i međunarodnim organizacijama aktivnim u području javnog zdravstva • Koordiniranje europskog umrežavanja u području svog djelovanja, uključujući i umrežavanje na području javnozdravstvenih aktivnosti koje podupire Komisija • Razmjenjivanje informacija, ekspertiza i najbolje prakse, omogućavanje razvoja te implementacija zajedničkih aktivnosti Glavni zadaci ECDC-a su sljedeći: • pomoć društvu i državama članicama u zaštiti zdravlja ljudi putem prevencije i suzbijanja bolesti; • preuzimanje inicijative u slučaju izbijanja žarišta novih, nepoznatih zaraznih bolesti koje prijete zdravlju društva; • koordinacija međunarodnih akcija zaštite javnog zdravlja i usklađivanje mjera i odgovornosti država članica, institucija EU-a i relevantnih međunarodnih organizacija. ECDC aktivno surađuje s europskim i nacionalnim agencijama za zaštitu zdravlja u planiranju, razvoju i jačanju planova za rano otkrivanje i praćenje zaraznih bolesti te pravodobno upozoravanje građana. ECDC-om upravlja Upravni odbor koji je sastavljen od po jednog predstavnika država članica, dva člana koja predstavljaju Europski parlament i tri člana koja predstavljaju Komisiju (koja ona imenuje). Osim Upravnog odbora tu su i Savjetodavni forum, direktor te njegovo osoblje. ECDC surađuje s raznim institucijama država članica, a od 2012. postoji Koordinirajuće mjerodavno tijelo (Coordinating Competent Body CCB) u svakoj državi članici. Interakcija se odvija na tri razine: 1. Visoka razina relacijskih i koordinacijskih interakcija između ECDC-a i CCB-a djeluje na razini Nacionalnog koordinatora. 2. Strateške i sveobuhvatne interakcije povezane sa specifičnom grupom bolesti ili funkcijom javnog zdravstva djeluju na razini Nacionalne fokus točke. 3. Tehničke i operativne interakcije povezane sa specifičnim područjem u domeni grupe bolesti ili funkcioniranja javnog zdravstva djeluju na razini Operativne kontakt točke. Svaka država članica odlučuje na kojoj će razini sudjelovati, a u Hrvatskoj je koordinirajući tijelo Hrvatski zavod za javno zdravstvo koji se nalazi u Zagrebu, Rockefellerova 7. Više informacija možete pronaći na: http://www.entereurope.hr/page.aspx?PageID=189 http://www.ecdc.europa.eu/en/Pages/home.aspx Diabetes www.diabetes.hr 45 Predstavljamo knjigu Predstavljamo knjigu br. 5/2014 br. 5/2014 Predstavljamo vam zanimljivu knjigu Protiv raka – nov način života Metode održanja zdravlja, očuvanja zdravlja, ozdravljenja i sprječavanja recidiva jačaju prirodnu sposobnost organizma za izlječenje. Metode koje opisuje te znanstveno podupire dr. David Servan-Schreiber, psihijatar i neuroznanstvenik, univerzalne su metode koje vode kvalitetnom životu. A rak, koji većina nas smatra simbolom smrti, suprotnost je životu Autor: Dr. David Servan-Schreiber Planetopija, Zagreb, 2009. Recenzija: Zrinka Babić, autorica knjige Dijabetes – prilika za promjenu i projekta slatkikosecer.com svima je ista. Jedina je razlika u tome što ostali nisu o tome razmišljali, a ja jesam.“ B orba protiv raka svodi se na buđenje istinskog života u nama. U kritičnim situacijama ta borba mora biti potpomognuta konvencionalnim metodama lječenja, ali konvencionalno liječenje ne bi smjelo zanemariti prirodne samoobnavljajuće mehanizme organizma. Ne trebate se naći u situaciji u kojoj se neizbježno suočavate s vlastitom smrću, a da biste doista počeli živjeti. Zapitajte se: kada bih živjela/ živio još samo sljedeća 24 sata, što bih u ovom trenutku činila/činio drukčije? „Pjesnik piše o vlaku koji golemom brzinom tutnji kroz beskrajna prostranstva velikih nizina. Zna koje je krajnje odredište ovih čeličnih vagona: željezni otpad. Sudbina muškaraca i žena koji se smiju u kupeima: prah. Pita svojeg suputnika kamo ide. Muškarac odgovara: „U Omahu.“ Kad se sve zbroji, čak ako ostali mravi to ne znaju, svi idemo na isto mjesto. Ne u Omahu, nego u prah. Zadnja postaja 46 Diabetes www.diabetes.hr Kvaliteta prehrane povezana je s rizikom od oboljenja od bolesti obilja Generalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije u uvodu izvještaja Međunarodne agencije za istraživanje raka zaključio je da je u gotovo 80 posto slučajeva rak posljedica vanjskih čimbenika kao što su način života i okoliš. Od drugog svjetskog rata u našem su okolišu prisutni čimbenici koji danas poznatim mehanizmima mogu utjecati te utječu na značajan porast oboljenja od bolesti obilja, odnosno bolesti koje su povezane sa „zapadnim“ načinom života, konzumerizmom. Najvažnija tri čimbenika su: - dodatak velikih količina rafiniranih šećera u hrani (rafinirani šećer, fruktoza, slad, izbjeljeno brašno i sl.) - promjene u načinu uzgoja stoke, pa tako i promjene u prehrani (uzgoj u kavezima i prehrana kukuruzom, sojom i sl., hranom bogatom omega 6 masnim kiselinama) - izloženost mnogim kemikalijama koje nisu postojale prije 1940. godine. Dr. David Servan-Schreiber ističe, za početak, problem sastava dojenačkog mlijeka sa značajno narušenim odnosom omega 3 prema omega 6 esencijalnim masnim kiselinama, odnosno s prisutnim hormonom rasta. Uzrok ovom „novom“ sastavu su promjene u načinu uzgoja stoke. Meso i mlijeko životinja hranjenih ispašom i bogato omega 3 masnim kiselinama gotovo je nedostižno. Najdostupnija i najviše korištena biljna ulja također su izvor omega 6 masnih kiselina: suncokretovo, sojino i kukuruzno. Omega 6 masne kiseline u nepovoljnom omjeru djeluju proupalno, odnosno potiču mehanizme upale. Transmasne kiseline prisutne u svim trajnim uljima i proizvodima koji ih sadrže dodatno pojačavaju proupalni učinak. Nepovoljan omjer masnih kiselina dovodi i do nakupljanja masnih stanica. Dojenačka pretilost izravno je povezana s navedenim promjenama u mlijeku. „Izraelski paradoks“ potvrđuje vezu visoke razine omega 6 i pretilosti kod odrasle populacije. Rak se hrani šećerom. Povećane razine inzulina u krvi i povezano pojačano lučenje IGF-a (inzulinu sličnog čimbenika rasta) stimulira nastanak stanica te također potiče upalne čimbenike. Danas smo izloženi velikoj količini polutanata koji se talože u masnom tkivu. Mi smo na vrhu tog toksinima „obogaćenog“ hranidbenog lanca. Mnogi polutanti iz okoliša su endokrini disruptori, odnosno mogu aktivirati abnormalnosti oponašajući strukturu određenih ljudskih hormona. Nekoliko njih oponaša estrogene, a sadržani su u herbicidima i pesticidima. Studijom iz 1986. godine Claude Aubert pokazao je da žene koje tijekom trudnoće konzumiraju konvencionalno mlijeko imaju tri puta više organoklornih pesticida u vlastitome mlijeku nego one kojima je prehrana u trudnoći bila 90 posto organska. Namirnice iz organskog uzgoja te namirnice životinjskog podrijetla proizašle iz tradicionalnog uzgoja ispašom, značajno se razlikuju u kvaliteti te utjecaju na zdravlje u odnosu na one iz konvencionalnog uzgoja. „Zaključak istraživača: 5 od 10% testiranih supstancija trebalo bi se smatrati kancerogenima za ljude. Pet od deset posto od ukupnog broja znači da smo redovito izloženi 3750 do 7500 kancerogena – tako da nije nimalo utješno kad nam se kaže da svaki od njih čini tek stoti dio toksične doze. Njihova ukupna toksičnost je 37 – 75 puta veća od doze koja se smatra toksičnom za životinje. (...) Ne zna se sa sigurnošću leži li opasnost konzumiranja mesa u organoklornim kontaminatima pohranjenim u mastima u mesu, jer se zna da su spojevi koji se koriste kao konzervansi u mesnim narescima također kancerogene supstancije. Situaciju dodatno komplicira ksenoestrogena plastika u koju se meso pakira i u kojoj se pohranjuje te potencijalni utjecaj termičke obrade mesa.“ Studije pokazuju i potvrđuju povezanost kvalitete prehrane s rizikom od oboljenja, s mogućnošću ozdravljenja, sprječavanja recidiva. Zašto se ipak u konvencionalnom liječenju ne nude nutricionistički savjeti? Dr. David Servan-Schreiber nudi nekoliko odgovora. Vrlo sažeto: znanost je „miljama daleko od ljudske patnje“, a „neinformiranost“ je uglavnom uzrokovana predrasudama te modelom sustava financiranja znanstvenih istraživanja. Veliki je broj i potencijal kancerogenih klica u našem okolišu te je vrlo važno načinom života ne pothranjivati tlo za njihov razvoj. Načinom života trebamo pokretati te održavati mehanizme koji stimuliraju zdravlje. Deaktiviranje mehanizama za razvoj bolesti moguće je sasvim neškodljivim fizičkim molekulama – fitonutrijentima (vidi tablicu). No kvalitetna prehrana tek je jedan od čimbenika „terena“, okruženja stanica u našem tijelu. Uz „pametnu“ prehranu, veliki je spektar načina kojima svakodnevno možemo graditi naše zdravlje budeći vlastite resurse za obranu od bolesti. U nastavku navodim samo neke. Dr. David Servan-Schreiber dijeli ih na resurse tijela te uma. Stres – posljedica osjećaja bespomoćnosti, gubitka kontrole i volje za životom Psihoneuroimunološka otkrića pokazuju da „um“ ne čini samo mozak već i ekspresija imunološkog sustava. Candace Pert te je interakcije nazvala „mobilni mozak“. Bijele krvne stanice osobito su osjetljive na osjećaj bespomoćnosti, uvjerenje da se ništa ne može činiti kako bi se svladala bolest koje prati gubitak volje za životom. Životnu snagu moguće je probuditi postavljanjem davno zaboravljenih ciljeva popraćenih snažnom unutarnjom željom, porivom. To može biti izražavanje osjećaja pisanjem, primjerice, ili potpore u krugu zajednice ili jednostavno sudjelovanjem u životu svoje obitelji. Bitno je aktivnost smatrati smislenom te da aktivnost bude kontakt sa životnom snagom pojedinca. Diabetes www.diabetes.hr 47 Predstavljamo knjigu br. 5/2014 Za zdravlje uma vrlo je važno suočavanje sa strahovima. Jedan od najvećih strahova, strah od smrti, dr. David ServanSchreiber temeljem iskustava opisuje kao kompilaciju straha od ništavila, samoće, opterećivanja drugih, napuštanja djece te strah od nezavršenih priča. Vid straha od smrti prati i svaku veću promjenu životne situacije, primjerice situaciju oboljenja od kronične bolesti: „umire“ sve što gubite ili napuštate u toj situaciji. Situacije oboljenja od kroničnih bolesti prate i nužne promjene životnih obrazaca. I od njih se treba oprostiti. Osjećaj bespomoćnosti, straha i prateći osjećaj tjeskobe izvori su jakog stresa koji iscrpljuje, a ujedno su i prepreka dobroj kontroli bolesti zbog pogrešnih procjena situacija. Na taj način bespomoćnost i strah potencira osjećaj gubitka kontrole koji nadalje potencira osjećaj straha. Vrlo je bitno prekinuti taj krug crpljenja vitalne životne energije. „ (...) nije stres taj koji potiče rak; kako će tijelo reagirati na tu bolest ovisi o čovjekovom osjećaju bespomoćnosti, odnosno kontrole. (...) Osjećaji koje ne možete izraziti, postaju unutarnja prepreka, troše resurse koje još potpuno ne razumijemo. Njihovim izražavanjem i prihvaćanjem prestajemo trošiti te resurse koji osjećaje drže daleko od naše svijesti.“ Tjelovježba brojnim mehanizmima poboljšava cjelokupnu fiziologiju Tjelovježbom u prvom redu pokazujemo poštovanje prema svome tijelu. Tjelovježba smanjuje količine adipoznog tkiva (masnih stanica) u ljudskom tijelu koje je glavno skladište kancerogenih toksina. Fizička aktivnost modificira hormonsku ravnotežu smanjujući količinu estrogena i testosterona, odnosno lučenje inzulina i IGF-a smanjujući razinu šećera u krvi. Neposredno djeluje na čimbenike povezane s upalama smanjujući razine citokina u krvi. Djeluje na imunološki sustav štiteći ga od stresa što je vidljivo u razinama NK-stanica (zapovjedništvo imunoloških stanica). Tjelovježba podiže moral, odnosno životnu energiju. Svjesnim disanjem postižemo stanje sinkronizacije bioloških ritmova koji se zatim međusobno pojačavaju - stanje koherencije najbolji je pokazatelj zdravlja Ravnoteža između autonomnih tjelesnih ritmova – varijacije u radu srca, krvnom tlaku, disanju i slično – najbolji je pokazatelj zdravlja. Odgovor na stres, odnosno sposobnost održavanja ravnoteže je individualna. Tijelo i s godinama, odnosno starenjem po- 48 Diabetes www.diabetes.hr stupno gubi prilagodljivost te teže održava ravnotežu kad se nađe suočeno s opasnostima fizičkog i emocionalnog okoliša. Slabljenje ravnoteže povezuje se sa zdravstvenim problemima koji se javljaju kako starimo: visokim krvnim tlakom, komplikacijama vezanim za dijabetes, srčanom kapi i sl. Da vas podsjetim, dijabetes ubrzava procese starenja. Svatko može naučiti utjecati na ravnotežu autonomnih ritmova! Ravnoteža tjelesnih funkcija najbolje reagira na mentalne vježbe disanjem i koncentracijom. Joga i meditacija temelje se na prisutnosti u sadašnjem trenutku te na kontroli disanja. Mantre su često nesvjesna podloga u ritmu od šest udaha/ izdaha u minuti. Upravo frekvencija disanja od šest udaha/izdaha u minuti jest prirodni ritam fluktuacija ostalih bioloških funkcija. Kao rezultat svjesnog ili nesvjesnog disanja u usklađenom ritmu događa se sinkronizacija bioloških ritmova, odnosno stanje koherencije koje pridonosi: - boljem radu imunološkog sustava - smanjenju upale - boljoj regulaciji razine šećera u krvi. Zdravlje je cjelina Protiv raka – nov način života knjiga je o punini života, smislu života i načinima postizanja te kvalitete utemeljenima na znanstvenim i medicinskim istraživanjima, ali i kroz vlastito iskustvo autora te kroz iskustva drugih pacijenata. „Zdravlje je cjelina, poput bijelog trokuta koji izranja iz poredanih dijelova. Svaki korak prema većoj ravnoteži čini sljedeći korak još lakšim. (...) Svaka je situacija i svaka osoba jedinstvena; to vrijedi i za put svake osobe prema naprijed. Najvažnije je hraniti želju za životom.“ I na kraju, radi li se o lažnoj nadi, sreći pojedinaca – primjerice autorovo ozdravljenje od zloćudnog tumora mozga – ili o utemeljenim metodama kojima jednostavno, uvrštavanjem u svakodnevne obrasce življenja, možemo održavati zdravlje, poticati ozdravljenje, odnosno o metodama koje čuvaju od bolesti te pridonose kvaliteti života? Jer, konvencionalno liječenje ponekada djeluje, a ponekada ne. Neki kažu da je u pitanju sreća. Je li sreća znanstveno utemeljeni čimbenik? iDia - idealno za sve Namirnice koje djeluju kao lijekovi temeljem antioksidativnih svojstava te fitokemijskih spojeva s antimikrobnim, antifugalnim i insekticidnim svojstvima koji djeluju na biološke mehanizme potencijalnih agresora ''Air-Channel-Sip-In'' Bez kodiranja GDH-FAD enzim Nema utjecaja vanjskih faktora na rezultate mjerenja Zeleni čaj – polifenol EGCG još je djelotvorniji je kada ga se kombinira s izoflavonima (umjereno) podrijetlom iz soje Kurkuma – kurkumin ima najjače protuupalno djelovanje, crni papar tisuću puta povećava apsorpciju kurkume Gljive – azijske gljive, ali i primjerice zimske bukovače sadrže lentinan koji stimulira imunološki sustav Bobičasto voće i orašasti plodovi – sadrže elagičnu kiselinu, polifenol Začini i začinske trave – primjerice iz porodice usnjača: bosiljak, origano, majčina dušica, metvica, ružmarin i sl., bogate su masnim kiselinama terpena Mjerenje s kapilarnom, venskom, arterijskom i neonatalnom krvi Točno mjerenje glukoze u krvi gdje šećeri slični glukozi poput maltoze, galaktoze i ksiloze ne mogu uzrokovati pogrešne rezultate mjerenja C M Y Kroz tekst se spominju i: peršin i celer, kupusnjače (sirove), mahunarke, rajčice, češnjak, cimet, kakao (ne u kombinaciji s mlijekom), mljevene lanene sjemenke i laneno ulje kao izvor omega 3 masnih kiselina CM MY CY CMY K Sinergija namirnica: npr. koktel od 100g svježeg kupusa, 50g borovnice, 2g zelenog čaja ... Što aktivira NK stanice, zapovjedništvo imunoloških stanica? Mediteranska prehrana, indijska kuhinja, azijska kuhinja (protuupalna) Vedrina, radost Potpora obitelji i prijatelja Prihvaćanje sebe sa svojim vrijednostima i prošlošću Redovita tjelesna aktivnost Protekcija dijabetičkog stopala * Za bolje razumijevanje mehanizama raka i prirodnih mehanizama obrane, stava o nužnosti konvencionalnih metoda liječenja, ali uz dozirane i ciljane alternativne metode koje jačaju imunološki sustav te djelovanje terapija, pročitajte Protiv raka – nov način života. Dijabetičke čarape Dijabetički ortopedski ulošci 022 356 011 prodaja@karl-dietz-kijevo.hr LABORATORIJSKI NALAZI i sve one silne kratice prenosimo iz časopisa Zadi, svibanj 2012 I ako su laboratorijski nalazi namijenjeni liječnicima koji prema njima postavljaju dijagnozu i terapiju, i pacijentima je važno kakvi su i što znače rezultati vađenja krvi. Što se zapravo krije iza kratica pojedinih naziva? Pogledajte popis: AFP – alfa feto protein – tumorski marker za jetru ALT - alanin aminotransferata - jetreni enzim AP – alkalna fosfataza – jetreni enzim APTT - aktivirano parcijalno tromboplastinsko vrijeme ASO - antistreptolizinski titar (infekcija streptokokima) AST - aspartat aminotransferaza - jetreni enzim ASTAL - antistafilolizin (infekcija stafilokokom) A-Tg - tireoglobulinska protutijela A-TPO - mikrosomalna protutijela štitnjače Ca - kalcij CA 125 - tumorski marker za jajnike CA 15-3 - tumorski biljeg za dojke CA 19-9 - tumorski marker za gušteraču i crijeva 50 Diabetes www.diabetes.hr CA 72-4 - tumorski biljeg za želudac CEA - karcino-embrionalni antigen - tumorski biljeg za crijevo CK – kreatin kinaza – jetreni enzim CRP - C- reaktivni protein – znak bakterijske upale DHEA-s - dehidro-epi-androstendion sulfat Fe - željezo u krvi fPSA - slobodna frakcija PSA – tumorski marker FSH - folikul-stimulirajući hormon fT3 - slobodna frakcija T3 fT4 - slobodna frakcija T4 GGT - gamaglutamil transferaza - jetreni enzim GUK (ŠUK) - glukoza (šećer) u krvi HbA1c - glikolizirani (glikozilirani) hemoglobin - pokazuje razinu glukoze krvi u posljednja 3 mjeseca IgE - imunoglobulin E - važno kod alergije INR - internacionalno ujednačen odnos PV, drugi prikaz PV K - kalij KKS - kompletna krvna slika – broj krvnih stanica, njihova veličina Kolesterol HDL – dobar kolesterol (high density cholesterol) Kolesterol LDL – loš kolesterol (low density cholesterol) LDH – laktat dehidrogenaza – jetreni enzim LH – luteinizirajući (luteotropni) hormon MCH – prosječan sadržaj hemoglobina u stanici MCHC – prosječna koncentracija hemoglobina u stanici (eritrocita) MCV – prosječan volumen stanica (eritrocita, crvenih krvnih stanica) Mg - magnezij Na - natrij oGTT - oralni test tolerancije glukoze (opterećenje glukozom) PO4 – anorganski fosfor PSA - prostata specifični antigen - tumorski marker za prostatu PTH - parathormon PV - protrombinsko vrijeme – pokazatelj grušanja krvi RF - reuma faktor SE - sedimentacija eritrocita (brzina taloženja crvenih stanica) SHBG – globulin koji veže i prenosi spolne hormone ŠUK (GUK) - šećer (glukoza) u krvi T3 – trijod tironin – hormon štitnjače T4 – tiroksin - hormon štitnjače TIBC – ukupni kapacitet vezivanja željeza TSH - tireoidea simulirajući hormon – regulira rad štitnjače UIBC - nezasićeni dio prijenosnika željeza po krvi, kapacitet vezivanja željeza U donjem tekstu su pobrojane najčešće laboratorijske analize krvi, urina, stolice i ejakulata, da bismo vam olakšali snalaženje u promatranju nalaza iz laboratorija. KKS - kompletna krvna slika SE - sedimentacija GUK - glukoza u krvi OGTT - test opterećenja glukozom Urati - mokraćna kiselina Urea Kreatinin Proteini Albumin CPK LDH Amilaza Jetrene probe: bilirubin, ALT, AST, GGT, AP, AFP. Anemija: željezo (Fe), TIBC, UIBC, feritin. Masnoće: ukupni kolesterol, HDL i LDL kolesterol, trigliceridi. Elektroliti: kalij, natrij, kalcij, fosfati, kloridi. Testovi zgrušavanja krvi: PV (protrombinsko vrijeme), APTT, fibrinogen. Tumorski markeri: PSA, fPSA, CEA, AFP, CA 125, CA 19-9, CA 15-3, CYFRA 21-1. Hormoni štitnjače: T3, T4, TSH, fT3, fT4, antitijela štitnjače. Spolni hormoni: LH, FSH, estradiol (E2), progesteron, prolaktin, testosteron, HCG, ß HCG, DHEA-S. Serologija i dišni test na Helicobaster pylori. Imunološke pretrage: CRP (C-reaktivni protein), RF (reuma faktor), ASO (antistreptolizinski titar), Waaler Rose, IM (infektivna mononukleoza). Pretrage na A, B i C virus hepatitisa te virus HIV-a te na sifilis. Pretrage mokraće stolice i ejakulata. Pretrage mokraće: kompletan urin, sediment urina, urinokultura s antibiogramom. Spolno prenesene infekcije: Klamidija, Ureaplazma, Mikoplazma. Bakteriološka analiza kulture urina i ejakulata. Pretraga stolice na krv, bakterije i parazite. Diabetes www.diabetes.hr 51