Ž E N A List Bosanskohercegovačkog saveza žena u Švedskoj | Tidskrift utgiven av Bosnien och Hercegovinas Kvinnoriksförbund i Sverige decembar 2006. – mart 2007. | 34 KVINNA mediteran.nu ��������������������� ����������������� ����������������� ������������� ���������������������� Subotom ujutro iz Švedske, srijedom ujutro iz BiH ��������������������������������������������������������������������������������������������������������� ��������������������������������� ����������������������������������������������������������������������������������������������������������� ��������������������������������������� ������������������������������������������������������������������������������������������������������� ������������������������������������������������������������������������������� Langesvej 24 DK-3400 Hillerød www.toptourist.dk Danska + 45 (0) 48 25 38 37 Švedska + 46 (0) 42 13 27 20 + 46 (0) 42 18 29 84 + 46 (0) 86 42 13 78 Banja Luka + 387 (0) 65 52 55 85 + 387 (0) 51 37 03 83 Sarajevo + 387 (0) 33 21 40 74 + 387 (0) 61 22 82 23 Radno vreme ponedeljak - petak 9-18 Subotom, nedeljom i praznicima 10-16 ������ ������ ������ Online rezervacije ����� ��������� ���������� 11 �������� ����������� ������ ����������� ����������� ���������������� ����������������� ������������������ ���������� ����������������� ����������������� ����� ���������������������������������� ��������� ���������� �������� �������� ��������� ���������� ������ ������ ������ ����������� ���������� ��������� ������ ��������� ����� ������� �������� ����� � � � � � � ����� ������� ������������� ���������������� ��������������� �������� ������������ ������� ������� ������������� ���������� ������������ ����������� ���������� ��������� ���������� ������ ���������� �������� ������ �������� �������� ����� ������ ������� ������� �������� �������� ������� ����� ���������� ����� �������� ������ ������ ����� ������� ��������� ������������ ���� ����� ��������� ��������������������������������� ����������������������������� ������������ ������������ �������� ������������� ������������� & Prishtina Livs Specijalni sponzori 3 tombola povratne autobusne karte za BiH o, i još, mnog… mnogo toga Pokloni od Prishtina Livs i Plivit Trade u vrijednosti 2 000 kr u od tombole ide d o h ri p n a p u k Cjelo BiH” fond “Djeci u kvinna · žena | 34 List BH Saveza žena u Švedskoj 12. izvještajna Godišnja skupština BH Saveza žena u Švedskoj Tidaholm, 2007-03-24 (Tidaholms Folkets Park) 2.00 Prijava delegata i gostiju 2.00 Ručak (do 4.30) 4.00 Radni dio Skupštine 5.00 Zabavno-muzički program (za goste) 6.00 Kulturno-umjetnički program 7.30 Zabavno-muzički program Domaćin: Kulturno BH udruženje Tidaholmski ljiljani Tidaholm 3 Foto: Emma Svensson ŽENA-KVINNA Marija Šestić (BiH) Eurosong 2007 ISSN: 1650-5204 Broj/Nummer 34 Godina/Årgång 8 Decembar-Prosinac 2006./ Mart-Ožujak 2007. List BH Saveza žena u Švedskoj Tidskrift utgiven av Bosnien och Hercegovinas Kvinnoriksförbund i Sverige Prvi bosanskohercegovački ženski list izvan Bosne i Hercegovine. Prvi broj: april 1999. Den första bosniska kvinnotidskriften utanför Bosnien och Hercegovina. Första numret: april 1999 Izdavački savjet/Utgivningsråd: Vahida Mehinović (predsjednica) Fikret Babović Hidajeta Babović (Danska) Senada Bešić Selma Borovac Sebiha Crnić Enisa Crnkić Emina Čejvan Sajma Dizdarević Belma Hafizović Fatima Kovačić Sehada Lakota Emira Mehmedbašić Đenana Mrzić (Norveška) Asima Pašalić Jasminka Jasna Perić Ismeta Šeremet Haris Tucaković Glavna i odgovorna urednica/Chefredaktör: Senada Bešić Grafički urednik/Grafisk redaktör: Haris Tucaković Lektor za švedski/Korrekturläsare: Petra Berghäll Adresa/Adress: Bosnien och Hercegovinas Kvinnoriksförbund i Sverige Box 353, 541 28 Skövde, Sweden Tfn: +46 (0)500-48 14 86 Fax: +46 (0)500-41 42 01 Mobil: +46 (0)73-556 36 74 E-post: info@bihsavezzena.com Internet: www.bihsavezzena.com Postgiro: 1269573-0 Org. nr: 866601-5824 Tiraž/Upplaga: 1000 Štampa/Tryck: Vadsbo-Tryck AB, Mariestad +46 (0)501-101 97 Printed in Sweden Cijene oglasa/Annonspriser: Sv/v: 1/1 = 2 000 SEK; 1/2 = 1 200 SEK; 1/4 = 700 SEK 4-färg: 2 ggr Sv/v; sista sidan: 5 000 SEK Naslovna strana/Framsida: Ansambl/Ensemble ”Kolo bosansko” Sarajevo Foto: Haris Tucaković Ola Salo, The Ark (Švedska) M arija Šestić, studentica Muzičke akademije u Banjoj Luci i kćerka Dušana Šestića, autora bh. himne, će ove godine predstavljati BiH na Eurosongu 2007 koji se održava 2. maja u Helsinkiju u Finskoj. Marija Šestić je rođena 987. godine, i student je Akademije umjetnosti u Banjoj Luci, odsjek klavir. Od šeste godine učestvuje na dječijim festivalima u BiH, Srbiji, Crnoj Gori, Rumuniji i Njemačkoj. Sa 3 godina bila je prvi solo pjevač, sa prostora bivše Jugoslavije, pozvana da FRAMSIDAN učestvuje na MTV-u Berlin. Iste godine objavila je svoj prvi CD. Hari Mata Hari je na prošlogodišnjem Eurosongu 2006 pjesmom Lejla osvojio 3. mjesto i tako je ovogodišnjem predstavniku obezbijedio direktan ulazak u finale. Žrijebanje u dvorani Finlandia Hall su obavili domaćini ovogodišnjeg takmičenja Jaana Pelkonen i Mikko Leppilampi. Naša predstavnica Marija Šestić je dobila ., a predstavnici Švedske, grupa The Ark, 2. startnu poziciju. Kolo Bosansko E nsemblen för Bosnien och Hercegovinas folkdanser och sånger – Kolo Bosansko (Bosnisk ringdans) Sarajevo har grundats år 993 med målet och grundinriktningen att samla, bearbeta, förädla och presentera folk- danser och sånger, folktradition och respektabelt kulturarv av alla folk i Bosnien och Hercegovina. Kolo Bosansko har på repertoaren danser och sånger från hela Bosnien och Hercegovina och kan erbjuda konserter med 8-0 olika koreografier under en konsert. Invid sånger och danser presenterar de segmenten av folktradition, musik-sceniska föreställningar avsedda för särskilt ändamål (traditionella bröllop osv.), underhållningsprogram och även en hel rad andra intressanta dans- och musikprogram. Förutom talrika uppträdande i Sverige, har Kolo Bosansko framträtt för publikerna i Belgien, Egypten, Slovenien, Spanien, Turkiet, Tyskland, Österrike osv. På framsidan: En detalj från uppträdandet av Kolo Bosansko i Skövde under deras Sverigesturné från den 3 till den 3 november 2005. NASLOVNICA A nsambl narodnih igara i pjesama Bosne i Hercegovine Kolo Bosansko Sarajevo je osnovan 993. godine sa ciljem i osnovnom orijentacijom sakupljanja, obrade, umjetničke dogradnje i prezentacije igara i pjesama, respektabilne kulturne baštine, bogate folklorne tradicije i narodnih običaja naroda u Bosni i Hercegovini. Kolo Bosansko na svom repertoaru ima igre i pjesme naroda iz svih krajeva Bosne i Hercegovine i može ponuditi publici izvođenje cjelovečernjih plesnih koncerata, sa 8-0 različitih koreografija u toku jednog koncerta, u kojima su pored pjesme i plesa prikazani segmenti narodnih običaja, zatim muzičko-scenskih predstava namjenskog karaktera, muzičkih programa zabavnog aranžmana i niz drugih interesantnih plesnih i muzičkih programa. Pored brojnih nastupa u Švedskoj, Kolo Bosansko se predstavilo i publici u Austriji, Belgiji, Egiptu, Njemačkoj, Sloveniji, Španiji, Turskoj itd. Na naslovnici: Detalj sa nastupa Kola Bosanskog u Skövdeu tokom turneje u Švedskoj od 3. do 3. novembra 2005. Kontakt: Kolo Bosansko Branilaca Sarajeva 24, 71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina Tfn/Fax: ++387 (033) 21 25 76, 20 55 38, E-post: bkc@bih.net.ba List BH Saveza žena u Švedskoj 34 | žena · kvinna Haagtribunalen har öppnat dörren till nya folkmord Internationella jurister har definierat detta begrepp så att skulden för folkmord kommer att vara omöjligt att bevisa. Haški sud otvorio vrata za nove genocide Međunarodni pravnici su taj pojam definisali tako da je krivicu za genocid gotovo nemoguće dokazati. M assakern på 8,000 muslimer i den bosniska staden Srebrenica 995 var folkmord, konstaterar Internationella domstolen i Haag. – Domstolen konstaterar att handlingar som utgör folkmord begåtts av medlemmar av den Bosnienserbiska armén, sade domaren Rosalyn Higgins. I samma utslag slår domstolen fast att andra massmord i olika delar av Bosnien under kriget 992-95 inte utgjorde folkmord. (TT-AFP) P S S okolj nad 8,000 muslimana u bosanskom gradu Srebrenici 995. je bio genocid, konstatuje Međunarodni sud u Den Haagu. – Sud konstatuje da su radnje koje predstavljaju genocid počinjene od pripadnika Vojske Bosanskih Srba, rekla je predsjednica suda Rosalyn Higgins. U istoj presudi je sud zaključio da ostala masovna ubistva u različitim dijelovima Bosne i Hercegovine tokom rata 992-95. ne predstavljaju genocid. (TT-AFP) erbien friades på måndagen (2007-026) från anklagelser om folkmord under kriget i Bosnien. Men Internationella domstolen i Haag anser att Serbien ändå bröt mot folkrätten genom att inte agera för att hindra folkmord på bosniska muslimer i Srebrenica 995. (DN) I nternationella domstolen i Haag har beslutat att folkmordet begåtts i Srebrenica, men inte på hela territoriet av Bosnien och Hercegovina. Det är likadant som att besluta att nazisterna begick folkmord mot judarna i fem-sex koncentrationsläger, men inte på hela territoriet. Detta är till sist ett väldigt ovanligt beslut, ty enligt deras logik – folkmordet kan helt enkelt inte fysiskt utgöras på varje kvadratcentimeter av landet. (Žarko Puhovski, Ordförande för Kroatiens Helsingforskommittén, FENA) rbija je oslobođena u ponedjeljak (20070-26) optužbi za genocid tokom rata u Bosni i Hercegovini. Ali Međunarodni sud u Den Haagu smatra da je Srbija ipak prekršila međunarodni zakon jer nije djelovala da spriječi genocid nad bosanskim muslimanima u Srebrenici 995. (DN) Vem är nästa?/Ko je slijedeći? (Art Publishing, Sarajevo, 1994.) D M eđunarodni sud je zaključio da se genocid dogodio u Srebrenici, ali ne na čitavom teritoriju Bosne i Hercegovine. To je isto kao da su zaključili da su nacisti počinili genocid nad Židovima u pet-šest logora, a ne na cijelom teritoriju. To je u krajnju ruku veoma neobičan zaključak, jer po njihovoj logici genocid jednostavno nije moguće fizički počiniti na svakom kvadratnom centimetru države. (Žarko Puhovski, Predsjednik Helsinškog odbora Hrvatske, FENA) D et finns planetarisk enighet om att det begicks folkmord i Srebrenica och detta har även i måndags vidimerats med FNtribunalens sigill. Som lagbrytarna för denna krigsförbrytelse förklarades de politiska och militära makterna av självförklarade Republika Srpska… Internationella jurister har definierat detta begrepp så att skulden för folkmord kommer att vara omöjlig att bevisa. De har med detta trasserat s.k. dödsfabrikens väg som börjar i Auschwitz och fortsätter i Kambodja, Ruanda, Bosnien, Sudan… (Gojko Berić, Oslobođenje) Refuchess (Art Publishing, Sarajevo, 1994.) a je u Srebrenici počinjen genocid, o tome postoji planetarna saglasnost, koja je ovog ponedjeljka ovjerena pečatom Međunarodnog suda pravde. Kao krivci za taj zločin proglašene su političke i vojne vlasti samoproglašene Republike Srpske… Međunarodni pravnici su taj pojam definisali tako da je krivicu za genocid gotovo nemoguće dokazati. Time su trasirali tzv. put fabrika smrti, koji počinje u Aušvicu, a nastavlja se preko Kambodže, Ruande, Bosne i Hercegovine, Sudana… (Gojko Berić, Oslobođenje) kvinna · žena | 34 List BH Saveza žena u Švedskoj 5 AKTIVNOSTI Kulturna manifestacija regije Zapad Nakon bogate izložbe ručnih radova predstavili se bh. književnici i umjetnici iz Göteborga: Nizama Granov Čaušević, Zulfa Kotorčić, Meho Baraković, Enisa Popović Čengić, Saida Malkoč Trnka i Hadžera Omerović Piše: Haris TUCAKOVIĆ S ekcija žena Fatima Gunić je 9. decembra 2006. u Göteborgu bila domaćin Kulturne manifestacije regije Zapad. Ovog puta je, uz brojne i predivne rukotvorine naših žena, posvećena veća pažnja predstavljanju bh. književnika i umjetnika koji žive i stvaraju u Göteborgu. Susret su otvorile i pozdravile prisutne – Munevera Hebib, predsjednica te sekcije, Fatima Kovačić, koordinatorica za regiju Zapad, i Vahida Mehinović, predsjednica Saveza žena. N IZAMA GRANOV ČAUŠEVIĆ je rođena u Janji, a do rata je živjela u Goraždu. Po dolasku u Švedsku je učestvovala u projektu Skriv ett brev till sitt barn (Napiši pismo svom djetetu) koji je 999. godine rezultirao knjigom Tid att minnas (Vrijeme sjećanja), a u kojoj je objavljena i jedna njena priča. Time je Nizamina ljubav prema književnosti i želja iz rane mladosti da se bavi pisanjem – postala stvarnost i ohrabrenje za njena dalja nastojanja. Svoju prvu samostalnu knjigu Hotell Tre Kronor, i to na švedskom jeziku, objavila je četiri godine kasnije. – Knjiga nosi naslov izbjegličkog prihvatilišta u kojem sam zajedno sa svojom djecom provela prvih šest mjeseci našeg izbjegličkog života u Švedskoj. Nisam mogla čak ni sanjati da ću nakon deset godina od mog dolaska u Švedsku u istom zdanju, samo renoviranom i sa novim imenom Spar, prezentirati moju knjigu. Ogromnu potrebu da ispričam šta se to desilo meni i mojoj porodici, kao i želju da Šveđanima približim krvavi bosanski rat, pretočila sam u tri stotine stranica knjige Hotell Tre Kronor. Time sam na neki način htjela pokazati i da mi nismo repa bez korijena, nego da itekako imamo i kulturu i historiju i sve drugo. Mnogi su me 6 Nizama Granov Čaušević Šveđani pitali i u razgovoru rekli da im je tek čitanjem te knjige postalo jasno šta se to u Bosni desilo, kaže Nizama Granov Čaušević i dodaje da veliku zahvalnost duguje projektu Göteborgska tidsspeglar, koji njeguje multikulturalnost Göteborga, a koji je i finansirao štampanje knjige. Po nagovoru porodice, rodbine i mnogih Bosanaca i Hercegovaca koji su došli u Švedsku, a nisu dobro savladali jezik, Nizama je prevela knjigu na bosanski i objavila je, u nešto manjem obimu, pod naslovom Hotel Tri krune, naredne, 2004. godine. I ta knjiga je naišla na dobar prijem čitalaca a kompletno izdanje rasprodano. Autorica kaže da namjerava naljeto štampati drugo izdanje te knjige. Nizama je nakon toga s puno entuzijazma počela paralelno pisati dvije stvari, na švedskom i na bosanskom. I kad je poodmakla u tim tekstovima, dala je svom mužu Hajrudinu, koji je inače profesor List BH Saveza žena u Švedskoj K vinnosektionen Fatima Gunić har den 9 december 2006 i Göteborg anordnat en kulturmanifestation för region Väst. Munevera Hebib, Fatima Kovačić och Vahida Mehinović har öppnat programmet och hälsat de närvarande välkomna. Den här gången, invid talrika och väldigt vackra kvinnohantverk, har man ägnat större uppmärksamhet åt att presentera bosniska författare och konstnärer som bor i Göteborg: Nizama Granov Čaušević, Zulfa Kotorčić, Meho Baraković, Enisa Popović Čengić, Saida Malkoč Trnka och Hadžera Omerović. književnosti, da pročita to što je napisala, a on joj je doslovce ovako odgovorio – batali pisanje na švedskom jeziku, piši na bosanskom, mnogo se lakše možeš izraziti i mnogo ljepše na maternjem jeziku. Nizama ga je poslušala i od toga je nastala knjiga Umihana na bosanskom jeziku. – Radi se o jednom prelomnom trenutku u životu nas Bošnjaka, a to su pedesete godine prošlog vijeka, kad su rijetki odlučili da svoju žensku djecu pošalju na školovanje u druge gradove. Naravno, uz veliko podozrenje svih ostalih koji to nisu radili. Ali, na sreću, bilo je i takvih roditelja koji su se poveli za naprednijim i svoju djecu slali u školu. Kažem prelomni trenutak, pa kad je sve to naprijed krenulo, onda smo mi među našim Bošnjakinjama imali i jako puno i doktorica i pravnica i učiteljica i profesorica… Ali, uvijek ima ono ali, mnogi roditelji koji su svoju žensku djecu dali u školu, ipak su, ako su bili od begovskog soja, kakvi i jesu u ovoj mojoj knjizi, zadržali patrijarhalna razmišljanja kada je u pitanju izbor kćerkinog partnera i to čini dramski zaplet u ovoj knjizi za koju kažu da su je pročitali u jednom dahu. To je uglavnom sadržaj Umihane, knjige o ljubavi, prijateljstvu i umijeću žrtvovanja, rekla je na kraju Nizama Granov Čaušević. Z ULFU KOTORČIĆ sam viđao na svim susretima žena u Göteborgu kojima sam od 999. godine prisustvovao, ali, nažalost, nisam znao o kome se radi. Nizama je ovog puta iskoristila priliku da je predstavi: – Naša Zulfa je došla kao izbjeglica kao i svi mi ostali. Ali kad je neko mlad duhom, onda teško stari. Pa je naša Zulfa angažovana, ako niste znali, u Pozorištu na Angeredu (Angereds Teater) u kojem je glumila u dva pozorišna komada rame uz rame sa ostalim švedskim glumcima. I nije 34 | žena · kvinna Dio izloženih ručnih radova domaćina – sekcije ”Fatima Gunić” Göteborg da mi kažeš ptico mila jesi li se umorila jesi l’ gnijezdo sagradila mlade ptiče odgojila novom jatu pridružila kao i ja ptico mila. ovako na javnim mjestima i uvijek sam taj svoj govor završavao ili počinjao na način da zamolim svakog čovjeka našeg da govori – prvo vrlo pozitivno o zemlji iz koje je došao, i drugo – da oko sebe širi pozitivnu energiju jer je Bosna i Hercegovina zemlja koja je ipak u Evropi. Mnogi ne žele i neće da shvate da smo iz Evrope došli u Evropu, kaže Baraković. Govoreći o svojoj dvojezičnoj zbirci Stockholm iznutra i druge pjesme, Baraković je dalje kazao se ”ne može funkcionisati u Švedskoj kao pisac, ako nemate dvije-tri knjige objavljene na švedskom jeziku”. Baraković ne krije duboko razočarenje zbog gašenja trebinjskog lista Izvori (objavljenja su 63 broja), nakon čega je osnovao Kulturno udruženje Broarna-Mostovi koje okuplja prvenstveno osobe iz kulture. – U Švedskoj nastaje književnost na bosanskom jeziku koja se mora na neki način M Zulfa Kotorčić samo na tome stalo – nego je ona dobila glavnu ulogu u jednom dokumentarnom filmu kojeg su snimali studenti sa Filmske akademije. Zulfa ima i zlatne ruke i radi predivne stare narodne nošnje u minijaturi. Zulfa piše i pjesme a ja sam se odlučila za pjesmu Lastavice ptico mila: Lastavice ptico mila kuda širiš lahka krila jesi l’ Bosni poletjela jesi l’ je se zaželjela kao i ja ptico mila. Lastavice ptico mila da l’ ćeš sresti jato svoje da l’ ćeš naći gnijezdo svoje ili su ga porušili ko i moje ptico mila. Lastavice ptico mila da li ćeš se ovdje vratit kvinna · žena | 34 EHO BARAKOVIĆ je rođen u Banjoj Luci a najveći dio svog života proveo je u Trebinju. Nakon objavljivanja pjesme Nije više Trebinje juna 993. u beogradskoj Borbi, zatvoren je, zlostavljan, i dalje kako slijedi. Pušten je, kako kaže, ”s preporukom koju sam očekivao: da odem iz grada. Ušao sam u prvi autobus…” Baraković je do tada objavio 8 zbirki poezije, od kojih jednu na talijanskom. Nakon toga slijedi njegov period Plavske zvijeri u kojem nastaje 5 zbirki poezije pisanih u sobi broj 303 hotela Plavsko jezero (pretvorenog u izbjeglički centar) u Plavu, Crna Gora. U tom ciklusu je i Homo Balcanicus, za moj ukus jedna od najdubljih izbjegličkih zbirki poezije, uopšte. – Ko prati kulturna, odnosno književna događanja na prostorima Švedske – sigurno zna za moju ”malenkost”. Ja sam prvu knjigu objavio 972., prije 34 godine, kad sam bio vrlo mlad. I samom tom knjigom, koja se zvala Azil, naslutio sam da ću kao pisac i kao čovjek završiti ili otići u neka prostranstva koja se zovu druga zemlja, drugi prostori itd. To je poetsko što čovjek nosi sa sobom, odnosno ta slutnja čovječja je svojstvena samo odabranim, kaže Meho Baraković. Baraković je u Švedsku došao 995. godine i objavio 3 knjige na švedskom jeziku. Član je Saveza pisaca Švedske i Društva pisaca Bosne i Hercegovine koju smatra svojom matičnom zemljom i ističe da prevashodno sve ono što radi, radi za afirmaciju Bosne i Hercegovine. – Puno sam puta bio u prilici da govorim List BH Saveza žena u Švedskoj Meho Baraković respektovati. Prošle godine na Sajmu knjiga u Sarajevu vidio sam da i u drugim sredinama van Bosne i Hercegovine nastaje jedna književnost koja će kasniji značiti puno više nego što to u ovom trenutku znači, rekao je Meho Baraković najavivši svoju slijedeću, 9. zbirku poezije Göteborg ili ko bi rekao da je to moguće koja bi za par mjeseci trebala doći u ruke čitalaca. E NISA POPOVIĆ ČENGIĆ, Goraždanka iz Čajniča, se bavi, kako kaže, najljepšim od svih poslova – poslom nastavnika bosanskog jezika punih 35 godina. U Švedskoj je od 992. godine. Enisa je, između ostalog, bila i predsjednica Odbora za kulturu pri BH Savezu žena u Švedskoj 200. i 2002. godine u vrijeme kad je (30. marta 2002.) u Skövdeu organizovana Savezna kulturna manifestacija i izložba ručnih radova koja je okupila preko 350 bh. žena. Skup na kojem se imalo šta vidjeti i čuti. 7 Enisa Popović Čengić Saida Malkoč Trnka Nikad do tada se naše žene nisu u Švedskoj buka. Ako se sjećate kako se završava Smrt okupile u tolikom broju. – Ovo su trenuci kada mi koji se bavimo lijepom riječju možemo kazati o onom što pišemo i da vam to ostane u jednom lijepom sjećanju. Još jedna lijepa večer, jedan susret sa ljepotom, uz ove prelijepe radove. Donijeli smo komadiće naše Bosne, komadiće koje tako brižno čuvamo u našim švedskim seharama, u našim sjećanjima. Te lijepe stvari samo nastaju prema ljepoti naših majki, naših nana i njihovih stvari. Njihovu ljepotu večeras tu gledamo. Moramo biti ponosni na to. Ja mojim pjesmama želim uvijek da zabilježim upravo to, rekla je Enisa Popović Čengić i izrazila veliko zadovoljstvo što nas vidi u tolikom broju i činjenicom da se geteborški bh. kulturni krug sve više proširuje. Enisa je govorila pjesme Čovjek u kamenu i Sjene iz svoje treće zbirke poezije Halka, knjige izvanredno ilustrovane njenim predivnim keramičkim radovima u raku tehnici. – Ovakvih druženja bi trebalo biti više, a i naših pjesama koje govore o ljubavi prema Bosni, ljubavi prema prijateljstvu, prema onom što vrijedi u životu, rekla je na kraju Enisa Popović Čengić. S AIDA MALKOČ TRNKA je dobro znana kulturnim krugovima Göteborga, a ovo je bilo njeno prvo predstavljanje na jednom susretu organizovanom od BH Saveza žena u Švedskoj. Prve pjesme joj je objavljivao Alija Isaković u sarajevskom eminentnom časopisu Život, a prva njena knjiga je izdana 978. godine u sarajevskoj Svjetlosti. U BiH je objavila tri zbirke poezije i u Švedskoj dvije, obje na švedskom, a prevedena je na turski, engleski, češki i francuski jezik. Član je Saveza pisaca Švedske i član švedskog PEN kluba. – Između ostalog, simbol Bosne je ja8 Omera i Merime – ”A u ruke rumenu jabuku, / Da se znade da su dragi bili”. To je ta jabuka koju ja pravim, to je ta jabuka koja je simbol ljubavi, kaže Saida Malkoč Trnka i nastavlja da je, nakon bombardovanja Sarajeva, došla sasvim slučajno u Švedsku. Bili su na putu za Pariz gdje su njeni prijatelji iz djetinjstva, zajedno sa Safetom Sušićem i prof. dr. Predragom Matvejevićem, koji je preveo njene pjesme na francuski, garantovali za njenu porodicu da može doći u Pariz. Međutim, Pariz se nije pokazao nimalo kosmopolitskim. Francuzi ih nisu pustili i rekli su da Saida i njena djevojčica mogu ući, ali ne i njen muž Muhamed – jer oni imaju dovoljno muslimana iz Maroka. Nikakve garancije nisu pomogle. Nepune tri godine nakon dolaska u Švedsku objavila je knjigu na švedskom jeziku Frusna bilder, za koju je dobila Nagradu za kulturu grada Göteborga. Saida ističe da je u ovom gradu napravila više od 50 izložbi – što neki švedski umjetnici nisu uradili ni za cijeli svoj život. – Formirala sam internacionalni ženski nättverk (mrežu) za žene koje su akademski obrazovane, koje govore više jezika, koje pišu poeziju, sviraju, slikaju… da se družimo zajedno. Pozivala sam naše žene, Enisu Popović Čengić i druge, i nije bilo biblioteke u ovom gradu i okolini koja nije vidjela naše slike i naše radove. Doprinijela sam, čini mi se na najbolji način, da se stvori jedna slika o bosanskoj ženi kao ženi koja je kreativna, koja zna, koja može i koja hoće i jeste dio Evrope, kaže Saida Malkoč Trnka. Nedavno su imali program posvećen doprinosu šansone u razvoju evropske književnosti i kulture i program o feminizmu koji nije produkt švedskog gledanja na feminizam nego svjetskih i evropskih trendova. List BH Saveza žena u Švedskoj Hadžera Omerović Folkuniversitet je pokazao interesovanje da se oba programa ponove. Saida kaže da su njene lutke obišle Londona, Pariz, Peking… sve krajeve svijeta jer su bile izložene baš u Gradskom muzeju. Puno stranaca je posjećivalo Göteborg, pa su na taj način zapažene. Pozvala je sve na otvaranje njene izložbe bosanskih pejsaža i drugih motiva rađenih u vuni, 3. februara u Kulturhuset Bagaregården u Göteborgu. – Ja imam ovdje jednu lutku koja se zove Tufna. To je lutka koja nije za prodaju, to je lutka koja meni dozvoli da sa 50 godina ostanem dijete. Ova lutka zna na stotine, na hiljade dječijih pjesama. Pošto se jedna djevojčica tako strpljivo družila sa mnom i željno iščekivala da vidi kakve će biti te jabuke koje ja danas uradim, ona će dobiti ovu jabuku jer ona smatra da je ta najljepša, rekla je Saida Malkoč Trnka završavajući svoje predstavljanje ”jednom jedinom pjesmom koja živi u meni a koja živi i u ovoj lutki … u jednom danu 400 minuta, ljudi se mogu rastati 400 puta, ali samo jedan rastanak će da boli – kada odlazi osoba koja se voli…” H ADŽERA OMEROVIĆ se prije dvije godine, na Godišnjoj skupštini BH Saveza žena u Örebro-u, predstavila svojom knjigom Bošnjačka duša satkanom od 33 kratke priče. – Ja pišem prozu i poeziju, a kažu mi da tako interesantno znam čitati. Više volim pročitati nego govoriti o sebi, a za ovo veče sam izabrala priče Teferič i Svileni šal iz Bošnjačke duše i pjesmu Ispovijest iz zbirke poezije koja u pripremi. Ta pjesma je posvećena mojoj majci, rekla je Hadžera. O Hadžeri Omerović najbolje govore njene priče i pjesme koje ona tako iskreno, prisno i toplo izgovara, kao iz duše naše Bosne i Hercegovine. 34 | žena · kvinna Književno veče supružnika Nizame i Hajrudina Kulturno udruženje ”Broarna-Mostovi” iz Angereda, Göteborg, osnovano je februara 2006. Ovo udruženje je privuklo posebnu pažnju Poetskom večeri Bele Džogović i Književnom večeri Nizame Granov Čaušević i Hajrudina Čauševića, i najavljuje Književno veče s Midhatom Ajanovićen Ajanom za 16. aprila u Folkets hus Hammarkullen. Piše: Meho BARAKOVIĆ T okom prošle, dakle 2006. kalendarske godine, prema mojoj evidenciji, koja možda i nije potpuna, u Švedskoj je objavljeno slovom i brojem 4 knjiga proze i poezije na bosanskom (i švedskom) jeziku, autora iz Bosne i Hercegovine, i Sandžaka, a koji žive u ovoj skandinavskoj zemlji. To je pokazatelj koji se može ”čitati” i kao konstatacija da ovdje nastaje jedna književnost i izvan granica Bosne i Hercegovine. Pored pisaca koji su kao pisci došli u ovu zemlju, može se reći da ima stvaralaca koji su ovdje – piscima postali. Nedavno, 23. januara, u organizaciji Biblioteke na Hjällbu (Biblioteket i Hjällbo), u predgrađu Göteborga, i Kulturnog udruženja Broarna-Mostovi, održano je u Biblioteci na Hjällbu književno veče supružnika Nizame Granov Čaušević i Hajrudina Čauševića. Nakon pozdravnog Slova rukovodioca biblioteke, obratio sam se prisutnima, kao suorganizator i domaćin, dajući osnovne podatke (biografske) i književničke. Tom prilikom sam rekao da je Nizama Granov Čaušević rođena u Janji a do rata je živjela u Goraždu. Svoju prvu knjigu, što je posebna zanimljivost, je napisala i objavila na švedskom jeziku 2003. Tu svoju prvu knjigu, sama je prevela na bosanski jezik i objavila je pod naslovom Hotel Tri krune 2004. godine. Umihana je njen drugi roman objavljen 2006. godine. Nizama živi u Göteborgu. Nizamin suprug, profesor Hajrudin Čaušević, na ovoj književnoj večeri predstavio se knjigom memoarske proze Fahro – profesor Fahrudin Baščelija u sjećanjima i anegdotama, objavljenom 2004. godine. Zaista je bilo zanimljivo biti prisutan i slušati ”literarni dvojac” Nizamu i Hajrudina na njihovoj književnoj večeri i prezentaciji njihovih knjiga. I posjeta je bila izuzetno dobra, jer se imalo šta i čuti… kvinna · žena | 34 K njiga Hajrudina Čauševića Fahro – profesor Fahrudin Baščelija u sjećanjima i anegdotama (Planjax, 2004.) je monografija o profesoru Fahrudinu Baščeliji u sjećanju savremenika, dokumentima i, nadasve, viđenju samog autora. Zahvaljujući upravo tom ličnom pristupu i brojnim humornim anegdotama u kojima se ogleda dobroćudnost, vedrina duha i duše ”glavnog junaka”, njegovo neizmjerno čovjekoljublje – čita se kao roman. A ono što iz stranice u stranicu otkrivamo daleko je šire od pojedinačnog životopisa – čitavo jedno istorijsko razdoblje od kraja II svjetskog rata pa do početka osamdesetih godina prošlog stoljeća. Moralo je tako biti jer se biografija Fahrudina Baščelije ne da odvojiti od zbivanja u kulturi i prosvjeti Bosne i Hercegovine tog perioda. On je bio više od aktivnog učesnika nerijetko pokretač, inicijator razvoja i unapređenja školstva društvene sredine u kojoj je boravio. Prije svega u svom rodnom Goraždu a onda i drugim gradovima od Trebinja preko Tuzle do Sarajeva. Sve po potrebi službe. Snagom neposredne iskrenosti, živim, autentičnim dahom i duhom – knjiga je inspirativna, sigurna sam, za sve svoje čitaoce. Posebno za prosvjetne radnike jer im pruža uzor, zvijezdu vodilju na nerijetko trnovitom prosvjetarskom polju. Per aspera ad astra. Sa svjetlom u oku i srcu – do zvijezda se stiže. Fahrudin Baščelija je za to očit dokaz i njegov učenik Hajrudin Čaušević. I svi oni koji su imali sreću da ih upoznaju. A ovoj knjizi zahvaljujući porašće im broj. Da zaključim: knjigu smatram višestruko korisnom i zanimljivom za najširi krug čitalaca. U njoj kuca bilo ne samo izuzetnog čovjeka oko koga se obvila, već i značajnog istorijskog razdoblja naše zemlje koje treba zapamtiti. (Iz recenzije Vojislave Vasiljević) List BH Saveza žena u Švedskoj 9 D va događaja ovih dana pobuđuju pažnju mladih i starih stanovnika ovoga grada a vezana su za ličnosti koje su ”Naše Gore List”. Pa pođimo redom: Fudbal D a je fudbal najljepša i vjerovatno najvažnija sporedna stvar na svijetu pokazuje i primjer novoosnovanog seniorskog fudbalskog kluba Bosna iz Helsingborga. Prošle godine su dvije Korpen ekipe: FK Bosna i BIH 94 krenule u takmičenje bez pretjerano velikih iluzija i sa skromnim ambicijama. Međutim, rezultati polusezone a posebno kraja sezone bili su zaista impozantni. Ekipa je osvojila ubjedljivo prvo mjesto i stekla uslove za takmičenje u švedskoj Herrar Div. 4 Nv. C. Takvom početku, a kasnije i nastavku aktivnosti, malo se ko tada nadao. Ali, mali broj entuzijasta i bogat repertoar igračkog kadra ulijevao je nadu u ljepšu i bolju budućnost. Zato je ubrzo nakon završetka prvenstva imenovan stručni štab i obavljene sve neophodne formalnosti za dostojnu prezentaciju FK Bosna u gradu i šire. Na čelu stručnog štaba izabrani su provjereni igrači i stručnjaci koji su i u proteklom periodu vodili veći broj klubova sa šireg područja Skåne. Na samom početku trenerski tandem Damir Porobić i Mustafa Kuruzović ima povjerenje igrača, uprave i navijača ovog mladog i nadasve ambicioznog sastava. A na samom početku trenerski tandem računa na spoj iskustva i mladosti tako da je prvu zvaničnu prijateljsku utakmicu započeo u sastavu koji s obzirom na premijeru zaslužuje i konstataciju pa pođimo redom: Jasmin Kuruzović, Dženan Dugalić, Amir Ćato, Samir Alibašić, Hilmija Dugalić, Mersad Halilović, Husein Mušović, Mustafa Kuruzović, Samir Nurović, Anes Oraščanin, Esad Pendek. Na klupi su ovaj put sjedili: Jasmin Mišanović, Igor Mišanović, Bernard i Eldar Cacan. Na raspolaganju trenerskom tandemu su u narednoj sezoni su i: Boris Jurišić, Amil Pejkušić, Haris Kršlak, Amir Kusturica, Dženan Čubro, Edin Jahić, Damir Konaković i Mirza Huseinbašić. Igrali su otvoreno, borbeno i požrtvovano upravo onako kako su i mnogi njihovi navijači očekivali od njih. Na kraju rezultat i nije toliko bitan koliko činjenica da su u potpunosti opravdali ukazano povjerenje. Problem finansija koji se uvijek pojavljuje u ovakvim situacijama bar na početku je riješen zahvaljujući pojedincima zaljubljenicima u fudbal i vrlo uspješnoj saradnji ovdašnja dva renomirana udruženja: BIH 04 10 Mi sa ponosom o njima Dva događaja pobuđuju pažnju mladih i starih stanovnika Helsingborga Piše: Elvedin DUROVIĆ i BIH 94 koji su konkretnim materijalnim sredstvima omogućili novoformiranom klubu da može raditi i djelovati pod optimalnim uslovima. Ilustrativan je primjer udruženja BIH 04 i BIH 94 iz Helsingborga koji su cjelokupni prihod sa kulturno-zabavne manifestacije namijenili za regulisanje neophodnih potreba za početak rada fudbalskog kluba (oprema, registracija, administracija … ). Zato vjerovatno i treba podstaknuti i druge pojedince i udruženja da krenu ovim putem u pomoći mladim ljudima da i kroz sport steknu afirmaciju i ugled u tuđem svijetu. U razgovoru sa šefom stručnog štaba Damirom Porobićem i njegovim zamjenikom Mustafom Kuruzovićem saznali smo da je cilj ove mlade ekipe zadržati status a već naredne godine konsolidovati ekipu i P å sistone har två saker väckt uppmärksamhet hos de unga och gamla bosnierna som bor i Helsingborg – fotboll och gymnastik. Den nygrundade Fotbolls Club Bosna från Helsingborg har placerats i Herrar Div. 4 Nv. C till full belåtenhet av dennes supportrar från renommerade bosniska föreningar BiH-S-04 och BiH 94. Bosniskan Džana Damjanović är en av 17 unga flickor från GF Ling Helsingborg som i sin idrottskarriär på den svenska och den internationella gymnastikscenen vunnit många medaljer och priser. Džana började med gympa när hon bara var 4 år och är idag en etablerad landslagspelare. spremno dočekati novi izazov – plasman u veći rang takmičenja. Mnogi sa nestrpljenjem očekuju početak takmičenja zakazanog za 5. april ove godine i prvi zvanični nastup protiv ekipe Vallåkra IF iz Vallåkre. Zato nije daleko mnogima da sa područja Skåne dođu, vide i bodre naše momke u premijernom nastupu. Po onome što su pokazali u pripremnom periodu sigurno nas neće razočarati… Poslije premijere slijede susreti sa renomiranim protivnicima kao što su: Croatia Hgb KIF, Helsingborgs AIS, Billesholms GIF, Mörarps IF i mnogi drugi… Zato umjesto instrukcija i opstrukcija svojstvenih nama i našem mentalitetu poželimo ovom mladom sportskom kolektivu puno uspjeha u budućem radu i dostojnu prezentaciju naše zemlje na svim terenima sirom Švedske. FK Bosna – šampioni Korpena 2006. List BH Saveza žena u Švedskoj 34 | žena · kvinna Džana Damjanović u prvom planu – GF Ling, Helsingborg, prvaci Švedske 2006. Gimnastika A sada o drugoj sportskoj disciplini koja zasigurno nije u samom vrhu popularnosti ali je svojom gracioznošću i estetikom vjerovatno ispred mnogih poznatih sportskih disciplina. Riječ je o sportskoj gimnastici kojom se već dugi niz godina bavi član i mlada reprezentativka Švedske – ponosna Bosanka Džana Damjanović. Skromna i vrijedna učenica 2. razreda Gimnazije prirodno-matematičkog smjera već dugi niz godina se bavi ovim teškim ali atraktivnim sportom. Sa samo 4 godine počela je svoje prve gimnastičko-ritmičke korake i već na početku najavljivala da će se u budućnosti nešto dogoditi. Ako informacije radi ilustrujemo nekoliko statističkih podataka o ovoj mladoj djevojci možda će vam biti sasvim jasno o kakvom se talentovanom potencijalu radi. Ona je jedna od 7 mladih djevojaka uzrasta od 6-24 godine koja je u dosadašnjoj karijeri uspjela na domaćoj i međunarodnoj sceni osvojiti mnoge medalje i pohvale vrijedne pomena. Tri puta uzastopno je član pobjedničke ekipe na Juniorskom prvenstvu Švedske. Na švedskom prvenstvu za seniore prošle godine osvojile su drugo mjesto u veoma jakoj konkurenciji i na taj način stekle pravo učešća na Evropskom prvenstvu koje se 2006. godine održalo u češkoj Ostravi. Na evropskoj sceni, iako premijerno, osvojile su treće mjesto u kvalifikacijama a peto u ukupnom plasmanu. Upravo se priprema za prvenstvo Švedske koje će se ove godine održati u Uppsali a nada se ponovnom nastupu na Evropskom prvenstvu 2008. godine. Iako veoma skromna i škrta na riječima FK Bosna – premijerligaši 2007. godine kvinna · žena | 34 List BH Saveza žena u Švedskoj Džana Damjanović na treningu uspijevamo saznati da trenira 4 puta sedmično i to po 3 sata što iziskuje izuzetne napore i odricanja. Ipak ova odlična učenica kaže da joj inspiraciju za nove izazove daju njena najveća podrška osmogodišnja sestra Sara i nešto starija Dženita. Majka Ismeta je bila u pratnji kćerke na Evropskom prvenstvu u Češkoj i ističe da su to nezaboravni trenutci u njenom životu. Otac Izet ne mari baš mnogo za gimnastiku, njegov hobi je lov ali ipak ističe da je ponosan na svaki uspjeh svoje Džane. Mi zajedno sa našim čitaocima možemo samo da poželimo puno ovakvih uspjeha na sportskom i školskom poligonu a do sljedećeg javljanja uživaćemo u akrobacijama i uspjesima ove mlade i nadarene Bosanke. Sa lica mjesta: Elvedin Durović Franz Beckenbauer u društvu našeg reportera 11 Kulturna manifestacija regije Sjever Kulturna manifestacija regije Sjever u Enköpingu privukla pažnju mladih Vrelo Bosne iz Västervika Vrelo Bosne i Muzej grada Västervika pripremaju izložbu suvenira i eksponata iz BiH Piše: Sajma DIZDAREVIĆ K Piše: Azra BEGANOVIĆ ulturna manifestacija regije Sjever održana je 7. decembra u Enköpingu uz prisustvo 50-ak članova. Pored članova iz Enköpinga, susretu su prisustvovale i žene iz Borlängea i Örebra. Susretu je također prisustvovala Vahida Mehinović, predsjednica BH Saveza žena, i ja kao koordinator regije Sjever. Skupu se prvo obratio Suljo Haljković, a zatim Vahida Mehinović. Vahida je prisutnima govorila o tome šta je BH Savez žena do sada uradio i planovima za naredni period te izrazila svoju želju da predstavnici udruženja koji pripadaju Enköpingu dođu na Godišnju skupštinu i lično se uvjere koliko znače naši zajednički susreti. Prisutni su izrazili želju, a da li će doći do realizacije pred nama je sačekamo i vidimo. Na skupu je izabrana predstavnica Enköpinga, Suada Vrabac, koja bi trebala na Godišnjoj skupštini biti i zvanično izabrana kao zamjenik koordinatora regije Sjever. Naravno, kako to obično i bude na svim našim susretima, sve je završeno zajedničkim ručkom, pjesmom i igrom. Posebnu pažnju privukla je grupa omladine u sastavu Dženana Halilović, Amir Halilović, Nura Halilović, Ajla Cerić, Lejla Cerić, Džanina Džindo, Amina Vazda, Mirela Džihić, Admira Vrabac, Zlatan Alagić, koji su nam se predstavili sa nekoliko ilahija, a onda su svi zapjevali i zaigrali uz harmoniku Suada Mehinovića. Stekao se utisak da su svi zadovoljni i naravno svi su poželjeli ponovni susret. Posebnu pažnju privukla je grupa omladine 12 List BH Saveza žena u Švedskoj K ulturno društvo Vrelo Bosne je osnovano 994. godine u Västerviku. Osnivanje društva je obilježeno velikom proslavom u prostorijama Folket Hus u Västerviku na kojoj se okupio veliki broj Bosanaca i Hercegovaca kao i veliki broj Šveđana. Na proslavi su, između ostalih, nastupili i članovi naše folklorne grupe, a gosti su nam bili i folklorna grupa iz Norrköpinga koji su nas oraspoložili igrama iz naših krajeva. Veći broj aktivnosti društva Vrelo Bosne se odvija u saradnji sa NBV-om putem studijskih kružoka (cirkela), između ostalog u ribarskoj, sportskoj i kulinarskoj sekciji, kao i čitanju novina na našem jeziku. Prije par godina smo pokrenuli akciju sakupljanja knjiga na našem jeziku i nakon toga osnovali biblioteku. Društvo Vrelo Bosne obilježava sve važnije vjerske i državne praznike Bosne i Hercegovine. U našim prostorijama možemo gledati bh. TV i čitati našu štampu. Posebno su interesantna druženja žena svakog petka u našim prostorijama. Na tim druženjima, između ostalog, igramo, pjevamo, šalimo se, gledamo naše filmove itd. Više puta smo učestvovali na Kulturnim večerima gdje smo prezentirali našu hranu, izlagali ručne radove, naše starine i dr. 2. februara su nas posjetile Jasna Perić i Zekija Zembo, predstavnice BH Saveza žena. Bio je to prijatan susret kojem je prisustvovao veći broj naših žena i prilika za razmjenu iskustava i dogovor o budućem radu. U saradnji sa Muzejom grada Västervika pripremamo izložbu suvenira i eksponata iz kulturne baštine Bosne i Hercegovine koji će biti izloženi u muzeju mjesec dana. Nadamo se da ćemo ostvariti dobru saradnju sa ostalim društvima i udruženjima u Švedskoj. 34 | žena · kvinna D e första sidorna i tidskriften ŽenaKvinna innehåller texter och informationer om Kvinnoriksförbundets aktiviteter. Här kan man läsa texter om Kulturmanifestationen för region Väst, Litterera kvällen med Nizama Granov Čaušević och Hajrudin Čaušević som anordnades av Kulturföreningen Broarna-Mostovi Angered, Kulturmanifestationen för region Norr och om aktiviteter av föreningar BHS-04 Helsingborg, Vrelo Bosne Västervik, Linköping 2000 Linköping, Bosna Kalmar, Behar Skövde osv. Där finns även information on Kvinnoriksförbundets stiftelse För barn i Bosnien. D esi se nekad da pri prvom susretu sa nepoznatim ljudima osjetite takvu srdačnost i prisnost kao da ste se i ranije poznavali i družili. Onda takvi susreti liče na susrete prijatelja sa puno šale, smijeha i vedrine. Upravo tako je izgledao dugo najavljivani dolazak predsjednice BH Saveza žena u Linköping, u posjetu Bosansko-švedskom kulturnom udruženju Linköping 2000. Ovo udruženje, koje se prošle godine pridružilo BH Savezu žena, po prvi put je 23. februara ugostilo Vahidu Mehinović, predsjednicu, i Jasnu Perić, koordinatoricu aktivnosti BH Saveza žena. Udruženje Linköping 2000 se predstavilo gostima kraćim izvještajem o svom radu i planom rada u kojem se predviđa i bolja saradnja sa BH Savezom žena. Tu saradnju su sa svoje strane obećale i predsjednica Vahida Mehinović, kao i koordinatorica regije Jasna Perić, koje su upoznale udruženje o načinu organizovanja i ulozi BH Saveza žena. Sastanku su prisustvovale i dvije gošće iz udruženja Bosna u Kalmaru, Zihreta-Ika Mujkanović i Sabiha Trčić, koje su zajedno sa dvadesetak članova udruženja Linköping 2000 doprinijele vedrom raspoloženju pri ovom prvom susretu. Sudeći po prijateljskoj atmosferi koja se osjećala tokom ovog susreta, neće se dugo čekati na slijedeće druženje. A to je upravo ono što nam je svima potrebno i jedan od razloga postojanja i bh. udruženja i Saveza. Susreti i druženja na kojima ćemo se upoznavati i jačati naš identitet i osjećaj pripadnosti jednih drugima, a time i zemlji iz koje dolazimo – Bosni i Hercegovini, kao i jačati naše pozitivno učešće u švedskom društvu, kako bi našoj djeci ostavili temelje na kojima će oni graditi još bolje veze među sobom. kvinna · žena | 34 Srdačan susret u udruženju Linköping 2000 Desi se nekad da pri prvom susretu sa nepoznatim ljudima osjetite takvu srdačnost i prisnost kao da ste se i ranije poznavali i družili. Piše: Dinka SALAGIĆ Švedsko-bosansko kulturno udruženje Linköping 2000 je osnovano 2000. godine i u toku svog dosadašnjeg postojanja je kroz različite aktivnosti radilo na uspostavljanju saradnje i razumijevanja među ljudima, kao i na upoznavanju dviju kultura, bh. i švedske. Prošle godine smo organizovali književne večeri na kojima su gosti bili Ševko Kadrić, Uzeir Bukvić, Vehid Gunić itd. Imamo dobru saradnju s Gradskom bibliotekom u Linköpingu koja je rezultirala kupovinom izvjesnog broja naših knjiga, kao i saradnju sa gradskim novinama Corren koje su objavile jednu reportažu o udruženju. Vodimo posebnu brigu da djeca pohađaju nastavu maternjeg jezika. Učestvovali smo i u organizaciji dolaska učenika i nastavnika iz Sarajeva i saradnji škola Linköping-Sarajevo. Škola skijanja je takođe privukla veliki broj djece i omladine, članova udruženja. Priređujemo kulturno-zabavne večeri i programe obilježavanja svih važnijih događaja i datuma (Dan Nezavisnosti BiH, Dan Žena, Dan Republike BiH, doček Nove godine itd.). Realizovali smo više akcija prikupljanje pomoći bolesnima u BiH. U dogovoru sa AF-om zaposlili smo jednu osobu na 50 % radnog vremena u udruženju. Osim ovoga, udruženje ima stalnu i dobru saradnju sa komunom Linköping, Studie främjandet i NBV. Iako zadovoljno svojim dosadašnjim radom, udruženje ima realne planove za naredne aktivnosti koje će dovesti do još boljeg i kvalitetnijeg djelovanja, a za dobrobit svojih članova. Jedna od tih aktivnosti je i aktivno učešće u članstvu BH Saveza žena. Susret s članovima Bosansko-švedskog udruženja ”Linköping 2000” List BH Saveza žena u Švedskoj 13 Susret žena u Kalmaru Uz Međunarodni Dan žena 1857. – običan mit Piše: Jasna PERIĆ N i hladna januarska zima nije spriječila dolazak gošći u Kalmar. Sekcija žena bh. udruženja Bosna u Kalmaru bila je 27. januara 2007. domaćin članicama BH Saveza žena regije Istok, a koje su doputovale iz Oskarshamna, Mönsteråsa, Nybra i Borgholma. Skupu je prisustvovala i Eva Lindgren, konsulent u NBV Sydost, koja je bila oduševljena našom raznovrsnom bosanskom hranom, folklornim igrama, pje- Eva Lindgren, konsulent u NBV Sydost, i Emira Imamović, Borgholm smom, a posebno tombolom. Tombola je humanitarnog karaktera, za djecu u Bosni, Unsko-Sanski kanton, djecu koja upotrebljavaju glutenfri hranu. Osvježavajuća pića je sponzorirala, kao i mnogo puta do sada, firma Prishtina Livs, Avni Krasniqi. Taj dan nam je ostao svima u dubokom sjećanju, a razišli smo se sa obećanjem da ćemo imati ubuduće češće tako toplih i lijepih druženja. Č esto se, u različitim kontekstima, vrti podatak da je Međunarodni Dan žena prvi put slavljen 8. marta 1907. u spomen na 50-godišnjicu spontanih demonstracija tekstilnih radnica u New Yorku 1857., kada je demonstrirano protiv niskih plata, dugih radnih dana i sve žešćeg radnog tempa. Demonstracije je prekinula policija uz brojna hapšenja. Temma Kaplan, profesorica historije na Harvard Univerzitetu, koja je istraživala socijalističke obrede i praznike, odbacuje to navodno porijeklo 8. marta kao običan mit. Taj mit su oko 1955. stvorile francuske feministkinje da bi se Međunarodni Dan žena što manje povezivao sa komunistima i bio spontaniji nego odluka donijeta na konferenciji.1 Izgleda da je godina odabrana u vezi sa godinom rođenja njemačke socijalistkinje Clare Zetkin (1857-1933.). Dan žena kao međunarodni praznik D Veličanstven skup žena iz Oskarshamna, Mönsteråsa, Nybra, Borgholma i Kalmara Fond za pomoć u BiH V jerovatno ste već putovali na neku sjednici održanoj 8.9.999. u Kalmaru. od kulturnih manifestacija u orga- Stipendije iznose 500 SEK mjesečno tokom nizaciji BH Saveza žena školske godine (0 mjeseci). u Švedskoj i pri tome uplatili BH Savez žena trenutno ima 50 SEK u Fond Djeci u BiH. 5 stipendista: Venhar Muhibić, Taj fond je osnovan 998. pri student završne godine MediBH Savezu žena pod nazivom cine u Mostaru; Lejla Halkić, Fond Selma Husić. Tokom sustudentica završne godine Pesreta žena oktobra 999. u Liddagoške akademije u Bihaću; köpingu je potekla inicijativa Berina Crnić, studentica . da Fond Selma Husić preraste godine Pedagoške akademije u Fond Pomoć djeci u Bosni i u Bihaću; Zlata Čolić, bolesna Hercegovini, što je Glavni oddjevojčica iz Tešnja i Anđelka Venhar Muhibić, bor Saveza žena prihvatio i o Stjepanović, bolesna djevojčica uskoro završava tome donio odluku na svojoj iz Sarajeva. (J. P.) Medicinu u Mostaru 14 List BH Saveza žena u Švedskoj an žena je prvi put međunarodno proslavljen 19. marta 1911. u Njemačkoj, Austriji, Danskoj i Švicarskoj. 26. i 27. avgusta prethodne godine je u Kopenhagenu održana II Međunarodna socijalistička konferencija žena kojoj je prisustvovalo 130 žena iz 17 zemalja.2 Predsjedavala je Clara Zetkin, koja je na I konferenciji 1907. u Stuttgartu izabrana za međunarodnog sekretara, i na njen prijedlog je odlučeno da se uvede poseban Međunarodni dan za žene. Svake godine, u svakoj zemlji, istog dana bi se proslavljao Dan žena. Datum nije čvrsto određen, ali je na prijedlog njemačkih žena odlučeno da se prva proslava održi 19. marta 1911. u spomen na 19. marta 1848. kada je kralj Prusije pod pritiskom naroda jasno najavio opsežne, a nikad izvršene, reforme – među kojima i pravo glasa za žene. Na II Međunarodnoj komunističkoj konferenciji žena 1921. u Moskvi, nakon prijedloga delegatkinja iz Bugarske, odlučeno je da se Međunarodni Dan žena slavi 8. marta svake godine u spomen na demonstracije žena u Petrogradu 23. februara 1917. (po starom, 8. marta po novom kalendaru) kojima je počela Februarska revolucija u Rusiji. 34 | žena · kvinna Februarska revolucija, za razliku od Oktobarske, predstavlja spontanu pobunu usljed nezadovoljstva vođenjem rata od strane carskog režima, nedostatka hrane i goriva, rastućih cijena, siromaštva i opšteg haosa. Sedmicu kasnije (15. marta / 2. marta po starom kalendaru), car Nikolaj II Romanov je abdicirao u korist svog brata Mihajla, koji se dan kasnije odrekao vlasti. Decembra 1945. godine su pripadnice francuskog pokreta otpora, pod vodstvom fizičarke Eugénie Cotton, pozvale svoje sestre iz cijelog svijeta na kongres u Paris radi formiranja Međunarodne demokratske federacije žena (WIDF – The Women’s International Democratic Federation). Organizacija WIDF je formirana u saradnji sa UN i dobila konsultativni status u ekonomskom i socijalnom savjetu UN, istovremeno i pri UNESCO – status koji daje pravo izjašnjavanja na sjednicama i davanja vlastitih prijedloga. Nakon II svjetskog rata Međunarodni Dan žena sve više dobija stvarni međunarodni karakter. WIDF je dobila više miliona članica u cijelom svijetu, ali su se usljed hladnog rata mnoge ženske organizacije i partije na zapadu ograđivale od WIDF. Čak i dio zapadne ženske ljevice. Na inicijativu WIDF, organizovale su UN prvi put jednu međunarodnu konferenciju žena 1975. u Meksiku pod osnovnom parolom ”Jednakost, Razvoj, Mir”. Na toj konferenciji je predloženo da 8. mart bude međunarodni praznik. Generalna skupština UN je 1977. donijela jednu rezoluciju u vezi toga, tako da se 8. mart od 1978. nalazi na listi praznika UN. Može se reći da se Međunarodni Dan žena nakon ”priznanja” UN promijenio iz socijalističkog u nepolitički praznik. ____________ Skövde, 9. marta – Udruženje ”Behar” Skövde organizovalo proslavu Međunarodnog dana žena uz nastup mješovitog hora ”Behar” i bogat kulturno-zabavni program. Posebna tombola za muškarce (pribor u stilu: operi sam, specijalni džogeri prilagođeni muškom polu itd.) i žene (sponzori Ejub Vejzović, Rey Mesić itd.)… izvanredna atmosfera u prepunim prostorijama udruženja (H. T.). Helsingborg, 10. marta – Udruženje ”BiH-S-04”, u saradnji sa Društvom ”BiH Žena 2000”, organizovalo proslavu Međunarodnog dana žena. Fantastično veče uz goste iz Danske, Malmö-a, Landskrone… Muzika, tombola, mladi recitatori, drama… super program kao i atmosfera. Sala bez slobodnog mjesta, a prisutni od 2 - 80 godišnjaka (E. D.). Izvor: Atlestam, Gunnel. Arbete, bröd, fred. Historien om 8 mars, Internationella kvinnodagen, klasskamp och kvinnokamp. Göteborg: Svenska Kvinnors Vänsterförbund i samarbete med Föreningen Kvinnokultur, 1996. 1 Temma Kaplan u tekstu On the Socialist Origins of International Women’s Day u časopisu Feminist Studies No 11 (Proljeće 1985.), s.163171.; prema: Atlestam. Arbete, bröd, fred. s. 14. 2 Atlestam. Arbete, bröd, fred. s. 10.; Richard J. Evans. Kvinnorörelsens historia. Stockholm: LiberFörlag, 1979. s. 207 ne navodi ukupan broj, već nabraja: ”Engleska 19 delegata, Njemačka 16, Austrija 7, Mađarska 3, Francuska 3, Češka 2 i Norveška, Belgija, SAD, Holandija, Finska, Švicarska, Italija, Švedska i Rusija po jedan delegat.”, znači 59 delegata iz 15 zemalja. kvinna · žena | 34 List BH Saveza žena u Švedskoj 15 Dennis Andersson Ann-Louise Friberg Dan ideja i inspiracija sa NBV Väst i Våra Gårdar Piše: Hajrudin Hajrica ZUKANOVIĆ Berit Nygren NBV Väst i Våra Gårdar tokom Dana ideja i inspiracija 27. januara u Vari, uz izvanredan cjelodnevni program, predstavili cirkele, kulturne aranžmane i ostale aktivnosti planirane za proljeće 2007. O blasne organizacije Obrazovnog saveza NBV (Nykterhetsrörelsens Bildningsverksamhet) početkom svake godine predstavljaju planove svojih cirkela i kulturnih aranžmana. NBV Väst je to ove godine uradio u saradnji s Våra Gårdar, saveznim udruženjem za društvene lokale trezvenjačkog pokreta. U kino-sali Park u Vari se 27. januara okupilo skoro 200 osoba uključenih u razne vidove aktivnosti NBV Väst i Våra Gårdar kao vođe studijskih kružoka (cirkela), kontakt osobe itd. Prisutne su pozdravili Ann-Louise Friberg, šef aktivnosti NBV Väst, Barbro Aldén, NBV-konsulent u Vari u ulozi domaćina ovog susreta, kao i Lennart Karlsson i Fredrik Almbratt iz Våra Gårdar. Internet stranica www.nbv.se sadrži detaljne informacije o studijskim kružocima a ja ću ovdje kraće opisati kulturne aranžmane predstavljene tog dana u Vari. D Barbro Aldén, Lisa Ekblom, Lennart Karlsson, Ann-Louise Friberg, Fredrik Almbratt i Dennis Andersson 16 List BH Saveza žena u Švedskoj ENNIS ANDERSSON, jedan od glavnih osnivača i general Gothia Cupa, je vrlo nadahnuto govorio o počecima te sportske manifestacije. 34 | žena · kvinna Barbro Aldén Susanne Lind & Marco Rios ljudi su u bijegu a ogroman broj umire svake godine od bolesti i nedostatka hrane. Zar nismo dužni otvoriti oči ili je možda bolje pognuti glavu i posvetiti se problemima koji su tu, oko nas? Ali, koliko dugo se može živjeti s trnom u oku? N BV Väst och Våra Gårdar har den 27 januari 2007 på Godtemplargården/ Park Bio i Vara med en gemensam satsning anordnat en Idé- Inspirationsoch Upptaktsdag. Nästan 200 åhörare har samlats för att få ett smakprov av NBV:s kursverksamhet under våren. – Počelo je kao luda ideja nekolicine sportskih aktivista u Göteborgu bez ikakve finansijske podrške, a dovelo do najvećeg i najinternacionalnijeg omladinskog događaja na svijetu, što niko od nas tada nije mogao ni sanjati. 975. se okupilo 275 ekipa a prošle godine je učestvovalo oko 730,000 omladinaca u preko ,500 ekipa. To su fantastične cifre, ali je naš osnovni cilj da putem fudbala bliže povežemo mladost cijelog svijeta, da Gothia Cup bude mjesto susretanja, sticanja znanja i respektovanja različitosti. Mjesto gdje se različitosti u religiji, boji kože i ostalom brišu u korist radoznalosti i prijateljstva. Susret koji mladima daje nade u bolju budućnost, rekao je, između ostalog, Dennis Andersson. D UKADE BORD (POSTAVLJEN STO) je cijeli niz ideja i preporuka za studijske kružoke i kulturne aranžmane koje je predstavio NBV Väst u saradnji s ostalim trezvenjačkim organizacijama. O tome su govorili Ann-Louise Friberg, Börje Olsson, Berit Nygren, Magnhild Andreasen, Barbro Aldén, Sten Fahlén, Fredrik Almbratt itd. kvinna · žena | 34 S E N NAGEL I ÖGAT – TRN U OKU (bukvalno: nokat u oku) je snažna i angažovana pozorišna predstava Mirjane Rakuljić Feldt, autorice hrvatsko-finskog porijekla, a koju je režirala Louise Böregård. Predstavu je izveo FolkTeatern iz Göteborga, a o radu te kulturne ustanove govorio je šef teatra Gugge Sandström. Sreću se dvije mlađe ljekarke (igraju Viktoria Folkesson i Archana Khanna). Jedna je upravo završila svoj volonterski period u Sudanu, dok je druga radila u jednoj bolnici u Švedskoj. Dvije prijateljice pokušavaju ponovo uspostaviti kontakt, uprkos razlika u izborima i pogledima na život. Komad razmatra pitanja morala i lične odgovornosti: imamo li pravo zatvarati oči pred onim što se dešava u svijetu? Milioni List BH Saveza žena u Švedskoj USANNE LIND & MARCO RIOS su nastupili na kraju programa čime je organizator ovog susreta postigao pun pogodak jer su oni svojim nastupom dobro razdrmali i digli na noge cijelu salu već zasićenu mnogobrojnim aranžmanima priređenim tog dana. Susanne i Marco su tokom tog jednosatnog koncerta predstavili dio svog vrlo bogatog repertoara från dagis till ålderdomshem (od dječijeg vrtića do staračkog doma) i spletove latinoameričkih i švedskih pjesama na oba jezika. Susanne Lind, Šveđanka južnjačkog temperamenta, svira violinu od svoje 2. godine a švedska narodna muzika joj je specijalnost. Upoznao sam je prije par godina i tom prilikom smo za švedsku publiku i Radio 4 zajedno prezentirali bosansku i makedonsku muziku, ona na violini, a ja na harmonici. Marco Rios je muzički umjetnik i stvaralac iz Perua koji godinama živi u Švedskoj. Kao vrstan gitarista, zabavljač i muzički autor, Marco je znatno doprinio popularnosti latinoameričke muzike u Švedskoj i švedske muzike u ogromnim dijelovima svijeta u kojima se govori španski. A NN-LOUISE FRIBERG nam je na kraju rekla da su ranije priređivali kraće idejne večeri a ovo je prvi put da NBV Väst i Våra Gårdar zajedno predstavljaju svoje planove u jednom dužem programu. Prezadovoljna je i kaže da sad slijedi priprema materijala za studijske kružoke i kulturne aranžmane. 17 Världens vatten – vårt vatten Aktuellt om världens vatten på NBV Av: Ann-Sofie ROBERNTZ NYKTERHETSRÖRELSENS BILDNINGSVERKSAMHET H AR DU TÄNKT PÅ HUR MYCKET VATTEN det går åt för att odla en apelsin? NBV sätter den globala vattenproblematiken i fokus. Med fotograf och filmare reser vi längs med Jordanfloden, till Döda havet och in i Västbanken. Häng med! Vi landar i Jaffa-apelsinernas hemland – ett land som varje år exporterar stora mängder vatten i form av saftiga frukter och grönsaker. Ett land där det finns lite vatten. Precis som i grannländerna, där människor kämpar för att få vatten, vilket ofta glöms bort på grund av de politiska konflikterna. Miljöexperterna från miljöorganisationen Jordens Vänner Mellanöstern hjälper oss se de stora vattenfrågorna i Israel, Palestina och Jordanien. Längs med den torra vägen genom Israel ligger de konstbevattnade odlingarna efter varandra. – Hur i hela världen ska vattnet räcka till alla odlingarna, undrar Kerstin Axelsson, som arbetar för NBV. Vi åker förbi Gennesarets sjö, upp mot Golanhöjderna. Vi blir påminda om att vatten är en del i de politiska konflikterna. Just här har Israel och Syrien och även Jordanien bråkat om land och vatten. Nedre delen av Jordanfloden, som gränsar till Israel och Jordanien, är nu18 mera inte mycket mer än avlopp som ständigt pumpas ut. Tillflödet av sötvatten är minimalt i den flod som har stor betydelse för både muslimer, kristna och judar. Vatten som skulle ha runnit genom Jordanfloden avleds för att framför allt konstbevattna bananodlingarna, avokado och citrusfrukter som exporteras till Europa. Det går till exempel åt 50 liter vatten för att få fram en normalstor apelsin. – Vi exporterar vårt vatten billigt, konstaterar Mira Edelstein på miljöorganisationen Jordens Vänner Mellanöstern. FÖR ATT FÅ RÄTSIDA PÅ VATTENPROBLEMATIKEN i området krävs samarbete. Och det är just det Jordens Vänner Mellanöstern arbetar för. Förutom att miljöspecialister från Palestina, Israel och Jordanien samarbetar kring de gemensamma vattenproblemen har de skapat samarbetsprojekt mellan skolor, byar och folk i ledarpositioner. Fakta: Vattenförbrukningen per dag och person: ▪ Israel 300 liter ▪ Palestina 60-90 liter ▪ Jordanien 120-150 liter ▪ Sverige 200 liter List BH Saveza žena u Švedskoj – Jag hade tidigare svårt för israeler, men genom projektet har jag fått många positiva erfarenheter. Vatten kan skilja människor åt, men det kan också föra oss samman, säger den jordanske läraren Mohammad Tayeer. Ekoturismen som ska ersätta de vattenförbrukande stora hotellen är också något man försöker marknadsföra. De stora miljökonsekvenserna som skapar sår i naturen måste nämligen akut åtgärdas. – Titta bara vad som händer med ”sinkholes”! Kerstin Axelsson syftar till de jättelika kratrar som uppstått både på israelisk och palestinsk sida av Döda havet, ett hav som sjunker med cirka en meter per år. Vilket betyder att stora områden som tidigare varit havsbotten, blivit livsfarliga att beträda. När sötvatten sipprar genom jorden löser det upp saltet som finns i stora underjordiska saltgrottor. På den jordanska sidan sjunker bananodlingar bokstavligen genom jorden. – Det här med miljön är otroligt spännande. Jag skulle definitivt kunna tänka mig att åka tillbaka hit. Men nu har vi hårt arbete framför oss för att få ihop allt spännande material till en lika spännande utställning och studiesatsning, förklarar Kerstin. 34 | žena · kvinna Svjetska voda – naša voda D kvinna · žena | 34 Vattenbristen har gjort att bönderna i den palestinska staden Al’Auja inte kan odla alla sina åkrar (Foto: Maria Zerihoun) a li ste razmišljali koliko vode treba za uzgoj narandži? NBV stavlja globalnu problematiku vode u fokus. S fotografom i snimateljem putujemo duž rijeke Jordan do Mrtvog mora i na Zapadnu obalu. Spustili smo se u domovinu Jaffa-narandži, zemlju koja svake godine izvozi veliku količinu vode u vidu sočnog voća i povrća. Zemlju u kojoj ima malo vode. Isto kao i u susjednim zemljama gdje se ljudi bore za vodu što se često zbog političkih sukoba zaboravlja. Stručnjaci za pitanja životne sredine iz organizacije za zaštitu životne sredine Jordens Vänner Mellanöstern nam pomažu da upoznamo veliki problem vode u Izraelu, Palestini i Jordanu. Duž suhog puta kroz Izrael se prostire niz umjetno navodnjavanih plantaža. – Zar može voda doteći za sve te plantaže, pita se Kerstin Axelsson, koja radi za NBV. Vozimo se kraj Genezaretskog jezera, gore prema Golanskoj visoravni. To nas je podsjetilo da je voda dio političkih sukoba. Baš tu su se Izrael, Sirija i Jordan zakačili oko zemlje i vode. Donji tok rijeke Jordan, koji dijeli Izrael i Jordan, nije sada ništa drugo do otpadna voda koja se stalno ispumpava. Minimalan je dotok slatke vode u tu rijeku koja ima veliko značenje i za muslimane i za kršćane i za Jevreje. Voda koja bi tekla rijekom Jordan se odvodi da bi prije svega umjetno navodnila plantaže banana, avokada i limunskog voća koje se izvozi u Evropu. Npr. 50 litara vode treba za jednu narandžu normalne veličine. – Mi jeftino izvozimo našu vodu, zaključuje Mira Edelstein iz organizacije Jordens vänner Mellanöstern. Za pravo rješenje problema vode u oblasti potrebna je saradnja. A Jordens Vänner Mellanöstern rade upravo na tome. Osim što specijalisti za zaštitu životne sredine iz Palestine, Izraela i Jordana sarađuju oko zajedničkog problema vode, uradili su i projekat o saradnji škola, naselja i osoba na važnim pozicijama. – Ranije mi je bilo teško s Izraelcima, ali sam kroz projekat stekao mnoga pozitivna iskustva. Voda može podijeliti ljude, ali nas također može i povezati, kaže jordanski nastavnik Mohammad Tayeer. Ekoturizam koji bi zamijenio velike hotele, potrošače vode, se takođe pokušava lansirati. Ogromne posljedice po životnu sredinu koje ostavljaju rane u prirodi se moraju hitno otkloniti. – Vidi samo šta se dešava sa ”sinkholes”! Kerstin Axelsson misli na goleme kratere koji su se pojavili i na izraelskoj i na palestinskoj strani Mrtvog mora koje tone za oko jedan metar godišnje. To znači da će velike oblasti koje su ranije činile dno mora postati opasne za hodanje. Slatka voda prodirući u zemlju rastvara so u velikim podzemnim slanim grotlima. Na jordanskoj strani plantaže banana doslovno tonu u zemlju. – Ovo sa životnom sredinom je nevjerovatno uzbudljivo. Ja bih konačno mogla zamisliti da se ovdje vratim. Ali sad je pred nama naporan rad na povezivanju svog uzbudljivog materijala za jednu jednako uzbudljivu izložbu i studijski dio, objašnjava Kerstin. Vattenkällorna sinar när de vattenkrävande grödorna som bananer odlas i de ökenliknande områdena (Foto: Ann-Sofie Roberntz) Döda havet drar många turister och är känt för sin hälsobringande lera. Havet sjunker en meter per år, men Jordens Vänner hoppas att ekoturismen ska kunna ersätta de vattenkonsumerande odlingarna och rädda de sinande vattenkällorna. (Foto: Maria Zerihoun) Utställning och studiematerial Intresserad av vattnets framtid? NBV kan erbjuda studiematerialet Världens vatten – vårt vatten och en utställning med starka bilder från Mellanöstern, kontakta: ▪ ditt lokala NBV-kontor www.nbv.se ▪ eller Ann-Sofie Roberntz, projektledare, 08-672 61 05, 073-372 63 05. List BH Saveza žena u Švedskoj 19 “ ŽENA I POLITIKA Buduća Fi Feministička inicijativa (Fi) marta mjeseca ima svoju Godišnju skupštinu. Nakon kritika, podmetanja i lošeg izbornog rezultata, stranka će utvrditi smjernice za budući rad. Kako Gudrun Schyman gleda na kritike i budućnost? Piše: Anna AMNÉUS Sexismen i samhället fortsätter att finnas. Jag viger inte mitt liv åt snygga skrivelser. Varför har vi en verklighet med manligt våld mot kvinnor när i princip alla partier skrivit in ordet feminism i partiprogrammen?” Gudrun Schyman betonar att det viktiga faktiskt är att agera. Faktumet att dagens politiska partier präglas av patriarkala strukturer försvårar en seriös diskussion om feminism och feministisk politik. I mars har Fi (Feministiskt initiativ) sitt årsmöte. Efter att ha utstått kritik, smutskastning och ett dåligt valresultat, ska partiet nu sätta kursen för det framtida arbetet. Hur ser Gudrun Schyman på kritiken och framtiden? 20 Foto: Leif R. Jansson/Scanpix/Reuters U PRKOS DOSTA TANKOM REZULTATU PARLAMENTARNIH IZBORA, Gudrun Schyman je i dalje puna entuzijazma i borbenog žara. Ona govori o kolektivom osjećaju ponosa u stranci i kako se članovi svo vrijeme zajedno unaprjeđuju. Tu se okupljaju osobe koje nikad ranije nisu bile politički aktivne s iskusnim feministicama iz antirasističkih organizacija, prihvatilišta za žene, HBT (homoseksualni, biseksualni i travestiti) ili sindikalnih pokreta. Oni skupa grade široku alijansu koja čini Fi-ovo članstvo. – To je nešto historijski novo – smatra Gudrun Schyman i poriče da ta šarolika mješavina aktivista vodi destruktivnim unutrašnjim sukobima. U odnosu na njena ranija politička iskustva, ona radije doživljava Fi kao čudo jedinstva. Ona takođe smatra da se jedino polazeći od tako širokog sastava kakvog ima Fi može stvoriti dovoljno jaka organizacija radi formulisanja, i ostvarenja, zahtjeva. Gudrun Schyman smatra da politička diskusija – i razumijevanje – idu rutinski: – Mnogi su postojani u desničarskim i ljevičarskim idejama i vide to kao jedinu političku osnovu. To je kao Berlinski zid u glavi. Ona blokovsku politiku vidi kao opasnost za demokratiju à la Gudrun Schyman i nada se da će Fi moći proširiti debatu. – Svakako da je sukob između rada i kapitala živ – kaže ona – ali se čini greška ako se vjeruje da je to jedini društveni sukob. Ona smatra da unutar ljevice, šire posmatrano, ne postoji neka nepravda koja se računa većim problemom od klasnog sukoba. Jane Fonda i Gudrun Schyman tokom izborne kampanje septembra prošle godine u Stockholmu – Ali patrijarhat je, uprkos svemu, postojao hiljadama godina: znatno prije uspostavljanja desnog i lijevog bloka – nastavlja ona i smatra da je nemoguće gradirati različite vrste ugnjetavanja. ISTINA JE DA DANAŠNJE POLITIČKE STRANKE prožete patrijarhalnim strukturama sprječavaju ozbiljnu diskusiju o feminizmu i feminističkoj politici. – To je temeljna kritika s moje strane nakon svih mojih godina u politici – kazuje ona – stranačka politika je patrijarhalna i dozvoljava ženama koje žele diskutovati o feminizmu da imaju svoje susrete uz ručak ili slično. Pokretanje feminističkih pitanja unutar List BH Saveza žena u Švedskoj nekih od parlamentarnih stranaka može takođe ženi upropastiti eventualnu političku karijeru: – Govoriš li o pravima žena, onda si čangrizavi babac. Da bi se uspjelo u stranci, mora se igrati po patrijarhalnim uslovima. Svakako da su parlamentarne stranke izradile spise u kojima zahtijevaju povećanu ravnopravnost, ali to očito nije dovoljno, smatra Gudrun Schyman: – Seksizam u društvu nastavlja postojati. Ja ne posvećujem život dotjeranim spisima. Zašto imamo stvarnost s muškim nasiljem nad ženama kad su u principu sve stranke upisale riječ feminizam u stranačke programe? Ona naglašava da je ustvari važno djelovati. 34 | žena · kvinna F eministiskt initiativ är en ideell organisation, bestående av kvinnor och män som inte längre vill vänta på att de etablerade politiska partierna ska driva de feministiska frågorna. Feministiskt initiativ fortsätter den kamp och det arbete som kvinnor under lång tid utfört för att förbättra sina liv. Feministiskt initiativ sätter de feministiska frågorna högst upp på den politiska dagordningen. Vilka mål har Fi? Foto: Bengt-Åke Persson Det närmaste året kommer vi att formulera en stark och tydlig feministisk politik med konkreta krav och förslag. Vi hoppas att så många som möjligt engagerar sig för att vara med och påverka vår politik. Gudrun Schyman Ni kao aktivan ljevičar nije Gudrun Schyman doživjela da može pokretati feministička pitanja u željenoj mjeri. Iako je Vänsterpartiet, prema njoj, parlamentarna stranka koja je u feminističkom smislu otišla najdalje. Da to nije dovoljno, je drugo pitanje: – Ja se ne mogu pretvarati da ta politika funkcioniše i da je prihvatila konsekvence od mojih znanja. Ona naravno cilja na vlastito napuštanje i svoj angažman u Fi. FORMIRANJE JEDNE FEMINISTIČKE STRANKE je jednostavno bilo jedino ispravno, prema Gudrun Schyman. Ona vjeruje da je imperativ imati mandat birača da bi se mogla pokretati feministička pitanja. Inače ona nestaju među drugim prijedlozima, debatama i spisima. Nešto što se ne dešava ako se učestvuje na izborima s izričitim zahtjevom o rušenju patrijarhata. Prema Gudrun Schyman, Fi je mobilisala feministe koji su spremni voditi realpolitiku. – Srž politike je prepoznati konflikt – nastavlja ona – ali je takođe prihvatiti upravo kao konflikt. To ostale stranke nisu uspjele, prema njenoj analizi. Fi je bila izložena mnogim kritikama nakon osnivanja. Od lijevoorijentisanih se često čuje argument u stilu da stranka okuplja samo žene iz srednje klase i tete iz kulture. Je li to tako? Ne, smatra Gudrun Schyman koja je ranije čula argumente. – Postoje mnoga izvrdavanja da bi se izbjegla diskusija o feministički formulisanim pitanjima. Ona kaže da je čula jedan drugi argument da Fi nikad neće uspjeti jer se koriste teške riječi kao genus i patrijarhat. To ipak nije bio problem za ranija polikvinna · žena | 34 Varför behövs Fi när nästan alla etablerade partier i dag säger sig vara feminsitiska? tička pitanja, prema Gudrun Schyman koja za primjer uzima EMU da bi ukazala na dvostruki moral: – Oni se razbacuju riječima, uglavnom na najkraće vrijeme, kad se treba pokazati vjerodostojnim. Nisu to riječi koje su provokativne, već njihovo feminističko značenje. JESENJI PARLAMENTARNI izbori jedva da su bili uspješni za Fi. Gudrun Schyman je ipak iskreno nadahnuta dok govori o budućnosti stranke. Odakle joj snaga? – Nešto će se činiti, takva sam ja – kaže ona i pojašnjava – politika nije sama sebi cilj. Mora se lično djelovati da bi se postigle promjene. Tako, nekoliko mjeseci nakon izbora, ona nastoji izgraditi organizaciju na lokalnom nivou. Dosta toga treba uraditi u komunama: – Kako izgleda radna sredina za žene? Kako funkcioniše društvena briga o djeci? Govori li se o genusu u školi? Postoje li prihvatilišta za žene? Usto će se Fi pojavljivati na demonstracijama i debatama. Zadatak Fi-a je i obrazovanje odraslih (folkbildning) što je jedini način prekidanja uspostavljenih stranačkih monopola pri formulisanju problema. – Imamo golemo samopouzdanje – kaže Gudrun Schyman i nastavlja o svojim partijskim drugovima – mi kao osobe rastemo zajedno. Ako se jednom vidi kako to izgleda onda se ne može ići natrag. (Tekst je prenesen iz antirasističkog časopisa Mana br. 6 2006/ 2007. i uz odobrenje autorice ovdje preveden na bosanski, H.T.) List BH Saveza žena u Švedskoj De etablerade politiska partierna förmår inte utmana könsmaktsordningen på allvar. Utredning efter utredning tillsätts medan viktiga beslut för jämställdheten skjuts på framtiden. Trots de rättigheter som kvinnor genom envist arbete och hård kamp lyckats uppnå, så förmår dagens politiska system inte förverkliga ett jämställt samhälle. Det närmaste året kommer vi ägna åt att formulera en stark och tydlig feministisk politik med konkreta krav och förslag. Om vi får tillräckligt starkt stöd kommer vi att driva kraven i nästa valrörelse och därefter i riksdagen. Feministiskt initiativ kommer tillföra politiken en ny dimension. Vilka är med i Fi? Medlemmarna i Fi har erfarenheter från olika miljöer och forum. Vi har olika kulturella identiteter, politiska erfarenheter och sexuella preferenser. Det som enar oss är att vi ser att män är överordnade kvinnor i samhället och att vi vill göra något åt detta. Får män vara med? Ja. Fi välkomnar alla som solidariserar sig med vårt arbete. Hur kan jag stödja Fi? Fi kommer att behöva arbetsinsatser på alla nivåer. Din kunskap och kraft är därför till nytta. Du kan till exempel starta en lokalförening på din ort. Maila till medlem@feministisktinitiativ.se eller ring 0706-100 190 och berätta var du bor och vad du vill göra. Vill du skänka pengar utöver medlemsavgiften går det också bra. www.feministisktinitiativ.se 21 ZDRAVLJE: TESTIRAJTE SAMI SEBE Koliko ste zdravi? Jesu li vaši mišići preslabi? Spavate li dovoljno? Kako stojite s pamćenjem i kakav je vaš odnos prema alkoholu? Testirajte sebe s deset jednostavnih testova koji ”mjere temperaturu” vašeg zdravlja. ne radi samo o kondiciji. Najbitnije je koristiti najvažnije grupe mišića i biti aktivan najmanje 30 minuta dnevno. Može se biti zdrav i bez izuzetno dobre kondicije. Ali ako vam je kondicija vidno loša to može imati negativne posljedice po zdravlje u vidu kardiovaskularnih i drugih bolesti. Linija Test: Uzmite krojački centimetar i izmjerite struk i bokove. Podijelite zatim obim struka s obimom bokova. Primjer: struk 76, bokovi 96 centimetara = 76/96 = 0,79. Ako ste žena – odnos treba 0,8 ili manji, ako ste muškarac – odgovarajuća cifra je ,0. Posljedice: Ova metoda daje bolju sliku od tradicionalne BMI-vrijednosti (indeks tjelesne mase), koja samo kazuje o masi (težini) u odnosu na visinu. BMI zapravo ništa ne govori o tome da li se tijelo sastoji od mišića. Zdravstveno je jako važno kako su kilogrami raspoređeni po tijelu. Mnogo je zdravije imati oblik kruške s ravnomjerno raspoređenim masnim tkivom, posebno kod žena po bedrima, stražnjici itd, nego po stomaku što je najmanje zdravo i može biti faktor opasnosti većeg broja bolesti povezanih s načinom života. I ovu i BMI metodu treba ipak uzeti s dozom rezerve. Najvažnije je da se pogledate u ogledalu i donesete objektivan sud o svom tijelu. Možete ”pasti” prema metodi mjerenja a da vam zdrav razum kaže da ste potpuno u redu. Razlog može biti npr. da ste vitka žena s muškom figurom, tj. s uskim bokovima i manje izraženim strukom. Savjet: Ako ste nesigurni u vezi oblika tijela, trebate potražiti savjet ljekara. Ako je previše masnog tkiva raspoređeno po stomaku, trebate se toga osloboditi tako što ćete manje jesti ili se više kretati. Razmislite odakle dolaze vaši kilogrami. Mnogi tumače da se gojaznost uzrokovana alkoholom uglavnom raspoređuje po stomaku. Osobe pod stresom su sklonije 22 Hur hälsosam är du? – testa dig själv Är dina muskler för svaga? Får du tillräckligt mycket sömn? Hur står det till med minnet och har du ett hälsosamt förhållande till alkohol? Testa dig själv med tio enkla test som tar tempen på din hälsa. Och läs vad du kan göra om du blir underkänd. Hur hälsosam är din kroppsform, din kondition, musklerna i dina ben och din underkropp, musklerna i din överkropp, din bäckenbotten, din smidighet, din matsmältning, din relation till alkohol, din sömn och ditt minne? Savjet: Kondicija se može poboljšati relativno lahko i to ide dosta brzo. Mogu se koristiti sve aktivnosti koje zahtijevaju kiseonik, odnosno svi oblici fizičkih aktivnosti koje ubrzavaju puls. Mišići nogu i donjeg dijela tijela masnom tkivu u obliku jabuke nego u obliku kruške. Hormon stresa kortizol takođe utiče na raspodjelu masnoća po stomaku. Kondicija Test: Najjednostavniji kondicioni test je Coopertestet koji se sastoji u tome da što brže trčite tokom 2 minuta i zatim izmjerite pretrčanu razdaljinu (kilometar-satom u kolima ili na biciklu). Ako možete pretrčati 2,000 metara, onda ste u prihvatljivoj zdravstvenoj formi. Ako imate neku povrjedu koja sprječava trčanje, onda možete alternativno koristiti ,6-km-test, odnosno prehodati ,6 kilometara za 7 minuta bez izražene zadihanosti. Posljedice: Vaša kondicija je mjera dobrog uzimanja kiseonika i rada srca. Istraživanja pokazuju da se kod zdravlja List BH Saveza žena u Švedskoj Test: Sjednite na običnu stolicu sa stopalima postavljenim ravnomjerno na pod i rukama prekrštenim na prsima. Uključite štopericu (ima je većina mobitela) ili digitalni sat ispred sebe. Zatim se ustanite potpuno uspravljenih nogu i ponovo sjednite i tako ponavljajte onoliko puta koliko možete stići za 30 sekundi. Držite stalno prekrštene ruke na prsima. Vježbu trebate ponoviti najmanje 20 puta za 30 sekundi, u suprotnom su veliki mišići nogu i donjeg dijela tijela preslabi. Posljedice: Mišići nogu i donjeg dijela tijela čine veliki dio ukupne mišićne mase i zato se moraju držati u dobroj formi jer upravljaju sagorijevanjem i pojačavaju cirkulaciju. Ako su veliki mišići zadnje strane tijela preslabi to može izazvati bol u leđima jer isti čine dio sklopa mišića koji pomažu uspravnom držanju leđa. Savjet: Ovdje pomaže svaka vježba pri kojoj nosite vlastitu težinu. To može biti trčanje ili hodanje. Možete takođe izabrati trening snage tih mišićnih grupa ili plivati radi bolje muskulature u nogama i 34 | žena · kvinna Gipkost Test: Primaknite noge i blago povijte koljena. Pokušajte ispružiti ruke do poda. Ako možete vrhovima prstiju dotaći pod onda su vaša leđa dovoljno gipka. Ispravite se ponovo i podignite glavu. Podignite desnu ruku iznad glave i dohvatite lijevo uho. To trebate uraditi bez okretanja glave i da ne osjetite bol. Ponovite vježbu lijevom rukom i dohvatite desno uho. 10 testova koji ”mjere temperaturu” vašeg zdravlja donjem dijelu tijela. Perineum (međica) Mišići gornjeg dijela tijela Test: Ne idite u toalet sve dok se mokraćni mjehur potpuno ne napuni i zaista morate mokriti. Opustite se i ponovo stegnite. Ako odmah možete potpuno zaustaviti mlaz onda su mišići međice u dobroj formi. U suprotnom trebate vježbati svoju međicu. Test: Legnite na pod na dlanove i koljena. Ispravite leđa i postavite ruke pravo ispod ramena s prstima naprijed. Izmjerite štopericom broj sklekova koje možete uraditi za minutu. Trebate spustiti nos što niže da svakog puta dotakne pod i uraditi najmanje 20 takvih sklekova, u suprotnom su mišići gornjeg dijela tijela preslabi. Posljedice: Nije zdravo za tijelo i cirkulaciju imati netrenirane mišiće i posebno je važno držati u formi mišiće gornjeg dijela tijela jer u suprotnom postoji rizik velikih i bolnih infiltracija u potiljku, ramenima, rukama i glavi. Savjet: Trening snage ili plivanje pomažu slabom gornjem dijelu tijela. kvinna · žena | 34 Posljedice: Slabi mišići međice mogu izazvati inkontinenciju (nemogućnost kontrolisanja mokrenja). Možda ste već primijetili da se pojavilo par kapljica dok kašljete ili se smijete i to će biti samo gore. To je leglo infekcija mokraćnih puteva i to takođe uzrokuje lošiji polni život. Uvježbana međica daje bolje i lakše orgazme. Savjet: Međicu možete trenirati u kolima ili u redu za čekanje – bez trenirke ili opreme za vježbanje. Nema veze da li ležite, sjedite ili stojite. Zamislite da ćete ići u toalet i stegnite debelo crijevo. Tako ćete doći do mišica međice. Brojite polahko do 0 i opustite se. Ponavljate vježbu 5 puta dnevno. Za par sedmica ćete puno bolje osjećati mišiće međice a nakon par mjeseci ćete primijetiti da je automatski stežete dok kišete ili kašljete. List BH Saveza žena u Švedskoj Posljedice: Veoma važno za vaše zdravlje je održavanje gipkosti radi pune pokretnosti zglobova i da bi bili sigurni da vaši mišići rade optimalno. Ako ih ne koristite onda se izlažete opasnosti da tijelo bude ukočeno u zglobovima i mišićima. Rezultat je slabija pokretljivost, brzina i fina motorika. Ako izgubite gipkost tada se istovremeno izlažete i većoj opasnosti od oštećenja vlakana mišićnog tkiva. Posebno je važno da velike mišiće zadnje strane butina održavate gipkim jer postoji veza između njihovog stezanja i tendencija bola u krstima i leđima. Savjet: Krećite se što više. Možete eventualno mijenjati vježbe tako da trenirate cijelo tijelo. Gimnastika, Aleksandrova tehnika (alexanderteknik), pilates i joga su zdravi i primjenjivi za održavanje krjepkosti i gipkosti tijela. Ako trčite ili igrate neku od igara loptom, trebate se temeljno zagrijati i istegnuti cijelo tijelo, prije i poslije treninga. Probava Test: Pratite tokom nekoliko dana stanje vaše probave. Potpuno ispraznite crijeva najmanje jednom dnevno i to ne smije biti teško ili bolno. Zatvor ili previše zraka u stomaku je znak teške probave i alarm kojeg ne smijete zanemariti. Posljedice: Periodičan zatvor je znak da nešto nije u redu u vašem probavnom sistemu, a zatvor je nezdrav za tijelo. Ako probavni sistem loše radi, tijelo ne prima hranljive materije u potrebnoj mjeri i vi se izlažete opasnosti da otpadne i otrovne materije prodru u krv. Savjet: Loša probava često zavisi od banalnih stvari, npr. nedovoljne količine vode u organizmu. Pijte više vode. Probava usto zahtijeva vlakna i kretanje. Zatvor je često posljedica stresa jer hormoni stresa koče probavu. Ako imate previše zraka u stomaku, a nemate problema s probavom, trebate provjeriti vašu konzumaciju mineralne vode i gaziranih sokova. 23 Savjet: Ako je stres uzrok vaše nesanice – morate naravno pokušati riješiti temeljne probleme. Međutim, možete sebi pomoći tako što ćete jedan sat prije spavanja uraditi nešto za opuštanje, tako da mozak tada ne radi punom parom. Napišite listu sutrašnjih zadataka tako da prenesete misli iz glave na papir. Odbacite večernju kahvu i vježbanje kasno poslijepodne ili rano uveče. Izbacite TV i kompjuter iz spavaće sobe. Spavaća soba je za spavanje i ljubav i nizašta drugo. Razmislite da li možda podcjenjujete vašu potrebu za spavanjem. Normalno je spavati najmanje osam sati da bi se osjećali potpuno odmorno. Pamćenje Odnos prema alkoholu Test: Koje tvrdnje odgovaraju? ▪ Redovno prelazim preporučenu granicu od maksimalno 14 jedinica sedmično za žene i 21 jedinice za muškarce. ▪ Okolina već govori da pretjerano pijem. ▪ Ne mogu zaspati a da ne popijem koju. ▪ Dešavalo mi se da vozim kola iako nije bilo sigurno da su promili alkohola bili u dozvoljenim granicama. ▪ Više puta se dešavalo da pogriješim na poslu ili zanemarim porodicu uslijed prepijanja prethodnog dana. ▪ Ne pijem tokom sedmice već cijelu sedmičnu porciju popijem petkom i subotom uveče. Odgovor: Svi odgovori upućuju na problematičan odnos prema alkoholu. Ne trebate biti alkoholičar da biste doživjeli više kriza. Međutim, trebate razmisliti da li koristite alkohol na pravi način – npr. kao sredstvo za spavanje jer ste pod stresom, preopterećeni ili nezadovoljni životom. Posljedice: Alkohol u prekomjernim količinama može oštetiti organe a alkohol ubija nervne i ćelije mozga. Neosporno je zdravije biti potpuni trezvenjak nego piti. Ipak ne postoji neka veća opasnost od štetnih posljedica ako se držite preporučenih granica. Koristite li alkohol za utjehu tada možete uploviti u pretjerano konzumiranje – ili zanemariti problem koji se mora riješiti. Savjet: Najbolje za tijelo je da podijelite vašu potrošnju tokom cijele sedmice 24 umjesto da je popijete za jedno veče. Ako se priviknete na svakodnevnu upotrebu alkohola tako da npr. ne možete zaspati bez toga – potrebna vam je pristojna pauza jer je vaš tolerancijski nivo u porastu zbog konzumacije. Provjerite da li pijete jer vam nešto nedostaje, radi utjehe ili da prigušite osjećanja kojima ne možete vladati – i učinite nešto zbog toga. Razgovarajte npr. s terapeutom. San Test: Označite tvrdnje koje odgovaraju: ▪ Po pravilu teško zaspem uveče. ▪ Često se prerano probudim i više ne mogu zaspati. ▪ Često imam more (teške snove). ▪ Često mi se dešava da skoro zaspem tokom dosadnih sastanaka, za volanom ili ispred TV-a, premda obećam sebi da to neću raditi. ▪ Nikad se ne probudim prije budilnika. ▪ Za vrijeme odmora mogu spavati skoro nekoliko dana zaredom prije nego se skroz ne naspavam. ▪ Često koristim tablete za spavanje ili alkohol. Odgovor: Bilo koja od gornjih tvrdnji je dovoljna da se zamislite je li vaš san dovoljno dobar. Posljedice: San je jedna od najvažnijih pretpostavki za vaše zdravlje u cijelosti. Loš san je često uzrokovan stresom i neriješenim problemima, ali problemi sa spavanjem i osjećaj hronične premorenosti mogu takođe biti uzrokovani higijenom spavanja: Neke osobe trebaju redovniji i mirniji san od drugih. List BH Saveza žena u Švedskoj Test: Uzmite papir i olovku. Pogledajte slijedeće riječi 30 sekundi: ▪ konj ▪ TV ▪ kola ▪ plavo ▪ vila ▪ samoposluga ▪ stablo ▪ žuto ▪ parfem ▪ cucla Pokrijte te riječi i napišite ih na papiru. Ako se sjećate 7 od tih riječi tada imate zadovoljavajuće i prosječno kratkotrajno pamćenje. Posljedice: Nije baš sigurno da je vaše kratkotrajno pamćenje općenito gledano loše ako se ne može sjetiti više od 7 riječi. Međutim, razmislite o tome da li imate problema pri pamćenju detalja, poruka i ostalog. Možda niste naviknuti da aktivno koristite vaše kratkotrajno pamćenje. Tu se takođe može raditi o stresu koji negativno utiče na kratkotrajno pamćenje. Savjet: Vi niste zaboravni samo radi toga što je vaše kratkotrajno pamćenje pogoršano. Ako osoba pati od početne zaboravnosti, gubi naravno time spremnost koju je ranije imala i problemi pamćenja su znatno dublji. Kratkotrajno pamćenje se može ponovo uvježbati. Razmislite koliko visok nivo stresa uzrokuje vaše probleme. Ako se ne radi o tome, provjerite vaše navike. Možda ste se navikli koristiti pamćenje tako što zapisujete vaše poslove, liste za kupovinu itd. Vježbajte pamćenje određenih stvari umjesto da ih zapisujete. Vi takođe možete svjesno vježbati pamćenje igranjem karata i tavle (backgammon) što stimuliše pamćenje. 34 | žena · kvinna Hälsonyheter Fizički aktivni tinejdžeri samouvjereniji Ž elite li da vaša djeca dobiju porciju zdravog samopouzdanja i dobre ocjene u školi – isključite im kompjuter i učinite da se što više kreću. Prema jednom istraživanju koje je obuhvatilo čak ,957 tinejdžera – fizička aktivnost doprinosi većem samouvjerenju i boljim ocjenama. To ne zavisi od tipa treninga već je samim tim što ne dangube ispred ekrana dobijeno mnogo, smatraju istraživači. Kako ekipni sportovi, tako i individualne aktivnosti, koriste mladima. Treninzi usto doprinose manjoj podložnosti drogama, pušenju ili nezaštićenom seksu. Izvor: Pediatrics, april 2006. Mediji i zdravlje mladih M Dobar san pomaže zdravlju Z godno je oteti snu par sati da bi se stigle sve dnevne obaveze. Međutim, ako se čvrsto držite vaših 7-8 sati spavanja na dan, činite veliku uslugu svom zdravlju. A ako u prosjeku malo spavate to može rezultirati povećanim krvnim pritiskom. Do toga su došli istraživači iz USA, Holandije i Meksika tokom istraživanja koje je obuhvatilo 4,80 osoba. 647 od njih je dobilo dijagnozu povećan krvni pritisak. Studija je npr. pokazala da su osobe u dobi 32-59 godina, koje spavaju manje od 5 sati dnevno, izložene dvostrukom riziku dobijanja povećanog krvnog pritiska. Problem povećanog krvnog pritiska je što isti uzrokuje prateće bolesti, prije svega probleme sa srcem. Studija je usto pokazala da nesanica takođe ima tendenciju da ubrzava puls. Källa: Hypertension & American Physiological Society. kvinna · žena | 34 edijska pismenost je sposobnost primanja, analiziranja, procjenjivanja i saopštavanja i u štampanom i u elektronskom formatu. Takođe se podrazumijeva da većina medija ima komercijalnu primjenu. Agresivno reklamno tržište za tinejdžere ulaže prema procjenama 23,4 biliona dolara godišnje. Reklame stižu čak i u škole kao npr. Channel One, program novosti pun reklamnog smeća. Mladi su bombardovani medijskim slikama provodeći oko 5 sati dnevno uz TV, časopise i internet. Da bi bili ”aktivni” a ne ”pasivni” konzumenti medija, mladi moraju biti medijski pismeni. Izvor: Washington State Department of Health. Smanjite rizik od artroze za 40% J edno istraživanje na 650 učesnika je potvrdilo ranije studije i došlo do zaključka da K-vitamin u ishrani smanjuje List BH Saveza žena u Švedskoj opasnost razvoja artroze u koljenu i rukama za cijelih 40 procenata. Istraživači su ispitivali nivo K-vitamina u krvi i zaključili da su osobe s visokim nivoom tog vitamina izložene manjoj opasnosti od artroze. Istraživači smatraju da je filokinon, ili K, taj koji daje pozitivan efekat. K se prije svega nalazi u brokolima, spanaku (špinatu) i ostalom zelenom lisnatom povrću, ali takođe i u sojinom ulju, soji i nahutu (grahu slanutku/leblebiji). Još više K-vitamina se dobije dodavanjem u hranu peršuna ili prase (poriluka). Studija ne kazuje koliko K-vitamina treba jesti da bi se dobio pozitivan efekat, a preporučena dnevna doza K-vitamina je 70 mikrograma. Izvor: Arthritis and Rheumatism, vol. 54, s. 255-26. 25 KULTURA Žene istinski heroji – Amazonke s Dobrinje Carol Mann: Kućne amazonke. Otpor žena iz Dobrinje, predgrađa Sarajeva, prevela sa francuskog Marija Stevanović. Sarajevo: Svjetlost d.d. 2006. D e förra omfattande texterna, analyser och forskningar om kvinnor i krigets Bosnien handlar, uteslutande, om våldtäkt. Bosniakiska kvinnor har presenterats, vanligen, som hjälplösa offer utan försvar. Ej förnekande dessa fakta, framhåller franska forskarinnan Carol Mann, ville hon utforska och visa upp bilden av krigarkvinnor vilka har kämpat i civilförsvar. Boken Kućne amazonke. Otpor žena iz Dobrinje, predgrađa Sarajeva (Hem-amasoner. Försvar av kvinnor från Dobrinja, Sarajevos förort) är Carol Manns avhandling grundad på hennes 6,5-årig antropologisk forskning. Hon har även varit tillsammans med dessa kvinnor från år 1993 i krigets Dobrinja. Piše: Meho BARAKOVIĆ Ž ene. Žene sa Dobrinje. Ovo je knjiga o veličini, snazi i organizovanom otporu žena iz sarajevskog naselja, predgrađa Dobrinja u minulom ratu, zapravo oružanoj agresiji na državu Bosnu i Hercegovinu. Kao što je poznato, opsada Sarajeva trajala je od aprila 992. do decembra 995. godine, kada je potpisan Dejtonski sporazum. Ali, ratni uslovi održali su se bezmalo dvije sljedeće godine. Kako na samom početku svoje knjige Kućne Amazonke zapisa Carol Mann, dosadašnji brojni zapisi i analize, posvećeni ženama iz rata u Bosni i Hercegovini, odnosili su se, isključivo, na silovanja. Bošnjačke žene predstavljene su, uglavnom, kao nemoćne žrtve bez odbrane. Ne poričući zasnovanost tih činjenica, ističe gospođa Mann, željela sam pokazati i iscrtati sliku žena-ratnika, koje su se borile u civilnom otporu, do danas prešutkivanom, i koje su time doprinijele društvenoj obnovi života. Polazna tačka i oslonac u ovome tekstu (studiji-knjizi) biće i jeste, opsada Sarajeva: ona je srediste dubokog ličnog iskustva koje će zauvijek oblikovati moje shvatanje svih ratova, prošlih koliko i budućih… Život ne vrijedi ništa, ali ništa nije vrijedno života, jedan je od najpoznatijih citata francuskog borca, pisca, umjetnika, političara Andre Malroa, čovjeka koji je ratovao za ideale i cijelog života njegovao kulturu. Ima ovo rečeno itekako puno dodirnih tačaka sa ženama u ratu u opkoljenom Sarajevu, posebno onima u sarajevskom naselju Dobrinja. Mannova na početku knjige ističe da 26 su akcije civilne odbrane, koje su vodile žene, smještene u istorijsko-sociološki okvir i sa naglaskom na antropološkom istraživanju. Veze između opisanog ponašanja i vrtloga događaja, određivale su način ovog istraživanja, uslovljenim brojnim pokazateljima. Strukture i način ponašanja, podjednako naslijeđeni iz prošlosti otomanske i komunističke, balkanske i ciganske, ovdje su izmiješani u jednoj izuzetnoj situaciji. Najuzbudljivije je to pretvaranje ratnog prostora u domaći i ženski, urbano zatvorenog u sebe samog i vođenog ženama, koje imaju svoju potku da bi većini stanovnika omogućilo preživljavanje. Nadalje, dodaje u knjizi Mannova, držala je važnim uporediti sa tim ono što su preživljavale srpske žene na nekoliko metara od bošnjačke linije. Sve do maja 2000. godine Carol Mann nije bilo omogućeno da ide na drugu stranu, jer je granica između dva entiteta bila zatvorena za sve one koji su, poput nje (Carol Mann) godinama otvoreno na bošnjačkoj strani. Problem granica, vidljivih ili virtuelnih (nevidljivih), ali podjednako pogibeljnih, tema je za kasnije razmatranje. Kako kaže sama autorka knjige Kućne Amazonke, studija je zasnovana na šest i po godina rada posvećenog antropološkom istraživanju. ”Stigla sam u Sarajevo u humanitarnoj akciji koju sam pokrenula 993. za pomoć djeci u Dobrinji. Akciju sam počela osnivanjem male nevladine organizacije Djeca Bosne – prema francuskom zakonu iz 90. – a sačuvale su je žene iz tog predgrađa. U nekoliko boravaka, dok je trajala opList BH Saveza žena u Švedskoj sada Sarajeva i odmah poslije toga, skupila sam mnoštvo podataka i zapažanja, često sam ih zapisivala u polumraku, po sveskama i blokovima više nalik na brodski dnevnik ili intimne bilješke, nego na pravovaljano naučno istraživanje. Do početka sam bila ganjana žurbom da se sve dokumentuje i svjesna da uživo učestvujem u neobičnim istorijskim događajima. Posebni uslovi ovog rada (knjige) sadrže se u stalnom prisustvu rata kao stvarnosti – vidljive konstante. Tu je, i sve ”ostalo” što rat sa sobom nosi: ubijanje, poginuli, krv, strah, mučnina… Svakog dana kroz sve pore grada isparavala je zebnja strasnija od bola, užas od svakog bombardovanja, svakog zviždanja metaka, svakog rafala, strah kao valjanje morskih talasa koji dolaze i odlaze.” Zbog svega pomenutog, ali i onoga što se samo naslutiti može: zapisaće Mannova da najmanje što se može reći jeste da se ovo istraživanje nije odvijalo na način koji se može nazvati normalnim, to jest sistematski i uredno, jer je rat prekrivao čitavu stvarnost. Zaista, rat je taj koji ispunjava tišinu između riječi, proizvodi gestikuliranje pri iskazivanju različitih stanja, zamagljuje poglede već uplašenih ispitanika, bez obzira što se o ratu nije otvoreno govorilo i što su razgovori veoma ličili na priče iz života u miru… Ova knjiga Kućne Amazonke nije obimna, niti skupa. Sve je ispričano o ženama sa Dobrinje, stručno i kvalitetno. Knjiga ima vise poglavlja (cjelina), a one imaju naslove: Uvod, Početak rata, Dobrinja u ratu, Svakodnevni život u Dobrinji, Hodanje nevidljivim gradom, 34 | žena · kvinna Borba Amazonki i grčkih ratnika (detalj, mermer, strana sarkofaga, oko 160–170. g.n.e. Muzej Pio-Clementino, Octagon, Apollon Hall) Svakodnevni život pod okom snajpera, Ratna kuhinja i Žene i rat. Unutar ovih, pomenutih poglavlja su manje cjeline koje dočaravaju u svim segmentima ratna događanja i život onaj ratni u sarajevskom naselju Dobrinja. I pored toga što je uistinu riječ o stručnoj knjizi ona, ova knjiga, ima ”dušu” i doživljava se kao svaka druga knjiga. Ona to i jeste. Zapisujem evo, i još jednom da je književnica, romansijerka i humanista Carol Mann od ratne 993. godine živjela je u okupiranom Sarajevu, tačnije na Dobrinji, gdje je formirala nevladinu organizaciju Enfants de Bosnie (Djeca BiH). Desetak i više godina kasnije, dana, 4. novembra 2006., Carol Mann se vraća u Osnovnu školu Skender Kulenović na Dobrinji, koju je tokom rata finansirala njena NVO, kao i kćerka Alice Pfeiffer, te suprug Andreas Pfeiffer, kako bi promovirala svoju novu knjigu Kućne Amazonke – Otpor žena iz Dobrinje, predgrađa Sarajeva, koju je izdala izdavačka kuća Svjetlost. Na lijepoj i podosta uzbudljivoj promociji, govorile su i direktorica ove škole Aida Musić i urednica knjige Jasmina Musabegović. ”Ova knjiga koju trebamo danas da promoviramo nije roman, nije ni sjećanje. Ovo je antropološki prikaz žena na Dobrinji”, kazala je u najkraćem Musabegovićeva. I kada se sve ”kockice” jednog mozaika pažljivo i istiha slože, ostaje da se na kraju kaže i zapiše: knjigu Kućne Amazonke spisateljice Carol Mann, vrijedi imati, pročitati je pažljivo da bi još ponešto saznali o sebi samima (ženama Dobrinje) što, zasigurno nismo znali, dovoljno. Ili nismo znali, nikako. kvinna · žena | 34 Ž ene iz Dobrinje. Ko su te žene, te kućne amazonke koje su činile jezgro ženskog otpora? Žene iz Dobrinje posjeduju nekoliko zajedničkih crta. Rođene su u Sarajevu, pretežno su porijeklom iz starih muslimanskih i patrijarhalnih porodica, što podrazumijeva izvjesnu starinsku tradiciju vezanu za ishranu, izuvanje na ulazu, korišćenje starih arapskih riječi. … Opkoljena Dobrinja ličila je na okrugli stomak u punoj trudnoći, gdje je muška uloga završena. Stanovništvo je preživljavalo, sazrijevajući i čekajući da se mir rodi, krećući se podzemnim putevima i rovovima kao kroz mnoštvo pupčanih vrpci, koristeći njihovu hraniteljsku sadržinu (od prehrane do obrazovanja) kao multiformnu placentu. Ovo nas navodi da razmišljamo o ulozi polova u tim situacijama. Ženskom principu odbrane i otpora suprotstavljen je muški princip, to jest agresija, čiji se osnovni simboli pojačavaju neprekidnim jurišima na grad. Rat je vođen snažnom paljbom topova i snajperista protiv nenaoružanog stanovništva koje se skoturilo u sebi. Poređenje sa silovanjem uklapa se u ovaj opis, zato što su napadi na tijelo grada neprestano ponavljani. Posebni uslovi opsade u Dobrinji prouzrokovali su promjenu vrijednosti u odnosima među polovima. Gotovo da možemo govoriti o počecima obezvrjeđivanja tradicionalne muške vladavine u korist izvjesne dominacije ženskih vrijednosti. Muški doprinos bio je sporedan i drugorazredan. Ovdje je civilna odbrana bila djelo žena: muževi, kada nisu bili na frontu, uglavnom su besposličili, lišeni svojih profesionalnih akList BH Saveza žena u Švedskoj tivnosti. Niko se nije usuđivao da to prizna, ali bili su u službi njihovih supruga, što je značilo da su bili na izvjesnom raspolaganju (seksualnom također), što su do tada bile samo supruga i ljubavnica. Da bi se održala tradicionalna slika, koja im je bila potrebna, podržavani su simboli muške dominacije, koliko god je to bilo moguće, mada je to bilo kao mahanje krpom po ukrasnim predmetima. … To je najbolje objasnila Emira, kad je ispričala kako one guraju svoje muškarce pred TV kamere ne bi li i oni dobih svoj dio slave. Pošto se znalo da je opstanak Dobrinje djelo žena, one su zbog toga namjerno birale diskreciju. … Suprotstavljenost muškog i ženskog ostaje, ali ženskoj strani se pridružuju komplementarnost njihovih kućnih muškaraca, saveznika za preživljavanje. Civilna odbrana i vojska djeluju prema istim principima, jer se suprotstavljaju istoj agresiji. Bošnjačka armija je armija odbrane i djeluje prema kriterijumima radikalno različitim od srpske armije koja napada. … Za civile je najvažnije bilo očuvanje vremena i ritma dana i noći, kako bi se održala navika. Jer, agresor, izvan stvarnih strateških potreba, djeluje noću i danju da bi uništio sve sitnice koje održavaju i štite život: i zlokobni konj bio je ostavljen noću pred vratima Troje. … Suprotno muškom ratu, ovaj koji su vodile žene izražavao se istim navikama u vrijeme rata, kao i u miru. … Upravljanje Dobrinjom bilo je kao i upravljanje kućom. Prehrana, održavanje, čistoća, njega, obrazovanje djece, moda, ukrašavanje, sve je učestvovalo u istinskoj borbi protiv uništenja ličnosti i grupe. (odlomci) 27 S Poezija kao inspiracija Unikatna je tehnika koju Saida Malkoč Trnka koristi za izradu svojih slika. Piše: Nizama GRANOV ČAUŠEVIĆ aida Malkoč Trnka har gett ut fem poesisamlingar: Dikter (1978), Återkomst till öknen (1985) och Eurydike och ensamhetens gåvor (1987) i Bosnien och Frusna bilder (1996) och Svart godis (1997) här i Sverige. Under februariutställningen i Kulturhuset Bagaregården i Göteborg kunde man njuta av Saidas bilder och poesi. Saidas tjugoen bilder kan man dela upp i tre grupper. Den första gruppen innehåller verkligt starka kvinnoporträtt av de kvinnor som har påverkat Saidas liv med sina verk – Indira Gandi, Simone de Beauvoir, Selma Lagerlöf, Marina Cvetajeva, Marguerite Yourcenar, Katarina Ivanović, Nives Kavurić Kurtović, Oprah osv. I den andra gruppen ingår kärlekslandskap och den tredje omfattar verk inspirerad med poesin. Det är en unik teknik som Saida Malkoč Trnka använder för sina verk. Ull, det naturliga och varma materialet, har ersatt målarfärger. Istället för målarpensel använder hon textilnål. Det som är väldigt viktigt är att konstnärinnan har själv utvecklat och ytterligare förädlat denna teknik. V olim te. Dvije su riječi koje čovjek u životu često kaže voljenom ili čuje od najdražeg, riječi koje liječe pa, kao i svaki lijek, čovjeku najviše nedostaju. Volim te je i naslov izložbe slika Saide Malkoč Trnka. Te riječi su posjetioci imali priliku da dožive emocionalno snažno na otvaranju izložbe koju je Saida protkala vlastitim stihovima, kao i stihovima nekolicine poznatih svjetskih pjesnika. Tog trećeg februara u Kulturhuset u ulici Bagaregården u Göteborgu svaki posjetilac se bar na trenutak osjetio sretnim što je u društvu već afirmisane poetese i osebujne slikarke Saide Malkoč Trnka. Dvadeset i jedna slika kojima se Saida predstavila mogu se podijeliti u tri ciklusa. Prvi ciklus su portreti žena koje su, prevashodno svojim radom, uticale na Saidin život. Tu su se našli portreti dobro poznatih ličnosti kao što su Indira Gandi, Simone de Beauvoir, Selma Lagerlöf, Marina Cvetajeva, Marguerite Yourcenar, Katarina Ivanović, Nives Kavurić Kurtović, Oprah itd. U drugi ciklus Saida Malkoč Trnka svrstava, kako ih ona sama naziva, pejzaže ljubavi. I ovdje je čovjek pred dilemom koja se slika doima više. Da li slika Nana i djed, za koje Saida kaže da su je naučili da voli, ili slika na kojoj jedna ptica stavlja srce u kljun druge ptice, ili Duvanjsko polje osuto plavim cvjetovima kukolja. Inspirisana svojom vlastitom poezijom kao i poezijom Jesenjina, Lorke i Cvetajeve, zaokružuje Saida svoj treći ciklus. Svoje pjesme, kao i pjesme gore pomenutih pjesnika, govorila je umjetnica na otvorenju svoje izložbe i duboko dirnula sve prisutne posjetioce i izgradila čvrstu sponu između slike i stihova. Unikatna je i tehnika koju Saida Malkoč Trnka koristi za izradu svojih slika. Vuna, taj prirodni i topli materijal, zamijenio je slikarske boje. Umjesto kista ona koristi tekstilnu iglu. Što je jako važno umjetnica je sama razvila i usavršila ovaj način rada. Mjesto izložbe Kulturhus je Saidi najdraža kuća kulture u Göteborgu. ”Bila sam počašćena ponudom da izlažem u tom prostoru. Tako se ostvario i jedan od mojih snova iz 995. godine – izlagati baš na tom mjestu. Poziv da izlažem u ovoj kući dobija na značaju i time što umjetnici godinama čekaju na termin.” 28 Autorica dalje kaže da najviše duguje predivnoj publici ”koja zna podijeliti i veličinu i radost trenutka sa stvaraocem”. O slikarki Saidi Malkoč Trnka čulo se i van granica njene nove domovine Švedske. Ponude da izlaže i u inostranstvu su sve bliže stvarnosti. Poštovaocima i ljubiteljima Saidine poezije i slikarstva ostaje da se nadaju da će ih ona uskoro opet obradovati novim susretom sa njenim stvaralaštvom. List BH Saveza žena u Švedskoj 34 | žena · kvinna Prevedena na 44 jezika, a njene knjige prodane u 17 miliona primjeraka se mogu čitati u najmanje 150 zemalja Priredio: Haris TUCAKOVIĆ U mrla je jedna od najčitanijih švedskih književnica. Marianne Fredriksson je pisala o ženskoj duhovnosti i iskustvu na način koji je privukao milione čitalaca širom svijeta iako joj švedska književna kritika nije bila posebno naklonjena. Mnogi su je smatrali dobroupućenom osobom, kaže Annika Bladh, njen zadnji izdavač. Njeni romani su posebno privukli žene svih dobi i mlađe muškarce. Bila je pravi pionir i pokretač novih rubrika i časopisa u novinarstvu, ali je u svojim pedesetim godinama zapala u duboku sredovječnu krizu. Terapeut joj je tada preporučio da zapisuje svoje snove što je 980. rezultiralo njenim prvim romanom Evina knjiga, prvim od mnogih s biblijskom tematikom. Pažnju švedskih čitalaca je privukla tek četvrtim romanom Simon i hrastovi, o poslijeratnom odrastanju jednog dječaka iz radničke porodice u Göteborgu. Veliki međunarodni uspjeh je doživjela 994. godine romanom Hannine kćeri, o jednoj ženskoj liniji s početka 9. stoljeća u zemljoradničkoj Švedskoj u kojoj se kasnije generacije žena usuđuju sve više, ali ipak ostaju čvrsto vezane uz pranje i kuhanje. Kao iskusna novinarka, Marianne je pedantno pripremala svaku od budućih tema. Karakter i radnja bi dolazili kasnije. Prema Bengtu Nordinu, njenom agentu tokom 4 godina i osobnom prijatelju, ona je rijetko unaprijed znala ishod pri sjedanju za pisaći sto. Erika Josefsson navodi (Gotlands Tidningar, 2007-02-3) da je ”Marinne Fredriksson često u inostranstvu pričala jednu pripovijest o radu na romanu Prema Mariji kvinna · žena | 34 Foto: Magnus Hartman Marianne Fredriksson - ljubimica žena Marianne Fredriksson Magdaleni koji predstavlja njen obračun s biblijskom muškom pripovjedačkom perspektivom u kojem ona jednoj ženi, bludnici, daje glavnu ulogu. – Jednog dana je ona nazvala i rekla ’Bengt, Bengt, sad se pojavio Isus i mnogo je prijatniji nego što sam vjerovala’. Znatno prije Dan Browna (The Da Vinci Code) učinila je Marinne Fredriksson Mariju Magdalenu najvažnijim Isusovim sljedbenikom. Čak i u seksualnim situacijama, o kojima ona nije baš često pisala, a nikada posebno sočno, dozvolila je ona da Maria Magdalena i Isus imaju seks. – Ipak to nije napisano na taj način, to su ptice koje cvrkuću i tako to, kaže Bengt Nordin.” Teško je u svom selu biti prorok. Tu uzrečicu bi Bengt Nordin često ponavljao kada bi Marianne tokom zadnjih godina sve više dobijala loše ocjene kritike. Prema Bengtu Nordinu, kritika je bila bolja vani nego u domaćim novinama. Za roman Flyttfåglar (Ptice selice) je dobila svoju prvu pravu oštru kritiku. – Bio sam tada prisiljen otputovati kući i tješiti je. Kazivao bih joj ’ti ipak imaš čitaoce Marianne’, a i ona je tako smatrala. Na sajmu knjige u Göteborgu prije sedam godina bilo je mnogo međunarodno priznatih autora, ali je najpopularnija možda ipak bila Marianne Fredriksson. Tog puta je objavila Ptice selice o prijateljstvu jedne Šveđanke i jedne useljeničke žene iz Čilea. Kada su je pitali o njenim knjigama u kojima se ne radi uvijek o jakim ženama i slabim muškarcima, ona je brzo odgovorila: – Ne nikako, one su upravo onakve kakve jesu. List BH Saveza žena u Švedskoj Fakta Marianne Fredriksson je rođena 28. marta 1927. u Göteborgu, a preminula 11. februara 2007. u Österskäru kraj Stockholma. Novinarsku karijeru je počela u listu Göteborgsposten. Pokrenula je časopise Allt om mat (Sve o jelu) i Vi föräldrar (Mi roditelji). Bila je glavna urednica časopisa Allt i hemmet (Sve u kući) i pokretač rubrike Idag-sidan (Danas) u listu Svenska Dagbladet. Debitovala je 1980. u svojoj 53. godini s Evas bok (Evina knjiga). Objavila je 16 romana. Prevedena je na 44 jezika, uključujući pali (stari indijski jezik), može se čitati u najmanje 150 zemalja. Njene knjige su prodane u 17 miliona primjeraka. U vrijeme najveće popularnosti, njeni romani su prodavani u najmanje 200,000 primjeraka samo u Švedskoj. U Njemačkoj je bila na vrhu prodajnih top-listi s romanima Anna, Hanna och Johanna (Hannine kćeri) i Simon och ekarna (Simon i hrastovi). 2001. je napustila svog stalnog izdavača Wahlström & Widstrand i prešla u Piratförlaget. Pet godina kasnije prelazi u Prismu s motivacijom da se u Piratförlagetu nije nikad osjećala kao kod kuće. Tri njene knjige će biti filmovane: Enligt Maria Magdalena (Prema Mariji Magdaleni) snima jedna holandska filmska kuća čiji predstavnik je posjetio Mariannu Fredriksson mjesec dana prije njene smrti. Simon i hrastovi će se snimati u Danskoj, a Hannine kćeri u Njemačkoj. 29 BASNA ZA KLINCE I KLINCEZE Ibn al-Mukafa: Miš i mačak Staroindijska basna iz ciklusa Kalila i Dimna C ar Depšelim reče mudracu Bejdebi: – Eto, iznio si mi taj primjer, a sada mi nešto reci o čovjeku koga su opkolili neprijatelji sa svih strana i od kojih umalo nije nastradao. Ali se on, da bi se izvukao iz teškog položaja, izmiri sa svojim neprijateljem, i tako se oslobodi straha i sebe osigura. – Ljubav i neprijateljstvo nisu stalni: nekada se ljubav izrodi u neprijateljstvo, a nekad se iz neprijateljstva rodi ljubav i prijateljstvo – odgovori caru mudrac. – Za sve to postoje razne okolnosti, razni uzroci i razna iskustva. O svemu što se dogodi pametan stiče posebno mišljenje. Ako je u pitanju neprijatelj postupiće odlučno, a prema prijatelju će biti najljubazniji. Pametnu ne smeta neprijateljstvo koje on gaji u duši prema nekome. On se, kad želi da ostvari svoj cilj ili da otkloni od sebe kakvu opasnost, približuje i svome neprijatelju i od njega traži pomoći. Ko u tome postupi razborito, uspjeće da ostvari svoje želje. To najbolje može da osvijetli slučaj miša i mačka koje je zadesila nevolja i koji su uspjeli da se spasu izmirenjem. – A kako je to bilo? – upita ga car. – Pričaju da je u deblu jednog velikog drveta bila rupa u kojoj je živio jedan mačak koji se zvao Rumija. Blizu njega nalazila se i rupa jednog miša kome je bilo ime Feridun. Lovci bi često dolazili na to mjesto da love divljač i ptice. Jednog dana dođe neki lovac i razapne svoju zamku u blizini tog drveta u koju se mačak Rumija brzo uhvati. Miš oprezno, čuvajući se Rumije, pođe šuljajući se da potraži šta za jelo. Dok je on tako išao, iznenada ugleda mačka u mreži i to ga veoma obradova. Poslije se obazre i ugleda iza sebe 30 T illsammans med de kända fornindiska epos Mahabharata och Ramayana, hymnsamlingen Rigveda, väldigt omtyckt genre av fornindiska litteraturen var även ”gamla berättelser” (purana) med sina: legender, sagor och fabler. En av de mest berömda verk av denna genre är otvivelaktigt Panchatantra eller i arabiska versionen Kalila och Dimna. Den arabiska författaren av persiskt ursprung Abd Allah Ibn al-Muqa’ffa (ca 720 ca 756) har översatt Panchatantra till arabiska och så bevarat den eftersom originalet på sanskrit och översättningen på pahlavi har tappats bort under tidens gång. En svensk översättning av Hans Christian Risberg och/ eller Anders Wilde kom ut i år 1745. lasicu koja je htjela da ga uhvati, a na stablu sovuljagu koja je vrebala da ga ugrabi. Miš ne znade šta da radi: bojao se lasice ako se vrati natrag, ako skrene desno ili lijevo bojao se da ga ne ugrabi sovuljaga a ako pođe naprijed tu je bio mačak koji ga može svakog časa uloviti. Zato on pomisli: – Ah, može li biti veće nesreće! Protiv mene se urotiše razna zla i iskušenja sa svih strana. Ali i uprkos tome ne treba da me ovaj slučaj obezglavljuje, ne smijem se sada zbuniti ni izgubiti prisebnost, jer sam razuman. Pametan se ne može zbuniti ako pametno misli, on ni u kom slučaju ne smije izgubiti prisebnost duha. Pamet je slična moru čije se dno ne može dokučiti. Kalîla wa Dimna, Abd Allah Ibn al-Muqaffa, ca 1200-1220., Bibliothèque nationale de France, Manuscrits orientaux (Arabe 3465, f° 51) List BH Saveza žena u Švedskoj P ored poznatih staroindijskih epova Mahabharate i Ramajane, himni Rigveda, veoma omiljeni oblik stare indijske književnosti bile su ”stare pripovijetke” (purana) koje sadrže: legende, bajke i basne. Jedno od najčuvenijih djela te vrste jeste, bez sumnje, Pančatantra ili u arapskoj verziji Kalila i Dimna (po imeni-ma dva šakala, glavnih junaka najveće pripovijetke Lav i vo, čija imena na sanskritu glase: Karataka i Damanaka). Poznati arapski književnik Abdu-lah ibn El-Mukafa (oko 720. - oko 756.), rodom Perzijanac, je Pančatantru preveo na arapski jezik i tako je sačuvao od zaborava, jer su se tokom stoljeća i sanskritski original i pehlevijski prijevod zagubili. Pametnog nesreća ne smije obeshrabriti do te mjere da ga upropasti, a isto tako ga ni sigurnost i spokojstvo ne smiju zanijeti i opiti toliko da izgubi razboritost u trenutku kad treba da bude priseban. Ja iz ove nesreće ne vidim drugog izlaza nego da se izmirim s mačkom, jer je i njega snašla slična nedaća. Možemo se obojica spasti ako on posluša moje savjete, ako zapamti moj govor i prihvati moje iskreno prijateljstvo u koje ne treba da sumnja; ako sve, dakle, dobro shvati i osjeti da mu je moja pomoć potrebna. Miš se onda približi mačku, pa mu reče: – Kako si? – Baš onako kako ti želiš, u muci i nevolji! – odgovori mu mačak. – Ja sam ti danas drug u nesreći – reče mu miš. – Naši su položaji jednaki. Ja mislim da se obojica možemo spasti na isti način. U ovim mojim riječima nema laži ni prevare. Lasica me, eno, čeka u zasjedi, sovuljaga me vreba, a oboje su i meni i tebi neprijatelji. Ako ti meni nećeš ništa rđavo učiniti, ja ću pregristi tu zamku i izbaviću te iz nesreće. Ako tako postupiš, spasićemo se obojica isto onako kao što se lađa i putnici spašavaju na moru uzajamnom pomoću. Kada mačak sasluša miševe riječi i uvjeri se da on govori istinu, reče mu: – Ove tvoje riječi mirišu na istinu. Ama i meni je stalo da se obojica spasimo. Ako ti mene spasiš, biću ti zahvalan dok sam živ! – Ja ću ti se približiti i pregrišću sve konce mreže. Ostaviću samo jedan da bih se zaštitio od tebe – reče mu miš – i poče gristi zamku. 34 | žena · kvinna Miš i mačak u Diznijevoj interpretaciji Kada sovuljaga i lasica vidješe da se miš primaknu mačku, izgubiše svaku nadu, pa se vratiše. Miš je sporo grizao konce zamke u kojoj se nalazio mačak Rumija, pa mu mačak zbog toga reče: – Zašto svojski ne grizeš konce ove zamke? Ako si ti postigao ono što si želio, pa si se zbog toga promijenio i olako prelaziš preko mojih želja, onda ti mogu reći da tako ne rade dobri, jer plemeniti nije ravnodušan prema svom drugu. Kako si vidio, ti si imao koristi od toga što si se sa mnom ranije sprijateljio i zato treba da me za to nagradiš i da se ne prisjećaš neprijateljstva koje postoji između mene i tebe. Nagodba koju smo sklopili treba da sve to baci u zaborav, jer je vrlina ispuniti zadanu riječ, a vjerolomstvo donosi rđave posljedice. Plemeniti je uvijek zahvalan i nije osvetoljubiv. Samo jedno dobročinstvo dovoljno je da baci u zaborav mnoga njemu učinjena zla. Rečeno je: ”Najbrža kazna je ona koju vjerolomstvo izazove”. Ne valja onaj koji nije kadar da se smiluje i oprosti onome koji je prema njemu snishodljiv i koji traži da mu oprosti. – Prijatelja ima dvije vrste – odgovori mu miš. – Jedni su oni koji za nečim žude, a drugi su, pak, oni koji su prisiljeni da budu takvi, samo su obojica koristoljubivi i obojica prezaju od štete. Što se tiče onoga koji za nečim žudi, od njega se ne treba bojati. Međutim, onaj koji je na silu prijatelj, nekada može biti dobar, a nekad se valja od njega čuvati. Pametan će uvijek uzeti od njega nešto dragocjeno u zalog baš zato što će se jednog dana od njega morati da čuva i plaši. Cilj je onoga koji kvinna · žena | 34 sklapa prijateljstvo u tome da što prije imadne koristi od toga i da postigne ono što želi. Ja ću ti ispuniti datu riječ. Ali i uprkos tome, ja ću se tebe čuvati, jer se bojim da mi ne pričiniš ono što me natjeralo da se s tobom izmirim i što je tebe nagnalo da prihvatiš moj prijedlog. Svaki posao ima svoje vrijeme. Ali posao, koji se obavlja u nevrijeme, neće se lijepo svršiti. Ja ću pregristi sve konce zamke, samo ću ostaviti jedan čvor da te pomoću njega držim u škripcu. Neću taj čvor pregristi sve dotle dok se ne uvjerim da si ti nečim drugim zaokupljen. A to će biti tada kada ponovo budem vidio lovca. Miš onda poče gristi mačkovu zamku. Dok je on tako radio, iznenada banu lovac. – Sada treba sasvim pregristi konce zamke – reče mu mačak. Miš se onda potrudi da pregrize konce, i kada završi mačak skoči na stablo ispred zbunjenog lovca, a miš se zavuče pod kamen. Lovac dođe, uze svoju onako iskidanu zamku i ode kratkih rukava. Miš poslije toga iziđe, ali mu ne bi drago da se približi mačku, pa ga mačak zovnu: – O, iskreni prijatelju, koga provjerih u nesreći, što mi se ne primakneš da te lijepo nagradim za uslugu koju si mi učinio? Hodi k meni, ne prekidaj prijateljstvo sa mnom, jer onaj koji sebi nađe prijatelja i s njim prekine, neće imati koristi od takvog prijateljstva, a braća i prijatelji će opet izgubiti svaku nadu da će od njega imati kakve koristi. Dobročinstvo koje si mi učinio neće biti zaboravljeno, a ti imaš pravo da od mene, od moje braće i od mojih prijatelja tražiš nagradu za to. List BH Saveza žena u Švedskoj Nemoj me se nimalo bojati, i znaj da ću sve što imam tebi žrtvovati! Mačak se zatim zakune da je istinu govorio. Miš mu onda doviknu: – Često je prividno prijateljstvo skriveno neprijateljstvo, i ono je opasnije od otvorenog neprijateljstva. Ko se ne sačuva takvog neprijateljstva, dogodiće mu se ono što se dogodilo čovjeku koji je sjeo na kljovu razjarenog slona pa ga san savladao, i kad se probudio bio je već pod slonovim stopalima gdje je i našao smrt. Prijatelj se smatra prijateljem samo zato što može da koristi, a neprijatelj je nazvan neprijateljem zato što nanosi štetu. Pametan će ispoljiti prema neprijatelju prijateljstvo samo onda kad se nada da će od njega imati kakve koristi, a prema prijatelju će ponekad pokazati neprijateljstvo kad se boji da mu on ne naudi. Zar ti ne vidiš kako mladunčad slijede svoje majke kada se nadaju da će dobiti mlijeka, a čim mlijeka nestane, odbijaju se od njih? Ponekad prijatelj prestane da čini prijateljske usluge svome prijatelju, ali se toga ne treba bojati, jer po srijedi nije neprijateljstvo. Međutim, ako onaj koji je po prirodi neprijatelj uspostavi kasnije prijateljstvo iz neke potrebe koja ga je na to nagnala, sigurno će to njegovo tobožnje prijateljstvo ponovo postati neprijateljstvo, čim nestane potrebe koja ga je nagnala da sklopi prijateljstvo, kao što se i voda koja se zagrijava na vatri ohladi kada se skine s vatre. Od svih mojih neprijatelja ti si mi najopasniji neprijatelj. I tebe i mene je prisilila nevolja da se izmirimo. Sada više nismo jedan drugom potrebni pa se bojim da mi nisi ponovo postao neprijatelj. Nejakom nije mjesto u blizini jakog neprijatelja. Ja mislim da sam ja sada tebi potreban samo zato da me pojedeš, pa baš stoga ti i ne vjerujem. Lakše se može po mom mišljenju, spasti nejaki koji se boji jakog neprijatelja, nego jaki koji se prevari u nejakom i povjeruje mu. Pametan se izmiri sa svojim neprijateljem kada na to bude prisiljen, on mu se ulaguje, javno mu iskazuje ljubav, a čim mu se ukaže prilika napušta ga. Treba da znaš da se ne može popraviti greška nepromišljenog sklapanja prijateljstva. Pametan će ispuniti svome neprijatelju s kojim se izmirio ono što mu je obećao, ali mu ne vjeruje, nije siguran kad je u njegovoj blizini, i treba da se od njega udalji što može više. Ja tebe volim ovako izdaleka i želim da budeš živ i zdrav, a to ti nisam ranije želio. Treba da moje dobročinstvo uzvratiš dobročinstvom, a mi ne možemo nikada živjeti zajedno, i gotovo! (Preveo Besim Korkut www.lektirabih.com.ba) 31 in 20 öre/min 79 öre/min 20 öre/min 27 öre/m 20 öre/min 99 öre/min 20 öre/m in 1,29 öre/m in 1,29 öre/m in 20 öre/min 69 öre/min 20 öre/min 20 öre/min 20 öre/min 25 öre/min För bara 15 kronor extra varje månad ringer du ännu billigare till fasta telefoner i utlandet från din hemtelefon. Välkommen in och beställ på telia.se/telefoni. A bientôt! Utland förutsätter att du har någon av prisavtalen Mini (0 kr/mån), Kväll och helg (30 kr/mån) eller Dygnet runt (65 kr/mån) och ett fast telefoniabonnemang hos Telia (Telia Bas 125 kr/mån) 99 öre/min
© Copyright 2024 Paperzz
