BROJ 164 | GODINA XX | NORRKÖPING | JULI-SEPTEMBAR CIJENA 25 SEK 2 Glas BiH | broj 164 | juli-septembar 2013. OSNOVAN / GRUNDAT 1993 Izdavač / Utgivare Savez bosanskohercegovačkih udruženja u Švedskoj / BosniskHercegovinska Riksförbundet i Sverige Glavni i odgovorni urednik / Chef redaktör och ansvarig utgivare Muharem Numanspahić Grafički urednik / Grafisk redaktör CILAR Lektor / Korrekturläsare Dr. Izet Muratspahić Redakcija / Redaktion Muhamed Mujakić Sadeta Murić Muharem Numanspahić Almedina Sačić Adresa redakcije / Redaktionens adress Glas BiH, Box 2293 600 02 Norrköping tel 0046 (0)11 16 66 22 fax 0046 (0)11 16 69 33 www.bhsavez.org e-mail: glas.bih@gmail.com List izlazi tromjesečno. Godišnja pretplata (4 broja): 100 SEK P red nama je 11. jul, Dan genocida u Srebrenici. Ove godine se antirasistička organizacija EXPO ponudila da organizuje obilježavanje ove bošnjačke tragedije i sramote međunarodne zajednice. Uključivanje švedskih organizacija je poželjno i vrijedno svake pohvale, pa se nadati se da će i to doprinijeti širenju istine o genocidu koji se dogodio u srcu Evrope, kad niko nije vjerovao da postoji tolika bestijalnost u dijelovima srpskog naroda. Umjesto da se pospu pepelom i priznaju, kao što su to uradili Nijemci poslije fašističkog genocida nad Jevrejima u Drugom svjetskom ratu, veliki dio predstavnika srpskog naroda za to nema hrabrosti. Ignorišući presude Međunarodnog suda za ratne zločine u Hagu i lobirajući za ”svoju” istinu, oni koče pomirenje među narodima bivše Jugoslavije. Političari poput Čedomira Jovanovića iz Liberalnodemokratske partije su svježi vjetrić na srpskoj političkoj sceni. Isto onoliko koliko je važno da se Srbi pokaju, toliko je važno da i Bošnjaci ne zaborave. Na to nas podsjećaju i Jasenko Selimović i Izet Muratspahić. Poslije pokajanja dolazi oprost. Regija Västmanland, organizacioni dio Saveza bh.udruženja, bila je domaćin jubilarnog Desetog svjetskog prvenstva bh. dijaspore u malom fudbalu. Priznanja su došla i dolaze sa svih strana. Ono što imponuje je način na koji je šest udruženja sa ove regije pristupilo ovom obimnom projektu. Precizna podjela zaduženja, petnaestak sastanaka na kojim se pratilo, vrednovalo i korigovalo urađeno, govore da se ništa nije prepuštalo slučaju. U ovom projektu je pokazano šta se zajedničkim radom može učiniti za dobrobit udruženja, regije i Saveza. Organizovanost koja je bila karakteristična za pripreme rezultirala je u prijateljskom trodnevnom druženju Bosnaca i Hercegovaca u Västeråsu. Svaka čast Västmanland! Ima perioda kad bogatstvo događanja prevazilazi fizičke okvire naše novine. Ni veći broj stranica u ovom broju nije dovoljan da se oni pokriju. Sve ove aktivnosti zabilježene su i na našoj vebstranici www.bhsavez.org. Posjetite je i osjetite atmosferu koja je vladala na skupovima Saveza bh.udruženja u Švedskoj. Švedska: PG 621 69 04-0 Pretplata i reklame: 0046 (0)11 16 66 22 Rukopisi, crteži i fotografije se ne vraćaju Štampa / Tryck UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac Naslovnica / Omslag Muharem Numanspahić O naslovnici Članovi udruženja „Dukat“ iz Göteborga odigrali su profesionalno, kao i uvijek, „Kosovski pejsaž“ u koreografiji Murata Hačkovića. Ovdje su snimljeni Amel Mulalić i Dženita Homoraš. www.bhsavez.org 3 Kada su ti revizionisti bombardirali ”Forum för levande historia” u Stockholmu, kako bi zaustavili njihovu kampanju o genocidu, “sada, kad je čak i SVT pokazala da nije bilo nikakvog genocida”, dobili su odgovor od jedne službenice: “Puno hvala na vašem e-mailu. Smatram da je dvadesetak suđenja u Haškom tribunalu vjerodostojnije od jednog SVT-filma” Komemoracija žrtvama genocida u Srebrenici nas svake godine podsjeti šta je čovjek u stanju da drugom čovjeku uradi. U julu 1995, Karadžićeva i Mladićeva vojska ubila je oko 8.000 muškaraca i dječaka, sa ciljem da istrijebe cjelokupno muslimansko stanovništvo istočne Bosne. Govori će se držati širom Europe i švedska pažnja ne treba da bude manja. Nažalost, dostojanstvo trenutka će uprljati poricatelji genocida, vrlo aktivni u Švedskoj, Norveškoj, Austriji i Nizozemskoj. Oni naravno koriste činjenicu da vrijeme i udaljenost pomažu zaboravu. Ali još važnije: oni su potpomognuti neznanjem, posebno među švedskim novinarima. Nekoliko primjera. Prije malo više od godinu dana švedska televizija SVT je pokazala Miloševićevu i Karadžićevu verziju događaja u Srebrenici – u filmu koji se zvao “ Grad koji je žrtvovan”. S vremenom se pokazalo da najviši rukovodioci SVT:a nisu imali pojma da su teorije iznijete u filmu već bile procijenjene pred Haškim tribunalom, i da ih je tribunal nazvao “najvećim lažima”. Ti rukovodioci također nisu znali da je isti jedan takav film već bio pokazan na Haškom suđenju Krstiću, u cilju da se porekne da je ono što se dogodilo u Srebrenici bio genocid. SVT:u nije ostalo ništa drugo nego da napravi špagu, pokušavajući da kažu da oni vjeruju da se genocid desio u Srebrenici, a istovremeno štiteći prikazivanje filma koji to poriče. Zašto je tako malo novinara reagovalo kad se to desilo? Iz prostog razloga: švedski novinari ne čitaju presude Haškog tribunala. Većina ljudi u Švedskoj jedva da zna ko se protiv koga borio u različitim republikama bivše Jugoslavije. A kad su ljudi nesigurni šta ustvari znaju, onda se ne usuđuju pisati o tome – što revizionisti i poricatelji genocida naravno koriste. 4 Glas BiH | broj 164 | juli-septembar 2013. Neznanje nije ograničeno na ljude koji rade na SVT. Švedska novinska agencija, TT, obično šalje vijesti o presudama Haškog tribunala, u kojima to što se desilo u Srebrenici zovu “masakr”. Otprilike onako kao što revizionisti pokušavaju da kažu: da su se u Srebrenici vojske borile jedna protiv druge, i to je rezultiralo brutal- nim ubistvima, to jest, tamo se desio jedan “masakr”. Haški tribunal je, nasuprot tome, pokazao da Srebrenica nije pitanje nekakve bitke između raznih vojski, nego je u pitanju bilo vrlo precizno i planirano ubijanje većinom zarobljenih bosanskih muš- karaca s ciljem iskorjenjivanja cijele grupe. To jeste: to što se desilo bio je - genocid. TT ne bi sigurno zvali jedno silovanje “pipanje”, zašto onda zvati jedan genocid “masakr”? Na kraju, ovo neznanje manje bode oči javnosti, jer je ugrađeno u tradicionalne političke pozicije. Švedska je tradicionalno zemlja kojom je dominirala politička ljevica. A jedan dio ljevice je uvijek imao problema prihvatiti činjenicu da je njen neprijatelj – Amerika - svojom intervencijom spasila Bošnjake od izumiranja. Najočitiji primjer za to je bila rasprava u novinama “Ordfront” o ratu u bivšoj Jugoslaviji, prije nekoliko godina. Šta možemo učiniti? Prvo, treba širiti svijest i znanje o genocidu. Kad čovjek ima znanje, lako se boriti sa revizionistima. Kada su ti revizionisti bombardirali ”Forum för levande historia” (Forum za današnju historiju) u Stockholmu, kako bi zaustavili njihovu kampanju o genocidu, “sada, kad je čak i SVT pokazala da nije bilo nikakvog genocida”, dobili su odgovor od jedne službenice: “Puno hvala na vašem e-mailu. Smatram da je dvadesetak suđenja u Haškom tribunalu vjerodostojnije od jednog SVT-filma”. Vidi, vidi! Švedska birokratija ima čvrstu kičmu kad posjeduje znanje. Zato se nadležnim organima, muzejima, i instutucijama moraju dati resursi i mandat za podizanje svijesti o genocidu. Drugo, mora se duboko razmisliti o najefikasnijem načinu za sprečavanje poricanja genocida. Postoje dvije opcije: ili zabrana negiranja genocida, ili pretpostavka da će javno mnijenje da to reguliše kad se te budale pojave. Švedska je izabrala ovu drugu varijantu. Ali onda se to javno mnijenje mora stimulisati kad se revizionisti pojave a niko ne odgovori! Kao u slučaju sa ovim filmom. Mi smo svjedoci sve većeg pluralističkog medijskog mnijenja i tu postoji rizik da svi samo slegnu ramenima kad se poricanje genocida, islamofobija, antisemitizam, rasizam i ksenofobija širi u javnosti. Treće, novinari moraju voditi jednu diskusiju o profesionalnoj etici novinara. Zamislite da je neki političar ili biznismen napravio sličnu grešku kao ovi ljudi na švedskoj televiziji? Da li bi ta osoba bila još uvijek na svom poslu? Ni slučajno! Ali, novinari znaju da opraštaju - kad opraštaju sebi! Na primjer: Šta su odgovorni za ovaj film rekli kad su Norveški helsinški odbor, Institut za istraživanje genocida u Kanadi i Haški tribunal rekli da film poriče genocid? Jedan odgovorni je izjavio da “emocije ne smiju da zaustavljaju SVT”. Pitam se koji od onih 90 sudaca na suđenjima o Srebrenici je bio toliko emotivan da mu se pamet pomutila? Britanski list „The Guardian“ napisao je preko pola stranice jedno izvinjenje kada su objavili jedan članak koji “bi mogao sugerisati da se genocid nije dogodio u Ruandi.” Kanada je odbila dati vizu jednom revizionisti koji ima veze sa ljudima koji su pravili SVT film. Ali, u Švedskoj, je moguće emitovati Miloševićevu verziju Srebrenice i da se niko od odgovornih ni ne uzbudi! Na kraju, moramo osigurati da Bosna i druge zemlje Balkana uđu u EU. Rat i genocid nam se vjerojatno ne bi ni dogodio da smo pripadali EU. Rat u Europi se događa državama i ljudima za koje se niko ne brine, kao što je Bosna i Hercegovina bila. Ali rat se ne događa zemljama koje su u EU. Evropska unija je jedina naša garancija da se takve stvari neće ponoviti. Zato, moramo raditi na tome da se Bosna i ostale zemlje ubace u EU. Sjećanje na genocid u Srebrenici će se najbolje njegovati ako uspijemo da pobijedimo ove revizioniste. Negiranje toga što se desilo je poricanje patnje i ponovno pljuvanje na sve to što su ti ljudi proživjeli. Ne možemo spasiti ljude koji su pogubljeni u Srebrenici. Oni su mrtvi. Ono što možemo učiniti je boriti se protiv poricanja genocida i time osigurati da znanje o genocidu bude dostupno što većem broju ljudi. Na godišnjoj skupštini ”Merhameta” u Gislavedu, a povodom 20 godina rada, ova uzorita organizacija dodijelila je priznanja svojim saradnicima. Tom prilikom su i Savez bh.udruženja u Švedskoj i „Glas BiH“ dobili ovo cijenjeno priznanje. Predsjednik Fehim Halilović je, između ostalog, rekao: ”MDD ”Merhamet” je počeo sa radom i ranije od zvanično registriranog 19. novembra 1992.god. i u periodu agresije na Bosnu i Hercegovinu bilo je oko 300 povjerenika koji su kucali na vrata švedskih organizacija, domove naših Bosanaca i Hercegovaca, te obilazili naša udruženja da bi prikupili pomoć koja je slata u našu domovinu. Nakon završetka rata, naši povjerenici su dobijali posao i nisu više mogli da se predano posvete ovom radu, a što se odrazilo na pad prihoda „Merhameta“. Bili smo prinuđeni da mijenjamo način rada i tada se pristupa formiranju kompjuterske baze članstva i sada imamo u ovoj bazi preko 7.000 adresa. To dovodi do ponovnog povećanja prihoda, tako da zadnjih devet godina imamo oko 4 miliona prihoda. U dvadestogodišnjem radu „Merhameta“ veoma bitna odluka je bila fuzija humanitarnog odbora Saveza bh.udruženja i „Merhameta“ jer se tom fuzijom na terenu pokazalo jedinstvo ove dvije organizacije, kao i spremnost da se humanitarna pomoć provodi kroz humanitarnu organizaciju „Merhamet“. To isto se pokušalo i kroz islamske zajednice, pošto i one imaju odluku da svoje humanitarne aktivnosti odrađuju posredstvom „Merhameta“, ali to zavisi od zajednice do zajednice. Mi stojimo uvijek na usluzi svim ljudima dobre volje“, zaključuje Fehim Halilović. www.bhsavez.org 5 Borås grad, sa svojih 600 udruženja, proglašen je između 53 opštine koje su se takmičile, švedskim gradom udruženja za 2012. godinu. Ovaj grad je još 2011. godine napravio plan rada za ostvarivanje jednog integriranog društva. Plan je važio za sve institucije i odbore u gradu. I tako je došao i do Dženana Ganića, koji je zadužen za razvoj u odboru za pitanja zapošljavanja useljenika. Zajedno sa svojim radnim kolegom Jannisom Tsilfoglou, ujedno i predsjednikom grčkog udruženja, pokreće ideju o projektu kojim će se useljeničkim udruženjima dati mogućnost prezentacije svojim sugrađanima. Odgovorni ljudi iz Boråsa ovo prihvataju. Projekat “Dan integracije” podrazumijevao je da se otvore vrata udruženja i svi zainteresirani dođu i posjete udruženja. Sve lokalne novine su objavile pozive za posjetu udruženjima. Pozvani su lokalni političari i službenici komunalnih institucija. U istoj zgradi, vrata uz vrata, rade bosanskohercegovačko, grčko i iransko udruženje. Gaje se dobri komšijski odnosi, ali se niko ne može pohvaliti većom suradnjom. Ovo je 6 Glas BiH | broj 164 | juli-septembar 2013. bila prva zajednička aktivnost. U Boråsu je 27. aprila najveća švedska planinarska manifestacija ,,Linne marš“ dostigao rekordne cifre, ali su i prostorije ova tri udruženja bile male da prime sve posjetioce. Zaista je to bio dan integracije. Mogli ste da vidjite ljude različitih boja kože i etničkih pripadnosti. Udruženja, domaćini, dobila su priliku da se predstave i kažu nekoliko rečenica o svom radu. Za one koji ovo čuju prvi put, novo i zasigurno jedno lijepo iskustvo. Sve velike partije u opštinskoj vlasti poslale su svoje predstavnike, veliki dio delegata u gradskoj upravi na čelu sa predsjednikom gradskog vijeća su obišli prostorije i interesovali se za rad, način djelovanja i sa interesovanjem razgledali izložene predmete i slike. Gospodin Ulrik Nilsson, delegat u državnom parlametu u ministarstvu za vanjske poslove, rado je prihvatio cvijet Srebrenice i izrazio želju da razgovara s predstavnicima udruženja. Ima mnogo pitanja o našim vezama sa domovinom Bosnom i Hercegovinom. Poslije debate i pitanja postavljenih gostima iz gradske uprave i predstavnicima udruženja, predsjednik Biroa za zapošljavanje, Lars-Åke Johansson, zamolio je da nikada ne budemo kao Šveđani. “Vaša kultura i vaša tradicija su veliko bogastvo i tako ste još vredniji za cijelo švedsko društvo. Sjetite se koliko smo mi ponosni na naše švedske iseljenike u Americi. Oni su još uvijek zadržali svoju tradiciju i običaje. I govore švedski.” Pokretačka snaga i duša ovog projekta, Dženan Ganić, pomogao je da se sve vrijednosti rada sva tri udruženja vide na jedan novi način. On je svojom energijom i vjerom u aktere projekta pokazao da useljenička udruženja nisu samo folklor i hrana, nego važna karika u mnogim društvenim dešavanjima. To su mjesta gdje se uči demokratija, gdje se nove generacije uče kako uz čuvanje svog vlastitog identiteta mogu biti još bolji građani države u kojoj žive. Način prezentacije grupe je osnov za zajedničku sliku integriranog višekulturalnog društva. Svako od nas je plus ili minus jedan drugome. Ovo moramo prihvati kao izazov i uvijek imati na umu. Almedina Sačić Izbjeglice iz bivše Jugoslavije u Švedskoj U Švedskoj je predstavljen Izvještaj ministarstva za integracije koji pokazuje da u Švedskoj boravi 147.000 izbjeglica, odnosno doseljenika, koji su ovdje došli 1990-ih zbog rata na prostorima prethodne Jugoslavije, o kojima se ovdje govori i kao doseljenicima sa Balkana (Balkanflyktingar). Podatak da je čak 147.000 osoba s područja Balkana u Švedskoj svojevrsna je senzacija jer se sa ovako visokom cifrom dosada nije raspolagalo, ili bar nije prezentirana u javnosti. Ono što je posebno značajno je i to da se oficijelno o nama sa Balkana piše zaista u superlativu. Osnovna ocjena iz izvještaja je da su se izbjeglice sa Balkana veoma uspješno integrirale u novoj domovini Švedskoj, koja čini sve da se kompetencije izbjeglica što bolje upotrijebe i iskoriste. Dobro se snašli Dominira ocjena da su se izbjeglice s prostora zemalja prethodne Jugoslavije, koje su u Švedsku došle 1990-ih, jako dobro snašle u svojoj drugoj domovini Švedskoj. Ističe se da je potrebna i potpunija analiza kroz fokus jednakosti u radu na integraciji. U izvještaju se navodi da je „zbog rata na Balkanu u Švedsku pobjeglo 147.000 osoba iz prethodne Jugoslavije početkom 1990-ih.“ Ministar za integracije Erik Ullenhag prezentirao je kako su se oni koji su bili prisiljeni pobjeći snašli u Švedskoj kao svojoj drugoj i novoj domovini. - Mnogi su bili jako mladi, čak jedna trećina je imala do 15 godina starosti, a među njima je danas u Švedskoj veoma mali broj bez posla. Razlika u odnosu na njihove vršnjake rođene u Švedskoj u tom periodu je samo nekoliko procenata“, naglasio je Ullenhag. Ogromna ulaganja u izbjeglice u Švedskoj Ewa Jonsson iz Crvenog krsta/križa je ekspert za Balkan i ističe zbog čega je tako uspješna integracija: - Švedska je izuzetno mnogo uložila, tretirala je svaku osobu posebno i analizirala koje kompetencije imaju, prevela ocjene i provjere stvarnih kompetencija u odnosu na papire koje su donijeli. U Izvještaju ministarstva za integracije se konstatira da se kompetencije koje imaju visokoobrazovani doseljenici moraju još više i bolje iskoristiti na više boljih načina, te da je neophodno i dalje raditi na jednakosti u integracionom postupku. Činjenice Mnogi koji su pobjegli sa Balkana bili su mladi. Nakon 15 godina u Švedskoj – 2011. imalo je 66 procenata žena posao, dok je 72 procenta muških s Balkana imalo posao – u poređenju sa rođenim Šveđanima kojih je 85 procenata u istim godinama zaposleno. 33 procenta dvadesetjednogodišnjaka, koji su doselili kao djeca s Balkana u Švedsku, studiralo je na visokim školama ili univerzitetu - u poređenju sa rođenim Šveđanima u istim godinama gdje je cifra 21 procent (to je cifra danas, tako da su ti dvadesetjednogodišnjaci faktički bili između 1-4 godine kad su došli u Švedsku). Fikret Tufek www.bhsavez.org 7 Razgovor s povodom Gospodin Omer Mičijević živi u Švicarskoj. Početkom 2005. registrirao je vlastitu firmu ProMatSys GmbH, koja se bavi projektiranjem, izradom i prodajom matematičkih i tehničkih sistema. Osim toga, potpredsjednik je Matice BiH u Švicarskoj i član Glavnog odbora Svjetskog saveza dijaspore BiH. Za sebe kaže da je okupiran problemom bh. dijaspore kao neiskorištenog investicionog potencijala, što je uobličio u studiju koju je prezentirao na prošlogodišnjem skupu bh. dijaspore u Sarajevu i želi je oživotvoriti. Prema njegovom mišljenju dijaspora nedbvojbeno ima ogroman potencijal, koji, kao i svaki potencijal, da bi se transformirao u neku radnju zahtijeva organizaciju i organizirane aktivnosti. — Dijaspora nije nikakav ulagač. Barem ne u obimu brojki koje se koriste (3,3 milijarde KM prošle godine). Dijaspora sad trpa pare u pogrešne džepove i najveću korist od njenog novca ima trgovina, naročito na veliko, a u čijim je ona rukama je poznato. Termin “dijaspora ulagač” ni u kom slučaju ne stoji, jer je ulaganje organizirana i smišljena aktivnost, a ovdje se, u najvećoj mjeri, radi o pomoći koju ljudi šalju bližnjima da prežive a kojom se ni na koji način ne može upravljati - kaže on. Za ilustraciju navodi da je dijaspora posljednjih desetak godina poslala u BiH najmanje 30 milijardi KM. Od toga, po najskromnijim procjenama, oko tri milijarde završilo je kao dobit koja nije investirana. — A da je organizovano investi- rana, bilo bi novih 100.000 radnih mjesta kojih, nažalost, nema - kaže Mićijević. Stoga je, kaže, vodeći računa o svim parametrima, pozitivnim i negativnim, i uz prethodno iskustvo i znanje, došao do, uvjeren je, moguće ostvarljivog rješenja. Naime, simulirao je sistem koji bi se sastojao od dioničkog društva (DD) holding tipa registriranog izvan BiH zbog povjerenja i sigurnosti za ulagače, a i zbog lakšeg uvođenja stranih firmi i njihovog ohrabrivanja za rad u BiH. Cilj bi bio investiranje u proizvodna radna mjesta u BiH. — Namjera je ljude informirati o ekonomskoj situaciji u BiH u poređenju s ostalim državama, prikazati sliku i potencijal dijaspore i ponuditi model organiziranja koji bi vodio ka stvaranju proizvodnih radnih mjesta u BiH, a istovremeno donosio razumnu korist ulagačima. U BiH bi bila formirana neka vrsta kompleksnog inženjeringa što podrazumijeva izradu i/ili izbor projekata, traženje suinvestitora i kontrolu realiziranih projekata. Projekti (tvornica) bi bili realizirani po lokalnim zajednicama, a da bi se koristio i tzv. trgovački kolač, bitno je formirati posebno trgovačko preduzeće. — Ovako koncipirani sistem imao bi kontakt s državom koliko mora jer bi nastupao u BiH kao i svaka strana firma. I tako sam, na kraju, na osnovu prosječnih statističkih podataka privrede BiH, simulirao sistem. Nisam mogao na internetu besplatno pronaći neki pogodan, pa sam napravio program za simulaciju i dobio rezultate za koje mislim da ni u evropskim mjerilima nisu za potcjenjivanje – poručuje Mičijević. Drugi nivo tog sistema bila bi operativna organizacija u BiH koja bi odabirala i realizirala konkretne projekte, misli na tvornice, i kontrolirala realizirane projekte. Treći bi bile same tvornice. U tom nivou bila bi i jedna trgovačka organizacija. Po potrebi bi se mogle organizirati i firme bilo gdje u svijetu. Simulacijom modela na ulaganju od samo jedan promil godišnje (2,7 miliona KM) od pomoći koju dijaspora pošalje u BiH moglo bi se, npr. za deset godina obezbijediti oko 1.000 radnih mjesta, za 20 godina oko 3.500, uz godišnju dividendu na uložena sredstva od sedam procenata, odnosno sa stalnom dokapitalizacijom i više jer bi vrijednost dionice rasla pa bi i dividenda rasla. — Dugoročno gledana važnost projekta: za 20 godina uloženo 54 miliona, za plate dato 620 miliona i dioničarima vraćeno 63 miliona. Ovaj sistem je i koncipiran da se barem sa jednim promilom tog iznosa, što više to bolje, može upravljati - smatra on. Mičijević kaže da je možda za taj sistem prikladniji naziv „Projekt organiziranja dijaspore u cilju investiranja u BiH“. Taj rad je prvenstveno namijenjen širokom krugu bh. dijaspore, a prezentiran je na Kongresu Svjetskog saveza dijaspore BiH u junu prošle godine u Sarajevu. Radi aktiviranja investiciono pasivnih finansijskih resursa BiH i regije, prvenstveno lokalnih depozita i doznaka iz inostranstva, u Sarajevu je održan Prvi Seed Forum u BiH. Kako je istakao Irfan Polimac, direktor Društva za tržište studije BiH, koje je bilo organizator Foruma, Seed Forum je globalna platforma za inve- sticije rane faze u kapital kompanija, koja djeluje na većini razvijenih i nekim tržištima u razvoju. Kemal Kozarić, guverner Centralne banke BiH kazao je kako Forum pokušava da napravi jedan novi oblik saradnje naših građana koji žive vani i koji su u 2012. poslali 3,5 milijardi KM u BiH. “Činjenica je da doznake iz inostranstva iznose negdje oko 13 posto BDP-a. Naše vlasti na svim nivoima, naša ekonomska diplomacija i svi mi koji radimo u BiH, moramo ozbiljno prići tim ljudima na način da ih ne doživljavamo samo kao pošiljaoce novca u BiH nego kao partnere, investitore, kao i da imaju određene olakšice pri registraciji i kad su u pitanju poreska opterećenja, jer mislim da to zaslužuju”, dodao je Kozarić. Inače, Seed Forum International okuplja 30 hiljada individualnih i institucionalnih investitora iz više od 30 zemalja svijeta. Alema Pendek 8 Glas BiH | broj 164 | juli-septembar 2013. Likovi aktivista Bedrija Bekiri Vrbanjka Bedrija Bekiri, rođena Hadžić (67), završila je Ekonomsku školu i radila u Skupštini opštine Banjaluka. Bila je nježnoga zdravlja i već sa 7 godina počela je aktivnosti u KUD-u ”Danko Mitrov” u Vrbanji: recitacije, dramska sekcija, folklor i konferansa. Dobila je srebrnu medalju za rad i mnoga druga priznanja. Ratne neprilike natjerale su je da napusti Banjaluku. 25. maja 1993. sa suprugom Ibrahimom i mlađom kćeri Indirom, te sestrićem Elvedinom. Starija kćerka Āilsima došla je kasnije sa porodicom u Norvešku. Bekiri se u Švedskoj uključila u kulturu u udruženju ”Bosna” Borås, kasnije u Bošnjačko kulturno i sportsko udruženje Göteborg, te ”Beharu” u Göteborgu, gdje je dala izuzetno puno. Bila je revizor u Savezu bh. udruženja, blagajnik u regiji, član Odbora za kulturu, član žirija na smotrama kulture. Povodom 20 godina Saveza bh. udruženja Švedske dobila je zahvalnicu. Bavi se humanitarnim radom, dopredsjednica je Merhameta Švedske. Aktivna je u IZ Bošnjaka Švedske, gdje je bila i u upravi. • Gdje si s porodicom sve boravila u Švedskoj? — Došli smo u Göteborg u kamp, zatim Surte, pa Askersund. Kada smo dobili dozvolu boravka, došli smo u Borås u februaru 1994, gdje je bilo puno bh. građana. Neki su znali za moj kulturni rad pa su me uključili da pripremim program za Internacionalne dane, da predstavimo BiH. Dobili smo od Uprave za migracije (Migrationsverket) novčanu pomoć za platna za nošnje. Sašili smo nošnje, ja sam postavila izvorne igre iz BiH: Krnanje mlade, Kolo vodi na livadi i Oj curice, dina ti. To sam ja igrala i u Banjaluci. Htjela sam da nastupam pod imenom bh. udruženja, pa sam došla u ”Bosnu” Borås, gdje smo imali veliki i mali ansambl folklora i mali hor. Tada su krenuli nastupi: Borås, Stockholm i Uddevalla… Švedska TV je snimila Internacionalne dane, kaseta se može iznajmiti i danas u biblioteci u Boråsu. • Postala si koordinator za folklor za sva udruženja u Švedskoj? — Da, uvidjevši koje igre sam postavila, Savez me postavio za koordinatora za folklor u Švedskoj. Presnimila sam ca 100 video kaseta sa izvornim igrama iz BiH za udruženja iz Herrljunge, Uddevalle, Alingsåsa, Flena, Lysekila, Trollhättana, Falkenberga i drugih. Išla sam u komune, dobivala novac za materijal koji sam nabavila uz popuste, sašila sam nošnje, postavila koreografiju i izvela nastup. Tako sam pomogla i „Dukatu“. Održala sam nekoliko kurseva za koreografe sa izvornim igrama iz BiH. • U Göteborg dolaziš na poziv Saveza bh. udruženja? — Baš tako, napisali su pismo komuni Göteborg i uspjela sam dobiti stan. Kada sam preselila, dobila sam poziv za suradnju od Zlatka Āonlagića, koji je do tada već imao veliki ansambl folklora. Dobro sam prihvaćena u „Beharu“, angažovala sam se sa malom djecom, sa ženama, u vođenju programa... Volim sva bh. udruženja, ali „Behar“ je dio mene, svih 226 članova meni su važni: djeca, djevojke i odrasli. „Behar“ je osnovan u novembru 1996, ima mali, veliki i folklor za žene, hor za odrasle i djecu, ritmiku, orkestar, sekciju za borbu protiv droge i alkohola i zdravlje… • Šta je bh. kultura u dijaspori? — To nije samo folklor. Potrebno je više angažmana na pisanoj riječi i promocijih drugih kulturnih vrijednosti. Na smotrama kulture treba razdvojiti muzičke i govorne sadržaje. Sve se stavi u jedan dan i oni koji se pripremaju mjesecima za nastup ne mogu pokazati vrijednosti. Smatram da treba izbaciti ocjenjivanje zato što stvara razdor. Važno je da se angažira što više djece i mladih. • Ponosna si na svoj rad? — Naravno, ali uz podršku supruga Ibrahima i porodice. Tu su: Āilsima i Nermin Kalač, Indira i Edin Čavka, unučad: Amra, Selma, Amer, Anes i Nirvana. Oni su moj život i moja snaga… Fikret Tufek www.bhsavez.org 9 18. savezna smotra kulture i školstva Muhamed Hamo Softić, “Kolo bosansko” Sarajevo / član žirija na 18. smotri Ponovo se potvrdila činjenica, koja evo traje osamnaest godina, da na prostorima Kraljevine Švedske u pravom smislu egzistira, živi i djeluje, veoma jaka zajednica naših ljudi iz BiH, koji uporno, bez obzira na poteškoće razne prirode, marljivo rade na očuvanju kulturne tradicije, običaja, igara, jezika i muzike naših naroda. Treba odati svako priznanje i pružiti podršku entuzijazmu ljudi koji već godinama vode klubove i udruženja i odlučno istrajavaju na ovim zadacima, te uspješno našoj omladini u Švedskoj prezentuju običaje i našu kulturu. Mada postoje nedostaci, kao i greške u pristupu i odabiru materijala, muzičkih tema, arhivske građe, tehničkog izvođenja, ipak je rad klubova i udruženja za svaku pohvalu. Jer, poznato nam je da se sa ovom problematikom veoma teško nose kulturna društva, udruženja i institucije u samoj domovini. Tehnička organizacija ovogodišnje smotre bila je na visokom nivou kao i tonska tehnika koja je funkcionisala veoma dobro, a uslovi u kojima su izvođeni programi bili su adekvatni. Dobar scenario i sinopsis, koji su urađeni profesionalno, ispoštovani su vremenski od strane učesnika i nije bilo nikakvih nepredviđenih situacija. Iz ovog svega proizilazi da su učesnici u takmičarskom dijelu smotre imali dobre uslove za izvođenje programa i samim tim nisu imali nikakvih smetnji za natjecanje. Za razliku od 16. i 17. smotre, gdje je u takmičarskom dijelu učestvovalo preko 800 takmičara, ove godine je bio nešto manji broj. Također je primjetno da u nekoliko kategorija nije bilo uopšte takmičara. Nažalost, to su negativne stvari koje treba preva10 Glas BiH | broj 164 | juli-septembar 2013. učesnika, povećalo konkurenciju, te samim tim smatram da bi i kvalitet bio bolji. U odnosu na prošlu godinu u kategorijama u kojima je izvođen program učesnici su pokazali ozbiljan pristup i zalaganje u pjevanju, plesanju i muziciranju. Kvalitet je u većini kategorija bio izjednačen, što znači da su svi puno radili i vježbali, a što je za svaku vrstu pohvale. Mogu sa zadovoljstvom da konstatujem da je pobijedila Bosna i Hercegovina, da ovi mladi ljudi i njihovi stručni rukovodioci, kao i predstavnici udruženja, ma gdje bili, mogu s ponosom predstavljati svoju domovinu, te prezentirati njenu kulturnu baštinu. Folklor zilaziti i raditi na tome da se proširuju kategorije za takmičenje, a naši građani samim tim obnove i prošire vidike naše kulturne baštine. Da bi se povećao interes za učešće u takmičenju u svim kategorijama, a pogotovo u muzičkim programima, kao što je horsko pjevanje, ilahije i kaside, sevdalinka, ritmičke igre i takmičenje orkestara, trebali bi donekle izmijeniti kriterije o nagrađivanju. Već nekoliko godina za osvojeno prvo mjesto samo budu novčano nagrađeni klubovi u kategoriji folklora, i to seniori. Mislim da bi veći efekat bio kada bi svi nosioci prvih mjesta dobili nekakav novčani iznos u zavisnosti je li grupa ili pojedinačna numera u izvođenju i koliko je sredstava potrebno uložiti da bi se realizovala jedna takva izvedba. To bi sigurno pojačalo interes i privuklo veći broj Iako u ovom segmentu kulturnog djelovanja ima najviše organizacionih problema, te nedostatka stručnog osoblja i priručne literature, ipak treba pohvaliti entuzijaste koji vode ovaj složeni posao u bh. udruženjima. Poznato je da je vrlo teško motivisati omladinu da se bavi ovom vrstom aktivnosti, da su adekvatni kostimi i materijali od kojih se oni šiju jako skupi, da je teško pronaći muzičare za korepeticiju i muzičku pratnju, ipak stručni rukovodioci u ovim sekcijama ulažu veliki napor, strpljenje, slobodno vrijeme i znanje da prevaziđu poteškoće i samim tim očuvaju i prezentuju našu kulturnu baštinu. Cijeneći sav taj trud amatera entuzijasta imam riječi hvale za njihov nastup na ovoj smotri, pa ako ima i kritike sa moje strane, ona je dobronamjerna jer želim da bude samo podsticaj za ispravljanje grešaka koje su često napravljene nenamjerno, iz neiskustva i neznanja. (opširnije na www.bhsavez.org ) opširnije na www.bhsavez.org Tog sunčanog 18. maja u švedskom gradu Malmöu, u dvorani „Arena“, održavala se generalna proba ”Eurosonga 2013”, najveće muzičke manifestacije lakih nota na ovom kontinentu. Samo stotinjak metara dalje, u prostorima „Baltiska Hallen“, Savez bosanskohercegovačkih udruženja u Švedskoj imao je svoj festival – Saveznu smotru kulturnog stvaralaštva i školstva. Sa preko 600 učesnika u programu bio je to sigurno najveći skup ovog oblika u bh. dijaspori, a domaćin je bilo bh. udruženje ”Bosanska krajina” iz Malmöa. Otvaranje Smotre uz defile učesnika U prostranom holu sportske hale na prijemnom štandu učesnike i goste dočekuju Melina Glavaš i Feko Pendek. Uredno bilježe broj učesnika i pratioca, djele gostima i službenim osobama akreditacije. Tu su i anketni listići sa kojima Savez želi da dobije mišljenje članstva o ovoj godišnjoj manifestaciji i njenoj budućnosti. Osamnaesta smotra je znak punoljetstva i potrebne su nove ideje, sadržaji, ali da sve ostane u okviru čuvanja i promovisanja kulturnog naslijeđa iz zemlje porijekla. Tehnički uslovi su omogućili da se po prvi put pred gledaocima u dvorani u svečanom defileu predstave svi učesnici i njihove vođe. Voditeljski par iz Malmöa - Mirela Cerić i Fikret Tufek, koji je ujedno i autor scenarija i režije, prozivali su udruženja uz kratke informacije o njihovoj historiji i aktivnostima. Na osnovu plasmana na regionalnim smotrama u Göteborgu, Trelleborgu, Arbogi i Gnosjöu, pravo učešća na Smotri steklo je 18, a nastupilo je 17 bh. udruženja. Predstavićemo ih po abecednom redu sa brojem učesnika i vođama: Arboga ”Mejdan” – folklorna grupa ”Zlatni Behar” – 28 učesnika, Almir Karahodža; Borås ”Bosna” – 55 učesnika, Jasmin i Ajdina Selimagić; Eslöv ”Rubin” – 25 učesnika, Bešir i Tarik Rašović; Gislaved ”BiH” – 22 učesnika, Sadeta Murić i Jordana Livančić; Göteborg ”Behar” - 48 učesnika, Zlatko Āonlagić; Göteborg KUD ”Dukat” – 45 učesnika Rako Muratagić i Murat Hačković; Helsingborg ”BiH 94” – 11 učesnika, Senada Stovrag i Uzeir Tozo; Jönköping ”Sarajevo” – 36 učesnika, Edvin Jusufspahić i Bajro Ligata; Kristianstad ”Kristianstad” – 25 učesnika, Sadeta Ožegović i Mili Kuluder; Landskrona ”Ljiljan” – 35 učesnika, Almina Durić i Husein Novljaković; Malmö ”Bosanska krajina” - 110 učesnika, Indira Dervišević i Ferid Suljanović; Malmö ”Sarajevo” – 25 učesnika, Amra i Kenan Salihović i Sabahudin Salihović; Skövde ”Una” – 32 učesnika, Biba Begić i Dijana Behremović; Trelleborg ”BiH 92” – 15 učesnika, Medina Imširević i Ismet Dedić; Värnamo ”BiH” – 31 učesnik, Āurđa Krunešić, Semira Mešinović i Ekrem Šehić; Växjö ”Ljiljan” – 26 učesnika, Muwww.bhsavez.org 11 18. savezna smotra kulture i školstva harem Numanspahić i Haris Šehić; Örebro ”Miris” – 32 učesnika, Alma i Dževad Zahirović. Ovo je smotra mladosti i za budućnost mladih Nakon što su intonirane himne Kraljevine Švedske i Bosne i Hercegovine, učesnike i posjetioce pozdravio je i zaželio dobrodošlicu Ferid Suljanović, predsjednik udruženja – domaćina ”Bosanska krajina”. U ime Ambasade BiH u Stockholmu prisutne je pozdravila Alma Vražalica, prvi sekretar Ambasade, te predstavnice suorganizatora Smotre: Almedina Sačić, predsjednica Bosanskohercegovačko-švedskog saveza žena i Elvisa Deumić, predsjednica Bosansko-hercegovačkog omladinskog saveza. U ime organizatora, Saveza bh. udruženja u Švedskoj, skup je pozdravila Azra Jelačić, predsjednica Saveza i uz konstataciju da je ovo smotra mladosti i za budućnost mladih proglasila je 18. saveznu smotru kulture i školstva otvorenom. U revijalnom dijelu programa nastupili su pobjednici sa proteklih smotri, pa su posjetioci imali prilku da ponovno čuju i vide: seniorski hor udruženja ”Ljiljan” Växjö, harmonikaša Elmina Žigovića (9 godina) iz Kristianstada, te folklorne sastave: ”Sarajevo”- Jönköping, ”BiH92”-Trelleborg, ”Rubin” – Eslöv, ”BiH94”- Helsingborg, KUD ”Dukat” – Göteborg i ”Bosanska krajina” – Malmö. Nastupe ovih grupa pratili su na velikom platnu video-snimci sa proteklih smotri kao i inserti dokumentarnog filma ”20 godina BHRF” autora Fikreta Tufeka i Muharema Sitnice. Takmičarski dio, juniori i seniori U govornom dijelu (recitacije, recitali) za juniore i seniore ocjenjivač je bila Hadisa Terović, nastavnica iz Malmöa, a takmičari su za nastup mogli dobiti maksimalno 30 bodova. Evo plasmana sa osvojenim bodovima: Recitacija-juniori: 1.Šejla Fezić, ”BiH” Gislaved – 30 bodova, 2. Esma Cetina, ”Bos. krajina”Malmö - 29 bodova, 3. mjesto: 5 recitatorki iz ”Bosne” Borås – Ajla Selimagić, Nermina Muminović, Lejla Šahman, Erna Smajlović i Belmina Buljubašić osvojile su 28 bodova. Recitacija – seniori: Prvo 12 Glas BiH | broj 164 | juli-septembar 2013. mjesto pripalo je višestrukom pobjedniku Dini Ahmetoviću iz ”BiH” Gislaved sa 30 osvojenih bodova, koji se iz ”taktičkih razloga” (6. razred) prebacio u seniorsku kategoriju i omogućio kolegici Šejli iz svog udruženja da postane pobjednik. 2. Sadeta Sokol, ”Ljiljan” Växjö – 29 bodova i 3. Amila Kurbašić ”Bosanska krajina” Malmö – 27 bodova. Kategorija ”Recital-juniori”: 1. Bos. krajina” Malmö – Esma Cetina, Selma Zubović, Amra Ahmetović i Senka Bačić – 27 bodova. Recital – seniori: 1. ”Bos. krajina” Malmö – Merdana Ramezić i Amila Kurbašić – 28 bodova; 2. ”Bosna” Borås – Selma Beganović i Nermina Buljubašić – 27 bodova. U kategoriji muzičkih sadržaja moglo se osvojiti maksimalno 70 bodova, a ocjenjivač je bio Muhamed Softić – Hamo, koreograf ”Kola Bosanskog” iz Sarajeva. Ovdje je bilo najviše takmičara i publika je ovdje ”potrošila” najviše energije u aplauzima i bodrenju svojih, ali i kvalitenih grupa iz drugih sredina. Plasman je ovakav: Hor-juniori: 1.”Kristianstad” iz Kristianstada sa 62 boda; Hor-seniori: 1.”Bosna” Borås – 76 bodova, 2.”Bos. krajina” Malmö – 68 bodova; Sevdalinka- seniori: 1. Adila Hamzabegović, pratnja Kenan Jašarspahić ”Sarajevo” Malmö – 51 bod, 2. Hajrica Zukanović, ”Una” Skövde – 49 bodova. Ritmičke igre-seniori: 1.”Behar” – Göteborg, koreograf Denisa Mizdrak – 48 bodova, 2.”Behar” – Göteborg, koreograf Zlatko Āonlagić i E. Begovac – 42 boda. Po tradiciji na smotre dolazi najvise folklornih grupa i taj trend raduje. U kategoriji Folklor-juniori nastupilo je 6 folklora, a plasman prva tri je ovakav: 1.”Bos. krajina” Malmö, koreograf Indira Dervišević, pratnja Emina Kovačević – 46 bodova, 2.”Ljiljan” Landskrona, koreograf Almina Durić, pratnja Idriz Turčinhodžić – 43 boda, 3.”Behar” Göteborg, koreografi i pratnja Z. Āonlagić i E. Begovac – 42 boda. Slijede: ”Sarajevo” Jönköping, koreograf Bajro Ligata, ”BiH92” Trelleborg, koreograf Medina Imširević i ”BiH” Värnamo, koreograf Āurđa Krunešić. Kod seniora nastupilo je čak 10 folklornih grupa, a treće i četvrto mjesto djelilo je samo pola boda. Plasman je ovakav: 1.”Ljiljan” Landskrona, koreograf Almina Durić, pratnja Idriz Turčinhodžić – 48 bodova, 2. ”Mejdan” Arboga, opširnije na www.bhsavez.org KUD ”Zlatni Behar”, koreograf Almir Karahodža – 44,5 bodova, 3.”Rubin” Eslöv, koreograf Bešir Rašović – 43,5 bodova. Četvrto mjesto sa 43 boda dijele: ”Behar”Göteborg, ”Una”- Skövde, ”Bosna” – Borås i ”BiH” Gislaved. Dalje slijede: ”Sarajevo” – Malmö, koreografi Amra i Kenan Jašarspahić, ”Miris” – Örebro, koreograf Alma Zahirović i ”BiH” – Värnamo, koreograf Āurđa Krunešić. Folklor iz udruženja ”Ljiljan” Landskrona ponio je laskavu titulu najboljeg za 2013. godinu. Dosadašnji pobjednici su za nagradu putovali na turneju u BiH, pa će to možda biti i ovog puta. Sve u svemu, za budućnost folklora se ne treba brinuti, ali se mora ulagati u stručno usavršavanje, a za to su najbolji stručnjaci iz BiH i to treba praktikovati putem seminara. Prateće manifestacije Uz takmičenje u kulturnom stvaralaštvu i uz školsko takmičenje odvijaju se i prateće aktivnosti. Udruženje ”Aktivitet Centar” iz Halmstadu izložilo je ”Bosansko Drvo života” – rad Muje Metaja. Na oslikanom drvetu grane su bile gole, a posjetioci su ”oživljavali” drvo dodajući mu listove otiskom prsta sa zelenom bojom. Ne treba ni pojašnjavati da je drvo veoma brzo olistalo i simbolikom progovorilo o neuništivosti duha Bosne. Svoje štandove imali su i suorganizatori Smotre: Bosanskohercegovačkošvedski savez žena izložio je primjerke knjiga na bosanskom i švedskom jeziku u čijem je izdavanju učestvovao i ovaj Savez. Bila je tu u tradicionalna tombola za humanitarne potrebe u BiH, a najviše su pažnje privlačili ”Cvijetovi Srebrenice” – rad vezilja iz Gračanice (BiH). ”I prihod od prodanih cvjetova namijenjen je humanitar- nim akcijama” informiše nas Mina Zaimović, članica GO BHŠSŽ-a. Na štandu Bosanskohercegovačkog omladinskog saveza (BHUF) informacije nam daje Šemsa Popaja i ona sa ponosom ističe da je i njen savez suorganizator ove smotre. Osim predsjednice Elvise Deumić, danas su ovdje Elma Mujakonović, Nina Muratagić, Amila Busuladžić, Dina Pamuk, Jasmin Džeko, Adnan Avdagić i Azra Sarajlić. Omladina je za vršnjake organizovala Muzički kviz, a nagrade su dresovi sa imenima bh. reprezentativaca i ulaznice za zabavni park Liseberg. Još jedan štand privlači pažnju posjetilaca na kojem Senadin i Rasudin Bećirbegović te Senad Grudić daju informacije o pčelarstvu i njihovom udruženju. Smotra je završena, vidimo se na narednoj Proglašenjem pobjednika i podjelom učesničkih diploma, te nastupom pobjedničke folklorne grupe ”Ljiljan” Landskrona, spuštena je zavjesa na 18. saveznu smotru kulturnog stvaralaštva i školstva. Zasluženi odmor dobili su svi oni koji se iza i oko pozornice povezivali niti ovog velikog šarenog veza: Fatima Selimagić, Jasmin Bajrić, Sead Jujić i mnogi drugi volonteri. Osamnaesta savezna smotra, održana osamnaestog maja u gradu Malmöu, pokazala je i dokazala još jednom da je Savez bh. udruženja u Švedskoj najstarija, najorganizovanija i najmasovnija organizacija Bosanaca i Hercegovaca u Švedskoj. Ovakve masovne i po sadržaju sveobuhvatne manifestacije može da organizuje samo ovaj Savez, jer ima strukturu udruženja i kvalitetne pojedince da se ovakav skup organizuje i realizuje kao što je to bilo u i oko dvorane „Baltiska hallen“. Sve čestitke strukturama Saveza koje su organizovale Smotru, sve pohvale domaćinu - bh. udruženju Bosanska krajina, voditeljima i realizatorima programa, svim učesnicima programa - zbog njih je vrijedilo sve ovo organizovati, te sve pohvale suorganizatorima: Bhšvedskom savezu žena i Omladinskom savezu. Mladost iz svih dijelova ove prostrane zemlje pokazala je kako se čuva tradicija, kultura i jezik iz zemlje porijekla njihovih roditelja. Oni su garancija da Bosna i Hercegovina živi i ovdje u Skandinaviji. Oni su razlog što smo svi ovaj majski dan proveli u dobrom raspolozenju i što će nas to osjećanje držati do naredne smotre, naredne zajedničke aktivnosti svih onih kojima je BiH u srcu. Muhamed Mujakić www.bhsavez.org 13 18. savezna smotra kulture i školstva 14 Glas BiH | broj 164 | juli-septembar 2013. Belmina Buljubašić, Borås Lejla Sarajlić, Hestra Medina Vilić, Burseryd Emin Tulek, Gislaved Amer Dervišić, Anderstorp Emina Grudić, Gislaved Amela Klinac, Anderstorp Ajla Sarajlić, Hestra Lejla Šahman, Borås Selim Šahman, Borås Emina Avdić, Gislaved Zlatija Gigović, Reftele Adnan Tičević, Gislaved Almin Handanagić, Gislaved Amela Mulić, Svenljunga Ermina Buljubašić, Borås Selma Ćirkić, Svenljunga Zinajda Crnalić, Gislaved Orhan Piljević, Svenljunga Dino Ahmetović, Gislaved Medina Zekirov, Gislaved Šejla Oraščanin, Gislaved škole su poznate po dugoj tradiciji i po najvećem broju đaka koji su osvajali prva mjesta u svojim kategorijama – razredima. U organizaciji takmičenja i ocjeni testova učestvovali su nastavnici Sadeta Murić i Safet Omerović. Pobjednici školskog takmičenja (nedostaje Edvin Baščelija – Gislaved): Ervin Mulić, Svenljunga Nermina Muminović, Borås Elma Šabić, Anderstorp Husein Cerić, Gislaved Uz smotru kulturnog stvaralaštva odvijala se mala ”Olimpijada znanja” za đake bosanskih dopunskih škola. Koliko je teška borba na očuvanju maternjeg jezika govori podatak da su se na ovo takmičenje odazvale samo dvije centralne škole – Gislaved i Borås sa svojim područnim odjeljenjima u Anderstorpu, Hestri, Svenljungi, Buserydu i Reftele. Ove dvije www.bhsavez.org 15 BHŠSŽ - Koraci u Evropu U maju 2011. godine udruženje ”BiH” iz Gislaveda primilo je u goste KUD ”DEM” iz Kranja. Organizovani su koncerti i druženja u udruženju ”Bosna” Borås i ”Sarajevo” u Jönköpingu. Vrhunac gostovanja bio je u Halmstadu, gdje se održavala Savezna smotra bh. kulturnog stvaralaštva i školstva. Ovo gostovanje trajnije je povezalo bh. građane iz ovog slovenačkog grada i sunarodnike u Švedskoj. Gosti iz Slovenije bili su prijatno iznenađeni organizovanošću bh. građana u okviru Saveza bh. udruženja u Švedskoj. Posebno su bili impresionirani aktivnošću aktiva i sekcija udruženih u Bh-švedski savez žena. Logičan nastavak kontakata bio je i poziv da BHŠSŽ sa svojom delegacijom učestvuje na Međunarodnom festivalu kulture u Kranju. Primamljiv poziv, ali i dilema: kako sa delegacijom prezentovati ono što domaćin očekuje – šta i kako rade članice BHŠSŽ-a u Švedskoj? Anali16 Glas BiH | broj 164 | juli-septembar 2013. za posljednja dva seminara pokazala je da ovaj savez ima potencijale da se pojavi na međunarodnoj sceni. Glavni odbor je donio odluku, a prihvatile su je udruženja: učestvovaće se na festivalu u Kranju i održaće se redovan seminar otvoren za sve koji žele da se upoznaju sa radom ovog saveza. Iskorak u Evropu Maglovito jutro na autobusnoj stanici u Boråsu nakon kišne noći. Započeo je 17. april, dan kada BHŠSŽ po prvi put svoju redovnu aktivnost održava van granica Švedske. Naredno stajanje i prijem učesnika putovanja je u Gislavedu. Sljedeće stajanje u Värnamu, pa u Halmstadu. U Malmöu se priključuju članice aktiva žena iz ovog grada, te članice iz Gävlea, Stockholma, Jönköpinga i Mjölbya koje su došle vozom. Almedina i Fatima kontrolišu spiskove prijava – svi su na broju - 44 putnika. Prelaskom mosta, te ulaskom u Dansku, započinje ovo putovanje Evropskom unijom. Izložba i književno veče U četvrtak, 18.aprila, sa prvim zracima sunca, ulazimo u Kranj. Voćke su u punom cvatu, a na Alpama bijeli se snijeg. Naša domaćica Dinka Hrustanović, predsjednica ”DEM” Kranj i članica GO SSDBiH iz Slovenije, zaželjela nam je dobrodošlicu i smjestila nas u Studenstki dom. Dio osoblja u domu je iz Bosne i osjećamo se kao kod kuće. Predsjednica Almedina zakazuje ”radnu akciju” na postavljanju naše izložbe. Prijavljujem se i ja – pola sata rada, pa u obilazak Kranja. Oko 11 sati krećemo prema zgradi Opštine Kranj. To što idemo 2-3 ulice pješke, a eksponati kombijem, još me ne podsjeća na obim ”dobrovoljnog rada”. Ulazni hol je reprezentativan i prostran. Kućni majstori, Balkanci, pokazuju nam gdje su panoi i kako se montiraju, pa odlaze. Nakon fizičkog dijela dolazi onaj kreativni. Tu nam priskaču članovi grupe ”Lucido” iz Lukavca, koji u drugom dijelu dvorane postavljaju svoju foto-izložbu o ljepotama BiH i Slovenije. Sa ovim radnim druženjem započinje prijateljstvo koje će, nadamo se, donijeti još puno ovakvih susreta i prijateljskih veza. Onih ”pola sata rada” pretvorilo se u sate. Nije mi žao kad sam vidio koliko je materijala izloženo iz aktiva u Boråsu, Gislavedu, Halmstadu i Växjöu. Umjesto ručka, mlade Bosanske iz Kranja poslužile su nas pravim krajiškim pitama, kolačima i kahvom. Kratak odmor u sobama, večera, pa opet u Opštinu. U skupštinskoj sali, kao uvod u Festival, održava se književno veče na kojoj učestvuju: Vasvija Dedić Bačevac (Malmö, Švedska), dobitnica nagrade BHŠSŽ-a ”Najčitaniji bh. pisac u Skandinaviji i Branislav Lukić Luka (Lukavac, BiH), pjesnik i slobodni multimedijalni umjetnik. Po završetku književne večeri posjetioci prisustvuju svečanom otvaranju izložbe umjetnika iz Švedske, BiH i Slovenije. Izložba je otvorena uz prigodna obraćanja Dinke Hrustanović, Zaima Pašića (Engleska), predsjednika SSDBiH, te Almedine Sačić, predsjednice BHŠSŽ-a. Publici se predstavljaju i autori izložbe čija su imena u zvaničnom katalogu Festivala: Mirjana Berberović, Fatima i Mujo Metaj, Jasna August - svi iz Švedske, te autori fotografija Adrijana Pisk (Slovenija), Branislav Lukić Luka i Denis Dugonjić (Lukavac, BiH). Među posjetiocima su i pristigli gosti iz Gruzije, Ukrajine, Srbije. Ponosni smo na ono što smo izložili, prateći sa koliko pažnje posjetioci razgledaju eksponate. Posebno smo se obradovali posjeti članica udruženja ”Gračaničko keranje” čiji smo ”Cvijet Srebrenice” ovdje izložili i promovišemo ga u Švedskoj. Dogovorena je još konkretnija saradnja. Posjeta Ljubljani i javni nastup Petak 19. april planiran je za posjetu Ljubljani, glavnom gradu Slovenije i nastupu folklornih grupa na gradskom trgu. Folklorni ansabli iz Gruzije, Ukrajine, Srbije, Kosova (Bošnjaci iz Vitomirice), Velike Kla- duše i drugi, u nošnjama kreću ispred poznatog parka Tivoli. Sa momcima iz grupe ”Lucido” iz Lukavca i Tuzle evociram uspomene na značajne kulturne, političke i sportske događaje koji su vezani za Tivoli i pripadaju zajedničkoj prošlosti. Najavljena kiša nije pala, koncert na otvorenom bio je predivan, a ostalo je nešto vremena za obilazak stare jezgre Ljubljane na obalama kraške ponornice Ljubljanice. Kratak odmor, večera i priprema za još jednu našu noć – seminar. Prezentacija rada BHŠSŽ u Švedskoj U skupštinskoj sali naše članice, domaćini, te gosti iz BiH i zemalja kojima nije potreban prevodilac. Predsjednica Almedina insistira da se počne po satnici, a zvaničnici iz SSDBiH i Sarajeva priključiće se kasnije. Nakon Almedininih uvodnih riječi o Savezu, njegovoj strukturi, aktivnostima i budućim pravcima rada, na meni je red da kažem zašto smo i zbog čega smo u tolikom broju u Švedskoj i zašto u Kranj dolazimo kao predstavnici Kraljevine Švedske, a ne zemlje našeg porijekla. Inspiraciju za početak izlaganja dala mi je Izeta Burazerović, koja je na jednom panou postavila eksponate Saveza logoraša BiH u Švedskoj. Rekao sam da se na tom panou, gdje je prikazana agresija na BiH, masovna ubistva, logori, progon civila, masovne grobnice, masovne dženaze i mnoštvo mezarja sa bijelim nišanima, može naći odgovor zašto samo u Švedskoj boravi 60-70 hiljada građana porijeklom iz BiH. Usmeno izlaganje dopunio sam kratkim dokumentarcem prilagođenim za ovu priliku, a onda je mikrofon preuzela Sadeta Murić. Nadahnuto i argumentovano govorila je o putu bh. građana od statusa prognanika i izbjeglica do statusa punopravnih građana Švedske. Slušao sam Sadetu više puta, ali te večeri u Kranju bila je fenomenalan predavač. Naš novi prijatelj Branislav iz Lukavca imao je svoj komentar: ”Gospođo Sadeta, najbolji ste bili kada ste ostavili svoje bilješke i govorili iz srca”. Da, tako je, Sadeta govori iz srca i zato je toliko pažljivih slušača. Sa seminarom smo počeli na vrijeme, ali zbog obilja pitanja ostali smo nešto duže uz ”saglasnost” osoblja koje je salu pripremalo za sutrašnje aktivnosti. Izlet na Bled, međunarodna konferencija i koncert Sa prijateljima iz Lukavca, Tuzle i Kosova posjetili smo nakratko Bledsko jezero. Jezero je očuvalo svoju ljepotu, ali su oronuli okolni objekti i Rezidencija svjedočili o prohujalim vremenima. U Kranju je započeo Simpozij o slovenačkoj dijaspori na kojem je učestvovao i Željko Komšić, član Predsjedništva BiH, a naši predstavnici su bili Indira Dugić i Senada Ferhatbegović. Završna manifestacija Međunarodnog festivala kulture održana je u Kongresnom centru ”Brdo”. Bili smo još brojniji, jer su stigli članovi folklora ”Bosanska krajina” iz Malmöa, koji su bili na turneji po BiH. Ne treba ni govoriti da su od nas dobili najveću podršku prilikom nastupa. Nešto prije ponoći napustili smo koncert, čekao nas je dug put, a za mnoge je ponedjeljak bio radni dan. Sastanci ”na kilometre” Noć je protekla u neprekidnoj vožnji, a po danu je održano nekoliko sastanaka ”na kilometre” (dužinu sastanka smo računali po pređenom putu i pauzi). Predsjednica Almedina bi uzela mikrofon i razgovaralo se o pitanjima kao i na svakom drugom sastanku. Senada i Indira, koje su prisustvovale Međunarodnom simpoziju o slovenačkoj dijaspori, prenijele su tok simpozija i interesantnije teme koje mogu biti korisne i za našu praksu. Vožnja kroz Njemačku bila je prilika da se upoznamo sa radom udruženja penzionera ”Behar” iz Stockholma. Dolazak u Malmö bio je početak kraja putovanja u Kranj. Ovdje je izašla većina putnika. U Halmstadu su sa Mujom Metajom ”izašle” i šale iz njegove bilježnice. Dani nakon povratka potvrdiće da je seminar u Kranju i aktivno učešće donijelo više korisnih iskustava nego se očekivalo. Sklopljeni su brojni kontakti za buduću saradnju, a dokumentarac na TV Hayat prenio je sliku o BHŠSŽ-u i na druge kontinente. I odatle stižu povoljne rekreacije. Uz zadovoljstvo, to je i obaveza da se u naredne aktivnosti uđe još spremnije i odgovornije. Muhamed Mujakić www.bhsavez.org 17 Dijaspora i domovina moraju biti složne L jeto je na pragu i već smo spakovani za pohode domovini. Pare su se, na ovaj ili onaj način, obezbijedile, pa je sve spremno za onaj mjesečić što ćemo odmoriti od stresavog zapada, kako bismo „napunili baterije“ za sljedeću godinu. Znamo unaprijed da neće ići sve onako sa našima u „domaji“ kako smo maštali u ledenim nordijskim noćima, ali, šta se tu može. Teško je tu nešto značajnije promijeniti. Uvijek će između nas u dijaspori i naših u domovini postojati neki nepremostivi jaz sa kojim nam se valja pomiriti. Važno je da se jaz ne produbljuje. Zalud je tražiti krivca, bilo da se radi o nama, o njima ili o nekom trećem. Krivo je, zapravo, samo izbjeglištvo i promjene koje smo doživjeli svako u svom novom životu. Bitno je samo gajiti pozitivnu energiju i u našoj komunikaciji bježati što dalje od politike i svakog razgovora na tu temu. Treba se držati obične priče o zdravlju, djeci, vremenu i sl. I treba pokušati njegovati ono što nas spaja. Znamo mi to ovako, „teoretski“, svi naizust. Ali jest vraga! Neće politika od nas, pogotovu kad se koja popije, a u priču s najbližima upletu se svakidašnje jadikovke. E onda se, bez ikakve zle namjere, potegnu argumenti: da se ništa u zavičaju ne radi, osim što svi kradu, da je u Švedskoj puno bolje jer ljudi i omrču i osviću na poslu i sve je po redu i zakonu. Da bi imao, moraš potegnuti na poslu i štedjeti. Nema ti majci tu ni kafane, ni cigarete, ni bespoličenja. Na ovakvu uobičajenu kritiku nas dijasporaca planu naši i odmah potegnu svoje džokere: radili bi i oni za pet hiljada maraka; 18 Glas BiH | broj 164 | juli-septembar 2013. Piše: Dr. Izet Muratspahić Resurse dijaspore, osim pozitivnog lobiranja u svijetu, kako je s pravom istakao prof. Filipović, trebalo bi koristiti za oporavak posustale i razorene domovine. Tu, prije svega, mislim na pomoć onima koji žele graditi tu zemlju i povratnicima ne vole kad im neko s tolikom plaćom počne soliti mozak, pogotovu što je „razgulio kad je grmjelo“ i sad pridikuje s pristojne distance. Prikriveni jaz se istog momenta otvara i situacija prestaje biti opuštena i prijateljska. Preostali dio sijela protiče u pronalaženju isprika za razlaz. Očito je da se ustaljeni antagonizam uvijek iznova budi čim se pređe prag neutralnih tema i pecne u nešto što je u domovini pogrešno. A toga ima na pasja preskakala. Znamo to i mi i oni. Zapravo, lakše bi bilo pobrojati ono što štima i što liči na normalno uređena društva. E, u to dijaspora ne smije čačkati. Još 2007. godine, kad je Svjetski savez dijaspore na jednom od svojih neuspješnih kongresa u Sarajevu nastupio sa nekakvim prijedlogom promjena, oglasio se glavni „akademik“, glavom i bradom Muhamed Filipović i skresao: „Čija ste vi dijaspora? Jeste li dijaspora one BiH koju su nam ostavili naši preci? Vi niste sa sobom ponijeli Bosnu, vi živite po drugim zakonima. Vi ste bh. – emigracija“, „pa bi vam bolje bilo da ovoj zemlji pomažete stvaranjem ugleda, statusa i uticaja nas i vas u svijetu, kao državljana BiH“. Ili, još jedan skorašnji primjer, kada je Stranka dijaspore nespretno reagirala na proslavu Prvog maja u stilu „Dosta je teferiča!“ „To je licemjerno!, vrisnuo je u „Oslobođenju“ vrli kolumnista Josip Vričko tekstom „Draga dijasporo, za teferič se od usta otkida“. Kao da je proradio na samo jednu neopreznu izjavu diplomatski neuke Stranke za dijasporu sav pohranjeni bijes i antagonizam prema onima koji su se situirali u svijetu i „sole pamet“ onima kojima „kila janjetine teško pada na prazan stomak“. Primjera je napretek. Sve u svemu, ako se malo zagrebe ispod šminkerske površine, otvore se mnoge pukotine koje se ne daju zamazati nikakvim malterima. Jer, pored onih koji su ipak zadovoljni što im rodbina iz dijaspore kojom markom zakrpi neku od rupa u slabašnom budžetu, veliki broj je drugih koji na sve to gledaju skeptično, kao želju dijaspore da se pravi važna i težnju da vlada novcem izdaleka. Kako se onda ponašati? Šta treba raditi? Teško je biti pametan i odrediti mjeru. Osobno mi se čini da se na ovom planu bespotrebno troši energija i dodatno razbija ionako krhko bosansko jedinstvo. Puno bi bolje i svrsishodnije bilo ako bi se bježalo od onoga što izaziva netrpeljivost i usmjeravala snaga na ono što nas spaja. Resurse dijaspore, osim pozitivnog lobiranja u svijetu, kako je s pravom istakao prof. Filipović, trebalo bi kori- stiti za oporavak posustale i razorene domovine. Tu, prije svega, mislim na pomoć onima koji žele graditi tu zemlju i povratnicima. Protiv sam pomaganja zajednicama koje zagovaraju razbijanje zemlje i onemogućavaju da ona normalno funkcionira. Primjera radi, zašto pomagati vlasti općine Prijedor, kada njen gradonačelnik, izvjesni Marko Pavić, u povodu obilježavanja Međunarodnog dana bijelih traka u tom gradu, 31. maja, gdje su se okupili ljudi da iskažu svoju solidarnost sa žrtvama masovnih zločina počinjenih u tom gradu, nazove taj mirni skup “običnom gej paradom”. To je bezobrazno, drsko i za svaku osudu. Zato, dijaspora ne treba tu uopće da investira i kupuje socijalni mir čovjeku koji ih zapravo vrijeđa i ponaša se u najmanju ruku nedolično. Ovakvih ljudi, nažalost, ima u velikom broju bh. gradova i njihovo djelovanje treba osuditi i spriječiti, a nikako pomagati. To će se najlakše realizirati ako su dijaspora i domovina složne i pušu u ista jedra. Predstavljamo: Savez logoraša BiH u Švedskoj Širenje istine o logorima u BiH primarni je zadatak Saveza logoraša BiH u Švedskoj. Savez je osnovan 2009. godine i okuplja četiri lokalna udruženja u gradovima Jönköping, Göteborg, Växjö i Värnamo, sa oko registrovanih 100 članova. Dan logoraša BiH obilježava se 9. maja svake godine sa jasnom porukom: „Da se ne zaboravi, da se ne ponovi“. Vođeni tim povodom, predstavnici logoraške organizacije posjetili su 11. maja BiH Udruženje u Norrköpingu te prisutnima predstavili rad i aktivnosti Saveza. „Istina o ratnim dešavanjima i logorima u BiH je ono na čemu zasnivamo naše aktivnosti. Činjenice govore da su žrtve logora uglavnom civili, osobe koje nisu aktivno učestvovale u proteklom ratu. U BiH je do sada registrovano 652 mjesta zatočenja – zatvora i logora, među kojima su naročito poznati: Manjača, Omarska, Luka Brčko, Batković, Dretelj, Heliodrom, Gabela, Drmaljevo, KPD Foča, Sušica-Vlasenica, Kula-Sarajevo, Žepče... ”, objašnjava sekretar saveza Melina Glavaš. Torture i neviđena zlostavljanja u logorima i zatvorima BiH preživjelo je više od 200 hiljada civila, dok je pod kategorijom „nestali“ registrovano više od 30 hiljada ljudi. Preživjeli logoraši nerado govore o svojim iskustvima, često potiskujući svoja sjećanja i traume, što je jedan od problema u radu Saveza. „Logoraši su osjetljiva grupa ljudi koji potiskuju svoja sjećanja, povlače se u sebe i svoj svijet. Dešavanja u ratu i logorima ostavila su trajne psihičke posljedice i zaista je vrlo teško pričati otvoreno o svojim iskustvima. Ipak, smatram da to moramo prevazići i spominjati ono što se desilo. Istine o nestalim logorašima još uvijek nema i zbog njih moramo biti istrajni u svojim namjerama. Istinu o logorima mora saznati što više ljudi, da se to više nikad ne dogodi“, naglašava Melina Glavaš. Nedavno je predato 480 novih tužbi sudu u Banjoj Luci što dovoljno govori o tome da logoraši još uvijek nisu došli do pravde i istine, smatra predsjednik Saveza logoraša BiH Edin Pezo. „Predavanje pojedinačnih tužbi izuzetno je zahtjevan i mukotrpan proces koji ljude podsjeća na preživljene torture. Zato logorašima u tome pomaže i Savez logoraša u BiH, kao naša krovna institucija. Tužba i rezultati presude više su neka vrsta moralne satisfakcije i pokušaj očuvanja logoraških sjećanja. Dane i godine provedene u logorima ne možemo dobiti nazad, ali ćemo nastaviti širenje istine“, istakao je Pezo. Predstavnici Saveza logoraša BiH predstavili su i projekt lokalnog Udruženja logoraša Göteborg pod nazivom ”Vi tiger – vår historia berättar”. Projekt u potpunosti finansira grad Göteborg, a usmjeren je prema aktivnostima informisanja o postojanju logora i pomoći licima koja osjećaju posljedice boravka u logorima. E. Zeba www.bhsavez.org 19 NBV:s Förbundskansli reste till Sarajevo för att på plats lära känna en kultur och ett folk, som vi mött och arbetat tillsammans med under många år i Sverige. Vi reste för att möta människor, se landet, besöka kulturarv och minnesplatser och få en glimt av detta mångfacetterade land. Tillsammans med vår underbara reseledare Aida Serdar och NBV:s egen pionjär Fadila Jasarevic fick vi uppleva skönhet, givande möten, sorg och mörka minnen, sång 20 Glas BiH | broj 164 | juli-septembar 2013. och glädje och allt däremellan. Aida tog oss med till Tunneln, som byggdes under belägringen av Sarajevo, till basarerna i Gamla sta´n och till det nyrestaurerade Biblioteket. Historia och nutid blandades. Vi fick förståelse och bildning, vi gladdes åt folklivet och skaparkraften hos detta folk, men grät över människors ondska. Vi mötte ungdomar, som tillsammans med oss var med och byggde upp ett drogförebyggande arbete i Bosnien, där dessa ungdomar nu är akademiker och på väg ut i livet. Vi besökte ett framgångsrikt behandlingshem, som leddes av en av dessa ungdomar. Vi mötte Sveriges EU- minister Birgitta Olsson, som hedrade offren för massakern i Srebrenica. Vi besökte Sveriges Ambassadör Bo Hedberg, som berättade att Sverige är ett av de största biståndsländerna. Sverige vill stödja infrastruktur, demokratiska institutioner, småföretagande och miljösatsningar för att Bosnien ska kunna komma med i EU. NBV har här en viktig uppgift att bidra med folkbildning, drogförebyggande arbete och goda kontakter, som byggts upp under över 15 år tillsammans med våra bosniska organisationer. “För att riktigt älska ett land måste man äta det, dricka det och höra det sjunga” (citat Michel Déon) Vi reste upp i bergen för att uppleva natur och se och smaka det genuina. Vi sjöng de vemodiga bosniska sångerna tillsammans med musiker på en restaurant, där vi bjöds all denna bosniska rikedom av mat, soppa, sallad, varmrätt, Baklava och kaffe i vackra, små kaffemuggar. Vi fick smaka Oaza, som anses vara det finaste vattnet i världen och som exporteras till Vita Huset. Vi drack även vattnet vid Begovamoskéen i Sarajevo för att försäkra oss om att vi kommer tillbaka! Vi bjöds på nyskördade jordgubbar, körsbär och kakor på äppelplantage utanför Sarajevo och sjöng ABBA tillsammans med ungdomar från bosniska NBV. Vi reste till Mostar utmed den vackra, gröna floden och köpte schalar och såg vackert hantverk! Vi njöt av stillheten i Blagaj under de höga klipporna. Vi reste som ett bi och inte som en fluga…Detta är ett citat från vårt möte med f.d. Kulturministern Fahrudin Rizvanbegovic, som tog emot oss i sitt eget historiska herresäte i Stolac, där han lågmält och ödmjukt talade om att söka skönheten och bygga upp, i stället för att hämnas och hata de som bränt, dödat och förstört. Fantastiskt! Ulla Lingesjö Od 1. jula 2013. godine, kada Republika Hrvatska postane punopravna članica Evropske unije, BiH će dvije trećine svoje granice dijeliti sa EU, što znači i novi režim za promet ljudi, roba i usluga. Kad je u pitanju vizna politika Hrvatske, ona će od 1. jula biti u potpunosti usklađena sa viznom politikom Evropske unije, tako da će građani BiH koji su u susjednu državu putovali sa ličnim kartama, od početka jula granicu te zemlje prelaziti sa biometrijskim pasošima, navedeno je u zvaničnom obavještenju Hrvatske upućenom nadležnim institucijama BiH. Za državljane BiH to znači da će se od 1. jula 2013. godine za putovanja u R Hrvatsku primjenjivati režim za putovanje u zemlje potpisnice Šengenskog sporazuma, odnosno prelazak granice s biometrijskim pasošima, ukoliko zemlje članice EU ne odobre daljnji prelazak granice s Republikom Hrvatskom sa ličnom kartom. Pored pasoša koji će morati imati, građani BiH u skladu sa nacio- Ovo ljeto Sarajevo će svim ljubiteljima kulture pružiti brojne sadržaje, događaje u kojima će moći uživati i kojih će se rado sjećati. Ljubitelji sevdalinki moći će uživati od 25. do 30 juna kada se održava Treći Sarajevo Sevdah Fest u sarajevskom Bosanskom kulturnom centru. Kako su organizatori najavili, tokom šest festivalskih noći publici će se predstaviti nekoliko najboljih i najinteresantnijih muzičara iz BiH, ali i inostranstva, koji će svaki na svoj način predstaviti nalnim zakonima koji regulišu kretanje stranaca u Hrvatskoj, moraće da posjeduju 50 eura po danu ukoliko na konačnom odredištu imaju obezbijeđen smještaj, odnosno 100 eura ako ga nemaju. Također, prema standardima koji važe u EU, putnici iz BiH, koji u Hrvatsku budu ulazili autobusima, biće zamoljeni da izađu, da bi se provjera obavila u policijskim kućicama na graničnim prelazima, dok će, kada se radi o putnicima u automobilima, biti primjenjivane iste kontrole kao i do sada. Dakle, prema državljanima EU će biti provođena osnovna granična kontrola, dok će prema državljanima trećih zemalja biti provedena detaljna granična kontrola uz poštivanje ljudskog dostojanstva. Problem se dalje javlja i u činjenici da preduzeća iz BiH zbog neprilagođenih standarda neće moći izvoziti svoju robu i usluge na hrvatsko, odnosno evropsko tržište. Naime, Hrvatska i BiH godišnje ostvare robnu razmjenu u vrijednosti između 1,5 i dvije milijarde eura. Analize Vanjskotrgovinske komore BiH pokazuju da proizvođači iz BiH u Hrvatsku godišnje izvezu oko 400 miliona KM, uglavnom proizvoda biljnog i životinjskog porijekla, pa ni upravo tu mogao nastati najveći problem. Naime, ukoliko bh. proizvođači svoje robe ne usklade sa evropskim standardima, ostaće bez tog izuzetno važnog tržišta. S druge strane, ulazak Hrvatske u EU mogao bi biti motivacioni faktor za BiH koja bi trebala uskladiti zakonsku regulativu i standarde sa evropskim, ako i dalje želi računati na hrvatsko, odnosno tržište EU. Alema Pendek jedinstvene pristupe tradicionalnoj narodnoj pjesmi - sevdalinci. Publici će se, između ostalih, predstaviti Marija Šestić & DrAmmar Project, Shaderwan Code, Cristina Soler & Pacoseco trío, Divanhana, Amira Medunjanin ft. Reka-Balkan River of Music i Mostar Sevdah Reunion. Sarajevo Sevdah Fest namijenjen je očuvanju i promociji sevdalinke kao kulturno-historijske tradicije BiH, te očuvanju i promociji sevdaha među mladima. Također, jedan od ciljeva je i stavljanje sevdalinke na mjesto koje joj i pripada kao kulturnom blagu i jedinstvenom, izvornom kulturnom proizvodu BiH. Nakon SSF-a slijede Baščaršijske noći koje svake godine nude brojne događaje, od koncerata, izložbi, pa do promocije knjiga i slično. Ljubitelji filmske umjetnosti uživaće u avgustu. Naime, devetnaesto izdanje Sarajevo Film Festivala će se održati od 16. do 24. avgusta 2013. -Bez obzira na krizu i recesiju, Sarajevo Film Festival dat će i ove godine sve od sebe da bude bolji od prethodnog izdanja i da recesija ne utiče na kvalitet samih programa Festivala, istakao je nedavno direktor SFF-a Mirsad Purivatra. Kako su organizatori često isticali, Festival je prepoznat i priznat i od strane filmskih profesionalaca i publike, pa će i ove godine privući zasigurno ogroman broj gledalaca, kao i velika imena iz svjetske filmske industrije. Predsjednik ovogodišnjeg žirija za Takmičarski program - igrani film, biti bh. reditelj Danis Tanović, dok sedmo izdanje Sarajevo Talent Campusa otvara istaknuti reditelj Leos Carax. Alema Pendek www.bhsavez.org 21 Turneja “Bosanske krajine” — opširnije na www.bhsavez.org Pjesma koju je napisao Armin Konić-Kona iz udruženja ”Bosanska krajina” i koju je hor ovog udruženje izvodio na svim nastupima po našoj domovini najbolje je dočaravala smisao i snagu ovog putovanja. Upoznati i biti ponosan na svoju zemlju je bila ideja vodilja pri planiranju ovog nezaboravnog puta. Uz novčanu nagradu Saveza bh.udruženja, putovanje je realizovano od 12. do 21.aprila. U Banjaluci su nas dočekali Mirsada Delnezirević sa curama iz asocijacije građana „Fatma“ koje su otvorile vrata svojih domova i bile naši istinski domaćini. Biti u Banjaluci i ne obići Ferhadiju i Kastel bilo bi sramota. Sa nama su opet „Fatme“ i Mirsada. Na koncertu sa „Krajinom“, nastupa i hor „Safikada“ i zajednički uspijevaju insprisati posjetioce da zapjevaju sevdalinke i ilahije. Nastupi folklornih grupa sa bosanskohercegovačkim repertoarom nisu česta pojava u ovom gradu i Banjalučani su bili oduševljeni entuzijazmom i uigranošću folkloraša iz Švedske. Voditelj programa tokom posjete Bosni bio je izvrsni Fikret Tufek. Posjeta Jajcu ostaće svima u izuzetno prijatnom sjećanju. Darivanje cvijeća damama iz „Krajine“ nagovijestilo je da će posjeta ovom kraljevskom gradu biti nezaboravna. Fantastična Azra Mađo iz „Preporoda“ je bila ta koja je sve isplanirala: druženje u Domu kulture, obilazak jajačke tvrđave uz profesionalnog turističkog vodiča, vožnja brodom i ručak na Plivskom jezeru, susret sa načelnikom Edinom Hozanom, zajednički koncert sa KUD-om „Preporod“. Azra Muftić je organizovala druženje u kafiću nakon koncerta i tako se zaokružilo ovo uspješno i srdačno sretanje Bosanaca i Hercegovaca iz Jajca i iz Švedske. U Prijedoru su nam domaćini bili članovi renomiranog KUD-a „Osman Džafić“. Srdačan je prijem u prostorijama ovog udruženja u Donjoj Puharskoj. “ Ovaj dom je žila kucavica u Puharskoj i mjesto gdje se Bošnjaci Prijedora okupljaju, igraju i druže sa brojnim gostima“, reče nam Nihad 22 Glas BiH | broj 164 | juli-septembar 2013. Mehadžić, predsjednik ovog društva . Zajednički koncert ova dva udruženja je održan u Gradskom pozorištu da bi se nakon toga vratili u dom u Poharskoj i nastavili druženje do kasno u noć. U Sanskom Mostu nas dočekuje Sanjanin Fikret Tufek, a Amir Talić nam se pridružuje nešto kasnije. Predah je potreban svima, a lijepo vrijeme i osjećaj da si u „svom“ gradu je opuštajući. Nema stresa ta dva dana. Koncert se izvodi zajedničkim snagama sa Kulturno-umjetničkim društvom „Sanski biseri“ čiji je alfa i omega Mirza Džamastagić. Entuzijazam ovog čovjeka je zadivljujući, posebno ako se ima u vidu da od općine Sanski Most ne dobijaju ama baš nikakvu pomoć. U Kranju smo se sreli sa članicama i članovima Bosanskohercegovačko-švedskog saveza žena koje su ovdje organizovale svoj seminar. Bosanskohercegovačko kulturno umjetničko društvo „Dem” iz Kranja, sa agilnom predsjednicom Dinkom Hrustanović, bilo je domaćin Međunarodnom kulturnom festivalu u ovom gradu. Na ovaj festival odazvalo se 15 folklornih grupa. Nastup ”Bosanske krajine” na ovom festivalu bio je kruna turneje po Bosni i Sloveniji. Indira Dervišević, koreograf, iznijela je svoje ocjene ove turneje: „Jako sam zadovoljna sa turnejom. Bilo je ukupno pet nastupa, uključujući i nastup u Sloveniji. Sve je bilo kao što smo planirali i najveće zadovoljstvo su mi bili aplauzi publike upućeni našim izvođačima. I hor i omladina iz folklora su obavile svoj dio posla veoma profesionalno. Bilo je naporno iz dana u dan, ali mladost i zanos naših folkloraša je utjecala i na nas iz hora, pa smo se uz njih i mi osjećali mlađim. Moji su utisci pre- krasni i nadam se da će mladi dobiti još više podsticaja za dalji rad, da će se „hvaliti“ svojim vršnjacima u Malmöu, te da će se na taj način privući još više omladine, jer nam je cilj da se oni druže.“ Životno iskustvo Članovi folklora su bili jedinstveni u ocjeni da će im ovo putovanje ostati zauvijek u pamćenju. Arnela Šaranović: Na ovom putovanju smo postali bliskiji jedni drugima i upoznali smo nove osobe koje imaju isti kulturni interes kao i mi. Edita Šabić: Ovo je posebno iskustvo za sve nas - jedno vrlo zabavno i poučno putovanje i nešto što ću ja nositi sa sobom do kraja života. Ermina Mahalbašić: Putovanje u Bosnu je nešto za čim smo svi mi čeznuli dugo vremena. I u Bosni i Sloveniji smo vidjeli i naučili stvari koje ranije nismo znali. Džemila Glavović: Potpuno je drugačiji osjećaj nastupati u svojoj domovini, odakle dolaze naše igre, nego u Švedskoj. Eldar Pašić: Ova ekskurzija je bila cilj kome smo svi stremili. Bili smo potpuno svjesni da će put biti veliki izazov i puno naporan, ali sa ovom prekrasnom grupom nije nikako mogao biti dosadan. Svi gradovi koje smo posjetili dali su nam nešto novo. Nisam ni znao da Bosna ima tako lijepu prirodu! Lejla i Azra Velić: Vidjeli smo lijepa mjesta, upoznali nove ljude i vidjeli igre iz drugih zemalja. Haris Žilić: Ovo sjećanje će mi uvijek donijeti osmijeh na lice. Vedran Kodžić: Napokon smo dobili priliku da pokažemo šta znamo i u našoj domovini Bosni i Hercegovini! Zagrljaji i puse od Vece. Ernes Vehabović: Naučili smo mnogo o našoj zemlji i upoznali puno nevjerovatnih ljudi s kojima ćemo održavati kontakt. Edis Šabić: Putovanje do Bosne i nazad je najbolje i najinteresantnije u mom životu i urezalo se duboko i u moje srce. Amila Kurbašić: Ovo putovanje je bilo i zabavno i iscrpljujuće, ali ne bih imala ništa protiv da ga opet ponovim. Anisa Juklen: Svi u grupi smo došli bliže jedni drugima kroz ovo putovanje koje se neće nikad zaboraviti. Jakub Ribić: Bilo je zabavno družiti se s drugim udruženjima koja dijele istu kulturu i porijeklo. Alma Džafer: Ja nikad neću zaboraviti ovo putovanje jer nam je bilo puno zabavno. Iskreno bih htjela da se ovo putovanje ponovi u budućnosti. M.Numanspahić Linköping 29-og u mjesecu Tranås 29-og u mjesecu Örebro 28-og u mjesecu Malmö 30-og u mjesecu Trollhättan 27-og u mjesecu Landskrona 30-og u mjesecu Motala 29-og u mjesecu Uppsala 28-og u mjesecu Helsingborg 30-og u mjesecu Norrköping 29-og u mjesecu Varberg 30-og u mjesecu Halmstad 30-og u mjesecu Skultunna 28-og u mjesecu Värnamo 29-og u mjesecu Göteborg 30-og u mjesecu Stockholm 28-og u mjesecu Västerås 28-og u mjesecu 27-og u mjesecu Strängnäs 28-og u mjesecu Växjö 29-og u mjesecu Alvesta Borås 29-og u mjesecu www.bhsavez.org 23 Sjednica glavnog odbora SSDBiH i Svjetsko prvenstvo u fudbalu Savez bh. udruženja u Švedskoj i oblasna organizacija ”Västmanland” sa pravom su dobili čast da budu domaćini jubilarnog sportskog druženja bh. dijaspore. Organizacioni odbor od 12 članova na čijem su čelu bili Smajo Murguz, predsjednik i Muhamed Cerić, potpredsjednik, sastao se 15 puta i razradio u detalje sve obaveze. O rezultatu njihovog rada najbolje govore usmene i pismene pohvale učesnika Prvenstva. Sastanak Glavnog odbora SSDBiH U prvim danima maja Savez bh. udruženja u Švedskoj bio je domaćin dvije manifestacije na ”svjetskom” nivou. Od 1. do 5.maja u Västeråsu su boravili članovi Glavnog odbora Svjetskog saveza dijaspore BiH (SSDBiH): Belmin Zec i Selvedin Dudaković (Austrija), Rufad Šećerbegović i Emir Dedović (Danska), Zaim Pašić, Anes Cerić i Namik Alimajstorović (Engleska), Alija Salihović (Italija), Mirza Bajagilović (Nizozemska), Haris Halilović (Njemačka), Dženan Nović (Norveška), Dinka Hrustanović (Slovenija), Fikret Kadić (Švedska), Omer Mičijević (Švicarska), Ahmet Kemal Baysak i Hasan Šehović (Turska), te Ana Judi i Ivica Zadro (Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH). Glavni odbor je održao svoju redovnu (dvodnevnu) sjednicu, a u završnoj fazi priključili su se Azra Jelačić, predsjednica BHRF-a, Almedina Sačić, predsjednica BHŠSŽ-a, Elvisa Deumić, predsjednica BHUF-a i Fehim Halilović, predsjednik MDD Merhamet Švedske. Prijem i razgovor u komuni Västerås Drugog dana boravka u Švedskoj gosti su posjetili Skupštinu opštine Västerås, gdje su im predstavnici ove opštine sa preko 140 hiljada stanovnika govorili i o ulaganjima u sport 24 Glas BiH | broj 164 | juli-septembar 2013. i rekreaciju. Prevodilac im je bio Smajo Murguz, koji je i sam član ovog parlamenta. Nakon razmjene poklona domaćini su organizovali zajednički ručak sa švedskim specijalitetima u skupštinskom restoranu. Ahmet Kemal Baysak, počasni konzul BiH u Turskoj, iskoristio je priliku da švedskim domaćinima uruči prigodne poklone iz Turske. Žrijebanje na TV Seminarska sala hotela ”Ta Inn” bila je aranžirana na svjetskom nivou. Nakon pozdravnih riječi zvanica prišlo se izvlačenju po grupama. Po prvi put je ovaj čin prenošen sa slikom i tonom preko interneta, kao i cijeli tok takmičenja, za što je zaslužan mladi inžinjer Amir Halilović. Interesantno je da su se utakmice gledale u 25 zemalja i da je broj otvaranja stranica na http://bihdiaspora- futsal.se/ bio preko 72.000. U bubnju se našlo 12 ekipa, a regularnost izvlačenja pratila je Takmičarska komisija u sastavu: Anes Cerić, Namik Alimajstorović i Alija Salihović – Sportska komsija SSDBiH, te Muhamed Cerić i Muhamed Mujakić ispred domaćina. Žrijebanjem su dobijene grupe: A: Švedska, Engleska, Italija i Turska; B: Belgija, Irska, Norveška i Wels; C: Austrija, Holandija, Njemačka i Slovenija. U gostima kod udruženja ”Most” Nakon što je u hotelu „Ta Inn“ obavljeno žrijebanje za sutrašnje takmičenje, članovi GO SSDBiH i predstavnici medija iz BiH i Švedske posjetili su bh. udruženje ”Most” iz Västeråsa. Domaćini su prezentirali svoju aktivnost na očuvanju jezika, kulture i uspješnog integrisanja u švedsko društvo. Nakon večere sa tradicionalnim bh. specijalitetima, većina gostiju se povukla na spavanje, jer sutra zorom počinje ”glavna” manifestacija – Deseto svjetsko prvenstvo dijaspore BiH u fudbalu. Arena „Bombadier“ u znaku BiH Nešto poslije 7 sati autobusima domaćina ekipe su počele prisitizati pred arenu „Bombardier“. Zrake jutarnjeg majskog sunca umivale su zastave BiH na svim jarbolima ispred ovog sportskog zdanja. Nije bilo sumnje da će 4. maj proteći u znaku nadmetanja Bosanaca i Hercegovaca iz većine evropskih zemalja i ekipe iz Turske kao prvog učesnika iz Azije. Na otvaranju je KUD ”Zlatni behar” iz Arboge izveo prigodni program. Oni su se upravo vratili sa turneje po BiH. Sa ”radnim stažom” od dvije godine oni su se već pridružili eltnim folklornim grupama u Švedskoj. U ceremoniji otvaranja učestvovali su: Zaim Pa- C: Slovenija i Njemačka, te Turska i Irska kao najbolja trećeplasirane ekipe. Sigurnim pobjedama u polufinale su se plasirale ekipe Italije, Belgije i Slovenije, a Njemačka je na penale pobijedila Švedsku. U polufinalu Belgija je penalima savladala Njemačku, a Slovenija Italiju sa 1-0. Prije finalnih borbi odigran je susret pionira Bosanskog sportskog kluba i IF Västerås, a zatim su snage odmjerili veterani domaćina i SSDBiH. Veterani iz Västeråsa bili su spretniji i pobijedili su goste sa 2-1. U susretu za treće mjesto Italija je sa 3-1 pobjedila Njemačku. Finalni susret Belgije i Slovenije bio je pun neizvjesnosti i činilo se da će ekipa Slovenije napokon osvojiti naslov najboljeg. Kako nije bilo golova ni nakon produžetaka, to se pobjednik dobio nakon penala. Belgija je osvojila šesti naslov rezultatom 3-2, a po prikazanom ekipa Slovenije ovog puta zaslužila je više od drugog mjesta. Osim nagrada za plasman od prvog do četvrtog mjesta, nagrađeni su: Semir Durić (Belgija) - najbolji igrač, Igor Bratić (Slovenija) - najbolji golman i Adin Mehmedović (Italija) - najbolji strijelac. Almedina Sačić, predsjednica BHŠSŽ-a, predala je specijalni poklon ekipi Turske za njihov prvi nastup na prvenstvu. Podijeljeno je više sponzorskih nagrada u vidu dresova poznatih bh. reperezentativaca. Elvisa Deumić, predsjednica BHRF-a uručila je nagradu najmlađem igraču Dinu Imoćaninu (Njemačka). Propuštena prilika domaćina Ekipa Švedske je jedna od rijetkih, ako ne i jedina, koja se od prvog dana određuje sistemom turnira po regijama, a sve na osnovu Plana rada Odbora za sport. Svaki put se pri izboru podjednako vodi računa o moralnim i sportskim kvalitetima takmičara. Tako će biti i dalje. Biti domaćin za ekipu bh. građana u Švedskoj nije značilo i zauzimanje značajnijeg plasmana. Ekipa u sastavu: Smajo Smajlović, kapiten, Vernes Čajo, golman, igrači Dže- šić, predsjednik SSDBiH, Ana Judi, iz Ministarstva za iseljeništvo, Smajo Murguz, predsjednik Org. odbora, Azra Jelačić, predsjednica BHRF, a Prvenstvo su zajedno otvorili Per Lithammer, šef Odjela za kulturu i sport opštine Västerås i invalidni dječak Damir Karić iz Engleske, učesnik svih prvenstava. Belgija prvak nakon penala U prvoj utakmici sastali su se Švedska i Engleska, a domaćin je golovima u drugom poluvremenu pobijedio sa 3-0. Nakon što su odigrani susreti po grupama, u četvrfinale su se plasirali iz grupe A: Italija i Švedska, iz B: Belgija i Wels, iz grupe www.bhsavez.org 25 Sjednica glavnog odbora SSDBiH i Svjetsko prvenstvo u fudbalu nis Džihić, Anes Šabić, Semir Jašarević, Anel Bajramović, Asmir Avdić, Armin Suljić i Damir Avdić igrala je organizovano, disciplinovano, ali su izostali rezultati. Neočekivan visok poraz protiv Italije ostavio je traga na nastavak takmičenja. Možda bi se izbjegli penali protiv Njemačke da se odgovorilo istom mjerom na oštru igru protivnika, ali selektor Cerić i kapiten Smajlović imali su na umu prvenstveno sportsku borbu, pa tek onda rezultat. Odsustvo prvog strijelca Adnana Čirka, koji trenutno igra u Engleskoj, odrazilo se i na efikasnost ekipe. Kapiten ekipe Smajlović reče: „Čovjek u svemu mora imati malo sreće a mi je, nažalost, nismo imali ovaj put. Naša reprezentacija može da žali za propuštenim šansama protiv Njemačke u četvrtfinalu“. Za svoje gostoprimstvo dobili su i dobijaju pohvale i to je najvažnije. Standard, koji su u organizaciji 10. svjetskog prvenstva ostvarili Savez bh. udruženja u Švedskoj i bh.građani u oblasti Västmanland, biće veliki izazov za narednog domaćina. Refleksije nakon prvenstva Smajo Murguz, predsjednik Oblasne organizacije Västmanland i predsjednik Organizacionog odbora: ”Ovo je bio veliki izazov za sve nas koji smo učestovali u pripremi i organizaciji takmičenja, a sama organizacija je zahtjevala velike ekonomske i ljudske resurse. Pohvale koje dobijamo od učesnika ove manifestacije je dovoljna satisfakcija svima koji su dobrovoljno radili kako bi se svi ugodno osjećali u našem gradu i takmičenje proteklo u najboljem redu. Ovom prilikom želim da se zahvalim svima koji su na bilo koji način pomogli da se ovo 26 Glas BiH | broj 164 | juli-septembar 2013. prvenstvo organizuje i održi. Zahvaljum se prije svega mojim saradnicima, članovima organizacionog komiteta kao i svim volonterima, članovima bh. udruženja „Most“ Västerås, „SVEBiH“ Skultuna, „Bosnisk SK“ Västerås, „Ljiljani“ Hallstahammar, „Mejdan“ Arboga i ”BiH” Enköping. Želim da uputim jedno veliko hvala članovima GO SSD-a kao i članovima GO Saveza bh. udruženja u Švedskoj na podršci i pomoći u organizaciji prvenstva. Na kraju želim da se zahvalim svim sponzorima prvenstva, a posebno opštini Västerås, Savezu bh. udruženja u Švedskoj, Bh-švedskom savezu žena, Omladinskom bh. savezu, Oblasnoj organizacija udruženja u Västmanlandu, NBV-u i drugim organizacijama koje su finansijski pomogle ovu manifestaciju.Vidimo se sljedeće godine u nekoj drugom gradu i puno sreće organizatoru narednog prvenstva”. Muhamed Cerić, potpredsjednik Organizacionog odbora i Koordinator za sport BHRF-a: ”U bivšoj državi sam kao fudbaler doživio čast i zadovoljstvo da igram u polufinalu Kupa Jugoslavije. Još veći osjećaj zadovoljstva ispunjava me sad kad sam bio u prilici da ugostimo sportske prijatelje iz toliko zemalja. Žao mi je što zbog finansijskih razloga nisu došli i drugi. U dane prvenstva dobio sam prvog unuka i time je moje ukupno zadovoljstvo zaokruženo. Uložili smo puno truda i sredstava da budemo dobri domaćini i nadam se da smo to postigli”. Zaim Pašić, predsjednik SSDBiH: ”Želim da izrazim svoje zadovoljstvo činjenicom da su se naši Bosanci i Hercegovci uspješno integrisali i dobili puno povjerenje rukovodstva grada Västeråsa. Želim se zahvaliti na ugodnom ambijentu za održavanje sastanka Glavnog odbora SSD BiH, koji je bio veoma koristan i značajan, pogotovo kada je u pitanju popis stanovništva u BiH, kao i druge aktivnosti vezane za Zakon o dijaspori i pitanje ulaganja bh. dijaspore u Domovinu. Za posebnu pohvalu su dobro pripremljen kulturno-zabavni program kao i dobra srca naših Bosanaca i Hercegovaca iz Švedske koji su zaista bodrili ono što je najljepše: mladost i našu dragu Bosnu i Hercegovinu. Želim da spomenem Smaju Murguza, Muhameda Cerića, udruženja iz regije Västmanland, te kompletan Glavni odbor Saveza bh. udruženja u Švedskoj, koji su dali veliki doprinos u organizovanju ovog susreta. Zahvaljujem se i članovima GO SSD BiH koji su došli da podrže ovu manifestaciju i dovedu ekipe, a posebne čestitke idu pobjednicima - ekipi iz Belgije. Enver Nuhanović, Slovenija: „Bilo je predivno! Ovo je bilo jedno od najbolje organiziranih svjetskih prvenstava. Druženje Bosanaca i Hercegovaca iz cijelog svijeta je bilo na zbilja visokom nivo. Želim samo u ime ekipe iz Slovenije i u svoje lično ime zahvaliti dobrim ljudima iz Švedske na odličnoj organizaciji ovog svjetskog prvenstva!“ Azra Jelačić, predsjednica BHRFa: „Prvi put je Savez bh. udruženja u Švedskoj organizovao manifestaciju na nivou SSDBiH. Domaćin manifestacije, oblasna organizacija Västmanland, sa Smajom Murguzom na čelu, zaista je profesionalno prišla projektu i to se moglo vidjeti u Västeråsu. Kompletan sadržaj je bio fantastično organizovan i sve što je bilo u obavezi domaćina pripremljeno je bez greške. Lično za mene ovo je bio dokaz da Savez bh. udruženja ima potencijal i da manifestacije na ovom nivou nisu problem ako je ekipa koja preuzme obavezu odgovorna. Savez bh. udruženja može biti ponosan na uspjeh kao i svi članovi koji su dali svoj doprinos u organizaciji Svjetskog prvenstva u fudbalu. Ovom prilikom zahvaljujem u ime Saveza i u svoje lično ime svim aktivistima na nesebičnom zalaganju i doprinosu na kvalitetnom organizovanju takmičenja u Västeråsu.“ Tekst: M. Mujakić Foto: M.Numanspahić Brazil čeka navijače i igrače BiH Petak, 07. juni 2013. godine: Pet golova u mreži Latvije bilans je još jedne sjajne pobjede fudbalskih Zmajeva na čelu sa selektorom Sušićem. Ovaj put Lulić, Ibišević, Medunjanin, Pjanić i na kraju Džeko, postigli su golove u odličnoj priči bh. reprezentacije koja nastavlja dobre igre sa pobjedničkim žarom i uz nevjerovatnu gol razliku. Ipak, ne želimo se baviti statistikom – ponos, sreća, zadovoljstvo, osmijeh na licima i napokon samopouzdanje i respekt od strane protivnika, sve su to pomiješani osjećaji – to je ono što ova fudbalska reprezentacija donosi u svakoj novoj utakmici. Riga -„bosanski“ grad na Baltiku Naša reprezentacija ni ovaj put nije bila sama. Ustvari, bilo je to mnogo bolje i ljepše nego ikada prije. U danu odigravanja utakmice kao da smo se nalazili u jednom od bh. gradova. Prijatni domaćini i raspoloženi gosti napravili su nezaboravan ambijent na ulicama glavnog latvijskog grada. Nepunih sat vremena prije početka „tekme“ pjesme i dobra atmosfera iz centra Rige stižu i na stadion „Skonto“. Strpljivi i nestrpljivi navijači Gromoglasna podrška s tribina „Skonto“ stadiona označila je početak ove značajne utakmice. Brazil je sve bliže i primjećujemo nervozu kod naših igrača koji ne uspijevaju postići gol u prvom poluvremenu i pored igrača više u polju. Ali ovaj put na licima oko sebe ne vidim zabrinutost i ljutnju. Svi su i dalje dobro raspoloženi. U Rigi svi čekaju početak drugog poluvremena na nogama i vjeruju u nove golove naših momaka. Svi osim jedne manje grupe. Posebno nervoznim činio se jedan od mladića koji je stalno mahao glavom i rukama. Spahić je najbolji na terenu... Robin je stigao iz Londona na neki seminar u Rigu. Ima 25 godina i nije mogao izdržati a da ne vidi na djelu Džeku, Pjanića, Lulića i ostale naše momke. Fasciniran je učinkom BiH i razočaran lošim igrama engleske selekcije. Robin je jedva izdržao prvo poluvrijeme, tražeći krivca u svima osim u našoj igri i našim momcima. Kada su počeli padati golovi skakao je kao lud od sreće i zadovoljstva. Bio je presretan nakon 5:0 i nakon svakog gola ponavljao isto pitanje: „Kako se zove vaš kapiten? On je najbolji na terenu!“ Nakon tri, četiri gola u mreži Latvije, Robin je vrištao od zadovoljstva i stalno ponavljao: „Brazil, here we come, here we come“. „Latvija, Latvija, Latvija...“ Susret koji je prošao bez incidenata na terenu, tribinama, na ulicama Rige i prije i poslije utakmice pokazuje neko novo lice bosanskih navijača. Počeli smo cijeniti svoje uspjehe, slaveći to uz respekt prema protivniku. Trenuci u kojima naši navijači prozivaju ime suparničke ekipe i daju podršku Latviji, ostaće svima u pamćenju. Teško je to objasniti riječima – zato neka vam sljedeće stanice budu Zenica i Bratislava: Brazil, mi STVARNO stižemo...! E. Zeba www.bhsavez.org 27 "Bosanska Krajina" (Malmö), Jajce 2013. godine
© Copyright 2024 Paperzz