GLASNIK HRVATSKOG FILATELISTIČKOG SAVEZA Zagreb, 25. rujna 2013. Broj: 9 ČUDNOVATE ZGODE ŠEGRTA HLAPIĆA Prigodni žig je u uporabi 24.5.2013. u poštanskom uredu 48214 Sveti Ivan Žabno. Datum izdanja: 24.05.2013. Prigodni žig je u uporabi 04.09.2013. u poštanskom uredu 35101 Slavonski Brod. Datum izdanja: 04.09.2013. GLASNIK HFS 9 / 2013 Izdavač : HRVATSKI FILATELISTIČKI SAVEZ Habdelićeva 2, p.p. 259, 10001 Zagreb ISSN: 1331 – 1107 www.hfs-cpf.hr, info@hfs-cpf.hr Uređuje: Matej Glavić matej.glavic@sk.t-com.hr SADRŽAJ: • • • • • • • • • • • • • • • • Izdanja naših članica FI „Hrvatska u Europskoj unij“ Hrvatska gastronomija i kaj su jeli naši stari 2013 Jednovitrinska izložba „6Okno Kranj 2013“ Izvješće „Šibenik 2013“ Palmares izložbe „Šibenik 2013“ Odobreni prigodni žigovi „Stigao nam je Hlapić“ 2. Baranja fila – B. Manstir Prijavnica za „2. Baranja filu“ Novosti iz Hrvatske pošte Umjetnost 2013: Parlament II Mađarski sveci i blaženici PORTUGAL - Nagrada Aga Khan za arhitekturu „PLANETE TIMBRE 2014“ - IREX Prijavnica „Salon du Timbre 2014“ Izdanja naših članica: HFD Vinkovci *** 2 2 3 5 7 10 12 14 15 18 19 20 33 33 34 34 39 GLASNIK HFS 9 / 2013 FILATELISTIČKA IZLOŽBA „HRVATSKA U EUROPSKOJ UNIJI“ U okviru prigodnih događanja prilikom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji Hrvatska pošta, Atlansko vijeće Hrvatske i Hrvatski filatelistički savez organizirali su promociju prigodne poštanske marke i prigodnog poštanskog bloka, te filatelističkonumizmatičku izložbu u izložbenom prostoru Hrvatske pošte, Jurišićeva 13 u Zagrebu, koja je trajala od 1. do 10. srpnja 2013. Promocija i otvaranje izložbe Hrvatska pošta je organizirala veoma svečano uz prisustvo dostojnog broja uzvanika i gostiju. Na izložbi koja je prikazan na 67 vitrina sudjelovalo je sedam autora. Hrvatska pošta izložila je dva izloška: Esej-prigodne marke 01.07.2013. i Prigodne žigove Hrvatske pošte. Akrap Jakov-Dominik, 2 izloška: Grb Hrvatske izrađen od poštanskih maraka i Gradovi moga djetinjstva Bilandžić Branimir , 1 izložak: Europa CEFT Bilandžić Tihomir, 1 izložak: Europska unija prvih pet godina Turudija Berislav, 10 izložaka: Europska unija Euro 09.12.2011.-potpisivanje primanja Hrvatske u EU Dnevni žigovi 09.12.2011. – pošta na karti Hrvatske Dnevni žigovi 09.12.2011. na dopisnicama i kuvertama 01.07.2013. primanje Hrvatske u EU-dnevni žigovi na karti Hrvatske Dnevni žigovi 01.07.2013. na dopisnicama i kuvertama Prigodni žigovi Hrvatske pošte 01.07.2013. 3 GLASNIK HFS 9 / 2013 Glavni gradovi EU na markama Poljske pošte Prigodni žigovi povodom prijema Hrvatske u EU Turudija Gordan, 3 izloška: ECU kovanice EURO kovanice članica EU koje su uvele EURO i Prigodno izdanje Narodne banke Hrvatske 01.07.2013. 100 kuna i 25 kuna Vukadinović Radovan, 2 izloška: Od europske ideje do europske integracije OSCE – europska sigurnost i suradnja Prema informacijama djelatnika Hrvatske pošte posjetioca je bilo dosta tijekom cijelog vremena održavanja izložbe, a s druge strane to je bilo vidljivo i po atraktivnom pristupačnom Katalogu kojeg je dnevno tiskala Hrvatska pošta u dovoljnom broju, na čemu im se posebno zahvaljujemo, Na kraju koristim priliku da se u ime nas filatelista, zaljubljenika u poštanske marke zahvalim Hrvatskoj pošti koja nam je ove godine omogućila održavanje pet filatelističkih izložbi u svom izložbenom prostoru. Istovremeno apeliram da taj atraktivni prostor i nadalje bude pristupačan kulturi grada uz osmišljeni sadržaj djelatnosti Hrvatske pošte a u tome i prisutnost filatelije. Berislav Turudija 4 GLASNIK HFS 9 / 2013 HRVATSKA GASTRONOMIJA I KAJ SU JELI NAŠI STARI 2013 Naša zemlja obiluje brojnim etnogastronomskim delicijama, održavaju se mnoge turističkokulinarsko manifestacije na kojima se promoviraju razne regionalne kuharske tradicije: od Dalmacije, Istre, preko Hrvatskog zagorja pa do Slavonije i Baranje. Svaka naša regija ponosi se pojedinim jelima ili pićima koji su autohtoni dio njihove kulinarsko-povijesne baštine i lokalne prepoznatljivosti. Unatoč tome hrvatska autohtona jela, starinske recepture ili gastronomija općenito rijetko je zastupljena u hrvatskoj filateliji. Hrvatska pošta izdala je 10. ožujka 2006. seriju od pet dopisnica Gastromija. Na dopisnicama su s lijeve strane ilustrirani: štrukli, bakalar, lignje, tartufi i pašticada, dok je na utisnutoj marci prikazan poznati zagrebački hotel Palace. Dopisnice su bile tiskane u nakladi od 20.000 primjeraka. Serija od četiri marke Hrvatska gastronomija našla se u poštanskom prometu 2. srpnja 2012. na kojima su prikazana jela napravljena od rakovice, kamenice, hobotnice i orade koja je svojstvena mediteranskoj kuhinji. Međutim, i to jedno od rijetkih izdanja poštanskih maraka na temu hrvatske gastronomije našlo se u žiži filatelističkih rasprava o izdavačkoj politici Hrvatske pošte. Naime, ta serija od četiri samoljepljive marke čija je naklada arčića 40.000 komada nije pratilo i uobičajeno izdavanje omotnice prvog dana (FDC) nego je u uporabi bio samo prigodni žig. Zbog toga su mnogi filatelisti i kolekcionari ostali bez prigodnog žiga u svojim zbirkama koji od samog početka sakupljaju prigodne žigove Hrvatske pošte ili sakupljačima kojima je tema gastronomija. Nepotreban i loš marketinški potez Hrvatske pošte prema prohtjevnim filatelističkim krugovima, umjesto da od toga naprave zajedničku promidžbu nacionalne kuhinje i turističkih mjesta, hotela i odredišta na Jadranskom moru. Šteta što Hrvatska pošta nije iskoristila mogućnost da u povodu izdanja Europe iz 2005. na temu gastronomije prezentira hrvatska narodna jela nego se opredijelila za općenito dizajnersko rješenje kruha i čaše vina. Potrebno je napomenuti da je Hrvatski filatelistički savez u povodu održavanja Međunarodne filatelističke izložbe „Alpe - Adria“ tiskao naljepnice u malom arčiću na kojemu su bila istaknute nacionalne gastronomske prepoznatljivosti: Austrije, Italije, Hrvatske, Njemačke, Mađarske, Slovenije i Švicarske. Nekoliko prigodnih žigova na kojima su prikazana hrvatska jela, primjerice drniški pršut ili srdela u izdanju DFN Šibenik ili koji promoviraju hrvatska pića su zaista premalo u odnosi na bogatu raznolikost hrvatske gastronomske ponude. U malom, pitomom, prigorskom gradiću Vrbovcu prije 33. godine započela je Turističko-kulinarska manifestacija „Kaj su jeli naši stari“ koja je od male lokalne smotre starinskih jela vrbovečkog kraja prerasla u jednu od najznačajnijih hrvatskih etnogastronomskih zbivanja u Hrvatskoj. Pored uživanja u slasnim jelima i pićima naših baka i djedova, održavanju tradicije narodnih plesova, običaja i baštine, manifestacija brojnim posjetiteljima nudi razne igraonice, promocije, izložbe, kazališne priredbe, raznovrstan kulturnozabavni, ali i bogati sportski program. Dakako da se pored društveno5 GLASNIK HFS 9 / 2013 zabavnog karaktera ističu i gospodarske inicijative na razvoju obrtništva i kristale inovativne ideje promicanja turističko-gastronomskih potencijala vrbovečkog kraja od lovnog turizma pa do isticanja narodnih običaja poput Martinja ili Vincekova. Pri tome je potrebno istaknuti da su u bogatstvu starih jela vrbovečkog područja veliki doprinos dali i doseljenici koji su se kroz minula stoljeća nastanjivali u Vrbovec i okolicu iz raznih područja Hrvatske. Ipak trebalo je proteći 25 godina da bi se prvi puta pojavio prigodni poštanski žig kojim bi se obilježila ta kulinarska manifestacija u hrvatskoj filateliji. Prvi žig bio je u uporabi 26. kolovoza 2005., kojeg je dizajnirao zagrebački filatelist Ivan Librić, drugi je zabilježen na 29. manifestaciju kada je prigodni žig bio posvećen održavanju Filatelističke izložbe „Hrvatska gastronomija“. I ovogodišnji treći žig u povodu 33. manifestacije „Kaj su jeli naši stari“ inicirala je Turistička zajednica grada Vrbovca, a autor žiga bio je Stjepan Zdenko Brezarić koji je bio u uporabi u 23. kolovoza u poštanskom uredu Vrbovec. Ovaj puta u žigu je po prvi puta u hrvatskoj filateliji prikazana i jedna tradicionalna hrvatska slastica. Naime, radi se o gibanici koja se može pripremiti od maka, rogača, sira, oraha ili pekmeza. U izdanju Turističke zajednice grada Vrbovca bilo je izrađeno dvadeset velikih omotnica i sto prigodnih dopisnica koje su jednim dijelom bile podijeljene kao suveniri gostima i turistički posjetiteljima, a drugim iskorištene da se poruka o manifestaciji „Kaj su jeli naši stari“ pošalje u sve kutke kuda su bile adresirane pismovne i poštanske pošiljke. Za ilustraciju na omotnici i na dopisnici bio je iskorišten ovogodišnji plakat manifestacije kojeg je osmislio zagrebački dizajner Marko Peranić. Zlatan Nadvornik napisao je 1997. kuharicu „Jela vrbovečkog kraja“ u izdanju Abacusa iz Vrbovca i Turističke zajednice grada Vrbovca. Kuharica „Iz kuhinja baka vrbovečkog kraja“ bila je izdana 2005., a nakladnik je bila TZG Vrbovca. U tim kuharicama nalaze se izvorne starinske recepture jela iz Vrbovca koja su tako sačuvana za buduća pokoljenja. Šteta što i ine turističko-kulinarske manifestacije koje se održavaju nisu zabilježena prigodnim žigovima, omotnicama i inim izdanjima jer Hrvatska doista ima što prikazati od svojih gastronomskih delicija. Stoga za sada ostaje samo pozitivan primjer Turističke zajednice grada Vrbovca i njezine direktorice Ana Bakar koja je prepoznala svekoliku promidžbenu mogućnost filatelističkog načina prezentiranja ne samo Turističko-kulinarske manifestacije „Kaj su jeli naši stari“ nego i drugih turističkih zbivanja poput vrbovečkog fašnika diljem Hrvatske, ali i izvan naše Domovine. Stjepan Zdenko Brezarić 6 GLASNIK HFS 9 / 2013 Jednovitrinska filatelistička izložba s međunarodnim sudjelovanjem ŠESTO OKNO KRANJ 2013 U Gorenjskom muzeju u Kranju od 12. do 21. rujna 2013. godine održana bienalna specijalizirana filatelistička izložba s međunarodnim sudjelovanjem „ŠestoOkno Kranj 2013“.Izložba je postavljena na 61 izložbenoj vitrini ( 2 izloška su bila u počasnom razredu) sa po 16 izložbenih listova. Na izložbi je sudjelovalo 8 zemalja i to: Slovenija, Hrvatska, Srbija, BiH-Republika Srpska, Makedonija, Italija, Mađarska i Austrija. Svaka zemlja imala je na raspolaganju 5 vitrina, a s obzirom na Ugovor o suradnji HFS-a i FZS-a Hrvatska je imala 15 vitrina na raspolaganju i jednog suca. Zastupljeni su bili razredi tradicionalne filatelije, tematske filatelije, poštanske povijesti, maksimafilija i razred mladeži. Otvorenje izložbe je uslijedilo 12. rujna u 18 sati. U organizaciji izložbe su sudjelovali Gorenjski muzej, Pošta Slovenije, PE Kranj i Filatelistična zveza Slovenije. Prisutne je pozdravila direktorica muzeja Marija Ogrin, direktorica Pošte Slovenije, PE Kranj Marija Draksler i Peter Suhodolc, predsjednik FZS. Na otvaranju su od gostiju bili prisutni predstavnici Austrije, Makedonije i Hrvatske. Mlada 14 –godišnja violinistica Tina Blazik iz Podbrežja , studentica konzenvatorija glazbe izvela je nekoliko skladbi na violini. U sklopu programa dr. Veselko Guštin, FIP sudac održao je 21. rujna predavanje „Kako napraviti izložak poštanske povijesti“. Na vrlo kvalitetnom predavanju je sudjelovalo petnaestak filatelista, među kojima i dva iz Hrvatske (M. Vilfan i M. Glavić). Ocjenski sud kojim je predsjedavao Mihael I, Fock i članovi: Veselko Guštin, Staša Bračić, Igor Pirc i Matej Glavić pregledala je i ocijenila sve izloške. Radu ocjenskog suda bio je prisutan i Siniša Pavlevski iz Makedonije kao sudac pripravnik. Dodijeljeno je 10 zlatnih medalja, 22 pozlaćene medalje, 17 srebrnih medalja, 3 posrebrene medalje, 6 brončanih medalja i 3 diplome. Palmares večera je održana u hotelu Marinšek, gdje su i podijeljene nagrade i diplome. Bojan Kranjc u tradicionalnoj filateliji za eksponat »Zlata jajca in beltinška banda« dobio je Gran Prix izložbe. 7 GLASNIK HFS 9 / 2013 Posebne nagrade dobili su: dr. Armin Lind u razredu tradicionale filatelije za eksponat »Austrija, FIS izdanja 1933« Ivan Tangl u poštanskoj povijesti za izložak »Petrovaradin – period predfilatelije« Veni Ferant je u razredu tematske filatelije za izložak »Masline« Dončo Georgijev u razredu maksimafiije za izložak »Ohrid, City of UNESCO« Zdravko Kovačič u razredu mladeži za izložak »Igra zvana bejzbol« Organizator je napravio vrlo lijep katalog, kojeg je uredio Lojze Tomc, Pošta Slovenija je izdala ilustriranu dopisnicu 6Okna i prigodni žig. Svaki izlagatelj je dbio pripadajuću diplomu, Katalag, Palmares i dopsnicu s prigodnim žigom. Na kraju moram reči da je bilo vrlo lijepo biti sudionik jedne ovakve veoma dobro organizirane izložbe, kao i jako dobrog prijema od starne organizatora. Zahvaljujem se i čestitam domaćinima na organizaciji. 8 GLASNIK HFS 9 / 2013 Uspjeh hrvatskih izlagača je slijedeći: A1 – Počasni razred Matej GlavićNovska - Traveling Post Zlatna medalja B1 – Tradicionalna filatelija Ivan Martinaš Tihomir Bilanžić Reggenza Italiana del Carnaro 82 Zlatna medalja 29. Listopad 1918 od ideje do uporabe 80 Zlatna medalja B2 – Poštanska povijest Mladen Vilfan Berislav Pervan Berislav Pervan The Independent State of Croatia Pošta hrvatskih dragovoljaca na istočnom frontu Cenzurna služba na području buduče NDH tijekom Travanjskog rata 74 Pozlaćena medalja 70 Pozlaćena medalja 67 Srebrna medalja B5 – Tematska filatelija Marino Banko Stevo Kovačić Berislav Turudija Ivan Jurković Sikstinska kapela Povijest šah Dražen Petrović Pablo Ruiz Picaso 1881 – 1973 49 45 43 42 Brončana medalja Brončana medalja Diploma Diploma The Game called Baseball Kornjače The Horses - My Pets Zajednička izdanja Ljepota starih automobila 80 61 58 53 53 Zlatna medalja Srebrna medalja Posrebrena medalja Brončana medalja Brončana medalja B8 – Razred mladeži Zdravko Kovačić Valentina Kujundžič Rea Čikić Branimir Bilanžić Matej Ivanković Matej Glavić 9 GLASNIK HFS 9 / 2013 IZVJEŠĆE „ŠIBENIK 2013“ Naša dvanaesta nacionalna filatelistička izložba mladeži po deseti puta održana je u Šibeniku. Ponovo u gradskoj knjižnici Juraj Šižgorić od 31. svibnja do 8. lipnja na najboljem izlagačkom mjestu u gradu. Sudjelovalo je 45 izlagača s isto toliko izložaka. Izložba je otvorena 31. svibnja u 11.00 sati uz nazočnost gospodina gradonačelnika Ante Županovića, brojnih filatelista, posjetitelja i školske djece. Hrvatska televizija, Šibenska televizija i Šibenski tjednik napravili su posebne reportaže o izložbi. Još jednom se pokazala odlična suradnja s novinarima, osobljem knjižnice, gradskim i županijskim vlastima. Bez njihove potpore izložbe u Šibeniku ne bi bilo. Sama organizacija imala je snažnu potporu svih zainteresiranih filatelista. Od Varaždina do Darde, od Zagreba do Splita. To nam daje snage da ustrajemo na ovom putu i svaku slijedeću napravimo što ljepšu i bolju. Može nas radovati broj prijavljenih i prikazanih izložaka. Kako kvantiteta tako i kvaliteta. Po prvi puta prikazani su novi izlošci koji su svojom kvalitetom zavrijedili dosta visoke ocjene. Raduju nas uspjesi Valentine Kujundžić, Marte Piteše, Ane Smuđ, Tihane Belčić, Marka Juričića, Područne škole Benkovo i filatelističkog kružoka iz Petrovskog. Njihovi radovi su izloženi prvi put i premda ima razlike u kvaliteti snažan su podstrek za bolju filatelističku sutrašnjicu. Njima je otvoren put prema vrhu. Neka ustraju u radu i nastave izlagati. Sam vrh izlagačke kvalitete, kreativnosti i maštovitosti predstavljaju radovi Maše Lipovac, Luke Librića, Branimira Bilandžića, Jakova Dominika Akrapa, Angeljeka, Nikoline Lepoglavec, Zdravka Kovačića, Sare Strmečki, Elektrostrojarske škole Varaždin, Stele Posavec, Monike Cuković i Valentine Bunić. Pogrešno bi bilo zaključiti da svi ostali imaju loše izloške. Tu spadaju stariji izlagači koji kroz proteklu godinu nisu poboljšavali svoje radove. Suci Dario Stella i Petar Čičin-Šain imali su ujednačen kriterij i ne baš laganu zadaću. Izlošci su bili tematski i kod mnogih su bod ili dva odnosili prevagu u vrednovanju za medalju. Kod proglašenja pobjednika nije bilo dvojbe. Grand Prix Šibenik premoćno je zaslužila Maša Lipovac s izloškom Čaroban svijet boja. Jakov Dominik Akrap osvojio je nagradu za inovaciju. Hrvatski grb, kolaž od maraka, maštovit i dopadljiv uradak izvanredan je ukras svake izložbe. Osnovna škola Petrovsko sa Hrvatskom književnošću zaslužila je posebnu nagradu. Zahtijevna tema je pomno filatelistički obrađena i nagrada ide u prave ruke. 10 GLASNIK HFS 9 / 2013 Najmlađe sudionice su Ana Smuđ i Marta Piteša. Zaslužuju pohvale za uloženi trud, izbor teme i kreativnost u radu. Šibenčani imaju visoke kriterije o svemu i svačemu. Sve naše strahove i strepnje odagnao je naš sugrađanin koji strogo sudi o događanjima u kulturi. Na pitanje o izložbi rekao je: More ( može ) stati! To je najveća pohvala koja se može dobiti u Krešimirovom gradu. Da je proglasio odličnom pokopao bi sav naš trud. Najmlađe filateliste svojim praktičnim poklonima darivali su Berislav Pervan, Branko Bokić, F.K. Zagreb i Hrvatski Filatelistički savez. Srdačno im zahvaljujemo od strane organizatora. Vidimo se u Šibeniku slijedeće godine na još ljepšoj i boljoj izložbi! Petar Čičin-Šain 11 GLASNIK HFS 9 / 2013 Palmares izložbe „ŠIBENIK 2013“ R.br. Ime i prezime 02. Valentina Kujundžić Marta Piteša 03. Škola filatelije 04 Mihael Igerčić 05. Plavec Marion 06. 07. Nikolina Lepoglavec Ana Smuđ 08. Paula Krasny 09. 10. Elektrostrojarska škola Varaždin Stela Posavec 11. Maša Lipovac 12. Luka Librić 13. Marko Juričić 14. Zdravko Kovačić 15. Andrijana Čelig 16. Valentina Bunić 17. Monika Cuković 18. Mateo Kolačko 19. Sara Strmečki 20. 21. David Pretković David Husnjak 01. Bodova Medalja 65-SB Izložak Listova Društvo Kornjače 12 Europske srcolike marke Škola mladih filatelista Baranje Olimpijski športovi Fauna – svjetska staništa Čudesna ljepota cvijeća Mickey Mouse i prijatelji Svijet folklora i kulturna baština Hrvatske Ujedinjena Europa Čipka kao modni detalj Čaroban svijet boja 12 HFD Slavonski Brod F.D.Split 12 UNFPSB Darda 60-B 12 UNFPSB Darda 60-B 12 UNFPSB Darda 62-B 12 UNFPSB Darda 77-S 12 Varaždin 73-S 12 Varaždin 62-B 12 Varaždin 65-SB Hrvatske ol medalje Karlovac kroz filateliju Beskrajno carstvo mašte Gljive-zasebno carstvo Leptiri- mali lepršavci Čarolija – cvijeća i boja Automobili- moj svijet Putujem domovinom Nogomet Ruski muzeji i galerije 12 Napomena 65-SB Nagrada FK Zagreb 65-SB 36 FK. Zagreb 80-V 36 FK.Zagreb 77- VS 12 HFD. Karlovac 65-SB HFD Karlovac 71-S 12 Varaždin 63 B 12 Varaždin 65 SB 12 Varaždin 65 SB 12 Varaždin 65 SB 24 Varaždin 75 VS 12 24 Varaždin Varaždin 60 B 65 SB 12 Grand Prix Šibenik 2013 GLASNIK HFS 9 / 2013 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29. 30. 31. 32. 33. 34. 35. 36. 37. 38. 39. 40. 41. 42. 43. 44. 45. Ivica Strmečki StocktonDarlington Natalija Bistrović Cvijeće Martina Stubičar Šaroliki ptičji svijet Petar Nađ Nogomet Franjo Oreški Promet Patrick Premužić Nogomet Andrijana Oreški Mice- mace Ivana Oreški Cvijeće Andreas Premužić Put do visina Tihana Belčić Vjera i život Mihaela Kreš Sportom do zdravlja Luka Hojsak Nogomet znanje i vještina Monika Dolenc Rukomet Branimir Europa CEPT Bilandžić Jakov Dominik Hrvatski grb Akrap Jakov Dominik Gradovi mog Akrap djetinjstva Područna škola Moje prvo pismo Benkovo Filatelistički Hrvatska kružok književnost OŠ A. Mihanović Petrovsko Tea Drašković Moja Božićna pisma Angeljeki Orehovica u srcu Zagorja Područna škola Pregrada i Benkovo okolica Branimir Univerzijada Bilandžić O.Š. Belec Crvenkapica u Zagorju O.Š. Od Krapine do A.Mihanovića Pregrade 12 Varaždin 62 B 36 24 Varaždin Varaždin 65 SB 65 SB 12 24 24 12 12 24 12 12 Varaždin Varaždin Varaždin Varaždin Varaždin Varaždin Varaždin Varaždin 62 B 62 B 62 B 62 B 65 SB 62 B 65 SB 65 SB 24 Varaždin 60 B 12 24 Varaždin HFD Zagreb 65 SB 78 VS 12 Poštar 71 S 24 F.D. Poštar 76 VS 24 Zaboky 67 SB 12 Zaboky 77 VS 12 Zaboky 60 B 24 Zaboky 75 VS 24 Zaboky 76 VS 12 HFD Zagreb 71 S Diploma Diploma 13 Nagrada za inovaciju Posebna nagrada GLASNIK HFS 9 / 2013 Odobreni prigodni poštanski žigovi: 14 GLASNIK HFS 9 / 2013 STIGAO NAM JE HLAPIĆ ! „Ja sam šegrt Hlapić, šalje me car ako treba kome pomoći u njegovu carstu, da mu pomognem“riječi su kojima se mali postolarski naučnik predstavljao na svom putu u nepoznat svijet. Njegovo putovanje traje već stotinu godina odoljevajući svim promjenama svijeta, potičući generacije za promjenom zla u dobro, žrtvovanja za druge, praštanja, odanosti i bliskosti s cijelom prirodom, jednom rječju čovječnosti. Polaznici Male radionice filatelije FK Zagreb uputili su pismeni prijedlog Hrvatskoj pošti za izdavanje prigodne marke posvećene 100.obljetnici izdanja djela I.Brlić Mažuranić ČUDNOVATE ZGODE ŠEGRTA HLAPIĆA , iako je Program izdanja maraka za ovu godinu bio odavno završen. I kako to kod Hlapića uvijek biva USPJELI SMO. Naš maleni kao lakat, slobodan kao ptica, hrabar kao kraljević Marko, mudar kao knjiga ŠEGRT HLAPIĆ ugledao je svjetlo dana na poštanskoj marki 4.rujna o.g. U Knjižnici Špansko jug, gdje je ta priča i započela, Mala radionica filatelije FK Zagreb u suradnji s Hrvatskom poštom organizirala je svečanu promociju izdanja marke. Prostorije Knjižnice bile su gotovo pune djece, dragih gostiju i naravno kolega filatelista. Svečanost je započela čitanjem ulomka iz knjige ČUDNOVATE ZGODE ŠEGRTA HLAPIĆA i pjesmom „Kad se male ruke slože“, učenika 3.razreda OŠ Tituš Brezovački. Sve o inicijativi za izdanje marke ispričala je voditeljica Radionice gđa Željka Librić, a o realizaciji nastanka marke 15 GLASNIK HFS 9 / 2013 gđa Stela Prislan Fujs iz Ureda za korporativni razvoj i marketing HP. Predsjednik Udruge istraživača dječje književnosti dr.sc. Berislav Majhut pojasnio je značenje ovog kultnog romana kao vrh hrvatskog umjetničkog književnog stvaralaštva za djecu, kulturne činjenice s nemjerljivim značajem za hrvatsku sredinu. Nadahnut veselom raspjevanom, pravom „hlapićevom“ atmosferom, akademski slikar autor ilustracije marke Ivica Antolčić, ispričao nam je kako se zapravo u svakom od nas krije maleni Hlapić, jer svi imamo neko poslanje na ovom svijetu i moramo ga usmjeriti na ljubav prema drugima, baš onako kako je to činio Hlapić. Gospođa Stela Prislan Fujs u ime HP podjelila je svima marku i FDC, te poklon – uokvireni arčić i FDC ŠEGRT HLAPIĆ gospodinu Antolčiću i knjižničarki Knjižnice Špansko gđi Gašparin, a uokvireni plakat marke gospodinu Majhutu i knjižničarki OŠ Tituš Brezovački gđi Vasić. Podpredsjednik HFD Zagreb gospodin Jurković uručio je grafiku Ivice Antolčića voditeljici Radionice gđi Librić za postignuti uspjeh u realizaciji marke ŠEGRT HLAPIĆ. Promocija marke popraćena je prigodnom izložbom IVANA BRLIĆ MAŽURANIĆ U FILATELIJI koja će biti u Knjižnici do 25.rujna. I šećer za kraj, Hrvatska pošta počastila je djecu i sve goste velikom, finom tortom na kojoj je bila slika marke ŠEGRT HLAPIĆ. TV Jabuka snimila je prilog o promociji marke i prikazala istog dana u emisiji Serbus Zagreb, te naknadno reprizirala još dva puta. Mala Radionica filatelije bila je gost na HTV u emisiji Dobro jutro Hrvatska. Oba priloga mogu se pogledati na našoj facebook stranici : Mala radionica filatelije. Ivica Antolčić, autor ilustracije za marku i FDC, neumorno se potpisivao na marke, arčiće, FDC i prigodne omotnice. 16 GLASNIK HFS 9 / 2013 Osim prigodnog žiga prvog dana 4.9.2013. na dan izdanja marke prigodni poštanski žig bio je u uporabi i na pošti 35101 SLAVONSKI BROD, koji je pripremio HFD Slavonski Brod. Prigodni žig korišten je na dvije prigodne omotnice u izdanju HFD Slavonski Brod koje su ilustrirane naslovnicom knjige „Čudnovate zgode šegrta Hlapića“ izdane 1930. godine na češkom jeziku te plakatom predstave održane 17.4.1934. u HNK Zagreb, što izvrsno dopunjava izložak o Ivani Brlić Mažuranić. Željka Librić 17 GLASNIK HFS 9 / 2013 Udruga numizmatičara, filatelista i prijatelja starina Baranje ČLAN HFS-a OD 2007 god. tel:098 630 354 Cvjetna ulica 22 31326 DARDA MB:2206714 žr:2390001-1100344942 unfpsb@gmail.com unfpsb.googlepages. 2. BARANJA FILA-B.MANASTIR 22.11.-27.11.2013. Druga filatelistička izložba u Baranji se održava u B.Manastiru od 22.11. do 27.11.2013.Nakon prve filatelističke izložbe održane 2008.god namjera nam je po drugi puta predstaviti filatelističke izloške u Baranji.Izložba će biti promidžbenog karaktera. Predviđeno je 30-50. izlagačkih vitrina. Izložbu namjeravamo posvetiti mladima u Hrvatskoj filateliji.Grupaciji koja je budućnost Hrv.filatelije,i koja zaslužuje da se potiče u radu i izlaganju filatelističkog materijala. Izložbu namjeravamo održati u prostoru centra za kulturu B.Manastira,prostoru gdje smo održali i prvu fiatelističku izložbu. Pozivamo sve zainteresirane da se odazovu na naš poziv za sudjelovanjem i na taj način uveličaju našu filatelističku izložbu predviđenu za drugu polovicu Studenog u Baranji. Predsjednik unfpsb Dražen Bartolović 18 GLASNIK HFS 9 / 2013 2.BARANJA FILA IZLOŽBENI PROSTOR CENTAR ZA KULTURU B.MANASTIR, 22-27.STUDENI 2013. PRIJAVNICA ZA IZLAGANJE IME I PREZIME ADRESA ČLAN DRUŠTVA TEL,E-MAIL NAZIV IZLOŠKA BROJ LISTOVA I BROJ VITRINA KRATAK OPIS IZLOŠKA DATUM VLASTORUČNI POTPIS IZLOŠKE SLATI NA ADRESU: -------------------------------------------------------------------------------------------------UDRUGA NUMIZMATIČARA FILATELISTA I PRIJATELJA STARINA BARANJE CVIJETNA 22 31326 DARDA Zaprimanje izložaka do 15.11.2013. 19 GLASNIK HFS 9 / 2013 Skinuto sa internet stranice: www.posta.hr GLJIVE - Jestive gljive gljive Marke su izdane u zajedničkom arku od 12 maraka, a Hrvatska pošta izdala je i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC). Broj: 913 GLJIVE - Velika sunčanica Sunčanica je opće poznata vrsta gljive koja raste diljem svijeta. Jestiva je i izvrsne kakvoće, a može se upotrebljavati samo klobuk jer je stručak vlaknast i tvrd. Vrijednost: 4,6 HRK Nataša Odak, dizajnerica iz Zagreba Dizajn: Veličina: 31,24 mm x 35,50 mm bijeli, 102g, gumirani Papir: Zupčanje: češljasto, 14 višebojni offset Tisak: "Zrinski" - Čakovec Tiskara: Datum izdanja:03.09.2013. Naklada: 100.000 primjeraka po motivu Velika sunčanica (sunčanica) lat. Macrolepiota procera (Scop. ex Fr.) Singer Sunčanica je gljiva vrlo zanimljiva izgleda koja, dok još nije sasvim razvijena, nalikuje na bubnjarske udaraljke zbog čega je Talijani zovu maza da tamburo. Kada se posve razvije, podsjeća na suncobran, pa je naši jadranski susjedi nazivaju i parasole. Slovence opet podsjeća na veliki kišobran - zato je zovu orijaški dežnik - u Njemačkoj se naziva Parasol ili Riesenschirmling, Ćesi je zovu bedl’a vysoká, a Francuzi imaju više naziva za sunčanicu: coulemelle, St. Michel, parasol, nez de chat i druge. Iz brojnih navedenih imena možemo zaključiti da je sunčanica opće poznata, široko rasprostranjena vrsta. S obzirom na sustav prehrane i života sunčanica spada u saprofite jer joj za razvoj služi mrtva organska tvar. To znači da hranu nalazi na otpalom lišću, iglicama i raspadnutim ostatcima drveća u listopadnim, crnogoričnim i miješanim šumama te šumarcima, kao i uz rubove šuma, a može rasti i na livadama i pašnjacima desetke metara dalje od rubova šuma. U Hrvatskoj je vrlo česta i opće poznata vrsta, pa je ljubitelji gljiva rado sakupljaju. Unutar roda Macrolepiota postoji još mnoštvo sličnih, ali rastom manjih sunčanica s kojima se velika sunčanica lako može zamijeniti. Nedovoljno stručni sakupljači zamjenjuju je s prostranom sunčanicom (Macrolepiota prominens), nježnom sunčanicom (Macrolepiota gracilenta), konradovom sunčanicom (Macrolepiota konradii), kuštravom sunčanicom (Macrolepiota rhacodes) itd. Nasreću, sve navedene slične vrste sunčanica jestive su, stoga ako se i međusobno zamijene, nema opasnosti od trovanja. Velikoj sunčanici međutim sliče i otrovne velike sunčanice, primjerice otrovna sunčanica (Macrolepiota venenata) i pilatova sunčanica (Macrolepiota rhacodes var. hortensis) kojima, za razliku od velike sunčanice, meso na zraku (presjeku) pocrveni. Sve male sunčanice, one čiji promjer klobuka nije veći od pet do šest centimetara, primjerice kestenjasta štitarka (Lepiota castanea), mesnatosmeđa štitarka (Lepiota bronneoincarnata), plavo-ružičasta štitarka (Lepiota lilacea), mesnatocrvenkasta štitarka (Lepiota helveola), crvenkasta štitarka (Lepiota subincarnata) i smrdljiva štitarka (Lepiota cristata) vrlo 20 GLASNIK HFS 9 / 2013 su otrovne ili smrtonosne. Osnovne morfološke odlike sunčanice prilično su karakteristične i lako se pamte. Ne smije se međutim nikada smetnuti s uma činjenica da nedovoljno iskusni sakupljači gljiva često pogriješe i otruju cijelu obitelj. Klobuk velike sunčanice može narasti 10 do 30 cm širok te ispočetka ima oblik polukugle ili jaja, a zatim se pravilno raširi. Sredina klobuka tupo je ispupčena, tvrda i tamno smeđa. Temeljna boja klobuka je sivo-smeđa, a cijela površina prekrivena je pustenim nitima i velikim smeđim ljuskama. Listići ispod klobuka (himenij) gusti su, bijeli i mekani te se do stručka drže za ovratnik (collarium), pa su zbog toga odmaknuti od stručka otprilike 1,5 mm. Stručak može biti visok 20 do 40 cm, vitak je, valjkast, vlaknast, u sredini je cjevasto šupalj i tvrd. Na osnovi je gomoljasto zadebljan i po cijeloj dužini zmijoliko smeđe išaran. Na gornjem dijelu stručka nalazi se dvostruki debeli vjenčić koji se može pomicati po stručku gore-dolje poput prstena na ruci. Meso velike sunčanice bijelo je i mekano te na zraku (presjek) ne mijenja boju. Miris ima ugodan, okus je dobar i podsjeća na lješnjak. Spore su eliptične, a otrusina je bijela. Meso klobuka u kontaktu s fenolom odmah postane smeđe, a u kontaktu s gvajakolom ubrzo postane plavo-zeleno. Velika sunčanica jestiva je gljiva izvrsne kakvoće. Može se upotrebljavati samo klobuk jer je stručak vlaknast i tvrd, stoga i teško probavljiv. Ova se gljiva može pripremati na različite načine, a panirani klobuk prava je poslastica. Prof.dr.sc.Romano Božac 21 GLASNIK HFS 9 / 2013 Broj: 914 GLJIVE - Bijeli i crni tartuf Oba tartufa spadaju u gurmanske specijalitete. Pripremaju na različite načine, a najbolji su sirovi jer tada u jelima zadrže svoj osebujan miris zbog kojeg i jesu najskuplje gljive na svijetu. Vrijednost: 4,6 HRK Nataša Odak, dizajnerica iz Zagreba Dizajn: Veličina: 31,24 mm x 35,50 mm bijeli, 102g, gumirani Papir: Zupčanje: češljasto, 14 višebojni offset Tisak: "Zrinski" - Čakovec Tiskara: Datum izdanja:03.09.2013. Naklada: 100.000 primjeraka po motivu Bijeli tartuf lat. Tuber magnatum Pico Crni tartuf lat. Tuber melanosporum Vittadini Tisuće vrsta gljiva živi samo u simbiozi s različitim biljkama (tzv. mikoriza, od grč. mykes, gljiva, i rhiza, korijen). U tu veliku skupinu simbionata spadaju i sve vrste tartufa. Ove podzemne gljive formiraju s korijenom biljaka ektomikorizu kod koje micelij tartufa obavija primarne korjenčiće biljaka i stvara mikoklenu ili omotač. Kod ovog tipa mikorize micelij ulazi u međustanične prostore korjenčića biljaka i stvara Hartigovu mrežicu kojom se uspostavlja izravna uzajamna veza s biljkom. Bijeli tartuf raste u simbiozi s brojnim vrstama biljaka: hrastom, lipom, topolom, vrbom i lijeskom, dok crni tartuf živi u simbiozi s hrastom meduncem, crnim grabom, lijeskom i različitim vrstama borova. Osim simbioze, za uspješan rast tartufa vrlo je važna kakvoća tla. Bijeli tartufi i crni tartufi imaju osobite zahtjeve glede kiselosti tla, koja mora biti lužnata (pH 7,5 - 8,4). Usto, tlo mora imati visok sadržaj kalcijeva karbonata (CaCO3), odgovarajući odnos ugljika i dušika (C/N) te nizak sadržaj organske tvari, što su također važni činitelji za rast tartufa. Bijeli tartuf raste u Hrvatskoj uz sve tokove rijeka (Mirna, Raša, Pazinčica, Zrmanja, Cetina, Neretva, Sava, Una, Kupa, Bosut). Osim toga, raste i u Italiji, Rumunjskoj, Bugarskoj, Makedoniji, Srbiji i Albaniji. Crni tartuf za svoj razvoj zahtijeva pjeskovito-šljunkovito tlo, a prema dostupnim podatcima raste u Španjolskoj, Francuskoj, Italiji, Hrvatskoj, Srbiji, Bugarskoj, Makedoniji i Albaniji. Plodište bijelog tartufa ima prilično nepravilan oblik i naraste u prosjeku od dva do šest centimetara široko, ali može biti i mnogo veće. U Gologoričkom Dolu kod Pićna u Istri nađen je primjerak bijelog tartufa težak 1,31 kg i takav je našao mjesto u Guinessovoj knjizi rekorda. Kao i kod drugih vrsta gljiva, sakupljači zamjenjuju bijeli tartuf s borchijevim tartufom (Tuber borchii), koji raste od kraja rujna do ožujka po listopadnim i crnogoričnim šumama i preferira južne padine neutralnih tala. Crni tartuf može se zamijeniti s nizom sličnih vrsta crnih tartufa koji rastu u isto vrijeme i na istom staništu. Prije svega spomenimo ljetni tartuf (Tuber aestivum), koji raste ljeti, zatim zimski crni tartuf (Tuber brumale), koji raste od početka studenog do kraja ožujka, a zamjenjuje se i s crijevolikim tartufom (Tuber mesentericum), koji raste na istom staništu kao i crni tartuf. Osim površnosti, opasnosti nema jer su svi navedeni crni tartufi jestivi. Crni tartuf ima pravilnije plodište od bijelog tartufa, a može biti okruglasto ili gomoljasto, površina je crnkasta i grubo bradavičava. Prostori među bradavicama su na osnovi kod mlađih primjeraka izrazito smeđe-crvenkasti. Na presjeku plodišta vidi se gleba smeđe-crvenkaste boje isprepletena brojnim sterilnim bijelim račvastim žilicama. Miris glebe je karakterističan, prodoran i vrlo ugodan. Bijeli tartuf ima bjelkasto-slamnatu boju ili je svijetlo oker, a katkad ima i zelenkastu nijansu boje. Na presjeku plodišta vidi se kompaktna gleba (meso), koja je isprva bijela, a kada sazriju askospore, postane 22 GLASNIK HFS 9 / 2013 svijetlo smećkasta do oker smeđa i mramorirana je s brojnim bjelkastim sterilnim venama (žilicama). Miris tartufa vrlo je karakterističan i jak te podsjeća na plin metan ili na fermentirani sir. Oba tartufa spadaju u razred Ascomycetes jer se spore kojima se razmnožavaju stvaraju u askusima ili mješinicama. Bijeli tartuf ima žuto-smeđe i široko eliptične spore s mrežasto-alveolarnim ornamentom, dok crni tartuf ima tamnosmeđe-crnkaste eliptične spore sa šiljatim ornamentom. I bijeli tartuf i crni tartuf svrstavaju se u gurmanske specijalitete, a kapitalni primjerci bijelog tartufa postižu na dražbama vrtoglave cijene, i do 245 000 eura. Tartufi se pripremaju na različite načine, a najbolji su sirovi jer tada u jelima zadrže svoj osebujan miris zbog kojeg i jesu najskuplje gljive na svijetu. Broj: 915 GLJIVE - Kraljevski vrganj Kraljevski vrganj je zbog prekrasne karmin crvene boje klobuka istinski kralj među vrganjevkama. Ova izvrsna jestiva gljiva nije u hrvatskim krajevima bogzna kakva rijetkost, dok je u sjevernim krajevima Europe veliki gljivarski događaj kad se nađe. Vrijednost: 4,6 HRK Nataša Odak, dizajnerica iz Zagreba Dizajn: Veličina: 31,24 mm x 35,50 mm bijeli, 102g, gumirani Papir: Zupčanje: češljasto, 14 višebojni offset Tisak: "Zrinski" - Čakovec Tiskara: Datum izdanja:03.09.2013. Naklada: 100.000 primjeraka po motivu Kraljevski vrganj (kraljevka) lat. Boletus regius Krombholz Kraljevski vrganj je zbog prekrasne karmin crvene boje klobuka istinski kralj među vrganjevkama, odnosno unutar gljiva roda Boletus. Osim toga, svoju ljepotu ističe i krasnom žutom bojom cjevčica na trusištu i stručku, koji je po cijeloj dužini prekriven finom istaknutom mrežicom jednake žute boje. Ova izvrsna jestiva gljiva nije u hrvatskim krajevima bogzna kakva rijetkost, dok je u sjevernim krajevima Europe veliki gljivarski događaj kad se nađe. U Gorskom kotaru je zbog oštrije klime i viših predjela također prava rijetkost, dok je u zagrebačkoj okolici, slavonskim šumama, Lici i južnim krajevima dosta česta vrsta. Nedovoljno stručni sakupljači gljiva kraljevski vrganj zamjenjuju sa sličnim, ljupkim vrganjem (Boletus speciosus), koji ima vrlo sličnu boju klobuka i stručka. Također se zamjenjuje sa šiljatonogim vrganjem (Boletus appendiculatus), koji ima istu krasnu žutu boju trusišta (cjevčice) i stručka na kojem se ističe žuta mrežica. Spomenute dvije vrste gljiva međutim bitno se razlikuju od kraljevskog vrganja po tome što ozlijeđeno trusište (cjevčice), površina stručka i meso na presjeku plodišta mijenjaju boju i poplave. Kraljevski vrganj ne mijenja boju ni cjevčica, ni stručka, ni mesa plodišta, već ako se na tim mjestima nagnječi, i dalje zadržava krasnu žutu boju. Kraljevski vrganj ima još jednu vrlo karakterističnu odliku jer su na osnovi stručka redovito vidljive crvene mrlje koje nastaju nakon nagrizanja crva ili nekih drugih nametnika. Brojne druge vrste vrganja mogu bojom klobuka sličiti kraljevskom vrganju, primjerice dupainov vrganj (Boletus dupaini), purpurnožuti vrganj (Boletus rhodoxanthus), vučji vrganj (Boletus lupinus) i tamnopurpurni vrganj (Boletus rhodopurpureus), koji listom imaju crveno ili crvenkasto trusište (cjevčice) i stručak te njihovo meso na presjeku naglo i jako poplavi po čemu se bitno razlikuju od kraljevskog vrganja. Klobuk kraljevskog vrganja može narasti 5 do 15 cm široko, prilično je mesnat ili, kako kaže Blagaić, vanjkušast. Dok je gljiva vrlo mlada, klobuk ima polukružan oblik, a potom postaje konveksan ili malo zaravnan. Površina klobuka je po suhom vremenu prašnjava i suha, a ističe se prekrasnom karmin 23 GLASNIK HFS 9 / 2013 crvenkastom bojom s blago istaknutim ljubičastim tonom ispod koje proviruje žuta podloga. Cjevčice (rupice) su zlatnožute, pod starost naginju na uljanu boju, završavaju u pazušcu do stručka i na pritisak ne mijenjaju zlatnožutu boju. Stručak može biti visok 5 do 15 cm, ima valjkast oblik, na osnovi je redovito zadebljan i često gotovo pravokutno zavijen. Ispod klobuka je zlatnožut s istaknutom mrežicom jednake boje, a po dužini može mjestimice biti crveno mrljav, a na samoj osnovi često je crven kao krv. Meso ima tvrdu konzistenciju i žutu boju, ispod kožice klobuka je blago crvenkasto, a na osnovi stručka crvenkasto. Na presjeku cijelog plodišta meso ne mijenja boju, jedino je ispod kožice klobuka jedva vidljiv plavkasti ton. Spore imaju vretenast oblik, kao i kod drugih gljiva iz roda Boletus, a otrusina ili masa spora je maslinastosmeđa. Miris i okus kraljevskog vrganja vrlo su ugodni, izvrsne je kakvoće, a zbog konzistencije mesa smatra se boljim od običnoga crnogoričnog vrganja (Boletus edulis), raspucanog vrganja (Boletus reticulatus) i borovog vrganja (Boletus pinophilus). Kraljevski vrganj raste ljeti i početkom jeseni u listopadnim šumama skupno ili pojedinačno. Tradicionalno je najbolji ako se poprži na crvenom luku, ulju i maslacu te mu se dodaju umućena jaja, sol i malo papra. Prof.dr.sc.Romano Božac Broj: null GLJIVE Žig prvog dana je u uporabi 03. i 04.09.2013. u poštanskom uredu 10101 Zagreb. Datum izdanja:03.09.2013. Žig prvog dana je u uporabi 03. i 04.09.2013. u poštanskom uredu 10101 Zagreb. Vrsta: Omotnica prvog dana 24 GLASNIK HFS 9 / 2013 Marka je izdana u arčiću od 9 maraka, a Hrvatska pošta izdala je i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC). Broj: 916 ČUDNOVATE ZGODE ŠEGRTA HLAPIĆA Današnjem naraštaju koji drhti nad sudbinama različitih virtualnih junaka nije teško shvatiti da se i povijest sastoji od stvarnih i imaginarnih bića. Jedno od takvih za hrvatsku je povijest šegrt Hlapić. Vrijednost: 3,1 HRK Sabina Rešić, slikarica i dizajnerica iz Zagreba Dizajn: Veličina: 35,5 x 42,6 mm bijeli, 102g, gumirani Papir: Zupčanje: češljasto, 14 višebojni offset Tisak: "Zrinski" - Čakovec Tiskara: Datum izdanja:04.09.2013. Naklada: 100.000 Čudnovate zgode šegrta Hlapića roman je za djecu najistaknutije hrvatske književnice, Ivane Brlić Mažuranić (1874. - 1938.). Unuka prvoga hrvatskog bana pučanina, pjesnika Ivana Mažuranića, odrasla je u svijetu duhovnog stvaralaštva, a i udala se u jednako tako staru i intelektualnu obitelj Brlićevih u Slavonskom Brodu. Literaturu je počela pisati za vlastitu djecu, ali je ubrzo prepoznata najprije u hrvatskoj književnosti, a zatim su joj djela prevedena na četrdeset svjetskih jezika. Bila je kandidatkinja za Nobelovu nagradu, a nosila je nadimak Hrvatski Andersen. Šegrt Hlapić postolarski je naučnik, siroče prepušteno zlovolji majstora Mrkonje i tihoj dobroti njegove žene. Kad majstorova nepravednost prevrši mjeru, Hlapić pobjegne u svijet, a za njim i pas Bundaš. U nekoliko kratkih i beskrajnih dana, u svijetu u kojemu nije bilo teško doprijeti do daljine - odmah na izlazu iz grada - Hlapić upoznaje mnoge dobre i zle ljude i svojom čovječnošću zahvaća u njihove sudbine čineći ih uvijek boljima. Na putu mu se dogodi susret s djevojčicom iz cirkusa, Gitom, i njezinom papigom. Nakon brojnih pustolovina otkrije se da je Gita zapravo Marica, davno oteta kći majstora Mrkonje. Pretvoren zahvalnošću i srećom u drugog čovjeka, majstor i Marici i Hlapiću pruži roditeljski dom. A u dalekoj budućnosti Hlapić i Gita - kako će je on zauvijek zvati - osnuju svoju obitelj i budu dobri vlastitoj djeci i malim šegrtima. Današnjem naraštaju koji drhti nad sudbinama različitih virtualnih junaka nije teško shvatiti da se i povijest sastoji od stvarnih i imaginarnih bića. Jedno od takvih za hrvatsku je povijest šegrt Hlapić. Već stotinu godina, otkad ga je izmislila Ivana Brlić Mažuranić, on sudjeluje u odrastanju djece i čuva čarolije djetinjstva u odraslim dušama. Kako je to postolarski šegrt, dječak Hlapić, uspio odoljeti cijelom stoljeću u kojemu se svijet toliko promijenio? Svijet u kojemu Hlapić živi mali je svijet. U njemu je sve nadohvat ruke i poznato. No približivši se, kao povećalom, nad taj sitni inventar od svakoga dana, nad tronožac, šilo, klip kukuruza, plavu zvijezdu naslikanu na kućici, papigu, čizmice…, Ivana Brlić Mažuranić otkriva čudesne dimenzije toga naizgled poznatog; beskrajne međuprostore i međuvrijeme malih koraka; mogućnost da se s nekoliko običnih kretnji i stvari učini čudo - poput pojave Gite, psa Bundaša i papige na cvijećem urešenim kolicima. Jednostavnosti prikazanog svijeta odgovara jednostavnost riječi. Kao i u Pričama iz davnine i u Bajkama i basnama, Ivana Brlić Mažuranić najdublja životna iskustva, najteže sročive istine kazuje najizravnijim rečenicama i slikama. To je dar koji je dan samo najvećima. Solidarnost, opraštanje, žrtva za druge, odanost, bliskost s cijelom prirodom (koja se u ovom slučaju zove Bundaš) pokreću Hlapićev lik. Cijela priča, odlično konstruirana kao mali kriminalni roman, funkcionira na oprugu dobrote. I ta je opruga zarazna, povlači za sobom svakoga. A laka krilca koja su dana nimalo lakim lekcijama proizlaze iz 25 GLASNIK HFS 9 / 2013 nježnog i prozračnog humora što se provlači knjigom od prve do posljednje rečenice. Uspjehu i čitljivosti Čudnovatih zgoda šegrta Hlapića pridonosi svakako i modernost tempa kojim ga je Ivana Brlić Mažuranić komponirala. Smjenjivanje njegovih brzopoteznih slika ima nešto sukladno s naravi današnjih medija. Nikakve suvišne pričljivosti; jasnoća svake crte; logika razvoja radnje; zatvaranje svakoga načetog motiva; sretan završetak duboko motiviran moralnim zaslugama likova - sve to održava knjigu u konkurenciji tehnički nadmoćnijih sredstava pripovijedanja. Jer najsugestivniji medij je vlastita mašta koju autorica tako intenzivno angažira. Svaki naš dom, svaki naš dan, gledan iz Hlapića i uz Hlapića, postaje moguće poprište čuda i pustolovina u kojima bez ljubavi prema drugim bićima nema ni uspjeha ni nagrade. Šegrt Hlapić navršio je prvih stotinu godina. Hrvatska pošta želi nam njegov sretan rođendan. Željka Čorak 26 GLASNIK HFS 9 / 2013 ČUDNOVATE ZGODE ŠEGRTA HLAPIĆA Žig prvog dana je u uporabi 04. i 05.09.2013. u poštanskom uredu 10101 Zagreb. Datum izdanja: 04.09.2013. Vrsta: Omotnica prvog dana TEODOR PEJAČEVIĆ – VITEZ SUVERENOG MALTEŠKOG VOJNOG REDA Vrsta: Prigodni poštanski blok Prigodni poštanski blok čini jedna marka, a Hrvatska pošta izdala je i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC). Ovaj prigodni blok Hrvatske pošte zajedničko je izdanje Republike Hrvatske i Suverenog jeruzalemskog, rodoskog i malteškog vojnog hospitalnog reda svetog Ivana u prigodi 20. obljetnice uspostave diplomatskih odnosa. Broj: 917 TEODOR PEJAČEVIĆ – VITEZ SUVERENOG MALTEŠKOG VOJNOG REDA Suvereni malteški vojni red izrastao je na baštini i duhu viteškog redovničkog reda hospitalaca. Sami početci sežu u 1048. godinu kada je egipatski kalif dopustio hospitalcima, zvanim i ivanovcima, da pruže skrb siromašnima, bolesnima i ozlijeđenim hodočasnicima. 27 GLASNIK HFS 9 / 2013 Vrijednost: 11 HRK Ivana Vučić i Tomislav-Jurica Kačunić, dizajneri iz Zagreba Dizajn: Fotografija: pravo na objavu ustupila Galerija likovnih umjetnosti, Osijek Veličina: 29,82 mm x 35,50 mm (blok: 63,40 mm x 96,50 mm) bijeli, 102g, gumirani Papir: Zupčanje: češljasto, 14 višebojni offset Tisak: "Zrinski" - Čakovec Tiskara: Datum izdanja:18.09.2013. Naklada: 35.000 Suvereni malteški vojni red izrastao je na baštini i duhu viteškog redovničkog reda hospitalaca. Sami početci sežu u 1048. kada je egipatski kalif dopustio hospitalcima, zvanim i ivanovcima, da pruže skrb siromašnima, bolesnima i ozlijeđenim hodočasnicima. Nakon križarskog zauzeća Jeruzalema 1099., pod vodstvom brata Gerarda, prvog velikog meštra Reda i blaženika, oblikovala se prava viteška redovnička zajednica. Papa Paskal II. je bulom Pie postulatio voluntatis od 15. veljače 1113. priznao Red svetoga Ivana od Jeruzalema i stavio ga pod zaštitu Svete Stolice. Redovnička zajednica bolničara postaje od tada laički vjerski red koji je uskoro preuzeo brigu, ali i vojnu zaštitu svih oboljelih i siromašnih hodočasnika, kao i bolnica u Svetoj zemlji. Nakon pada Svetog Ivana od Akre, posljednjega kršćanskog uporišta u Svetoj zemlji, 1291. Red se povlači na Cipar, zatim 1310. na Rodos te konačno 1530. na Maltu, koju je trebao napustiti 1798. nakon Napoleonova zauzeća. Od 1834. sjedište Reda je u Rimu gdje mu je zajamčena eksteritorijalnost. Fra Matthew Festing je 79. veliki meštar i princ Malteškog reda čije je geslo: obrana vjere i pomoć siromašnima. Od viteških redova, osim Malteškog reda, Sveta Stolica priznaje još samo Viteški red Svetoga Groba Jeruzalemskog. Uz potporu čak 80.000 dobrovoljaca i 25.000 liječnika, medicinskih sestara i drugog osoblja 13.500 vitezova i dama djeluje u 120 država svijeta pružajući pomoć svim ugroženim ljudima bez obzira na njihovu rasu i vjeru u prirodnim katastrofama, u ratnim područjima, kao i u najsiromašnijim zemljama. Djelovanje Malteškog reda u Hrvatskoj bilo je intenzivno u vrijeme Domovinskog rata. Posebno se istaknuo u pomoći Vukovaru, ali i u medicinskom zbrinjavanju ratnih žrtava i izbjeglica. U Hrvatskoj od 1993. djeluje i Hrvatska malteška služba koja posebice skrbi o djeci i mladima s posebnim potrebama. Nazočnost malteških vitezova na hrvatskim prostorima seže daleko u prošlost. Prvi ih u drugoj polovini XII. stoljeća dovodi u hrvatske krajeve bosanski ban Borić darivajući im zemljišne posjede. Na hrvatskom tlu ostaju do XVII. stoljeća kao Vranski priorat. Jedan od hrvatskih malteških vitezova bio je hrvatski ban (1903. – 1907.) Teodor grof Pejačević Virovitički (1855. – 1928.), koji je poput svog oca Ladislava grofa Pejačevića, hrvatskog bana, postao malteškim vitezom 1884. o čemu svjedoči orden Malteškog reda (bijeli križ sa osam krakova) koji na slici nosi oko vrata. Malteški vitez postat će i njegov stariji sin Marko VI. Claude Grbeša Žig prvog dana je u uporabi 18. i 19. 09. 2013. u poštanskom uredu 10101 Zagreb. Datum izdanja: 18.09.2013 28 GLASNIK HFS 9 / 2013 Vrsta: Omotnica prvog dana Datum izdanja: 18.09.2013. Prigodna dopisnica izdana je povodom izložbe LIKOVNA BAŠTINA OBITELJI PEJAČEVIĆ. Motiv: Obitelj Pejačević u perivoju virovitičkog dvorca. Datum izdanja: 10.09.2013. Marke su izdane u arčićima od 10 maraka, a Hrvatska pošta izdala je i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC). Broj: 918 SVJETIONICI 2013 - Pločica Pločica 43° 01,8' N / 016° 49,2' E O ljepotama turističke ponude Pločice i njezina podmorja objavili su reportaže mnogi ugledni europski i američki turistički časopisi, a o njima će sada svjedočiti i ova poštanska marka. Vrijednost: 4,6 HRK Orsat Franković, dizajner iz Zagreba Dizajn: 29 GLASNIK HFS 9 / 2013 Fotografija: Andrija Carli Veličina: 48,28 x 29,82 mm bijeli, 102g, gumirani Papir: Zupčanje: češljasto, 14 višebojni offset Tisak: "Zrinski" - Čakovec Tiskara: Datum izdanja:26.09.2013. Naklada: 100.000 Pločica 43° 01,8’ N / 016° 49,2’ E Premda je riječ o jednom otočiću, veći, zapadni, dio ribari i danas nazivaju Velika Pločica, a istočni dio Mala Pločica. Zimi tek koji metar široki kopneni hrbat, što spaja dva dijela otočića, često plave valovi koji udaraju s obiju strana. Otočić se nalazi šest nautičkih milja južno od otoka Hvara, a tek je koju milju kraća plovidba do otoka Šćedra na sjeverozapadnom horizontu. Položaj otočića bio je idealan za pomorsku signalizaciju u prometnom morskom koridoru koji spaja Pelješki kanal i Korčulanski kanal. Zbog te je činjenice Austro-Ugarska 1887. godine na najvišem, zapadnom, dijelu tada potpuno golog otoka sagradila svjetionik. Tamarise, smokve i masline zasadili su poslije na otoku službujući svjetioničari. Kula sa svjetlom postavljena je u pročelju jednokatne svjetioničarske zgrade, dok je prostrana unutrašnjost površine 165 četvornih metara. Zgradu okružuje prostrano kameno dvorište koje opasuje stari zid. Iz dvorišta vodi kroz autohtono grmoliko mediteransko raslinje uređen puteljak do malenog mandraća na sredini sjeverne obale otočića. Ondje, u jedinoj otočnoj zavjetrini od snažnih južnih i zapadnih vjetrova, nalazi se istezalište za brodicu i hangar. Kada bi pojačali vjetrovi, to je bilo mjesto u koje su svjetioničari sklanjali brodicu, svoje jedino sredstvo veze s civilizacijom, do četiri nautičke milje udaljene Prigradice na sjevernoj obali Korčule. Nekadašnje bogatstvo podmorja Pločice zabilježeno je u narodnim predajama najstarijih živućih ribara s Korčule. Nekada su ondje svjetioničari izvlačili prepune mreže škarpina i kirnja. Na Pločici se naraštajima rađalo, živjelo i umiralo. Ondje su svjetioničari živjeli sa svojim obiteljima, prehranjujući se ulovljenom ribom i poljoprivrednim plodovima uzgojenim u zemljom škrtim vrtačama, koje su opasali suhozidima. U jednoj sobi svjetioničarske zgrade rođeno je dijete, jer se zbog hidrometeoroloških neprilika nije moglo preko Kanala, do Korčule; u drugoj je sobi umorne oči posljednji put sklopio jedan službujući svjetioničar. Na središnjem dijelu južne obale otočića stoji stoljetni kameni križ, spomen na pogibiju ribara na hridima pod njim. S istočnog ruba otočića mogu se promatrati ljepotom jedinstveni zalasci sunca. Ono ponire u plavetnilo na obzoru, uz obrise stoljetne svjetioničarske zgrade, odakle svjetlosni snop usmjerava brodove u plovidbi, lijevo i desno od Pločice, koja samuje u plavom prostranstvu. Svjetionik je restauriran prema izvornim nacrtima ujesen 2001. godine, otkada je i turistički valoriziran. U zgradi su uređena dva udobna turistička apartmana u kojima može boraviti 14 osoba. O ljepotama turističke ponude Pločice i njezina podmorja objavili su reportaže mnogi ugledni europski i američki turistički časopisi, a o njima će sada svjedočiti i ova poštanska marka. prof. dr. sc. Neven Šerić Broj: 919 SVJETIONICI 2013 - Stončica Stončica 43° 04,4' N / 016° 15,6' E Svjetioničarska zgrada neobična je i ne nalikuje ni jednoj drugoj na istočnoj obali Jadrana. Zbog važnoga strateškog položaja, zgrada je imala i funkciju vojarne, a zbog obrambenih razloga ukopana je u čvrste stijene rta. Vrijednost: 5,8 HRK Orsat Franković, dizajner iz Zagreba Dizajn: Fotografija: Andrija Carli Veličina: 48,28 x 29,82 mm bijeli, 102g, gumirani Papir: Zupčanje: češljasto, 14 višebojni offset Tisak: "Zrinski" - Čakovec Tiskara: Datum izdanja:26.09.2013. Naklada: 100.000 Stončica 43° 04,4’ N / 016° 15,6’ E 30 GLASNIK HFS 9 / 2013 Veliku svjetioničarsku zgradu na sjeveroistočnom rtu otoka Visa krasi jedna od najviših jadranskih kula. Kupola sa svjetlom od svoje je gradnje među najvažnijim svjetlokazima u okolnom akvatoriju. Značenje plovnog puta kroz uvijek neugodan Viški kanal odredilo je dužinu svjetlosnog snopa Stončice, koji ima 17 nautičkih milja. Svjetionik je danas važan i zbog gustoga noćnog nautičkog prometa u ovom dijelu Jadrana. Privjetrine i uvale otoka Visa često su i u noćnoj navigaciji ciljana zakloništa na plovidbenim rutama iz smjera Hvara, Korčule i Lastova. Rt Stončica, prema kojem je nazvan svjetionik, izbočen je u morsko plavetnilo te je do gradnje svjetionika bio velik rizik u noćnoj plovidbi. Svjetionik je podignut 1865. godine na rtu koji dijeli uvale Stončice, zapadno od njega, i uvalu Smokova mala, s istočne strane. Svjetioničarska zgrada neobična je i ne nalikuje ni jednoj drugoj na istočnoj obali Jadrana. Zbog važnoga strateškog položaja zgrada je imala i funkciju vojarne, a zbog obrambenih razloga ukopana je u čvrste stijene rta. Unutrašnjost zgrade ima 250 četvornih metara površine, a u njezinim dugim hodnicima jezivo odjekuju i vlastiti koraci. Prema rasporedu prostorija prepoznaje se arhitektura starih austrijskih vojarni. Uz glavnu zgradu su pomoćni objekti u kojima se nekada čuvalo streljivo i granate, a danas je u njima uređena autohtona dalmatinska konoba. Svjetionik je danas spojen na otočnu električnu mrežu. U staroj cisterni i danas se sakuplja kišnica jer starom cestom do Visa ima osam kilometara, pa svjetioničari odlaze u mjesto tek kada im ponestane namirnica. Pristan na kojem su nekada iskrcavani kameni blokovi za gradnju svjetionika nalazi se u zapadnoj privjetrini rta. Od njega se stazom dugom pedesetak metara stiže u dvorište svjetionika. U posjet svjetioničarima Stončice oduvijek navraćaju ribari i nautičari iako u akvatoriju Stončice svakodnevno pušu snažni vjetrovi; noću je čest sjeveroistočnjak, a od podneva jačaju vjetrovi iz zapadnih smjerova. U poslijepodnevnim satima, kada ljeti zapuše maestral, istočno od rta su privjetrine i sigurna sidrišta. Okolni akvatorij rta Stončica groblje je potopljenih brodova iz povijesnih bitaka koje su se ondje odigrale i prije gradnje svjetionika. Jedna velika pomorska bitka vodila se 1866. godine, nedugo nakon dovršetka gradnje svjetionika, kada su se sukobile pomorske flote Italije i Austro-Ugarske. Komandnim brodom austrougarske flote zapovijedao je admiral Tegetthoff koji je „klinastim obuhvatom” porazio talijansku flotu čije olupine i danas leže razbacane po morskom dnu. Svjetionik i svjetioničari na rtu Stončica i dalje odolijevaju valovima i vjetru, koji se smiruje tek u suton s prvim bljeskom s visoke kule dok nebo prekriva zvjezdana čipka uspomena na pomorske bitke nekih prošlih vremena. prof. dr. sc. Neven Šerić Broj: 918 SVJETIONICI 2013 - Pločica Pločica 43° 01,8' N / 016° 49,2' E O ljepotama turističke ponude Pločice i njezina podmorja objavili su reportaže mnogi ugledni europski i američki turistički časopisi, a o njima će sada svjedočiti i ova poštanska marka. Vrijednost: 4,6 HRK Orsat Franković, dizajner iz Zagreba Dizajn: Fotografija: Andrija Carli Veličina: 48,28 x 29,82 mm bijeli, 102g, gumirani Papir: Zupčanje: češljasto, 14 višebojni offset Tisak: "Zrinski" - Čakovec Tiskara: Datum izdanja:26.09.2013. Naklada: 100.000 Pločica 43° 01,8’ N / 016° 49,2’ E 31 GLASNIK HFS 9 / 2013 Premda je riječ o jednom otočiću, veći, zapadni, dio ribari i danas nazivaju Velika Pločica, a istočni dio Mala Pločica. Zimi tek koji metar široki kopneni hrbat, što spaja dva dijela otočića, često plave valovi koji udaraju s obiju strana. Otočić se nalazi šest nautičkih milja južno od otoka Hvara, a tek je koju milju kraća plovidba do otoka Šćedra na sjeverozapadnom horizontu. Položaj otočića bio je idealan za pomorsku signalizaciju u prometnom morskom koridoru koji spaja Pelješki kanal i Korčulanski kanal. Zbog te je činjenice Austro-Ugarska 1887. godine na najvišem, zapadnom, dijelu tada potpuno golog otoka sagradila svjetionik. Tamarise, smokve i masline zasadili su poslije na otoku službujući svjetioničari. Kula sa svjetlom postavljena je u pročelju jednokatne svjetioničarske zgrade, dok je prostrana unutrašnjost površine 165 četvornih metara. Zgradu okružuje prostrano kameno dvorište koje opasuje stari zid. Iz dvorišta vodi kroz autohtono grmoliko mediteransko raslinje uređen puteljak do malenog mandraća na sredini sjeverne obale otočića. Ondje, u jedinoj otočnoj zavjetrini od snažnih južnih i zapadnih vjetrova, nalazi se istezalište za brodicu i hangar. Kada bi pojačali vjetrovi, to je bilo mjesto u koje su svjetioničari sklanjali brodicu, svoje jedino sredstvo veze s civilizacijom, do četiri nautičke milje udaljene Prigradice na sjevernoj obali Korčule. Nekadašnje bogatstvo podmorja Pločice zabilježeno je u narodnim predajama najstarijih živućih ribara s Korčule. Nekada su ondje svjetioničari izvlačili prepune mreže škarpina i kirnja. Na Pločici se naraštajima rađalo, živjelo i umiralo. Ondje su svjetioničari živjeli sa svojim obiteljima, prehranjujući se ulovljenom ribom i poljoprivrednim plodovima uzgojenim u zemljom škrtim vrtačama, koje su opasali suhozidima. U jednoj sobi svjetioničarske zgrade rođeno je dijete, jer se zbog hidrometeoroloških neprilika nije moglo preko Kanala, do Korčule; u drugoj je sobi umorne oči posljednji put sklopio jedan službujući svjetioničar. Na središnjem dijelu južne obale otočića stoji stoljetni kameni križ, spomen na pogibiju ribara na hridima pod njim. S istočnog ruba otočića mogu se promatrati ljepotom jedinstveni zalasci sunca. Ono ponire u plavetnilo na obzoru, uz obrise stoljetne svjetioničarske zgrade, odakle svjetlosni snop usmjerava brodove u plovidbi, lijevo i desno od Pločice, koja samuje u plavom prostranstvu. Svjetionik je restauriran prema izvornim nacrtima ujesen 2001. godine, otkada je i turistički valoriziran. U zgradi su uređena dva udobna turistička apartmana u kojima može boraviti 14 osoba. O ljepotama turističke ponude Pločice i njezina podmorja objavili su reportaže mnogi ugledni europski i američki turistički časopisi, a o njima će sada svjedočiti i ova poštanska marka. prof. dr. sc. Neven Šerić Broj: null SVJETIONICI Žig prvog dana je u uporabi 26. i 27. 9. 2013. u poštanskom uredu 10101 Zagreb. Datum izdanja:26.09.2013. Žig prvog dana je u uporabi 26. i 27. 9. 2013. u poštanskom uredu 10101 Zagreb. Vrsta: Omotnica prvog dana Datum izdanja: 24.09.2013. 32 GLASNIK HFS 9 / 2013 UMJETNOST 2013: PARLAMENT II – SVOD DVORANE Zgrada parlamenta u Budimpešti jedna od najljepših javnih građevina u svijetu. Njena posebna arhitektonska rješenja predstavljena filatelistički markama u 2012. Nastavljajući i ove godine Mađarska pošta je 3.9.2013. izdala blok s 8 maraka s svodom kupole dvorane u zgradi Parlamenta, glavnog stubišta, kipovi, sveta kruna, žezlo, jabuku i mač. Strop je ukrašen alegorijskim freskama. Dvorana je središte impresivne strukturne i sadržajne zgrade. To i krilo od glavnog ulaza bile su prve dionice doma parlamenta koje su završene 1896. u povodu proslave tisućljeća mađarskog osvajanja. Tada je po prvi put u zgradu stigla Sveta ugarska kruna. Kipovi šesnaest vladara i njihovi grbovi u kupoli dvorane daju kratak pregled tisuća godina mađarske povijesti. MAĐARSKI SVECI I BLAŽENICI Mađarska pošta predstavlja temu mađarskih svetaca i blaženika kroz niz maraka koje će biti izdane tijekom nekoliko godina. Marke prvog bloka izdanog 14.8.2013. prikazuju ploču na glavnom oltaru katedrale Sv. Martina u mjestu Spišská Kapitula, danas u Slovačkoj, koja je nekada bila dio Mađarske.Ploča prikazuje svete mađarske kraljeve, sv. Ladislava, sv. Emerika i sv. Stjepana. Neobična značajka ovog izdanja je da, osim standardne verzije bloka, postoji i posebno izdanje, kao i jednobojni tisak. S desne strane je heraldičko srednjovječni prikazan sv. Ladislav, koji nosi Fleur-de-Lys krunu. U sredini smirenog izgleda, mladenački je princ Emerik. Pokraj njega na lijevoj strani je kralj sv. Stjepan. Njegov oklop evocira razdoblje Sigismunda Luxemburga. On drži zlatno žezlo s dugim štapom u desnoj ruci i ogromnu kuglu u lijevoj ruci. Nominalna vrijednost bloka je 1.800 HUF, dok je cijena seta 4.100 HUF. Standardna verzija je u ofset tisku. Posebno izdanje ima pozlaćene motive koji su poboljšane difrakcijom filma i utiskivanjem, dajući mu sjajnu površinu. Naklada je 20.000 za standardno izdanje, 10.000 za posebno i 5.000 za jednobojno izdanje. Posebni set sa sve tri verzije je numeriran 1 - 5.000. Jednobojno izdanje ne može se koristiti za plaćanje poštarine. Ivan Librić 33 GLASNIK HFS 9 / 2013 PORTUGAL - Nagrada Aga Khan za arhitekturu Shah karim Al Hussaini Prince Karim Aga Khan (IV) je britanski magnat, kojeg Forbes opisuje kao jednog od deset najbogatijih kraljeva, iako nema svoj teritorij. Osnivač je mnogobrojnih dobrotvornih fondacija, a 1977. je osnovao nagradu za arhitekturu. Svake treće dodjeljuje se Nagrada Aga Khan za arhitekturu u visini od jednog milijuna dolara. U proteklih 36 godina više od sto projekata je dobilo Nagradu. Ceremonija dodjele održava se na jednom od povijesno važnih mjesta, a za 12. dodjelu izabran je dvorac São Jorge u Lisabonu. Tako su 6.9.2013. izabrana 20 projekta, a ceremoniji su bili nazočni portugalski predsjednik Anibal Cavaco Silva i sam Aga Khan. Treba naglasiti da su sve dosadašnje dodjelu bile obilježene izdanjima maraka zemalja gdje su održane promocije, pa tako i ova u Portugalu s dvije marke i lijepim blokom Ivan Librić PLANÈTE TIMBRE 2014 INDIVIDUAL REGULATIONS (IREX) Organization and recognition Article 1 The international exhibition « Planète Timbre 2014 » will be held in the Parc Floral de Paris from 14th to 22th June 2014. Article 2 The International Exhibition « Planète Timbre 2014 » is organized by Phil@poste with the collaboration of the Federation Française des Associations Philatéliques (FFAP) and the recognition of the Federation Internationale de Philatélie (F.I.P.) and of the Fédération of European Philatelic Associations (F.E.P.A.). Regulations Article 3 The international exhibition « Planète Timbre 2014 » is governed by the following regulations : - The General regulations of the F.I.P. for Exhibitions (GREX) - The General regulations of the F.I.P for the Evaluation of Competitive Exhibits at F.I.P. Exhibitions (GREV) - Special regulations of the F.I.P. for the Evaluation of Competitive Exhibits at F.I.P. Exhibitions (SREV’s) and their respectives Guidelines - These Individual Regulations (IREX) for the exhibition « Planète Timbre 2014 » Classification of exhibits 34 GLASNIK HFS 9 / 2013 Article 4 Exhibits presented in «Planète Timbre 2014 » will be classified into the following classes : - - Class 1. Postal History 1A - France & ancient colonies 1B - Europe & ancient colonies 1C - The Americas, Asia, Oceania, and Africa Class 2. Aerophilately Class 3. Thematic Philately Nature - Culture Technics Open Philately Jurys Article 5 As far as the jury is concerned, it will work in accordance with the General regulations of the F.I.P. for Exhibitions (GREX), section V, articles 31 to 46, both included, and the Guidelines for the duties and accreditation of jurors in F.I.P. exhibitions. Awards Article 6 The regulations governing awards and recognition will be made in accordance with the General regulations of the F.I.P. for Exhibitions (GREX), Articles 7,8 and 40 to 46. - It will be awarded a Grand Prix for each of the competitive classes and a Grand Prix of the Exhibition, and the following medals : - Large Gold medals - Gold medals - Large Vermeil medals - Vermeil medals - Large silver medals - Silver medals - Silver bronze medals - Bronze medals All awards will be awarded with an appropriate diploma. For the Open Class, each participant will receive a medal and a diploma with the marks obtained. Application and acceptance Article 7 Participation in the exhibition « Planète Timbre 2014 » is restricted to exhibitors from FEPA member federations. Applications must be submitted through the Commissioner of their country, which is appointed by the respective F.E.P.A. member National Federation and is subject to Regulations. Article 8 The nationality of an exhibit is subject to the Federation that submit it. 35 GLASNIK HFS 9 / 2013 Article 9 Every application for the exhibition « Planète Timbre 2014» must comply the General regulations of the F.I.P. for Exhibitions (GREX), with special attention to section II, articles 9 to 18, both included. Article 10 Every exhibitor wishing to participate in the exhibition “Planète Timbre 2014” should submit an application form together with a draft introduction page, duly completed for each exhibit through his respective National Commissioner before November 15th 2013. Article 11 The Organizing Committee of the exhibition « Planète Timbre 2014 » will decide on the acceptance of exhibits on the basis of the total space available. Article 12 Those decisions regarding the applications of exhibits will be subject to article 11 of the GREX. Article 13 Every exhibitor will be informed by his Commissioner in good time whether his exhibit is accepted or not, and the number of frames assigned. Article 14 Every exhibit which has been accepted will be included in the Brochure of the exhibition under the title indicated. Size and allotment of frames Article 15 The frames of the exhibition « Planète Timbre 2014 » will have the following display dimensions : width 100cm, and height 120cm. The frames will have capacity for 4 rows of 4 sheets each, type DIN A4 (210x297mm). Article 16 As for participants in Competitive classes, the governing criteria will be as follow : - 8 frames for those entries awarded at least a large vermeil medal at qualifying F.E.P.A. or F.I.P. exhibitions 5 frames for other entries awarded a lower medal or first time international appearance, Participation and presentation Article 17 The participation fee in the different competitive classes will be 45 euros per frame. Article 18 The Organizing Committee will communicate to the national commissioners, before january 15th 2014, the applications that have been accepted. Once ratified by the Commissioners they will be considered as definitive. 36 GLASNIK HFS 9 / 2013 The participation fee of the accepted applications will be paid, through the respective Commissioners, before february 15th 2014. Article 19 Collections must be sent in envelopes specially provided by the Organizing Committee (one per frame). Each sheet must be numbered and enclosed in a transparent protective cover closed by three sides. The numbering will be continuous and placed in any of the frontal lower corners. Article 20 The exhibitor shall pay the cost of delivering the exhibit and returning it to his country. Article 21 Exhibits must reach the organizing committee not sooner than may 28th 2014 and not later than june 12th 2014, with the exception of: - exhibits sent via the respective commissioner previously agreed with the Organizing Committee, - exhibits carried and mounted personally by the exhibitor, previously agreed by the Organizing Committee. Article 22 The Organizing Committee will accept exclusively those collections to be exhibited, refusing other items like portfolios, albums, pictures and illustrations and if so, the Organizing Committee will not be responsible for them. Insurance Article 23 Every exhibitor must insure at his own expense the exhibit presented to the exhibition “Planète Timbre 2014”. Article 24 The Organizing Committee of the exhibition “Planète Timbre 2014” will take the appropriate measures to safeguard the handling and display of exhibits, from their arrival until their return. Liability Article 25 No responsibility, whether as the result of negligence or otherwise, is accepted by the organizers of the exhibition “Planète Timbre 2014”, the FFAP, the F.E.P.A & F.I.P., nor the officers, directors or members of any thereof, nor by the Organizing Committee, nor its employees or voluntary and paid assistants, nor the National Commissioners, nor the members of the jury for any loss or injury suffered by exhibitors as a result of entering this competition. Customs Article 26 The special instructions concerning customs regulations for the international exhibition « Planète Timbre 2014» will be simplified as far as permitted. Article 27 Exhibitors must deliver to their National Commissioners, before sending entries, a list of inventory, in quadruplicate, indicating in every sheet the number of stamps or postal items, and their estimated value. 37 GLASNIK HFS 9 / 2013 About the Organisation Committee Article 28 The Organizing Committee after consulting with the F.E.P.A coordinator reserves the right to change the present regulations. In such case exhibitors will be informed of any modification at once. Article 29 By signing the final entry form, every exhibitor accepts these Special regulations. Article 30 The interpretation and solution of those questions not included in the present regulations or in the F.E.P.A. and F.I.P. regulations regarding the international exhibition « Salon du Timbre 2012» are up to the Organizing Committee decision and that decision will be final, and will become definitive once it is approved by the F.E.P.A Coordinator. Article 31 The Organizing Committee is exclusively involved in philatelic technical aspects as well as the organisation of the exhibition. Neither the philatelic entities that constitute it nor its individual members take any responsibility in patrimonial matters nor intervene in commercial aspects related to the exhibition, being this under the exclusive responsibility of Phil@poste. Article 32 In any matter related to the National Commissioners, the Organizing Committee will abide by the F.I.P.’s General Rules of Exhibition (GREX), Section IV, articles 21 to 30 both inclusive and the Guides of the duties and credential of the National Commissioners in the F.I.P. exhibitions. Article 33 In case of discrepancy or disagreement which could not be solved in a friendly way between the parties, the place of jurisdiction shall be Paris. Article 34 Adresses for correspondance : « Planète Timbre 2014 » F.F.A.P. 47, rue de Maubeuge 75009 – PARIS France Téléphone : (33) 1.42.85.50.25 E-mail : ffap.philatelie@laposte.net Kao nacionalni povjerenik za filatelističku izložbu „PLANÈTE TIMBRE 2014“ određen je Damir NOVAKOVIĆ (e-mail: novakovic@btinternet.com), pa svi zainteresirani svoje prijave mogu dostaviti ili njemu osobno ili u HFS (info@hfs-cpf.hr), najkasnije do 01. studenog 2013., kako bi se prijave organizatoru mogle dostaviti do 15. studenog 2013. godine. 38 GLASNIK HFS 9 / 2013 39
© Copyright 2024 Paperzz
