Razvoj i funkcija probavnog sustava čovjeka Opstipacija u djece Utjecanje na ponašanje pacijenata u ljekarni Ljekarništvo u franjevačkim samostanima Provincije sv. Ćirila i Metoda XI. 1956-2014. 58 godina djelovanja GODINA XVII - BROJ 70 RUJAN 2014 STRUČNO INFORMATIVNI ČASOPIS ISSN 0350-5715 Naši putevi vode do zdravlja www.medika.hr FARMACEUTSKI TEHNIČAR STRUČNO INFORMATIVNI ČASOPIS FARMACEUTSKIH TEHNIČARA HRVATSKE Rujan 2014 1 Nakladnik Predsjednik HDFT-a v.d. glavne i odgovorne urednice HRVATSKO DRUŠTVO FARMACEUTSKIH TEHNIČARA Zagreb, Capraška 1 e. pošta: tajnik@hdft.hr OIB 83131423239 Marija Žužak e. pošta: predsjednik@hdft.hr 099/2285905 Sanja Schiller e. pošta: urednistvo@hdft.hr 091/7207993 Uređivački odbor Vesna Anić Danijela Božić Miroslav Čizmić Svjetlana Jakovac Mirjana Lukavski Daniela Polić Jelena Poturica Nada Vraneković Adresa uredništva Zagreb, Capraška 1 IBAN HR3423600001101240952 s naznakom za “Tehničar” e. pošta: urednistvo@hdft.hr Lektorica Tehnička urednica Tisak Mira Jelić, prof. Gordana Vinter, Sveučilišna tiskara Sveučilišna tiskara d.o.o. Zagreb Trg m. Tita 14 Ovaj broj je tiskan u 1500 primjeraka Ljekarnička posuda oblika vrča s kljunom i poklopcem (chevrette), fajansa, natpis: Syrupus Mirthynum, XVII-XVIII. stoljeće. slika s naslovnice preuzeta iz knjige „Ljekarništvo na tlu Hrvatske“, prof. dr. Vladimira Grdinića 2 Najbolji dio života dobra čovjeka su ona bezimena, nezapamćena djela dobrote i ljubavi. William Wordsworth 3 4 UVODNIK Poštovane kolegice i kolege, poštovani čitatelji! Većina se nas vratila s godišnjeg odmora. Najavljivano dugo toplo ljeto pretvorilo se u dugo kišno ljeto, uz izmjenjivanje kiše i sunca. Vrijeme se moglo provesti u turističkom razgledanju kulturnih i drugih znamenitosti nekog mjesta i čitanju dobre knjige... Ni turisti nisu navalili na naš Jadran, osobito u primorje. Grci su dali sve od sebe kako bi privukli turiste - i to raznim sniženjima. A mi? Naš trgovački lanac hranom povisio je cijene od 10 do 20 posto. Komentar i nije potreban. Na Pag su navalili berači kadulje i smilja te ga „poharali“. Mi obični smrtnici nismo se usudili ubrati ni šačicu lišća kadulje koju uzimamo kao lijek. Uz oblake i nove padaline prionuli smo poslu te su tijekom rujna u mnogim gradovima podružnica održana stručna predavanja, a počele su i pripreme za naš VIII. sabor i proslavu 60. godišnjice osnivanja HDFT-a. Prvi put u Hrvatskoj - 15. rujna u KBC-u Zagreb obilježen je Svjetski dan sepse, koji se u svijetu održava 13. rujna. Sepsa (trovanje krvi) bolest je od koje u svijetu godišnje oboli 20 do 30 milijuna ljudi, a smrtnost je vrlo velika. Cilj manifestacije je dodatna edukacija i informiranje zdravstvenog osoblja kao i šire javnosti, kako bi se podigla svijest o prevenciji, ranom prepoznavanju i potrebi hitnoga liječenja. Obilježavanje Dana sepse organiziralo je Hrvatsko društvo medicinskih sestara anestezije, reanimacije, intenzivne skrbi i transfuzije (HDMSARIST) u suradnji s Hrvatskim društvom za kliničku mikrobiologiju. U Hotelu Antunović u Zagrebu - od 12. do 14. studenoga održat će se „Izložba za promociju medicine i zdravlja – PharmEX“. Izložba je namijenjena zdravstvenim radnicima, ali i građanstvu. Uz izložbu farmaceutskih proizvoda, medicinske opreme i proizvoda za očuvanje zdravlja, održat će se i tematske konferencije i okrugli stolovi te brojne prezentacije. Program je širok i zanimljiv, a ulaz je besplatan pa vam svima preporučujemo da dođete. Uočeno je da se neki članovi društva iščlanjuju nakon održanog stručnog skupa i ponovno učlane - kada sudjeluju na novom skupu - kako ne bi u međuvremenu plaćali članarinu. Ponovna upisnina za takve kolege je znatno viša. Veselimo se našem novouređenom prostoru, još samo namještaj … do sljedećeg broja, v.d. glavne urednice Sanja Schiller 5 Zašto trebate Bio Kult@? Kao što je vojska jaˇ ca što ima više vojnika, tako i više sojeva u Bio-Kultu® doprinosi njegovoj boljoj uˇ cinkovitosti. Snažna, prirodna formula sadrži c ˇ ak 14 pažljivo odabranih sojeva dobrih bakterija koje doprinose održavanju dovoljnog broja dobrih bakterija u organizmu. Bio-Kult® mogu koristiti trudnice, no preporuˇ ca se potražiti savjete lijeˇ cnika ili ljekarnika prije uzimanja bilo kojeg dodatka prehrani. Odaberite najjaˇ ce snage dobrih bakterija. Vaše ce ´ vam tijelo biti zahvalno. 6 www.bio-kult.com RAZVOJ I FUNKCIJA PROBAVNOG SUSTAVA ÿOVJEKA I. Barbariþ * UVOD Probavni sustav je složena i dinamiĀna cjelina više organa i njihovih funkcija. Služi uglavnom kao probavni organ - ukljuĀen u apsorpciju i metabolizam prehrambenih tvari te izluĀivanje neprobavljivih i toksiĀnih produkata. Digestiju i apsorpciju tekuþine i hrane pomicanjem kroz probavni trakt omoguþuje neuromuskularna interakcija.1 Probavni sustav trajno je izložen raznim antigenima, toksinima i infektivnim organizmima koji provociraju imunološki sustav, ali mogu uzrokovati i razne akutne i kroniĀne bolesti. To se dogaāa uglavnom kada je stijenka probavnog sustava poremeþena. Imunološka i endokrinološka funkcija probavnog sustava ne utjeĀu samo na obranu ili razvoj bolesti, veþ i na izuzetno jaku proliferaciju i migraciju stanica u gotovo svim dijelovima probavnog sustava.2 Iz bazalnih slojeva sluznice probavne cijevi, kripta ili žlijezdi, stanice migriraju prema površini ili propadaju u apoptozi. Cijeli proces traje od 4 do 6 dana. Neki prehrambeni i toksiĀni podražaji, operacije, kao i psihološka stanja i bolesti utjeĀu na obnavljanje sluznice. Glavnu ulogu u tom procesu imaju unipotentna i pluripotentna matiĀna stanica u stijenci probavnog sustava, ali i pripadajuþi organi i limfni Āvorovi.2 EMBRIOLOGIJA PROBAVNOG SUSTAVA Graāa i funkcija probavnog sustava ovisna je o dobi. Veþ u Āetvrtom tjednu na probavnoj cijevi se mogu diferencirati primitivni probavni organi. Organogeneza probavnog sustava i jetre uglavnom završi do 12. tjedna gestacije. Crijevo se tijekom intrauterinog razvoja produžuje i stvara petlju. Do termina poroda izdužit þe se oko 1000 puta, a nastat þe i vilozna struktura sluznice tankog crijeva.1 Istraživanja elektronskim mikroskopom pokazuju da crijevne resice nastaju veþ u 8. tjednu gestacije, kripte u 12., a do 20. tjedna crijevna sluznica ima veþ karakteristiĀni izgled. Jedan od najvažnijih mehanizama regulacije protoka tekuþine i iona kroz crijevnu sluznicu jesu meāustaniĀni epitelni spojevi, meāu kojima najproksimalniji prema lumenu ima najveþu ulogu. ÿvrste veze ili “tight junctions” reguliraju permeabilnost crijeva pomoþu raznih signala okoline te transkripcijskih genetskih i epige- * doc. dr. sc. Irena Barbariþ dr. med., Johanniter Frauen - und Kinderklinik Stendal; NjemaĀka 7 netskih utjecaja. Iako nisu propusne za velike molekule, u proksimalnom dijelu tankog crijeva zbog bolje apsorpcije i njihove su veze labavije, dok su u distalnim dijelovima ileuma i debelom crijevu daleko Āvršþe. Veþina enzima u tankom crijevu, i to sukraza, maltaza, alkalna fosfataza i aminopeptidaza, poĀinje se sintetizirati veþ u 8. tjednu gestacije, a do 14. tjedna je njihova aktivnost usporediva s koncentracijom u tankom crijevu odraslog Āovjeka. Za razliku od njih, aktivnost laktaze je dugo vremena niska i naglo naraste pred kraj trudnoþe. To je glavni razlog nedostatne probave u prijevremeno roāene djece, iako ne i jedini. Slaba koordinacija sisanja i gutanja, odloženo pražnjenje želuca, usporeni motilitet crijeva, još dodatno ometaju probavu u djeteta roāenog prije 34. tjedna trudnoþe.3 Iako ima dokaza da se crijevna mikroÁora poĀinje razvijati prije poroda, najintenzivnije naseljavanje bakterija u crijevu se dogaāa tijekom poroda i u prvim danima nakon njega. Najveþi utjecaj ima naĀin poroda, kao i sastav majĀine crijevne Áore, uzimanje antibiotika i ostalo. PoĀetnu Áoru kod djece roāene vaginalno Āine BiÀdobacteria, Lactobacili i Bacterioides, a kod djece roāene carskim rezom prevladavaju Klebsiella, Enterobacter i Clostridium. Razlike su i kod dojenĀadi hranjene iskljuĀivo majĀinim mlijekom, odnosno mlijeĀnom adaptiranom formulom. Uvoāenjem miješane prehrane u dobi od 6 mjeseci, crijevna je Áora sliĀnija onoj u odrasle osobe nego novoroāenĀeta, postaje karakteristiĀna za svaku osobu i gotovo nepromijenjena cijeli život.4 Debelo crijevo slijedi razvoj sliĀan onom u tankom crijevu. Formira se izmeāu 8. i 10. tjedna trudnoþe, a od 12. do 14. tjedna stvaraju se resice koje do 30. tjedna nestaju pa debelo crijevo poprima izgled crijeva odrasle osobe. Normalne ganglijske stanice tijekom embriološkog razvoja, i to izmeāu 5. i 12. tjedna, migriraju duž probavne cijevi. U jednjaku se mogu naþi u 6. tjednu, u transverzalnom kolonu do 8., a u rektumu do 12. tjedna gestacije. Osim migracije duž probavne cijevi, neuroblasti migriraju i unutar njene stijenke, Āineþi dva povezana živĀana pleksusa. Prekid u fetalnom razvoju živĀanih pleksusa može dovesti do nastanka dis- ili aganglioze, odnosno poremeþaja defekacije.5 Jetra, žuĀni mjehur i pankreas razvijaju se iz duodenuma od 4. do 6. tjedna gestacije. U 6. tjednu gestacije možemo razlikovati jetrene režnjeve. Metabolizam hranjivih tvari i eliminaciju krajnjih proizvoda metabolizma i toksina preuzima majĀina jetra, dok fetalna služi prvenstveno stvaranju bjelanĀevina potrebnih za rast. Veþina metaboliĀkih putova u jetri je nezrela u terminu poroda i prevladavaju fetalni metaboliĀki putovi. IntrahepatiĀni žuĀni vodovi nastaju dijeljenjem hepatiĀnog voda, a proces traje sve do treþeg mjeseca života. Sekrecija žuĀi poĀinje u 12. tjednu trudnoþe, a sastav varira ovisno o dobi. Blizu poroda koncentracija kolesterola, fosfolipida i žuĀnih soli u žuĀi je relativno niska.6 8 GušteraĀa nastaje iz primitivnog duodenuma poĀetkom 5. tjedna gestacije, i to rep, tijelo i dio glave, a ostali dio glave razvija se iz jetrenog tkiva. Veþ u 13. tjednu razlikuju se egzokrine i endokrine stanice, a aktivni enzimi mogu se naþi u 20. tjednu gestacije. Ipak, njihova koncentracija dostiže odrasle vrijednosti tek krajem druge godine života. Langerhansovi otoĀiþi, koji sudjeluju u endokrinološkoj funkciji, razvijaju se izmeāu 12. i 16. tjedna. U normalnim uvjetima gastrointestinalni sustav pred kraj trudnoþe pokazuje dovoljnu strukturnu i funkcionalnu zrelost, iako se neke funkcije - npr. konjugacija žuĀnih soli - formiraju postnatalno.2,6 Veþ u 12. tjednu trudnoþe fetus može progutati amnionsku tekuþinu, ali reÁeks sisanja je prisutan tek od 34. tjedna gestacije.2 ZAKLJUÿAK Kod zdravog, terminskog novoroāenĀeta probavni sustav može samostalno i potpuno zadovoljiti sve metaboliĀke i eliminacijske potrebe, kao i imunološke i endokrinološke funkcije. Prijevremeno roāeno dijete koje uz probavne ima Āesto i komplikacije ostalih organskih sustava, treba svakako odgovarajuþu nutritivnu potporu, kao i potporu nerazvijenim funkcijama probavnog sustava. Postupke treba prilagoditi djetetovoj kronološkoj dobi, oĀekivanoj razini razvijenih probavnih funkcija i moguþem utjecaju drugih poremeþaja i lijeĀenja na njihovo stanje. LITERATURA 1. 2. 3. 4. 5. 6. Sreedharan R, Liacouras CA. Major symptoms and signs of digestive tract disorders. U: Nelson Textbook of Pediatrics. 19th Edition. Ed. Kliegman RM, Stanton B, St.Geme J, Schor N, Behrman RE. Saunders Elsevier, Philadelphia 2010; 1240-8 Langman’s Medical Embryology. 12th Edition. Ed. Sadler TW. Lippincott Williams & Wilkins, Baltimore 2012. Montgomery RK, Grand RJ. Development of gastrointestinal tract. In: Pediatric Gastrointestinal and Liver Disease. Third Edition. Ed. Wyllie R, Hyams JS. Saunders Elsevier, Philadelphia 2006; 3-10 Rogelj I, Traven P, BogoviĀ MatijašiĀ B. Dejavniki kolonizacije otrokovih prebavil v prvem letu življenja. Podiplomsko izobraževanje iz pedijatrije z mednarodno udeležbo. 31. DerĀevi dnevi, Ljubljana, 14-14.06.2013. Osuntokun B, Kocoshis SA. Anatomy and physiology of the small and large intestine. Pediatric Gastrointestinal and Liver Disease. Third Edition. Ed. Wyllie R, Hyams JS. Saunders Elsevier, Philadelphia 2006; 459-74 McLin VA, Yazigi N. Developmental anatomy and physiology of the liver and bile ducts. Pediatric Gastrointestinal and Liver Disease. Third Edition. Ed. Wyllie R, Hyams JS. Saunders Elsevier, Philadelphia 2006; 841-50 Preneseno iz Zbornika radova VII. sabora HDFT, Poreč 2014. 9 Bepanderm® pomaže ublažiti svrbež i iritaciju kože. Zahvaljujući lipidnoj lamelarnoj tehnologiji obnavlja kožnu barijeru i smanjuje potrebu za češanjem. 10 Prije upotrebe pročitati uputu za uporabu. Za obavijesti o indikacijama, mjerama opreza i nuspojavama upitajte svog liječnika ili ljekarnika. Ne sad rži kortiz i on www.bepanthen.hr R.AA.CC.01.2014.0209 Novo iz Bepanthen obitelji Ublažava svrbež i iritaciju kože OPSTIPACIJA U DJECE A. Jaklin Kekez * Opstipacija ili zatvor vrlo je Āest problem kod djece, s kojim se suoĀavaju i roditelji i lijeĀnici. Pod tim pojmom podrazumijeva se neredovita stolica, otežana i bolna defekacija tvrde stolice, tj. poteškoþe kod defekacije koje traju više od 2 tjedna (1). Opstipacija, a pogotovo popratne tegobe (bol u trbuhu, pojava krvi u stolici, prljanje rublja stolicom, smetnje mokrenja), signal su zbog kojih se roditelji Āesto upuþuju lijeĀniku. Tako je 3-5 % svih posjeta pedijatru i 25 % dolazaka pedijatrijskom gastroenterologu vezano za probleme opstipacije. Ukupno se procjenjuje da od opstipacije pati 0,3-8 % djece (2). Najveþa incidencija tegoba obiĀno je u dobi izmeāu druge i Āetvrte godine života, s veþom uĀestalošþu kod djeĀaka (3). ÿesta je obiteljska sklonost, tj. pozitivna obiteljska anamneza registrirana je kod Āak 28-50 % opstipiranih (4). Za bolje razumijevanje ovog problema potrebno je znati koja je normalna frekvencija stolica za pojedina dobna razdoblja u djetinjstvu. Tijekom ranog djetinjstva oĀekivani broj stolica u danu je veþi nego kasnije, koji se nakon Āetvrte godine ustali. NovoroāenĀe ima najveþi broj stolica (u prvom tjednu u prosjeku 4), što se tijekom dojenaštva postupno smanjuje. Djeca koja su iskljuĀivo na prehrani majĀinim mlijekom mogu imati stolicu uz svaki podoj, ali i izostanak stolice više dana (i do 2 tjedna), što su sve normalne varijacije, uz uvjet da nema nikakvih drugih tegoba. U dobi do 6 mjeseci ponekad se javljaju ponavljane epizode naprezanja i plaĀa prije stolice (trajanja 10 minuta ili više), nakon kojih dijete evakuira potpuno normalnu stolicu. To takoāer ne predstavlja patologiju, a termin koji opisuje takvo stanje je infantilna dishezija. U drugoj godini života prosjek stolica je oko 1,8 na dan, izmeāu druge i treþe godine 1,2 dnevno, a nakon Āetvrte godine je obiĀno jedna stolica na dan, ali može biti i svaki drugi dan1,5. R.AA.CC.01.2014.0209 KLINIÿKA SLIKA Odstupanje od uobiĀajenog broja stolica, jako tvrda ili stolica velikog kalibra, poteškoþe kod evakuacije, rijetko idu kao izolirani simptom. U 33 % sluĀajeva uz opstipaciju javlja se i bol u abdomenu, a u 68 % bol tijekom defekacije, zbog Āega sve može biti dramatiĀno. Roditelji ponekad ne prepoznaju da je razlog boli ili plaĀu opstipacija, te bolove navode kao dominantan simptom. Alarmantan znak zbog kojeg se nerijetko odmah ide lijeĀniku je pojava krvi u stolici ili na papiru. To je najĀešþe rezultat prolaska voluminozne i tvrde stolice, zbog Āega nastane puknuþe kože anusa (Àsura ili ragada). Ponavljano prisustvo crvenila, ekcema i Àsura perianalno može upuþivati i na alergij* prim. Alemka Jaklin Kekez, dr. med. specijalist pedijatar, uži specijalist pedijatrijske gastroenterologije, Poliklinika za djeĀje bolesti Helena 11 sku etiologiju opstipacije. Nerijetko se kod dugotrajne opstipacije javlja prljanje rublja stolicom (retencijska inkontinencija ili preljevna enkopreza), što predstavlja nevoljno ispuštanje malih koliĀina fecesa koji se zapravo odlijeva s nakupljenih fekalnih masa (fekaloma). Ponekad roditelji pogrešno misle da se radi o proljevu. Takvu retencijsku inkontinenciju treba razlikovati od neretencijske fekalne inkontinencije u kojoj dijete ispušta najĀešþe cijelu stolicu u gaþice, a uzrok nije prepunjenost rektuma stolicom. Smetnje mokrenja javljaju se kod 9-13 % opstipirane djece, a u 10 % i inkontinencija mokraþe. Razlog tome je pritisak fekalnih masa na mokraþni mjehur, smanjenje kapaciteta mjehura, što rezultira Āestim nagonom na mokrenje, ali i otežanim pražnjenjem mokraþnog mjehura i zaostajanjem nepomokrenog (rezidualnog) urina u mjehuru. Na taj se naĀin poveþava i rizik nastanka urinarnih infekcija kod djece6. UZROCI OPSTIPACIJE Razlozi koji dovode do opstipacije mogu biti organski ili funkcijski. Organski uzrokovane opstipacije u podlozi imaju odreāeni patološki poremeþaj, a funkcijske su one gdje ne nalazimo objektivnog patološkog razloga. U tablici 1 sistematizirani su funkcijski i organski uzroci. Tablica 1. Uzroci opstipacije FUNKCIJSKI Bolni doživljaj vezan uz defekaciju Nepravilna prehrana Promjene u jelovniku Stresni dogaāaj Akutni infekt koji slijedi dehidracija i stvrdnjavanje stolice Pritisak okoline kod odvikavanja od pelena Neoptimalni uvjeti za defekaciju ORGANSKI Priroāene anomalije anusa i rektuma Hirschsprungova bolest (aganglionarni megakolon) Anomalije lumbosakralne regije (spina biÀda, menigomijelokela), traume i tumori kralježnice i leāne moždine Visceralne neuropatije, miopatije Hipo - i hiperkalcemija Hipotireoza, hipopituitarizam Alergija na kravlje mlijeko Celijakija CistiĀna Àbroza Stanja vezana za hipotoniju (slabost mišiþa trbuha, Down sy...) Sistemne bolesti veziva Cerebralna paraliza Lijekovi (fenobarbiton, antidepresivi, antikolinergici, antacidi...) 12 Sreþom, 95 % svih opstipacija kod djece su funkcijske prirode. NajĀešþe nastaju zbog bolnog doživljaja prilikom defekacije tvrde stolice, nakon Āega djeca razviju manevar zadržavanja stolice koji ponavljaju kod svakog nagona na defekaciju kako bi izbjegla ponovni osjeþaj neugode. Veþi rizik nastanka opstipacije imaju djeca s kognitivnim deÀcitom, hiperaktivnošþu i preuhranjena. TipiĀne okolnosti kod kojih dolazi do problema su: 1. kod dojenĀadi - promjene u prehrani (uvoāenje dohrane, prelazak s majĀinog mlijeka na adaptirano ili kravlje...); 2. kod male djece - vrijeme stjecanja kontrole sÀnktera (pritisak okoline, stresni dogaāaj, akutna bolest); 3. kod školske djece - izbjegavanje defekacije u za njih neoptimalnim uvjetima (u školi, zbog zaigranosti i sl.) i nepravilna prehrana (jednoliĀna prehrana s malo vlakana, s velikim koliĀinama mlijeka). Tako se od sporadiĀnog neugodnog dogaāaja pokrene zaĀarani krug koji rezultira sve veþom retencijom stolice, koja nakupljena dovodi do gubitka osjetnih funkcija i tonusa rektuma te na kraju i sposobnosti istiskivanja stolice i fekalne inkontinencije. Prema dogovorenim “pariškim (PACCT)” i “III rimskim” kriterijima kroniĀnu funkcijsku opstipaciju karakterizira pojavljivanje najmanje dva od sljedeþih simptoma: neredovita stolica (frekvencija rjeāa od 3x tjedno), fekalna inkontinencija (Āešþa od 1x tjedno), zadržavanje stolice, bolna ili otežana evakuacija stolice, prisustvo fekaloma u završnom debelom crijevu te stolica velikog volumena koja može zaĀepiti zahod. Trajanje simptoma u razdoblju od 1 mjesec za mlaāe od 4 godine, te bar 2 mjeseca za starije od 4 godine deÀnira kroniĀnost problema. Prema novim zajedniĀkim preporukama europskog (ESPGHAN) i sjevernoameriĀkog (NASPGHAN) gastroenterološkog pedijatrijskog društva, smatra se da su 2 tjedna veþ dovoljno kritiĀno razdoblje za trajanje simptoma, jer odgaāanje terapije otežava njihovo rješavanje2,5,7. Iako je funkcijska opstipacija znaĀajno Āešþa, ne smijemo zaboraviti na moguþnost da je uzrok opstipacije konkretna patološka promjena (anomalija probavnog trakta, nedostatak ganglijskih stanica završnog debelog crijeva - kongenitalni megakolon, hormonski i metaboliĀki uzroci, alergija na kravlje mlijeko, celijakija, cistiĀna Àbroza...). Na organitet nas obiĀno navode “upozoravajuþi znaci”. Najvažniji su: 1. Rani nastanak tegoba (odgoāeni izlazak prve stolice - mekonija, preko 48 sati; javljanje opstipacije kod novoroāenĀeta/mladog dojenĀeta). 2. Slabo napredovanje na tjelesnoj masi, povraþanje, febrilitet ili Āak povremeni proljevi koji prate izostanak stolice. 3. Promjene kod Àzikalnog pregleda: - znaĀajna distenzija trbuha (sugerira moguþu celijakiju, cistiĀnu Àbrozu, kongenitalni megakolon ili Hirschsprunogova bolest), - u lumbosakralnoj regiji (udubina, rupica, kožni privjesak, Āuperak dlaĀica, nepravilna glutealna brazda - ukazuju na moguþe poremeþaje inervacije) - crvenilo i ponavljane Àsura perianalne regije (moguþa nutritivna alergija) - anomalije izgleda i smještaja anusa, - prazna ampula kod digitorektalnog pregleda ili eksplozivno pražnjenje stolice po pregledu (moguþnost kongenitalnog megakolona), - donji ekstremiteti - slab tonus ili hipertonus, hod na prstima, izostanak reÁeksa (anomalije inervacije na razini leāne moždine). 13 4. Strah i neuobiĀajeno ponašanje tijekom pregleda te hematomi i ozljede anusa (pobuāuju sumnju na seksualno zlostavljanje) (5,6). KAKO PRISTUPITI DJETETU S OPSTIPACIJOM Kod dolaska na pregled djeteta s opstipacijom najvažnije je razluĀiti da li se radi o funkcijskom ili organskom problemu, kako bi se moglo eÀkasno odluĀiti o terapiji. Veþ kod prvog susreta uzimanjem dobre anamneze i na osnovi kliniĀkog pregleda u najveþem broju sluĀajeva to je moguþe ustanoviti. U anamnezi i Àzikalnom pregledu važno je doznati: 1. Ima li u obitelji opstipacije, bolesti probavnog sustava (Hirschsprungove bolesti, alergije na hranu, celijakije, anomalija...), hormonskih i metaboliĀkih bolesti (štitnjaĀe, paratiroidne žlijezde, cistiĀne Àbroze). 2. Kada su problemi poĀeli i da li se povezuju s promjenama u prehrani, navikavanjem na kontrolu defekacije, dehidracijom nakon infekta i sl. 3. Kakav je psihomotorni razvoj djeteta, te je li bilo drugih bolesti, ozljeda, operacija. 4. Ima li ranije nabrojenih “znakova upozorenja”, koji govore za vjerojatan organski uzrok ili su tegobe tipiĀne za funkcionalnu opstipaciju (npr. manevar zadržavanja). 5. Podatke koji se odnose na samu defekaciju (tvrdoþa, kalibar stolice, frekvencija, zadržavanje stolice, prljanje rublja stolicom...). 6. Koliko problemi traju (dugo trajanje tegoba najĀešþe znaĀi da þe se problem, Āak ako je i funkcionalan, dulje rješavati) (5,8,9). Ako je na osnovi anamneze i pregleda jasno da se radi o funkcijskoj opstipaciji, nije potrebno Āiniti dalju dijagnostiku. Ako i dalje postoje nedoumice, tj. sumnja na organsku bolest, nužno je proširiti obradu. Ako postoje elementi koji upuþuju na kongenitalni megakolon ili druge poremeþaje inervacije, prva pretraga je anorektalna manometrija. To je procedura gdje se balonom u rektumu simulira dolazak stolice, te se putem katetera prenose informacije na manometar i dobivaju dijagnostiĀki podaci. Gleda se postojanje ili odsustvo rektoanalnog inhibitornog reÁeksa - kao pokazatelja normalne inervacije završnog debelog crijeva. Ipak pretraga u dojenaĀkoj dobi nije sasvim pouzdana, te ukoliko i dalje postoji kliniĀka sumnja treba uĀiniti klinastu biopsiju rektuma, koja þe dokazati ima li ganglijskih stanica u crijevu. Ponekad je potrebna i irigograÀja radi uvida u morfologiju crijeva. MRI lumbosakralne regije preporuĀuje se ako postoje uz opstipaciju drugi pokazatelji da se radi o poremeþajima na leānoj moždini (npr. spina biÀda occulta i sl.). Ponekad se u dijagnostici primjenjuje i ultrazvuĀna pretraga kojom se može objektivno vizualizirati proširenje rektuma, no sama pretraga nije dijagnostiĀki važna za razluĀivanje etiologije opstipacije. U sluĀajevima koji upuþuju na moguþu alergiju, celijakiju, metaboliĀke poremeþaje, potrebno je uĀiniti probir na iste (ukupni IgE, RAST i epikutani test na kravlje mlijeko, protutijela na celijakiju, elektrolite ukljuĀujuþi kalcij, hormone štitnjaĀe)5,10. 14 TERAPIJA Nerijetko se problem funkcijske opstipacije dugo povlaĀi neriješen. Ako i nakon tri mjeseca rješavanja poteškoþe još traju, rijeĀ je o tvrdokornoj opstipaciji. Za to je obiĀno više razloga. Jedan je kasno zapoĀinjanje s terapijom. Naime, roditelji Āesto u poĀetku smatraju da þe se situacija sama po sebi riješiti pa se problemu aktivno ne pristupa. Tako se zapravo gubi vrijeme, poveþavaju se razmaci izmeāu stolica, proširuje rektum i stalno ponavlja neugoda kod defekacije, što dijete dodatno uĀvršþuje u izbjegavanju defeciranja. Ako je dijete starije, roditelji obiĀno nemaju uvid u uĀestalost i tvrdoþu stolice te ne uoĀavaju problem dok ne nastupe komplikacije poput krvi na stolici, bolova u trbuhu ili prljanja gaþica. Tako se k lijeĀniku dolazi obiĀno nakon veþ duljeg trajanja tegoba. ÿesta pogreška je i da se prije pokušaja uspostavljanja redovne stolice, ne evakuira obilno nakupljena stolica, jer dok god su nagomilane fekalne mase, teškoþe se neþe riješiti. Dalje, roditelji Āesto ne žele primjenjivati sirupe i Āepiþe ili ih daju u premalim dozama, bojeþi se da se ne “ulijene crijeva”, iako je zapravo to problem s kojim dolaze, a prepisana terapija služi za normalizaciju defekacije. Takoāer Āesto se prerano prekida lijeĀenje zbog straha od navikavanja na terapiju, što je potpuno neopravdano (djeci se ne daju laksativi koji stvaraju navikavanje) te tako ponovo pogoršava stanje i vraþa na poĀetak problema. Stoga je za uĀinkovito rješavanja funkcijske opstipacije i problema povezanih s opstipacijom potrebno uĀiniti 6 jednakovrijednih koraka: 1. Educirati roditelje. 2. Evakuirati nakupljenu stolicu. 3. Trajno omekšati stolicu i riješiti zadržavanje stolice. 4. Tonizirati rektum (ako je došlo do prethodne dilatacije). 5. Postupno ukinuti lijeĀenje bez ponovnog javljanja simptoma. 6. Održati postojeþe stanje. Edukacijom roditelja izbjegavaju se najĀešþi roditeljski strahovi tijekom rješavanja problema, te ranije navedene pogreške. Važno je objasniti razloge nastanka problema, što znaĀi manevar zadržavanja; napomenuti da dijete to ne radi namjerno, veþ zbog straha od defekacije. Takoāer, treba objasniti princip terapije te oĀekivano trajanje. ObiĀno vrijedi - koliko traje problem, toliko se i rješava. Bitna je i dosljednost u postupcima tijekom terapije. Ako se pri pregledu pokazalo da je jako puno nakupljenih fekalnih masa, potrebno je odmah na poĀetku uĀiniti tzv. dezimpakciju (evakuaciju retinirane stolice). To se može postiþi primjenom Āepiþa (bisakodil), klizmi ili nekih oralnih laksativa (npr. polietilenglikola), a doze i trajanje odredi lijeĀnik prema procijenjenom stanju. Ako se to ne uĀini, dalje mjere su slabo uĀinkovite. Nakon što je fekalom uklonjen, potrebno je održavati normalnu konzistenciju stolice kako bi dijete zaboravilo na neugodu te prestalo sa stiskanjem sÀnktera kod nagona na defekaciju. Za omekšavanje stolice najĀešþe se koriste laktuloza i polietilenglikol, a kod veþe djece (koja imaju više od 4 godine) može se upotrijebiti i paraÀnsko ulje. Preparati se primjenjuju u dovoljnoj dozi u odnosu na tjelesnu masu 15 djeteta i tvrdoþu stolice (što odreāuje lijeĀnik). Napominjemo da je raspon širok, te da se ne treba bojati veþih doza buduþi da se radi o tvarima koje se ne resorbiraju, veþ samo navlaĀe vodu i omekšavaju stolicu, pa osim premekane stolice praktiĀno nema drugih nuspojava. Važno je da prehrana bude raznovrsna, te se preporuĀuje izbjegavati istodobnu kombinaciju namirnica koje pogoduju stvrdnjavanju stolice: riža, banane, mrkva, grickalice, Āokolada... Takoāer i previše mlijeĀnog (koliĀine koje prelaze pola litre) nepovoljno utjeĀu na tvrdoþu stolice. Bitno je piti dovoljno tekuþine, iako se ne preporuĀuju nikakve ekscesivne koliĀine. Takoāer je važno kretanje, što obiĀno kod male djece ne predstavlja problem, veþ Āešþe kod školske djece koja danas sve više sjede. Pristup roditelja u toj fazi mora biti stimulativan i dosljedan, no bez kažnjavanja. Ako je dijete u fazi odvikavanja od pelena, najbolje je to odgoditi dok se tegobe ne riješe. Kod starije djece koristan je i toaletni trening, tj. uvoāenje dnevne rutine poticanja na defekaciju, najbolje iza veþeg obroka, kada se crijeva i prirodno pokrenu i veþa je vjerojatnost da þe se defekacija obaviti. Ako je opstipacija dugo trajala Āesto je rektum dilatiran, zbog dugotrajno nakupljene stolice, a dijete je izgubilo osjeþaj nagona. Stoga je važno da nisu veliki razmaci izmeāu stolica, makar se morao više puta primijeniti postupak pražnjenja rektuma. Takoāer je koristan toaletni trening za djecu koja su za to dovoljno velika. Danas su moguþe i vježbe defekacije (biofeedback) koje se preporuĀuju u sluĀaju tvrdokornog problema. Kada se uspostavi trajno normalna rutina obavljanja defekacije (Āesto tek nakon više mjeseci), tada se postupno snižava doza laksativa, do ukidanja. Doāe li do pogoršanja, ponovno se može ponoviti cijela procedura i podizanje doze. Roditelji se ne trebaju time obeshrabriti. Nakon što se uspješno prekinulo lijeĀenje te normalizirala stolica, roditelji trebaju i dalje voditi raĀuna o redovitosti stolice (najmanje još 6 mj.), ali ne pridajuþi veliku važnost toj funkciji u oĀima djece, kako bi se sve zaista svelo na normalnu neupadljivu Àziološku pojavu5,10,11. LITERATURA 1. 2. 3. 4. 16 North American Society for Pediatric Gastroenterology, Hepatology and Nutrition. Evaluation and treatment of constipation in children: summary of updated recommendations of the North American Society for Pediatric Gastroenterology, Hepatology and Nutrition. J Pediatr Gastroenterol Nutr 2006;43(3):405-7. Rasquin A, Di LC, Forbes D, Guiraldes E, Hyams JS, Staiano A, Walker LS: Childhood functional gastrointestinal disorders: child/adolescent. Gastroenterology 2006;130:1527-1537. Di Lorenzo C. Pediatric anorectal disorders. Gastroenterol Clin North Am 2001;30:269–287. Morris-Yates A, Talley NJ, Boyce PM, Nandurkar S, Andrews G. Evidence of a genetic contribution to functional bowel disorder. Am J Gastroenterol 1998;93:1311–1317. 5. Tabbers MM, Di Lorenzo C, Berger MY, Faure C, Langendam MW, Nurko S, StaianoA, Vandenplas Y, Benninga MA. Evaluation and Treatment of Functional Constipation in Infants and Children: Evidence-Based Recommendations from ESPGHAN and NASPGHAN. J Pediatr Gastroenterol Nutr 2014;58(2):265-81. 6. Afzal NA, Tighe MP, Thomson M. Constipation in children. Italina J Pediatr. 2011; 37:28 7. Benninga M, Candy DC, Catto-Smith AG, et al. The Paris Consensus on Childhood Constipation Terminology (PACCT) Group. J Pediatr Gastroenterol Nutr 2005;40(3):273-5. 8. Dujšin M. Opstipacija u djece. Paediatr Croat 2006; 50 (Suppl 1):107-11. 9. Terziþ S. Opstipacije u djeĀjoj dobi. Pedijatrija danas 2006; 2(2): 180-9. 10. Joensson IM, Siggaard C, Rittig S, et al. Transabdominal ultrasound of rectum as a diagnostic tool in childhood constipation. J Urol. 2008;179:1997-2002. 11. Duhamel TR. Constipation Guide for Pediatric Healthcare Providers. U: Duhamel TR, ur. The ins and outs of poop. A guide of treating childhood constipation. 1. izd. Maret Publishing, Seattle, Washington; 2009: web lokacija 1446-1819. Preneseno iz Zbornika radova VII. sabora HDFT, Poreč 2014. 17 SCH-OCT-CRO-06/13-OGL Snažan prema mikroorganizmima, nježan prema koži Prije upotrebe pažljivo pročitati uputu o lijeku. Za obavijest o indikacijama, mjerama opreza i nuspojavama upitajte svog lječnika ili ljekarnika. 18 UTJECANJE NA PONAŠANJE PACIJENATA U LJEKARNI A. Ramić * UVOD Zdravstvenim djelatnicima teško je razumjeti ljude u njihovu upornom ponašanju koje šteti zdravlju. Mi kao stručnjaci u području očuvanja zdravlja smatramo da će informiranje o posljedicama takvog ponašanja na zdravlje promijeniti ponašanje pacijenata. Istraživanja su to opovrgnula. A vjerojatno i vaše iskustvo. U ovom članku istražit ćemo zašto se ljudi odaju ponašanju koje narušava zdravlje, te donosimo i model promjene ponašanja koji farmaceutski tehničari mogu primijeniti u svakodnevnoj praksi. ZAŠTO SE LJUDI ODAJU NEZDRAVOM NAČINU ŽIVOTA? Često smatramo da ljudi puše, jedu nezdravu hranu, ne vježbaju ili pak ne uzimaju propisanu terapiju zbog - manjka informacija. Međutim, istraživanja su na primjeru pušenja i loše prehrane pokazala da su ljudima itekako poznati zdravstveni rizici. Kako to da niti rizik od srčanih bolesti ili karcinoma ne odvraća ljude od riskantnog ponašanja? Potrebno je razumijevanje stvarnih razloga za takvo ponašanje pacijenata. Tek tada možemo dati pacijentu savjet koji će on najvjerojatnije i prihvatiti. Kada proučavate ponašanje pacijenta, budite svjesni da se u tom trenutku bavite samo onime što je vidljivo izvana, a velik dio stvarnosti odvija se i unutar samog pacijenta. Često pacijenti u sebi provode neke svoje analize rizika i koristi. I sami ste čuli za nekoga kome pušenje koristi kao alat za održavanje tjelesne težine pod kontrolom. Ili kao alat za postizanje društvene prihvatljivosti. Pacijenta treba promatrati i šire od njega samoga. Treba promatrati socijalne, kulturološke, obrazovne i druge aspekte - jer svi oni utječu na ponašanje pacijenta i njegove stavove za očuvanje zdravlja. Vraćamo se opet pacijentu kao pojedincu i njegovu unutarnjem svijetu, u kojem su stavovi i uvjerenja o zdravlju. Oni se mogu - ali i ne moraju - očitovati u ponašanju pacijenata za njihovih posjeta ljekarni. A i sami pacijenti nisu svjesni svih svojih stavova i uvjerenja. * Mr. sc. Alan Ramić, mag. pharm., Aurantium d.o.o. za savjetovanje, Zagreb 19 Stavovi o hrani, na primjer, stvaraju se u ranoj životnoj dobi. Dokazano je da je lakše djelovati na stavove o hrani kod mlađe djece nego kod starije. Sklonost određenoj hrani pod snažnim je utjecajem društva, kao i okoline u kojoj se hrana nudi djetetu. Povezivanje zdrave hrane s povećanom pozornošću roditelja prema djetetu dovelo je do toga da je zdrava hrana postala privlačnija djeci uključenoj u studiju. Time je dokazana snažna povezanost hrane i emocija. A razjašnjena je i činjenica da je teško dugoročno utjecati na promjenu načina prehrane ljudi. Slično je i s pušenjem, ponašanjem pod snažnim društvenim i emocionalnim utjecajem. Ljudi često počinju pušiti u društvu svojih kolega i prijatelja te povezuju pušenje s prijateljstvom, druženjem, zadovoljstvom i osjećajem pripadnosti. Na te pušače djeluju kampanje koje naglašavaju nedruštveni aspekt pušenja. UTJECAJ STAVOVA I UVJERENJA NA ZDRAVLJE Stavovi i uvjerenja o zdravlju razvijaju se u društvenom i političkom okruženju procesom socijalnog učenja. Mogućnost farmaceutskog tehničara da utječe na ponašanje pacijenta pod utjecajem je uvjerenja i stavova - i pacijenta i njega samoga. Pozitivan pristup prema prevenciji bolesti je ključan, a uz to zdravstveni djelatnici trebaju se suzdržati od procjenjivanja i osuđivanja pacijenata ako žele da njihov savjet bude prihvaćen. Konkretne aktivnosti koje pacijent poduzima za očuvanje vlastita zdravlja povezane su, s jedne strane, s time kako pacijent vidi ozbiljnost bolesti i postojeće rizike. S druge strane, bitno je kako pacijent vidi koristi koje donosi promjena ponašanja ili pak neki terapijski postupak /OTC-pripravak koji se pacijentu savjetuje. RAZUMIJEVANJE RIZIKA Trećina pušača koja je preživjela srčani udar ne povezuje taj događaj s činjenicom da puše godinama. Većina njih je upoznana s informacijom o povezanosti pušenja i srčanog udara, ali uvjerenje je ostalo na tome da njihovo pušenje nema nikakve veze sa srčanim udarom koji su preživjeli. Umjesto toga, većina njih je uvjerena da je srčanom udaru pridonio stres. Dakle, pacijenti imaju prilično različit pogled na to što je zdravlje i što predstavlja rizik na zdravlje. Zbog toga je razloga izazovna komunikacija rizika za zdravlje prema pacijentima. Pacijentima je teško objasniti na jednostavni način razmjere rizika za zdravlje i mjere u kojoj se taj rizik može umanjiti promjenom ponašanja pacijenata. Istraživanja su pokazala da na pacijente više djeluje kada im se prikaže smanjenje relativnog rizika nego apsolutnog rizika. To znači da je veći učinak ako kažemo pacijentu da se rizik smanjuje za 20% nego sa 5% na 4%. 20 PROCJENA RIZIKA I KORISTI Pacijenti spontano - često i nesvjesno - provode vlastitu procjenu rizika koji donosi određeno ponašanje na fizičkom i emotivnom planu. Procjena može biti u korist održavanja postojećeg ponašanja ili pak u korist promjene ponašanja, ovisno o subjektivnoj procjeni vjerojatnih ishoda ponašanja. Pojednostavljeno, pacijenti stalno odvaguju „za“i „protiv“određenog ponašanja. Zadatak farmaceutskog tehničara jest djelovati na ovu ravnotežu u smjeru promjene ponašanja koje negativno utječe na zdravlje pacijenta. Uvjerenja i samoprocjena pacijenta mogu se lijepo promatrati na ovisnosti o pušenju. Pacijent vrlo vjerojatno zna da pušenjem povećava rizik od srčanog udara i raka pluća. To je potencijalni negativni događaj u budućnosti. Nasuprot tome, pušenje mu u ovom trenutku pomaže npr. u smanjivanju stresa zbog životnih okolnosti. To je sigurno pozitivno djelovanje koje nastupa odmah. U ljudskoj je prirodi da će se radije prikloniti onome što je pozitivno, sigurno i trenutno (olakšanje kad zapali cigaretu) nego onome što je negativno, nesigurno i u budućnosti (povećani rizik od raka pluća). Ravnotežu u korist odluke o nastavku pušenja mogu dodatno pomaknuti uvjerenja da se pacijent ne bi mogao nositi sa svakodnevnim životom da povremeno ne zapali, te da bi se prilikom prestanka pušenja udebljao nekoliko kilograma, da je šteta zdravlju već počinjena i da je ireverzibilna itd. Uostalom, ako pacijent nije zadovoljan trenutnim životom, poruka da će bez pušenja živjeti dulje, nije mu nešto posebno privlačna. Dakle, pacijenti (a i svi mi ostali, nemojte to zaboraviti), često ne slijede obrasce razumnog i odgovornog ponašanja za vlastito zdravlje, pa ni za zdravlje svoje djece, iako imaju sve informacije o tome. Prezentiranje pouzdanih i dokazanih informacija samo je jedan dio naših aktivnosti na podržavanju zdravlja pacijenata. Drugi dio aktivnosti odnosi se na naše osobne vještine u komunikaciji tih informacija i uvjeravanju ljudi da prilagode svoje ponašanje. MODEL PROMJENE PONAŠANJA Stadij Ponašanje pacijenta Pacijent je zadovoljan trenutnim ponaStatus quo šanjem i nema namjeru mijenjati ga, ne razmatra mogućnost promjene. Pacijent razmatra mogućnost promjeRazmatranje ne ponašanja, ali nema stvarnih planova za promjenom. Pacijent je donio odluku o promjeni i priPriprema prema se na to da promijeni ponašanje. Djelovanje Održavanje Što može raditi farmaceutski tehničar Slušajte pacijenta, odgovarajte na pitanja. Nastojanja da utječete na njega vjerojatno neće uroditi plodom. Slušajte pacijenta, odgovarajte na pitanja. Pružite potrebne informacije. Pomognite u planiranju i postavljanju ciljeva. Potaknite ga na ponovni posjet ljekarni kako biste raspravili napredak. Budite podrška. Nastavite s pružanjem podrške. Potaknite raPacijent radi na tome da se ne vrati na spravu o mogućim izazovima koji bi mogli doprethodno ponašanje. vesti do relapsa. Pohvalite pacijenta. Pacijent usvaja promjenu ponašanja. 21 Ova tablica prikazuje princip prema kojemu je za uspješnost naše intervencije potrebno uskladiti se sa stadijem u kojem se trenutno nalazi pacijent. Ovaj niz stadija nije linearan i bolje je promatrati ga kao petlju u kojoj se pacijent može kretati u oba smjera. Pacijent može vrlo lako regresirati na prethodni stadij ili proći kroz ovaj ciklus još jednom. Zadatak farmaceutskog tehničara je pomoći pacijentu da se kreće unaprijed kroz ovaj ciklus brzinom koja je u skladu s potrebama i izborima pacijenta. Izazov je prepoznati u kojem je stadiju trenutno pacijent, tj. kolika je njegova spremnost na promjenu. Nema svrhe pružati informacije nekome tko je u prvom stadiju („status quo“) niti uvjeravati ga da mu je potrebna promjena. Vaše vrijeme je dragocjeno i bolje je usmjeriti ga prema pacijentima koji su u stadijima veće spremnosti za promjenom. Bolje je urediti ljekarnu tako da bude okruženje koje pruža mogućnost informiranja i savjetovanja, tako da kada pacijenti dođu u stadij razmatranja promjene budu skloni potražiti pomoć u svojoj ljekarni. Iskustvo je pokazalo veću uspješnost u djelovanju na pacijente kada se primjenjuje ovaj model. Uspješnost je veća i u ljekarnama u kojima već postoji dobro poznavanje tehničara i pacijenata. Možda ste već i na vlastitom iskustvu počeli primjenjivati ovaj model u praksi, bez da formalno poznajete navedene stadije promjene kod pacijenta. PRIMJENA KOMUNIKACIJSKIH VJEŠTINA Elemente učinkovite komunikacije s pacijentima već smo opisali u prethodnim člancima. Ukratko ćemo nabrojiti koje komunikacijske vještine možete vježbati prilikom djelovanja na ponašanje pacijenata. Za davanje informacija pacijentima - što je potrebno u početnim stadijima spremnosti na promjenu - moguće je koristiti brojne izvore informacija. U ljekarni možete i sami pripremiti tiskane materijale za pacijente, koristiti edukativne materijale koje vam pružaju vaši dobavljači, sudjelovati u edukativnim i marketinškim aktivnostima u suradnji s dobavljačima, državnim i stručnim tijelima, a možete pacijente uputiti i na kvalitetne izvore informacija na internetu ili na edukativne aplikacije za mobilne uređaje. U osobnom kontaktu s pacijentima, koji je iznimno važan u njihovom procesu promjene, potrebno je usavršiti sljedeće vještine: • vještinu slušanja pacijenta • vještinu postavljanja pitanja • vještinu pojašnjavanja i pružanja informacija • izbjegavanje žargona i stručnog jezika • vještinu utjecanja i uvjeravanja • korištenje pisane informacije • provjeru razumijevanja i pamćenja od strane pacijenta. O nekim aspektima navedenih vještina pisat ćemo više u sljedećem broju časopisa Farmaceutski tehničar. 22 SAŽETAK Pacijenti se često odaju ponašanjima koja ugrožavaju njihovo zdravlje, ali pokazuju veliku sklonost održavanju tih ponašanja iako su informirani o negativnim posljedicama na zdravlje. Na otpor prema promjeni ponašanja utječu njihove emocije, stavovi i vrijednosti koje imaju o zdravlju, kao i pacijentova okolina. Pokazalo se i da pacijenti radije održavaju ponašanje koje donosi trenutni pozitivni učinak (npr. zapale cigaretu da se smire), iako to ponašanje ima potencijalni negativni učinak u budućnosti (npr. povećani rizik od srčanog udara). Prilikom promjene pacijenti prolaze kroz razne stadije u kojima im treba pristupiti različito. Zadatak farmaceutskog tehničara jest prepoznati stadij, tj. spremnost pacijenta na promjenu i pružiti pacijentu ono što mu u tom trenutku može biti od pomoći. Neki put je to informacija, a neki put savjet, pohvala ili ljudska podrška. 23 (7(5,ý128/-(3/$1,16.2*%25$3LQXVPXJR Djelatne tvari: MOBIL .DPIRU: djeluje analgetski, hladi i olakšava bol 0HQWRO: hladi i smanjuje bol (NVWUDNWDUQLNHDUQLNDLOLEUÿDQND$UQLFDPRQWDQDGMHOXMHSURWXXSDOQR RSXãWDMXüHLDQWLPLNUREQR (WHULþQRXOMHNDGXOMHVDGUåLWUHVORYLQHNRMHGMHOXMXSURWXXSDOQR (WHULþQRXOMHUXåPDULQDNHPRWLSNDPIRUGMHOXMHNDRDQDOJHWLN .DSVDLFLQL]FUYHQHSDSULNHLPDVQDåQRDQDOJHWVNRGMHORYDQMHL SRVSMHãXMHFLUNXODFLMX±]DJULMDYDåDUL (NVWUDNWJDYH]DSRWLþHUHJHQHUDFLMXVWDQLFDLREQDYOMDQMHNRãWDQRJWNLYD bol postoji rješenje ! Za svaku 24 kvaliteta iz laboratorija ... Made in Germany LJEKARNIŠTVO U FRANJEVAČKIM SAMOSTANIMA PROVINCIJE SVETIH ĆIRILA I METODA – XI. B. Tomašić * UVOD Imao sam opet malu pauzu s obzirom na obujam broja nakon uspješnog VII. sabora HDFT-a u Poreču. Kako nisam završio prikupljanje cjelovitih podataka o samostanima koje sam naveo u prošlom nastavku (FT br. 68), pripremio sam materijal o samostanu u Remetincu - kojeg više nema. I ovaj samostan upoznat ćemo prvenstveno na osnovi pisanih radova više autora. S obzirom na nemogućnost brzine pripreme (zbog više opravdanih razloga) i zahtjevnost obrade prikupljenog materijala, u ovom broju zahvaljujem i trećem provincijalnom ministru (poglavar provincije) p. Iliji Vrdoljaku - koji je preuzeo vođenje provincije krajem proljeća - za razumijevanje i suglasnost da s poglavarima samostana i arhivarom provincije dogovaram pregled arhivske građe i knjižnog blaga. B. T. FRANJEVCI U REMETINCU ZEMLJOPISNI POLOŽAJ Na području grada Zagreba dva su naziva poznata starosjediocima hrvatske metropole: Remete i Remetinec. Sa sjeverne strane na padinama Zagrebačke gore nalaze se Remete, naselje i rimokatoličko zagrebačko proštenište, stari samostan bijelih redovnika pavlina, vrijednih i zaslužnih djelatnika, kulturnih i prosvjetnih radnika, a danas u njemu djeluju redovnici karmelićani. S južne strane, na desnoj obali Save prema Svetoj Klari i Stupniku, područje je i župa pod nazivom Remetinec, ali svima je to bolje zadnjih godina poznato po - zatvoru. Remetinec, koji vam želim predstaviti, nalazi se u blizini Novog Marofa, mjesta koje je nastalo prestankom života u utvrdi Grebengrad, odnosno blizu mjesta Mađarevo koje se prije zvalo Greben (villa Gardun). Grebengrad je jedna od najvećih utvrda Zagorja. Poslije Cesargrada iznad Klanjca, koji je prostraniji, Grebengrad je * Božidar Tomašić, farmaceutski tehničar 25 na drugome mjestu. Spominje se već na početku trinaestog stoljeća (1209.). Navodi se u potvrdi (listini) kralja Andrije II., u kojoj kralj varaždinskim došljacima daje sloboštine i određuje granice njihova posjeda kao zahvalu za njihove usluge dok je bio zatočen u Knegincu. Kod oznake južne granice spomenutih posjeda, spominje se i posjed „nekog Gurdona“ (cum Gurdon), a taj se kasnije navodi i poimence kao „naš Gurdon iz kaštela Greben“ Potvrđujući Varaždincima godine 1220. prava što im je podijelio njegov otac Andrija II. i kralj Bela IV., spominje među graničnim međama selo Gurdon (villa Gurdon) i kasnije „Našega pristava Otokara iz sela Greben“. Prema pisanoj potvrdi mladog Bele iz godine 1220., plemići Gurdon ili Gardun prebivaju i u naselju (villa) Gardun, odnosno Greben, što potvrđuje da se i selo Mađarevo izvorno zvalo Greben, a po tomu kasnije i kaštel Grebengrad.1 POVIJESNE CRTICE Utvrđeni grad Grebengrad, smješten na istočnom rubu Ivanščice, najranije je spominjani srednjovjekovni grad. Prvi se put spominje 1277. godine. Vlasnici grada bili su obitelji Grebenski (1277.–1445.), grofovi Celjski (1445.–1456), obitelj Vitovec i Ivaniš Korvin (1456.–1481.), obitelj Batthyány (Bačani) (1481.–1621. i 1622.– 1645.), ban Nikola IX. Frankapan (1621.) i nakon udaje Elizabete Batthyany za Jurja Erdődyja, obitelj Erdődy (1645.–1710.) koja ga je nakon požara napustila. Do požara 1710. godine bio je nastanjen. Zahvaćen velikim požarom izgubio je krovišta i već 1712. postao ruševina koja u desetljećima koja su dolazila još je više propadao - kao posljedica utjecaja prirodnih, ali drugih nepogoda. Slika 1. Ruševine grada 1 26 Cvekan, 1955., 7. Erdödyjevi, kao njegovi vlasnici, nisu ga htjeli obnoviti, već su u nizini gdje je plodna ravnica nedaleko od rijeke Bednje sagradili kuću i druge zgrade potrebne za obrađivanje zemlje i za domaće životinje. Oko 1776. Erdödyjevi na južnoj uzvisini preuzimaju od obitelji Patačić postojeći jednokatni dvorac s perivojem te uz obnovu podižu vlastelinski dvorac u četverokatu i daju mu ime Novi Marof, koji i danas postoji - bolnica za kronične bolesti. Obitelj Erdődy je i začetnik bolničkog liječenja jer su utemeljili 1890. u selu Možđenecu, nedaleko od Novog Marofa, privatnu bolnicu za pomoć lokalnom pučanstvu, koja je djelovala do 1917. godine. Obitelj Erdődy napušta Novi Marof 1923. 2 DOLAZAK FRANJEVACA U REMETINAC Dolazak franjevaca - manje braće - vremenski se sa sigurnošću može postaviti pod konac 15. stoljeća, oko 1490. godine. Gospodari posjeda Greben i Grebengrada: Ladislav Hermanfy de Greben, Grebenski ili Grofovi Celjski, a najvjerojatnije Bolto Batthyani (Baćani) omogućili su im gradnju samostana i crkve. Remetinec samostan i crkva kod Novog Marofa, pripadao je Provinciji Presvetog Otkupitelja, što potvrđuje podatak da su zbog straha pred Turcima slavonski samostani (spominju se: Voćin, Petrijevci, Poljanska, Varalja) Provincije Presvetog Otkupitelja svoje crkvene dragocjenosti pohranili upravo u Remetincu, kao najsigurnijem samostanu svoje provincije. Prije njihova dolaska u Remetincu nisu bili ni templari, ni ivanovci, a ni pavlini.3 Franjevci su u Remetincu počeli svoje djelovanje u vrlo burnim i nemirnim vremenima 16. stoljeća, kad su nastajale, razvijale se i potresale i Crkvu i europske države. Bilo je to razdoblje velike pokvarenosti, ravnodušnosti, mlitavosti i želja za udobnim, raskošnim i moralno neodgovornim načinom života. Plemići, knezovi i posjednici velikih gospoštija jedni su druge pljačkali, plijenili, kmetove sakatili, ženski svijet silovali. U tomu se nisu razlikovali ni crkveni dostojanstvenici. I premda je polumjesec prijetio s istoka, nitko nije mario. Turci su Slavoniju osvajali - izdajama - i plemićki su gradovi i naselja padali u ruke Turaka kao kruške u košare bez borbe. Iz prve polovice 16. stoljeća o franjevcima u Remetincu se zna samo to da su u blizini njihova samostana 1529. Turci pobili četvoricu njihove subraće: o. Martina iz Raše, brata Baltazara iz Petrijevaca, brata Pavla iz Narte i brata Petra, koji su smatrani mučenicima vjere. Smatralo se da će samostani koji su u Remetincu pohranili svoje dragocjenosti, u tome mjestu biti i sigurni od provaljivanja Turaka. Turci ih nisu odnijeli, ali je za te dragocjenosti znao gospodar Grebena i Grebengrada Krištof Batthyani (Baćan) i odnio ih 1542. Franjevci iz Remetinca mogli su se samo potužiti kralju Ferdinandu I. u Beču. 2 3 Cvekan, 1955., 9 Cvekan, 1955., 16-19 27 Godina 1542., kad su zaštitnici samostana u Remetincu odnijeli pohranjeno crkveno posuđe, posljednja je, kad se franjevci u Remetincu spominju.4 Odlazak franjevaca iz Remetinca oko 1542. pisci Kronika i samostanskih Spomenica zapisuju kao bijeg. Danas nakon Domovinskog rata možemo reći da su izbjeglice jer su sami pobjegli i napustili sve svoje da spase goli život. Nitko im to ne smije zamjeriti! Nada u povratak uvijek je živjela kod franjevaca. Sedamnaesto stoljeće je u tome pogodovalo jer turska sila poslije poraza kod Siska 1593. više nije bila osvajačka sila. Povratak Zakoniti gospodar posjeda Greben i Grebengrad, knez Adam Batthyani uredio je da se u napušteni samostan s crkvom na njegovu posjedu 1639. vrate franjevci te im na svojem posjedu u Remetincu sa svojom obitelji sagradio samostan i crkvu.5 Adam Batthyani nije imao muškog potomka nego samo kćer Elizabetu, koja je bila udana za kneza Đuru Erdödyja. Stoga su Đuro Erdödy i žena mu Elizabeta rođ. Batthyani 1646. započeli samostan u Remetincu obnavljati, tako da je do 1732., s malim dodatkom milostinje pobožnih vjernika toliko osposobljen da u njemu može redovito boraviti 20 redovnika. U zapisu novoosnovane Ladislavske kustodije sa sjedištem u Zagrebu možemo čitat: „Godine 1657. dala je gospođa Marija Elizabeta Batthyani potpuno obnoviti samostan u Remetincu.“6 Nakon povratka franjevaca u Remetinec samostan je u sastavu Ugarske provincije Svete Marije, zatim od 1655. do 1661. u Ladislavskoj kustodiji, a onda od 1661. u osnovanoj Provinciji Sv. Ladislava do 1789., kad je dokinut.7 4 Cvekan, 1955., 20 Usmena predaja Nakon odlaska franjevaca tijekom godina kada je došlo do rušenja crkve i samostana u Remetincu usmena predanja ovoga kraja donosi u vezi franjevačke crkve jedan neobičan, čak čudesan podatak, da je postojao kip Blažene Djevice Marije, drven, koji je preko pola stoljeća stajao pod vedrim nebom, izložen svakom nevremenu, a ipak je ostao posve neoštećen. Prepušten svakom nevremenu, a ono ga ipak nije uništilo. Bio je nepomičan, te ga nisu mogli maknuti s mjesta, a mnogi su to pokušavali. Podići s mjesta mogli su tek franjevci, kad su ponovno došli na svoje staro mjesto. Oni su ga s lakoćom podigli i postavili na glavni oltar, gdje stoji i vrlo se štuje, jer sja Čudesima. Tako narod, a taj spominjani Marijin kip i danas još postoji - Narodna predaja Remetinca na temelju živih svjedoka govorila je i o ovome čudesnom događaju u vrijeme turskih provala da na području Remetinca nije bilo kuge, a ni bilo kakve druge zarazne bolesti, dok su u neposrednoj blizini Remetinca tisuće umirale od kuge. Događalo se tada da su iz Varaždina i okolice kugom zaraženi ljudi dolazili u Remetinec i ondje bili pošteđeni i zdravi. Kao što uvijek p. Paškal Cvekan, napominje: u svakoj predaji ima i istine. 5 Cvekan, 1955., 21 6 Matriculae Prov. I, 63. 7 Cvekan, 1955.,?? 28 ŽIVOT U SAMOSTANU Za izvorni samostan franjevaca u Remetincu nije nigdje zabilježeno, kako je izgledao i koliko je traktova imao. Uobičajeno su franjevački samostani uz crkvu s korom i sakristijom imali nekoliko soba - radionica, blagovaonicu, knjižnicu i nekoliko prostranijih soba, gdje braća - više njih zajedno spavaju (dormitoria). Stoga ti samostani nisu veliki. S vremenom i novim uvjetima života franjevci povećavaju svoje samostanske zgrade i pomalo ih tipiziraju.8 U naše vrijeme volimo isticati kulturnu baština našega, hrvatskog naroda. Ističemo, da je hrvatski narod od svog dolaska „od stoljeća sedmog” na ovo hrvatsko tlo, usko povezan s europskim narodima i kršćanskim usmjerenjem u svojoj cjelokupnoj djelatnosti na svim područjima ljudskog djelovanja. Svaki ljudski život odvija se između prošlosti, koje više nema i budućnosti, koja još nije, u sadašnjem vremenu. Budući naraštaji vrednovat će nas po onome što smo učinili u svojoj vremenskoj i prostornoj sadašnjosti. To je razlog, da se kao kulturna baština uvijek ističu djela umjetnosti, zgrade, slike, kipovi, napisane knjige, znanstvena i društvena dostignuća. Zanemarivo malo ističemo djelovanja koja su posvećena obrazovanju, duhovnom oblikovanju, osposobljavanju mladih naraštaja u razvoju, da postanu sposobnim prenositeljima u znanstvenim, umjetničkim, proizvodnim i društvenim djelatnostima. Dođemo li danas u Remetinec, vidjet ćemo da postoji gotička crkva Blažene Djevice Marije, a uz nju župna kuća, zgrada nekadašnjeg franjevačkog samostana. Tu se možemo diviti spomenicima graditeljstva i umjetnosti, ponosni na „gotički dragulj“, kako je opisao Đuro Szabo u svom djelu „Kroz Hrvatsko zagorje“. Malo mjesto Remetinec smješteno među brežuljcima Ivanščice može se ponositi činjenicom da su upravo tu, u sjeni njihovoga gotičkog dragulja franjevci od 1690.-1782. godine održavali studij filozofije, moralne teologije i govorništva za svoje klerike, buduće svećenike, a od 1661.-1786. franjevački je samostan bio „kuća sabranosti“ (conventus recollectionis). Jednostavno: u Remetincu je bilo sveučilište u malome.9 Franjevci u Remetincu imaju studij filozofije (1699.-1702., 1715.-1718., 1721.1725., 1727.-1731., 1749.-1750.), moralnog bogoslovlja (1704./05., 1733.-1735., 1746.1748., 1750.-1768.) i crkvenog govorništva (1780.-1783.). Tim djelovanjem osim provođenja samostanskog/monaškog načina života, samostan je i središte kulturnog djelovanja. Kao dokaz takvog djelovanja Franjevački samostan u Varaždinu čuva rukopisni kantual pod nazivom Remetinački kantual (pjevnik). Prepisao ga je Franjo Vogtsberger 1707. godine. Ubraja se u najstarije rukom pisane pjevnike sjeverozapadne Hrvatske. Izvor je baroknog pjevanja u tom dijelu Hrvatske. 8 9 Cvekan, 1955., 41 Cvekan, 1955., 44 29 LJEKARNIŠTVO U SAMOSTANU REMETINEC U sve zapise o samostanu o Remetincu nisam nigdje ništa našao o djelovanju ranarnika ili ljekarnika. Kao što sam već pisao, svaki samostan morao je imati barem kutiju s lijekovima, a oni veći i prostoriju za njegovanje bolesne braće. Kako se radi o samostanu u kojem je boravilo više franjevaca s obzirom na studije, krenuo sam u pregled popisa franjevaca u provinciji te popisa njihovih zaduženja. Dostupni su mi bili samo dokumenti provincijalnog arhiva u Zagrebu, odnosno arhiva Ladislavske provincije. Dokumenti koji se odnose na raspored samostana u Provinciji Presvetog Otkupitelja nisu mi bili do sada dostupni s obzirom na to da se nalaze u Mađarskoj. Kako su se liječili stanovnici samostana - ne znam, ali sa sigurnošću mogu napisati da su imali zdravstvenu zaštitu koju su im osiguravala braća ranarnici. U svom dijelu „Ranarnici i ljekarnici iz franjevačkog reda“ izdanom 1907. godine , Janko Barle navodi samo jednog brata ranarnika - Samuela Stadlera. Pregledom Matricula Officiorum Provinciae (raspored braće prema zadaćama), a do pisanja ovog teksta našao sam osim ranarnika kojeg navodi Barle J., i podatke o sljedećim kirurzima/ ranarnicima koji su djelovali u remetinečkom samostanu: KORSICSKI fra MAKSIMILIJAN, GJERNIK fra IZIDOR,. BEGSCHEIDER fra SEBASTIJAN, KOPRIVA fra JAKOB, KROMÖLLER fra KAZIMIR, ARTNER fra MIGAEL, SAMUEL fra STADLER, ŠMIDT fra ANTUN, DEIBLER fra PHILIPPUS, 1678. kirurg 1719., i 1728./1729. kir. i ljek. 1732./1734. kirurg 1737.-1739., kirurg 1740.-1742., kirurg 1746.-1749., i 1755., kirurg 1758.-1777., kirurg 1761.-1764., kirurg 1767.-1777., kir. i ljek. Zatvaranjem samostana premještena je i knjižnica, te se medicinske knjige nalaze uglavnom u knjižnici Varaždinskog samostana. Svjetovne-civilne vlasti otvaraju prvu javnu ljekarnu tek 1926. godine. Kako bi se za buduće ljekarničke djelatnike sačuvali podaci o toj ljekarni, izdana je bogato opremljena monografija u povodu 80. obljetnice Ljekarne „K sv. Antunu“ i ljekarništva u Novom Marofu. IZVORI Arhivska građa iz ostavštine p. Paškala Cvekana, samostan Virovitica Barle J., Ranarnici i ljekarnici iz franjevačkog reda, Zagreb, 1907. Separat iz ‘Liječničkog vjesnika’ 30 Mandić D., Franjevačka Bosna, Rim 1968. Razvoj i uprava Bosanske Vikarije i Provincije 1340-1735; Monografije samostana, autor p. Paškal Cvekan: Franjevci u Ivaniću, 1979. Djelovanje franjevaca u Varaždinu, 1978. Franjevci u Vukovaru, 1980. Podno Grebengrada, Sub castro Greben, Zbornik radova znanstvenog-stručnog skupa, 2009., Zagreb-Novi Marof Podaci o remetinečkim franjevcima, A. Koščak Zbornik radova znanstvenoga skupa “Tristota obljetnica Patačićeve kapele Sv. Antuna u Remetincu” i drugih radova, 2007., Zagreb-Novi Marof Remetinečki kantual iz 1707., p. Petar Kinderić LITERATURA Cvekan P., 1955., Franjevci u Remetincu, Virovitica Matricula Officiorum Provinciae Sancti Ladislai Regis. Veliki format čuva se u arhivu Provincije u Zagrebu, str. od 31 do 211 Matricula Provinciae Sancti Ladislai Regis. Veliki format nalazi se u Arhivu Provincije u Zagrebu. 31 SveuËilišna tiskara d.o.o. HR 10000 Zagreb, Trg m. Tita 14 tel.: 385(01) 45 64 430, 45 64 428 • fax: 45 64 427 IBAN: HR8423600001101237045, SWIFT: ZABAHR2X porezni broj: 3572048 • OIB: 72172033323 e-mail: info@sveucilisnatiskara.hr • sveucilisna@net.hr http://www.sveucilisnatiskara.hr grafič ka re ip pr m a • d ig a it ln ak is it 45 godina te la • fs of a tis et k • r do ad a • Apple • Adobe CS6 okruženje • Xerox digitalni tisak • • Hewlett-Packard • Computer to Plate • Creo Preps • • Epson • Heidelberg ... • p 32 omputer to •c duga tradicija izrade knjiga, monografija, časopisa, brošura, mapa, prospekata, kalendara, letaka, plakata ... INDIJSKI TRPUTAC (Plantago indica L.) Indijski trputac - poznat i pod nazivima pješčarski trputac, vuzlika, buhačica i buhačak – jednogodišnja je niska biljka s mnogobrojnim uspravnim stabljikama. Podrijetlom je iz Indije i zapadne Azije. Uskih je, kopljastih, nazubljenih i dlakavih listova s okomitim usporednim žilama. Bijeli cvjetovi skupljeni su u valjkastim cvatovima. Sjeme indijskog trputca ružičaste je ili sivosmeđe boje, ima oblik sitnih ovalnih barki dugačkih oko dva milimetra. U upotrebi je sjeme i vanjska ovojnica trputca. Sjeme se skuplja kad dozrije te mlati i suši na suncu. Sušeno sjeme upotrebljava se za pripremu laksativa u obliku praška, tekućih otopina i zrnaca. Do trideset posto sjemena čine sluzni polisaharidi, koji na sebe vežu vodu i imaju sposobnost povećavanja svog volumena čak do 15 puta. Ljuskice i prah dobiveni iz ovojnice indijskog trputca upotrebljavaju se kao izvor vlakana. Osim vlakana, biljka sadrži lipide, nezasićene masne kiseline, iridoide (aukubozid) i mnogo sluzi. Sluz u crijevima stvara supstanciju sličnu mukusu, što je vrlo bitno za “podmazivanje” stijenki crijeva, tj. za laksativni učinak. Djelovanje: probavni trakt ne upija sluzi iz indijskog trputca pa on pomaže u razgradnji stolice, tako da djeluje na njeno lakše pokretanje i omekšavanje. Zahvaljujući svojem blagotvornom djelovanju, indijski trputac je ne samo popularno sredstvo protiv zatvora nego i lijek za proljev. Iako to zvuči kontradiktorno s obzirom na laksativno djelovanje, razlog je što pri prolasku kroz crijeva veže suvišnu vodu i pomaže kod dijareje - kada se koristi u dozi većoj od one za konstipaciju. Indijski trputac treba uzimati sam, a ne u kombinaciji s drugim biljkama laksativnog djelovanja. 33 Kliničko ispitivanje provedeno u Njemačkoj 1994. godine potvrdilo je učinkovitost ljusaka indijskog trputca u liječenju nadraženosti crijeva te se vjeruje da on ublažava upale u probavnom traktu i infekcije mokraćnog sustava. Postoje mišljenja da sluzi indijskog trputca mogu smanjivati razinu šećera i kolesterola u krvi. Španjolski pokusi obavljeni 2001. dokazali su sposobnost sjemenih ljusaka indijskog trputca u snižavanju razine glukoze u krvi nakon obroka. Trputac nema okus i uklapa se u brojne kombinacije, a najčešće se konzumira u blendanim sokovima. Moguće ga je koristiti i za izradu kruha i raznih pekarskih proizvoda. Osim u zapadnjačkoj fitoterapiji, često se primjenjuje u ayurvedskoj i kineskoj medicini. Kako apsorpcijom vode, povećava svoj volumen za 10 i više puta te stvara osjećaj sitosti, često se upotrebljava i u kurama mršavljenja. Vrlo je djelotvoran i kao pomoć pri ublažavanju hemoroida i ostalih problema vezanih uz probavu. Prije uporabe obavezno se treba savjetovati sa stručnom osobom, a tijekom uzimanja povećati unos tekućine. Pripremila Vesna Anić 34 IZ RADA DRUŠTVA USUSRET 60. GODIŠNJICI POSTOJANJA I NEPREKIDNOG DJELOVANJA HDFT-a, 1956. – 2016. U prošlom broju našeg časopisa (FT 69) objavili smo članove Organizacijskog odbora (M. Žužak, A. Farkaš Marin, N. Vraneković i B. Tomašić) za proslavu velike obljetnice - 60. godina neprekidnog rada našeg društva. Mlađe generacije trebaju znati da su sve generacije aktivnih naših kolega od osnivanja 1956. godine radili dragovoljno i bez naknade za rad. Željom i voljom za što kvalitetnije predstavljanje mladog zvanja i mladog društva, društvo je bilo organizator I. kongresa FTJ-a (1969.) te velikih i značajnih stručnih skupova za područje bivše države 1976., 1982., 1986. i 1990., a od 1996. organiziramo svake dvije godine stručne manifestacije s više od 500 sudionika. Doprinos cjeloživotnom obrazovanju članova uz stručne skupove aktivni članovi pridonijeli su organizacijom stručnih predavanja (dvadesetak na godinu) u podružnicama i izdavanjem četiri broja stručno-informativnog časopisa godišnje. Takav rad tijekom 58 godina obvezuje sadašnje aktivne članove da se dostojanstveno obilježi 60. godina djelovanja. Organizacijski odbor svjestan značenja te velike obljetnice, zahvalnosti osnivačima i velikom broju aktivnih članova u svim podružnicama, počeo je pripreme 24. 4. 2014. Dogovoreno je da koordinator svih aktivnosti Organizacijskog odbora bude kolega Božidar Tomašić, te da se svečani sabor održi u Opatiji od 14. do 17. 4. 2016. godine, s obzirom na to da točan datum osnivanja 25. 3. dolazi u petak uoči Uskrsa. Cijeneći dobru organizaciju na prethodna dva skupa, tehnička organizacija povjerena je agenciji Tip-Tours iz Zagreba, koja je prikupila podatke, a odbor je za mjesto održavanja svečanog sabora izabrao Opatiju. Program obilježavanja 60. obljetnice djelovanja organizirat ćemo u dvije tematske cjeline: svečano obilježavanje 60. godina djelovanja i organizacijom simpozija/ stručnog skupa. Ovoga puta neće biti Skupštine, s obzirom na to, da prema odrednicama novog Zakona o udrugama, Skupština dobiva obveze koje se moraju obaviti početkom godine, što će biti nova velika obveza svih aktivnih članova. U slijedećim brojevima objaviti ćemo nove obavijesti vezane uz obilježavanja 60. godišnjice postojanja HDFT-a. 35 36 IZ POVIJESTI DRUŠTVA USUSRET 60. OBLJETNICI DRUŠTVA Od prvih dana izdavanja naše informativne publikacije, željeli smo kolegice i kolege upoznati s povijesti ljekarništva na našim prostorima, poglavito onog dijela koji kolege nisu mogli upoznati u okviru redovnog obrazovanja u predmetu - Povijest farmacije. STARA PAVLINSKA APOTEKA U GRADU OLIMJU Stari grad Olimje smješten je na podnožju gore Rudnice kraj Podčetrtka u blizini Kumrovca. Od prvobitnog renesansnog grada iz 1525.-50. g., sa četiri ugaone kule i kvadratnim dvorištem, sačuvan je samo južni trakt s dvjema preuređenim kulama. Vlasnici Olimja bili su najviše hrvatski plemići, a kao zadnji spominje se mr. phil. Ivan baron Zakmardi de Diankovec, protonotar hrvatskog kraljevstva. On je pozvao hrvatske pavline iz Lepoglave i 1664. g. poklonio im grad Olimje, da ondje osnuju samostan. Kao i u ostalim pavlinskim samostanima, i u Olimju je bila apoteka. Prema najstarijim propisima pavlinskog reda, oni su morali u posebnoj, bolesničkoj sobi njegovati svoje bolesnike. U analima pavlinskog reda spominju se redovnici koji su se bavili medicinom i ljekovitim pripravcima. Oni su najviše liječili ljekovitim biljem i molitvama po uzoru na biblijskog kralja Salamona, koji je navodno poznavao ljekovito bilje, ali je molitvi pridavao bolje djelovanje. Istodobno s razvojem medicinske i farmaceutske znanosti raslo je povjerenje redovnika u sve prirodne znanosti. Stari majstori Hipokrat, Dioskurid i Galen, koje nekadašnji prior grada Olimja A. Eggerer u XVII. st. nije cijenio, dobivaju časno mjesto kao portreti na zidovima apoteke u XVIII st. Pavlini se nisu držali samo Salamonove izreke - nego i izreke židovskog filozofa Siraha, koji je rekao da svaki pametan i razuman čovjek upotrebljava 1ijekove koji rastu iz zemlje. Apoteka je bila smještena u prizemlju lijevog okruglog tornja, koji je dozidan uz crkvu. Most postavljen preko gradskog jarka vodio je do glavnog portala, a lijevo od portala nalazila se apoteka. Blizu grada bila su dva oveća ograđena vrta, gdje su pavlini gajili ljekovito bilje. Okrugla sobica u tornju, gdje je bila smještena apoteka, imala je tri prozorčića u svodovnim udubinama. U dvjema udubinama bez prozora vjerojatno su stajali ormari ondašnje apoteke. Iznad ulaznih vrata i u udubinama iznad prozora čitamo latinske izreke Siraha, koje u hrvatskom jeziku glase: FILI IN TUA INFIRMITATE NE DISPICIAS TE IPSUM, SED ERA DOMINUM ET IPSE CURABIT TE. Sine, u bolesti ne kasni nego moli gospodina i on će te sam liječiti. 37 A DEO EST ENIM OMNIS MEDELA. Svaki je lijek od Boga. ALTISSIMUS CREAVIT DE TERRA MEDICAMENTA. Najviši određuje klijanje lijekova iz zemlje. ET VIR PRUDES NON ABHORREBIT ILLA. I razuman čovjek njih ne odvraća. Strop i svodovni dijelovi sve do prozorskih niša pokriveni su u dva kruga freskama biblijskih motiva i likovima starih liječnika i farmakognosta. Te freske predstavljaju određenu historijsku vrijednost i osobito su zanimljive nama jer prikazuju odnose ljudi prema zdravlju, bolesti i liječenju bolesti. Freske prvoga kruga prikazuju biblijske motive, i to od stvaranja ljekovitih supstancija do Krista kao liječnika, a slike drugoga kruga slavne stručnjake - od znamenitog Asclepiosa do velikog apotekara-liječnika Paracelsusa. STVARANJE LIJEKOVA Najveća slika u apoteci je freska na stropu koja prikazuje stvaranje lijekova. Sam Bog-otac s oblaka gleda na zemlju, na kojoj je stvorio ljekovite supstancije iz životinjskog, biljnog i mineralnog carstva. Na desnoj strani ispod drveća vidimo životinje koje su u prošlosti davale lijekove. U pročelju slike cvatu ljekovite biljke poredane kao u botaničkom vrtu, a na lijevoj strani slike vide se rudari kako kopaju rudu. Bog je prikazan kao svemogući liječnik i gospodar nad zdravljem i bolešću. JABUKA (POMUM) Prva slika lijevo od ulaza zapravo je nastavak povijesti stvaranja. Vidimo Adama i Evu pod drvetom, po kojem se spušta zmija dok Eva nudi Adamu jabuku koju on neće primiti. Farmakobotanički motiv te slike je jabuka, koja se kao lijek upotrebljavala u davnoj prošlosti, kada medicina još nije poznavala vitamine. Od vremena Dioskurida, u starom vijeku, do početka novog vijeka upotrebljavala se jabuka kao lijek za jačanje srca, protiv melankolije, groznice, i drugih bolesti. Pomast od jabuke (unguentum pomatum), koja se prije radila iz soka jabuke i današnji međunarodni naziv pomada potječu od latinskog naziva za jabuku, Paracelsus je priređivao “Tincturu Martise suce pomorum”, prethodnicu naše jabučno-kisele željezne tinkture. O ljekovitoj upotrebi zmije postojala je onda opširna literatura. Spomenimo samo poznati “Theriak” (Electuarium Theriaca) i Trochisci viperini. Ta oba lijeka sadržavala su zmijsko meso. 38 VINOVA LOZA (VITIS VINIFERA) Ta je slika slabo sačuvana i nečitkog je natpisa. Predstavlja pijanog Nou dok ispred šatora spava, a njegovi ga sinovi pokrivaju. U sredini slike vinova je loza, farmakobotanički motiv ove slike. Sok vinove loze i grožđani sok već su u davnini ljudi upotrebljavali u medicini. Osim toga su kao lijek služili listovi, pepeo loze, suze (iz debla), osušene bobice grožđa, sjemenke, a osobito vinski kamen. Ljekovita su vina u prošlosti služila umjesto današnjih tinktura. Vinovu lozu možemo prema tome s punim opravdanjem tumačiti kao botanički motiv farmaceutske oficine. Slikar je vjerojatno htio prikazati loše posljedice prekomjernog uživanja vina ili lijekova i njihovo štetno djelovanje na zdravlje. MANDRAGORA Slika prikazuje Rubena, sina Jakova i njegove prve žene Lije kako donosi majci za vrijeme žetve mandragoru iz polja, vjerujući da će joj te “ljubavne jabuke” povratiti voljenog muža. Na Orijentu se nekad vjerovalo, pa i danas, u magičnu moć mandragore od koje žene postaju privlačnije i čarobnije, a osim toga i da biljka ima povoljan utjecaj na plodnost. U našim krajevima su prolazni trgovci još u XVI. st. trgovali mandragorom i drugim korijenjem koje je bilo izrezano u obliku ljudskih bića. To su prodavali od kuće do kuće praznovjernim ljudima koji su htjeli pomoću tih figura postići zdravlje, ljubav, sreću i zadovoljstvo. Farmakobotanički motiv te slike je mandragora, čiji korijen su imale i naše apoteke. Liječnici su ga tada propisivali protiv nesanice i jakih bolova, a ranarnici su davali bolesnicima piti vino od mandragore kao narkotik pri teškim operacijama. Apotekari su priređivali razne preparate od te biljke za vanjsku i unutarnju upotrebu. BRŠLJAN (LEDORA HELIX) S lijeve strane slabo sačuvane slike sjedi na brdu bradati prorok Jona.. Iza njega raste drvo bršljana i pravi mu sjenu. Cvjetove, lišće, iz lišća dobiveni sok i smolu bršljana upotrebljavali su već stari Grci kao lijek. I kod nas su još u XVIII. st. nađeni u apotekama Baccae, Gummi i Herba Hederae kao lijekovi. SALAMON Slika je vrlo loše sačuvana. Predstavlja biblijskog kralja Salamona s otvorenom knjigom ispred sebe na čijim listovima je nacrtana grana cedrova drva i biljka hisop. Kralja Salamona još i danas drže na Orijentu za čudotvornog liječnika i mudraca. Farmakobotanički motiv te slike su cedar i hisop. Drvo i smola cedra kao i cedrovo vino 39 upotrebljavao je još Dioskurid kao lijek i njegovi su podaci vrijedili kroz 15 stoljeća. Dioskurid preporučuje hisop protiv kašlja, teškog disanja, upale pluća i protiv glista. KUZMA I DAMJAN Njihovi likovi naslikani su sa obje strane ulaznih vrata apoteke.. Braća Kuzma i Damjan bili su zaštitnici liječnika, apotekara i bolesnih. Kuzma drži u desnoj ruci lončić s lijekovima, a Damjan staklenku. Po novijim povijesnim znanstvenim podacima, braća su živjela i kao liječnici radili u nekoj bolnici u kojoj su liječili po načinu antiknih Asklepiaca. Freske drugog kruga krase zidove prozorskih udubina, a prikazuju poznate stare liječnike; Aesculapiusa (kojeg je za života Homera grčki narod smatrao božanstvom), Hippokratesa - poznatog liječnika starog vijeka (u desnoj ruci drži biljku), Dioscurida velikog grčkog farmakognosta (čita iz velike knjige koju drži u desnoj ruci), Galenosa - znamenitog grčko-rimskog liječnika čiji ljubazan pogled počiva na nama, a lijevom rukom pokazuje knjigu u kojoj piše: „ Haec tria; Mens, hilaris requies mederata diaeta“ (važno je troje - vedar duh, odmor i umjeren način života). Avicenna arapski – „vitez liječnik“, koji u desnoj ruci drži četvoro uglastu bočicu sa signaturom „Mixtura antiphlogistica“ i kao zadnji Theophrastus Paracelsus, veliki liječnik i alkemist XVI. st., koji drži u ruci bočicu s dugoljastom uskom signaturom Aurum potabile (zlatna tinktura). Taj izvanredni univerzalni alkemijski lijek, koji Paracelsus naziva i Magisterium Auri prenosi nas iz grčko-rimske i arapske dobi u vrijeme kemizma medicine i farmacije. Slikari fresaka bili su vjerojatno učenici poznatog hrvatskog slikara Rangera, koji je i sam bio pavlin. Iz inventara stare pavlinske apoteke sačuvano je nekoliko smeđe obojenih drvenih posuda s kosim signaturama koje imaju pravi rub i crvena i crna slova. Samostan Olimje je 1782. godine nakon 120-godišnjeg postojanja ukinut, a istodobno je radom prestala i samostanska apoteka. U kapeli Sv. Franje u crkvi koja je dozidana uz samostan, naslikano je nekoliko fresaka koje prikazuju Ksaveriusa u službi bolesnika. Na jednoj od tih prikazan je kao bolničar koji siše gnoj iz rane bolesnika na nozi. Ispod slike je natpis: „Sugens saniem desperata - ulcer curat“ (sišuć gnoj liječi neizlječive rane). U pozadini slike s desne strane prikazana je bolesnička soba, a lijevo kroz otvorena vrata vidimo bolničku kućnu apoteku (apoteka odjela). Na policama koje su onda bile uobičajene vidi se razno posuđe. Ova freska naslikana je 1766. g., dakle 14 godina prije onih u apoteci samostana. Ivana Derkač, farmaceutski tehničar Objavljeno u BILTENU br. 2. 1968. Izdaje: Društvo farmaceutskih tehničara SRH, Zagreb, Jukićeva 12, Glavni i odgovorni urednik: Branko Šprajc Članovi redakcije: Jozić Srećko, Bilušić Milka, Fabečić Dorica, Gajić Danica 40 IZ RADA PODRUŽNICA PODRUŽNICA DALMACIJE PREDAVANJE TVRTKE BAYER d.o.o. Predavanje tvrtke Bayer, pod nazivom PRIORIN – rješenje za snažnu i zdravu kosu, održano je u Šibeniku (23. 9. 2014.) i u Splitu (25. 9. 2014.). Predavač: Marijana Anzulović, dr. med. PODRUŽNICA VARAŽDINSKO-MEĐIMURSKA PREDAVANJE TVRTKE LENIS PHARM d.o.o. Stručno-promotivno predavanje u organizaciji HDFT-a i tvrtke Lenis PHARM d.o.o. održano je 23.9.2014.u Koprivnici, u Hotelu Podravina, te 24.9. u Čakovcu, u Hotelu Park. O SMJERNICAMA U LIJEČENJU OPSTIPACIJE I HEMOROIDA govorili su dr. sc. Hrvoje Silovski, dr. med., i Tihomir Kekez, dr. med., koji nam je na upečatljiv, jednostavan i šaljiv način dao do znanja da ni opstipacija ni hemoroidi ne moraju biti tabu-tema. Odgovarajućom prehranom moguće je spriječiti naTihomir Kekez, dr. med. stanak hemoroida i olakšati probleme s opstipacijom. Nisu potrebne radikalne promjene ni stroga dijeta - dovoljan unos vlakana i dosta tekućine (voda, sokovi, čaj ...) omogućit će mekanu i redovitu stolicu, što je vrlo bitno za liječenje hemoroida. Promjena prehrane mora biti postupna - dodavanjem žitarica, mekinja ili psiliuma (ljuspice, granulat, kapsule). Sudionici predavanja 41 Njihovi proizvodi REDOVITA uspostavljaju redovitu stolicu, REGULINO je regulira, a PROKTEN ublažava tegobe kod hemoroida. Naravno, blaga tjelovježba i šetnja na svježem zraku poznati su prijatelji zdravlja, a treba izbjegavati naporno fizičko vježbanje jer takve aktivnosti mogu pogoršati tegobe s hemoroidima. Dobar odaziv naših kolegica i kolega potvrda su da je tema zanimljiva. Anita Kučan PODRUŽNICA ZAGREBA SUDJELOVANJE NA PODJELI SVJEDODŽBI Predsjednica društva Marija Žužak i predsjednica Podružnice Zagreba - Tatjana Živković prisustvovale su podjeli diploma maturantima – farmaceutskog smjera Zdravstvenog učilišta Zagreb. Predstavile su maturantima Hrvatsko društvo farmaceutskih tehničara, njegovu povijest, sadašnji rad, postignute rezultate i ciljeve društva. Naglasile su da se farmaceutski tehničari sudjelovanjem na stručnim sastancima i skupovima upoznaju s mnogim aktualnim događanjima i novostima iz struke. Pozvale su nove kolege da postanu članovi HDFT-a. Maturanti polažu zakletvu PREDAVANJE TVRTKE ALMAGEA d.o.o. Velik broj kolegica i kolega prisustvovao je predavanju tvrtke Almagea, koje je održano u Zagrebu 23. 9. 2014. Pozdravnu riječ u ime tvrtke 42 Hrvoje Odak, direktor škole i Vesna Vraneš, voditeljica programa s našim predstavnicama uputila je Bojana Kosanović, a temu „ Smjernice za primjenu i znanstvene spoznaje o ulju račića krila, nutraceuticima za zaštitu kože i l-karnitinu“ predstavila je doc. dr. sc. Darija Vranešić Bender iz KBC-a Zagreb - Kliničke jedinice za kliničku prehranu. Omega-masne kiseline nužne su za zdravlje čovjeka, no nije svejedno u kojoj količini i koje omega-kiseline unosimo u organizam. Mnogo Bojana Kosanović pozdravlja skup se govorilo o omega-6 masnim kiselinama koje se unose hranom (margarin, ulja, …), dok se danas sve više govori o potrebi unosa omega-3 kiseline koje dolaze u ribljim uljima. Osobito je važan omjer unosa između tih kiselina koji bi trebao biti 1:1. Omega-3 masne kiseline nalazimo u ribljem ulju, a posebice u sitnom morskom račiću - krilu. To je crveni račić koji obitava u dubinama Antarktičkog mora i ima ga u izobilju. Izlovljava se specijalnim brodovima s finim sitnim mrežama, na kojima se odmah dobiva i ulje. Kako je naglasila doc. Vranešić Bender, ulje krila prirodni je izvor omega-3, koje uključuju EPA i DHA polunezasićene masne kiseline koje štite srce i krvožilni sustav. Preparatu su dodani E-vitamin i selen, oksidansi, koji poboljšavaju djelovanje. Provedena su mnoga znanstvena istraživanja o učinkovitosti ulja krila. Veliku učinkovitost ima na području zdravlja srca i krvnih žila, dokazano je njegovo protuupalno djelovanje te djeluje na simptome artritisa, potvrđeno je djelovanje i na kognitivno zdravlje i funkciju mozga te depresiju, može se primjenjivati i kod predmenstrualnog sindroma i dismenoreje. Docentica Vranešić Bender govorila je o nutraceuticima koji služe za zaštitu kože kao pripremu kod izlaganja kože suncu, a štiti kožu iznutra. Naziv nutraceutici – noviji je pojam koji se upotrebljava za prehrambene proizvode obogaćene nutrijentima ili dodacima prehrani koji imaju i ljekovito djelovanje. Preparat sadrži aktivne tvari: ulje sjemenki boreča, argana i uljane palme – izvor esencijalnih masnih kiselina i prirodnog E-vitamina; zatim E-vitamin i selen – antioksidansi, te mješavinu karotenoida, astaksantina i koenzim Q10 – koji pospješuju učinkovitost proizvoda. L - karnitin, aminokiselina koja pospješuje pretvaranje masti u energiju, nova je generacija dodataka prehrani. Namijenjen je sportašima (aktivnim i rekreativnim), mogu ga uzimati i drugi, kao osobe starije dobi. Najčišći oblik karnitina je Carnipure, kojem je dodan i krom. Morana Novak, mag. nutr., predstavila nam je preparate tvrtke Amalgea – dodatke prehrani: KRILL OIL CARDIO+, SUNLOVE SKIN+ i L-CARNITIN ACTIVE+. 43 Svi pripravci dolaze u tekućem obliku u Licaps kapsulama koje omogućuju bržu apsorpciju, ne opterećuju želudac te ne izazivaju neugodan refluks. Sudionici predavanja Sanja Schiller 44 IN MEMORIAM IVANA BULUM 18. 10. 1984. METKOVIĆ † 3. 9. 2014. PULA Sve nas je duboko potresla tužna vijest da je u prometnoj nesreći, na cesti između Pule i Pazina, u 30. godini života, poginula naša draga kolegica Ivana Bulum. Ivana je rođena 18. 10. 1984. u Metkoviću. Srednju medicinsku školu - farmaceutski smjer pohađala je u Mostaru, gdje je 2003. diplomirala. Obavezni staž obavila je u Splitu. Član je našeg društva od 21. 2. 2008. Životni putovi odvode je 2006. u Istru. Radila je u ljekarni Valun u Puli, te godinu dana u ljekarni Vlaste Cukon u Medulinu. Vrlo kratko radila je u ljekarni Kaštel u Pazinu, kada je 3. 9. nesretno završila svoje putovanje u Pazin. Sudjelovala je na stručnim skupovima našeg društva. Ivanin sprovod bio je 6. 9. 2014. u rodnom Metkoviću. Naša iskrena sućut Ivaninoj obitelji, njezinom zaručniku i kolegicama iz njezine ljekarne. 45 OBAVIJESTI ČLANOVI HDFT-a KOJI SE NAKON STRUČNOG SKUPA IŠČLANJUJU IZ DRUŠTVA, TE PONOVNO PRED SKUP - NA KOJEM SUDJELUJU - UČLANJUJU, PLAĆAJU NOVU UPISNINU OD 300 KN I ČLANARINU ZA TEKUĆU GODINU OD 160 KN. Q HRVATSKO FARMACEUTSKO DRUŠTVO organizira: SEMINAR ZA PRIPRAVNIKE FARMACEUTSKE TEHNIČARE 24. – 26. studenoga 2014. (9.00 – 15.00 sati) Svrha seminara je priprema kandidata za stručni ispit. Seminar se održava u prostorijama HFD-a, Masarykova 2, Zagreb. Zainteresirani pripravnici mogu se prijaviti najkasnije do 15. studenoga 2014., u poslovnici HFD-a, Masarykova 2, Zagreb, tel. 01/ 48 72 849, faks: 01/ 48 72 853, e-mail: hfd-fg-ap@zg.t-com.hr , gdje će dobiti sve dodatne informacije, program seminara i pisani materijal. 46 Obavijest Članom društva ne postaje se slanjem pristupnice, već uplatom članarine i upisnine. Ovaj broj časopisa nije dostavljen članovima koji nisu platili članarinu za 2014. godinu 47 mama zna NAJBOLJE 48 Žali se Štef doktoru da ne vidi tko prolazi drugom stranom ulice, sve mu je mutno pred očima. Kaže doktor nakon napravljenih nalaza: - Gospon Štef, loši su vam rezultati kolesterola, šećera…krvna slika…, ništa ne valja. Morat ćete pripaziti na prehranu: bez slanog, masnog, kobasica, špeka, slatkog, vina, rakije, piva… Razmisli Štef, pa kaže: - Znate kaj, doktore, kad malo bolje razmislim, briga me tko prolazi drugom stranom ulice. 49 KAKO PLATITI ČLANARINU? Svoju člansku obvezu plaćanja članarine redovito možete obaviti uplatom svake srijede u prostorijama HDFT-a, Zagreb, Capraška 1 (za članove iz Zagreba i okolice), kod predsjednika podružnica prema dogovoru ili uplatom na račun HDFT-a. Kod uplate putem uplatnice, molimo vas da ispunite sve rubrike: 1. za godinu za koju plaćate članarinu, 2. svoj broj članske iskaznice i 3. točan broj IBAN HR3423600001101240952, te svoje ime i prezime. Zahvaljujemo svima koji su podmirili svoju člansku obvezu. Ako ste iz bilo kojeg razloga ostali u dugu, članarinu treba uplatiti prvo za protekle godine. Odlukom Središnjeg odbora članarina se mora uplatiti do 30. travnja tekuće godine. Obavezno javite na adresu HDFT-a svaku promjenu prezimena, adrese stanovanja i mjesta rada. 50 UPUTE ZA SURADNJU Časopis donosi 1. Originalne stručne radove iz područja farmacije i srodnih struka. 2. Informacije o novoodobrenim lijekovima, prirodnim lijekovima, homeopatskim proizvodima, dijetetskim namirnicama i preparatima za medicinsku kozmetiku. 3. Intervjue s uglednicima iz javnog života i struke, te članovima HDFT-a. 4. Članke o radu farmaceutskih ustanova i poduzeća te komentare zakonskih propisa i podzakonskih akata važnih za struku. 5. Izvješća o radu tijela HDFT-a, komisija i podružnica, te održanim skupovima u organizaciji HDFT-a ili drugim udrugama čija tematika predstavlja interes članova. 6. Upite članova s odgovorima. 7. Društvenu rubriku. 8. Različite vijesti i obavijesti. Tehničke upute za pripremu tekstova za objavljivanje 1. Tekstovi mogu biti dostavljeni na disketi, CD-u ili elektronskom poštom, pisani u programu Microsoft Word document, s dvostrukim proredom, format B5 (ISO), sve margine 2,5 cm; slova times, veličina 11pt. 2. Crteži, tablice i fotografije - trebaju biti jasni i oštri, da se mogu valjano reproducirati. Trebaju biti označeni brojem, odnosno mjestom gdje se nalaze u tekstu, a slike pojedinačno spremiti kao posebni dokument u JPG formatu 3. Na početku teksta upisati - naslov, ime(na) i prezime(na) autora, titula, znanstveni stupanj - pune nazive ustanove - podnaslove u tekstu pisati bold slovima i odvojiti razmakom između redova 4. Literaturu citirati redosljedom, kako je navedena u tekstu, te dolje navedenim načinom. Časopisi: prezime autora i inicijal imena, naslov članka u originalu, skraćeni naziv časopisa prema međunarodnim referentnim časopisima, godište izlaženja, svezak, godina izdanja i stranice. Primjer: Francetić I., Vrhovac B., Praćenje nuspojava lijekova u Hrvatskoj 1993. godine Pharmaca 32 (1994), 221-36. Knjige: prezime autora i inicijal imena, naslov knjige, izdavač, grad, godina izdanja i stranica. Primjer: Bencarić L., Registar lijekova u Hrvatskoj, Udruga zdravstva Zagreb, Zagreb, 1994, 34. 5. Preporučena duljina teksta je 5 – 10 stranica. 6. Svi tekstovi podliježu lekturi. 7. Materijali se šalju na adresu izdavača: Hrvatsko društvo farmaceutskih tehničara, Capraška 1, (Medika) 10000 Zagreb, ili elektronskom poštom na adresu: urednistvo@hdft.hr 8. Materijali se ne vraćaju. “FARMACEUTSKI TEHNIČAR” je stručno informativno glasilo Hrvatskog društva farmaceutskih tehničara sa sjedištem u Zagrebu, Capraška 1. Upisano u registar Udruge RH, 6. travnja 1998. godine pod brojem 00000551. Ured za priopćavanje Vlade RH, temeljem Zakona o priopćavanju, izdao je potvrdu pod rednim brojem 50402/97-01, 9. svibnja 1997. godine o prijavi novina i odobrio izlaženje ISSN 0350-5715. Osnivač lista je Hrvatsko društvo farmaceutskih tehničara, a financira se sredstvima HDFT-a i prodajom stranica lista za promidžbene poruke, uz pomoć drugih institucija i donatora. Stručno informativni časopis izlazio je od 1968. do 1975. godine pod imenom BILTEN; 8 god., 16 brojeva, a od 1976. do 1985. godine, 9 god., 11 brojeva pod imenom FARMACEUTSKI TEHNIČAR. List izlazi četiri puta godišnje u obimu koji utvrdi nakladnik, a primaju ga svi članovi HDFT-a besplatno. Odgovornost za stručnost tekstova preuzimaju autori. 51 SADRŽAJ Izreka ..................................................................................................... Uvodnik .................................................................................................. Razvoj i funkcije probavnog sustava čovjeka .................................... Opstipacija u djece................................................................................ Utjecanje na ponašanje pacijenata u ljekarni .................................... Ljekarništvo u franjevačkim samostanima Provincije sv. Ćirila i Metoda XI. ........................................................................................... Indijski trputac...................................................................................... 3 5 7 11 19 25 33 IZ RADA DRUŠTVA Ususret 60. godišnjici postojanja i neprekidnog djelovanja HDFT-a 1956. – 2016............................................................................................ 35 IZ POVIJESTI DRUŠTVA Stara pavlinska apoteka u gradu Olimju........................................... 37 IZ RADA PODRUŽNICA Podružnica Dalmacije........................................................................... Podružnica varaždinsko-međimurska ................................................ Podružnica Zagreba.............................................................................. 41 41 42 In memoriam ......................................................................................... 45 OBAVIJESTI ......................................................................................... 46 Zabavni kutak ....................................................................................... 49 52 Naši putevi vode do zdravlja www.medika.hr Razvoj i funkcija probavnog sustava čovjeka Opstipacija u djece Utjecanje na ponašanje pacijenata u ljekarni Ljekarništvo u franjevačkim samostanima Provincije sv. Ćirila i Metoda XI. 1956-2014. 58 godina djelovanja GODINA XVII - BROJ 70 RUJAN 2014 STRUČNO INFORMATIVNI ČASOPIS ISSN 0350-5715
© Copyright 2025 Paperzz