GLASNIK HRVATSKOG FILATELISTIČKOG SAVEZA Zagreb, 25. studeni 2013. Broj: 11 VIII. ŠKOLA MLADIH FILATELISTA Varaždinska Elektrostrojarska škola bila je domaćin VIII. škole mladih filatelista održane 12. listopada 2013. godine, u organizaciji Kluba mladih filatelista Trakošćan. GLASNIK HFS 11 / 2013 Habdelićeva 2, p.p. 259, 10001 Zagreb ISSN: 1331 – 1107 www.hfs-cpf.hr, info@hfs-cpf.hr Uređuje: Matej Glavić matej.glavic@sk.t-com.hr SADRŽAJ: • • • • • • • • • • • • • • • Izdanja naših članica VIII. škola mladih filatelista Umjetničko putovanje ZLATKA JAKUŠA u OŠ Belec Drugi o nama (HFD Karlovac) Pola stoljeća vrbovečkog Komunalca Bilo je veselo, zabavno i edukativno ,,FIUME- naslijeđe Gabriela D´Annunzia“ Zapisnik s IV. sjednice Zajedničkog povjerenstva HFS-a i HP-a Izdanja naših članica Brasiliana 2013 Odobreni prigodni žigovi Novosti iz Hrvatske pošte Novosti iz Hrvatske pošte Mostar IREX - „London 2015“ Prijavnica „London 2015“ Izdanja naših članica: HFD Karlovac HDOFM Zagreb *** 2 2 3 5 8 9 10 12 18 21 22 23 24 28 32 37 GLASNIK HFS 11 / 2013 VIII. škola mladih filatelista Varaždinska Elektrostrojarska škola bila je domaćin VIII. škole mladih filatelista održane 12. listopada 2013. godine, u organizaciji Kluba mladih filatelista Trakošćan. Osnovni koncept ovogodišnje škole sastojao se u okupljanju mladih izlagača na filatelističkim izložbama te nastojanju da im se prenesu znanja koja će im omogućiti poboljšanje kvalitete njihovih filatelističkih izložaka. U ime škole-domaćina, na središnjoj svečanosti otvaranja okupljene je pozdravio voditelj nastave Miroslav Smuđ, a potom su im se obratili Mladen Vilfan i Ivan Drašković ispred Hrvatskog filatelističkog saveza. Ovogodišnju školu mladih filatelista otvorio je Alen Kišić, zamjenik župana Varaždinske županije, koja je jedan od dugogodišnjih pokrovitelja filatelističkih škola. U radu VIII. škole mladih filatelista sudjelovalo je četrdesetak mladih izlagača prvenstveno iz Varaždinske županije – Varaždina, Klenovnika, Lepoglave i Bednje, a pridružili su im se i mladi izlagači iz Brestovca Orehovečkog kod Bedekovčine te iz baranjske Darde. Važno je naglasiti da su polaznici ovogodišnje škole redom dolazili iz mjesta u kojima se sustavno njeguje filatelija i u kojima aktivno djeluju filatelističke grupe. Posebno raduje da su ovo događanje prepoznali i voditelji njihovih filatelističkih grupa, nastavnici i profesori koji su zajedno sa svojim učenicima aktivno sudjelovali u radu radionica. Nakon svečanog otvorenja VIII. škole mladih filatelista okupljeni su pažljivo pratili predavanje „Pravila i kriteriji kod ocjenjivanja filatelističkih izložaka mladeži“, koje je održao Dario Stella iz Čakovca. Potom je uslijedilo predavanje „Najčešće pogreške kod tematskih izložaka mladeži“, koje je održao Bojan Bračič iz Maribora, da bi prvi dio programa događanja završio predavanjem „Kako napraviti tematski izložak“ Julija Marasa iz Zagreba. Nakon odslušanih predavanja, mladi izlagači su podijeljeni u tri skupine koje su kroz rad u radionicama pod vodstvom stručnih voditelja zajednički analizirali i raspravljali izložene filatelističke izloške. Voditelji pojedinih skupina, koje su sačinjavali predavači, ukazivali su na nedostatke pojedinih izložaka s krajnjim ciljem poboljšanja kvalitete samih izložaka. Ovogodišnja škola je popraćena biltenom, koji je uredio Dino Murić, u kojem se pored pozdravnih riječi polaznicima škole Alena Kišića, Mladena Vilfana i Igora Kosa, nalazi i članak „Osam godina naših škola mladih filatelista“ iz pera dr. Marije Kolačko. O poštanskim markama i izvornim nazivima država moglo se nešto više saznati iz članka Ive Aščića. U sadržaj biltena uvršten je i prijevod posebnih F.I.P. pravila o ocjenjivanju izložaka mladeži SREVs. Od ostalih prigodnih izdanja, škola je popraćena prigodnim poštanskim žigom i dotiskom na dopisnici koje je dizajnirao Dino Murić. Organizacijski posao je uvijek težak i nerijetko sa sobom nosi i neprospavane sate. No, zbog svega navedenoga, uvjereni smo da je zbog divnih iskustava i vrijednih rezultata vrijedila svaka minuta uloženog truda. Upravo zahvaljujući organizacijskom timu, u koji su se kao i uvijek do sada uključili Dino Murić, Bojan Bračić, Dario Stella, Josip Jelenečki, Dijana i Miroslav Smuđ, Tihomir Bilandžić, Maja Šoštarek, Stela Prislan-Fujs, Milan Pavleković i mnogi drugi, ovogodišnja VIII. škola mladih filatelista je ostvarila svoj zadani cilj. 3 GLASNIK HFS 11 / 2013 Ne smijemo zaboraviti one koji su pomogli u održavanju ove škole, a to su redom Varaždinska županija, Elektrostrojarska škola Varaždin, Hrvatski filatelistički savez, Općina Bednja, Pošta 42000 Varaždin, Tiskara Zrinski d.d. iz Čakovca te HFD „Zrinski“ iz Čakovca. Posebnu zahvalu zaslužuje HP – Hrvatska pošta d.d. bez čijeg bi razumijevanja i pomoći školu bilo teško održati. Na kraju, svi koji su na bilo koji način sudjelovali u organizaciji ove manifestacije te njeni polaznici rastali su uz pozdrav: „doviđenja do iduće godine“, a organizatori su zaključili da se iduće godine IX. škola mladih filatelista treba održati u Trakošćanu gdje je ova prelijepa filatelistička priča i počela 20. listopada 2006. godine. 4 GLASNIK HFS 11 / 2013 UMJETNIČKO PUTOVANJE ZLATKA JAKUŠA U OŠ BELEC U prostoru OŠ Belec je u petak 11.10.2013. g. održan susret učenika i učitelja sa svjetski priznatim grafičkim umjetnikom Zlatkom Jakušem. Tom je prigodom je održano predavanje gosta pod nazivom „Umjetničko putovanje Zlatka Jakuša“. Povod ovog predavanja je nastavak projekta Učimo posredstvom poštanskih maraka (dvotjedni postav izložbe poštanskih maraka) koja je ostvarena suradnjom OŠ Belec i Filatelističkog društva Zaboky iz Zaboka, a sve usmjereno na obilježavanje Dječjeg tjedna. Sadržajem ovog susreta učenicima je predstavljena još jedna mogućnost poučnog i kvalitetnog provođenja slobodnog vremena. OŠ Belec je bila izuzetno počašćena ovim nesvakidašnjim susretom i predstavljanjem bogatog opusa gosta umjetnika koji je izložbenim primjerima predstavio mnogobrojne elemente umjetničkog stvaralaštva. Na početku „Umjetničkog putovanja“ zanimljiv gost je odao nekoliko tajni o sebi i svom stvaralaštvu: Zlatko Jakuš je rođen 1945. u Zagrebu. Za Zagorje (Brestovec i Zlatar) ga vežu njegovi preci. Godine 1964. maturirao je u Školi za primijenjenu umjetnost u Zagrebu. Igrom sudbine, otputovao je u Švedsku u posjet majci koja je tamo kratko boravila, a potom je i sam ostao 40 g. u Švedskoj. U Švedskoj se zaposlio i radio u ateljeu koji se bavio zlatotiskom i opremanjem knjiga. Poslije mu je ponuđeno usavršavanje gravure u likovnoj grafici te uspješno studira na univerzitetu u Stockholmu, a potom završi Švedsku visoku školu umjetnosti na kojoj studira grafiku, specijalizirajući tehniku gravure. Postaje dio tima od četvorice gravera koji su radili gravure za novčane vrijednosnice (novčanice). Tada započinje i njegovo umjetničko putovanje. Autor je 200 maraka samo za Švedsku. Kreirajući marke upoznao je Švedsku a i kraljevski dvor. Osim prepoznatljivog stilskog izričaja Zlatka Jakuša su pratila i priznanja. 5 GLASNIK HFS 11 / 2013 Minijatura s motivom zapaljene šibice 1980. godine osvaja nagradu u New Yorku. Marka Švedske pošte posvećena starijim osobama proglašena je najljepšom markom na svijetu i osvojila nagradu „Golden stamps“. U borbi za osamostaljenje Republike Hrvatske, povjeren mu je zadatak da 1991. godine dizajnira novčanice prvog hrvatskog dinara i prvu poštansku marku kao jedan od elemenata suverenosti države. U hrvatskoj filateliji ostat će zapamćen i po marci „Kralj Tomislav“, jedinoj koja je do danas izašla u tehnici dubotiska. Pored vrijednosnica i maraka, autorov opus se odnosi se i na skice i slike koje i danas vrijedno stvara u svom ateljeu na brežuljku stubičkoj kraja,a dio smo ih imali priliku pogledati u belečkoj školi. Zanimljivi vrijedan umjetnik je školi poklonio knjigu o svom umjetničkom putovanju i posebno spominjanu marku kralja Tomislava izrađenu u dubokotisku, a najaktivnijim učenicima nekoliko jedinstvenih poštanskih maraka s motivom ježića koji pije mlijeko. Po završetku izlaganja, mogli smo pogledati alate i opremu koja se koristi za izradu gravura u metalu kao i pojedine idejne radove. 6 GLASNIK HFS 11 / 2013 Slijedila su mnogobrojna pitanja učenika i djelatnika OŠ Belec. Na kraju susreta su članovi novinarske skupine s gostom napravili i intervju za školski list Maslačak od kojeg dio izdvajamo: Koliko vam treba od ideje do konačne verzije poštanske marke? Otprilike tri do četiri tjedna. Kod portreta čak i do osam tjedana. Tu nema povratka, jedna pogreška i sve treba početi iznova. Zato je posljednji tjedan najkritičniji. Prije urezivanja u bakrenu ili čeličnu ploču, priprema se linijsko rješenje motiva kao svojevrsna shema po kojoj se ploča gravira. 7 GLASNIK HFS 11 / 2013 Kako je nastala poštanska marka Tomislav? Ta marka nastala je tijekom jednog od mojih boravaka u Švedskoj. Puštena je u opticaj 5. svibnja 1992.g. u nakladi od 438.000 komada. Ona je jedina hrvatska poštanska marka tiskana u jednobojnom dubotisku. Tiskana je u Švedskoj te je uz transport novčanica poslana Hrvatskoj kao poklon, jer je postojao prijedlog da se pojedine hrvatske marke tiskaju u Švedskoj. Marka je po dizajnu bila namijenjena za korištenje na automatima koji nikada nisu bili korišteni u Hrvatskoj pošti. Također je svaka deseta marka obilježena brojem radi lakše manipulacije poštanskih djelatnika. Po završetku zainteresirani su mogli pogledati alate, opremu koja se koristi za izradu gravura u metalu kao i pojedine idejne radove. prof. Verica Havoić i Ivan Drašković Drugi o nama web starnica: kaportal.hr Izložba u Knjižnici za mlade uz 95 godina Hrvatskog filatelističkog društva Karlovac Objavio KAportal on 16/11/2013 19:58. Povodom 95. obljetnice djelovanja i uspješnog rada članovi Hrvatskog filatelističkog društva Karlovac organizirali su u Knjižnici i čitaonici za mlade u Banjavčićevoj ulici prigodnu izložbu. Tim povodom izrađena je i prigodna poštanska omotnica s pripadajućim žigom. Svoje eksponate izložilo je 18 članova HFD Karlovac te njihovi gosti. Izložbu je otvorio predsjednik društva Miroslav Krnić, a može se razgledati do 19. studenog. 8 GLASNIK HFS 11 / 2013 POLA STOLJEĆA VRBOVEČKOG KOMUNALCA Komunalna ustanova Vrbovec bila je osnovana 26. listopada 1963. g. na 4. sjednici Općinskog vijeća i 4. sjednici Vijeća radnih zajednica kao samostalna ustanova zadužena za obavljanje raznih komunalnih poslova za potrebe građana, te radnih i inih organizacija na području bivše općine Vrbovec. Tijekom pola stoljeća djelovanja vrbovečkim Komunalcem na čelnom mjestu upravljanja i rukovođenja bili su: Ivan Popović (1964), Alojz Salaj (1965.), Dragutin Leboš (1965. – 1966.), Stjepan Jambrač (1966. – 1968.), Rudolf Turčin (1968. – 1971.), Marijan Tvorić (1971. – 1983.), Boško Blazin (1983. – 1984.), Ljubomir Đuranec (1984.), Ivan Kralj (1984. – 1991.), Nikola Dončević (1991. – 2000.), Vladimir Margetić (2000. -2003.), Ivan Kunst (2003. – 2012.), te sadašnji direktor Dražen Sudinec od 13. veljače 2012. g. Od samog početka Komunalac je snažno doprinio razvoju komunalne infrastruktura u vrbovečkom kraju: od izgradnje prometnica, vodovodne, kanalizacijske i plinske mreže pa do zbrinjavanja komunalnog otpada i uređenja odlagališta smeća. Komunalac je pored objavljivanja monografije „Komunalac Vrbovec 50 godina“, koju je uredio poznati vrbovečki novinar i publicist Dragan Vicković, čija je promocije bila održana 25. listopada u prostoru Narodne knjižnice Vrbovec i na filatelistički način obilježio svoju obljetnicu. U poštanskom uredu 10340 Vrbovec 26. listopada bio je u uporabi prigodni poštanski žig posvećen 50. obljetnici postojanja tvrtke Komunalac Vrbovec. Na promociji prigodnog žiga pored zaposlenika Komunalca bili su nazočni vrbovečki gradonačelnik Vladimir Bregović, predsjednik Gradskog vijeća grada Vrbovec Josip Jambrač, te ini gosti iz političkog, društvenog i javnog života Vrbovca. Uvodno se nazočnima obratio direktor Komunalca Sudinec. Potom su o razvoju i značaju filatelije u promociji grada Vrbovca ukazali Stjepan Zdenko Brezarić i voditelj područja Hrvatske pošte Vrbovec – Ivanić Grad, Valentin Crneković, a cijelim programom je vodio Želimir Štefanović. Autorica prigodnog žiga i dotiska na dopisnici Zrinski je vrbovečka dizajnerica Andrea Knapić. Time se ona pridružila krugu prijašnjih autora vrbovečkih prigodnih žigova i izdanja: Željku Stefanoviću i Ivanu Libriću iz Zagreba, te Emini Kos, Marini Hržić, Sanji Prijatelj i Stjepanu Zdenku Brezariću iz Vrbovca. Poslije promocije u vrbovečkoj pošti bilo je na svečani način otvoren novouređeni središnji gradski park na Trgu Petra Zrinskog. Financijska sredstva za uređenje gradskog parka u iznosu oko sto tisuća kuna osigurao je Grad Vrbovec, Župa sv. Vid i Komunalac Vrbovec. Naposljetku cjelokupna svečana proslava 50 godina završila je dodjelom jubilarnih nagrada za sve djelatnice i djelatnike koji su u Komunalcu Vrbovec proveli 10, 15, 20, 25 i 30 godina rada. Stjepan Zdenko Brezarić 9 GLASNIK HFS 11 / 2013 BILO JE VESELO, ZABAVNO I EDUKATIVNO Naši mali filatelisti Hlapići /da li još mali?/ veselo su ušetali u Knjižnicu škole u petak 30.listopada, noseći svoje albume s markama na već 4. Radionicu u ovoj školskoj godini. Bilo je i onih koji su zaboravili donijeti svoje marke, ali zato smo mi tu s vrečicama punim maraka, razvrstanih po temama, kako bi nesmetano svi zajedno krenuli u filatelističku čaroliju. Da bismo na što jednostavniji i njima prilagođen način pojasnili kako započeti priču markom, napravili smo dvije mentalne mape: 1. ŽIVOTINJE : - ptice - leptiri - šumske životinje - divlje životinje - domaće životinje - životinje u vodi. 2. SPORT : - igre loptom – zimski sportovi - atletika – borilački sportovi - sportovi na vodi - auto utrke I razvrstavanje je započelo. Vadili su pincetom marke iz albuma, dok su marke iz vrečica morali staviti u vodu, sušiti i zatim staviti na mentalnu mapu u točno određenu vrstu. Bilo je uistinu veselo i zanimljivo „čitati marke“, prepoznavati životinje, sportove i točno odrediti u koju kategoriju ih staviti. Konačno prve mentalne mape bile su gotove Hlapići su s veseljem pogledali i posebnu nagradu, uokvireni arčić i omotnicu prvog dana ŠEGRT HLAPIĆ, koja će biti uručena u njihovo ime, jednom od najboljih izložaka mladih na skorašnjoj svjetskoj izložbi BRASILIANA u Rio de Janeiru. Uobičajeno na kraju Radionice obavješteni su o novim izdanjima maraka Hrvatske pošte, a za trud i zalaganje svi su dobili hrvatske marke i novu dopisnicu Marko Markica uz zadatak da je nekome napišu i pošalju. Ono što nas posebno veseli da su nam se i ovog puta pridružile nove polaznice Radionice. Kako još ima novih zainteresiranih dogovorili smo Radionicu za nove polaznike 8. studenog u Knjižnici Špansko jug. A njoj je prisustvovalo 7 novih polaznika Radionice. 10 GLASNIK HFS 11 / 2013 Uz projekciju i razgovor s Marlenom, Nikom, Gabrielom, Antonelom, Karlom i Ivom potaknuli smo ih da kažu što znaju o filateliji, marki, prvom pismu, razvoju pošte, te da postavljaju pitanja i traže od nas pojašnjenja na koja smo sa velikim zadovoljstvom odgovarali. Velika radoznalost, zanimljiva pitanja i zaključci naših mladih filatelista, uz projekciju i nezaobilazno skidanje maraka s papira, korištenje pincete i povećala i razgovorom o motivima maraka, naša Radionica je očito prekratko trajala. Svakom novom polazniku uručen je početni filatelistički dar: mali album za marke s hrvatskim markama, prigodna omotnica, te nova razglednica Marko Markica /koju moraju nekome napisati i poslati/, upute za sakupljanje maraka, memori, slagalice, prospekti hrvatskih dječjih maraka te privjesak za ključeve s markom /dar Austrijskog filatelističkog saveza/. I kako je to već uobičajeno na kraju, iz naše čarobne kutije izabrali su marke pripremljene za skidanje, koje će skinuti kod kuće i donijeti na slijedeću Radionicu. Željka Librić 11 GLASNIK HFS 11 / 2013 Prenosimo članak g.Alana Bartletta objavljenog u broju 1410 iz studenog 2013. ,,The London Philatelista“ najrenomiranijeg i najstarijeg filatelističkog časopisa na svijetu.Ovaj časopis izlazi neprekidno 122 godine. Časopis vrlo rijetko objavljuje članke s tematikom iz našeg područja. ,,FIUME- naslijeđe Gabriela D´Annunzia“ Italija je 2007. proizvela marku nominale 0,65 Eura izdatu 30.listopada koja prikazuje staru mađarsku Guvernerovu palaču u Rijeci /ranije Fiume/ s natpisom ,,FIUME-istočna zemlja koja je nekad bila talijanska“. U nevjerojatnom obratu događaja to je uzrokovalo diplomatski incident između Hrvatske i Italije, koji je po logici događanja, upleo i Svjetsku Poštansku Uniju /UPU/. Hrvatska vlada smatrala je ovu marku vrlo provokativnom i oštro je protestirala protiv ovog izdanja.U izjavi za medije Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija tvrdi ,,šokantno je da se je ta marka pojavila u svijetlu kandidature Hrvatske za punopravno članstvo u Europskoj Uniji“. I da je zato ,,marka u sukobu s prijateljstvom i dobrosusjedskim odnosima Italije i Hrvatske“.(Ref.1) Povod prosvjedu bio je da ta marka ,a posebno prikaz Palače , asocira na kontroverzne događaje poslije I.svjetskog rata, kad je Rijeka silom izdvojena iz Jugoslavije i priključena Italiji. Talijanska pošta je tada privremeno povukla izdanje do 10.prosinca, datuma nakon izbora održanih u Hrvatskoj. U međuvremenu, nekoliko primjeraka bilo je u prometu, prodajući se za 600 Eura svaka preko interneta. Slika 1. prikazuje marku na FDC sa specijalnim žigom koji ponavlja uvredljivi opis. Poznati su primjerci pošiljki frankirani s ovom markom i poslani u Hrvatsku iz koje su vraćene s opaskom ,,zabranjeno“.(Ref.2) Slika 1. FDC sa spacijalnim žigom koji ponavlja uvredljivi opis. Posljedično, Hrvatska vlada je uložila formalni prosvijed UPU. Kao rezultat 6.travnja 2009. UPU je cirkularom proslijedila prosvijed svim svojim članicama.(Ref.3) / slika 2./ U njemu je rečeno ,,Žalimo da moramo obratiti pažnju članica UPU na neprimjereno ponašanje naše članice Italije. Budući da je Rijeka dio hrvatskog teritorija i uzevši u obzir činjenicu da je sadržaj opisa poštanske marke izuzetno uvredljiv prema hrvatskom narodu i povijesno netočan, držimo da je cirkulacija marke takve prirode neumjesna i u suprotnosti sa člankom 8. UPU .... da će izdanja maraka biti lišena političkog karaktera ili lišena uvredljive namjere prema osobama ili državama“. 12 GLASNIK HFS 11 / 2013 Slika 2. Puni tekst cirkulara UPU Slijedom kolapsa AustroUgarske monarhije u jesen 1918. i Italija i Jugoslavija /Kraljevstvo SHSnapomena prevoditelja/ proglasile su suverenitet nad Rijekom/Fiume/ i uspostavile rivalske administracije. Talijanske pretenzije bile su bazirane na činjenici da je većinsko stanovništvo Rijeke bilo talijansko.Dok je njena budućnost raspravljana na Pariškoj mirovnoj konferenciji međunarodne savezničke trupe su okupirale grad. Uskoro je postalo jasno da su velike sile, naročito Sjedinjene Države,favorizirale rješenje u smjeru nezavisne Jugoslavije i da bi od Italije bilo zatraženo da napusti svoje pretenzije prema Rijeci. Talijansko javno mnijenje je snažno podržavalo te talijanske pretenzije vjerujući da bi to trebala biti nagrada za sve žrtve koje su podnijeli ratujući na strani saveznika.. Na toj točki intervenirala je neobična figura Gabriela D´Annunzija podbadajući ekstremističke zahtjeve za vojnom akcijom. Opisan je kao : Romanopisac, dramatičar i pjesnik ... koji je šokirao i zaslijepio Europu početka 20.vijeka svojim seksualnim eskapadama,vojničkim podvizima i političkim nestašlucima.Više od bilo kojeg drugog lika od ujedinjenja Italije njegova sjena se proteže sve do današnjih dana.(Ref.4) U nastojanju da negira odluku Mirovne konferencije D´Annunzio se 12.rujna 1919. uputio u Rijeku s malom kolonom talijanskih ultranacionalista, kojoj su se pridružili brojni pristaše dok nije narasla na šarenu snagu od nekoliko tisuća ljudi. Grad je bio okupiran bez ispaljenog hica, jer talijanski zapovjednik koji ga je simpatizirao nije pružio nikakav otpor i spremno mu je predao vojnu kontrolu. Premda su Saveznici i Jugoslavija snažno protestirali D´Annunzio je stvorio 13 GLASNIK HFS 11 / 2013 Talijansku upravu Kvarnera sa sobom kao diktatorom. Činjenica da se je instalirao u staroj mađarskoj Guvernerovoj palači je posebno relevantna za bijes koji je izazvala 2007. talijanska marka s tim motivom.Sve do Božića 1920. dok Italija, dovedena u nepriliku njegovim aktivnostima, nije poslala vojsku da završi tu bizarnu epizodu i dok nije bila proglašena Slobodna Država Fiume. Nešto više od tri godine kasnije, u veljači 1924. Benito Mussolini je slijedio D´Annunzijev primjer i anektirao Fiume u Kraljevinu Italiju ne obazirući se na proteste Jugoslavije. Do tog vremena D´Annunzio se povukao u vilu na jezeru Garda gdje je, obilno podmićen od Mussolinija počastima i novcem, pristao ostati izvan sfera politike stvarajući izdašan spomenik samome sebi ispunjen umjetničkim radovima sumnjive kvalitete i mnoštvom spomenika. Ovaj članak bi ovdje mogao i završiti da D´Annunzio kao vrlo vješti i iskusan propagandist nije shvaćao vrijednost poštanskih maraka za publiciranje svojih uspjeha u okupaciji Rijeke i za promociju vlastitog imidža. Prvo izdanje, pojedinačna marka prikazuje dr Antonija Grossicha, predsjednika Nacionalnog vijeća/slika3./. To je bez sumnje bila nagrada za ulizivačku podršku D´Annunziju prikazujući ga kao: ,,heroja svih heroja, koji je stotinu puta riskirao svoj život za našu Veliku Italiju i koji je ustao sa bolesničkog kreveta da dođe i pritekne u pomoć Fiume“.(Ref.5) Slika 3. Prva marka Fiume prikazuje dr Antonija Grossicha,predsjednika Nacionalnog vijeća Najznačajnija izdanja bila su ona od 12.rujna 1920., na godišnjicu zauzimanja grada. 8.rujna Vijeće je D´Annunzija izabralo za poglavara tzv.Namjesništva /Regency/ Kvarnera, koje je obuhvaćalo Fiume i obližnje otoke. Tako se je tada njegov lik pojavio na seriji od 14 redovnih maraka, podsjećajući na rimske generale / Slika 4./ Marke su bile nominirane u novoj talijanskoj valuti, centisimima i lirama. Slika 4. D´Annunzijev lik na redovnim markama i njegova bista koja je poslužila za crtež. Druga serija od 4 marke, bila je rezervirana za njegove legionare,imenu koje je on dao onima koji su ga pratili u maršu na Rijeku. Tiskarske ploče bile su najprije proizvedene s natpisom FIUME D´ITALIA na vrhu, ali su Saveznici protestirali jer su natpis smatrali politički 14 GLASNIK HFS 11 / 2013 kontroverznim i natpis je promijenjen u POSTE DI FIUME ( bez obzira na to dnevni žig POSTE MILITARE koji je upotrebljavan i dalje je sadržavao tekst koji je prvobitno bio predviđen za marke). Prvobitno se predviđalo da će one biti korištene kao suvenir bez poštanskog važenja, ali je shvaćeno da kao takve ne bi bile prihvaćene ako ne bi bile prave poštanske marke. Zato su učinjene dostupnim legionarima za otpremu kroz vojnu poštu ali samo na dan godišnjice.(Ref.6) Slika 5. Prikazuje marke na posebnom omotu navodeći tekst dekreta koji autorizira njihovo izdavanje / vidi Dodatak/. 20.studenog bilo je izdat reprint 19 maraka pretisnutih sa REGENZA ITALIANA DE CARNARo, 15 od njih dopunski s novim nominalama. Slika 5. Posebni omot koji daje tekst dekreta o izdavanju Koincidencijom, baš na dan 20.studenog 1920. Italija i , nerado, Jugoslavija potpisale su Rapalski ugovor po kojem je Fiume proglašena neovisnom državom i , kako je već spomenuto, talijanska vlada je prisilila D´Annunzio da napusti Rijeku.U ponešto nečasnom kraju za njegovo filatelističko samoveličanje, 2.veljače 1921. njegove redovne marke bile su pretiskane pretiskom GOVERNO PROVVISORIO. Slika 6. Prikazuje na preporučenom pismu u Njemačku, 4 pretiskane vrijednote, skupa s dobrotvornim markama iz svibnja 1919. pretiskanim za novi Ustav sa 24-IV-1921 / Constituente Fiumana. Slika 6. Pismo u Njemačku iz 1921 sa D´Annunzijevim markama i dobrotvornim markama iz 1919. Mussolinijeva aneksija Rijeke je uslijedila 1924. u suglasnosti s njegovom agresivnom kolonijalnom ekspanzijom, za koju je imao široku narodnu potporu. U 1934. uslijedilo je talijansko izdanje od 16 maraka koje je komemoriralo desetu godišnjicu aneksije .Snažni elementi 15 GLASNIK HFS 11 / 2013 trijumfalizma natapaju različite dizajne ovog izdanja. Posebice,nominala od 10 c prikazuje sidro broda Emmanuele Filiberto koji je 17.studenog 1918. Iskrcao talijanske trupe, koje su preuzele de facto kontrolu grada, 50c prikazuje samog D´Annunzija u tipičnoj trijumfalnoj pozi, a 21,55 +2 prikazuje dolazak kralja Viktora Emmanuela III 16.ožujka 1924. na proslavu priključenja.(slika 7.) Slika 7. Dizajn talijanskog izdanja iz 1934. Italija je zadržala kontrolu nad Rijekom do kraja II.svjetskog rata kad su ju okupirali Titovi komunistički partizani. Neki Talijani su se nadali da će im Saveznici vratiti grad u njihovim pokušajima da zadrže napredovanje komunizma, ali oni su već upotrijebili novozelandske trupe da prisile partizane na povlačenje iz sjeveroistočne Italije i Trsta i nije dolazilo u obzir da započnu odlučnu bitku za malu i za njih nevažnu luku.U godinama koje su slijedile nije prestajala rasprava o Rijeci. Mnogi Talijani su žalili za gubitkom Rijeke naročito oni koji su u velikom broju napustili grad kad je on postao dio komunističke Jugoslavije. Organizirane grupe su nastavile promovirati nerealističnu ideju da će Rijeka još jednom postati dio Italije. Filatelistički primjer toga je dopisnica koju je proizvela Associazone Filatelica Scaligera,Verona 1969. za proslavu pedesete godišnjice D´Annunzijevog zauzimanja Rijeke (slika 8.). Dopisnica je pretrpana nostalgičnim i provokativnim simbolima u dodatku markama koje prikazuju dr Grossicha i D´Annunzija, na vrhu marke od 10 cerntisima prvog izdanja ponovo dizajnirane marke pod savezničkom okupacijom (vidi dodatak). Ono je bilo neslužbeno pretiskano za vrijeme D´Annunzijeva režima sa FIUME SETT 1919/ITALIA O MORTE !/T´ARMA E NON PARLA – Rijeka rujan 1919./ Italija ili smrt ! / na oružje i bez razgovora. Slika 8. Dopisnica iz 1969. koja proslavlja pedesetu godišnjicu D´Annunzijeve okupacije Rijeke Vraćajući se sada na talijansku marku iz 2007. koja prikazuje Rijeku naslov koji se odnosi na Rijeku kao raniji talijanski teritorij bio je u najmanju ruku vrlo neosjetljiv, napominjući način na 16 GLASNIK HFS 11 / 2013 koji je Rijeka bila oduzeta Jugoslaviji. Kao što je ranije napomenuto, prikaz Guvernerove palače bio je posebno uvredljiv jer je snažno podsjećao na njenu upotrebu kao D´Annunzijevog stožera za vrijeme njegove diktature.Najgora provokacija bila je izdavanje marke u vrijeme izlaska članka koji je tvrdio da Rijeka ostaje talijanski grad koji je napisao predsjednik Udruge slobodne općine Fiume u egzilu (Ref.7). Činovnici talijanske pošte morali su biti svjesni moguće hrvatske reakcije na marku,dokaz nijeme potpore pretenzijama i to na višim razinama javnog tijela. Zaključak Ovo je neuobičajena upotreba filatelističkog materijala kao demonstracije kako sadašnji sporovi između dvije zemlje imaju svoj izvor u nasilnim i politički značajnim događajima prije mnogo godina. Ona bilježi značajnu činjenicu da je jedan čovjek, Gabriele D´Annunzio, ne samo izazvao te događaje u Rijeci,nego također da su njegove aktivnosti i izjave nastavile vršiti poguban utjecaj kroz čitavih devedeset godina. Zaista je nesretno nasljeđe koje je ostavio Italiji i Hrvatskoj. Dodatak Dekret koji autorizira marke legionara izdate 1920. GABRIELE D´ANNUNZIO Zapovjednik grada Rijeke Broj 107. Proslaviti godišnjicu ulaska legionara u Fiume ZAPOVIJEDAM Čl.1. Izdanje 4 marke posebnog tipa Vojne pošte važeće za frankiranje korespondencije legionara, sa važnošću za jedan dan na 12.rujna 1920 Čl.2. Izdanje je ograničeno na 2000 komada svake od 4 marke poštanske nominale 5,10,20 i 25 centisima talijanske valute. Čl.3. Samo za dan 12.rujna, uredi vojne pošte će prihvaćati korespondenciju frankiranu sa gornje spomenutim markama. Zapovjednik Gabriele D´Annunzio Fiume D´Italia, 6.rujan 1920. Reference i izvori (1)Filatelie,p570,September 2009.(in Dutch) (2) Filatelie,p570,September 2009. (3) UPU International Bureau Circular 80, Berne, 6 April 2009, Courtesy of the Programme Menager, Philately&International Reply Coupons. (4) Woodhouse J., Gabriele D´Annunzio, Oxford University Press,1988. (5) Dehn R.,“Fiume: The Issue for Molitary Post“, Jugoposta,Issue 17,1988. (6) Dehn R., „Fiume : The Issue for Military Post“, Jugoposta Issue 17,1988. (7) UPU International Bureau Circular 80,Berne,6n April 2009. (8) Also various articles in the journals of the Italy&Colonies Study Circle (Fil Italia), the Austrian Philatelic Society (Austria) and the Yugoslav Study Group (Jugoposta) Prijevod sa engleskog : Mladen Vilfan Napomena M.V. : Gospodin Ivan Martinaš je objavio članak u Hrvatskoj filateliji br.4/2007 u kojem navodi okolnosti pojave ove marke i špekulacija s njom. 17 GLASNIK HFS 11 / 2013 Zapisnik s Četvrte sjednice Zajedničkog povjerenstva HFS-a i HP-a održane 6. 11. 2013. u prostorijama HP-a u Jurišićevoj 13 Nazočni: Stela Prislan Fujs, Edita Gregurić Cvenić, Dubravko Družić ispred HP-a te Mladen Vilfan, Tihomir Bilandžić i Gordan Turudija ispred HFS-a Dnevni red sjednice Povjerenstva: 1. Izvješće o održanim nacionalnim i međunarodnim izložbama u 2013. 2. Izvješće o promidžbenim izložbama u 2013. 3. Dogovor oko suradnje HFS-a i HP-a do kraja godine 4. Dogovor oko broja 4/2013. „Hrvatske filatelije“ 5. Izdavanje monografije „Hrvatska kulturna baština – rijetkosti hrvatske filatelije“ 6. Plan nacionalnih i međunarodnih izložbi za 2014. 7. Usklađivanje upita pojedinih FD-a za financiranjem sukladno Zajedničkom sporazumu 8. Proslava 75. obljetnice osnivanja HFS-a u 2015. godini a) zajednička izložba Hrvatska – Španjolska b) izdavanje zajedničkog izdanja serije maraka Hrvatska – Španjolska u 2015. 9. Razno Točka 1. Gospodin Vilfan predao je detaljno izvješće HFS u pisanom obliku o održanim natjecateljskim svjetskim, međunarodnim i nacionalnim izložbama (Australia 2013, Alpenadria EPPAN 2013, Hunfila 2013, Thailand 2013, Croatica 2013., Šesto okno Kranj 2013., Šibenik 2013., Fimera 2013.).Osim nacionalnih i međunarodnih izložbi održana je i 8. škola mladih filatelista u Varaždinu. U studenom se održava svetska izložba u Brazilu,Brasiliana 2013. Točka 2. U 2013. godini održano je do sada osam promidžbenih izložbi – Đurđevac, Koprivnica,Novska,Smiljan i 4 izložbe u Zagrebu a u studenom će se održati Baranjafila u Belom Manastiru. Povela se rasprava o načinu financiranja izložbi – prijedlog HFS-a je da se jednom godišnje prema godišnjem planu HP u prvom kvartalu donese Odluka Uprave HP za sve izložbe, a prema godišnjem planu izložbi i ostalih aktivnosti HFS koje se financiraju po Ugovoru o poslovnoj uključujući i članarine HFS-a prema FIP-u i FEPA-i. Isplata bi se obavljala u dva navrata – u travnju bi se avansirale aktivnosti HFS u iznosu od 80% planiranog iznosa kao što se to predviđa i programima Ministarstava i Grada Zagreba. Konačni obračun bi se predavao u studenom i izvršila isplata preostalog iznosa.Na taj način ne bi bile potrebne odluke Uprave HP za svaku pojedinu akciju. Kolegica Stela Prislan Fujs provjerit će u svom Odjelu zaduženom za sponzorstva je li takav model izvediv. Točka 3. Do kraja 2013. godine HFS planira još dvije izložbe – već prethodno spomenute: Brasilianu i Baranjafilu, a HP planira promociju Dječje novogodišnje marke. Hrvatska pošta već je komesaru 18 GLASNIK HFS 11 / 2013 izložbe Brasiliana 2013. g. Libriću predala filatelistički materijal koji će se poklanjati u Brazilu, a također će osigurati i materijal za izložbu u Baranji. Dogovor je da predstavnici HFS-a ubuduće obavijeste HP tko su komesari određenih izložbi i koja je potrebna količina filatelističkog materijala koja se očekuje od HP-a u promotivne svrhe. Točka 4. Dogovoreno je da će četvrti broj glasila „Hrvatska filatelija“ u 2013. izaći najkasnije do 15.12. kako bi HP čitateljima čestitala Božić na vrijeme. Svi materijali od strane HP-a trebaju biti predani g. Bilandžiću do 25.11.Hrvatska pošta u zadnjem ovogodišnjem broju objavit će 4 oglasa: Teodor Pejačević – vitez Suverenog malteškog vojnog reda, interaktivni kutak MM, Faros maraton i Božić te posebno Program izdavanja prigodnih poštanskih marka u 2014. godini. Edita Gregurić Cvenić ukazala je na manji propust u smislu kašnjenja broja 3/2013. te ispuštanja jednog oglasa pripremljenog od strane Hrvatske pošte. Točka 5. Gospodin Vilfan je obavijestio Povjerenstvo o izdavanju monografije HFS-a „Hrvatska kulturna baština – rijetkosti Hrvatske filatelije“ –priručnika rijetkih hrvatskih izdanja – maraka, pisama, dopisnica, proba i sl… Planirana je naklada od 300 primjeraka na cca 400 stranica i oko 600700 fotografija od kojih je 20 str. namijenjeno izdanjima Republike Hrvatske. Stoga su predstavnici HFS-a zatražili pomoć HP-a u prikupljanju materijala za tisak (u tiskari „Zrinski“ i HT muzeju).Monografija će biti tiskana dvojezično na hrvatskom i engleskom jeziku. U knjizi će biti opisane rijetkosti hrvatske filatelije od predfilatelije u 17.vijeku do Republike Hrvatske. Najveće rijetkosti se prikupljaju osim od vrhunskih hrvatskih filatelista i od kolekcionara iz Australije, USA, Velike Britanije,Nizozemske,Njemačke,Švicarske,Austrije Mađarske i Slovenije.Na knjizipriručniku radi Ekspertni tim HFS od 8 članova. HFS predlaže da HP otkupi 100 primjeraka ove knjige kao vrhunskog promidžbenog materijala za buduće potrebe HP. Predviđen je izlazak iz tiska u travnju-svibnju 2013. kojim povodom će se u Zagrebu održati pod istim nazivom i posebna izložba filatelističkog materijala iz monografije. Povjerenstvo se dotaknulo teme uništavanja makulature eseja iz 2013. godine. Dogovoreno je da će na tisak marke „Nova godina 2014.“ s našim Povjerenstvom za tisak u tiskaru u Čakovec ići g. Bilandžić ,a ako on bude službeno spriječen zamijenit će ga g. Turudija. Točka 6. Predstavnici HFS-a predstavili su Plan izložbi i drugih aktivnosti planiranih u 2014. godini. Plan predviđa slijedeće izložbe i aktivnosti u organizaciji HFS: 1.Hunfila,Mađarska- travanj 2.Rijetkosti hrvatske filatelije –svibanj-Zagreb 3.CROATICA, Nacionalna s međunarodnim sudjelovanjem – svibanj – Vukovar 4.Nacionalna izložba mladeži s međunarodnim sudjelovanjem – lipanj – Šibenik 5.Europska izložba, Francuska ,,Planet Timbre“ – lipanj –Pariz 6.Regionalna izložba Alpe-Jadran, Švicarska – rujan – Lugano 7.Nacionalna jednovitrinska s međunarodnim sudjelovanjem – listopad – Prelog ili Zadar 8.Škola mladih filatelista – listopad – Varaždin 9.Seminar za izlagače i suce – listopad – Međimurje 10. Promidžbene izložbe 6-8 u raznim dijelovima RH Točka 7. Povjerenstvo je pregledalo Program izdavanja prigodnih poštanskih maraka u 2014. godini kako bi utvrdilo izdanja pogodna za tisak eseja u 2014. godini. Za sada je uzeto u obzir nekoliko 19 GLASNIK HFS 11 / 2013 izdanja, međutim izdanje „Hrvatska na svjetskom nogometnom prvenstvu“ vjerojatno neće biti moguće koristiti u tu svrhu čak i ukoliko bude izdano, a zbog neriješenih odnosa između HP-a i HNS-a. Motiv eseja odredit će se na jednoj od sljedećih sjednica Zajedničkog povjerenstva. Točka 8. Budući da Hrvatska pošta povremeno dobiva zahtjeve pojedinih filatelističkih društava za financiranjem njihovih aktivnosti, na sastanku je dogovoreno kako će HP takve pojedinačne upite preusmjeravati na HFS, a sama će izložbe i slične aktivnosti pomoći u vidu filatelističkog materijala. Točka 9. Gospodin Vilfan obavijestio je Povjerenstvo o završenim pregovorima sa Španjolskim filatelističkim savezom /FESOFI/ za vrijeme kongresa FEPA u Madridu u listopadu o.g. Predsjednici HFS i FESOFI M.Vilfan i Fernando Aranaz del Rio su parafirali Sporazum o međusobnoj suradnji u okviru kojeg je dogovorena zajednička filatelistička izložbi „Hrvatska – Španjolska“ koja će se održati od 31.3. do 4.4. 2015. godine u Zagrebu u povodu 75. obljetnice osnivanja Hrvatskog filatelističkog saveza. Dogovoreno je da će dva saveza predložiti poštanskim administracijama svojih država da se tim povodom izda zajednička serija i blok. Obzirom da nije utvrđen mogući zajednički povijesni motiv toga izdanja dvije strane su predložile da izdanje bude ili iz tematike faune ili sporta kao najpopularnijih sabiračkih područja u obje zemlje. Predsjednik FEPA gospodin Jose Ramon Moreno koji je aktivno sudjelovao u pregovorima obavijestio je pismeno predsjednika HFS da je odgovorna osoba za filateliju pri Španjolskoj pošti g.Modesto Fraguas vrlo pozitivno reagirao na taj prijedlog sa zamolbom da Hrvatska pošta službeno kontaktira Španjolsku poštu u svezi zajedničkog izdanja Hrvatske i Španjolske. E-mail g.Morena je predat predstavnicima HP. Predstavnici HP-a pozitivno su popratili vijest o mogućem zajedničkom izdanju, međutim imali su primjedbu što je ta vijest unaprijed objavljena u „Glasniku HFS-a“, a da Hrvatska pošta o tome nije prethodno obaviještena kao i o tome da su navedene forme izdanja (serija od 4 marke i prigodni blok) o čemu odlučuje Hrvatska pošta sukladno svom planiranju i godišnjem budžetu. Predsjednik HFS je odgovorio da se radi o zajedničkom prijedlogu dva saveza a realizacija ove ideje i tako ovisi o rješenju Povjerenstva za poštanske marke pri HP i odgovarajućeg tijela Španjolske pošte a HFS je putem svoga Glasnika samo izvjestio svoje članstvo o predloženoj ideji. Dogovor jer da će predstavnici HP-a Edita Gregurić Cvenić i Dubravko Družić prenijeti prijedlog o zajedničkom izdanju Povjerenstvu za izbor motiva te likovnih i grafičkih rješenja maraka koje će potom predložiti nekoliko tema (motiva) uključujući i prijedloge od strane HFS-a, a potom sročiti službeni dopis za španjolsku poštu. Točka 10. – Razno 1. HFS obavijestio je Povjerenstvo kako namjerava svim članovima podijeliti članske iskaznice te su pitali za mogućnost stavljanja logotipa HP-a na iskaznice. Upućeni su da pošalju službenu zamolbu Hrvatskoj pošti, koja će zahtjev proslijediti nadležnim osobama na očitovanje. 2. Edita Gregurić Cvenić pročitala je e-mail poruku koju je u nekoliko navrata uputio Hrvatskoj pošti gospodin Šegedin, u kojoj navodi da su na filatelističkoj izložbi Croatica 2013. u uporabi u izložbenom prostoru bili razni „čudni“ žigovi u raznim bojama,a jedan od njih nosi natpis „prvi dan“ i oznaku poštanskog ureda 10101 Zagreb. G. Šegedin poslao je i presliku tih 20 GLASNIK HFS 11 / 2013 žigova. Budući da Hrvatska pošta nikada nije odobrila takav žig, Hrvatska pošta zatražila je od HFS-a službeno pisano očitovanje.Dogovoreno je da će tajnik HFS g.Bilandžić istražiti sve okolnosti i o svome nalazu obavjestiti HP. Zapisnik sastavila Edita Gregurić Cvenić, članica Zajedničkog povjerenstva HFS-HP Izdanja naših članica: HDOFM Zagreb i Salezijanci 21 GLASNIK HFS 11 / 2013 Privremeni rezultati naših izlagatelja na Brasiliani 2013 Vukas Zdeslav Maras Julije Librić Ivan Tkalčić Eduard Lipovac Maša Kovačić Zdravko Librić Luka 83 boda 80 bodova 70 bodova 80 bodova 77 bodova 71 bod 68 bodova pozlaćena pozlaćena srebro pozlaćena veliko srebro srebro posrebrena Literatura Marka Nova HFS HFD Zadar Glavći Matej 82 boda 73 boda 70 bodova 65 bodova pozlaćena srebro srebro posrebrena Izložak g. Julija Marasa na svjetskoj filatelističkoj izložbi Brasiliana 2013 22 GLASNIK HFS 11 / 2013 Odobreni prigodni poštanski žigovi: 23 GLASNIK HFS 11 / 2013 Skinuto sa internet stranice: www.posta.hr HRVATSKI SPORT - FAROS MARATON Vrsta: P Marka je izdana u arčiću od 9 maraka i s jednim privjeskom, a Hrvatska pošta izdala je i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC). Broj: 925 HRVATSKI SPORT - FAROS MARATON Protekla četiri desetljeća Faros maraton je iz maloga provincijskog natjecanja prerastao u svjetsku instituciju daljinskog plivanja i danas ponosno uživa primat najprestižnijega svjetskog maratona. Vrijednost: 7,6 HRK Dizajn: Dean Roksandić, dizajner iz Zagreba 48,28 x 24,14 mm Veličina: Papir: bijeli, 102 g, gumirani Zupčanje: češljasto, 14 Tisak: višebojni offset Tiskara: "Zrinski" - Čakovec Datum izdanja:05.11.2013. Naklada: 100.000 Kada su u okviru svojih lutanja 13. srpnja 1974. godine gostovali u Starom Gradu, na trgu Škor, glumci zagrebačke kazališne družine „Histrioni”, predvođeni Reljom Bašićem, nisu ni slutili da će za vrijeme predstave Domagojada, posvećene moru, Vicku Šoljanu sinuti ideja o organizaciji plivačkog maratona u Starogradskom zaljevu. Tijekom predstave Vicko Šoljan - otac starogradskog maratona - pravi zaljubljenik u vodene sportove koji je već imao zapaženih uspjeha s plivačkim i vaterpolskim klubom „Faros” odlučio je da bi u Starom Gradu, s obzirom na idealnu konfiguraciju zaljeva, trebalo organizirati maraton i tako animirati domaću mladež i zabaviti turiste. Nakon velikog uspjeha „pokusnog” mini maratona održanog 27. srpnja 1975. godine vodeni cvijet procvjetao je 19. rujna 1976. godine kada je priređeno prvo Otvoreno prvenstvo Jugoslavije u daljinskom plivanju na 16 km dugoj stazi od gradske luke do rta Kabal i natrag. Starograđani tako od 1976. godine do današnjih dana svake godine organiziraju Međunarodno prvenstvo Hrvatske (do 1991. godine Jugoslavije) u daljinskom plivanju - popularni Faros maraton. Protekla četiri desetljeća Faros maraton je iz maloga provincijskog natjecanja prerastao u svjetsku instituciju daljinskog plivanja i danas ponosno uživa primat najprestižnijega svjetskog maratona. Konačna potvrda te činjenice i kultnog statusa ovog natjecanja stigla je iz Kuće slavnih (International Marathon Swimming Hall of Fame) iz Fort Lauderdalea na Floridi (SAD) u koju je Faros maraton svečano primljen 22. rujna 2012. godine kao prvi i jedini svjetski maraton u povijesti te institucije i jedina međunarodna sportska priredba iz Hrvatske koja je postala članom svjetske Kuće slavnih u bilo kojem sportu. Na dosadašnjih 37 maratona sudjelovala su ukupno 1122 plivača iz 42 države sa svih pet kontinenata, među njima i svi najbolji svjetski maratonci. Faros maraton jedina je međunarodna, ne samo sportska, manifestacija u Republici Hrvatskoj čiji kontinuitet održavanja nije prekinut tijekom Domovinskog rata i jedina koja se uspjela održati 1991. godine za vrijeme blokade hrvatskoga zračnog prostora i pomorske blokade otoka. Osobito vrijedi istaknuti 1. rujna 1991. godine kada je u pravim ratnim uvjetima organiziran 16. maraton kao prvi međunarodni sportski događaj u samostalnoj Republici Hrvatskoj. Time 24 GLASNIK HFS 11 / 2013 je stečen primat koji će zauvijek ostati zlatnim slovima upisan u povijesti hrvatskog sporta. Zbog zasluga za izvanrednu organizaciju Faros maratona Stari Grad je 2. i 3. rujna 1989. godine bio domaćin povijesnoga prvog službenog natjecanja u ovom sportu u svijetu - 1. europskog prvenstva. U Starom Gradu je i sjedište Hrvatskog saveza daljinskog plivanja kao jedinoga državnog saveza na nekom od 1246 hrvatskih otoka. Mnogi sportski i drugi eksperti pitaju se što najbolje svjetske maratonce poput magneta privlači u mali Stari Grad. Jedan među mnogim odgovorima, uz ljepotu staze i prekrasno more, dojmovi su koje plivači nose iz Paiza (hvarski naziv za Stari Grad) obogaćeni ljubavlju domaćeg stanovništva prema svim maratoncima. Baš ta ljubav i entuzijazam Starograđana, uz izvanredne prirodne pogodnosti Starogradskog zaljeva, zalog su dugovječnosti Faros maratona na ponos i diku najstarijega grada na tlu Hrvatske. Janez Maroević, mag. oec. FAROS MARATON Žig prvog dana je u uporabi 5. i 6. 11. 2013. u poštanskom uredu 10101 Zagreb. Datum izdanja:05.11.2013. Žig prvog dana je u uporabi 5. i 6. 11. 2013. u poštanskom uredu 10101 Zagreb. Broj: FDC-18/2013. HRVATSKI SPORT - FAROS MARATON Datum izdanja:05.11.2013. 25 GLASNIK HFS 11 / 2013 BOŽIĆ 2013. Vrsta: Marka Marka je izdana u arku od 20 maraka i u karnetu od 10 samoljepljivih maraka, a Hrvatska pošta izdala je i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC). Broj: 926 BOŽIĆ 2013. BOŽIĆ 2013. Razni narodi razvili su svoje specifične oblike božićnog nakita: tako se kod nas mogu vidjeti drvca okićena licitarskim privjescima. Stakleni pak nakit razvio se do najnevjerojatnijih oblika, a njegovo je zlatno doba druga polovina XIX. stoljeća i vrijeme oko 1900. Vrijednost: 3,1 HRK Dizajn: Danijel Popović, dizajner iz Zagreba Veličina: 35,50 x 29,82 mm Papir: bijeli, 102 g, gumirani Zupčanje: češljasto, 14 Tisak: višebojni ofset sa zlatnom bojom + zlatna folija Tiskara: "Zrinski" - Čakovec Datum izdanja:27.11.2013. Naklada: 700.000 BOŽIĆ 2013. Božić je blagdan najbliži običnom ljudskom životu: on objavljuje obnovu i rađanje, mogućnost da sve počne ispočetka, da se iz svake tame upali svjetlost, da iz svake hladnoće izbije toplina. Datum Isusova rođenja fiksiran je uza zimski solsticij kao baština pretkršćanskih vremena, koja su iz davnina razaznavala taj svjetlosni prag godine. Brojni su znaci koji naviještaju Božić, simboli kojima je označen: od onih kozmičkih – poput zvijezde repatice, na prošlogodišnjoj marki Republike Hrvatske – do onih sasvim bliskih i prisnih. Ove godine hrvatska marka obratila je pogled iz kozmosa u mikrokozam, iz svemira u dom. Kaže se da je Božić obiteljski blagdan. U središtu tog obiteljskog blagdana nalazi se božićno drvce. Na Badnju večer ono se kiti međugeneracijski solidarno, a zatim se poda nj, manje ili više tajnovito, stavljaju darovi. Crnogorično drvce – jela, smrečica, bor – samo po sebi simbolizira neumrlost prirode. Ali taj običaj nije oduvijek i također ima svoju povijest. Porijeklo mu je negdje u sjevernoj Europi; jedna od teza jest da je prvi put okićeno u Letoniji oko 1500.; spominje se da je Luther okitio drvce jednog Božića 1510. Mediteranska Europa za Božić je u kuće stavljala Bambina – dijete Isusa; slavenski svijet unosio je panj badnjak ili hrastove grane… No zimzeleno drvce osvojilo je svijet i iz izvanjskih prostora ušlo u kuće. Njegov nakit najprije su bili pravi plodovi: jabuke (voćka spoznaje), orasi, lješnjaci, prirodni pa zatim pozlaćeni… Pridolazili su tu slatkiši (tko se ne sjeća fondant-bombona u papiru s resicama ili svilenih bombona, lakomo pojedenih prije nego obješenih?). Plodovi su se zatim počeli proizvoditi od stakla, stilizirati u najpoznatiji oblik – kuglice, vjerojatno u Njemačkoj. U skromnim kućama prirodni plodovi i nakit kućne izrade, najčešće od papira, ustrajali su do danas. Razni narodi razvili su svoje specifične oblike božićnog nakita: tako se kod nas mogu vidjeti drvca okićena licitarskim privjescima. Stakleni pak nakit razvio se do najnevjerojatnijih oblika, a njegovo je zlatno doba druga polovina XIX. stoljeća i vrijeme oko 1900. Budući da je taj nakit veoma krhak, stare kuglice (odnosno najrazličitiji stakleni oblici), premda proizvedene u milijunima primjeraka, i razbijene su u milijunima primjeraka, pa su danas rijetkost, predmet strastvenog sakupljanja i visokih cijena. Stakleni nakit proizvodio se i u Hrvatskoj, a u Zagrebu se u nekim malim manufakturama proizvodi i danas. U obilju europskog povijesnog božićnog nakita najzanimljiviju i najtraženiju skupinu predstavlja nakit iz 26 GLASNIK HFS 11 / 2013 mjesta Sebnitz u njemačkoj pokrajini Saskoj. Od 1880-ih godina ondje su brojne obitelji za sebe, ili u kućnoj radinosti, izrađivale najnevjerojatnije predmete od svih mogućih materijala: tanke žice, voska, papira, tekstila, stakla, drva, zapravo od svega mogućeg. Svi ti materijali porijeklom su iz proizvodnje umjetnog cvijeća. Od malih voštanih likova Isusića, anđela, djece, ptica, putnika – uglavnom svih u nekom kontejneru: kolijevci, lađici, košarici, kočijici… – do prometala poput cepelina, prvih aviona, automobilića… izrađenih beskrajnom, filigranskom preciznošću, vrhunskim umijećem i maštom bez granica – ništa ne postoji strpljivije i nježnije. To su male umjetnine od kojih dvije nikada nisu sasvim jednake. One možda nisu stvorene za dječje ručice, ali kao prizor sigurno su stvorene za čuđenje i veselje. U Hrvatskoj je nasreću sačuvano dosta starinskog božićnog nakita, krhkog, ali uvjerljivog argumenta njezinih europskih božićnih standarda. Kočijica koju ova marka šalje na put u svijet svjedoči o prisutnosti onog najvrednijeg i najljepšeg što smo uvijek prepoznavali u svijetu i znali unositi u vlastite domove. Željka Čorak Vrsta: P Marka je izdana u arku od 20 maraka i u karnetu od 10 samoljepljivih maraka, a Hrvatska pošta izdala je i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC). Broj: 927 BOŽIĆ 2013. (karnet) BOŽIĆ 2013. Razni narodi razvili su svoje specifične oblike božićnog nakita: tako se kod nas mogu vidjeti drvca okićena licitarskim privjescima. Stakleni pak nakit razvio se do najnevjerojatnijih oblika, a njegovo je zlatno doba druga polovina XIX. stoljeća i vrijeme oko 1900. Vrijednost: 3,1 HRK Dizajn: Danijel Popović, dizajner iz Zagreba Veličina: 35,50 x 29,82 mm Papir: bijeli, 102 g, gumirani ukrasni zupci Zupčanje: Tisak: višebojni ofset sa zlatnom bojom + zlatna folija Tiskara: "Zrinski" - Čakovec Datum izdanja: 27.11.2013. Naklada: 300.000 BOŽIĆ 2013. 27 GLASNIK HFS 11 / 2013 BOŽIĆ 2013. Žig prvog dana je u uporabi 27. i 28. 11. 2013. u poštanskom uredu 10101 Zagreb. Datum izdanja: 27.11.2013. Žig prvog dana je u uporabi 27. i 28. 11. 2013. u poštanskom uredu 10101 Zagreb. BOŽIĆ 2013. Datum izdanja: 27.11.2013. Novosti iz HP Mostar Skinuto sa internet stranice: www.post.ba Prigodna poštanska marka HP Mostar u povodu 40. obljetnice smrti fra Dominika Mandića Hrvatska pošta Mostar izdala je prigodnu poštansku marku (arak 9 maraka), žig i omotnicu prvoga dana u povodu 40. obljetnice smrti fra Dominika Mandića, jednoga od najznačajnijih hercegovačkih i franjevaca uopće. Marku nominalne vrijednosti 1,10 KM dizajnirao je Marin Musa, tiskana je u tiskari Zrinski u Čakovcu i u poštanskom prometu koristi se od 24. 10. 2013. godine. Bit će predstavljena u Mostaru, na Znanstvenom simpoziju posvećenom fra Dominiku Mandiću. Fra Dominik Mandić rođen je na Širokom Brijegu 2. prosinca 1889. godine. Pučku školu završava na Širokom Brijegu. U jesen 1901. dolazi u fratarsku gimnaziju na Široki Brijeg gdje završava pet razreda 28 GLASNIK HFS 11 / 2013 gimnazije, a na mostarskoj gimnaziji ostala tri i maturu. Teologiju započinje na Bogosloviji u Mostaru 1907., a završava u Fribuorgu u Švicarskoj 1914. Doktorski rad polaže 1921. godine. Franjevački habit oblači 1906. na Humcu, svečane zavjete daje 1910. u Mostaru. Za svećenika je zaređen 4. 8. 1912. u Fribourgu. 1914. vraća se na Široki Brijeg i vodi analfabetske tečajeve. Godine 1915. dolazi u Mostar gdje je prefekt i profesor na Bogosloviji, profesor na državnoj gimnaziji, tajnik Provincije, a od 1928. – 1934. provincijal. Od 1934. – 1939. je ravnatelj i profesor na Franjevačkoj gimnaziji na Širokom Brijegu. Godine 1939. postaje vijećnikom i ekonom vrhovne uprave Franjevačkog reda u Rimu. Gradi zgradu (samostan) Generalne uprave reda s crkvom sv. Marije Posrednice. U Ameriku odlazi 1951. Kustos je u Americi od 1952. do 1955. Nakon toga se do svoje smrti posvećuje znanstvenom radu. Umro je 23. 8. 1973. i ukopan u Chicagu. Pokrenuo je „Narodnu slobodu“, ediciju „Savremena pitanja“ i „Monumenta franciscana“. Najznačajnija djela su „De Legislatione antiqua Ordinis Fratrum Minorum“, „Schematismus almae missionariae provinciae OFM in Hercegovina“, „Acta franciscana Hercegovinae I (1463 - 1699)“, „Crvena Hrvatska“, „Duvanjska biskupija“, „Bosna i Hercegovina“, „Povijesno-kritična istraživanja 1., 2. i 3.\\\", „Hrvati i Srbi dva stara različita naroda“ te mnoštvo znanstvenih radova i članaka. Osnovao je Hrvatski povijesni institut i izdavačku kuću Croatia. Nakon II. svjetskog rata pomogao je mnogim unesrećenim i protjeranim s prostora novoosnovane komunističke Jugoslavije. Nove marke HP Mostar „Flora 2013. – Košćela“ Tradicionalno izdanje Hrvatske pošte Mostar „Flora 2013.“ s motivom košćele (Celtis australis), listopadnog drveta koje raste u području Mediterana, sadrži dvije poštanske marke u arku od 8 maraka, žig i omotnicu prvoga dana. Autor likovnog rješenja je Dinko Raič, nominalna vrijednost je 3,10 KM i u poštanskom prometu koriste se od 1. 11. 2013. godine. Tiskane su u tiskari Zrinski u Čakovcu. Košćeli posebno pogoduje mediteranska klima i često se sadi kao ukrasna biljka jer je otporna na onečišćenje zraka, a njena krošnja u ljetnim danima pruža ugodnu sjenu. Voli lagana i suha tla te može rasti na zemljištima slabije plodnosti, iz pukotina stijena i oko seoskih kuća. Za neke košćele smatra se da su stare i do tisuću godina. Slatki i jestivi plodovi danas se rijetko koriste u prehrani ljudi, ali su jako popularni među pticama i drugim životinjama. Lišće i plodovi košćele koriste se u liječenju raznih bolesti. Drvo je vrlo tvrdo, podatno i izdržljivo te odlično za obradu tokarenjem, a od savitljivih tankih izdanaka izrađuju se štapovi za hodanje. 29 GLASNIK HFS 11 / 2013 Novo izdanje Hrvatske pošte Mostar „Fauna 2013. - Vidra“ Ove godine Hrvatska pošta Mostar izdala je 4 prigodne poštanske marke „Fauna 2013. - Vidra“ u arku od 8 maraka, žig i omotnicu prvoga dana. Autorica likovnog rješenja je Božena Džidić, marke nominalne vrijednosti 3,10 KM tiskane su u tiskari Zrinski u Čakovcu i u poštanskom prometu koriste se od 1. 11. 2013. godine. Vidra (Lutra lutra) je najveća europska kuna koja se prilagodila životu u vodi i najbolji je plivač od svih kopnenih zvijeri. Tijelo joj je dugačko i vitko s kratkim nogama, ispod vanjskog sloja krzna od duge zaštitne dlake nalazi se jako mekani krzneni sloj. Građeno je tako da je sposobna za plivanje i ronjenje te može izdržati u vodi jako dugo. Oštar njuh i osjetne dlake na njuški su izuzetno osjetljive na dodir i omogućuju joj da pronađe hranu i u mutnoj vodi. Glasa se tihim jasnim zviždukom, dahtanjem, skvičanjem i režanjem. Vidre svoje nastambe grade na mirnim obalama rijeka obraslim gustim raslinjem ili među golim korijenjem stabala uronjenim u vodi. Hrane se uglavnom ribama, rakovima, školjkašima, vodenim kukcima, žabama, malim sisavcima i drugim vodenim životinjama. Danas su vidre ugrožena vrsta životinja uglavnom zbog uništavanja njihovih povoljnih staništa, onečišćenja voda, uznemiravanja i krivolova. 30 GLASNIK HFS 11 / 2013 Marke Hrvatske pošte Mostar među 12 najboljih na svijetu! Uredništvo portala „Stamp News“ i ove godine biralo je najbolje poštanske marke na svijetu koje su neobične po svom dizajnu, obliku i raznim efektima. Izdanja HP Mostar „Međugorje 2012.“ i „Dan štednje - Kovani novac iz Daorsona“ našla su svoje mjesto na popisu 12 najboljih. Sve poštanske marke izdane su u 2012. godini za koju se može reći da je bila „kraljevska godina“. Naime, od 12 maraka čak dvije su posvećene kraljici Elizabeti II. Prvo mjesto pripalo je izdanju Jersey pošte koje je izdalo prvu marku u koju je utisnut pravi dijamant. Povod ovakvom izdanju bilo je obilježavanja dijamantnog jubileja vladavine Elizabete II., a izdanje je ograničeno na 600 malih araka koji su se prodavali po cijeni od 125 funti. Drugo mjesto odnijela je također kraljica Elizabeta II., točnije njen prvi holografski portret autora Rob Mundaya ponovo u izdanju Jersey pošte. Nizozemska pošta zauzela je treće mjesto izdanjem prve poštanske marke. Posebnom upotrebom papira 2D likovi dječje knjige pretvaraju se u 3D slike, pa tako na njihovim markama leptiri i ptice izgledaju kao da lete. Izdanje HP Mostar „Međugorje 2012.“ zaslužilo je svoje mjesto na ovoj listi zbog posebne infracrvene (infraredesign) zaštite koja nije vidljiva golom oku i nije ju moguće kopirati ni skenirati. Pregledom marke s IR kamerom osim Gospinog lika na marki možemo vidjeti i sliku crkve u pozadini. Za drugo izdanje „Dan štednje - Kovani novac iz Daorsona“ korištena je posebna tehnika u tisku poznata pod nazivom blindruck koja omogućava da kovane novčiće iz Daorsona opipate svojim prstima. Više o nagrađenim markama možete saznati ako posjetite sljedeću stranicu: http://www.stampnews.com/stamps/stamps_2013/stamp_top-10-most-extraordinary-stamps-2012.html Nacionalni povjerenik za Hrvatsku je Mladen Vilfan a prijavnice se primaju na njegov e-mail: mladfan@hotmail.com zajedno sa ispunjenim uvodnim listovima do 10.siječnja 2014. 31 GLASNIK HFS 11 / 2013 32 GLASNIK HFS 11 / 2013 33 GLASNIK HFS 11 / 2013 34 GLASNIK HFS 11 / 2013 35 GLASNIK HFS 11 / 2013 Nacionalni povjerenik za Hrvatsku je Mladen Vilfan a prijavnice se primaju na njegov e-mail: mladfan@hotmail.com zajedno sa ispunjenim uvodnim listovima do 10.siječnja 2014. 36 GLASNIK HFS 11 / 2013 37
© Copyright 2024 Paperzz
