GLASNIK
HRVATSKOG FILATELISTIČKOG SAVEZA
Zagreb, 25. travnja 2014.
Broj:
4
ODRŽANA 51. REDOVITA GODIŠNJA
SKUPŠTINA HFS-a
GLASNIK HFS 4 / 2014
Habdelićeva 2, p.p. 259, 10001 Zagreb
ISSN: 1331 – 1107
www.hfs-cpf.hr, info@hfs-cpf.hr
Uređuje: Matej Glavić
matej.glavic@sk.t-com.hr
SADRŽAJ:
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
Održana 51. Redovita Skupštinu HFS-a
Izvještaj povjerenstva za vrednovanje rada članica HFS-a
Ljubljana 2014
Hunfila 2014, Debrecen
Godišnja skupština HDOFM, Zagreb
UFN „Antianus“, Branjin Veh
Sječanje na prvog predsjednika
Ljrka Prakaturović Lanc
Uskrs
Izdanja naših članica: HDOFM Zagreb
Mala radionica filatelije u uskrsnom ozračju
Još jedna mala radionica filatelije
Mladunčad budimpeštanskog ZOO-a
IV. Filatelistički seminar „Sveti Juraj na Bregu 2014“
Izložba povodom proglašenja svetim Ivana Pavla II:
Izložba Željka Pintarića u povodu 80. obljetnice organizirane filatelije
U gradu Varaždinu
Filatelistička izložba Hrvatska i NATO u Galeriji MRH-a
Drugi službeni otisak u izdanju HP-a i HFS-a
Izdanja naših članica: FD Zaboky
Prihvaćeni izlošci za izložbu „London 2015“
Odobreni prigodni žigovi
HP – Obavijest o izvanrednom izdanju poštanskih maraka
Hrvatska pošta – nova izdanja
Novosti iz HP Mostar
Popust na filatelističke proizvode i do 50%
*
2
3
6
10
13
15
17
18
19
20
21
22
23
24
25
27
28
29
30
32
32
33
34
35
53
58
GLASNIK HFS 4 / 2014
ODRŽANA 51.REDOVITA SKUPŠTINA
HRVATSKOG FILATELISTIČKOG SAVEZA
U prostorijama HFS u Zagrebu održana je 26.travnja 2014. godine 51. redovita skupština
Hrvatskog filatelističkog saveza.
Skupštinu je prema Statutu otvorio predsjednik HFS Mladen Vilfan.
Nakon pozdrava izaslanicima i gostima skupštine i minute šutnje za preminule članove
klubova članica HFS izabrano je Radno predsjedništvo skupštine. Za predsjednika je
izabran
željko
/FD
Stefanović
Zaboky,Zabok/ a za
članove
Željko
Divnić
/
HFD
Slavonski Brod / i
Nikola Taratina / FD
Arena,Pula/.
Verifikacijsko
povjerenstvo koje
je
predvodio
G.Akrap
/
FD
Poštar,Zagreb/
utvrdilo je da od 41
delegata koji su
imali
pravo
sudjelovanja,
na
Skupštini
je
nazočno 26, ali da
jedan delegat dolazi
iz kluba koji nije
uplatio članarinu za
2013. pa taj član može prisustvovati skupštini ali bez prava glasa. Prihvaćeno je 25
delegata s pravom glasa i utvrđeno je da je kvalificirana većina potrebna za donošenje
odluka 13 izaslanika.Time je utvrđeno da skupština ima kvorum i da može donositi
punopravne odluke.
Za zapisničara je izabran Zdenko Krištafor/ HFD,Zagreb/.
Dnevni red je objavljen u Glasniku 3/2014. i skupština ga je usvojila jednoglasno uz
dopunsko objašnjenje točke 5. Kooptiranje člana UO. U toj točki skupština je potvrdila
odluku Upravnog odbora o kooptiranju Mateja Glavića za člana UO sa 1.1.2013. a isto
tako je sa zadovoljstvom konstatirano da su u članstvo HFS primljene dvije nove članice
društva ,,Amfora“,Fažana i ,,Tematičar“,Osijek .
Za točku 6.dnevnog reda koja je sadržavala 6 izvješća odlučeno je da se o njima glasa
posebno za svako izvješće.
Za točku 6a. Izvješće o radu središnjice i Upravnog odbora HFS odlučeno je da se u
nazivu briše izraz ,,središnjice i“ te da se točka zove ,,Izvješće o radu HFS u 2013.
godini“.
Predsjednik HFS je istakao, obrazlažući izvješće objavljeno u Glasniku, da je prošla
godina bila u svakom pogledu vrlo uspješna. Izvršena je financijska konsolidacija
saveza, ostvareni najveći zabilježeni prihodi do sada uz uključivanje novih sponzora i
novih značajnih izvora prihoda. Uspostavljeni su izvrsni odnosi sa Hrvatskom poštom na
svim razinama uz redovan i vrlo učinkovit rad Zajedničkog povjerenstva HFS-HP na tragu
realizacije Ugovora o poslovnoj suradnji HFS-HP.
3
GLASNIK HFS 4 / 2014
Prvi put u povijesti HFS izdat je službeni probni otisak koji je donio značajne prihode
savezu i predstavlja odlično prihvaćenu novinu kako u redovima članova HFS tako i
prodajom preko poštanskih šaltera.O realizaciji probnog otiska podnesen je poseban
izvještaj kao i o prihodima i rashodima izložbe CROATICA 2013, koja je ocijenjena kao
iznimno uspješna,najveća do sada održana izložba u RH uz sudjelovanje 6 zemalja
članica EU s kojima HFS ima potpisane sporazume o međusobnoj suradnji.
U prošloj godini hrvatski izlagači su sudjelovali na 3 svjetske,2 regionalne, 2
međunarodne i tri nacionalne izložbe uz 8 promotivnih nenatjecateljskih izložbi. Ukupno
je osvojeno 180 medalja uz sve veći broj naših izlagača, naročito mladežnih i primjetno
podizanje kvalitete niza izložaka iako kod većine izložaka još nije dostignut europski i
svjetski nivo.
Nastavljena je tradicija škole mladih filatelista i 8. je održana u Varaždinu. Održana su i tri
međunarodna seminara za izlagače i suce. Izdavačka djelatnost je bila vrlo živa i
uredna.Objavljeno je svih 11 brojeva Glasnika uz veliki trud urednika M.Glavića, sva 4
broja Hrvatske filatelije uz uspješne napore glavnog urednika T.Bilandžića da se
dosljedno provede dogovorena koncepcija časopisa, 6 članaka u FEPA NEWS i članci
desetak naših autora u domaćem i inozemnom filatelističkom tisku. Niz društava
nastavilo je s izdavanjem svojih glasila.
Održan je izborni kongres FEPA u Madridu gdje je predsjednik HFS nastupio i pismenim
prilogom i u raspravi na kongresu.
Dogovoren je sporazum sa Španjolskim savezom-FESOFI koji će biti potpisan u jesen.U
sklopu tog sporazuma dogovoren je nastup španjolskih izlagača na proslavi
75.obljetnice HFS u proljeće iduće godine kao i inicijativa prema poštama obje države za
izdavanje zajedničkog izdanja Hrvatska –Španjolska.
Izvješće o radu HFS u 2013. usvojeno je jednoglasno.
Financijsko izvješće za 2013. pokazuje prihod od 218 848,78 kn, rashode od 197 477,40
kuna i pozitivni saldo od 21 201,38 kn.Prihodi od članarine društava iznosili su 18 550 kn
što predstavlja svega oko 8 % ukupnih prihoda. To pokazuje značajan udio novih
prihoda jer su u ranijim godinama prihodi od članarina često prelazili i 30% i više
ukupnih prihoda.
Financijsko izvješće usvojeno je jednoglasno kao i izvješća časnog suda, Zbora
filatelističkih sudaca i Zbora ispitivača maraka.
Potpuno drugačija atmosfera bila je nakon izvješća Nadzornog odbora koje je sadržavalo
niz neargumentiranih i iskonstruiranih napada na vodstvo saveza posebno na
predsjednika i tajnika HFS. Dva člana Nadzornog odbora predvođena predsjednikom
Ivanom Jurkovićem /treći član je zbog bolesti izostao / a potaknuta pismom bivšeg
predsjednika HFS, koji se nije pojavio na skupštini, a koje je Jurković pročitao
izaslanicima skupštine, obrušila su se nizom proizvoljnih i neprovjerenih konstatacija i
birokratskih začkoljica na rad saveza. Iako je dobio sva izvješća iz ruku predsjednika
saveza što je svojim potpisom i potvrdio, nije u jednosatnom razgovoru sa
predsjednikom saveza, 8 dana prije skupštine, iznio ni jednu primjedbu nego je umjesto
da s tajnikom razmotri sve eventualne nejasnoće, što mu je i pismeno nuđeno, nazivao
knjigovodstveni servis pokušavajući naći dokaze za svoje konstrukcije. Iako Jurkovića i
Nadzorni odbor 37.članak Statuta HFS jasno obvezuje da prije skupštine dostavi
Upravnom odboru sve primjedbe kako bi se eventualne nejasnoće razjasnile, on to ni
ove, kao ni prošle godine, nije ni pokušao učiniti. Njegovo izvješće je sličilo na napad iz
,,busije“ kako bi uhvatio nepripremljene predsjednika i tajnika za izmišljene optužbe. Kao
da se ne radi o kolegama s kojima bi trebao zajednički raditi na dobrobiti hrvatske
filatelije.Isključivi cilj ovog ,,s brda s dola“ i na brzinu napravljenog izvješća, koje nitko
nije vidio u pisanom obliku, je bio upravo ocrniti svoje kolege i dezavuirati ih pred
izaslanicima skupštine.
4
GLASNIK HFS 4 / 2014
Tajnik saveza je vrlo argumentirano, služeći se dokumentima, točku po točku,demantirao
sve navedene napade. Nakon toga uslijedila je rasprava nekoliko skupštinara koji su se
zgražali nad postupcima Jurkovića.
Uslijedilo je glasovanje o izvješću Nadzornog odbora. Rezultat je jasno pokazao što
izaslanici misle o Jurkoviću i njegovom izvješću. Izvješće je odbijeno sa 21 glasom
izaslanika, samo jedan delegat glasao je za prihvaćanje izvješća, a dvojica su se
suzdržala. Vrlo sličnom većinom glasova u dlaku slično prošlogodišnje izvješće
Nadzornog odbora Vijeću HFS je i tada odbijeno.Gospoda iz Nadzornog odbora su
predložila i održavanje Izvanredne izborne skupštine s ciljem smijenjivanja Upravnog
odbora,predsjednika i tajnika saveza. Očito je to i bio glavni cilj čitave ove akcije.Taj
pokušaj puča izaslanici su jasno odbili zajedno s izvješćem.
I kad je bilo za očekivati da će nakon ovakvog gotovo jednodušnog izjašnjavanja
skupštine, kao i istim rezultatom glasovanja prošle godine, oba člana Nadzornog odbora
dati neopozive ostavke, što bi učinio svaki korektan čovjek nakon ovakva dva uzastopna
debakla, oni su se mirno priključili domjenku poslije skupštine.Iznenađuje upornost
kojom pokušavaju već dvije godine opstruirati rad saveza. Njihovo izvješće ni jednom
rječju nije spomenulo rezultate koje je HFS ostvario u 2013. Cilj je bio jasan:ocrniti
vodstvo saveza i dezavuirati rezultate koji su postignuti u prošloj godini. Izaslanici su im
glasovanjem dali vrlo jasan odgovor što misle o njihovom radu, točnije neradu.Ta dvojica
se nisu javila ni za riječ kad se raspravljalo o planu rada i financijskom planu za 2014.
Poslije
ove
neugodne epizode,
koja je ogorčila
veliku
većinu
izaslanika
jednoglasno
su
usvojena izvješća
Povjerenstva
za
vrednovanje
rada
članica u 2013., za
najljepše
izdanje
omotnice
i
prigodnog žiga.
Skupština
je
završila
jednoglasnim
usvajanjem
ambicioznog plana
rada i finacijskog
plana
za
2014.
godinu.
Prije
i
tijekom
skupštine izaslanici su mogli kupiti drugi službeni esej koji je dan ranije izašao iz tiska.
Skupština je završena skromnim domjenkom u prijateljskom ozračju.
Zapisnik sa 51.redovite skupštine bit će u cijelosti objavljen u Glasniku 5/2014. nakon što
ga priredi zapisničar i ovjere ovjerovitelji zapisnika.
Mladen Vilfan,predsjednik HFS
5
GLASNIK HFS 4 / 2014
Izvještaj Povjerenstva za vrednovanje rada članica HFS-a
Na temelju članka 39. Statuta i članka 5. Pravilnika o vrednovanju rada članica Hrvatskoga
filatelističkog saveza Upravni odbor je na 12. sjednici održanoj 21. veljače 2014. imenovao
Povjerenstvo za bodovanje-vrednovanje rada članica Hrvatskog filatelističkog saveza u
slijedećem sastavu :
•
•
•
•
•
Matej Glavić, predsjednik
Tihomir Bilandžić, član
Ivan Drašković, član
Gordan Turudija, član
Stevo Kovačić, član
Povjerenstvo za vrednovanje rada članica Hrvatskog filatelističkog saveza, održalo je sjednicu 01.
04.2014. godine s početkom u 15.00 sati u Domu HFS-a, Habdelićeva 2. Povjerenstvo je na temelju
Pravilnika o vrednovanju rada članica HFS-a koji je UO HFS-a donio na 4. sjednici 17.01.2012.
pregledalo pristigle prijave i donijelo slijedeći zaključak:
Za bodovanje je prispjelo 13 prijava članica i utvrđen je slijedeći redoslijed:
Rang
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
Društvo/klub
Hrvatsko filatelističko društvo Zagreb
Hrvatsko društvo olimpijske filatelije i memorabilije, Zagreb
Filatelističko društvo „Zaboky“, Zabok
Udruga numizmatičara,filatelista i prijatelja starina Baranje,
Darda
Filatelistički klub Zagreb
Hrvatsko filatelističko društvo Karlovac
Hrvatsko filatelističko-numizmatičko društvo „Novska '94“
FD „Arena“, Pula
Hrvatsko filatelističko društvo Vinkovci
Filatelističko društvo „Poštar“, Zagreb
Hrvatsko filatelističko društvo Zadar
Filatelističko društvo Poreč
Udruga filatelista i numizmatičara „Antianus“,Branjin Vrh
Bodova
49 776
29 066
12 584
11 338
9 841
8 746
7 171
6 860
6 723
6 065
6 020
4 065
2 350
Svim učesnicima zahvaljujemo na prijavama i čestitamo na postignutom uspjehu.
Isto povjerenstvo zaprimilo je 7 omotnica za izbor najljepše omotnice u 2014. godini i to:
1. Hrvatsko filatelističko društvo Zagreb
2. Hrvatsko filatelističko društvo Karlovac
3. Hrvatsko društvo olimpijske filatelije i memorabilije, Zagreb
4. Hrvatsko filatelističko društvo Zadar
5. Udruga filatelista i numizmatičara „Antianus“, Branjin Vrh
6. Hrvatsko filatelističko društvo Vukovar
7. Hrvatski filatelistički savez, Zagreb
6
GLASNIK HFS 4 / 2014
Za najljepšu omotnicu u 2013. godini izabrana je omotnica Hrvatskog filatelističkog društva
Zagreb, izdanje „Memorijal prvog hrvatskog velemajstora Mije Udovičića“.Omotnica je korištena 21. 01.
2013. godine u pošti 10101 Zagreb.
Drugo mjesto za najljepšu omotnicu u 2013. godini pripalo je Hrvatskom filatelističkom društvu
Karlovac za izdanje „Most u Tounju“. Omotnica je korištena 29. 04. 2013. godine u pošti 47264 Tounj.
7
GLASNIK HFS 4 / 2014
Treče mjesto za najljepšu omotnicu u 2013. godini pripalo je Hrvatskom društvu olimpijske
filatelije i memorabilije Zagreb za dotisak na dopisnici „48. europsko prvenstvo u karateu 2013“.
Omotnica je korištena 02. 12. 2013. godine u pošti 10101 Zagreb.
Za izbor najljepšeg žiga u 2013. godini pristiglo je 6 prijedloga i to:
1. Hrvatsko filatelističko-numizmatičko društvo „Novska '94“
2. Hrvatsko filatelističko društvo Karlovac
3. Hrvatsko društvo olimpijske filatelije i memorabilije, Zagreb
4. Hrvatsko filatelističko društvo Zadar
5. Udruga filatelista i numizmatičara „Antianus“, Branjin Vrh
6. Hrvatski filatelistički savez, Zagreb
Za najljepši žig izabran je žig Hrvatskog filatelističkog društva Zadar „Ivan Meštrović u Zadru“.
Žig je bio u upotrebi u pošti 23103 Zadar dana 25. 11. 2013. g.
Drugo mjesto zauzeo je žig Hrvatskog filatelističko-numizmatičkog društva „Novska '94“ „Dan
grada Novske – Lukovo“. Žig je bio u upotrebi u pošti 44330 Novska dana 18. 10. 2013. g
Treče mjesto zauzeo je žig Hrvatskog društva olimpijske filatelije i memorabilije iz Zagreba,
„100. obljetnica rođenja Franje Punčeca“. Žig je bio u upotrebi u pošti 40000 Čakovec dana 21. 11. 2013.
8
GLASNIK HFS 4 / 2014
Za izbor najljepše maximum karte pristigla su 3 prijedloga i to:
1. Hrvatsko filatelističko društvo Karlovac
2. Udruga filatelista i numizmatičara „Antianus“,Branjin Vrh
3. Hrvatski filatelistički savez, Zagreb
Za najljepšu maximum kartu izabrano je izdanje Hrvatskog filatelističkog društva Karlovac u
povodu „95. godina društva“ izdana 16. 11. 2013. g. Karta zadovoljava sve kriterije ua maximim kartu.
U Zagrebu, 01. 04.2014.
Predsjednik povjerenstva:
Matej Glavić
9
GLASNIK HFS 4 / 2014
LJUBLJANA 2014
U Ljubljani je od 9. do 12. travnja održana „% državna
filatelistička izložba“ povodom 80. obljetnice osnivanja Filatelističkog
društva Ljubljana. Izložba je postavljena u prostoriji Atrija Pošte
Ljubljana. Organizator izložbe je Filatelistički društvo Ljubljana uz
pokroviteljstvo Filatelističkog saveza Slovenije i Pošte Slovenije.
Svečano otvorenje izložbe je uslijedilo 9. travnja u 18.00 sati u
atriju Pošte 1 uz
prigodne
govore i nastup
mladog
slovenskog violiniste. Nakon prigodnog domjenka
posjetitelji su mogli razgledati izložbu. Slovenska
pošta imala je i svoj štand gdje su se mogle kupiti
poštanske marke u i otisnuti prigodni žig na karti
koju je izdao Slovenski filatelistički savez.
Također je Slovenska pošta tiskala i osobnu
poštansku marku koja je vrijedila za slanje
razglednica u inozemstvo. 10. travnja bila je
svečana sjednica FD Ljubljana, gdje su podijeljene
i prigodne diplome članovima Društva.
Domaćini su napravili vrlo lijep katalog
izložbe sa mnoštvom vrlo zanimljivih
filatelističkih članaka.
Svećeno proglašenje rezultata – palmares održano
je restoranu Žilbert u petak 11. travnja.
U subotu 12. travnja održano je predavanje „Kako
napraviti eksponat tradicionalne filatelije“. Predavanju
su prisustvovali od hrvatskih predstavnika predsjednik
HFS-a g. Mladen Vilfan i Matej Glavić, nacionalni
povjerenik. Predavanje je održao FEPA sudac g. Mihael
Fock.
Izložba je postavljena na 164 izložbene vitrine i
10 eksponata je bilo u razredu literature. U počasnom
razredu bilo je 8 izložaka. Tradicionalna filatelija
zastupljena je sa 9 izložaka, poštanska povijest sa 9 izložaka, dopisnice sa jednim izloškom, razred
tematske filatelije sa 8 izložaka, maksimafilija sa jednim, razglednice sa 6 eksponata i mladež sa 13
izložaka. U razredu literature postavljeno je 10 eksponata.
10
GLASNIK HFS 4 / 2014
Suci 5. Državne filatelističke izložbe LJUBLANA 2014 bili su: dr. Veselko Guštin, međunarodni
FIP sudac, kao predsjednik ocjenskog suda, dr. Peter Suhodolc, međunarodni FIP sudac, g. Igor Pirc,
nacionalni sudac FZS, g. Veni Ferant, nacionalni sudac FZS, gđica Staša Bračić, nacionalni sudac FZS i
Matej Glavić, nacionalni sudac HFS.
Podijeljeno je 19 zlatnih medalja, 18 pozlaćenih, 10 srebrnih, 4 posrebrene, 3 brončane medalje i 2
diplome.
Razred
Medalja
Broj
listova
Broj
vitrine
Broj
bodova
Hrvatski predstavnici osvoji su 2 zlatne medalje, 3 pozlaćene i po 1 srebrnu, posrebrenu i
brončanu medalju.
Stefanović Željko
Greške i osobitosti maraka Republike
Hrvatske
80
B1
67 SREBRNA
Tomerlin Dražen
Kneževina Srbija
80
B1
77 POZLAČENA
Bilandžić Tihomir
Von Idee bis Verwendung-29.oktober 1918
16
B1
85 ZLATNA
IX.Šahovska Olimpijada
80
B5
58 POSREBRENA
Die Stadte meiner Kinderheit
16
B9A
51 BRONČANA
B10
75 POZLAČENA
B10
B10
86 ZLATNA
71 POZLAČENA
Prezime I ime
Naziv izloška
Tradicionalna filatelija
20112015
20162020
2025
Tematska filatelija
20662070
Krištafor Zdenko
Mladinski eksponati
3003
Jakov Dominik
Akrap
Literatura
4008
HFS
4009
Vilfan Mladen
HFND Novska '94
4010
Hrvatska filatelija 2013
Dodatak Priručniku HFS No.XVII
,,Privremena izdanja Hrvatske i Bosne i
Hercegovine 1945
Almanah 1994-2009
Nacionalni povjerenik, Matej Glavić
11
GLASNIK HFS 4 / 2014
Pogled na izložbu
Detalj sa otvaranja
Rad ocjenskog suda
Palmares
12
GLASNIK HFS 4 / 2014
MEĐUNARODNA FILATELISTIČKA
IZLOŽBA
HUNFILA 2014 – DEBRECEN
Mađarski filatelistički savez (MABEOSZ) i Grad
Debrecen organizirali su najprestižniju nacionalnu
filatelističku izložbu u 2014. godini pod nazivom
Međunarodna filatelistička izložba HUNFILA
DEBRECEN 2014, u trajanju od 25. - 27. travnja u
prostorima Kölscey centra. U sklopu izložbe proslavljen je i najveći praznik u filatelističkom djelu
populacije, 87. Dan marke.
Izložba je bila postavljena na više od 600 vitrina, a uz pozvane hrvatske izlagače na izložbi su sudjelovali
i pozvani izlagači iz Austrije, Češke, Njemačke, Rumunjske, Srbije, Slovačke i Slovenije. Hrvatski
izlagači su na ovoj izložbi učestvovali s ukupno 17 izložaka (33 vitrine i 4 literature).
OPĆA OCJENA NACIONALOG POVJERENIKA:
Organizacija cjelokupne manifestacije je bila na primjerenoj razini. Domaćini su se iskazali s
gostoljubivošću i izrazitom prijaznošću. Prisustvovanje hrvatskih izlagača mogu ocijeniti kao vrlo dobro.
Tijekom trajanja izložbe, uspostavljen je dobar odnos s nacionalnim povjerenicima iz Srbije, Slovenije,
Slovačke i Mađarske.
Kod postavljanja i skidanja izložaka, bila je osigurana brza i djelotvorna tehnička podrška. Kao jedini
tehnički problem, mogu izdvojiti problem nastao uslijed krivog postavljanja brojeva izložaka (brojevi
vitrina: 463 i 489), što je dovelo do pogrešne identicikacije izlagača, a time i krivog dodjeljivanja bodova
u palmaresu. Brzom reakcijom nacionalnog povjerenika te prihvaćanjem njegovih argumenata od strane
Ocjenjivačkog suda greške su ispravljene te su u pročišćenom tekstu palmaresa navedene točne ocjene.
13
GLASNIK HFS 4 / 2014
U Bednji, 29.04.2014.
Dino Murić
Nacionalni povjerenik Hrvatske
14
GLASNIK HFS 4 / 2014
HDOFM Zagreb
GODIŠNJA SKUPŠTINA HDOFM-a U 2014. GODINI
Izvještajna godišnja skupština Hrvatskog društva olimpijske filatelije i memorabilije održana je s
subotu 15. ožujka 2014. godine u prostorijama Hrvatskog društva političkih zatvorenika u Zagrebu, Trg
Petra Krešimira IV br. 3 na kojoj je prisustvovalo 17 članova. Na skupštini od gostiju bili su nazočni iz
Ureda za korporativni marketing i razvoj Hrvatske pošte, Dubravko Družić, iz zagrebačkog FD „Poštar“,
Krunoslav Tušek, predsjednik HFND «Novska '94» Matej Glavić i predsjednik čakovečkog HFD
„Zrinski“ Dario Stella.
Skupština je protekla u konstruktivnim diskusijama pod predsjedanjem predsjednika Ivana
Librića. U izvješću u radu za 2013. naglašen je nastavak aktivnosti na promicanju olimpizma,
obilježavanja sportskih natjecanja i uspjeha hrvatskih sportašica i sportaša preko prigodnih izdanja,
izložbi pa do predavanja. Ipak, glavnina aktivnosti bila je usmjerena na obilježavanje 20. obljetnice
Društva, od filatelističke izložbe na kojoj su izlagali samo članice i članovi, tiskanja kataloga izložbe, pa
do održavanja svečane sjednice u prosincu 2013. Tom prigodom bile su podijeljene diplome članovima i
filatelističkim društvima, institucijama i udrugama. Posebne nagrade za 20 godina članstva primili su
osnivači: Ivan Librić, Nikola Turk i Dario Stella, dok ju je Franjo Crnković primio na izvještajnoj
skupštini.
Društvo je također bilo aktivno i u organiziranju društvenih izložbi u Zagrebu: „Veljača 2013“,
„Uskrs 2013“, „100 godina salezijanaca u Hrvatskoj“, u Vrbovcu „Europske integracije i Hrvatska“, te u
Smiljanu „157 godina rođenja Nikole Tesle“. Članovi su sudjelovali na promotivnim izložbama u
Zagrebu, Lepoglavi, Karlovcu, Čakovcu i Belom Manastiru. HDOFM je osvajao odličja na nacionalnim
izložbama „Šibenik 2012“, Hrvatska u Europskoj uniji – susreti prijatelja, međunarodnim izložbama
„Šesto okno Kranj“, Szekesfehervar, Hunfila, Alpe – Jadran Eppan – Italija, svjetskim izložbama
Australija 2013 i Brasiliana 2013. Tijekom 2013. bilo je 14 zahtjeva za uporabu prigodnih poštanskih
žigova, te izrađeno i isti broj prigodnih izdanja. U Zagrebu je bilo 11 prigodnih žigova, te po jedan u pošti
Jastrebarsko, Smiljan i Čakovec. Društvo je imalo dva zajednička izdanja i to s MC Jaska u
Jastrebarskom i s HFD „Zrinski“ iz Čakovca.
Krunoslav Tušek,
Matej Glavić,
Radoslav Perić,
Tomislav Šumiga i
Srđan Čermak.
Članovi
HDOFM-a
su
i
tijekom prošle godine
ostavili traga na
filatelističkopublicističkom planu
jer su objavljeni
stručni
članci
o
filateliji:
Ivana
Stjepana
Librića,
Zdenka
Brezarića,
Berislava i Gordana
Turudije i Krešimira
15
GLASNIK HFS 4 / 2014
Poića. Društvo izdaje Informacije pod uredništvom Berislava i Gordana Turudija i Olymphil kojeg
uređuje Ivan Librić, dok je za web stranice zadužen Hrvoje Librić. U radu HFS-a sudjelovali su kao
nacionalni povjerenik Ivan Librić, koji je ujedno i član FIP komisije za MC, te Gordan Turudija kao član
komisija.
U povodu 20. obljetnice delegacija HDOFM-a u sastavu: Ivan Librić, Berislav i Gordan Turudija i
Stjepan Zdenko Brezarić bili su primljeni kod predsjednika HOO-a Zlatka Mateše i glavnog tajnika
Josipa Čopa radi dogovora daljnje još bolje zajedničke suradnje na popularizaciji olimpijskih načeka i
promicanja hrvatskog sporta.
Nakon provedenih diskusija jednoglasno su bila prihvaćena izvješće o radu, financijsko izvješće
za 2013., izvještaj Nadzornog odbora, te Plan rada za 2014. i Financijski plan za 2014.
Umjesto dosadašnjeg člana Izvršnog odbora Nikole Petrica, koji je postao matični član FK
Zagreb, izabran je Tomislav Šumiga, a na njegovo mjesto u Nadzornom odboru izabran je Radivoje
Marković.
U 2013. godini pohvale za svekolike aktivnosti u Društvu zaslužuju: Ivan, Hrvoje i Luka Librić,
Gordan i Berislav Turudija, Stjepan Zdenko Brezarić, Srđan Čermak, Tomislav Šumiga, Krešimir Poić,
Nikola Turk i Radivoje Marković. Veseli podatak da su počele izlagati i članice Nikolina Pilatuš i
Mihaela Kliček pa se tako proširio izlagački krug.
Franjo Crnković, Hrvoje i Luka Librić.
Društvenu nagradu primio je Luka Librić koji je u prošloj godini na nacionalnim i međunarodnim
izložbama osvojio 6 odličja pozlaćenog i srebrnog sjaja. Za srebrni znak HFS-a predložen je rizničar
Berislav Turudija, a za brončani znak Radivoje Marković.
Skupština je završila s konstatacijom da je potrebno puno više zajedničke suradnje između
filatelističkih društava, jer se udruženim radom može puno više učiniti da se u članstvo organizirane
filatelije uključi veći broj samozatajnih filatelista.
Stjepan Zdenko Brezarić
16
GLASNIK HFS 4 / 2014
UFN „Antianus“,Branjin Vrh
Filatelističke udruge iz Darde i Branjinog Vrha u suradnji sa centrom za kulturu B.Manastira
organizirale su izložbu "Uskršnje čestitke naših baka" u povodu predstojećih uskršnjih praznika,i niza
izložbi u sklopu manifestacije" vjera i kultura"
Izložba je postavljena na 22.vitrine, i 560 starih uskršnjih čestitki,od kojih je najstarija izložena
iz 1901.god.Na izložbi je prezentirano kronografski uskršnje čestitke od 1901 do današnjih modernih i
općeprihvaćenih sms-uskršnjih čestitki.Na otvaranju nakon pozdravnih riječi ravnatelja centra i
gradonačelnika, više o povijesti nastanka čestitki je rekao jedan od organizatora izložbe Grdošić
Ivan.Izložba je otvorena za sve
posjetitelje od 14.-23 .04. 2014.
Izložba ima uz prigodni
uskršnji događaj i poruku da kroz
prezentirani postav izložbe od prvih
čestitki do današnjih sms-čestitki,
sami odlučimo da li treba se potruditi
održati tradiciju pisanja i slanja
čestitki,ili prepustiti vremenu i tempu
života da sam odredi pravac u kojem
će smijeru voditi ovaj jedinstveni
običaj čestitanja najvećeg kršćanskog
blagdana Uskrsa.
Dražen Bartolović
17
GLASNIK HFS 4 / 2014
HFD Vinkovci
SJEĆANJE NA PRVOG PREDSJEDNIKA
4. travnja 1937. osnovano je Filatelističko društvo Vinkovci. Ove je godine taj datum obilježen
izdavanjem prigodne omotnice posvećene jednom od osnivača Društva i njegovom prvom predsjedniku –
Martinu Ballingu. Iako nije bio rođeni Vinkovčanin, učinio je puno toga za ovaj grad. Zanimanja kojima
se bavio (trgovina drvetom i lovačkom opremom) donosila su mu dobru zaradu, pa se u slobodno vrijeme
mogao posvetiti i neki drugim aktivnostima i hobijima. Tako je zabilježeno da je bio jedan od osnivača
Vinkovačkog lovačkog kluba, prvi predsjednik teniskog kluba unutar Građanskog sportskog kluba
Cibalia, ali i dugogodišnji predsjednik samog nogometnog kluba, te potpredsjednik ribičkog društva
Priroda. Pomagao je izgradnju nogometnog stadiona, lovačkog doma i sokolane.
Martin Balling umro je 17. rujna 1942. godine.
Želeći mu se odužiti za sav doprinos koji je učinio za razvoj Vinkovaca, Grad je jednu ulicu
nazvao njegovim imenom.
Srebrenka Takšić
18
GLASNIK HFS 4 / 2014
LJERKA PRAKATUROVIĆ LANC
16. travnja navršilo se 60 godina od rođenja najuspješnije vinkovačke džudašice – Ljerke Prakaturović
Lanc. 1971. godine bila je prvakinja Hrvatske i bivše države u kategoriji do 54 kg, a još je i sljedeće 4
godine sudjelovala kao reprezentativka države. Završila je specijalizaciju iz džuda na Fakultetu za fizičku
kulturu u Zagrebu i bila je nositeljica Majstorskog crnog pojasa Drugog dana.
Hrvatsko filatelističko društvo Vinkovci je njezin rođendan obilježilo tiskanjem omotnice i uporabom
prigodnog žiga na Pošti u Reljkovićevoj.
Autor omotnice i žiga je član HFD Vinkovci Ivan Schweizer.
Srebrenka Takšić
19
GLASNIK HFS 4 / 2014
Uskrs
Uskrs je najveći kršćanski blagdan i središnji događaj liturgijske godine. On je vrhunac povijesti
spasenja ljudskog roda.
Za uskrsno slavlje kršćani se pripremaju postom i molitvom. Priprema traje četrdeset dana i zove
se korizma. U korizmi se održava pobožnost križnog puta i pjeva "Gospin plač". Zadnji tjedan korizme je
Sveti ili Veliki tjedan. U njemu Crkva slavi muku i smrt Krista Gospodina. Nedjelja pred Uskrs je
Cvjetnica kojom liturgija podsjeća na Kristov ulazak u Jeruzalem, kada ga je mnoštvo pozdravljalo
mašući maslinovim i palminim grančicama. Klicali su "Hosana!", a na Veliki petak "Raspni ga!". Na
Cvjetnu nedjelju blagoslivljaju se maslinove i palmine grančice. One su simbol mira. U krajevima gdje ih
nema, blagoslivlja se vrba i drijenak. Blagoslovljene grančice zabadaju se u polja i staje prizivajući
blagoslov i zaštitu od nedaća. Na Veliki ili Sveti četvrtak Crkva slavi Kristovu oproštajnu večeru i
ustanovljenje euharistije. Glavna misa je uvečer kad se obavlja obredno pranje nogu, kao što je Krist na
Posljednjoj večeri učinio svojim apostolima. Na Veliki petak nema svete mise. Tijekom dana kršćani
posjećuju crkve i mole na uređenom Božjem grobu. Uvečer su obredi Velikoga petka. Božji grob čuvaju
stražari odjeveni kao rimski vojnici, negdje su u narodnim nošnjama, a u kontinentalnim krajevima Božji
grob čuvaju vatrogasci. Na Veliku subotu uvečer uskrsnim bdijenjem počinje radosno slavljenje Isusova
uskrsnuća. Na kraju misnog slavlja blagoslivljaju se jaja i druga jela. Jaje je među najraširenijim
atributima uskrsnih blagdana. Ono je savršenog oblika. Starim Perzijancima, Egipćanima i Židovima jaje
je označavalo obnovu života. U kršćanskoj tradiciji ljuskom jajeta predočava se Božji grob koji je
pobijeđen Kristovim uskrsnućem. U jajetu nisu samo bjelanjak i žumanjak već nada i vjera koje se daruju
izmjenom uskrsnih pisanica, koje su prava mala umjetnička djela. Osim likovnih ukrasa na jajima se u
nekim krajevima pišu poruke. U osvit Uskrsa pale se krjesovi (vuzmenke, vazmenke, vuzmenjke,
vuzelnjaka, uzemice, uzmenice, uzmice). Prema zapisima iz sredine 19. i početka 20. stoljeća krijes su
pripremali dječaci, mladići i pastiri. Danas gotovo da nema pastira. U okolici Križevaca smatrali su da
pastiri imaju pravo graditi vuzmice, "jer su pastiri bili ljubimci Isusovi, pošto su oni bili svjedoci kad se je
on, Sin Božji, u betlehemskoj štali rodio" (Gundrum-Oriovčanin, 1904.).
I uskrsni običaji izraz su radosti pobjede života nad smrću, "a vjera u Isusovo uskrsnuće ujedno je
i nada u uskrsnuće svih ljudi" (B. Duda, 1992.).
20
GLASNIK HFS 4 / 2014
Jerko Barišić, prof.
Izdanja naših članica:
HDOFM Zagreb
21
GLASNIK HFS 4 / 2014
FK Zagreb
MALA RADIONICA FILATELIJE U USKRSNOM OZRAČJU
Često su nas naši filatelisti Hlapići pitali što raditi s markama koje su malo oštećene ili je boja
žiga tako jaka da se marka gotovo i ne vidi, a neki pak imaju puno istih, njima „dosadnih„
maraka. Kako iskoristiti takve marke, bio je povod današnjoj 18. Radionici održanoj 4.travnja u
Knjižnici Špansko jug, a tema je bila Uskrsna čestitka.
Marke smo sortirali po bojama u zdjelice /baš kao male pisanice/, prof.Višnja pomogla nam je
izrezati podloge za čestitku, a od kartona veću pisanicu. Mali filatelisti pokazali su svoju
nepresušnu kreativnost. Bijele kartonske pisanice vrlo brzo su ljepljenjem maraka pretvorili u
mala umjetnička djela i zaljepili ju na čestitku. Neki su poželjeli i nešto nacrtati, bilo je tu i
zečeva, pilića i jedan uskrsni klokan!
Na pripremljene omotnice napisali smo adrese, zaljepili novu prigodnu uskrsnu marku i svi
zajedno otišli ubaciti naše čestitke u poštanski sandučić. Bilo je uistinu jako veselo!
22
GLASNIK HFS 4 / 2014
Našim novim članovima Katji i Danijelu poklonili smo album za marke, nešto maraka, puzle s
motivom marke, straničnik i razglednicu Marko Markica, te privjesak za ključeve s markom
/donacija Austrijske pošte/. I za ovaj susret pripremljena je izložba na temu Uskrsa.
Slijedeći susret dogovoren je za 25.travnja, kad nam u goste dolazi naš kolega filatelist Mario
Huzanić iz Švicarske. Filatelistički materijal za današnju Radionicu donirala je Hrvatska pošta,
Berislav Pervan, Goran Tkalec i voditelji.
Željka Librić
JOŠ JEDNA USKRSNA MALA RADIONICA FILATELIJE
Na prijedlog Voditeljice dječjeg odjela Knjižnice Špansko sjever održali smo 19. Malu radionicu, kao
popratno događanje uz prigodnu filatelističku izložbu Hrvatski uskrsni običaji, ispričani i prikazani na starim
razglednicama, markama, prigodnim omotnicama i kartama. Priča prati običaje Velikog tjedna, a
autorica izložbe je Željka Librić.
Radionica je održana 10.travnja u prostorijama Knjižnice, a tema je bila: Moja uskrsna čestitka. Sa
Marijanom Rubilović, učiteljicom 2. razreda OŠ Ante Kovačić, dogovorili smo unaprijed da djeca u školi
sama kreiraju i naprave uskrsnu čestitku i donesu je na Radionicu. Uzbuđenje je bilo veliko, jer je to bio
njihov prvi susret s filatelijom. Na stolovima su ih dočekale pincete, povećala, a na zidu plakat nove
uskrsne marke i plakat za marke „Kućni ljubimci“.
Radionicu smo započeli pričom o prvom pismu, načinu i razvoju dostave pisama, kada i gdje nastaje
prva marka i što je zapravo marka, a što filatelija i što sve filatelisti sakupljaju. Djeca su postavljala različita
pitanja, ali su znali i mnoge odgovore o načinu putovanja pisama danas, što nas je jako obradovalo. Kad
smo ih upitali da li bi netko želio postati filatelist, dobili smo jednoglasni odgovor: JA ŽELIM!
23
GLASNIK HFS 4 / 2014
Za svakog od njih pripremili smo omotnicu na kojoj su bile
ucrtane crte za adresu, a na lijevom dijelu veći okvir u
obliku marke. Zadatak je bio nacrtati neki uskrsni motiv
unutar zadanog okvira i napisati adresu primatelja. Vrlo
brzo su nastale lijepe prigodne uskrsne omotnice u koje su
stavili svoje čestitke, a mi smo im podijelili novu prigodnu
uskrsnu marku, koju smo im pomogli pravilno zalijepiti. I tako
smo saznali da će jedna čestitka otputovati na Lastovo
prabaki, koju je djevojčica vidjela samo jednom u životu i
to kad je imala samo dvije godine! Uistinu impresivno.
Na kraju smo svima podjelili mali darak: dopisnicu Marko
Markica i straničnik, propagandne listiće za nove marke, te
smo krenuli u Poštu koja se nalazi točno preko puta
Knjižnice i ubaciti čestitke u poštanski sandučić.
Zbog velikog interesa cijelog razreda, dogovorili smo s
učiteljicom ponovni susret u svibnju.
Materijal za ovu Radionicu donirala je HP i voditeljice.
Željka Librić
MLADUNČAD BUDIMPEŠTANSKOG ZOO-a
Mađarska pošta izdala je 4.4.2014. dvanaest prigodnih maraka u arčiću pod naslovom Mladunčad divljih
životinja stanovnika Zoološkog vrta i Botanički vrta u Budimpešti. To su: žirafa Sempala, ljenjivac Sidd,
grivasta ovca Jakab, orangutan Moira, srndač Bangita, prerijski pas Maszat, kuskus Mazsola, merkat Rozi,
lemur Gizmo, afrički pingvin Skipper, azijski lav Kiran i vombat Willo. U gornjem i donjem rubu maraka su
oznake spola mladunčadi, ime, vrsta i datum rođenja svakog mladunca te njihovo izvorno stanište
prikazano u pozadini na karti. Marke je dizajnirao Tibor Zoltán Petényi, a tisak je tiskare
Pénzjegynyomda. Naklda je 80.000 arčića, a nominala 1.380 HUF.
Zoološki vrt i Botanički vrt u
Budimpešti
pokrivaju
11
hektara
u
središtu
Budimpešte. U njoj se nalazi
više od tisuću fascinantnih
vrsta sa sedam kontinenata, sa
bez premca
impresivnim
povijesnim zgradama. Otvoren
je 9. kolovoza 1866 i među
najstarijim
je
svjetskim
zoološkim vrtovima. U to
vrijeme
njegova
zbirka
životinja je imala rijetke majmune i lemure, mnoge papige, deve, klokane i druge neobične životinje
pored onih mađarskih vrsta. Prva žirafa stigla je dvije godine nakon otvorenja, a zatim lavovi, tigrovi, a
ubrzo im se pridružio slon, te nilski konj i nosorog. Raznovrsnost životinja se stalno širio. A 2013.godina
bila je dobra za rođenje mladunčadi. Tako se tijekom godine reproduciralo pedeset različitih vrsta koje
su donijeli ukupno 248 mladunčadi. Naravno, u tom broju su uključene samo značajnije vrste sisavaca,
ptica i gmazova, a isključuje potomstvo riba i beskralješnjaka.
Ivan Librić
24
GLASNIK HFS 4 / 2014
HFD Zrinski
IV. filatelistički seminar „Sveti Juraj na Bregu 2014“
Uz pomoć Župe i Općine Sveti Juraj na Bregu, zahvaljujući razumijevanju
župnika župe, vlč. Ivice Puškadije i načelnika općine, Anđelka Nagrasajlovića,
Hrvatsko filatelističko društvo „Zrinski“ iz Čakovca organiziralo je i uspješno održalo
četvrti po redu filatelistički seminar.
Seminar se održao u Župnom dvoru u subotu 26. travnja u Pleškovcu, pod
pokroviteljstvom Župe i Općine Sveti Juraj na Bregu, Hrvatske pošte d.d., tiskare
Zrinski d.d. iz Čakovca, Hrvatske pošte d.d. Mostar, te Hrvatskoga filatelističkog
saveza.
Okupljene predavače,
polaznike i uzvanike prvi je
pozdravio Dario Stella,
predsjednik HFD Zrinski iz
Čakovca. Zatim se okupljenima
obratio župnik vlč. Ivica
Puškadija, da bi seminar otvorio
načelnik Općine Sveti Juraj na
Bregu, Anđelko Nagrasajlović.
Predsjednik organizacijskog
odbora vlč. Ivica Puškadija
uručio je prigodni poklon g.
Milanu Pavlekoviću iz Leopglave,
koji se prvi prijavio sa
sudjelovanje u seminaru.
Nakon što je muška
vokalna skupina nadahnuto
otpjevala „U boj, u boj“ iz opere Ivana pl. Zajca, Nikola Šubić Zrinski, započelo se sa
predavanjima.
Polaznici seminara došli su Lepoglave, Kalinovca, Varaždina, Nove Vesi,
Zagreba, Novog Čića, Varaždina, Ljubljane, Maribora i Čakovca.
Predavanja su održali: Ivo Aščić, Zagreb (Poštanske marke u funkciji promidžbe);
Krešimir Botković, Duga Resa (Utjecaj
promjene poštanskih pristojbi od
1.11.1951. godine na dopisnice u
unutarnjem prometu); Dario Filjar,
Zagreb (Poštarska olovka); Željka
Šaravanja, Mostar (20 godina
poštanskih maraka Hrvatske pošte
Mostar); Željko Ređep, Varaždin (135
godina od izdavanja prvih poštanske
marke Bosne i Hercegovine) te Zlatko
Jakuš, Stubičke Toplice (Svijet
poštanskih maraka Zlatka Jakuša).
Naravno da se iza svakog predavanja
razvila živa diskusija, a radili su i
telefoni kako bi se odgovorilo na
postavljena pitanja jer su sudionici
željeli saznati što više.
25
GLASNIK HFS 4 / 2014
Sudionici seminara dobili su
prigodne poklone koje su osigurali
pokrovitelji, posebno Hrvatska pošta
d.d., prigodnu „pepeljugu“ tiskanu
zahvaljujući tiskari Zrinski d.d. iz
Čakovca, prigodan dotisak na
dopisnici, te Zbornik seminara na
DVD-u, čak na 383 strane. Seminar je
obilježen prigodnim poštanskim
žigom koji je bio u upotrebi na pošti
40311 Lopatinec na dan zaštitnika
Svetoga Jurja, 23.04.2014. godine.
Na kraju seminara zadovoljni
sudionici, predavači, polaznici i
uzvanici, čestitali su organizatoru
na uzorno organiziranom seminaru i
očitovali želju da se ovakva prava
filatelistička događanja češće organiziraju.
Zlatko Škvorc
26
GLASNIK HFS 4 / 2014
Izložba povodom proglašenja svetim Ivana Pavla II.
Zahvaljujući razumijevanju Župe i
Općine Sveti Juraj na Bregu HFD
„Zrinski“ iz Čakovca organiziralo je
u nedjelju 27. travnja, na dan kada
je Papa Franjo u Vatikanu proglasio
svetim Ivana XXIII. i Ivana Pavla II.,
prigodnu filatelističku izložbu
posvećenu uspomeni na Ivana Pavla
II.
Nakon Svete mise okupljenim
župljanima u Domu mladeži u
Lopatincu obratio se sa nekoliko
riječi predsjednik HFD „Zrinski“
Dario Stella. Velečasni Ivica
Puškadija je govorio o životu i
značaju Svetog Oca Ivana Pavla II.,
a načelnik Općine Sveti Juraj
na Bregu, Anđelko
Nagrasajlović otvorio je izložbu.
Izlagali su članovi HFD
„Zrinski“ vlč. Ivica Puškadija,
izložak Ivan Pavao II, te Gordan
Turudija, izložak Putovanja
Ivana Pavla II.
Zahvaljujući razumijevanju
Hrvatske pošte d.d. i uz pomoć
voditeljice pošte Čakovec,
Jasenke Gyofi, izložba je
popraćena prigodnim
poštanskim žigom koji je bio u
upotrebi na izdvojenom šalteru
na samoj izložbi, na kojemu je
djelatnik pošte 40311 Lopatinec,
Zvonko Sršan, strpljivo žigosao
poštanske pošiljke posjetitelja
izložbe.
Autor prigodnog poštanskog žiga
i dotiska na prigodnoj dopisnici
je Davor Petričević iz Lopatinca, a
dotisak je tiskan u nakladi od
svega sto primjeraka.
Izložba će biti otvorena za
posjetitelje od 27. i 28. travnja.
Dario Stella
27
GLASNIK HFS 4 / 2014
Izložba Željka Pintarića u povodu 80. obljetnice organizirane filatelije
u gradu Varaždinu
Elektrostrojarska škola u Varaždinu bila je domaćinom filatelističke izložbe Željka
Pintarića iz Varaždina kojom je obilježena osamdeseta obljetnica organizirane filatelije
u gradu Varaždinu.
Naime, službenim početkom organizirane filatelije u gradu Varaždinu smatra se 21.
travanj 1934. godine kada su od strane Kraljevske banske uprave Savske banovine
prihvaćena Pravila varaždinskog društva.
Istaknuti varaždinski filatelista, samozatajni
Željko Pintarić, nositelj Srebrnog počasnog znaka
HFS-a od 1986. godine, odlučio je da ova
značajna obljetnica, kako za varaždinsku ali i za
hrvatsku filateliju, ne ostane neobilježena i
prepuštena zaboravu.
Na otvorenju izložbe 22. travnja u knjižnici
Elektrostrojarske škole okupio se veliki broj
uzvanika, članova Varaždinskog kluba
kolekcionara, prijatelja ali i predstavnika medija,
koji su svojom nazočnošću željeli odati priznanje
Željku za njegov nesebičan trud uložen u
organizaciju same izložbe.
Okupljene je u ime Varaždinskog kluba
kolekcionara kojega je Željko član, pozdravio
Josip Jelenečki. Pored Željka okupljenima se
obratio ravnatelj Elektrostrojarske škole g. Igor
Kos koji se osvrnuo na rad škole, ali i na ulogu
filatelije u obrazovanju mladih.
Za pohvaliti je da je Elektrostrojarska škola u
Varaždinu jedna od rijetkih srednjih škola u
kojima uspješno djeluje filatelistička grupa
koja okuplja učenike škole koje zanima
filatelija. Voditeljice grupe Dijana Smuđ i
Maja Šoštarek uz veliku pomoć i razumijevanje
ravnatelja g. Igora Kosa, te g. Miroslava
Smuđa redovito rade sa mladima, koji su sa
svojim izlošcima uspješno izlagali na
filatelističkim izložbama. Ne smije se zaboraviti
da je upravo Elektrostrojarska škola u
Varaždinu bila domaćinom Škole mladih
filatelista koje su se 2012. i 2013. godine
održale upravo u toj školi. Uz takav predani
rad voditeljica i razumijevanje svih djelatnika
škole siguran sam da filatelija u Varaždinu ali i u regiji ima budućnost.
Izložba će biti otvorena za posjetitelje od 22. do 29. travnja.
Dario Stella
28
GLASNIK HFS 4 / 2014
Drugi o nama: www.morh
Filatelistička izložba Hrvatska i NATO u Galeriji
MORH-a
Foto: MORH/ J. Kopi
U sklopu obilježavanja 5. godišnjice članstva Republike Hrvatske u NATO savezu, u petak, 28. ožujka
2014. u Galeriji "Zvonimir" Ministarstva obrane otvorena je Filatelistička izložba "Hrvatska i NATO-5
godina zajedno".
Izložbu su organizirali Atlantsko vijeće Hrvatske, NATO-Odjel za javnu diplomaciju, Hrvatski
filatelistički savez i Ministarstvo obrane RH, a koncipirana je u šest tematskih cjelina. Kroz više od 700
izložaka mapa, poštanskih marki, prigodnih omotnica i numizmatičkog materijala mogu se iščitati poruke
tema NATO saveza kao temelja Europske unije, Hrvatskog puta u EU, te Europske unije i Vijeća Europe.
Prigodom otvorenja Izložbe, predsjednik Atlantskog vijeća Hrvatske, prof. dr. sc. Radovan Vukadinović
istaknuo je kako je za Hrvatsku ulazak u NATO savez prije pet godina jedan od najvažnijih datuma
njezine bogate povijesti. Time je kao aktivna članica postala i pravno dijelom demokratskog i razvijenog
zapadnog svijeta, te kao NATO članica olakšala svoj ulazak u Europsku uniju. Dodao je kako se Hrvatska
u prvih pet godina članstva u NATO-u potvrdila kao vjerodostojna saveznica, te danas predstavlja dio
političkoga, sigurnosnog i gospodarskog kluba zemalja članica NATO-a.“, zaključio je profesor
Vukadinović.
Republika Hrvatska 1. travnja 2009. postala je punopravna članica NATO-a nakon višegodišnjeg procesa
integracije. Proces pune integracije Oružanih snaga RH u NATO formalno je započeo stupanjem u
punopravno članstvo, dok je 2012. godine integracijski proces uspješno i završen, čime je Republika
Hrvatska postala prva članica kojoj je to uspjelo u svega tri godine.
29
GLASNIK HFS 4 / 2014
DRUGI SLUŽBENI OTISAK
U IZDANJU HRVATSKE POŠTE I HRVATSKOG FILATELISTIČKOG SAVEZA
Sporazumom između Hrvatskog Filatelističkog saveza i Hrvatske pošte d.d.
stvorene su pretpostavke za izdavanje drugog službenog otiska u povijesti Hrvatske
pošte, ali i hrvatske filatelije.
Na prijedlog HFS da se za drugi otisak – esej izabere marka iz serije ,,Hrvatska
flora“, i to prekrasni dizajn marke ,,Orhideja“ Hrvatska pošta je donijela Odluku o
izdavanju službenog eseja.
Odlukom je predviđena naklada eseja od svega 1200 primjeraka. Prema ugovor
10% primjeraka pripada Hrvatskoj pošti d.d. bez naknade.
Datum izdavanja je 11. travnja 2014.
Zadaću tiskanja eseja, po dogovoru s HFS-a preuzela je tiskara Zrinski d.d. u Čakovcu.
Esej nema oznaku nominale i ne može se koristiti za plaćanje bilo kakvih
poštanskih usluga. Otisak ima razmjere 170x120 mm na 150 gramskom papiru,
negumiran i nezupčan, a bit će otisnut u tri varijante opreme u nakladama :
- 600 primjeraka kao blok bez korica
- 500 primjeraka u obliku karneta gdje je otisak zalijepljen u karnetske korice lijevim
rubom koji je prozupčan pa se blok može neoštećen odvojiti od korica pri čemu
lijevi rub otiska ima zupčanje
- 100 primjeraka u luksuznoj varijanti s koricama u platnu i zaštitom transparentnom
folijom. Blok je na isti način kao i karnet pričvršćen u korice. Polovina ove naklade
će se koristiti za reprezentativne potrebe HFS a 50 primjeraka bit će u prodaji.
Upravni odbor HFS je odredio i prodajne cijene :
Blok 40 kuna
Karnet 60 kuna
Luksuzna izvedba 100 kuna.
Članovi klubova/društava učlanjenih u HFS, uz kopiju potvrde o plaćenoj članarini,
mogu kupiti do 10 primjeraka blok izdanja sa popustom od 10% kod tajnika HFS-a.
Karnet i luksuzno izdanje mogu članovi na isti način i s istim popustom kupiti po jedan
primjerak po datumskom redoslijedu pristiglih narudžbi do rasprodaje.
Blok i karnet varijante moći će se kupiti i na filatelističkim šalterima Hrvatske pošte
po punoj cijeni bez popusta.
Registriranim trgovcima uz kupovinu najmanje 50 primjeraka bloka ili karneta odobrava
se popust od 15 %.
Obzirom na nisku nakladu za očekivati je da će protekom vremena vrijednost otiska
rasti kako to pokazuje praksa drugih zemalja i poštanskih administracija.
NAPOMENA:
Narudžbe dostaviti (za luksuno izdanje pojedinačna narudžba) na mail adresu:
matej.glavic@sk.t-com.hr .
Nakon dobivene potvrde (mailom) za karnet i luksuzno izdanje uplatiti traženi iznos na
ž.r. HFS-a Privredna banka IBAN HR7723400091110064903. Sa potvrdom o uplati karneti
se mogu preuzeti kod tajnika HFS-a ili se mogu dostaviti poštom, ako se uplati potrebna
poštarina.
30
GLASNIK HFS 4 / 2014
Predloženi izgled eseja:
31
GLASNIK HFS 4 / 2014
Izdanja naših članica: FD Zaboky
Prihvaćeni izlošci za „London 2015“
Rb
Prezime
Ime
Naziv izloška
Razred
Broj
vitrina
1
Akrap
Jakov
Die Stadte Meiner Kindheit
Youth 7A
1
2
Bilandzic
Branimir
Croatian Joint Issues
Youth 7C
1
3
Bilandzic
Tihomir
SHS Issue "29.October 1918" from Idea to Usage
Traditional
1
4
Croatian Philatelic Federation
Hrvatska filatelija 2014
Literature
0
5
Merlak
Mirko
Postal History of Dalmatia 1919-1921
Traditional
1
6
Rogina
Nenad
Rijeka 1918 – supporting issues with the Fiume
overprint on Hungarian stamps
Traditional
1
7
Tkalcic
Eduard
Regular, Local and Unofficial Issues of the Independent
State of Croatia, 1941-1945
Traditional
5
8
Vilfan
Mladen
Twenty eight years of Croatian Provisional Issues 19181945
Traditional
5
9
Vukadinovic
Radovan
NATO in Philately
Literature
0
15
32
GLASNIK HFS 4 / 2014
Odobreni prigodni žigovi:
33
GLASNIK HFS 4 / 2014
OBAVIJEST
- o izvanrednom izdanju hrvatskih poštanskih maraka -
170 GODINA TURIZMA U OPATIJI (jedna marka)
Hrvatska pošta pustit će u optjecaj 11. lipnja 2014. prigodnu poštansku marku 170 godina turizma u Opatiji
nominalne vrijednosti 2,80 kn. Marka je izdana u arčiću od 8 maraka sa jednim privjeskom.
Nominalna vrijednost marke odgovara vrijednosti poštarine za dopisnicu/razglednicu u unutarnjem poštanskom
prometu. Osim marke, Hrvatska pošta izdat će i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC), prospekt i plakat.
U Poštanskom uredu 10101 Zagreb 11. i 12. lipnja 2014. bit će u uporabi žig prvog dana.
34
GLASNIK HFS 4 / 2014
Skinuto sa internet stranice: www.posta.hr
USKRS 2014.
Vrsta: P
Marka je izdana u arku od 20 maraka, a Hrvatska pošta izdala je i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC).
Motiv: dalmatinska pletenica
Broj: 939
USKRS 2014.
USKRS 2014. Zanimljivo je spomenuti da je pletenica ponekad usputni proizvod
pince: ostatak tijesta isplete se u mali vijenac i ukrasi jajetom – za djecu.
Vrijednost:
3,1 HRK
Dizajn:
Draga Komparak, dizajnerica iz Zagreba
Veličina:
35,50 x 29,82 mm
Papir:
bijeli, 102 g, gumirani
Zupčanje:
češljasto, 14
Tisak:
višebojni offset + sjajni lak
Tiskara:
"Zrinski" - Čakovec
Datum izdanja: 02.04.2014.
Naklada:
100.000
USKRS 2014.
Uskrs, najveći kršćanski blagdan, sažima u sebi sav smisao i nadu vjere. Nadu da život ne završava na
Zemlji ni u zemlji, u ovoj jednoj dimenziji u kojoj smo zatvoreni, ni u carstvu tvari. Obećan nam je
nastavak, posljedica svih naših uzroka, našega dobra i našega zla. Obećana nam je preobrazba, a sve što
se oko nas nalazi, dano nam je kao knjiga usporedbi. Priroda koja zamire, koja nevidljivo sazrijeva, koja
se budi vraćena u svjetlost i toplinu. Smrt Božjega Sina koja otvara zatvoren prijelaz. Kao što je Uskrs
najveći blagdan kršćanstva, tako je pretvorba u misi središnji trenutak kršćanskoga obreda i stalno
održavanje obećanja – toga sraza među dimenzijama, toga preobražavanja tvari u esenciju drugoga
svijeta. U tom se činu vjerojatno oslobađa strahovita energija, koje su jedva svjesni i oni što ga bez
dubokoga straha i duboke poniznosti obavljaju. Simbolični elementi obreda jesu kruh i vino –
preobrazbom prevedeni u Božje tijelo i krv (pojmovi su prilagođeni obzoru našega razumijevanja). Kruh
je, dakle, osnovna građa usporedbe, hrana ljudskoga opstanka stečena radom, ulaganjem životne energije.
Kruh je sažetak ljudske zemlje. Kruh je oduvijek svet (nekada su stariji učili mlađe da se digne i ljubi
svaka njegova mrvica koja slučajno padne na tlo).
Za razliku od starozavjetnoga beskvasnoga kruha – koji je preživio u novozavjetnoj hostiji – kruha
odricanja i žrtve, kućni, blagdanski uskrsni kruh kruh je same radosti. Od raskošno utrošenih jaja žut je
kao novorođeno pilence, mekan i mirisan, prevučen svijetlim lakom bjelanca. Nekad sredozemno
35
GLASNIK HFS 4 / 2014
područje, a danas cijeli svijet, obilježavalo je uskrsne dane pincom, s raspuklinama i nabuhlinama koje
odmah otkrivaju podatnost i mekoću. Samo uzduž naše jadranske obale to uskrsno pecivo naziva se na
četrdesetak različitih načina – a znanosti sigurno preostaje da ih otkrije još. Uz pincu ili sirnicu
najpoznatije je uskrsno pecivo pletenica. Ona može ostati ravna, nesavijena, a može se zaokružiti u
vijenac – kao na ovogodišnjoj hrvatskoj uskrsnoj marki. U različitim inačicama u pletenicu se može
utaknuti jaje – pisanica – jedno, u sredinu, ili više njih, uokolo. Zanimljivo je spomenuti da je pletenica
ponekad usputni proizvod pince: ostatak tijesta isplete se u mali vijenac i ukrasi jajetom – za djecu. Taj se
običaj spominje u Splitu i na svoj način predstavlja mali prilog poznavanju civilizacije djetinjstva.
Sama pletenica motiv je koji dugo traje u ljudskoj povijesti – reklo bi se da se u njoj nalazi otpočetka.
Podrijetlo mu je sigurno u rukovanju niti, vlati, bilo to prvo oblikovanje odjeće, urezi na keramici ili
kroćenje kose. Rijetko se što kao pletenica selilo iz medija u medij, iz antičkoga mozaika u kasnoantički
ili ranosrednjovjekovni pleter na kamenu, iz kamena na papir ili u tkaninu, iz svega u tijesto… Kada
jedemo pletenicu, i ne mislimo koliko smo povijesti progutali. Jednom je barem vrlo ukusna i radosna. A
može se ukrasiti i maslinovim grančicama ili lišćem, kao na ovoj marki. Da obeća ono isto što su takve
grančice obećavale na ulasku Isusovu u Jeruzalem. A što su obećavale? Da, muku i smrt. Ali ne kao nešto
konačno. Jer za svim slijedi uskrsnuće – slijedi Uskrs, a ova kućna radost i njezini rekviziti pratnja su
njegova stalno obnavljanoga obećanja.
Željka Čorak
HRVATSKO PODMORJE
Vrsta: R | Datum: 9. travnja 2014.
Marke su izdane u samoljepljivom zajedničkom arčiću od četiri marke s četiri naljepnice
„Prioritetno/Zrakoplovom“, a Hrvatska pošta izdala je i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC). Motivi:
ljubičasta flabelina, kožasti perjaničar, vladika arbanaška, promjenjiva sumporača
36
GLASNIK HFS 4 / 2014
Broj: 940
HRVATSKO PODMORJE, Kožasti perjaničar
Kožasti perjaničar Smatra se da živi najmanje dvije godine. Život počinje kao
mužjak da bi, kada naraste, postao ženka koja u vrijeme razmnožavanja u morsku
vodu ispušta više od 50 000 jajašaca.
Vrijednost:
5,8 HRK
Dizajn:
Alenka Lalić, dizajnerica iz Zagreba
Fotografija:
Dalibor Andres, fotograf iz Siska
Veličina:
35,50 x 29,82 mm
Papir:
bijeli, bezdrvni, s podlogom 181 g, samoljepivi
Zupčanje:
ukrasni zupci
Tisak:
višebojni ofset
Tiskara:
"Zrinski" - Čakovec
Datum izdanja:09.04.2014.
Naklada:
125.000 arčića
Kožasti perjaničar
Perjaničar (lat. Sabella spallanzanii) crvoliki je organizam iz skupine mnogočetinaša trajno pričvršćen za
morsko dno. Živi u kožastoj, do četrdeset centimetara dugačkoj savitljivoj cijevi, koju gradi lučenjem
sluzi. Smeđo-žuto do bijelo obojena i ponekad prugasta, spiralno zavijena perjanica promjera i više od 30
centimetara su škrge kojima upija kisik iz mora. Njima sakuplja i sitne organske čestice i planktonske
organizme kojima se hrani. Perjaničar naseljava čvrsta dna u zaštićenim područjima, do desetak metara
dubine, gdje ima dosta organskih čestica. Iznimno su brojni u estuarijima rijeka i u lučkim područjima.
Smatra se da živi najmanje dvije godine. Život počinje kao mužjak da bi, kada naraste, postao ženka koja
u vrijeme razmnožavanja u morsku vodu ispušta više od 50 000 jajašaca. Nježno ljuljanje perjaničara u
laganoj morskoj struji i valovito uvijanje njegove perjanice ima gotovo hipnotički učinak na ronioca.
Najljepše iskustvo promatranja perjaničara ronilac može doživjeti noću, kada uz podvodnu svjetiljku
može istražiti filigransku složenost njegove intenzivno obojene perjanice. Ali, nježno! Škrge su osjetljive,
pa ih perjaničar – osjeti li i najmanju opasnost – trenutačno uvlači u kožasti tuljac.
Perjaničar je zavičajna vrsta u Sredozemnom moru i istočnom dijelu Atlantika. Otkriven je, međutim, i u
Australiji te na Novom Zelandu do kojih je vjerojatno donesen brodovima u balastnim vodama. U tim
morima on predstavlja stranu vrstu koja se proširila lučkim područjima i ugrozila njihove zavičajne
organizme. Tako je naš nježni perjaničar u nekim drugim morima postao problematična i nepoželjna
strana vrsta.
Ante Žuljević i Marija Despalatović
Broj: 941
HRVATSKO PODMORJE, Ljubičasta flabelina
Ljubičasta flabelina Kako ovaj lako uočljivi i spori puž bez kućice opstaje u moru
prepunom gladnih grabežljivih riba? Njegova je životna strategija upravo suprotna
logici: izgledam uočljivo i prepoznatljivo – zapamti me!
37
GLASNIK HFS 4 / 2014
Vrijednost:
5,8 HRK
Dizajn:
Alenka Lalić, dizajnerica iz Zagreba
Fotografija:
Dalibor Andres, fotograf iz Siska
35,50 x 29,82 mm
Veličina:
Papir:
bijeli, bezdrvni, s podlogom 181 g, samoljepivi
Zupčanje:
ukrasni zupci
Tisak:
višebojni ofset
Tiskara:
"Zrinski" - Čakovec
Datum izdanja:09.04.2014.
Naklada:
125.000 arčića
Ljubičasta flabelina
Ljubičasta flabelina (lat. Flabellina affinis) prekrasan je žarko ljubičasto obojeni, do pet centimetara
dugačak puž golać. Kroz nježnu stijenku tijela mogu se nazrijeti njegovi probavni organi. Osim dugačkih
ticala na glavi, uzduž leđa ima brojne nitaste, žarko obojene i razgranate isperke.
Kako ovaj lako uočljivi i spori puž bez kućice opstaje u moru prepunom gladnih grabežljivih riba?
Njegova je životna strategija upravo suprotna logici: izgledam uočljivo i prepoznatljivo – zapamti me!
Jednom kada neki grabežljivac ugrize flabelinu, dobro će zapamtiti kako ona izgleda. Više neće ponoviti
istu pogrešku i zagristi ovoga nejestivog i za prehranu krajnje odbojnog puža. Ali zašto je flabelina
nejestiva?
Flabeline se hrane zadružnim životinjicama obrubnjacima, vrstama iz skupine žarnjaka srodnim
koraljima, vlasuljama i meduzama. Svi oni u svojim lovkama imaju žarne stanice koje sadrže otrove i
služe im za lov i obranu. Flabeline su, međutim, razvile način kako pojesti obrubnjaka, a da on ne ispali
žarne stanice. Flabeline žarne stanice ne probavljaju, već ih ugrađuju u svoje dugačke isperke na leđima
tijela. Gladni grabežljivci prvo zagrizu leđne isperke i u njima aktiviraju žarne stanice, koje ih opeku.
Tako grabežljivac zauvijek zapamti kako ljubičasta flabelina nije nimalo ukusan zalogaj.
Ante Žuljević i Marija Despalatović
Broj: 942
HRVATSKO PODMORJE, Promjenjiva sumporača
Promjenjiva sumporača Ova spužva proizvodi niz otrovnih spojeva zbog kojih na
njoj ne rastu alge niti se za nju prihvaćaju nepokretne životinjice, pa je zbog toga
njena površina uvijek čista.
Vrijednost:
5,8 HRK
Dizajn:
Alenka Lalić, dizajnerica iz Zagreba
Fotografija:
Dalibor Andres, fotograf iz Siska
Veličina:
35,50 x 29,82 mm
Papir:
bijeli, bezdrvni, s podlogom 181 g, samoljepivi
Zupčanje:
ukrasni zupci
Tisak:
višebojni ofset
Tiskara:
"Zrinski" - Čakovec
Datum izdanja:09.04.2014.
Naklada:
125.000 arčića
Promjenjiva sumporača
Promjenjiva sumporača (lat. Aplysina aerophoba) morska je spužva karakteristične sumporno žute boje.
38
GLASNIK HFS 4 / 2014
Zove se „promjenjiva“ jer se na zraku njena živo žuta boja promijeni u crno-zelenu. Znanstveno ime
vrste, aerophoba, potječe od grčke riječi aerophobus, koji se boji zraka, ukazujući tako na promjenu boje
koja se zbiva kada dođe u doticaj sa zrakom. Živi u Sredozemlju te uz španjolsku i portugalsku obalu
Atlantika. Naseljava stjenovita osunčana dna do dvadesetak metara dubine.
Ova spužva proizvodi niz otrovnih spojeva zbog kojih na njoj ne rastu alge niti se za nju prihvaćaju
nepokretne životinjice, pa je zbog toga njena površina uvijek čista.
Promjenjiva sumporača građena je od brojnih prstastih izraslina dugačkih tri do pet centimetara, koje
završavaju otvorom kroz koji iz spužve izlazi procijeđeno more. More usisava kroz brojne rupice na
cijelom tijelu i iz njega filtrira organske čestice i plankton, kojima se hrani.
A tko se hrani ovom spužvom? Jedna vrsta puža golaća, Tylodina perversa, boje gotovo jednake boji
spužve, koji će cijeli život provesti na spužvi hraneći se njenim tkivom. Od spužve će iskoristiti i otrovne
tvari, koje mu služe za odbijanje grabežljivaca. Žute pigmente iz spužve ugrađuje u svoje tijelo i tako na
njoj postaje gotovo neprimjetan. Međutim, zbog žutih pigmenata koji čine da spužva na zraku potamni, i
puž će, kao i spužva, u doticaju sa zrakom promijeniti boju iz žute u crno-zelenu.
Ante Žuljević i Marija Despalatović
Broj: 943
HRVATSKO PODMORJE, Vladika arbanaška
Vladika arbanaška Rijetko ćete vidjeti da se ova vrsta gdje odmara. Za nju je
karakteristična užurbanost, neprestano brzo plivanje i nagle promjene smjera.
Vrijednost:
5,8 HRK
Dizajn:
Alenka Lalić, dizajnerica iz Zagreba
Fotografija:
Dalibor Andres, fotograf iz Siska
35,50 x 29,82 mm
Veličina:
Papir:
bijeli, bezdrvni, s podlogom 181 g, samoljepivi
Zupčanje:
ukrasni zupci
Tisak:
višebojni ofset
Tiskara:
"Zrinski" - Čakovec
Datum izdanja:09.04.2014.
Naklada:
125.000 arčića
Vladika arbanaška
Vladika arbanaška (lat. Thalassoma pavo) ubraja se u najslikovitije obojene ribe koje možemo susresti u
Jadranskom moru. Rijetko ćete vidjeti da se ova vrsta gdje odmara. Za nju je karakteristična užurbanost,
neprestano brzo plivanje i nagle promjene smjera. Ženke se često drže u skupinama od desetak jedinki,
dok su mužjaci najčešće sami i brane svoj teritorij. Kao i brojne druge vrste riba, i vladika u životu
mijenja spol, prvo je ženka, a kada odraste, postaje šaroliko obojeni mužjak. Preko dana zadržavaju se uz
plitka stjenovita dna, gdje love sitne beskralješnjake. Ronite li noću, nećete ih pronaći, jer se u sumrak
gotovo sve u isto vrijeme zakopaju u pijesak.
Vladika arbanaška je toploljubna vrsta. Česta je u južnom dijelu Jadrana te uz južne strane
srednjodalmatinskih otoka. Sjevernije od Kornata je rijetka, a najsjeverniji nalaz ove vrste je u blizini
otoka Raba. Ipak, posljednjih dvadesetak godina postala je sve češća u najsjevernijim područjima svoje
rasprostranjenosti, kao što je Kornatsko otočje. Širenje takvih toploljubnih vrsta prema hladnijem
sjevernom Jadranu pokazuje nam kako se Jadransko more mijenja, postaje sve toplije i tako pogodnije za
toploljubne organizme, kojima hladne zime nisu najdraže.
39
GLASNIK HFS 4 / 2014
Ante Žuljević i Marija Despalatović
HRVATSKA FLORA – ENDEMIČNE ORHIDEJE
Vrsta: P
Marke su izdane u arcima od 20 maraka i karnetima od 10 maraka, a Hrvatska pošta izdala je i prigodnu
omotnicu prvog dana (FDC) te tri maksimum-karte. Motivi: dinarska kokica, istarska kukavica,
liburnijska kokica
Broj: 944
HRVATSKA FLORA – ENDEMIČNE ORHIDEJE, Dinarska kokica
Dinarska kokica Istraživanjima oko izvora rijeke Zrmanje 1999. otkrivena je
endemična svojta iz velike srodstvene skupine bumbarove kokice (Ophrys fuciflora)
nazvana dinarskom kokicom (O. dinarica).
Vrijednost:
Dizajn:
Veličina:
Papir:
Zupčanje:
2,8 HRK
Sabina Rešić, slikarica i dizajnerica iz Zagreba
35,50 x 31,24 mm
bijeli, 102 g, gumirani
češljasto, 14
40
GLASNIK HFS 4 / 2014
Tisak:
višebojni offset + sjajni lak
Tiskara:
"Zrinski" - Čakovec
Datum izdanja:11.04.2014.
Naklada:
200.000 po motivu, od toga 50.000 u karnetima
Dinarska kokica
Ophrys dinarica Kranjčev et P. Delforge,
porodica kaćunovki ili orhideja (Orchidaceae)
Kaćunovke iz roda kokica (Ophrys) okupljaju čak do 250 vrsta velike varijabilnosti i široke
rasprostranjenosti – čitavim Sredozemljem do Kavkaza. Kokice su u hrvatskoj flori najbrojniji rod
orhideja s više od 50 vrsta i podvrsta najčešćih u sredozemnoj biogeografskoj regiji.
Cvjetovi kokica tijekom evolucije razvili su izvanredno složenu građu usko vezanu uz oprašivanje
pomoću kukaca, izgledom i mirisom savršeno oponašajući ženke pojedinih vrsta. Ocvijeće je građeno od
šest listića: tri vanjska obično su jednostavnije građe i obojenosti od tri unutarnja. Jedan od tri unutarnja
listića najčešće se znatno razlikuje od ostalih i čini, tzv. mednu usnu – okrenutu nadolje, upadljivo
obojenu i istaknutu sjajnom šarom (tzv. zrcalo), a često i lažnim „očima“. Kada kukac sjedne na mednu
usnu i pokuša se pariti s cvijetom prepoznajući ga kao „ženku“ svoje vrste, za njegovu se glavu ili zadak
zalijepi posebno građeni paketić s peludom, tzv. polinarij. U drugom cvijetu polinarij dospije na njušku
tučka, pa se tako obavlja oprašivanje. Plod je tobolac s mnogo sitnih sjemenaka.
Istraživanjima oko izvora rijeke Zrmanje 1999. otkrivena je endemična svojta iz velike srodstvene
skupine bumbarove kokice (Ophrys fuciflora) nazvana dinarskom kokicom (O. dinarica). To je izgledom
varijabilna vrsta, koja može narasti uvis i više od 50 cm. Tri vanjska listića ocvijeća najčešće su ružičaste
ili ljubičaste boje, s izraženom zelenkastom žilom. Smeđocrvena medna usna je baršunasta, s jarko
obojenim zrcalom.
Dinarska kokica cvate kasnije od drugih vrsta kokica: od polovine svibnja do kraja lipnja, na suhim
travnjacima, u šikarama i svijetlim šumarcima. Rasprostranjena je bogatim populacijama na vrlo malom
prostoru, između izvora rijeke Zrmanje i grada Sinja.
Dinarska kokica zakonom je strogo zaštićena vrsta.
Sanja Kovačić
Broj: 945
HRVATSKA FLORA – ENDEMIČNE ORHIDEJE, Istarska kukavica
Istarska kukavica Pravi raj kaćunovki nalazi se na krajnjem jugu Istre, a zove se rt
Kamenjak. Ondje je i klasično nalazište endemične istarske kukavice (Serapias
istriaca) opisane 1997. godine.
Vrijednost:
2,8 HRK
Dizajn:
Sabina Rešić, slikarica i dizajnerica iz Zagreba
Veličina:
35,50 x 31,24 mm
Papir:
bijeli, 102 g, gumirani
Zupčanje:
češljasto, 14
Tisak:
višebojni offset + sjajni lak
Tiskara:
"Zrinski" - Čakovec
Datum izdanja:11.04.2014.
Naklada:
200.000 po motivu, od toga 50.000 u karnetima
41
GLASNIK HFS 4 / 2014
Istarska kukavica
Serapias istriaca Perko,
porodica kaćunovki ili orhideja (Orchidaceae)
Iako najbrojnije u tropskim područjima i najpoznatije kao epifiti, kaćunovke ili orhideje česte su i široko
rasprostranjene i kao geofiti u umjerenim područjima Zemlje: u Europi raste oko 50 rodova s barem 500
vrsta. Jedan od najneobičnijih rodova svakako su kukavice (lat. Serapias) rasprostranjene sa 20-ak vrsta i
podvrsta južnom Europom do Male Azije. Istarski se poluotok po broju vrsta (oko 80) i gustoći populacija
ubraja u najbogatija orhidejska staništa Europe. Pravi raj kaćunovki nalazi se na krajnjem jugu Istre, a
zove se rt Kamenjak. Ondje je i klasično nalazište endemične istarske kukavice (Serapias istriaca)
opisane 1997. godine.
Ta orhideja naraste uvis do 30 cm. Stabljika je u donjem dijelu zelenkasta, a prema vrhu grimizna.
Cvjetovi su tamnosivo-ljubičasti do grimizni, iscrtani tamnijim žilama i skupljeni u vršni cvat sastavljen
od tri do šest cvjetova. Na cvijetu se osobito ističe viseći prednji dio medne usne, dug do tri cm, u
srednjem dijelu prekriven dugim, svijetlim dlakama. Vanjski listići ocvijeća oblikuju kacigastu strukturu.
Istarska kukavica cvate u svibnju i lipnju na travnjacima i u bušicima južnog dijela Istre. Raste u manjim
skupinama s više drugih vrsta kaćunovki s kojima se često i križa. U hrvatskoj flori raste desetak svojti
roda kukavica.
Nazvan po izmišljenom bogu Serapisu, koji je trebao povezati dvije velike kulture nakon pada Egipta u
ruke Aleksandra Velikog (3. st. pr. Kr.), rod kukavica privlači oprašivače prividom potencijalnog
skloništa za polaganje jaja. Oprašivanje kod kukavica temelji se, naime, na temperaturnoj razlici između
unutrašnjosti cvijeta i okoliša: privučeni toplinom iz tamne nutrine „kacige“, kukci se uvlače u cvijet
tražeći zaklon i pritom ga oprašuju.
Istarska kukavica zakonom je strogo zaštićena vrsta.
Sanja Kovačić
Broj: 946
HRVATSKA FLORA – ENDEMIČNE ORHIDEJE, Liburnijska kokica
Liburnijska kokica Ophrys liburnica Devillers et Devillers-Tersch., porodica
kaćunovki ili orhideja (Orchidaceae) Liburnijska kokica spada među ilirskojadranske stenoendem e, a cvjeta već u ožujku na malom broju nalazišta duž
hrvatskog priobalja, od Istre do Korčule.
Vrijednost:
3,1 HRK
Dizajn:
Sabina Rešić, slikarica i dizajnerica iz Zagreba
Veličina:
35,50 x 31,24 mm
Papir:
bijeli, 102 g, gumirani
Zupčanje:
češljasto, 14
Tisak:
višebojni offset + sjajni lak
Tiskara:
"Zrinski" - Čakovec
Datum izdanja:11.04.2014.
Naklada:
200.000 po motivu, od toga 50.000 u karnetima
Liburnijska kokica
Ophrys liburnica Devillers et Devillers-Tersch.,
porodica kaćunovki ili orhideja (Orchidaceae)
Zajedno s još nekoliko srodnih, endemičnih, svojta liburnijska kokica (Ophrys liburnica) pripada skupini
42
GLASNIK HFS 4 / 2014
ranocvatućih kokica malenih cvjetova širokoga srodstvenog kruga kokice paučice (O. sphegodes). Kokice
paučice pripadaju najpoznatijim, najšire rasprostranjenim, ali i najvarijabilnijim vrstama porodice
kaćunovki. Rasprostranjene su gotovo čitavom Europom, uključujući brojne podvrste, varijetete i
križance lokalnoga karaktera. Liburnijska kokica jedan je takav ilirsko-jadranski stenoendem, koji cvjeta
već u ožujku na malom broju nalazišta duž hrvatskog priobalja, od Istre do Korčule. Opisana je na
primjercima sakupljenim 2002. na otoku Cresu.
Uvis naraste do 30 cm. Cvjetovi se razvijaju pojedinačno ili po nekoliko, u rahlom cvatu. Tri vanjska
listića ocvijeća najčešće su zelenkasta, dok unutarnji mogu biti i upadljivije obojeni. Medna usna je tamna
i dlakava, s golom, modrom šarom (zrcalo) oblika slova „H“ te lažnim „očima“, koje pridonose izgledu
kukca.
Znanstveni naziv liburnijske kokice potječe od lat. pridjeva liburnicus izvedenog od imena ilirskoga
pomorskog naroda Liburna, koji je naseljavao sjevernojadransko primorje još u 9. stoljeću prije Krista.
Jedna je od čestih karakteristika kokica paučica, pa tako i liburnijske, da im cvjetovi netom nakon
oplodnje sasvim gube boju, postajući neugledno-zelenkasti i oprašivačima neprivlačni.
Kaćunovke – najveća i evolucijski najrazvedenija biljna porodica na Zemlji, s nevjerojatnih gotovo 900
rodova i više od 25.000 vrsta – u Europi se nalaze na stalno rastućem popisu biljaka neizvjesna opstanka.
I brojnost populacija svih vrsta kokica posljednjih se desetljeća smanjuje uglavnom zbog fragmentacije i
nestajanja staništa (kamenjarski travnjaci, niske otvorene šikare, napuštene kulture), koja zarastaju u
šumu.
Sanja Kovačić
Marke su izdane u arcima od 20 maraka i karnetima od 10 maraka, a Hrvatska pošta izdala je i prigodnu
omotnicu prvog dana (FDC) te tri maksimum-karte.
Datum izdanja: 11.04.2014.
43
GLASNIK HFS 4 / 2014
44
GLASNIK HFS 4 / 2014
ZNAMENITI HRVATI
Vrsta: P | Datum: 18. travnja 2014.
Marke su izdane u arcima od 20 maraka, a Hrvatska pošta izdala je i prigodnu omotnicu prvog dana
(FDC).
Broj: 947
ZNAMENITI HRVATI, Ivan Bjelovučić
IVAN BJELOVUČIĆ (1889. – 1949.) Jedan od svojih najvećih uspjeha Bjelovučić
postiže 25. siječnja 1913. kada prelijeće Alpe između Briguea i Domodossole za 26
minuta i tako postaje prvi pilot u povijesti komu je to uspjelo.
Vrijednost:
1,2 HRK
Dizajn:
Dubravka Zglavnik - Horvat, dizajnerica iz Zagreba
Veličina:
35,50 x 29,82 mm
Papir:
bijeli, 102 g, gumirani
Zupčanje:
češljasto, 14
Tisak:
višebojni ofset
Tiskara:
"Zrinski" - Čakovec
Datum izdanja:18.04.2014.
Naklada:
100.000
IVAN BJELOVUČIĆ (1889. – 1949.)
Ivan Bjelovučić (Juan Bielovucic) bio je prvi pilot južnoameričkoga kontinenta, francuski pilot godine
1912. i prvi pilot koji je preletio Alpe. Njegovi predci bili su brodovlasnici i kapetani iz Janjine, koji su se
iz Bijelog Vira kraj Metkovića u XVII. stoljeću doselili na Pelješac. Njegov otac Miho (Mokošica, 1850.
– Graz, 1894.) došao je u Peru 1885. i oženio se s Adrienneom Cavalié Le Bihan (Lima, 1865. – Evreux,
1949.), kćeri francuskoga konzula.
Ivan je rođen u Limi 30. srpnja 1889., a 1892. seli se s obitelji u Dubrovnik zbog očeve bolesti. Otac,
međutim, ubrzo umire, a Ivan se potom s majkom i sestrom Ivankom seli u Pariz, gdje pohađa gimnaziju
Janson de Sailly u kojoj maturira 1908. i stječe diplomu iz književnosti i filozofije.
Nakon gimnazije Bjelovučić pohađa zrakoplovnu školu braće Voisin, a pilotski ispit polaže na
zrakoplovu H Farman za što mu 10. lipnja 1910. francuski zračni klub izdaje brevet čime postaje 87.
diplomirani pilot u svijetu. Istog dana natječe se pod svojim hrvatskim imenom na mitingu u Budimpešti,
zatim u srpnju sudjeluje na Međunarodnom mitingu u Reimsu, a u kolovozu u Istočnom krugu. U rujnu
prelijeće dionicu Pariz – Bordeaux za ukupno 6 sati i 15 minuta u četiri etape. Bio je to svjetski rekord
zračnoga krosa (cross-country) u etapama. Na Velikom tjednu zrakoplovstva u Bordeauxu osvojio je prvo
mjesto u disciplini polijetanja, a na Međunarodnom zrakoplovnom natjecanju u Milanu osvaja Veliku
nagradu jedrenja. Nakon toga ima čast nastupiti kao prvi pilot na svečanom otvorenju nove zračne luke u
Avordu kraj Bourgesa pred 40.000 ljudi.
Na poziv Perua, domovine svog rođenja, odlazi u Limu početkom 1911. te ondje 14. siječnja probnim
letom postaje prvi pilot cijeloga južnoameričkoga kontinenta, a sutradan svečano otvara prvi zrakoplovni
miting u Peruu. Uoči povratka u Europu imenovan je pričuvnim potporučnikom i vojnim predstavnikom
Perua u Francuskoj za zrakoplovstvo. U srpnju 1911. sudjeluje na mitingu u Saint-Etienneu na kojem,
nakon dužeg vremena, susreće svoga školskoga kolegu Rolanda Garrosa i s njim obnavlja prijateljstvo te
postaju „braća po oružju“. Tada, zahvaljujući Bjelovučiću, Charles Voisin uzima Garrosa u svoju školu i
počinje ga pripremati za daljnje nastupe te on ubrzo počinje obarati mnoge rekorde, stječe slavu i 1913.
45
GLASNIK HFS 4 / 2014
prvi prelijeće Sredozemno more.
Godine 1912. Bjelovučić leti širom Francuske i Europe. Sudjeluje na Zrakoplovnoj svečanosti u Toulu, a
u travnju prelijeće 325 km za samo dva sata i 35 minuta. U lipnju se natječe u Beču, a u kolovozu
pobjeđuje u brzinskom letu na francuskome vojnom natjecanju. Postaje i jedan od laureata na engleskome
vojnom natjecanju, a u prosincu 1912. Berliotovim dvokrilcem za 12 minuta dostiže visinu od 2200 m.
Pariški dnevnik Le Matin proglašava ga najboljim francuskim pilotom godine.
Jedan od svojih najvećih uspjeha Bjelovučić postiže 25. siječnja 1913. kada prelijeće Alpe između
Briguea (Švicarska) i Domodossole (Italija) za 26 minuta zrakoplovom Hanriot i tako postaje prvi pilot u
povijesti komu je to uspjelo. Prije njega u tome je zamalo uspio Géo Chavez 1910., no njegov se
zrakoplov srušio prije slijetanja, a on je smrtno stradao.
U srpnju 1914. sudjeluje na mitingu u Beču, a francuskome ratnom zrakoplovstvu pristupa dobrovoljno
odmah na početku Prvoga svjetskog rata kao francuski i peruanski časnik te se priključuje borbenoj
eskadrili Les Cigognes iz Dunkerquea. Za svoje izviđačke akcije duboko iznad okupirane Belgije
odlikovan je belgijskim i francuskim Ratnim križem (Croix de guerre) i francuskom Legijom časti
(Légion d’honneur).
U Peru se vraća 1930. te je unaprijeđen u počasnoga pričuvnog poručnika zrakoplovnih snaga. Posljednji
put odlazi u Peru 1937., kada je odlikovan Ordenom peruanskoga križa prvog stupnja za zrakoplovstvo.
Iste godine Peru izdaje poštansku marku u spomen njegova prvog leta u Limi. Prije povratka u Francusku
predsjednik Perua imenuje ga počasnim povjerenikom za Europu u razvoju zrakoplovstva.
Bjelovučić je umro 14. siječnja 1949. u Parizu, a pokopan je u kripti crkve sv. Petra u Neuillyu. Godine
1951. njegovi posmrtni ostatci preneseni su pokraj majčinih u istu grobnicu na novo groblje grada
Neuillya u Nanterreu kraj Pariza. Na nadgrobnoj ploči stoji natpis: „Juan BIELOVUCIC | Adrienne
BIELOVUCIC Née CAVALIE“.
Peruanska pošta posvetila mu je 2011. drugu marku u povodu stote obljetnice njegova prvog uzleta u
Limi, stoga je ovo treća marka koja je u svijetu izdana u čast ovoga slavnog pilota hrvatskog podrijetla.
Mauricij Frka Petešić
Broj: 948
ZNAMENITI HRVATI, Ivan Gundulić
IVAN GUNDULIĆ (1589. – 1638.) Najzrelije životno razdoblje Gundulić je
posvetio stvaranju epskog spjeva Osman. Djelo je ostalo netiskano za trajanja
Dubrovačke Republike, ali je često prepisivano i postalo vrlo popularno.
Vrijednost:
2,8 HRK
Dizajn:
Dubravka Zglavnik - Horvat, dizajnerica iz Zagreba
Veličina:
35,50 x 29,82 mm
Papir:
bijeli, 102 g, gumirani
Zupčanje:
češljasto, 14
Tisak:
višebojni ofset
Tiskara:
"Zrinski" - Čakovec
Datum izdanja:18.04.2014.
Naklada:
100.000
IVAN GUNDULIĆ (1589. – 1638.)
Najistaknutiji pisac „zlatnog vijeka“ Dubrovnika, tvorac iznimno zvonkih i dosjetljivih stihova i
svojevrsni simbol slobodarskog duha grada-republike, Ivan Gundulić, opravdano je zauzeo visoko, čak
ključno mjesto u nacionalnom nam Parnasu, pomogao uspostavljanju matične tradicije i prebacivanju
46
GLASNIK HFS 4 / 2014
mosta između „starije“ i „novije“ hrvatske književnosti. Školovan i odgojen u rodnom gradu, iz kojeg je
za neduga života rijetko izbivao (ali je u njemu obnašao važne službe), Dživo – zvani Mačica ili
Plavković – uspio je sasvim uhvatiti korak s najrazvijenijim stilsko-morfološkim težnjama svoje epohe i
kreativno asimilirati bitne talijanske utjecaje te se vješto, čak virtuozno, izraziti na složeni, razvedeni
barokno-končetistički način.
Započeo je, po običaju, lirskim ljubavnim stihovima, ali se u zreloj dobi odrekao tog „poroda od tmine“ i
uništio svoj kanconijer. Prvim objavljenim djelom, Pjesni pokorne kralja Davida (1621.), izričito
pokazuje svoj odmak od mladenačke pustopašnosti i pristajanje uz gotovo pedagošku funkciju katoličke
obnove, a remek-djelom refleksivno-meditativne poezije, Suze sina razmetnoga (1622.), ostvaruje duboku
uvjerljivost i eleganciju izraza. Pastorala Dubravka (1628.) alegorijski predstavlja sudbinu zavičaja i
poentira zaplet glasovitom himnom slobodi.
Najzrelije životno razdoblje Gundulić je posvetio stvaranju epskog spjeva Osman. Premda je tematski
okvir dalek lokalnim ili regionalnim zbivanjima, jer se odnosi na spletke na osmanlijskom dvoru i
hoćimsku bitku između Turaka i Poljaka, djelo je odavno zauzelo status nacionalnog epa, djela u kojem
zavičajni Dubrovnik, a potom čitava hrvatska kultura, prepoznaje etos obrane slobode i samostalnosti.
Unatoč ugledanju na Tassov junački ep, Gundulićeve ratničko-borbene scene i erotsko-senzualni prizori
imaju snagu izvornog viđenja i individualne osjetljivosti. Djelo je ostalo netiskano za trajanja Dubrovačke
Republike (vjerojatno zbog političkih obzira Dubrovnika prema utjecajnom „pokrovitelju“ – Turskoj), ali
je često prepisivano i postalo vrlo popularno. A u osvit ilirskog preporoda Gundulićev se opus u 19.
stoljeću otkriva kao duhovno ishodište te višekratno objavljuje kao europska legitimacija dosegnute
visoke razine pjesništva na hrvatskom jeziku.
Tonko Maroević
Broj: 949
ZNAMENITI HRVATI, Ivan Mažuranić
IVAN MAŽURANIĆ (1814. – 1890.) Za svog banovanja uvodi opću obvezu
školovanja, otvara zagrebačko sveučilište, utemeljuje Zemaljsko kulturno i
zdravstveno vijeće, donosi zakon o slobodi tiska i okupljanja, zakon o slobodi izbora,
odjeljuje političku upravu od sudstva i ukida tlaku.
Vrijednost:
3,1 HRK
Dizajn:
Dubravka Zglavnik - Horvat, dizajnerica iz Zagreba
Veličina:
35,50 x 29,82 mm
Papir:
bijeli, 102 g, gumirani
Zupčanje:
češljasto, 14
Tisak:
višebojni ofset
Tiskara:
"Zrinski" - Čakovec
Datum izdanja:18.04.2014.
Naklada:
100.000
IVAN MAŽURANIĆ (1814. – 1890.)
Ove godine Hrvatska slavi 200. obljetnicu rođenja Ivana Mažuranića, pjesnika, jezikoslovca, političara i
prvog bana pučanina. Rođen je u Novom Vinodolskom u kojem je završio osnovnu školu. Gimnaziju
pohađa u Rijeci, studira filozofiju u Zagrebu i Ugarskoj te diplomira pravo u Zagrebu 1838. godine.
Prve objavljene stihove napisao je na mađarskom jeziku. Oduševljen idejama ilirskog pokreta, 1834.
odaziva se na proglas Ljudevita Gaja za Novine Horvatzke i književni prilog Danitzu. Godine 1844.
objavljena je njegova dopuna 14. i 15. pjevanja Gundulićeva Osmana, a 1846. tiskano je njegovo remekdjelo, spjev Smrt Smail-age Čengića u almanahu Iskra.
47
GLASNIK HFS 4 / 2014
Ivan Mažuranić napisao je i proglas kojim ban Josip Jelačić 1848. ukida kmetstvo. Od 1861. do 1865.
Mažuranić je bio dvorski kancelar u Beču, a od 1871. do 1873. predsjednik Hrvatskog sabora te od 1873.
do 1880. hrvatski ban. Za svog banovanja uvodi opću obvezu školovanja, otvara zagrebačko sveučilište,
utemeljuje Zemaljsko kulturno i zdravstveno vijeće, donosi zakon o slobodi tiska i okupljanja, zakon o
slobodi izbora, odjeljuje političku upravu od sudstva te ukida tlaku. Tako je uredio Hrvatsku po uzoru na
moderne europske zemlje.
Mažuranić umire u Zagrebu, a pokopan je u arkadama na zagrebačkom groblju Mirogoju uz ostale
istaknute ilirce.
Brojne ulice, trgovi i škole diljem Lijepe Naše nose njegovo ime, a njegov lik nalazi se na novčanici od
100 kuna te, od danas, i na poštanskoj marki, ali i na medaljama K. A. Radovanija, V. Herljevića i Ž.
Janeša. Jedan dio njegove ostavštine pohranjen je u spomeničkoj Knjižnici i zbirci Mažuranić-Brlić-Ružić
u Rijeci, drugi dio čuva se u Hrvatskome povijesnom muzeju u Zagrebu, Narodnom muzeju i galeriji u
Novom Vinodolskom, karlovačkom Gradskom muzeju te dio u Zagrebu, kod autora ovog teksta.
Teodoro Darko Mažuranić
prapraunuk bana Mažuranića
Broj: 950
ZNAMENITI HRVATI, Dora Pejačević
DORA PEJAČEVIĆ (1885. – 1923.) Najvažniji dio skladateljičina opusa nastaje u
godinama Prvoga svjetskog rata. To su skladbe koje nedvojbeno pripadaju hrvatskoj
glazbenoj antologiji 20. stoljeća.
Vrijednost:
7,6 HRK
Dizajn:
Dubravka Zglavnik - Horvat, dizajnerica iz Zagreba
Veličina:
35,50 x 29,82 mm
Papir:
bijeli, 102 g, gumirani
Zupčanje:
češljasto, 14
Tisak:
višebojni ofset
Tiskara:
"Zrinski" - Čakovec
Datum izdanja:18.04.2014.
Naklada:
100.000
DORA PEJAČEVIĆ (1885. – 1923.)
Hrvatska skladateljica Dora Pejačević, kći hrvatskog bana grofa Teodora Pejačevića, pripada naraštaju
hrvatskih skladatelja koji je oblikovao hrvatsku glazbenu modernu. Rođena je u Budimpešti, a odrasla je
u obiteljskom dvorcu u Našicama gdje je privatnom poukom stekla kvalitetnu naobrazbu. Glazbu je
studirala u Dresdenu i Münchenu.
Često je putovala susrećući se i komunicirajući s velikim umjetnicima onog doba, kao što su pjesnik
Rainer Maria Rilke, književnik Karl Kraus i slikar Maksimilijan Vanka. Ta su poznanstva utjecala na
autoričino stvaralaštvo duhovnim bogatstvom koje je stjecala kroz godine takvih susreta i unosila u
vlastito djelo, produbljujući i izrazom i složenošću zapisa tradicijom naslijeđene kodove glazbenog
mišljenja.
Najvažniji dio skladateljičina opusa nastaje u godinama Prvoga svjetskog rata. To su skladbe koje
nedvojbeno pripadaju hrvatskoj glazbenoj antologiji 20. stoljeća. Riječ je o Koncertu za glasovir i
orkestar u g-molu, op. 33, prvom takve vrste u hrvatskoj glazbi, slijedi Glasovirski kvintet u h-molu, op.
40, potom violinske i glasovirske sonate, prva moderna simfonija u povijesti hrvatske glazbe te niz
48
GLASNIK HFS 4 / 2014
izvanrednih popijevaka, koje podjednako izborom stihova, kao i skladateljskim rukopisom iskazuju
osobine njezina misaonog svijeta.
Ujesen 1921. Dora Pejačević udaje se za austrijskog časnika Ottamara von Lumbea. Otad živi u Dresdenu
i Münchenu, u kojem će nakon poroda umrijeti u dobi od 38 godina.
Posljednjih desetljeća njezin opus privlači pozornost stručnjaka pronalazeći put i do slušatelja. Sve se više
djela objavljuje tiskom i na nosačima zvuka, čime su otvorene mogućnosti većeg zanimanja i izvan
granica domovine za stvaralaštvo jedne od rijetkih europskih skladateljica prošlog stoljeća.
Erika Krpan
KANONIZACIJA DVOJICE PAPA
Vrsta: P | Datum: 25. travnja 2014.
Marke su izdane u zajedničkom arčiću od 10 maraka, a Hrvatska pošta izdala je i prigodnu omotnicu
prvog dana (FDC). Motivi: Ivan Pavao II. i Ivan XXIII.
Broj: 951
KANONIZACIJA DVOJICE PAPA, Ivan Pavao II.
Ivan Pavao II. Ni jedan papa u povijesti Crkve nije se toliko zalagao za mir u
svijetu i promicanje civilizacije ljubavi te ni jedan nije bio takav idol mladima kao
papa Ivan Pavao II.
Vrijednost:
7,6 HRK
49
GLASNIK HFS 4 / 2014
Dizajn:
Ivana Vučić i Tomislav-Jurica Kačunić, dizajneri iz Zagreba; Likovni predložak: Davor
Rukovanjski, graf. dizajner i ilustrator iz Osijeka
29,82 x 35,50 mm
Veličina:
Papir:
bijeli, 102 g, gumirani
Zupčanje:
češljasto, 14
Tisak:
višebojni ofset
Tiskara:
"Zrinski" - Čakovec
Datum izdanja:
25.04.2014.
Naklada:
250.000
Ivan Pavao II.
Život i djelo karizmatskog pape Ivana Pavla II., čiji je pontifikat trajao od 1978. do 2005., mogli bismo
sažeti jednom rečenicom: Bio je drugi sv. Pavao. Paralelu između života sv. Pavla apostola i Ivana Pavla
II. nije teško uočiti. Obojica su bili veliki putnici, rodoljubi i patnici, a za svakog od njih može se reći da
su bili „izabrano oruđe“ u Božjim rukama. Preko odnosa Ivana Pavla II. s domovinom Poljskom, kao i s
okupatorom Poljske, Sovjetskim Savezom, možemo iščitavati njegovu interpretaciju komunizma. To nije
bilo stajalište pape Pija XII., već novi pristup koji je inzistirao na poštivanju ljudskih prava. U tom
kontekstu treba istaknuti papino zalaganje za poštivanje vjerske slobode unutar različitih političkih
sustava i zalaganje za ekumenizam te dijalog s drugim religijama. Ukratko, djelatnost koju je papa
razvijao tijekom svog pontifikata, neka događanja i njegove odluke izazivali su divljenje na jednoj i
osporavanje na drugoj strani.
Ponajprije, papi se na političkom i društvenom planu pripisuju zasluge za rušenje Berlinskog zida
1989. godine, čime je počela agonija komunizma i njegov silazak sa svjetske političke scene. Nadalje,
papinih više od stotinu putovanja svrstavaju ga među najveće suvremene vjerovjesnike. Papa je uveo
Katoličku crkvu u treće tisućljeće povijesti kršćanstva, a bio je i prvi papa koji se poslužio elektroničkom
poštom šaljući poruku Crkvi u Oceaniji 22. studenog 2001. Ni jedan papa u povijesti nije toliko puta
izgovorio mea culpa za grijehe i promašaje koje su crkveni ljudi i katolički vjernici tijekom povijesti
nanijeli drugima. On je bio prvi papa u povijesti koji se molio u džamiji i sinagogi te je propovijedao u
jednoj evangeličkoj crkvi. Konačno, ni jedan papa u povijesti Crkve nije se toliko zalagao za mir u svijetu
i promicanje civilizacije ljubavi te ni jedan nije bio takav idol mladima kao papa Ivan Pavao II.
Međutim, Ivan Pavao II. doživio je i teška razočaranja i bolna osporavanja. Njegova ekumenska
molitva nije naišla na odjek kod patrijarha Ruske pravoslavne crkve, a dijalog sa Židovima nije donio
očekivane rezultate. Temeljna načela koja proizlaze iz Evanđelja, a koja je on hrabro propovijedao, bila
su često osporavana. U svijetu, koji je počeo postupno gubiti kršćanske temelje, papine poruke o
zajedništvu, toleranciji, praštanju i pomirenju rado su se slušale, ali papini pozivi na borbu protiv
pobačaja, droge, eutanazije, istospolnih bračnih zajednica bili su podvrgnuti oštroj kritici, a papu su
nazivali konzervativcem i osobom bez smisla i razumijevanja za novo vrijeme. I neki su mu teolozi
predbacivali da je zastupao čvrsta dogmatska stajališta te da je previše ustrajao na podjeli laika i klerika u
Crkvi, da je bio nefleksibilan kada je riječ o odlasku u mirovinu crkvenih službenika te da uporno nije
dopuštao teološka razmišljanja o mogućnosti ređenja žena za svećenice.
Jedno je sigurno! Papa Ivan Pavao II., kao čovjek koji nije ušao u uobičajene ljudske šablone,
ostavio je najveći moralni trag u najnovijoj povijesti svijeta. Bio je i ostao Il Grande, naziv koji su mu
dali mladi okupljeni na Trgu sv. Petra u očekivanju njegova preminuća. Njegov križni put koji je počeo
atentatom i ranjavanjem 13. svibnja 1981. dao mu je aureolu mučenika, a bolestan i slab pokazivao je
snagu Kristove Crkve, koja osporavana, progonjena i ranjavana grijesima i promašajima vlastitih članova
poraze pretvara u pobjede, a svoju slabost pretače u jakost, nošena obećanjem svog utemeljitelja Krista:
Ne bojte se, ja sam s vama do svršetka svijeta!
Juraj Kolarić
50
GLASNIK HFS 4 / 2014
Broj: 952
KANONIZACIJA DVOJICE PAPA, Ivan XXIII.
Ivan XXIII. Karizmatičnom bezbrižnošću papa je prekinuo sa starim tradicijama i
darovao Katoličkoj crkvi novu sliku ne samo papinstva već i Crkve. Otvorio je širom
prozore i vrata Crkve svima koji su ju željeli iznutra bolje upoznati.
Vrijednost: 7,6 HRK
Dizajn:
Ivana Vučić i Tomislav-Jurica Kačunić, dizajneri iz Zagreba; Likovni predložak: Davor
Rukovanjski, graf. dizajner i ilustrator iz Osijeka
Veličina:
29,82 x 35,50 mm
Papir:
bijeli, 102 g, gumirani
Zupčanje:
češljasto, 14
Tisak:
višebojni ofset
Tiskara:
"Zrinski" - Čakovec
Datum izdanja:
25.04.2014.
Naklada:
250.000
Ivan XXIII.
Kratki pontifikat Ivana XXIII., od 1958. do 1963., predstavljao je prekretnicu u povijesti Crkve.
Karizmatičnom bezbrižnošću Ivan XXIII., zvan i Dobri Papa, prekinuo je sa starim tradicijama i darovao
Katoličkoj crkvi novu sliku ne samo papinstva već i Crkve. Otvorio je širom prozore i vrata Crkve svima
koji su ju željeli iznutra bolje upoznati, posebice za odvojene kršćane na Istoku i Zapadu. Pojavilo se
razdoblje ekumenizma i aggiornamenta (osuvremenjenja) Crkve.
Nakon smrti pape Pija XII. bio je u četvrtom danu konklava, 28. listopada 1958., izabran za papu.
Tada je imao 77 godina te je bio potpuna suprotnost strogom i aristokratski nastrojenom Piju XII.
Svi su osjetili njegovu ljudsku dobrotu i jednostavnost, kao i nekonvencionalnost u susretima.
Izlazio je iz Vatikana, miješao se s rimskim svijetom, posjećivao sirotišta i bolnice, razgovarao sa
zatvorenicima, a sa župnicima rimskih predgrađa služio liturgiju. Sazvao je rimsku dijecezansku sinodu
(1960.), a onda Opći crkveni sabor u Vatikanu čiju je prvu fazu (11. X. – 8. XII. 1962.) sretno završio, a
drugu najavio (29. XI. – 8. XII. 1963.).
Na prvo zasjedanje Drugoga vatikanskog sabora 1962. mogli su otići i svi hrvatski biskupi. Bio je
to najveći skup katoličkih biskupa u dotadašnjoj povijesti Katoličke crkve. Za vrijeme održavanja Sabora
radile su saborske komisije u kojima su sudjelovali i hrvatski biskupi. Dragutin Nežić, porečko-pulski
biskup, bio je savjetnik Komisije za apostolat laika, a Alfred Pichler, banjolučki biskup, bio je član
Liturgijske komisije.
Papa Ivan XXIII. imenovao je i hrvatske biskupe članovima pripremnih koncilskih komisija, što je
značilo svojevrsno priznanje Crkvi u Hrvata. Zagrebački nadbiskup Franjo Šeper bio je imenovan članom
Komisije za disciplinu sakramenata, a splitsko-makarski nadbiskup Frane Franić članom Teološke
komisije.
Hrvatski biskupi imali su vrlo zapaženu ulogu u saborskim raspravama. Tako je Franjo Šeper
govorio o vjerskoj slobodi i dijalogu s nevjernicima, a Frane Franić o tisućgodišnjoj uporabi
staroslavenskog jezika u rimskoj liturgiji, kao i o potrebi osnivanja tajništva za dijalog s nevjernicima. Na
intervenciju mostarskog biskupa Petra Čule uneseno je ime sv. Josipu u Rimski kanon mise, što je
posebno obradovalo papu Ivana XXIII.
U svojoj trinaestostoljetnoj kršćanskoj povijesti Hrvati u hijerarhiji Katoličke crkve nisu imali
čovjeka koji bi bio tako blizak suradnik čak četvorice papa: Ivana XXIII. (1958. – 1963.), Pavla VI.
51
GLASNIK HFS 4 / 2014
(1963. – 1978.), Ivana Pavla I. (1978.) i Ivana Pavla II. (1978. – 2005.) kao što je to bio zagrebački
nadbiskup dr. Franjo Šeper, koji se vinuo među najistaknutije i najutjecajnije dostojanstvenike Katoličke
crkve u pokoncilskom razdoblju Drugoga vatikanskog sabora. Papa Pio XII. imenovao ga je 22. srpnja
1954., na prijedlog zatočenog nadbiskupa A. Stepinca, naslovnim nadbiskupom i koadjutorom
zagrebačkim sedi datus, sa svim pravima rezidencijalnog biskupa. Papa Ivan XXIII. imenovao ga je 5.
ožujka 1960. zagrebačkim nadbiskupom metropolitom, a 28. svibnja 1961., odlukom Državnog tajništva
Svete Stolice, bio je imenovan predsjednikom tadašnje Biskupske konferencije Jugoslavije.
Kao zagrebački nadbiskup, Franjo Šeper punih je šest godina, sve do imenovanja pročelnikom
Kongregacije za nauk vjere 8. siječnja 1968., razvio živu i uspješnu vjersku, kulturnu i posebice
liturgijsku djelatnost. Svoj uspon na ljestvici crkvenih dostojanstvenika zahvaljuje papi Ivanu XXIII. s
kojim je iskreno prijateljevao.
Juraj Kolarić
52
GLASNIK HFS 4 / 2014
Novosti iz HP Mostar
Skinuto sa internet stranice: www.post.ba
„Međugorje 2013.“ najljepša marka Hrvatske pošte Mostar
Izdanje poštanske marke „Međugorje 2013.“ autora Vijeke Lučića
najljepša je marka Hrvatske pošte Mostar u 2013. godini. Od ukupno
pristiglih 523 glasačka listića ova marka je osvojila 125 glasova. Svi
glasački listići konkurirali su za deset lijepih nagrada, a prva nagrada,
vikend u Dubrovniku za dvije osobe, odlazi u Tolisu, u ruke Katarine
Marošević. Osim ove nagrade, koju sponzorira putnička agencija Fortuna
Tours, izvučeno je još 9 vrijednih nagrada.
Na današnjoj svečanosti u Mostaru direktorica – predsjednica Uprave HP Mostar Sanja Sabljić uručila je
priznanja autorima čije marke se našle na prva tri mjesta na prvom izboru „Najljepše marke HP Mostar
2013.“. U ovom izboru sudjelovale su 23 marke izdane u jubilarnoj 2013. godini, u kojoj je Hrvatska
pošta Mostar obilježila 20 obljetnicu izdavanja prve marke. Prva marka „Sakralni spomenici Herceg
Bosne – Međugorje“ izdana je 12. svibnja 1993. Dvadeset godina poslije izdano je više od 400 poštanskih
maraka različite tematike na kojima su zabilježene razne svjetske i domaće obljetnice, kulturni i povijesni
događaji, blagdani, ljepote mitova, biljnoga i životinjskoga svijeta te mnoge druge teme.
Po broju pristiglih glasova drugo mjesto dijele dvije marke: „200. obljetnica rođenja Giuseppea Verdija“,
autor Manlio Napoli, i „Svjetski dan vatrogasaca“, autor Tvrtko Bojić. Treće mjesto osvojila je poštanska
marka „Flora 2013. – Košćela“ autora Dinka Raiča. O najljepšoj marki odlučili su glasovi pristigli na
glasačkim listićima do 17. ožujka 2014. godine. Direktorica HP Mostar Sanja Sabljić izvukla je imena
dobitnika 10 vrijednih nagrada:
1. Katarina Marošević, Vladimira Nazora 256, Tolisa, osvojila je vikend u Dubrovniku za dvije osobe u
organizaciji sponzora nagradne igre putničke agencije Fortuna Tours
2. Martina Bevanda, II. bojne rudničke 163, Mostar, osvojila je Godišnje zbirke maraka iz 2012. i 2013.
godine
3. Godišnje zbirke maraka 2013. i 2012. godine osvojio je i Matej Grgić, Titiva b.b., Odžak
4. Ivan Rašić, Titova b.b., Odžak, dobitnik je Godišnje zbirke maraka 2012. i zbirke „Fauna – Ptice
Hutova blata“
5. Ana Rajič, Cim 8, Mostar, osvojila je također Godišnju zbirku maraka 2012. i zbirku „Fauna – Ptice
Hutova blata“
6. Ana Marie Jokić, Dubrave 1A, Seonjaci, osvojila je Godišnju zbirku maraka 2013.
7. Ivana Majić, Dubrava b.b., Drinovci, dobitnica je zbrike poštanskih maraka „Sacra“
8. Zbrika „Sacra“ ide i u ruke Pere Vucića, Titova b.b., Ožak
9. Poklon paket HP Mostar dobila je Vinka Anić, Bukovica, Mesihovina
10. Poklon paket HP Mostar ide i u ruke Lidije Martinaš, Primorska 1A, Rijeka
20 godina nakon izdanja prve marke, Hrvatska pošta Mostar dobila je i prvu najljepšu marku „Međugorje
2013.“, autor Vijeko Lučić. Čestitke autorima najljepših maraka i dobitnicima nagrada.
Hercegovačke diple i dvojnice na novim markama HP Mostar
Hrvatska pošta Mostar izdala je dvije prigodne poštanske marke, žig i omotnicu prvoga dana
„EUROPA 2014. – Narodni glazbeni instrumenti“. Autor likovnog rješenja maraka na kojima su
prikazane hercegovačke diple i dvojnice je Vijeko Lučić. Tiskane su u arku 8 maraka + 2 vinjete i malom
53
GLASNIK HFS 4 / 2014
arku od 4 marke u tiskari Zrinski u Čakovcu. U poštanskom prometu koriste se od 5. travnja 2014., a
njihova nominalna vrijednost je 3,00 KM.
Marke s EUROPA logom posebna su izdanja pod okriljem Post Europa i svake
godine imaju jedinstvenu središnju temu za sve članice. Tema 2014. bila je narodni
glazbeni instrumenti, HP Mostar predstavila je tradicionalne instrumente koje su
izrađivali i svirali naši preci, a koji se sviraju i danas. Dvojnice ili hercegovačka
svirala u stvari su dvije svirale koje su napravljene u jednom komadu. Svaka šupljina
ima labijalan otvor, udaljen nekoliko centimetara od gornjega kraja, u kojemu su
smješteni piskovi od jasenova drveta. Rupe za prebiranje izbušene su usporedno, na
jednoj strani tri ili četiri, a na drugoj četiri do pet. Melodija na dvojnicama uvijek je
dvoglasna, a maksimalno se može odsvirati do šest tonova pojedine oktave.
Hercegovačke diple su također dvostruke svirale koje na obje strane imaju jednak
broj rupica i pričvršćene su na mješinu od štavljene životinjske kože (kozje ili ovčje).
Na vratnom dijelu dipala postavlja se glava od javorova ili zovina drveta s
dvojnicama u koje se umeću dva piska. Kao ukras na prednje i jednu zadnju nogu
stavljaju se veprove kljove, dok se na jednu zadnju nogu i analni otvor stavlja ukrasna
drvena kutija promjera 10 - 12 cm da se mijeh zatvori. Na središnji dio trbušnog
dijela ugrađuje se puhaljka koja ima nepovratni ventil. Specifičnost svirke na
hercegovačkim diplama je da se melodijska pratnja svira na gornja dva ili tri reda rupica, a melodija se
svira na donjim preostalim redovima rupica.
54
GLASNIK HFS 4 / 2014
55
GLASNIK HFS 4 / 2014
HP Mostar prigodnom poštanskom markom obilježila 450. obljetnicu rođenja
Williama Shakespearea
Hrvatska pošta Mostar izdala je prigodnu poštansku marku, maksimum
kartu, žig i omotnicu prvoga dana u povodu 450. obljetnice rođenja
Williama Shakespearea. Autor likovnog rješenja je Draženko Marić, tiskana je
arku od 10 maraka u tiskari Zrinski u Čakovcu. Nominalna vrijednost marke je
0,50 KM i u poštanskom prometu koristi se od 23. travnja 2014. godine.
William Shakespeare (1564. - 1616.) veliki je engleski književnik i najizvođeniji svjetski dramatičar čija
su djela prevedena na sve jezike svijeta. Njegova djela nisu samo snažno odjeknula u svjetskim
kazalištima, već i u drugim umjetnostima poput glazbe, slikarstva i filma. Pretpostavlja se da je napisao
34 drame, 154 soneta i nekoliko pjesama. Prva djela pisana su bujnim jezikom i puna humora, usredočen
je na političke probleme ili ljubavne priče u kojima slavi mladost i slobodu. Među njima je najslavnija
drama „Romeo i Julija“, ljubavna priča o nesretnim ljubavnicima iz Verone. Početak XVII. stoljeća
početak je i Shakespeareovog zrelog doba u stvaralaštvu kojim je preporodio europsku i svjetsku
književnost. Posebno se ističe tragedija „Hamlet“ nastala potkraj renesanse, u kojoj ukazuje na nemoć
pojedinca da iskorijeni zlo. U poznijem dobu stvaralaštva nastaju tzv. mračne komedije ili problemske
drame među u kojima dominira jetka ironija i gnušanje nad ljudskom prevrtljivošću i podlošću te
kompromisom u društvenom životu. Posljednje Shakespeareove drame donose svijet napučen duhovima i
neobičnim događajima, zapleti i sukobi rješavaju se na čudesan i bajkovit način, likovi nisu realistični već
su nalik likovima iz bajki i narodnih priča. Svršetak Shakespeareova stvaralaštva različito je ocjenjivan.
Po jednima, autor je iscrpio stvaralačku energiju, a po drugima Shakespeare je kraj života dočekao u
pomirenosti i praštanju te vizionarskoj prikazbi života kao sna.
56
GLASNIK HFS 4 / 2014
57
GLASNIK HFS 4 / 2014
58
GLASNIK HFS 4 / 2014
59
GLASNIK HFS 4 / 2014
60

Glasnik Hrvatskog filatelističkog saveza br. 10/11

Glasnik Hrvatskog filatelističkog saveza br. 2/13

Glasnik Hrvatskog filatelističkog saveza br. 2/12

G L A S N I K

Glasnik Hrvatskog filatelističkog saveza br. 5/11

Glasnik Hrvatskog filatelističkog saveza br. 9/13

G L A S N I K