Godina XII., broj: 48
Rujan 2011.
6
18
sadržaj:
4
OTOČKI LIST
Glasilo Grada Otoka
V.Nazora 1/I.
32252 Otok/ Hrvatska
www.otok.hr
e-mail: otocki.list@gmail.com
Izdavač:
Grad Otok
Za izdavača:
Josip Šarić, gradonačelnik
Glavna urednica:
Jelena Zovak, dipl. pol.
Suradnici:
Marijana Barnjak, Marin Benaković, Mato Čajkovac,
Marija Čorić, Jasenko Ćutuk, Josip Dabro, Daria Gongeta,
Ivan Grčić, Davor Iščić, Petar Jakovac, Mijo Lamešić, Marina
Lombarović, Josip Lovrić, Igor Ljubić, Željko Ljubić, Mirko
Martinović, Ivana Krekman, Petar Matas- Pjer, Vinko Matozan,
Antun Miličević, Marin Nađ, Katica Novoselac, Zvonko Spajić,
Jelena Šarić,Marija Škrobo, Ankica Valenćik
Lektura:
Marijana Barnjak, prof.
Grafičko oblikovanje
DESIGN STUDIO D
www.designstudio-d.hr
Tisak:
ZEBRA, Vinkovci
OTOČKI LIST JE BESPLATAN
Prilozi se mogu uplatiti na račun br:
234009-1853500007 (Privredna banka Zagreb)
Glasilo je prijavljeno Vladi RH,
Uredu za odnose s javnošću.
Sva prava pridržana
OTOČKI List
Glasilo Grada Otoka
04 INTERVJU S JOSIPOM ŠARIĆEM, GRADONAČELNIKOM GRADA OTOKA
06 PREDSJEDNICA VLADE RH JADRANKA KOSOR SUDJELOVALA NA SVEČANOJ
SJEDNICI GRADSKOG VIJEĆA GRADA OTOKA
08 OTVORENA TVORNICA „FURNIR OTOK d.o.o.“
10 IZVJEŠĆA SA SJEDNICA GRADSKOG VIJEĆA
11 OBILJEŽENA 20. OBLJETNICA POGIBIJE OTOČKIH
POLICAJACA U BOROVU SELU
12 IZASLANSTVO GRADA OTOKA POVODOM DANA DRŽAVNOSTI POLOŽILO
VIJENCE PODNO SPOMENIKA BRANITELJIMA U OTOKU I KOMLETINCIMA
12 EUROPSKI TJEDAN
13 POSJET ŽUPANA BOŽE GALIĆA GRADU OTOKU
14 OTOČKI I KOMLETINAČKI BRANITELJI U DOMOVINSKOME RATU
16 DRŽAVNA REVIZIJA IZRAZILA BEZUVJETNO POZITIVNO MIŠLJENJE NA
FINANCIJSKO POSLOVANJE GRADA OTOKA ZA 2010.
16 IZASLANSTVO GRADA OTOKA POLOŽILO VIJENCE POVODOM DANA
DOMOVINSKE ZAHVALNOSTI
17 JOSIP ŠEFFER (1908.-1978.) – ŽRTVA KOMUNISTIČKOG REŽIMA
20 DRUGA SMOTRA PROLJETNIH OBIČAJA U KOMLETINCIMA
21 GAK ŽUPANJA GOSTOVALO U OTOKU U SKLOPU 18. FESTIVALA GLUMCA
22 ZA MATEJA ZECA IZ KOMLETINACA SKUPLJENO
VIŠE OD 60 000 KUNA
23 TENISKI TURNIR „OTOČKO PROLJEĆE 2011.“
23 MIŠE I ILIJA ĐIKIĆ POBJEDNICI TURNIRA U BOĆANJU
24 OBJAVLJENA KNJIGA „GORKA VODA“ AUTORA MARINA BENAKOVIĆA
25 DJEČJE OTOČKO PROLJEĆE ODRŽANO U KOMLETINCIMA
26 „U OTOKU MOBA“
27 KUP SENIORA STAROVIRAC OTOK OTOČKO PROLJEĆE 2011.
27 „Pjesma i riječ zavičajna“ i ove godine okupila brojne sudionike
28 NATJECANJE ŠRD“ VIROVI“ OTOK U SKLOPU XIX. OTOČKOGA PROLJEĆA
28 IZVRSTAN KONCERT OTOČKOGA GRADSKOG ZBORA
28 ATLETSKA NATJECANJA UČENIKA OSNOVNE ŠKOLE JOSIPA LOVRETIĆA
30 KATOLIČKI MALONOGOMETNI TURNIR
30 OBILJEŽENA 15. GODIŠNJICA TAEKWONDO KLUBA „OTOK“
32 OTOK DOMAĆIN TRADICIONALNOG NATJECANJA UDVDR-a
34 DJEČJE SPORTSKE IGRE
35 NATJECANJE SENIORA SRD „BREŽNICA“
35 MIMOHOD XIX. OTOČKOG PROLJEĆA
37 ŠAHOVSKA NATJECANJA U KOMLETINCIMA
37 KUP VATROGASNE ZAJEDNICE GRADA OTOKA
38 OSMI RUKOMETNI TURNIR ŽENA VUKOVARSKO-SRIJEMSKE ŽUPANIJE
39 MK GOSPODARI VJETRA OTOK PRIREDIO IZVRSTAN MOTO-PARTY
40 SUSRET DJECE HRVATSKIH BRANITELJA
41 PROMOCIJA KNJIGE „NEMIRNE GODINE“ ANICE VALENĆIK
42 SPORTSKO NATJECANJE HRVATSKIH BRANITELJA I DRAGOVOLJACA
DOMOVINSKOG RATA VUKOVARSKO-SRIJEMSKE ŽUPANIJE „OTOK 2011.“
43 ŠAMPION XI. OTOČKE KULENIJADE KULEN MESNICE “AS” IZ ŽUPANJE
44 „ŠUMARI“ NA OTOČKOM PROLJEĆU
45 KONCERT ŽELJKA BEBEKA POKLON OTOČANIMA I
KOMLETINČANIMA ZA DAN GRADA
46 POTPISAN DOKUMENT O SURADNJI I PRIJATELJSTVU
46 VATROGASCI OBILJEŽILI BLAGDAN SVETOG FLORIJANA
47 UDNZ OTOK DODIJELJENA SVEČANA PLAKETA NARODNE ZAŠTITE
47 ODRŽANA SJEDNICA UDNZ OTOK
48 Svetkovina Tijelova u komletinačkoj Župi Bezgrešnog
začeća Blažene Djevice Marije
49 UDRUGA “HRVATSKA ŽENA” OTOK UGOSTILA SPLITSKU UDRUGU
“ŽENA ŽENI PRIJATELJ”
50 OTOČANI NA „EURO SHOW DANCE CHALLENGE-OSIJEK 2011.“
50 Roštilj u Blaževcima
51 Otočki zadrugari na velesajmu
52 NOVE PRVAKINJE I VICEPRVAKINJE HRVATSKE IZ OTOKA
52 PIONIRI NK „SLAVONAC“ KOMLETINCI PRVACI GRUPE B
NOGOMETNOG SREDIŠTA VINKOVCI
54 ČLANOVI OI “VINKOVCI” I OI “SUVARA” IZ OTOKA
POLOŽILI ZAVJET POVODOM DANA IZVIĐAČA
54 NACIONALNO OKUPLJANJE IZVIĐAČA „ZAJEDNO ZA ZAJEDNICU“
55 MEĐUNARODNI TAEKWONDO TURNIR „SUSEDGRAD-SOKOL POKAL 2011.“
55 JURAJ PINTARIĆ JUNIORSKI VICEPRVAK HRVATSKE
56 MARKO VIDOVIĆ OSVOJIO BRONCU ZA HRVATSKU
KICKBOKSING REPREZENTACIJU
56 SRD „Brežnica“ Komletinci organizirala natjecanje
kadeta u sklopu XIX. otočkoga proljeća
56 RIBIČKA NATJECANJA ŠRD „VIROVI“
56 RIBIČKA PROLJETNA EKO-AKCIJA
57 STAROVIRAC NA KADETSKOM KUPU HRVATSKOG
ŠPORTSKOG-RIBOLOVNOG SAVEZA
57 Mladi nogometaši (Bayern München, Bayer Leverkusen,
VfB Stuttgart) na treningu u Otoku
58 IZ ŽIVOTA NA STANU- Miškov stan na Šumici
60 Dukati
62 Povijest otočkog rock ‘n’ rolla
65 Ljubomora
68 Liječnica savjetuje: Zaštita kože od sunca
69 TV VOX IZ ZADRA POSJETILA OTOK
70 OBILJEŽEN MEĐUNARODNI DAN MLADIH
71 Humor
3
OTOČKI List
Glasilo Grada Otoka
Rujan 2011.
Godina XII., broj: 48
OTOČKI List
Glasilo Grada Otoka
Intervju s Josipom Šarićem, gradonačelnikom Grada Otoka
Ove je godine svečanost obilježavanja
5. obljetnice Dana grada Otoka protekla u znaku dolaska Jadranke Kosor, predsjednice Vlade RH, koja
je sudjelovala na svečanoj sjednici Gradskog vijeća i potom otvorila novoizgrađenu tvornicu „Furnir
Otok d.o.o.“ u Otoku?
Ovogodišnji smo program Dana grada
13. srpnja započeli polaganjem vijenaca
za poginule hrvatske branitelje koji su
ugradili svoje živote u temelje hrvatske
države. Potom je održana svečana sjednica Gradskog vijeća na kojoj smo
predsjednik Gradskog vijeća Stjepan
Topalović i ja uručili javna priznanja
grada Otoka. Priznanja smo uručili
Josipu Juriću i Martinu Štivičeviću,
istaknutim vatrogascima, te Marku
Vidoviću za postignute sportske rezultate. Medalje su grada uručene Ljubici
Todorić za doprinos razvoju školstva
te PMT Poljoopskrbi za doprinos razvoju poljoprivrede. Jozi Joviću, direktoru tvornice furnira, uručena je plaketa za doprinos razvoja gospodarstva
i zapošljavanja. Posebna nam je čast
što je na sjednici bila Jadranka Kosor, predsjednica Vlade RH, počasna
građanka Otoka, kojoj smo nakon sjednice uručili i svečanu povelju i plaketu.
Otvaranje je tvornice furnira veliki
događaj kojim je obilježen Dan grada. Kakav je doprinos grada u ostvarenju tog projekta?
Za sve je nas najveći događaj s kojim smo obilježili Dan grada bilo otvaranje tvornice „Furnir Otok d.o.o.“
jer živimo u vremenu kada je teško
doći do novog radnog mjesta. Vlasnik
i direktor tvornice Jozo Jović planira
zaposliti 120 radnika. Već je primljen
prvi dio potrebnih radnika koji će potom obučavati druge radnike. Tvornicu je u pogon pustila Jadranka Kosor u nazočnosti više od 500 gostiju,
a sve je blagoslovio Antun Knežević,
otočki župnik i dekan. Otok se nalazi
u srcu šumskog spačvanskog bazena s
4
gama. Kakav je njihov doprinos
društvenom životu?
najvećom plantažom hrasta lužnjaka
u Europi, ali do sada nikada nije imao
ovakvu tvornicu za preradu drveta. Ispravljena je jedna povijesna nepravda
prema Otoku i okolnim mjestima. Grad
stvara komunalne uvjete, odnosno vodi
brigu o izgradnji komunalne infrastrukture. Osim toga, brojne su olakšice za
investitore, a osobito ih motivira cijena
zemljišta koja ovisi o broju novih radnih mjesta. Međutim, najprije se sklapa
predugovor kao instrument osiguranja.
Tvornica furnira za sada je u potpunosti ispunila odredbe ugovora za kupljeno zemljište u Poduzetničkoj zoni.
Investicija je vrijedna 105 milijuna
kuna. Investitor Jović je i na svečanosti
otvaranja tvornice spomenuo iznimne
pogodnosti grada koji su ga motivirali
da baš u Otoku izgradi tvornicu na koju
smo svi ponosni. Otvaranje je tvornice
furnira odjeknulo u medijima jer malo
je mjesta u Hrvatskoj koja se mogu pohvaliti novom tvornicom koja koristi
prirodne domaće resurse i zapošljava
toliki broj radnika.
Kako bi ukratko okarakterizirali
Otok kao gradsko središte. U kojem
se smjeru razvija?
Uspjeli smo decentralizirati administraciju i u većoj mjeri to približiti
građanima. Naime, Otok je postao
prepoznatljivo administrativno, ali i
razvojno središte. Već je poznato da
su u Otoku otvorene brojne ispostave:
mirovinsko i zdravstveno osiguranje,
zavod za zapošljavanje, službe za upravne poslove Policijske uprave, uredi
državne uprave, županijski uredi ... Ostvarili smo jedan od ciljeva, a taj je da
smo građanima približili rješavanje administrativnih potreba za što su do sada
morali putovati u Vinkovce. Ove prednosti koriste i građani općine Nijemci i
općine Privlaka.
U kontekstu razvojnih projekata moram
spomenuti izgradnju tzv. „Šokačke magistrale“, zatim aktivnosti na realizaciji
projekta novog stambenog naselja
„Petkovac“ i Srednje škole u Otoku.
Cilj nam je postići bolju prometnu
povezanost, osobito s autocestom gdje
je potrebno izgraditi još oko 4 km asfaltirane ceste. Posebno želimo pomoći
mladim obiteljima da dođu do svog
doma i to darivanjem građevinskog
zemljišta i materijala za više od 200
obitelji. Već je izdano oko 70 rješenja
za to naselje. Projekt Srednje škole za
koji je ishođena građevna dozvola i koji
predviđa i izgradnju trodijelne nastavno-sportske, odnosno gradske dvorane
za koji se očekuje definiranje izvora
financiranja, bit će značajan pomak u
obrazovnom procesu.
Koliko grad može sudjelovati i financiranju realizacije kapitalnih projekata? Kako ocjenjujete spremnost
Gradske uprave u pripremi projekata i korištenju izvora financiranja?
Za primjer bih uzeo period od 2003.
do danas u kojem su ostvarene investicije u vrijednosti od više od 80 milijuna kuna, što je dokaz vrlo uspješnog
korištenja sredstava brojnih ministarstava, državnih poduzeća, fondova
Europske unije, Svjetske banke, itd.
Grad je realizirao projekt sanacije nerazvrstanih cesta u vrijednosti od 8,5
mil. kn, izgradnju kanalizacijske mreže
vrijednu 15,2 mil. kn, izgradnju infrastrukture u poduzetničkoj zoni od 9,3
mil. kn, izgradnju Doma kulture od 15
mil. kn za koji je potrebno još oko 3 mil.
kn za opremanje i uređenje okoliša. Zatim, vrijedno je spomenuti i novu zgradu Šumarije u vrijednosti od 4 mil. kn,
izgradnju zgrade HEP-a od 5 mil. kn,
izgradnju većeg dijela „Šokačke magistrale“ od 28 mil. kn. Za dovršenje je
magistrale potrebno osigurati 22 mil.
kn. Za te kapitalne projekte, naravno,
Gradski proračun nije dostatan.
Je li Vaš boravak tijekom proteklih pet godina u Zagrebu, dok
ste volonterski obnašali dužnost
gradonačelnika, bio važan i presudan tijekom pronalaženja izvora fi-
nanciranja?
Stara poslovica kaže: „ Tko bliže vatri,
bolje se ogrije“. Koliki je moj osobni
doprinos u pronalaženju sredstava,
najbolje znaju djelatnici Gradske uprave i vijećnici Gradskog vijeća pa
neka oni o tome govore. Znam da sam
svakim danom živio uz projekte svoga
grada i za opće dobro svih građana
Otoka i Komletinaca i to mi je davalo
dodatnu snagu i energiju da ustrajem u
njihovom sustavnom ostvarivanju.
Što biste, kao posebno vrijedno, istaknuli od kapitalnih projekata koje
Grad planira realizirati tijekom ove i
narednih godina?
Ove će godine započeti izgradnja
pročistača otpadnih voda i pripadajućeg
kolektora u ukupnoj vrijednosti od 23
mil. kn. Hrvatske su vode osigurale
20 mil. kn, a grad će sve sufinancirati s 3 mil. kn. Dakle, izgradnjom
tog pročistača kanalom „Kukavica“
u Spačvanski šumski bazen više neće
otjecati otpadne vode, a time značajno
doprinosimo očuvanju okoliša.
Tijekom 2012. započet će izgradnja Regionalnog vodovoda odvojak SlakovciOtok-Komletinci za koji su Hrvatske
vode osigurale 19. mil. kn.
Grad Otok je na državnoj razini
prepoznatljiv
po brojnim udru-
U Otoku i Komletincima ima 57 registriranih udruga, klubova, društava i zajednica. Gotovo sve te udruge sa svojim
programskim sadržajima doprinose organiziranju Otočkog proljeća, kulturne,
gospodarske i sportske manifestacije,
ali isto tako i u izdavanju Otočkoga
lista. Novoizgrađeni Dom kulture bit će
nemjerljiv doprinos razvoju društvenih
djelatnosti sa svojim sadržajima, Gradskom knjižnicom i velikom (kino)
dvoranom. Već smo uspjeli nabaviti
oko 4000 knjiga za knjižnicu koja se
trenutačno formira u sklopu Osnovne
škole, u očekivanju preseljenja u novu
lokaciju.
Prolazeći ulicama Otoka i Komletinaca mogu se vidjeti brojni novi znakovi turističke prometne signalizacije koji imaju društveni, kulturni,
sportski i gospodarski značaj?
Cilj nam je bilo postavljanjem znakova,
kao i u drugim većim mjestima, prvenstveno ukazati na očuvanu prirodnu i
kulturnu baštinu koju smo naslijedili.
Grad ima dva zaštićena krajolika, Virove i Lože u srcu šumskog kompleksa
hrasta lužnjaka. Tu su, između ostalog,
i putokazi za suvaru, zaštićeni spomenik tradicijskog graditeljstva.
Ti putokazi vode do odredišta, ali
oni, isto tako, obvezuju i pozivaju da
čuvamo naslijeđeno, obogaćujemo
društveni,
kulturni,
gospodarski,
sportski život, osobito na pragu ulaska
Republike Hrvatske u Europsku uniju.
Istina je da mnogo toga nemamo što
Europa ima, ali još je veća istina da mi
imamo očuvano ono što određeni dio
razvijenijih zemalja Europske unije
više nikada neće imati i baštiniti, a to
je očuvani krajolik, ruralni prostor, u
kojem se kriju naši neiskorišteni potencijali, osobito u kontekstu razvoja kontinentalnog turizma.
Razgovarala: Jelena Zovak
5
OTOČKI List
Glasilo Grada Otoka
Rujan 2011.
Godina XII., broj: 48
OTOČKI List
Glasilo Grada Otoka
PREDSJEDNICA VLADE RH JADRANKA KOSOR
SUDJELOVALA NA SVEČANOJ SJEDNICI
GRADSKOG VIJEĆA GRADA OTOKA
Proslava je pete obljetnice Dana Grada Otoka
započela na središnjem
otočkom trgu polaganjem
vijenaca i paljenjem svijeća
podno spomenika poginulim braniteljima u Domovinskom ratu. Na svečanoj
je sjednici Gradskog vijeća
sudjelovala predsjednica
Vlade RH Jadranka Kosor, ministri Đuro Popijač,
Branko Bačić i Tomislav
Ivić. Sjednicu je otvorio predsjednik Gradskog
vijeća Stjepan Topalović
pozdravivši uvažene goste: predsjednicu Vlade,
ministre, državne tajnike,
zastupnike
Hrvatskog
sabora, župana Vukovarsko-srijemske
županije,
gradonačelnike i načelnike općina,
građanke i građane Otoka i Komletinaca te sve ostale goste. Gradonačelnik
Otoka
Josip
Šarić čestitao je Otočanima i
Komletinčanima petu godišnjicu
6
Dana grada. Posebno se zahvalio
predsjednici Vlade Jadranki Kosor,
od prošle godine počasnoj građanki
grada Otoka, koja je ovo priznanje, odnosno plaketu s poveljom, i
službeno preuzela nakon sjednice.
Gradonačelnik je naglasio kako
je Otok od stjecanja statusa grada
postao administrativno središte
ovog dijela Vukovarsko-srijemske
županije čime je uvelike olakšan
život ne samo stanovnicima Otoka
i Komletinaca, nego i mještanima iz
drugih općina, Privlake i Nijemaca.
Osim toga, gradonačelnik je napomenuo kako je otvaranje tvornice
„Furnir Otok d.o.o.“ u gospodarskoj zoni izuzetno velik događaj za
Otok i Otočane i zahvalio se gospodinu Jozi Joviću, vlasniku Furnira. Župan Vukovarsko-srijemske
županije Božo Galić istaknuo je
kako se ponosi gradom Otokom te
svim što je postignuto u posljednjih
pet godina. Zahvalio se Otočanima
na upornom radu i doprinosu za
razvoj gospodarstva te zaželio puno
uspjeha u budućim projektima. Predsjednica Vlade Republike
Hrvatske Jadranka Kosor, počasna
građanka Grada Otoka, čestitala
je od srca Dan grada Otočankama
i Otočanima, a posebno je pozdravila sve hrvatske branitelje. Na-
pomenula je kako zna koliki je teret
rata podnijelo ovo područje i kako
se upravo ovdje pokazala neslomljivost hrvatskog duha. Izrazila je
zahvalnost hrvatskim vitezovima
koji su dali svoje živote za slobodnu
Hrvatsku. Predsjednica Vlade poz-
vala je gospodarstvenike na što brže
pripremanje projekata za europske
fondove. „Kada uđemo u EU u
prvoj ćemo godini dobiti 800 milijuna eura i za svaki ćemo uloženi
euro dobiti tri. Hrvatskoj se otvara
tržište od 500 milijuna ljudi i tu su
naše velike mogućnosti za izvoz.“
Na svečanoj su sjednici uručena i
priznanja zaslužnim pojedincima i
tvrtkama. Priznanje je Grada Otoka
za razvoj vatrogastva dobio Martin Štivičević, predsjednik DVD-a
Otok. Za doprinos razvoju vatrogastva u Komletincima priznanje
je uručeno Josipu Juriću, predsjedniku DVD-a Komletinci. Za ostvarene je sportske rezultate priznanje
dodijeljeno Marku Vidoviću, seniorskom prvaku Hrvatske u kickboksingu u poluteškoj kategoriji.
Ljubica Todorić, dugogodišnja
ravnateljica otočke osnovne škole,
primila je medalju Grada Otoka za
doprinos razvoju školstva, a „PMT
Poljoopskrba
–
međunarodna
trgovina d.o.o.“ za doprinos razvoju poljoprivrede. Plaketa je grada
uručena Jozi Joviću, vlasniku tvornice „Furnir Otok d. o. o.“ za doprinos razvoju gospodarstva i poljoprivrede. Jelena Zovak
7
OTOČKI List
Glasilo Grada Otoka
Rujan 2011.
Godina XII., broj: 48
OTOČKI List
Glasilo Grada Otoka
OTVORENA TVORNICA „FURNIR OTOK d.o.o.“
Vukovarsko-srijemska
županija
područje je s tradicijom prerade
drva iz okolnih šuma, s osposobljenom radnom snagom proizašlom iz
radnih poduzeća koja se tradicionalno bave obradom drva. Upravo je
to bio jedan od razloga za početak
projekta izgradnje tvrtke „Furnir
Otok d.o.o“. U tvrtku je „Furnir
Otok d.o.o.“ instalirana suvremena
tehnologija koja će osigurati visoku
kakvoću tehnoloških procesa, baš
poput onih u razvijenim europskim zemljama. Vrijednost je tog
projekta prepoznala Vlada Republike Hrvatske i njezina premijerka
Jadranka Kosor. Upravo je premijerka Kosor u gospodarskoj zoni u
Otoku u sklopu obilježavanja Dana
grada i otvorila tvornicu furnira
„Furnir Otok d.o.o.“. U gradnju je
te vrijedne tvornice uloženo oko
105 milijuna kuna. Tvrtka „Furnir
Otok d.o.o“
osnovana je 12.
siječnja 2006. kao velika greenfield
investicija te je 13. srpnja 2008. go-
dine položen kamen-temeljac za
izgradnju objekta tvornice. Tvornica je površine 65 000 m2 i nalazi
se u 100 % privatnom vlasništvu.
Osnovna je djelatnost poduzeća
„Furnir Otok d.o.o“ prerada trupaca
tvrdih listača s ovog područja u plemeniti furnir. Osnovnu tehnološku
opremu planiranog pogona čini
linija za proizvodnju furnira s vertikalnim nožem i sušionicom te linija
stay-log noža sa sušionicom. Navedena tehnologija predstavlja najsuvremeniju opremu za proizvodnju
furnira na tržištu i značajan iskorak
u produktivnosti i kakvoći gotovog
proizvoda u odnosu na tehnologiju
kakvu koriste drugi proizvođači
u Hrvatskoj. Zaštiti je okoliša
posvećena iznimna pozornost putem
zadovoljavanja najviših ekoloških
standarda same tvornice te putem
projekata za iskorištavanje toplinske energije iz drvne biomase koja
je nastala kao naš dodatni proizvod.
U tvornici se neće odvijati nikakvi
štetni procesi kojima bi moglo doći
do onečišćenja zraka. Osnovna
je misija proizvodnja kvalitetnog
furnira od plemenitog slavonskog
hrasta, jasena, graba i drugih vrsta
drveta, sukladno najvišim svjetskim standardima kakvoće te zadovoljenje kupčevih želja za brzom i
kvalitetnom isporukom.
Premijerka Jadranka Kosor izrazila
je posebnu zahvalnost investitoru
Jozi Joviću koji se u ovim teškim
vremenima odlučio na tako hrabar
pothvat. Premijerka je istaknula
kako se svi moraju pokloniti svakom tko otvori i jedno radno mjesto
i iskazati mu poštovanje na snazi za
investiranjem i otvaranjem novih
radnih mjesta. Sve se to izvrsno
uklapa u sliku drvno-prerađivačke
industrije u Republici Hrvatskoj
jer je u prvih nekoliko mjeseci ove
godine, u odnosu na prošlu godinu, izvoz u drvno-prerađivačkoj
industriji porastao za 11 posto, što
riječima u tvornici sljedeće godine prerađivati osam milijuna
metara četvornih hrastovog
furnira te 10 tisuća kubičnih
metara drvne mase. U tvornici
su furnira u Otoku do sada svoje novo radno mjesto pronašla
čak 72 radnika, a planovi su
da do kraja godine bude zaposleno gotovo 120 radnika
iz Otoka i okolnih općina.
Profili su radnika inženjeri
drvne tehnologije, drvodjelski
tehničari, stolari i dr. Tvornica
će svoje proizvode najvećim
dijelom plasirati u inozemsvjedoči da je ta industrijska
grana na pravom putu ka izlasku
iz krize. Kako bi se gospodarstvo što prije oporavilo, Vlada je
u izgradnju gospodarskih zona
uložila oko 700 milijuna kuna,
dok zemljišta na kojima se zone
prostiru, a koje je Vlada darovala
za njihovu izgradnju, vrijede oko
milijardu kuna. U otočku je gospodarsku zonu do sada uloženo
oko 4 milijuna kuna, a dobri su
rezultati vidljivi. Kako bi pomogla gospodarstvenicima, Vlada
je smanjila i parafiskalne namete
od 20 do 25 posto, a rokove
plaćanja sa 72 dana na 42 dana,
a premijerka vjeruje da će stopa
gospodarskog rasta ove godine
biti veća od planirane.
Projekt je tvrtke „Furnir Otok
d.o.o.“ od velikog značaja za Otok
i Komletince, cijelu Vukovarskosrijemsku županiju, ali i čitavu Republiku Hrvatsku. Premijerka Kosor istaknula je i kako gospodarstvo
mora biti srce rada svake vlade, a
upravo se u Hrvatskoj, uz završetak
pregovora s EU, velika pozornost
posvećivala upravo gospodarstvu.
Premijerka je izrazila i želju da svi
ostvare svoje poslovne planove i
da 2011. za hrvatsko gospodarstvo
8
bude godina izlaska iz krize kako bi
gospodarski rast bio što veći i kako
bi se u pravom svjetlu pokazalo ono
što se napravilo u uređivanju javnih
poduzeća. To se može vlastitim idejama i radom, a dokaz za to je i tvornica „Furnir Otok d.o.o“.
Vlasnik je i direktor tvornice Jozo
Jović istaknuo da je Vlada projekt
izgradnje tvornice financirala s 3,4
milijuna kuna. Po njegovim će se
stvo. U sljedećih se nekoliko godina očekuje dostizanje vrhunca u
kakvoći proizvoda i produktivnosti,
nakon čega se može pristupiti realizaciji planova budućeg razvoja
koji uključuju udvostručenje proizvodnih kapaciteta, za što bi se koristila pomoć temeljem operativnih
programa RH i strukturnih fondova
Europske unije.
Marijana Barnjak
9
OTOČKI List
Glasilo Grada Otoka
Rujan 2011.
Godina XII., broj: 48
IZVJEŠĆA SA SJEDNICA
GRADSKOG VIJEĆA
Na 12. je sjednici Gradskog
vijeća Grada Otoka održanoj
20. svibnja razmatran niz točaka
dnevnog reda od kojih je posebno bila zanimljiva prezentacija
Master plana razvoja ruralnog
turizma i ekološke proizvodnje
hrane. Voditelj je projekta Petar
Perkušić upoznao vijećnike s tim
zanimljivim nacionalnim projektom razvoja ruralnog turizma
i ekološke proizvodnje hrane
za potrebe turističkih kapaciteta koji je desetak dana prije
predstavljen i Saborskom odboru za turizam. Riječ je o projektu koji se provodi na razini
cijele države, s ciljem izgradnje autohtonih sela ravnomjerno
raspoređenih u trima hrvatskim
regijama (Panonskoj, Sjeverozapadnoj i Jadranskoj Hrvatskoj),
kako bi se gostima omogućilo
da u nekoliko dana konzumiraju
cjelokupnu turističku ponudu Lijepe naše. U okviru je tog projekta Grad Otok prepoznat kao
moguće turističko odredište. Cilj
je projekta poticanje ravnomjernog ekonomskog razvoja i
razvoja turizma u cijeloj državi.
Sljedeći je korak u realizaciji projekta valorizacija turističkih potencijala i stvaranje gastronomske slike Otoka i Komletinaca.
Potom su vijećnici prihvatili prošlogodišnje financijsko
izvješće Gradskog komunalnog
poduzeća „Vranjevo d.o.o.“ i
Predškolske ustanove „Pupoljak“ koja od svog osnutka up10
ravo ove godine bilježi najveći
broj korisnika vrtićkih usluga
te će se pristupiti izradi projekta za proširenje postojećeg
prostora, a ukazuje se i potreba
formiranja jasličke skupine.
Gradonačelnik je Otoka Josip Šarić, koji je profesionalizirao svoju dužnost, izvijestio
vijećnike o svom radu u razdoblju od srpnja do prosinca 2010.,
osvrnuvši se osobito na stanje
financija i proračuna, ostvarenih potpora iz različitih ministarstava, zatim prijavljenih i
kandidiranih projekata, programa
„Dnevni boravak i pomoć u kući
starijim osobama“, društvenih
djelatnosti, civilne zaštite, itd.
Prihvaćene su izmjene Programa
raspolaganja
poljoprivrednim
zemljištem u vlasništvu RH u
Gradu Otoku, izmjene Odluke
o osnivanju „Vranjevo d.o.o.“
te odluka o načinu provedbe
javnog natječaja za članove
Nadzornog odbora „Vranjevo
d.o.o.“. Utvrđeni su i prijedlozi
za imenovanje sudaca porotnika
Općinskog suda u Vinkovcima
koje će imenovati županijska
skupština. Donesena je i odluka o sklapanju prijateljskih
odnosa s gradom Čazmom, a s
kojim Otočane i Komletinčane
osobito veže obrana ovog prostora tijekom Domovinskog rata.
U aktualnom je satu zamjenik
gradonačelnika Zvonimir Pućo
izvijestio vijećnike o svojim i
brojnim aktivnostima koje pro-
vodi Gradska uprava. Između
ostalog, vijećnici su upoznati
s aktivnostima predstavnika
grada u projektu osnivanja Lokalne akcijske grupe „Bosutska
niz“ , o zapošljavanju tridesetak
osoba u Javnim radovima te sufinanciranju projekta aktivnosti
otočke i komletinačke škole na
promociji 11. naraštaja Ekoškole u Zagrebu. Na trinaestoj je sjednici Gradskog vijeća održanoj u srijedu
8. lipnja razmatran niz točaka.
Jedna je od njih bio i prijedlog
Plana civilne zaštite i prijedlog Plana zaštite i spašavanja.
Obveza je Gradskog vijeća u
području zaštite i spašavanja jednom godišnje ustanoviti potrebe
u tom području i utvrditi način
financiranja. Vijeće je detaljno
izvijestila predstavnica tvrtke In
Konzalting d.o.o. Sonja Glibo
koja je za Grad Otok izradila
te planove. Prema planu, osniva se Tim civilne zaštite čiji
je broj pripadnika u granicama
koje predlaže DUZS. Zbog preinaka je u postojećim projektima usvojen rebalans Proračuna
Grada Otoka. Jedna je od točaka
dnevnog reda bila i donošenje
Odluke o dodjeli javnih priznanja. Gradsko je vijeće prihvatilo
prijedlog gradonačelnika i Odbora za dodjelu priznanja te su
dodijeljena sljedeća: plaketa
Grada Otoka Jozi Joviću, direktoru tvrtke „Furnir Otok d.o.o.“
za doprinos razvoju gospodarstva i zapošljavanja, medalja Grada Otoka Ljubici Todorić za doprinos razvoju školstva, medalja
Grada Otoka tvrtki „PMT Poljoopskrba
–
međunarodna
trgovina d.o.o. Otok“ za doprinos razvoju poljoprivrede,
priznanje Grada Otoka Martinu
Štivičeviću za doprinos razvoju
vatrogastva u Otoku, priznanje
Grada Otoka Josipu Juriću za
doprinos razvoju vatrogastva u
Komletnicima te priznanje Grada Otoka Marku Vidoviću za
postignute sportske rezultate.
U aktualnom je satu zamjenik
gradonačelnika Zvonimir Pućo
istaknuo kako su javni radovi u
tijeku, a dogovorena je izgradnja
nove trafostanice što je investicija HEP-a u vrijednosti od 30 mil-
OTOČKI List
Glasilo Grada Otoka
ijuna kuna. Naglašeno je i kako
je postignut određeni pomak u
realizaciji stambenog zbrinjavanja u naselju Petkovac te da
je otvorena ispostava Hrvatskog
zavoda za zapošljavanje u Otoku
što će nezaposlenim građanima
Otoka i Komletinaca biti od velike koristi. Jelena Zovak
OBILJEŽENA 20. OBLJETNICA
POGIBIJE OTOČKIH POLICAJACA U
BOROVU SELU
Izaslanstvo Grada Otoka, na čelu s
gradonačelnikom Josipom Šarićem
i načelnikom Policijske postaje
Ivanom Drmićem, polaganjem
je cvijeća i paljenjem svijeća na
grobovima Zorana Grašića i Luke
Crnkovića obilježilo 20. obljetnicu
njihove tragične pogibije 2. svibnja u Borovu Selu. Molitvu je na
grobovima poginulih policajaca
predvodio otočki župnik vlč. Antun
Knežević.
bjesomučnu vatru na njih. Dvanaest
je policajaca ubijeno, a dvadeset i
jedan je ranjen.
Otočani Zoran Grašić i Luka
Crnković, nažalost, bili su među tih
dvanaest mučki ubijenih policajaca.
Pokopani su 4. svibnja 1991. na
otočkom groblju.
Jelena Zovak
U noći se s 1. na 2. svibnja dogodio incident između regularnih
hrvatskih vlasti i srpskih pobunjenika u Borovu Selu u općini
Vukovar te je poprimio razmjere
nezapamćene tragedije izazvavši
tugu i revolt hrvatskog puka. Borovo je Selo bilo poznato uporište
srpskih pobunjenika u istočnoj
Slavoniji u kojeg su svakodnevno
pristizale nove snage paravojnih
postrojbi iz Srbije. Upravo su oni
dočekali specijalnu jedinicu MUPa iz Vinkovaca u zasjedi i otvorili
11
OTOČKI List
Glasilo Grada Otoka
Rujan 2011.
Godina XII., broj: 48
IZASLANSTVO GRADA OTOKA
POVODOM DANA DRŽAVNOSTI POLOŽILO
VIJENCE PODNO
SPOMENIKA BRANITELJIMA U
OTOKU I KOMLETINCIMA
Izaslanstvo
je
Grada
Otoka,
predvođeno otočkim gradonačelnikom
Josipom Šarićem, položilo vijence i zapalilo svijeće podno spomenika poginulim zrakoplovcima i braniteljima u
Otoku, a potom i u Komletincima povodom obilježavanja Dana državnosti.
Prije dvadeset je godina Hrvatski sabor
započeo trajno zasjedanje kako bi se
donijeli svi zakoni potrebni za osamostaljivanje i razdruživanje od ostalih
republika SFRJ, a 25. lipnja jednoglasno su usvojene Ustavne odluke o
suverenosti i samostalnosti Republike
Hrvatske te Deklaracija o proglašenju
samostalne i suverene Republike
Hrvatske.
Jelena Zovak
12
Glasilo Grada Otoka
POSJET ŽUPANA BOŽE GALIĆA GRADU OTOKU
Grad je Otok 7. lipnja ugostio
župana Vukovarsko – srijemske
županije Božu Galića sa suradnicima. Gradonačelnik je primio
delegaciju župana sa suradnicima u
Gradskoj vijećnici gdje je obavljen
radni sastanak. Teme su bile raznolike: društvene djelatnosti, zdravstvo, vodoopskrba i odvodnja, poljoprivreda i dr. Jedna je od tema bila
i Srednja škola „Otok“ te izgradnja nastavno-sportske dvorane.
Pročelnik Grgo Krajina izvijestio
je kako je izgradnja Srednje škole
„Otok“ i sportske-dvorane visoko
u programu CEB VII. Značajna
je tema svakako bilo i opremanje
Doma kulture u središtu Otoka. Za
stavljanje je Doma kulture u uporabu potrebno priključiti električnu
energiju, plin i telekomunikacije.
Na području se zdravstva raspravljalo o mogućnostima poboljšanja
zaštite. Na sastanku je bilo riječi i
o vodoopskrbi, naznačeno je kako
početkom srpnja započinje izgrad-
EUROPSKI TJEDAN
9. svibnja 1950. godine francuski
je ministar vanjskih poslova Robert
Schuman u svojem govoru predložio
osnivanje Europske zajednice za
ugljen i čelik. Danas se taj dan slavi
kao Dan Europe. Kako bi obilježili
taj važan datum europskog integriranja, MVPEI i Županijski savjet za
europske integracije, Upravni odjel
za međunarodnu suradnju i regionalni razvoj i ove su godine u sklopu
Europskog tjedna koji traje od 3. –
OTOČKI List
9. svibnja organizirali niz prikladnih informativnih i obrazovnih aktivnosti. Tim je povodom u Otoku
u subotu 7. svibnja u središtu grada
postavljen info-štand EU na kojem su građanima ponuđeni razni
promidžbeni materijali vezani uz
Europsku uniju i hrvatski put prema zajednici europskih država. Jelena Zovak
zdravstvene skrbi građana. Savjetnik Gabriel Šokičić naglasio je kako
će Otok dobiti bolji tip zdravstvene
prisutne izvijestio o tome kako se
ove godine planira izgradnja trafostanice jer je dosadašnja dotrajala.
Predstavnik je Hrvatskih voda Josip
Kuterovac istaknuo dobru suradnju
Grada Otoka i Hrvatskih voda te
je naglasio kako je u tijeku rekonstrukcija kanalske mreže u dužini
od 282 km. Na kraju je radnog sastanka između predstavnika županije
i predstavnika Grada Otoka župan
Božo Galić preporučio čvršću suradnju i svakodnevnu komunikaciju, a posebno je naglasio važnost
fondova EU i LAG – ova.
Nakon sastanka gradonačelnik
Otoka Josip Šarić odveo je goste u obilazak novoizgrađenog
Doma kulture, a potom i u posjet
novootvorenoj tvornici „Furnir
Otok d.o.o.“ u Poduzetničkoj zoni
„Skorotinci“.
Jelena Zovak
nja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, odnosno pročistača.
Direktor je HEP-a Vlado Čavlović
13
OTOČKI List
Glasilo Grada Otoka
Rujan 2011.
Godina XII., broj: 48
OTOČKI List
Glasilo Grada Otoka
Otočki i komletinački branitelji u Domovinskome ratu
MARIO IVANKOVIĆ
(18. kolovoza 1973. – 2. studenog 1991.)
CIVILNA ŽRTVA RATA
Mario Ivanković bio je jedno od šestero djece
Stanka i Tade Ivanković, rođene Martinović. Mario je rođen u Otoku 18. kolovoza 1973. godine.
Osnovnu je školu završio u Otoku, a u srednju je
drvodjelsku išao u Vinkovce. Kako su se ratna
zbivanja početkom studenog već uvelike zahuktala, u Otoku je bio velik broj pripadnika Hrvatske
vojske. Tako je bilo i u kući obitelji Ivanković gdje
je bila smještena vojska, ali i članovi Crvenoga
križa. U napadu je na Otok 2. studenog 1991. u
trenutku naleta neprijateljskog aviona u njihovom
14
dvorištu bilo oko 50 ljudi, prisjetila se majka Tada.
No, granata koja je pala ispred njihove kuće uzela je njezinog osamnaestogodišnjeg sina Marija.
Majka Tada svojim je očima vidjela okrutnu smrt
svoga sina. Prva je stigla do njega, ali pomoći više
nije bilo. Tako je još jedan nedužni mladi život
ugrađen u temelje naše slobodne zemlje. Marijevo
je tijelo sahranjeno na groblju u Otoku, a njegovo
je ime ispisano i na spomen-ploči na spomeniku
poginulim braniteljima u središtu Otoka.
JOSIP ABAZA
(28. siječnja 1962. – 3. studenog 1991.)
CIVILNA ŽRTVA RATA
Samo jedan dan nakon pogibije svog sumještanina
Marija Ivankovića, život je izgubio i Josip Abaza.
Josip Abaza rođen je 28. siječnja 1962. u Otoku.
Otac Josip i majka Marija Abaza, djevojački Torlak, osim sina Josipa imaju i kćeri Ankicu i Vesnu.
Josip je osnovnu školu završio u svom rodnom
Otoku. Nakon osnovne škole upisuje gimnaziju, a
nakon dva se završena razreda prebacuje u strojarski smjer. Nakon srednje škole počinje raditi kao
strojovođa na željeznici. Josip je sklopio i brak s
Nuštarkom Ivankom, ali nisu imali djecu. Majka
Marija prisjetila se dana kada je Josip poginuo.
Bilo je to 3. studenog 1991. Cijelo je vrijeme bio u
radnoj obvezi i nakon ručka u svojoj rodnoj kući,
uputio se kod svoje sestre Vesne. Upravo je taj odlazak bio koban za njega jer je u sestrinoj kući i
poginuo u napadu na Otok. Majka i otac prisjetili su
se i kako se Josip prijavio u vojsku i samo nekoliko
dana nakon svoje smrti trebao je dobiti i službenu
vojnu uniformu. No, život je htio drugačije i njegov je život naglo prekinut. Josip Abaza sahranjen
je na groblju u Otoku.
Priredila: Marijana Barnjak
15
OTOČKI List
Glasilo Grada Otoka
Rujan 2011.
Godina XII., broj: 48
IZASLANSTVO GRADA OTOKA
POLOŽILO VIJENCE POVODOM DANA
DOMOVINSKE ZAHVALNOSTI
Izaslanstvo je Grada
Otoka položilo vijence
i zapalilo svijeće podno
spomenika
poginulim
braniteljima u Otoku i
Komletincima povodom
Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana
hrvatskih branitelja. Prije
šesnaest se godina, točno
u podne, na kninskoj
tvrđavi zavijorila hrvatska
zastava čime je vojno-redarstvena akcija „Oluja“
dosegnula svoj vrhunac.
Akcija je započela 4. kolovoza u ranim jutarnjim
satima, a za samo 84 sata
hrvatska je vojska vratila
okupirana područja u svoj ustavnopravni poredak. Gotovo je dvjesto
tisuća vojnika sudjelovalo u operaciji „Oluja“. Poginulo je 174, a
ranjeno 1430 pripadnika hrvatskih
snaga. Oslobođeno je 10 400
16
Glasilo Grada Otoka
JOSIP ŠEFFER (1908.-1978.)
ŽRTVA KOMUNISTIČKOG REŽIMA
U zbirci se dokumenata „Partizanska i komunistička represija i zločini
u Hrvatskoj 1944.-1946.“ u izdanju
Hrvatskog instituta za povijest spominje Otočanin Josip Šeffer koji se
našao na popisu osoba kojima je
donesena presuda na Vojnom sudu
osječkog područja „tako da ne bi u
biračke spiskove ušli oni ljudi koji
su za vreme Narodno oslobodilačke
borbe i svojeg protunarodnog rada
bili na korist domaćim neprijateljima i okupatoru, a na štetu svog naroda“. 1 Josip Šeffer osuđen je na pet
godina prisilnog rada i tri godine
gubitka građanskih prava.
četvornih kilometara ili 18,4 posto
ukupne površine Hrvatske. Dan pobjede i domovinske zahvalnosti kao
državni blagdan slavimo od 1996.
godine. Izmjenama Zakona o blagdanima, spomendanima i nerad-
nim danima u Republici Hrvatskoj
od 15. svibnja 2008. novi je naziv
blagdana Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja.
Jelena Zovak
DRŽAVNA REVIZIJA IZRAZILA BEZUVJETNO POZITIVNO MIŠLJENJE
NA FINANCIJSKO POSLOVANJE GRADA OTOKA ZA 2010.
Na temelju je odredbi Zakona o
Državnom uredu za reviziju obavljena financijska revizija kojom su
obuhvaćeni financijski izvještaji
i poslovanje Grada Otoka za
2010. Revizija je obavljena tijekom lipnja i srpnja ove godine,
i to na način i prema postupcima
utvrđenim okvirom revizijskih standarda Međunarodne organizacije
vrhovnih revizijskih institucija
i Kodeksom profesionalne etike
državnih revizora. Cilj je revizije
bio utvrditi istinitost i vjerodostojnost financijskih izvještaja, anal-
OTOČKI List
izirati ostvarenje prihoda i primitaka te izvršenje rashoda i izdataka
u skladu s planom. Revizijom su
obuhvaćena sljedeća područja:
unutarnje ustrojstvo i djelokorug
rada, sustav unutarnjih financijskih
kontrola, donošenje proračunskih
dokumenata, financijski izvještaji,
računovodstveno poslovanje, prihodi i primici, rashodi i izdaci
te postupci javne nabave. Prema
mišljenju Državnog ureda za reviziju, u skladu s prihvaćenim okvirom
financijskog izvještavanja, financijski izvještaji u svim značajnim
odrednicama objektivno iskazuju
rezultate poslovanja
te stanje
imovine i obveza. Revizijom nisu
utvrđene nepravilnosti i propusti
vezani uz usklađenost poslovanja
sa zakonima i drugim propisima
koji bi utjecali na izražavanje
drugačijeg mišljenja. Izraženo je
bezuvjetno pozitivno mišljenje na
financijsko poslovanje Grada Otoka
za 2010. godinu. Dakle, financijsko
je poslovanje Grada Otoka za navedeni period bez primjedbi Državne
revizije.
Jelena Zovak
Gotovo čitavo stoljeće obitelj
Šeffer živi u Otoku. Poznati su kao
dobra i radišna obitelj, prije svega
po dugoj tradiciji užarskog obrta.
Nesretnu priču o komunističkom
teroru koji je izvršen na njegovog
oca Josipa Šeffera ispričao je Jakob
Šeffer. Prema riječima Jakoba, svoj
petogodišnji boravak u zatvoru u
Lepoglavi njegov otac može zahvaliti isključivo njemačkom prezimenu. U krivo se vrijeme krivo
prezivao. Po dolasku su partizana
u Otok i uspostavi komunističke
vlasti
pronjemačko orijentirani
građani odmah odvođeni u pritvore
gdje su ili suđeni ili pogubljivani
bez presuda. Takva je sudbina zadesila i Josipa Šeffera. Roditelji
su Josipa Šeffera rođenog 1908.
godine u Komletincima bili Jakob
Šeffer i Katica Šeffer. Sjećajući se
1
Partizanska i komunistička
represija i zločini u Hrvatskoj 1944.1946. ,Dokumenti, Slavonija, Srijem i
Baranja
„JAKOB ŠEFFER S GRADONAČELNIKOM“
svoje „omame“ i „otate“, susjed Jakob ispričao mi je kako je njegova
baka podrijetlom bila Mađarica iz
Erduta, a djed Jakob, po kojem je
dobio ime, iz Stare Gajdobre kod
Novog Sada. Iako se njemačko podrijetlo ne može osporiti, Šefferi su
se deklarirali kao Hrvati. Doselili su
u Otok u potrazi za boljim životom.
Josip Šeffer, drugo dijete po starosti
u obitelji, uz brata Antuna i mlađu
sestru Katicu, izučio je užarski
zanat u Brčkom gdje je bio i šegrt
dvije godine, a nakon toga je bio
kalfa u Vukovaru, da bi, napokon,
na povratku u Otok sredinom tridesetih godina prošlog stoljeća, u dobi
od 26 godina otvorio vlastiti obrt.
Oženio se Vrbanjkom Mandom
Šeffer, djevojački Nekić. Djeca Josipa i Mande su Jakob Šeffer, rođen
1934. godine i Katica Šeffer, udana
Tagliber, rođena 1944. godine, a
danas živi u Čepinu. Josip Šeffer,
prije svega dobar majstor i obrtnik, bio je i aktivan mještanin, član
DVD-a, jedan od osnivača sportskog kluba „Omladina“. U takvim je
životnim okolnostima Josip Šeffer
dočekao početak Drugog svjetskog
rata i uspostavu Nezavisne države
Hrvatske. Mobiliziran je i poslan
u Beč, no ondje je proglašen trajno
nesposobnim zbog srčane astme pa
je ostatak rata i postojanja NDH
proveo u Otoku kao pripadnik
Pučko ustaške pukovnije, zadužen
za vatrogastvo. U to je vrijeme njegov sin Jakob bio dječak u dobi od
šest godina, spreman za polazak u
prvi razred. I već tu nastaju prvi
problemi zbog prezimena. Dolaskom Nijemaca u Otok, osnovana
je i posebna škola, namijenjena
isključivo djeci čiji su roditelji bili
Nijemci i koji su govorili njemački.
Obzirom na njemačko prezime
Šeffer, za malog Jakoba nije bilo
17
OTOČKI List
Glasilo Grada Otoka
Rujan 2011.
Godina XII., broj: 48
OTOČKI List
Glasilo Grada Otoka
jatelje naroda“ i „ratne zločince“
nastojala prikupiti podatke i potkrijepiti svoj stav i odnos prema njima. Protivnici su ili pretpostavljeni
protivnici nove vlasti uklanjani po
kratkom postupku ili su suđeni na
sudskim procesima. 2
„JOSIP ŠEFFER I MANDA ŠEFFER (djevojački Nekić)“
mjesta u hrvatskoj školi, iako su
mu roditelji bili Hrvati i on nije
znao govoriti njemački. „Prvi razred sam izgurao, a u drugom su me
roditelji poslali prijateljima u „Najdorf“, tj. vinkovačko Novo Selo
gdje sam proveo čitavu godinu bez
roditelja, učeći njemački“, prisjeća
se susjed Jakob. Ništa ljepše vrijeme nije ga čekalo po povratku u
Otok. Oca su mu odmah po dolasku
antifašista u Otok odveli u zatvor
u Vinkovce. „Ja sam tada imao 11
18
godina, sjećam se da su nam, čim su
partizani ušli, uzeli radio na kojem
smo do tada slušali kako Hitler gubi
Berlin“. Teško je vrijeme uslijedilo
za sve one koji su po bilo čemu bili
uključeni u dotadašnji režim. Odlukom Predsjedništva ZAVNOH-a
18. svibnja osnovana je Zemaljska
komisija za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača te su
donesene upute za njezin rad. Nova
je vlast u Hrvatskoj i Jugoslaviji za
sve stvarne i pretpostavljene „nepri-
„Uz pomoć Marka Galovića, oca
su mi prebacili u zatvor u Osijeku,
no tamo nije bilo ništa bolje nego u
Vinkovcima. Ondje su uzimali ljude
iz zatvora, odvodili ih i ti ljudi više
se nikad ne bi vratili. Otac je bio
izložen stalnoj brizi za vlastiti život.
Sve dok mu 25. lipnja 1945. nisu
presudili pet godina prisilnog rada
u Lepoglavi. Ta je presuda ujedno
značila i konfiskaciju imovine“,
prisjeća se Jakob. Žalbom na presudu oduzimanja imovine te uz pomoć
Martina Čolakovića, Šefferima ipak
nije oduzeta imovina pa su u godinama bez oca i supruga mogli
osigurati osnovne uvjete za život.
„Imovina se tada razdijelila na tri
dijela, mene, sestru i mamu, tako da
na ocu ne bi bilo ništa. Možemo reći
da je to bio svojevrstan presedan
jer nije bilo uobičajeno da imovina
bude na ženi. U posjet ocu u zatvor vodio me stric Antun. Sestra
je bila premala, imala je jedva dvije
godine pa ona nije išla. U zatvoru
je u Lepoglavi otac naporno radio,
bavio se svojim užarskim zanatom,
bio je poslušan i nije bio kažnjavan
pa je izašao čak nekoliko mjeseci
prije. Nakon povratka iz zatvora,
otac je nastavio sa svojim obrtom.
Iako su ga pokušali uništiti velikim porezima i obvezama, uspio je
iznaći snage i preživjeti. Kod njega
sam i ja izučio zanat, a obrt sam
preuzeo 1967.“, priča Jakob Pri
provođenju masovnih zločina
2
Partizanska i komunistička
represija i zločini u Hrvatskoj 1944.1946. ,Dokumenti, Slavonija, Srijem
i Baranja, Slavonski Brod, Hrvatski
institut za povijest, Podružnica za
povijest Slavonije, Srijema i Baranje,
„JAKOB ŠEFFER, ANTUN ŠEFFER, KATICA ŠEFFER DRŽI U KRILU KĆER KATICU I JOSIP ŠEFFER“
i represija nad poraženim neprijateljima, zapovjednu partizansku
hijerarhiju ne vodi toliko iracionalni osjećaj osvete, koliko racionalna težnja uklanjanja političkih
protivnika u osvajanju vlasti. Neprijatelje je ili pretpostavljene
neprijatelje trebalo fizički, materijalno i politički ukloniti. Masovno je protjerivanje, upućivanje u
logore i razvlašćivanje pripadnika
narodnih skupina ( Mađari i posebice Nijemci) u manjoj mjeri osveta
za njihovo priklanjanje, stvarno
ili pretpostavljeno, fašističkoj i
nacionalsocijalističkoj ideologiji, a
više način za promjenu nacionalne/
etničke, a slijedom toga i vjerske
strukture stanovništva na pojedinim
područjima, i pokušaj rješavanja socijalnih problema. 3
„Iako moj otac nije bio vojnik,
nije sudjelovao u bitkama i na
3
bojišnicama Europe za vrijeme
II. svjetskog rata, odveden je zatvor, presuđena mu je zatvorska
kazna u trajanju od pet godina,
nama je gotovo oduzeta imovina,
isključivo radi njemačkog prezimena Šeffer. Svi smo bili izloženi teroru komunističke vlasti, a da pritom
za to nitko nikada nije odgovarao“,
zaključuje svoje bolno iskustvo danas sedamdeset sedmogodišnji Jakob Šeffer.
Gradonačelnik Josip Šarić poklonio
je Jakobu Šefferu zbirku dokumenta „Partizanska i komunistička
represija i zločini u Hrvatskoj
1944.-1946.“ u kojoj se spominje
presuda Josipu Šefferu, u nakani da
barem malo ispravi bolne ožiljke
povijesnih nepravdi učinjenih prema istinskim Hrvatima za vrijeme
komunističkog režima.
Jelena Zovak
50/ ŠEFER JOSIP užar, Hrvat,
rkt. rodj. 1908.g. u
Komletincima, kotar Vukovar,
živi u Otoku, kotar Vinkovci.
Presudom sud. Br. 206/45 od 25/
VI-45 g. presudjen na
5 g. pris. rada i
3 g. gubitak gradjanskih prava1
1
Isto, str. 398.
Isto, str. 38.
19
OTOČKI List
Glasilo Grada Otoka
Rujan 2011.
Godina XII., broj: 48
OTOČKI List
Glasilo Grada Otoka
19. OTOČKO PROLJEĆE
DRUGA SMOTRA PROLJETNIH
OBIČAJA U KOMLETINCIMA
Druga je smotra proljetnih običaja
održana 30. travnja u Komletincima. Označila je početak XIX.
otočkog proljeća.
Smotra je jedinstvena u našoj okolici jer se zasniva na običajima koji
su se izvodili u vremenu od Uskrsa
do početka ljeta. Ritual je proljetnog obnavljanja poznat u mnogim
zemljama Europe, a održava se uoči
sv. Filipa i Jakoba – 1. svibnja. Kod
nas se običaj izvodio sve do radnih
50-ih godina prošlog stoljeća.
Na ovogodišnjoj su smotri
sudjelovala ova društva: Matica
slovačka, Kulturno- prosvjetno
društvo „Ljudevit Štur“ iz Iloka,
KUD „Slavonija“ iz Đurđanaca,
KUD „Josip Lovretić“ Otok,
Pjevačka skupina „Vezenke“ iz
Otoka i KUD „Filipovčice“ Komletinci.
Program je započeo rekonstrukcijom običaja Filipovčice ulicom
mjesta, a nastavio se na igralištu OŠ
„Vladimir Nazor“. KUD-ovi su prikazali svoje običaje vezane uz dolazak proljeća.
I ove je godine uz smotru priređena
izložba narodnih nošnji i ručnih
radova u organizaciji Udruge žena
GAK ŽUPANJA GOSTOVALO U OTOKU U
SKLOPU 18. FESTIVALA GLUMCA
„Gagulanke“ Komletinci.
Nakon
završetka
programa
upriličena je večera za sve sudionike u domu DVD-a Komletinci.
Suorganizatori su smotre bile naše
vrijedne udruge - Udruga žena
„Gagulanke“ i DVD Komletinci,
na čelu s predsjednikom Josipom
Jurićem.
Vrijednost je i jedinstvenost
izvođenja običaja Filipovčice u
mjestu i na sceni zapazio jedan od
urednika programa za kulturu na
HRT-a Aleksej G. Pavlovsky te
je odlučio snimiti emisiju pod nazivom “Filipovčice”, što je na našu
veliku radost i učinio s redateljicom
Ljiljanom Mandić.
U ponedjeljak je 16. svibnja u 20
sati u izvedbi Gradskog amaterskog
kazališta Županja odigrana Predstava Hamleta u selu Rastovci Donji. Predstavu je režirao i prilagodio Himzo Nuhanović. Poznata je
predstava Ive Brešana prilagođena
duhu Slavonije pa se radnja zbiva
u izmišljenom selu Rastovci Donji
pedesetih godina prošlog stoljeća.
Tema su predstave licemjere i lopovluk zaodjeveni političkim frazama.
Josipa Jurić, Kristina Gagulić,
Vlatka Jozanović, Daria Maršić,
Nina Lončarević, Ivana Filipović,
Dražen Panjičanin, Josip Grgić,
Ivan Žigmundovac. GAK Županja
djeluje od 2005. godine, a s ovom
se predstavom nekoliko dana nakon izvođenja u Otoku predstavilo
i publici u Starom Gradu na Hvaru
na 51. festivalu kazališnih amatera
Hrvatske. GAK-ovci su se time
svrstali u 13 najboljih amaterskih
kazališta u Hrvatskoj.
U predstavi su sudjelovali izvrsni
glumci amateri GAK Županja:
Marko Debak, Sandra Benaković,
Franjo Frketić, Irena Barišić,
Ivan Filipović, Andrija Lučić,
Darko Avramović, Pero Soljačić,
Lea Marojević, Branko Puhek,
Domaćin je ovogodišnjeg 18. festivala glumca koji se održao od 14.
– 23. svibnja bio grad Županja, a
glumac domaćin Zlatko Vitez. Izbornica je festivala Zrinka Cvitešić
odabrala dvadeset predstava koje su
prikazane u Županji, Vinkovcima,
Vukovaru, Iloku. Nagrada Vanja
Drach za najbolju je predstavu u
cjelini pripala predstavi „39 stepenica“ Johna Buchana / Alfreda
Hitchcocka / Patricka Barlowa u
režiji Franke Perković i produkciji
Kazališta Virovitica, Ludens teatra
iz Koprivnice i Hrvatskog kazališta
Pečuh.
Iduće bi godine Otok trebao biti
domaćin Festivala glumca. Otočani
se nadaju da će do tada biti u stanju
glumcima pružiti primjeren prostor
za izvođenje predstava, ali i potaknuti svijest svojih sugrađana o aktivnijem sudjelovanju u kulturnom
životu grada.
Jelena Zovak
Emisija Filipovčice bit će prikazana
1. svibnja sljedeće godine kada se
Filipovčica izvodila po starom kalendaru uoči sv. Filipa i Jakoba.
Nadamo se da će naš običaj
Filipovčice koja se sada nalazi na
listi kao prijedlog nematerijalne
baštine za upis u registar biti jednog
dana i uvrštena na mjesto koje joj i
pripada.
Marija Čorić,
predsjednica KUD “Filipovčice”
20
21
OTOČKI List
Glasilo Grada Otoka
Rujan 2011.
Godina XII., broj: 48
ZA MATEJA ZECA IZ
KOMLETINACA SKUPLJENO VIŠE OD
60 000 KUNA
Nakon humanitarnog koncerta
„Svi za Mateja“ održanog u Komletincima 17. svibnja može se reći
da je ova vrijedna akcija zaista
imala
smisla.
Sedmogodišnji
Komletinčanin Matej Zec boluje od
teške i neizlječive bolesti, ali stalnim se liječničkim nadzorom bolest
može malo zaustaviti. Njegovi se
roditelji, nažalost, nalaze u teškoj
financijskoj situaciji i potrebna im
je svaka pomoć. To su čuli i prepoznali članovi Mladeži Hrvatske
demokratske zajednice Grada Otoka
22
i odlučili se na
organizaciju te
velike humanitarne akcije.
Vikend su se
prije koncerta
u središtu Otoka prodavale
karte za koncert, a u sve su
se uključile i
brojne tvrtke
koje su svoja
novčana sredstva uplaćivale na žiro-račun obitelji
Zec. Središnji je događaj svakako
bio i koncert koji, zahvaljujući velikom šatoru Osječke pivovare,
nije omela ni jaka kiša. Prema
procjenama se organizatora na
koncert odazvalo oko 1200 ljudi.
U simboličnoj cijeni ulaznice od
20 kuna svi su posjetitelji mogli
uživati u izvrsnoj glazbi brojnih
izvođača. Bili su to Sinovi ravnice,
Babilon, Ivan Stapić i prijatelji,
Kristali, Đeram, Mlade baje, Patria,
OTOČKI List
Glasilo Grada Otoka
TENISKI TURNIR
„OTOČKO PROLJEĆE 2011.“
Na teniskom je turniru “Otočko proljeće
2011.“ sudjelovalo 20 igrača koji su bili
podijeljeni u četiri skupine iz kojih su
se dva najbolja plasirala u četvrtfinale.
Sudjelovali su igrači iz Otoka, Komletinaca, Ivankova, Vinkovaca, itd.,
a u polufinale su se plasirali Miroslav
Lončar, Dragan Raić, Martin Goreta i
Hrvoje Krmek. Lončar je u polufinalu
pobijedio Raića sa 6-1, 7-6, a Krmek je
dobio Goretu 6-3, 6-2, da bi u finalu
već umornog Miroslava Lončara dobio
6-1, 6-1 i osvojio turnir. Nagrade su za
treće mjesto podijelili Goreta i Raić.
Tambura band i Slavonija band čiji
su članovi za ovu prigodu došli iz
Metkovića, a odmah se nakon koncerta u Komletincima zaputili u
Ljubuški. Od prodaje je ulaznica,
prodaje pića, dobrovoljnih priloga
u prigodnim kutijama postavljenim
u šatoru za vrijeme koncerta i uplatama na žiro-račun, prikupljeno
više od 60 000 kuna. Matej je bio
na cijelom koncertu u naručju svojih roditelja koji su bili ganuti tom
gestom svojih sugrađana. Njihov
će život barem neko vrijeme biti
lakši zahvaljujući svim dobrim ljudima koji su im odlučili nesebično
pomoći.
Marijana Barnjak
Teniski je turnir u kojem su se natjecali parovi
okupio osam parova koji su bili podijeljeni u
dvije skupine.
Turnir je u parovima osvojila kombinacija iz
Vinkovaca u kojoj su bili Antun Rečić i Robert
Parać koji su u finalu sa 7-6, 6-4 pobijedili par
Martina Goretu i Ivana Lončara, treće su mjesto uzeli naši veterani Miroslav Lončar-Žan i
Đura Šebalj koji su pobijedili par iz Ivankova
Marija Ezgetu i Vedrana Grbešu sa 6-4, 4-6 i
10-8 u velikom tie breaku. Kasnije je bila organizirana podjela trofeja i velika večera za sve
sudionike i njihove goste.
Vinko Matozan
MIŠE I ILIJA ĐIKIĆ POBJEDNICI
TURNIRA U BOĆANJU
Tradicionalni je turnir u boćanju
koji se već šestu godinu održava
pokraj nogometnog igrališta u
Otoku u sklopu „Otočkog proljeća“
ove godine okupio devet parova i oko pedesetak zaljublje-
nika tog vrlo zanimljivog sporta.
Turnir je održan 21. i 22. svibnja.
Boćarski su par Miše i Ilija Đikić
ovogodišnji pobjednici turnira,
drugo su mjesto zauzeli Ivan Božić
i Joko Rođaković, a treće su mjesto
osvojili Mirko i Drago Martinović.
Posebnu su nagradu dobili i najstariji sudionici natjecanja Vinko
Bašić i Ivan Tešija.
Mirko Martinović
23
OTOČKI List
Glasilo Grada Otoka
Rujan 2011.
Godina XII., broj: 48
OBJAVLJENA KNJIGA „GORKA VODA“
AUTORA MARINA BENAKOVIĆA
21. je svibnja Otočanima predstavljena još jedna knjiga u bogatoj izdavačkoj djelatnosti našega
grada. To je knjiga „Gorka voda“
autora Marina Benakovića. Ta je
promocija poseban značaj imala i
za Gradsku knjižnicu Otok jer je
upravo to bila prva promocija u
toj novoj gradskoj ustanovi. Marin
Benaković poznat je po pričama
koje je nekoliko godina objavljivao
u Otočkom listu, a one su sad sabrane u zbirku „Gorka voda“. Promocija ove knjige održana je u
kripti župne crkve. V. d. ravnatelja
Gradske knjižnice Otok Marijana
Barnjak pozdravila je sve prisutne i
zahvalila se na odazivu. Sve je goste pozdravio i Mirko Martinović,
tajnik Grada i jedan od inicijatora
ideje nastanka ove knjige. Gospodin Martinović osvrnuo se na
dosadašnju izdavačku djelatnost
koja je u našem gradu iznimno
razvijena i važna grana u kulturi,
a ova je promocija još jedan važan
događaj i u programu ovogodišnjeg
Otočkoga proljeća. Na samu se
knjigu osvrnula urednica Mira
Bošnjaković koja je istaknula kako
je autor prirodni melankolik i kako
intenzivno promatra život oko sebe
24
i proučava ga na svoj način. U svojim novelama autor iznosi svoj odnos prema ljudima, prema svijetu
koji ga okružuje, ali donekle otkriva i vlastitu intimu koju u živom
susretu s ljudima ljubomorno čuva.
Marin Benaković usmjerava se na
tamniju stranu života. To je svojevrsna pobuna protiv urbanizacije
Na promociji je bio i otočki
gradonačelnik
Josip
Šarić.
Gradonačelnik je izrazio svoje
zadovoljstvo knjigom „Gorka
voda“, ali je, također, istaknuo i
važnost takvih događanja u našem
gradu. Kultura predstavlja identitet
jednog grada, a naš se grad može
podičiti bogatom manifestacijom
Otočkoga proljeća koja je ove godine punoljetna. Na kraju se obratio
i sam autor koji se zahvalio svima
koji su mu pomogli u realizaciji
knjige. Posebno je dirljiva bila i
njegova misao na kraju. Marin je
istaknuo kako nam je svima važna
ljubav i razumijevanje, a on je, iako
često do sada nije bilo tako, nakon
svih toplih riječi te večeri, posebno
ispunjen i sretan. Za umjetnički su
dio programa bili zaduženi članovi
Zbora mladih Gracija te tamburaši
KUD-a „Josip Lovretić“ iz Otoka.
sela, a Slavonac je postao nesretnik kojega je život razočarao.
Tradicija je nestala, isto kao i vrijednosti usađene roditeljskim odgojem. Marin svoje novele smješta
u suvremeno doba u kojem nema
veće razlike između sela i grada. Program je vodio i citate iz knjige
čitao Ivan Vrbat. Knjiga „Gorka
voda“ iz autorovih je ruku darovana
svima koji su došli na promociju,
zahvaljujući i financijskoj potpori
Grada Otoka.
Jelena Zovak
OTOČKI List
Glasilo Grada Otoka
DJEČJE OTOČKO PROLJEĆE
ODRŽANO U KOMLETINCIMA
Ovogodišnje je Dječje otočko
proljeće održano 27. svibnja u organizaciji komletinačke OŠ Vladimira
Nazora. U raznolikom su programu
nastupala djeca komletinačke i
otočke osnovne škole, „Štokavčići“
iz Komletinaca, dječja skupina Kulturnog centra „Klasje“ Privlaka te
Dječji folklorni ansambl KUD-a
Šumari. Folklorna se skupina OŠ
„Vladimir Nazor“ predstavila publici spletom kola iz Slavonije. Recitaciju o Filipovčici koju je napisa-
la Marija Đoić izveo je simpatični
Marko Galić. Otočka se literarna
skupina predstavila pjesmom „Prvo
oranje“ i „Đeram“ u izvedbi učenica
Ane Nuić i Ivane Nuić. Literarna se
skupina koju vodi učiteljica Marica
Pejić predstavila pjesmom „Kad
moj dida rakiju peče“, a izvela ju
je Ivana Đulabić. Dječji je folklorni ansambl KUD-a „Šumari“
izveo međimurske igre i plesove.
Štokavčići su se iz Komletinaca,
pod vodstvom Marije Čorić, predstavili
šalama
i
igrokazima.
Izvođenjem su
se igara i plesova „Vuka se ne
bojim ja“, „Ide
maca oko tebe“
, „Seljančica“, „I
moje se cviće“ te
„Igra kolo“ predstavili članovi
Kulturnog centra „Klasje“ iz
Privlake. Mirela
Vujčić brižno je
pripremila koreografiju za stariju
i mlađu plesnu skupinu OŠ Vladimira Nazora, a plesom su se uz
pjesmu „Bižuterija“ predstavile
učenice četvrtog razreda OŠ „Josip
Lovretić“ Otok.
Jelena Zovak
25
OTOČKI List
Glasilo Grada Otoka
Rujan 2011.
Godina XII., broj: 48
„U OTOKU MOBA“ I OVE GODINE OKUPILA
VELIK BROJ SUDIONIKA IZ CIJELE SLAVONIJE,
BARANJE I SRIJEMA
U našim mjestima postoji bogatstvo radne odjeće koja se nosila
pri različitim poslovima, mobama
pa je šteta to bogatstvo ne izvući iz
šifonjera i kobilara te pokazati da
Slavonija nije samo zlato i svila,
već zemlja ratara, kosaca, pudarica
i prelja…
Manifestacija „U Otoku moba“ po
prvi je put u Otoku održana prošle
godine, a da je na dobrom putu da
li u tri kategorije. Bile su to djevojke Sanja Kovač iz Andrijaševaca,
Marinela Marić iz Čajkovaca, Martina Vidaković iz Divoševaca, Ivana
Tušek iz Našica, Katarina Hasilo
iz Retkovaca, Klara Zaražinski iz
Selne, Ivana Vuksanović – Andrina
iz Semeljaca i Ilona Ćutuk iz Otoka.
U kategoriji smo snaša mogli vidjeti Martinu Arambašić iz Brođanaca,
Anu Varešanin iz Đurića, Ljiljanu
u kategoriji snaša osvojila Marina
Arambašić iz Brođanaca, drugo i
treće mjesto Marija Tripić iz Podvinja i Ljiljana Gagulić iz Gradišta.
Prosudbena je komisija pohvalila
djevojku Ivanu Tušek iz Našica i
snašu Slavicu Đurđević - Lujićevu
iz Semeljaca.
Prosudbenu su komisiju činile mr.
sc. Ljubica Gligorević, dipl. etn.
Ana Wild i bacc. Martina Mišetić.
OTOČKI List
Glasilo Grada Otoka
KUP SENIORA „STAROVIRAC OTOK OTOČKO PROLJEĆE 2011.“
28. su svibnja članovi ŠRU „Starovirac“ Otok održali natjecanje u
lovu ribe udicom na plovak na
Čistinama u sklopu XIX. otočkoga
proljeća. Za ŠRU „Starovirac“ nastupale su dvije ekipe seniora u sastavu: Željko Ljubić, Željko Jurić i
Matej Varzić. U drugoj su ekipi bili
kadeti Juraj Jurić, Valentina Ljubić
i Matej Varzić. Seniori su zauzeli
peto mjesto, a kadeti jedanaesto.
Na natjecanju je nastupalo četrnaest
ekipa, a rezultati su sljedeći:
1. mjesto: seniori „Lavanda“ Vinkovci
2. mjesto: „Karas“ - RokovciAndrijaševci
3. mjesto: „Šaran“ - Cerna
4. mjesto: „Bajer“ - Vinkovci
5. mjesto: „Starovirac“ - Otok
6. mjesto: „Sava“ - Županja
7. mjesto: „Mladost“ - Cerić
8. mjesto: „Virovi“ - Bošnjaci
9. mjesto: „Vuka“ - Nuštar
10. mjesto: „Šaran“ - Gunja
11. mjesto: „Starovirac“ II. - Otok
12. mjesto: „Priroda“ - Vinkovci
13. mjesto: „Šaran“ - Cerna
14. mjesto: „Ribar“ - Nijemci
Igor Ljubić
„Pjesma i riječ zavičajna“ i ove
godine okupila brojne sudionike
postane jedna od poznatijih revijalnih smotri u cijeloj Slavoniji,
pokazuje velik broj sudionika i dobra organizacija i ove godine. Tom
je smotrom još jednom pokazano
kako u našim mjestima postoje istinski zaljubljenici u tradiciju i ruho.
Sudionici su se ove smotre predstavi-
Gagulić iz Gradišta, Mariju Tripić
iz Podvinja i Slavicu ĐurđevićLujićevu iz Semeljaca. Kategoriju
su momaka – baja predstavljali
Danijel Novoselić iz Čajkovaca,
Vinko Babić iz Gradišta, Mateo
Čelebić iz Komletinaca, Marko
Pinter iz Privlake, Marko Pranjić
iz Retkovaca, Jurica Brkić iz Rokovaca i Tomica Ergotić iz Velike
Kopanice.
Prvo je mjesto u kategoriji djevojaka osvojila Ivana Vuksanović
- Andrina iz Semeljaca, a drugo i
treće mjesto Martina Vidaković iz
Divoševaca i Katarina Hasilo iz
Retkovaca. U kategoriji je momaka
prvu nagradu odnio Vinko Babić
iz Gradišta, a drugu i treću Danijel
Novoselić iz Čajkovaca i Jurica
Brkić iz Rokovaca. Prvo je mjesto
26
U umjetničkom je dijelu programa nastupala MPS KUD-a Ivan
Filipović iz Velike Kopanice te
članice Zbora mladih „Gracija“ iz
Otoka. U programu je nastupala i
gošća Marija Šeremešić iz Srbije,
članica Udruženja građana „Urbani
Šokci“ iz Sombora, koja je kroz svoju priču prikazala žetvene običaje iz
Bačke. Ovogodišnju je Revijalnu
smotru slavonskog radnog ruha „U
Otoku moba“ organizirala Udruga
dramskih amatera „Josip Kosor“ iz
Otoka. Pri organizaciji su pomogli i
brojni sponzori: Grad Otok, OŠ „Josip Lovretić“, PZ Komletinci, PZ
„Arator“ Lovas, Furnir Otok d.o.o.,
Pekara Matas, Pekara Besi, Citrus
Lovas, Pogrebno poduzeće Begić,
Amadeus Vinkovci, OPG Kovačić,
PZ Otok.
Marijana Barnjak
Četvrta je „Pjesma i riječ zavičajna“
ove godine održana 28. svibnja. Organizatori su ovogodišnje priredbe
Pjevačka skupina „Vezenke“, Gradski zbor „Otok“, Osnovna škola
Josipa Lovretića Otok, Udruga
dramskih amatera „Josip Kosor“,
Udruga „Hrvatska žena“ Otok, a
pokrovitelj je bio Grad Otok. I ovaj
su se put mogli čuti slavonski i srijemski napjevi te stihovi i proza
poznatih književnika i pučkih pisaca. Program su otvorili članovi
Gradskog zbora „Otok“ koji su,
pod dirigentskom palicom prof.
Jana Valenćika, izveli nekoliko
obrađenih slavonskih napjeva. Nakon Gradskog je zbora svojom
poezijom sve počastila i najstarija
sudionica večeri Eva Silađi koja je
pročitala nekoliko stihova iz svoje
druge objavljene zbirke pjesama
„Od mladosti ništa lipše nije“.
Eva se zatim pridružila Vezenkama koje su otpjevale nekoliko
pjesama. Stihove pjesme „Divani“
izvela je Marija Komesarović, autorica i gošća iz Drenovaca. Udru-
ga dramskih amatera „Josip Kosor“ djeluje pod vodstvom Mire
Bošnjaković, a redovno sudjeluje
na Pjesmi i riječi zavičajnoj. Ove
se godine „Šokačkom himnom“
autora Josipa Dumendžića predstavila njezina članica Ana Marija
Baran. I ove je godine u goste stigla Muška pjevačka skupina „Paorija“ iz Tordinaca koja je ponovo
oduševila otočku publiku. Da su
Otočani dobri domaćini, govori i to
da se ove godine opet moglo čuti i
ivankovačke „Štokavčiće“ koji već
nekoliko godina sudjeluju na toj
vrijednoj manifestaciji Otočkoga
proljeća. Anica Valenćik uvježbala
je članove „Hrvatske riči“ koji već
nekoliko godina uspješno njeguju
otočku šokačku ikavicu. Njezini
su se najmlađi članovi predstavili
igrokazom „Kad se Tena udavala“
autorice Marije Ćosić iz Vrbanje. Marija Čorić i ove je godine
dovela svoje uvijek zanimljive
„Gagulančiće“ iz Komletinaca
pa su tako nastupali Adrian Beli,
Hrvoje i Sandra Piperković, Mateo
Čelebić i Marko Galić. Marija Ukić
izvela je pjesmu Dionizija Dike
Švagelja „Šokci su čeljad vilovita“,
a nakon nje moglo se čuti i mlade
komletinačke tamburaše. Svim su
sudionicima na kraju uručene i prigodne zahvalnice.
Marijana Barnjak
27
OTOČKI List
Glasilo Grada Otoka
Rujan 2011.
NATJECANJE
ŠRD“ VIROVI“
OTOK U SKLOPU
XIX. OTOČKOGA
PROLJEĆA
Prvo je natjecanje održano 29.
svibnja 2011. na Virovima. Bilo je
to Općinsko kadetsko natjecanje u
lovu ribe udicom na plovak. Prvo
je mjesto kod kadetkinja pripalo
Valentini Ljubić, druga je bila Ana
Jurić, a treća Katarina Bertić. Sve
su kadetkinje članice ŠRU „Starovirac“ Otok. U ekipi je kadeta prvo
mjesto osvojio Juraj Jurić iz ŠRU
„Starovirac“ Otok, drugi je bio
Patrik Pavešić iz ŠRD „Virovi“
Otok, dok je treće mjesto pripalo
Kristijanu Jurkoviću iz SRD „Virovi“ Otok.
Mato Čajkovac
Godina XII., broj: 48
OTOČKI List
Glasilo Grada Otoka
IZVRSTAN KONCERT
OTOČKOGA GRADSKOG ZBORA
U sklopu XIX. otočkog proljeća
Gradski je zbor Otok i ove godine
održao svoj tradicionalni svibanjski
koncert. Bio je to još jedan uspješan
nastup naših pjevača koji su nas u
uskrsnom vremenu počastili svojim
četveroglasnim pjevanjem i izvrsno
uvježbanim izvedbama duhovnih i
svjetovnih skladbi.
Čestitke zboru koji već dulji niz godina svojim ostvarenjima obogaćuje
kulturni život grada Otoka i koji nas
i izvan Otoka svojom pjesmom dostojno predstavlja.
Ankica Valenćik
Koncert je održan u crkvi sv. Antuna Padovanskog 29. svibnja
2011. na 6. uskršnju nedjelju nakon
večernje sv. mise. Predstavili su
nam se s jedanaest duhovnih i tri svjetovne skladbe, uz orguljašku pratnju prečasnog Antuna Kneževića i
pod dirigentskim vodstvom profesora Jana Valenćika.
ATLETSKA NATJECANJA UČENIKA OSNOVNE
ŠKOLE JOSIPA LOVRETIĆA
Atletska su natjecanja učenica
i učenika Osnovne škole Josipa
Lovretića održana 1. lipnja u sklopu
XIX. otočkog proljeća, a povodom
Dana škole. To je natjecanje ujedno i testiranje, odnosno provjera
motoričkih sposobnosti kojima se
otkrivaju atletski potencijali i talenti, budući uspješni atletičari, državni
prvaci i reprezentativci Hrvatske.
Mirko Martinović
28
29
OTOČKI List
Glasilo Grada Otoka
Godina XII., broj: 47
Rujan 2011.
OTOČKI List
Glasilo Grada Otoka
KATOLIČKI MALONOGOMETNI TURNIR
Malonogometni je KMNL turnir
ove godine organiziran po 2. put i
okupio je 5 ekipa iz Vukovarskosrijemske lige. Bilo je najavljeno
šest ekipa, no Retkovci su dan ranije morali otkazati. Natjecale su se
ekipe iz Otoka, Vođinaca, Privlake,
Vinkovaca, Babine Grede. Ekipe
su bile podijeljene u dvije skupine
iz koje je prvi išao u finale, dok je
drugoplasirani u skupini igrao za
treće mjesto. Ekipa Otoka u skupini je ostvarila najveći učinak
pobijedivši Privlaku s 2-1 i Vođince
s visokih 9-1. Treće je mjesto osvojila ekipa Babine Grede koja je
svladala Privlaku sa 7-3, a prvo je
mjesto osvojila ekipa Otoka koja
je, na opću radost svih prisutnih
navijača, pobijedila vrlo jaku ekipu
iz Vinkovaca sa 6-5. Kasnije je bila
organizirana podjela trofeja i večera
za sve sudionike i njihove goste.
Turnir je i ove godine organizirao
predsjednik malonogometnog kluba
Vinko Matozan.
Jelena Zovak
OBILJEŽENA 15. GODIŠNJICA
TAEKWONDO KLUBA „OTOK“
U sklopu manifestacije XIX.
otočkog
proljeća
Taekwondo
klub „Otok“ 4. je lipnja upriličio
obilježavanje 15. godišnjice kluba.
Program je započeo prijepodne
prikazivanjem taekwondo vještina
i dodjelom priznanja na rukometnom igralištu. Poslije toga, uslijedio je ručak i druženje na Virovima
u Lovačkom domu. Večer je bila
rezervirana za rock-koncert koji se,
također, održao na rukometnom
igralištu.
Jelena Zovak
30
31
OTOČKI List
Glasilo Grada Otoka
Rujan 2011.
Godina XII., broj: 48
OTOK DOMAĆIN TRADICIONALNOG
NATJECANJA UDVDR-a
U subotu je 18. lipnja održano 14.
županijsko sportsko natjecanje
dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Vukovarsko-srijemske
županije i 11. sportsko natjecanje
Koordinacije udruga proisteklih iz
Domovinskog rata Vukovarsko-srijemske županije „Otok 2011.“. Prije
početka samog natjecanja, izaslanstva
su
Vukovarsko-srijemske
županije, grada Otoka, grada Vukovara i sudionika 14. ŽSNDVDR-a
VSŽ položila vijence i zapalila
svijeće podno spomen-obilježja
poginulim pilotima i braniteljima.
Nakon polaganja je vijenaca formiran svečani mimohod sudionika 14.
ŽSNDVDR-a VSŽ i 11. sportskog
natjecanja Koordinacije udruga
proisteklih iz Domovinskog rata
VSŽ „Otok 2011.“ koji se kretao od
Trga kralja Tomislava ulicom Vladimira Nazora i Strossmayerovom
do stadiona NK “Otok“. Svečani
su mimohod predvodili članovi
32
Vatrogasne zajednice Otok sa stjegovima. U mimohodu su sudjelovale mažoretkinje grada Vinkovaca
i limena glazba grada Vinkovaca
te ekipe natjecatelja sljedećim re-
dom: UDVDR-a ogranak Vinkovci,
UDVDR-a ogranak Ivankovo, UDVDR-a ogranak Nuštar, UDVDR-a
ogranak Stari Jankovci, UDVDR-a
ogranak Cerna, UDVDR-a ogranak
Stari Mikanovci, UDVDR-a Klub
veterana “Sladorana” Županja,
Koordinacija udruga grada Vukovara, Koordinacija udruga općine
Andrijaševci, UDVDR-a ogranak
Gradište, UDVDR-a ogranak Jarmina, UDVDR-a ogranak Privlaka,
Koordinacija udruga grada Iloka,
UDVDR-a Klub veterana “PIK”
Vinkovci, UDVDR-a ogranak Babina Greda, UDVDR-a ogranak
Bogdanovci, UDVDR-a ogranak
Vrbanja, Koordinacija udruga grada
Županje, UDVDR-a ogranak Tompojevci, UDVDR-a ogranak Otok.
Po dolasku je na stadion NK „Otok“
uslijedilo postrojavanje ekipa,
izvođenje himne i odavanje počasti
poginulim hrvatskim braniteljima
u Domovinskom ratu. Prisutnima
se obratio predsjednik UDVDRa Mijo Lamešić te dopredsjednik UDVDR-a RH Jozo Bungić,
izaslanik predsjednika udruge generala Đure Dečaka. Predsjednik je
Županijske skupštine Antun Žagar
proglasio natjecanje otvorenim.
Natjecanje je okupilo oko šesto
sudionika, a ekipe su se natjecale
u osam sportskih disciplina: malom nogometu, boćanju, potezanju
užeta, pikadu za žene, šahu, stolnom tenisu na sportskim terenima
NK “Otok“ i Osnovne škole „Josip
Lovretić“, kuglanju koje je održano
u Vinkovcima u kuglani „Mađarska
škola“, streljaštvu koje je održano
u automatskoj streljani u Nuštru.
Ukupnu je pobjedu odnio ogranak
UDVDR-a Vinkovci.
REZULTATI NATJECANJA:
Mali nogomet:
1. UDVDR-a ogranak Vinkovci
2. UDVDR-a ogranak Ivankovo
3. UDVDR-a ogranak Cerna
Šah:
1. Koordinacija grada Županje
2. UDVDR-a ogranak Vinkovci
3. UDVDR-a ogranak Stari Mikanovci
Potezanje užeta:
1. UDVDR-a ogranak Privlaka
2. UDVDR-a ogranak Vinkovci
3. UDVDR-a ogranak Ivankovo
Boćanje:
1. UDVDR-a ogranak Jarmina
2. UDVDR-a ogranak Stari Jankovci
3. UDVDR-a ogranak Nuštar
Streljaštvo:
1. UDVDR-a ogranak Vinkovci
2. Koordinacija grada Vukovara
3. UDVDR-a ogranak Nuštar
Stolni Tenis:
1. UDVDR-a ogranak Vinkovci
2. UDVDR-a ogranak Ivankovo
3. Koordinacija grada Županje
Kuglanje:
1. UDVDR-a ogranak Vinkovci
2. Koordinacija grada Županje
3. UDVDR-a ogranak Nuštar
Pikado za žene:
1. UDVDR-a ogranak Cerna
2. UDVDR-a ogranak Nuštar
3. Koordinacija grada Vukovara
OTOČKI List
Glasilo Grada Otoka
UKUPNI POBJEDNIK:
1. UDVDR-a ogranak Vinkovci
133 bodova
2. UDVDR-a ogranak Ivankovo
115 bodova
3. UDVDR-a ogranak Nuštar 98 bodova
Mijo Lamešić
OTOČKI List
Glasilo Grada Otoka
Rujan 2011.
Godina XII., broj: 48
DJEČJE SPORTSKE IGRE
U organizaciji su Udruge Narodne
zaštite Grada Otoka 19. lipnja
2011. na rukometnom igralištu
održane Dječje sportske igre.
Sudjelovali su prvi razredi Osnovne škole Josipa Lovretića i
sudjelovali u takvoj vrsti priredbe.
Za organizaciju se treninga i
dresove s logom vrtića pobrinula
ravnateljica vrtića gospođa Katica Pućo. Financijska su
potpora
djeca iz Predškolske ustanove
„Pupoljak“ Otok, sve tri
odgojne skupine. Polaznici
vrtića natjecali su se u raznim
sportskim disciplinama: trčanje
na dvadeset metara, ubacivanje
loptica u koš, gađanje čunjeva
kuglom. Natjecanje se odvijalo prema dobnim skupinama
u kategoriji dječaka i djevojčica.
U svakoj su od navedenih disciplina dodijeljene medalje: zlatna,
srebrna i brončana, prema dobnim
skupinama od tri do šest godina
života.
Djeca su oduševljeno trenirala
pripremajući se za ovo sportsko
natjecanje, a mnogi su po prvi put
34
bili naši roditelji koji su dijelili
oduševljenje s nama.
Vlasnici su medalja vrlo ponosni
svojim postignućima i time je potaknut interes za sport, druženje i
timski rad. Otvoren je put za ostvarivanje novih pobjeda mladih
sportskih nada.
Marina Lombarović,
odgojiteljica
OTOČKI List
Glasilo Grada Otoka
SRD „Brežnica“ Komletinci
organizirala natjecanje
kadeta u sklopu XIX.
otočkoga proljeća
19. je lipnja 2011. godine održano
natjecanje kadeta u sportskom
ribolovu u organizaciji SRD
„Brežnica“ Komletinci, a u sklopu
Otočkoga proljeća. Na natjecanju
su sudjelovali kadeti iz ŠRU „Virovi“ Otok, ŠRU „Starovirac“ Otok
i SRD „Brežnica“ Komletinci.
Ukupno su sudjelovala 42 mlada
natjecatelja. Natjecalo se u tehnici
udičarenja sa sustavom jedan štap
sa po jednom udicom. Prvo je mjesto osvojio Tomislav Krznar iz ŠRU
„Starovirac“ Otok, drugo mjesto
Alen Varzić iz ŠRU „Starovirac“
Otok i treće mjesto Ivan Varzić,
također iz ŠRU „Starovirac“ Otok.
Nakon dodjela nagrada za prva tri
mjesta, dodijeljene su i nagrade za
sve sudionike u natjecanju. Također,
svi su sudionici natjecanja i njihovi pratitelji počašćeni ručkom na
ribičkom izletištu SRD „Brežnica“
Komletinci. Druženje su i igra trajali do ranih večernjih sati.
Antun Miličević
MIMOHOD XIX. OTOČKOG PROLJEĆA
Ovogodišnji je svečani mimohod
održan 19. lipnja u 18 sati. Zbog
nepovoljnih je vremenskih uvjeta središnja manifestacija XIX.
otočkog proljeća bila upitna do
samog početka kretanja povorke.
No, onog trenutka kad se sva silina kulturno-umjetničkih društava
skupila na jednom mjestu kao da
je odagnala kišonosne oblake i svi
su uvjeti za uspješno održavanje
svečanog mimohoda bili postignuti. U povorci se od Poljoprivredne zadruge „Otok“ do Trga
kralja Tomislava predstavilo deset
kulturno-umjetničkih
društava.
Čast da budu predvodnici mimohoda dobili su članovi KUD-a
„Matija Gubec“ iz Donjeg Miholjca
koji ljubav prema nošnji, tamburici
te folkloru njeguju od 1947. godine.
U mimohodu je sudjelovalo i KUD
„Biseri Slavonije“ Beničanci. Riječ
je o mladom kulturno-umjetničkom
društvu osnovanom s ciljem da
se mladi upoznaju s tradicijom i
kulturnom baštinom svog kraja.
Iz susjedne su prijateljske države
Bosne i Hercegovine u Otok stigli i u svečanom mimohodu
sudjelovali članovi Hrvatskog
kulturno-umjetničkog društva „Dr.
Krunoslav Draganović“ iz Matića.
Društvo je utemeljeno 1952. godine, a pod sadašnjim imenom
djeluje od 2002. godine. Njeguje
isključivo folklornu baštinu Hrvata
Bosanske posavine. Društvo je uz
zvuke šargije i violine te zanimljive
detalje i jarke boje na narodnim
nošnjama plijenilo pozornost svekolikog gledateljstva. Otočanima
su se predstavili i dobro poznati, ali
uvijek rado viđeni, članovi KUDa „Filipovčice“ iz susjednih Komletinaca. U povorci su svečanog
mimohoda sudjelovali i članovi
muške pjevačke skupine iz Ivankova koji su time predstavili KUD
„Seljačka sloga“, jedno od najbro35
OTOČKI List
Glasilo Grada Otoka
Rujan 2011.
jnijih društava u županiji s raznim umjetničkim grupama. Iz Republike Srbije, zahvaljujući prijateljstvu
Komletinčana i Somboraca, u mimohodu je sudjelovalo i Hrvatsko kulturno-umjetničko društvo „Vladimir
Nazor“ Sombor. To je društvo osnovano davne 1936.
godine sa svrhom njegovanja kulture i običaja Hrvata Bunjevaca i Šokaca. Imaju četiri značajne manifestacije: Veliko bunjevačko-šokačko prelo, Žetvene
svečanosti – Dužionica, Godišnjica društva i Božićni
koncert. Svojim su elegantnim nošnjama i upečatljivim
nastupom privukli najviše pozornosti radoznalih gledatelja. Tradicionalni je sudionik Otočkog proljeća
i KUD „Antun Gustav Matoš“ iz Tovarnika. Taj je
KUD osnovan 1930. godine i često je bio na udaru ratnih zbivanja, još od Drugog svjetskog rata, a posebno Domovinskog rata. Izrazito su zanimljive nošnje
Otočani mogli vidjeti na članicama KUD-a „Seljačka
sloga“ iz Zadubravlja. U svojem je dugogodišnjem
postojanju to kulturno-umjetničko društvo nastojalo
sačuvati lijepe pjesme, igre i običaje. Mnogobrojna se kola i pjesme nastale u ovome selu prenose s
koljena na koljeno, a najpoznatija su „Zadubravački
povraćanac“ i „Zadubravačko visoko kolo“. Ulicama
su Otoka prošetali su i članovi KUD-a „Grančica“ iz
Đeletovaca. Društvo je to koje djeluje od 1965. godine
i koje je uložilo velike napore u obnovu folklornog blaga uništenog tijekom ratnih razaranja mjesta. Zadnji su
u povorci svečanog mimohoda bili domaćini i organizatori mimohoda KUD „Josip Lovretić“ Otok. Povorku
su mimohoda uveličale i svečane svatovske zaprege te
jahači Krešimir Banović i Jurica Perković.
Vrijeme je održavanja mimohoda prigoda i za predstavljanje vrijednog rada brojnih otočkih udruga.
Tako su članovi Udruge likovnih umjetnika „Otočki
vir“ upriličili godišnju izložbu i druženje s autorima
u središnjem parku. Udruga „Pletenica“ predstavila je
svoje radove izložbom pod nazivom „Stari zanati“, dok
je Udruga „Hrvatska žena“ Otok pripremila izložbu
„Zaboravljene igre“.
Po završetku mimohoda održana je folklorno-zabavna
večer na kojoj su se sve folklorne skupine predstavile
osebujnim programima. Voditelji su bili Milka Vida i
bać’ Roka.
Jelena Zovak
36
Godina XII., broj: 48
ŠAHOVSKA
NATJECANJA U
KOMLETINCIMA
U Komletincima je od 20. do 25.
lipnja održano Pojedinačno prvenstvo
Šahovskog saveza Vukovarsko-srijemske županije u šahu 2011. Natjecanje je
organizirao Šahovski klub „Komletinci“, a sve se odvijalo u sklopu XIX.
otočkog proljeća. Pravo su sudjelovanja imali članovi klubova Vukovarskosrijemske županije koji se nalaze na
hrvatskoj rejting listi. Natjecala su se 44
igrača po švicarskom sustavu natjecanja, FIDE varijanta u 9 kola. Tempo igre
bio je 90 minuta po igraču s dodatkom
od 30 sekundi za svaki završeni potez,
počevši od prvog. Prvo je mjesto osvojio Dragan Pavlović iz ŠK „Slaven“
Vukovar, drugo Nikola Živković iz ŠK
„Vukovar ‘91“ Vukovar, a treće Miro
Pandurević iz ŠK „Ilok“. Nagradni je
fond iznosio 12 000 kn.
Šahovski klub Komletinci bio je organizator i Pojedinačnog i ekipnog
brzopoteznog prvenstva Šahovskog
saveza Vukovarsko-srijemske županije
u šahu 2011. koje se održalo 26.
lipnja. Nagradni je fond iznosio 9 000
kn. Na tom je natjecanju sudjelovalo
58 igrača, članova klubova Vukovarsko-srijemske županije. Igralo se po
švicarskom sustavu natjecanja u 13
kola, FIDE varijanta, tri minute plus
dvije sekunde po igraču. Prvo je mjesto
pojedinačno osvojio Milan Mrđa iz ŠK
„Vukovar ‘91“ Vukovar, drugo Miro
Pandurević iz ŠK „Ilok“ Ilok, a treće
Nenad Mrkonjić iz ŠK „Borac“ iz Bobote. Pobjednik je ekipnog natjecanja
Šahovski klub „Slaven“ Vukovar.
Jelena Zovak
OTOČKI List
Glasilo Grada Otoka
KUP VATROGASNE
ZAJEDNICE GRADA OTOKA
U Otoku je 22. lipnja 2011. godine održano vatrogasno natjecanje za djecu, mladež i odrasle. Na
natjecanju je sudjelovalo 35 desetina koje su bile postrojene na
otvaranju natjecanja. Prijavak je
podnio Antun Grbavica predsjedniku VZG Otoka Draženu Janešu
koji je pozdravio sve prisutne i riječ
prepustio zapovjedniku VZ Vukovarsko-srijemske županije Antunu
Jeliću koji je natjecanje otvorio.
Nakon vatrogasnog je natjecanja
uslijedilo povlačenje konopca u
svim kategorijama. Gradonačelnik
Josip Šarić i predsjednik VZG Otok
Dražen Janeš uručili su natjecateljima medalje i pehare. Pokrovitelji
su ovog natjecanja bili Grad Otok,
Vatrogasna zajednica Vukovarskosrijemske županije, pekara „Besi“,
UDVDR ogranak Otok, Dragan Begonja, NK „Otok“.
Petar Jakovac
Rezultati natjecanja:
Djeca 6-12 godina „Ž“:
1. DVD Novi Jankovci
2. DVD Otok
3. DVD Nijemci
Djeca 6-12 godina „M“:
1. DVD Novi Jankovci
2. DVD Otok I
3. DVD Komletinci
Mladež 12-16 godina „Ž“:
1. DVD Otok
2. DVD Nuštar
3. DVD Stari Jankovci
Mladež 12-16 godina „M“:
1. DVD Otok
2. DVD Nuštar
3. DVD Stari Jankovci
Odrasli A-M:
1. DVD Vođinci
2. DVD Retkovci
3. DVD Jarmina
37
OTOČKI List
Glasilo Grada Otoka
Rujan 2011.
Godina XII., broj: 48
OSMI RUKOMETNI TURNIR
ŽENA VUKOVARSKO-SRIJEMSKE
ŽUPANIJE
žena“ Otok Marija Čepo. Na turniru
je sudjelovalo pet ekipa i to iz Cerne,
Jankovaca, Vrbanje, Komletinaca i
Otoka. Do finala su stigle rukometašice
Otoka i Cerne. U napetoj su završnoj
utakmici Ceranke s 12:11 ipak svladale
domaću ekipu Otoka. Nakon završetka
je turnira gradonačelnik Otoka Josip
Šarić dodijelio pehare i prigodne poklone svim ekipama.
Jelena Zovak
isti su se iz cijele Vukovarsko-srijemske županije okupili u poslijepodnevnim satima na Čistinama.
Nakon okupljanja, uslijedila je
tradicionalna bajkerska vožnja ulicama Otoka i Komletinaca koja je
izazvala opće ushićenje prolaznika.
Motoristi su se zaustavili u kafićima
„Spačva“ Komletinci i „Bordeaux“
Otok. Prava je zabava bila osigurana za večer. Organizatori su se pobrinuli za bogat glazbeni program.
38
Glasilo Grada Otoka
MK „GOSPODARI VJETRA“ OTOK
PRIREDIO IZVRSTAN MOTO-PARTY
Moto-klub „Gospodari vjetra“
Otok i ove je godine bio organizator izvrsnog 4. moto-partija
koji se održao 22. lipnja u sklopu
XIX. otočkog proljeća. Motor-
Udruga je „Hrvatska žena“ Otok u srijedu 22. lipnja povodom XIX. otočkog
proljeća organizirala osmi po redu rukometni turnir žena Vukovarsko-srijemske županije. Turnir je svečano otvorila predsjednica Udruge „Hrvatska
OTOČKI List
Čistine su postale prava rock-oaza
te večeri, a ulaz je bio slobodan za
sve posjetitelje. Kao predgrupa su
zagrebačkom rock-sastavu Adastri nastupali sjajni otočki dečki
čiji bend nosi domišljat naziv East
Clintwood. Adastra se publici predstavila hitovima „Nabujala rijeka“,
„Zašto se skrivaš“, „Pusti“, „Ti
si sa neba“, „Miris tvoje kose“ i
drugima. A osim što sjajno zvuče,
članovi se Adastre bave i humanitarnim radom. Adastra je 2008.
godine objavila pjesmu „Surovi
grade“ posvećenu 17-godišnjem
Luki Ritzu kojeg su vršnjaci pretukli u lipnju 2008. i koji je od
posljedica napada nekoliko dana
kasnije preminuo. Pjesma je postala
himna borbe protiv nasilja među
mladima. Potaknuti valom nasilja
među mladima, diljem Hrvatske
pokrenuta je akcija „Svačije je
pravo živjeti“ čiji je inicijator frontmen benda Jeronim Marić. Za nastavak se dobrog provoda pobrinuo
i Village Riders bend iz Gradišta.
Zabava je potrajala do jutarnjih sati zahvaljujući atraktivnim
iznenađenjima tijekom večeri za
koja su se pobrinuli organizatori.
4. moto-party imao je i humanitarni
karakter jer su se prikupljali prilozi
za Mateja Zeca iz Komletinaca,
dječaka koji boluje od degenerativne encefalopatije. Čini se kako su
promjenu mjesta održavanja partija
na Čistinama, a ne na industrijskoj
zoni, posjetitelji dobro prihvatili pa
se i dogodine nadamo sjajnom provodu na otočkoj motorijadi.
Jelena Zovak
39
OTOČKI List
Glasilo Grada Otoka
Rujan 2011.
Godina XII., broj: 48
SUSRET DJECE HRVATSKIH BRANITELJA
međužupanijska
regionalna
natjecanja djece hrvatskih branitelja osnovnoškolskog uzrasta, a pobjednici se tih regionalnih natjecanja
natječu na državnom natjecanju
krajem kolovoza na moru. Djeca se
natječu u sportskim disciplinama
(mali nogomet, odbojka, graničar),
kulturnim disciplinama (likovna
radionica, modeliranje, glazbena
radionica) te društvenim igrama
(playstation 2, elektronski pikado,
stolni nogomet). Želja je organizatora da se djeca upoznaju, steknu
nova prijateljstva, ali i nauče voljeti
svoju domovinu za čiju su slobodu
mnogi branitelji tijekom Domovinskog rata položili svoje živote.
UHDDR organizirala je u Komletincima 23. lipnja Susret djece
hrvatskih branitelja pod pokroviteljstvom Grada Otoka, a u sklopu
XIX. otočkog proljeća. Na natjecanju je sudjelovalo petstotinjak djece
iz Vukovarsko-srijemske, Brodsko-posavske,
Požeško-slavonske
i
Osječko-baranjske
županije. Ovi se susreti organiziraju kao
Nakon svečanog su otvorenja
natjecanja Susreta djece hrvatskih
branitelja, izvođenja himne i minute šutnje za poginule hrvatske
branitelje, izaslanstvo Grada Otoka, predstavnici UHDDR-a, predstavnik DVD-a „Komletinci“ i
djeca iz svih pet županija položili
svijeće i vijence kod spomenika
poginulim braniteljima u Komletincima i Otoku.
Jelena Zovak
40
OTOČKI List
Glasilo Grada Otoka
PROMOCIJA KNJIGE „NEMIRNE
GODINE“ ANICE VALENĆIK
U subotu je 25. lipnja 2011. predstavljena knjiga „Nemirne godine“
autorice Anice Valenćik u kripti
crkve sv. Antuna Padovanskog.
Budući da je tematski vezan uz rat,
određuje ga kao povijesni dnevnik. Autorica je opisala ratne događaje
koje je proživjela te vidjela vlas-
Organizatori su promocije bili
Gradska knjižnica Otok i Ogranak
Matice hrvatske u Vinkovcima.
Uz urednicu su knjige Ivanu
Petričević u programu sudjelovale i
Mira Bošnjaković, Marija Ukić, autorica Anica Valenćik, zatim učenica
Gabrijela Peranović i Ženska
pjevačka skupina „Vezenke“. Program je vodila Daria Gongeta.
Izvođenjem su pjesme „Slavonijom
polegla je magla“ Vezenke bile izvrsna najava „Nemirnih godina“
te su dale naslutiti što se krije iza
tog naslova. Prisutni su se gosti i
Otočani te praznične večeri mislima i srcem vratili u devedesete godine kada je uz brojne žrtve stvarana samostalna Republika Hrvatska.
Kako Anica Valenćik autobiografskim izričajem u knjizi donosi
vrijeme od kolovoza 1990. do
proljeća 1993. godine koje je duboko proživljeno, urednica knjigu
određuje kao dnevnik koji po žanru
pripada u autobiografsku prozu.
titim očima. U knjizi se nižu slike
ispaćenih ljudi, opustjelih mjesta te
cionalnih i inih predrasuda, a koja je
spontano počela bilježiti događanja
od ljetovanja na Supetru 1990. godine, zatim lutanja, bježanja i strahove za svoje bližnje i bol zbog
tragičnih sudbina svih ljudi. Na kraju „Nemirnih godina“ ona ostavlja
otvoreno pitanje o oprostu i nadi.
Program su predstavljanja upotpunile Marija Ukić koja je
čitala ulomke iz knjige i Gabrijela Peranović čitajući tekst
učenice objavljen u knjizi. O Anici Valenćik, čuvarici zavičajne
baštine i njezinom djelovanju na
polju kulture, afirmativno je govorio i Mirko Martinović, tajnik Grada
Otoka. Svoje je stihove posvećene
Domovinskom ratu govorila otočka
pučka pjesnikinja, snaša Eva Silađi,
a odabirom su pjesama koje su tu
večer pjevale Vezenke predstavljanje knjige učinile svojevrsnim
vlastito mišljenje o ratnim danima kulturnim i duhovnim doživljajem
koji su promijenili mnoge živote. za sve prisutne.
Vrlo je nadahnuto o knjizi govorila
Daria Gongeta
Mira Bošnjaković. Anicu je opisala
kao osobu koja nikada nije imala na41
OTOČKI List
Glasilo Grada Otoka
Rujan 2011.
Godina XII., broj: 48
SPORTSKO NATJECANJE HRVATSKIH BRANITELJA I
DRAGOVOLJACA DOMOVINSKOG RATA
VUKOVARSKO-SRIJEMSKE ŽUPANIJE „OTOK 2011.“
Udruga je hrvatskih branitelja i
dragovoljaca Domovinskog rata
organizirala Sportsko natjecanje
hrvatskih branitelja i dragovoljaca
Domovinskog rata Vukovarskosrijemske županije „Otok 2011.“
koje se održalo u nedjelju 26. lipnja
2011., a u sklopu XIX. otočkog
proljeća. Prije početka su se samog
natjecanja branitelji i dragovoljci okupili podno spomenika na
središnjem trgu u Otoku gdje su
iskazali počast svojim poginulim
suborcima polaganjem vijenaca i
paljenjem svijeća. Samo je natjecanje održano na sportskim terenima
NK „Otok“ u Otoku. Natjecalo
se 150 branitelja i dragovoljaca iz
ogranka
Rokovci-Andrijaševci,
Tovarnik, Ilok, Vukovar, Otok, klub
6. bojne HOS-a i gosti dragovoljci
iz ogranka Feričanci, Podružnica
Osječko-baranjska te Podružnice
iz Virovitičko-podravske županije.
Igre je otvorio gradonačelnik grada Otoka Josip Šarić, a prisutne
je branitelje pozdravio izaslanik
predsjednika UHBDDR-a Zvonka
Milasa gospodin Majić. S riječima
42
OTOČKI List
Glasilo Grada Otoka
ŠAMPION XI. OTOČKE KULENIJADE
KULEN MESNICE “AS” IZ ŽUPANJE
Jedanaestu je po redu Otočku kulenijadu održanu 1. srpnja otvorio
ministar poljoprivrede, ribarstva i
ruralnog razvoja Petar Čobanković,
istaknuvši kako je ona zajednički
rezultat proizvođača kulena i
onih koji su prepoznali i podržali
tu
manifestaciju.
Otočanima,
Komletinčanima i njihovim gostima obratio se gradonačelnik Josip
Šarić koji se u uvodnoj riječi prisjetio i Zdravka Andabake, jednog
od osnivača Otočke kulenijade.
Gradonačelnik Šarić pozdravio
je mnogobrojne uvažene goste i
čestitao svim kulenarima na odazivu. Prethodno je ocjenjivačko povjerenstvo koje su činila tri člana,
predsjednik povjerenstva prof. dr.
sc. Đuro Senčić s Poljoprivrednog
fakulteta u Osijeku te članovi dr. sc.
Mario Škrivanko, znanstveni surad-
nik Veterinarskog zavoda Vinkovci i dr. vet. med. Marko Novoselac,
državni veterinarski inspektor, ocijenilo 58 uzoraka kulenova. Kulenove su nekoliko dana prije vrijedno
zaprimili i za ocjenjivanje pripremili
predsjednik Udruge uzgajatelja crne
slavonske pasmine svinja Andrija
Šokčević i tajnik Udruge Samson
Andabaka. Osim iz Vukovarskosrijemske, na ocjenjivanje su pristigli i kulenovi iz Osječko-baranjske
i Požeško-slavonske županije.
Povjerenstvo je ocjenjivalo izgled
vanjske površine, čvrstoću, jedrinu,
izgled presjeka, okus te miris kulena. Titulu šampiona i ove je godine osvojio kulen Mesnice „AS“
iz Županje s 98,33 bodova, dok je
titula vicešampiona pripala Vladimiru Čoriću iz Đakova s osvojenih
96,67 bodova.
Podijeljeno je 7 zlatnih medalja, 23 srebrne medalje, 22
brončane medalje te 6 priznanja. Nakon dodjele je priznanja
najboljim proizvođačima uslijedila
degustacija ocijenjenih kulenova,
tradicionalna večera uz zvukove
Najboljih hrvatskih tamburaša te
poznati otočki zabavljački dvojac
bać’ Roku i did’ Tunju. Jedanaestu
je otočku kulenijadu i ove godine organizirala Udruga uzgajatelja crne
slavonske pasmine svinja i Grad
Otok, uz pokroviteljstvo Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i
vodnog gospodarstva, Ministarstva
poljoprivrede, ribarstva i ruralnog
razvoja te Ministarstva turizma. Jelena Zovak
se dobrodošlice obratio i predsjednik Podružnice Vukovarsko-srijemske Josip Zetaković. Branitelji
su se natjecali u pet disciplina: malom nogometu na umjetnoj travi,
streljaštvu, šahu, boćanju i beli.
Najboljim su ekipama i pojedincima dodijeljena priznanja i pehari. Prijelazni je pehar ostao u
rukama domaćina u Otoku. Nakon
završetka je natjecanja upriličeno
dragovoljačko druženje.
Jelena Zovak
43
OTOČKI List
Glasilo Grada Otoka
Rujan 2011.
Godina XII., broj: 48
„ŠUMARI“ NA OTOČKOM
PROLJEĆU
Članovi su KUD-a „Šumari“ iz
Vinkovaca u sklopu Otočkoga
proljeća 8. srpnja priredili još
jednu „Večer za Martina“, koncert posvećen svom utemeljitelju i
dugogodišnjem tajniku, zaljubljeniku u tamburašku glazbu i zavičajnu
baštinu Martinu Sučiću. Već se
osmu godinu Šumari prisjećaju svog
Marce i njemu u čast daruju koncert. Tako su i ove godine članovi
tog poznatog folklornog ansambla
sa svojim gostima, KUD-om „Josip Lovretić“ iz Otoka i Ženskom
44
pjevačkom skupinom „Vezenke“,
napravili pravi kulturni ugođaj za
sve gledatelje svojim nošnjama i
folklornom izvedbom. Uz folklornu
su se izvedbu predstavili i vokalni
solisti Ivan Meković, Ivan Grčić
i Marijana Matošević. Posebno
su zanimljivi bili mladi dramski
umjetnici iz OŠ Josipa Lovretića
koji su govorili tekstove svoje
učiteljice Darije Gongeta. Šumari
su se predstavili koreografijama
iz Međimurja, Prigorja i Baranjskim svatovskim adetom u odab-
iru umjetničkog voditelja Ivana
Oreškovića. Članovi KUD-a „ Josip
Lovretić“ iz Otoka izveli su slavonske plesove, kao i poznati običaj
Kraljičari koji se izvodio na blagdan
Duhova. Ženska je pjevačka skupina „Vezenke“ izvela tri izvorne
narodne pjesme u obradi njihove
voditeljice Ankice Valenćik. Bila je
to još jedna večer folklora, pjesme
i nošnji posvećena Martinu Sučiću,
zaljubljeniku u tradicijsku kulturu i
tamburicu.
Ivan Grčić
OTOČKI List
Glasilo Grada Otoka
KONCERT ŽELJKA BEBEKA POKLON OTOČANIMA I
KOMLETINČANIMA ZA DAN GRADA
Koncert Željka Bebeka, velike
hrvatske glazbene zvijezde, bio je
poklon građanima Otoka i Komletinaca za 5. rođendan njihovog grada. Dvosatni je spektakl započeo
s nekoliko legendarnih skladbi
iz vremena dok je pjevao u grupi
Bijelo dugme, a potom su se redale
uspješnice iz njegove solističke
karijere. Vjerna mu je publika pokazala dobrodošlicu izvodeći njegove hitove zajedno s njim. Koliko
je ovaj koncert bio dobar izbor,
najbolje pokazuju različite generacije koje su se u velikom broju okupile na središnjem otočkom trgu.
Marijana Barnjak
45
OTOČKI List
Glasilo Grada Otoka
Rujan 2011.
POTPISAN DOKUMENT O SURADNJI
I PRIJATELJSTVU
U prostorijama je DVD-a Otok
14. svibnja 2011. godine potpisana Povelja o bratimljenju
DVD-a Otok i DVD-a Čazma.
Inicijativa o bratimljenju traje već
dugi niz godina. Naime, mnogi
su za vrijeme Domovinskog rata
bili pripadnici Hrvatske vojske
i pomogli su u najtežim trenucima kad su srbočetničke horde
bile nadomak Otoka. Druženja
su na vatrogasnim natjecanjima i
skupštinama pridonijela da dođe
do potpisivanja Povelje. Povelju
su potpisali predsjednik DVD-a
Otok Martin Štivičević i predsjednik DVD-a Čazma Marijan
Golubić. Potpisivanju su nazočili
gradonačelnik Grada Otoka Josip Šarić te gradonačelnik Grada
Čazme Dinko Pirak sa svojim
zamjenikom. Nakon toga je uslijedio obilazak tvornice za preradu drva “Furnir Otok d.o.o“ i
zajedničko druženje na lovačkom
domu LD “Jelen“ Otok.
Petar Jakovac
Godina XII., broj: 48
46
– vatre. Kao zaštitnik vatrogasaca, sveti se Florijan prihvaća
tek početkom XIX. stoljeća, tj. u
vrijeme kad počinje organizirano
vatrogastvo i kad se počinju ustrojavati dobrovoljna vatrogasna
društva.
Vatrogasci su poslije svete mise
župniku Antunu Kneževiću i
kapelanu Branimiru Mađarcu
dodijelili zahvalnice.
Petar Jakovac
Glasilo Grada Otoka
UDNZ OTOK DODIJELJENA SVEČANA
PLAKETA NARODNE ZAŠTITE
Udruga je dragovoljaca Narodne
zaštite Otok sudjelovala 9. lipnja
2011. godine na svečanoj sjednici povodom dvadesete obljetnice Narodne zaštite u Požegi.
Domaćin je bila UDNZ Požeškoslavonske županije, na čelu s predsjednikom Davorom Balešićem
i tajnikom Krešom Mihaljem.
Dragovoljcima su se obratili
gradonačelnik Požege i sabor-
VATROGASCI OBILJEŽILI BLAGDAN
SVETOG FLORIJANA
Otočki su vatrogasci 7. svibnja na
svetoj misi obilježili svog nebeskog zaštitnika, svetog Florijana.
Misu je predvodio župnik Antun
Knežević koji je ispričao kako je
sveti Florijan bio rimski časnik, a
živio je u vrijeme cara Dioklecijana (243.-316.) u III. stoljeću
poslije Krista u rimskoj provinciji
Noricum (današnja Austrija), u
mjestu Lorchum. Vjeruje se da je
kao časnik bio zadužen i za vatrogastvo jer su još u Augustovo
doba u Rimu i svim pokrajinama
Rimskog carstva gdje su djelovale rimske legije bile ustrojene
vatrogasne postrojbe.
Sveti Florijan je „Božji svetac“,
„Vojnik vatre“ i branitelj od
najstrašnije elementarne sile
OTOČKI List
ski zastupnik Zdravko Ronko,
kao i župan Požeško-slavonske
županije Marijan Aladrović. Organizacijski je odbor udruge donio
odluku o dodjeli plaketa Narodne
zaštite svim općinskim i pojedinim
mjesnim stožerima Narodne zaštite
u Republici Hrvatskoj. Kako se
zbog vremenskog ograničenja 19.
ožujka u Lisinskom nije uspjelo podijeliti plakete, odlučeno je da se
one regionalno podijele. Isto tako,
za svaki je stožer Narodne zaštite
u RH napravljena preslika Povelje
Republike Hrvatske koju je Narodnoj zaštiti Republike Hrvatske
dodijelio predsjednik RH dr. Ivo
Josipović za izniman doprinos pripadnika dragovoljačkih odreda i
stožera Narodne zaštite u Domovinskom ratu. Na sjednici su u Požegi
dodijeljene plakete Bjelovarsko-bilogorskoj, Virovitičko-podravskoj,
Požeško-slavonskoj,
Brodskoposavskoj,
Osječko-baranjskoj,
Sisačko-moslavačkoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji te gradu
Novskoj.
Jelena Zovak
ODRŽANA SJEDNICA UDNZ OTOK
7. srpnja održana je sjednica predsjedništva i Nadzornog odbora UDNZ
OTOK. Na sjednici su
bili
prisutni
članovi
predsjedništva i Nadzornog odbora, ravnateljica
Predškolske
ustanove
„Pupoljak“ Katica Pućo,
predstavnica
Udruge
„Hrvatska žena“ Otok
Nada Zrno i Kata Lukić,
predstavnica
Udruge
žena „Katarina Zrinski“.
Analizirane su Dječje sportske igre
održane u sklopu XIX. otočkog
proljeća. UDNZ , uz svesrdnu
pomoć ženskih udruga, teta iz
vrtića i UDVDR uspješno je or-
ganizirala prve Dječje
sportske igre namijenjene
djeci predškolskog uzrasta i djeci prvih razreda
osnovne škole. Izražena
je želja da se igre organiziraju i sljedeće godine.
Osim toga, na sjednici
su se članovi dogovorili
o daljnjim aktivnostima
vezanim uz rad Udruge,
posebno oko proslave
obilježavanja 13. rujna,
tj. blokade vojarni JNA u
Hrvatskoj.
Jelena Zovak
47
OTOČKI List
Glasilo Grada Otoka
Rujan 2011.
Godina XII., broj: 48
Svetkovina Tijelova u komletinačkoj Župi
Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije
Ove je godine blagdan Tijelova
(ili kako Komletinčani vole reći
Brašančeva) u našoj župi vrlo
svečano svetkovan jer se nakon 58
godina obnovio običaj tijelovske
mlađe i starije župljanke. One koje
pamte nekadašnje sivnice uživale
su u evociranju uspomena, a za
one mlađe to je bilo novo i lijepo
iskustvo.
tim pjevači i žene. Kod svake se
sivnice molilo evanđelje i zazive
upućene Bogu za blagoslov mjesta,
župljana i usjeva i pjevale su se prigodne pjesme. Nakon molitve kod
procesije kroz selo i molitve pred
sivnicama (sjenicama), za tu prigodu posebno izgrađenim
te
ručnim radovima, svetim slikama i
cvijećem uređenim oltarima. Drvenu konstrukciju sivnica izradili
su i postavili vatrogasci, članovi
DVD –a „Komletinci“, koji rado i
često sudjeluju u raznim aktivnostima vezanim uz crkveni život, a za
uređenje sivnica pobrinule su se
Nakon svečane svete mise u 10 sati,
koju je predvodio komletinački
župnik Ivan Bešlić, vjernici su se
u procesiji uputili do četiri sivnice
izgrađene na četiri strane sela.
Na čelu procesije išao je križ, za
njim ministranti, djeca i odrasli muškarci, a zatim vatrogasci
odjeveni u svečane odore noseći
„nebo“ pod kojim je išao župnik
s Presvetim Sakramentom, a za-
zadnje sivnice, procesija se uputila
u župnu crkvu uz svečanu pjesmu
Tebe Boga hvalimo i Hvali Sion
Spasitelja. Završetak svečanosti odvijao se u crkvi polaganjem Presvetog Sakramenta u Svetohranište uz
prigodne molitve i pjesme.
Katica Novoselac,
prof. i dipl. knjižničar
župna dopisnica
48
OTOČKI List
Glasilo Grada Otoka
UDRUGA “HRVATSKA ŽENA” OTOK
UGOSTILA SPLITSKU UDRUGU “ŽENA
ŽENI PRIJATELJ”
U subotu se 25. lipnja ostvario
dugo planiran posjet splitske
Udruge „Žena ženi prijatelj“
otočkim i komletinačkim pri-
jana Strizirep upoznala Otočanke
i Komletinčanke s radom svoje
udruge koja je u svojih 18 godina
postojanja i jedna od najstarijih
obiteljima u najtežim ratnim vremenima, organiziranju raznih
zajedničkih aktivnosti, druženja i
uzajamnog pomaganja ženama na
jateljicama iz Udruge „Hrvatska
žena“ Otok i Udruge „Gagulanke“
Komletinci. Splićanke su u izvrsnom raspoloženju u Otok stigle u
popodnevnim satima. Dočekala ih
je predsjednica Udruge Marija Čepo
sa svojim članicama i gospodinom
Bašićem i povela u razgledavanje
suvare, registriranog spomenika
najviše kulturne vrijednosti koja
Otok svrstava među 13 lokacija u
Republici Hrvatskoj sa statusom
etno-muzeja na otvorenom. Dame
su potom posjetile crkvu sv. Antuna Padovanskog. Nakon razgledavanja crkve uslijedilo je druženje
uz večeru i tamburaše u Restoranu
Lombarović. Predsjednica je Mir-
ženskih udruga u Republici Hrvatskoj. Udruga je poznata po humanitarnom djelovanju i pomaganju
hrvatskim braniteljima i njihovim
svim područjima ljudskog života, a
u skladu i sa samim nazivom udruge „Žena ženi prijatelj“. Jelena Zovak
49
OTOČKI List
Glasilo Grada Otoka
Rujan 2011.
Godina XII., broj: 48
OTOČANI NA „EURO SHOW DANCE
CHALLENGE-OSIJEK 2011.“
European Dance Federation (EDF)
i Športski plesni klub „Bolero“
Osijek organizirali su natjecanje za
Europski kup u street i show dance
disciplinama “Euro Show Dance
Challenge - Osijek 2011.” koje je
održano u subotu 25. lipnja 2011. u
dvorani Zrinjevac. Europski je kup
jedan od najvećih plesnih događaja,
a obuhvaća gotovo sve plesne discipline i nesumnjivo je vrhunski
umjetnički i kulturni doživljaj, uz
sudjelovanje pet susjednih zemalja:
BiH, Srbije, Crne Gore, Mađarske i
Makedonije.
Zastupljene su sve dobne skupine:
mini, djeca, juniori, odrasli. Plesne
su discipline show- dance, breakdance, hip-hop, moderni i klasični
balet, jazz-dance, suvremeni ples,
folklorni plesovi, trbušni ples, salsa, mambo, samba, tango argentino, disco-hustle, rueda de casino,
mažoret, cheerleading, fitnes, stan-
dard i latin-show, disco-dance.
Na tom su natjecanju nastupala
i djeca iz Otoka, također predstavnici plesne škole „Bolero“ koje
uspješno vodi gospođica Elizabet
Vilić, dugogodišnja plesačica koja
je i sama uspješno sudjelovala u
natjecanju.
Marija Škrobo
OTOČKI List
Glasilo Grada Otoka
Otočki zadrugari na velesajmu
Dogodilo se da sam se mogla
priključiti članovima naše poljoprivredne zadruge u posjeti velesajmu u Novom Sadu. Organizator je bio Filip Filipović, direktor
zadruge.
Bio je to veliki sajam poljoprivredne
mehanizacije koji je i bio cilj našim
zadrugarima. Bilo je svakakvih
strojeva jer više se ne može ni zemlju raditi „makar-kakav“!
Ali nije bilo tu samo strojeva. Bilo
je svakakve robe. Trebalo je vremena da se to samo razgleda.
Meni se svidila fontana, kip od dva
konja koji se tuku, a voda curi s tri
strane. Ma nešto posebno. Na nekom
su travnjaku bile tri napravite krave,
k’o prave. Samo kad dojdeš bliže
vidiš da imadu staklene oči. Tamo
su se pored nji’ slikala dica.
Reklamirali su razne proizvode, dilili i reklame, i ja sam dobila šešircilindar. Dica su pivala hitove.
Bio je i sajam domaće hrane. U
zemljanim se loncima kuvala
filovana paprika, u drugim čobanac.
Te su posude povezane žicom.
Mogli su se degustirati razni prehrambeni proizvodi i pića. Pekli su
janjiće, piliće, praščiće, a kuvari svi
u bilom.
Kad smo se nagledali svega, imali
smo večeru u restoranu pod samim
Dunavom. Valovi su udarali pored
nas. Posred Dunava plove bili
brodovi. I meni se činilo da plovimo
i mi. To je bio poseban doživljaj.
Imali smo lipu večeru, lip restoran,
nezaboravan izlet za nas četrdeset i
sedam. Vozač je upalio klimu i lipo
smo se vratili kući kasno navečer.
Fala našem direktoru Filipu koji nas
je tako lipo počastio. Još ću se dugo
sićati tog lipog izleta.
Anica Lukinac-Ilarkova
Roštilj u Blaževcima
Škola je gotova, torbe spremljene u najdalji kut, a ljetnim danima nema kraja! U našoj se ulici svakodnevno
okuplja ista ekipa: Mateo, Antonija, Noa, Mirna, David, Josip, Valentina, Borna, Ivan, Josipa, Marija, Florijan, Emily, Robert, Lea, Sanda i Hrvoje. Igramo se od
jutra do kasnih ljetnih sati, a naša je ulica puna smijeha,
igre i dječje vike. Naši roditelji kažu da u našoj ulici
ima sigurno najviše djece u Komletincima, a mi smo
sretni zbog toga jer uvijek imamo društva i prijatelja
za igru.
Zajedno se igraju mališani od petnaest mjeseci i djeca
od petnaest godina. Svakim danom izmišljamo nove
igre, zabavljamo se i družimo se. Ostavili smo se
mobitela, interneta, facebooka i ostalih suvremenih
načina komuniciranja i zabave, barem do jeseni i
uživamo u našim uličnim druženjima. Osobito je zanimljivo ponedjeljkom kada je naš dan za roštilj, a
starijima je pristup „strogo zabranjen“! Okupljamo se
oko našeg uličnog kanala, našeg mjesta okupljanja,
donosimo roštilj: dvije opeke i žica, kolica puna drva,
meso, slaninu, luk, rajčicu i ražnjeve. Sve pripremamo
zajednički i uživamo u tome. Uskoro se ulicom širi
50
zamaman miris roštilja, a mi složno i u slast jedemo
ono što smo zajednički pripremili. Osobito su zanimljivi najmlađi koji su musavi od uha do uha! Kad se najedemo i napijemo, nastavljamo igrati nogometa, žmire,
graničara… Dan brzo prođe, a nama još nije dosta igre.
Odlazimo kućama jedva čekajući novi dan i priliku za
nove pustolovine!
Vesela družina Blaževčana uz pomoć mame Franke
Ašperger
U
Š
A
N
E
T
I
U!
T
C
I
E
J
N
S
A
O
R
P
T
S
r
h
B
.
E
k
W
to
o
.
w
ww
51
OTOČKI List
Glasilo Grada Otoka
Rujan 2011.
Godina XII., broj: 48
OTOČKI List
Glasilo Grada Otoka
SPORT
NOVE PRVAKINJE I VICEPRVAKINJE
HRVATSKE IZ OTOKA
Učenice su Osnovne škole Josipa
Lovretića iz Otoka, ujedno i članice
istoimenog atletskog kluba, postale
nove državne prvakinje u krosu u
disciplini 1000 m. Taj su povijesni
rezultat za svoju školu na završnom
Državnom prvenstvu Republike
Hrvatske koje je održano 17. svibnja u Sinju ostvarile Marija Lukač
(2), Nikolina Krasić (5), Dunja Iščić
(6) i Sanja Grgić (7), pod vodstvom
Mirka Martinovića. Viceprvakinje
su Hrvatske postale i tri djevojke
iz Otoka, također članice Atletskog
kluba, a koje su nastupale u disciplini na 1600 m za vinkovačku Ekonomsku i trgovačku školu. To su pobjednica utrke Katarina Martinović
(1), Gabrijela Ljubić (7) i Katarina
Grgić iz Otoka te Anđelina Soldo
(4) iz Cerne. Srednjoškolkama je
samo jedan bod nedostajao za pobjedu i sudjelovanje na svjetskom
prvenstvu koje će se uskoro održati
na Malti. Sveukupno je u finalnom
dijelu državnog prvenstva u krosu
i atletici osnovnih i srednjih škola,
koje je trajalo skoro tjedan dana u
Splitu, sudjelovalo deset Otočanki.
Naime, uz spomenute su atletičarke
uspješne bile i Valentina Tadić,
Magdalena Šarić i Antonija Vuković
koje su nastupale u različitim atletskim disciplinama gdje su zauzele
ukupno 6. mjesto. Ivana Krekman
PIONIRI NK „SLAVONAC“ KOMLETINCI PRVACI GRUPE B
NOGOMETNOG SREDIŠTA VINKOVCI
U natjecateljskoj je sezoni
2010./2011. godine nogometnog
središta Vinkovci u kategoriji pionira nastupalo 26 ekipa podijeljenih u
tri skupine: skupina A deset ekipa,
skupina B osam ekipa i skupina C
osam ekipa.
NK „Slavonac“ Komletinci natjecao
se u skupini B te je u jesenskom
dijelu sezone zauzeo 1. mjesto sa
šest pobjeda i jednim neriješenim
rezultatom, bez poraza s 19 bodova,
gol razlikom 36:7, dva boda više od
drugoplasirane Croatije iz Novih
Jankovaca.
Pripreme smo za proljetni dio sezone počeli 9. ožujka, mjesec dana
52
prije početka natjecanja, a sezonu
smo završili 31. svibnja. U navedenom smo razdoblju odradili 28
treninga, 7 prvenstvenih, 6 prijateljskih te 2 turnirske utakmice.
Natjecateljsku smo sezonu završili
na 1. mjestu s 12 pobjeda, jednim
neriješenim rezultatom, jednim
porazom, s 37 bodova, ukupnom
gol razlikom 73:13, 5 bodova više
od drugoplasirane Croatije iz Novih
Jankovaca.
Kao pobjednici smo skupine B
stekli pravo nastupa na završnom
turniru u Starim Mikanovcima na
kojem je uz nas te domaćina NK
„Šokadija“ (pobjednik skupine A)
nastupao i „Slavonac“ iz Prkovaca
(pobjednik skupine C ). Na turniru
smo u Starim Mikanovcima zauzeli
3. mjesto s dva poraza, 3:2 i 1:0 .
Kad se uzme u obzir ukupan broj
ekipa u NS Vinkovci (26 ekipa),
3. je mjesto iznimno velik uspjeh.
Treba napomenuti da za sljedeću
natjecateljsku sezonu samo tri
prvotimca nemaju pravo nastupa
pa je za očekivati da se u sljedećoj
natjecateljskoj sezoni postigne
još bolji rezultat. Kao trener sam
zadovoljan rezultatom, a pogotovo činjenicom da je kod velikog
broja igrača vidljiv napredak kako
u igri, tako i u ponašanju svakog
pojedinca. Ovim bi se putem zahvalio roditeljima koji su pratili
svoju djecu i tako pomogli klubu, a
posebice one koje su automobilima
vozili djecu na gostujuće utakmice.
Pohvalio bih i naše navijače, pogotovo na utakmici s Meteorom iz
Slakovaca.
Evo imena i prezimena igrača s
brojem postignutih golova u sezoni
2010./2011. god.:
Mislav Mišetić, Jakov Mareljić,
Marin Barišić, Ivan Cvijanović,
Josip Malnar (9 golova), Kris-
tijan Lovrić (6 golova), Marko
Jovanović, Luka Mareljić (8 golova), Ivan Đoić- kapetan (2 gola),
Renato Krajčir (17 golova), Slaven
Piperković (9 golova), Slaven Naletina (6 golova), Filip Lovrić, Ante
Andrin (2 gola), Matej Mareljić,
Tomislav Gagić (1 gol), Borna
Vuica, Toni Matozan (3 gola), Josip Vidović (7 golova), Domagoj
Lovrić, Josip Đoić (1 gol), Stipo
Petrović, Damir Malnar, Ljubo
Mazul (1 gol), Marin Đoić, Kruno
Mareljić i Josip Prnjak.
trener pionira
NK „Slavonac“ Komletinci
Josip Lovrić
53
OTOČKI List
Glasilo Grada Otoka
Rujan 2011.
Godina XII., broj: 48
ČLANOVI OI “VINKOVCI” I OI “SUVARA” IZ OTOKA
POLOŽILI ZAVJET POVODOM DANA IZVIĐAČA
Glasilo Grada Otoka
MEĐUNARODNI TAEKWONDO TURNIR
„SUSEDGRAD - SOKOL POKAL 2011.“
Međunarodni
je
taekwondo
turnir „Susedgrad-Sokol pokal
2011.“ održan 14. svibnja 2011.
u Zagrebu. Nastupalo je 650
natjecatelja iz 4 države i 60 klubova. Na tom su natjecanju nastupali i članovi Taekwondo kluba
„Otok“ iz Otoka s 33 natjecatelja. Borci su Taekwondo kluba „Otok“
polučili odlične rezultate, pogo-
U subotu su 21. svibnja članovi
Odreda izviđača “Vinkovci” i
članovi Odreda izviđača “Suvara”
iz Otoka svečano položili obećanje
poletaraca i zavjet izviđača. Devedeset je članova toga dana pošlo
svojim kućama s izviđačkom maramom oko vrata.
Starješina OI „Suvara“
Davor Iščić
OTOČKI List
tovo juniori kojima je ovo bila
zadnja provjera za juniorsko
prvenstvo. Osvojena je 21 medalja i pehar za 4. mjesto ekipno. Josipa Mareljić je najbolja juniorka. Zlatne su medalje osvojili Josipa Mareljić, Benjamin Hlevnjak,
Ivana Bošnjak, Ivana Matković i
Antonio Jukić. Srebrne su medalje
pripale Denisu Delingeru, Dragi
Šokčeviću, Antoniju Crljiću, Nikoli
Cvitiću, Nikolini Mareljić, Valentini Marić i Stefanu Eroru. Brončane
su medalje osvojili Mateo i Domagoj Kuveždić, Matej Ilijević,
Nikola Crljić, Antun Delinger, Juraj Pintarić, Dario Čelebić, Marko
Grgurovac i Miloš Babić. Marin Nađ
NACIONALNO OKUPLJANJE
IZVIĐAČA „ZAJEDNO ZA ZAJEDNICU“
Odred je izviđača „Suvara“ Otok
sudjelovao u Gornjoj Bistri na nacionalnom okupljanju izviđača pod nazivom
“Zajedno za zajednicu” na koji je došlo
oko 1200 izviđača iz cijele Hrvatske
kako bi zajedno naglasili doprinos
koji volonteri ulažu u razvoj društva. Manifestacija “Zajedno za zajednicu”
organizirana je kao nacionalna aktivnost obilježavanja Europske godine
volontiranja u RH pod pokroviteljstvom Vlade, Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti te
Zagrebačke županije. Svečanom je zatvaranju nazočila premijerka Jadranka
Kosor koja je zahvalila izviđačima što
su svoje zborovanje posvetili volonterizmu u Hrvatskoj, poručivši kako bi
se svatko trebao pokrenuti i dio svoga
rada posvetiti i dobrobiti drugih.
Starješina OI „Suvara“
Davor Iščić
JURAJ PINTARIĆ JUNIORSKI VICEPRVAK HRVATSKE
Juniorsko je prvenstvo Hrvatske
u taekwondou održano 28. svibnja u Bjelovaru. Nastupalo je oko
230 najboljih juniora i juniorki
iz 45 klubova. Taekwondo klub
„Otok“ ima juniorskog viceprvaka
54
Hrvatske u kategoriji – 78 kg, a to
je Juraj Pintari
. Nastupali su i Ivana Bošnjak,
Nikola Cvitić, Benjamin Hlevnjak,
Valentina Marić te su zauzeli 5.
mjesta. Bez plasmana su ostali Antun Delinger, Dario Čelebić, Drago
Šokčević, Antonio Jukić, Josipa
Mareljić, Katarina Cvitić i Ivana
Matković.
Marin Nađ
55
OTOČKI List
Glasilo Grada Otoka
Rujan 2011.
MARKO VIDOVIĆ OSVOJIO
BRONCU ZA HRVATSKU
KICKBOKSING REPREZENTACIJU
Marko Vidović osvojio je brončanu medalju za Hrvatsku
kickboksing reprezentaciju na Kickboksing prvenstvu
Balkana za seniore održanom krajem svibnja u Beogradu.
Na Prvenstvu su Balkana sudjelovali natjecatelji iz
Srbije, Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine,
Bugarske, Grčke, Makedonije, Crne Gore i Rumunjske, a bile su zastupljene discipline low-kick, K-1
style, semi-contact i kick-light contact.
Josip Dabro
RIBIČKA PROLJETNA
EKO-AKCIJA
Prekrasnog se proljetnog jutra 3. travnja na Virovima
okupila oveća skupina ribolovaca SRD „Virovi“ Otok.
Tu su bili kadeti i kadetkinje te seniori koji žele čiste i
prirodne Virove. Radna je akcija bila eko-karaktera na
temu održivog razvoja. Čistio se okoliš ribičkog doma
i natjecateljska staza, tj. obala Virova. Kadetkinje su i
kadeti skupljali plastične vrećice i boce, papire i drugi
odbačeni otpad, a seniori su kosili travu, čistili grmlje
i radili druge teže i odgovornije poslove. Pri kraju su
akcije umorni, ali zadovoljni odrađenim, svi prionuli
na čuveni „Skoletar“ grah s kobasicom. Poslije ručka
nastavilo se druženje na sportskim terenima i šetnja na
svježem šumskom zraku.
Mato Čajkovac
56
Godina XII., broj: 48
NATJECANJE
SENIORA
SRD „BREŽNICA“
17. je srpnja 2011. godine održano natjecanje seniora
SRD „Brežnica“ Komletinci po sustavu dva štapa sa
po jednom udicom. Nakon dva je sata pecanja prvo
mjesto osvojio Antun Miličević, drugo mjesto Luka
Šeremet, dok je treće mjesto pripalo Ivanu Gagiću.
Nakon natjecanja je i uručivanja pehara slijedio ručak
za sve članove SRD „Brežnica“ Komletinci i njihove
goste. Zahvaljujemo se svim sudionicima, gostima i
našim sponzorima na podršci i pomoći u organizaciji
tih natjecanja.
Antun Miličević
RIBIČKA
NATJECANJA
ŠRD „VIROVI“
U prvom je dijelu 2011., zaključno sa šestim mjesecom, održano nekoliko ribolovnih natjecanja ŠRD „Virovi“ Otok. 19. smo lipnja sudjelovali na kadetskom
natjecanju na Luci, Spačva u Komletincima, gdje su
naši kadeti ostvarili sljedeći plasman: Elvis Filipović
zauzeo je peto mjesto, šesti je bio Patrik Pavešić, Kristijan Ozdanovac osvojio je osmo mjesto, a Kristijan
Jurković bio je na 13. mjestu.
26. lipnja imali smo i Seniorsko natjecanje u lovu ribe
udicom na plovak. Prvo je mjesto pripalo Tomislavu
Tomiću, drugo Antunu Verešu, a treće Anti Vukoji.
Sva su natjecanja bila u sportskoj, zdravoj i prijateljskoj
natjecateljskoj atmosferi, a poslije svakog je natjecanja uslijedilo druženje i ručak te rekreacija i zabava u
prekrasnoj prirodi.
Uz ribički pozdrav BISTRO!
Mato Čajkovac
OTOČKI List
Glasilo Grada Otoka
STAROVIRAC NA KADETSKOM KUPU HRVATSKOG ŠPORTSKOG-RIBOLOVNOG SAVEZA
ŠRU „Starovirac“ nastupala je na 56. kadetskom kupu
Hrvatskog športskog ribolovnog saveza koji je održan
od 1. do 3. srpnja u Podturenu, u Međimurskoj županiji.
ŠRU „Starovirac“ Otok nastupao je s ekipom kadetkinja koju su činile Valentina Ljubić, Ana Jurić i Marinela
Varzić. Djevojke su osvojile sedmo ekipno mjesto, dok
je Valentina Ljubić osvojila zlatnu medalju, odnosno prvo mjesto. Voditelji su ekipe bili Željko Ljubić,
Željko Jurić i Marin Varzić. Tim su plasmanom kadetkinje ostvarile pravo nastupa sljedeće godine.
Željko Ljubić
Mladi nogometaši (Bayern München, Bayer
Leverkusen, VfB Stuttgart) na treningu u Otoku
U Vukovaru se od 30. lipnja do 2.
srpnja održao Memorijalni nogometni turnir hrvatskih branitelja.
Bio je to turnir uzrasta dječaka U
14 prvoligaških, hrvatskih klubova, a kao gost nastupala je i selekcija Hrvatskog svjetskog kongresa,
temeljne Udruge izvandomovinskih
Hrvata, članice Ujedinjenih naroda
koja u svojim nacionalnim kongresima djeluje u trideset zemalja
svijeta. Tako je za ovaj turnir ustrojena selekcija HSK-a u Njemačkoj
pa su se na treningu na igralištu
NK Otok našli nadareni hrvatski
mladići koji uspješno igraju za
Bayern München, Bayer Leverkusen, VfB Stuttgart i ostale poznate
njemačke klubove. Predstavnici
HSK-a nisu mogli skriti zadovoljstvo gostoljubivošću Otočana, predstavnika Nogometnog kluba Otok
te predstavnika Grada Otoka koji
su ih srdačno dočekali. - Ovakva
se spremnost za pomoć rijetko viđa
i prenijet ćemo naše zadovoljstvo
i drugima, a ne sumnjam da ćemo
u budućnosti ostvariti još plodonosniju suradnju koja će se ogledati
da vašu djecu iz kluba pozovemo
na turnir u Njemačku ili drugdje u
Europi. Radujemo se tome susretu
- naglasio je Danijel Lučić, voditelj
HSK-a. Da će suradnja biti plodonosna, jamči i Željko Batarilo,
nekadašnji urednik Otočkog lista
koji je trenutačno u Beču te je uz
Anđelka Ivanka trener te selekcije. - Na ovom su igralištu već igrali
mnogi poznati igrači te su nastupale brojne hrvatske selekcije, a
veseli nas što ste nas i vi Hrvati koji
živite u inozemstvu posjetili. Kako
naš klub poglavito skrbi o djeci,
raduje nas suradnja s Kongresom i
vašom momčadi koja će se nastaviti
te se sigurno vidimo na jednom od
turnira - rekao je Mirko Martinović,
tajnik Gradskog vijeća.
Željko Batarilo i Jelena Zovak
57
OTOČKI List
Glasilo Grada Otoka
Rujan 2011.
Godina XII., broj: 48
OTOČKI List
Glasilo Grada Otoka
IZ ŽIVOTA NA STANU
MIŠKOV STAN NA ŠUMICI
Priredila: Marina Lombarović
Kazivačica: Eva Kovačić rođ. Ozdanovac (1920)
stane na ćupriju i kaže: “Ja živim od
naroda i za narod!“. Bilo je u našem
selu kuća kojima nestane žita prije
vršidbe, njima bi Lajt dao brašna
unaprid i čeko da mu kad ovrše
donesu žito. To se zvalo “foršus“.
U mlinu je bilo desetak radnika.
Gospoja je za nji kuvala, a imala je
i kravu i bila je jako fina i dobra,
pomagala je sve po komšiluku kad
got je trebalo. Moja je majka nju
opskrbljivala povrćem jer nisu imali barću, a mi smo na stanu sadili
veliku barću. Bilo je i voća, sićam
se jabuke rižnjare.
Većina je posla bila na stanu. U
jesen je bivalo blato, zimi veliki
snigovi i malo koja kuća nije imala
saone koje su vukli konji. Na saona
su nosili sve što treba na stan, vozili
su drva iz šume jer seljačka kola
po tom snigu ne bi mogla nikuda.
Ljudi bi se dobro obukli, nosili su
kožuve, zamotali i sidili po zimi
na saona. A zime su bile oštre. Po
svakom su vremenu ljudi morali
namirivat marvu. Liti je putem bila
velika prašina.
Na stanu sam išla kod babe Evice
„OBITELJ KOVAČIĆ – MARICE
LUKINAC, ROĐENE KOVAČIĆ –
DJED, BAKA I TATA“
„MARIN LUKINAC-ILARKOV S OVCAMA“
Stan je moga oca Ive Miškovog bio
na Šumici odma do Farberovog.
Kad idem od kuće čim dojdem na
kraj sela vidim naš stan. S desne je
strane bila naša zemlja. Na stanu
smo imali veliki zidani štagalj, a pojata su i koleba bile drvene. Majka
je oko pojate gojila cviće, bila je to
vijojlica. Eto, onda su ljudi više polagali na gospodarske zgrade, nego
na stambene. Znali su da je gospodarstvo, u stvari, izvor života i puno
su polagali truda oko njegovog
održavanja. Bila je drvena koleba
na točkova koja se mogla prigurati
po potrebi. Nismo stalno boravili
58
na stanu jer nas je bilo malo u kući.
Na stan smo išli po danu radit. Otac
je radio zemlju, a stric je Mata radio
oko marve. Imali smo veliko stado
ovaca i stric je uglavnom čuvo
ovce. Ovce smo šišali, vunu je otac
nosio u Vukovar. Tamo je bila predionica i farbara pa se nepredena
vuna mogla minjat za gotovu, ofarbanu. Majka je jedva čekala novu
vunu da može tkati stonjike i druge
potrepštine (zaprege, prtenke). Bila
je velika radenica. Prodavali smo
janjiće i dada bi uvik kad pazari kupio štofanu maramu, kad majki, kad
meni. Vodio je i mene sa sobom.
Na marvenom je vašaru bilo puno
majstora s robom. Volili smo iti na
vašar. Kad prodamo marvu, mogli
smo kupiti šta nam treba u kući.
Na stanu je kraj štaglja bila velika greda, gumno di se vršilo žito.
Doveze se u snopovima, razveže,
upreže se konja i on ide okolo, onda
se žito privrne pa konj opet ide
okolo. Odvajala se slama i pravila
gamara, skupljala se i pliva, a žito
se kupilo i vijalo na vitrenjaču.
Na stanu smo imali i vitrenjaču.
Žito smo vozili na meljavu u Lajtov mlin, nama skoro priko puta.
Lajt je bio jak ljudina, i dobar. On
Farberove na kruške i igrala se s
njezinom unukom koja se udala u
Komletince u Kneževu kuću. Stric
mi je na stanu napravio prelju i na
njoj napiso “1928. god.“. Čobani
su kod ovaca i svinjari kod svinja
često rezbarili predmete od drveta.
Bile su to i frule i slično. Neki su
bili pravi umjetnički radovi, kako je
k’o bio nadaren!
Ja sam bila dobar đak i tila sam it
dalje u školu, a onda se moj stric
odlučio podilit. U kući smo ostali
moji roditelji i ja, a baka je otišla sa
stricem koji je bio sam. Srušili smo
štagalj na stanu i od njega su ljudi
koji su kupili ciglu napravili veliku
kuću. Bilo je to za komesacije 1932.
1964. god. opet je bila komesacija.
Onda se mogla zemlja pripisat bez
poreza. Moj je dada odlučio da tom
prilikom zemlju zamini na drugom
kraju sela, kraj zemlje moga čovika,
i pripiše na mene.
Nema više stana, ni staništa, nema
više ništa!
Prošlo je puno vremena, ostale su
samo uspomene na
neka prošla vremena,
na život, težak, ipak
pun uspomena i lipi
sićanja na moju rodnu
kuću, na stan, koji je,
kako kažu neki, bio
„tvornica novaca“.
„MARICA LUKINAC-ILARKOVA I NJEZINA MAMA EVA KOVAČIĆ,
ROĐENA OZDANOVAC – MATAGINA“
59
OTOČKI List
Glasilo Grada Otoka
Rujan 2011.
DUKATI
Dukati se u Slavoniji pojavljuju
kao platežno sredstvo sredinom
19. stoljeća, u eri eksploatacije
„VELIKI DUKAT“
naših hrastovih šuma. Tisuće su
šumskih radnika isplaćivali poduzetnici, kako se tada govorilo
“na panju”, u zlatnicima tadašnje
Austro-Ugarske monarhije. Dukati
su tako postajali i najvrjedniji dio
imovine seoskih obitelji, a vrlo su
se brzo počeli pojavljivati i u obliku nakita na slavonskim nošnjama,
kupovali su se kao vjenčani
dar, ukras ili, naprosto, kao
zalog za budućnost. Koristio
se, također, i za međunarodna
plaćanja.
OTOČKI List
Glasilo Grada Otoka
Priredila: Marina Lombarović
Izvori: Anica Lukinac-Ilarkova,
Hrvatska investicijska numizmatika
LOD ILL REX A A 1915. Cijena se
tog dukata kreće u rasponu od 80
do 110 eura.
Dvostruki dukat
Težina četverostrukog dukata iznosi 13,9636 grama,
promjer mu je 40 milimetara, a debljina 0,7 milimetara. U sebi sadrži 0,4430
unci čistoga zlata. Na reversu je zlatnika otisnut lik
cara Franje Josipa (Franz
Jozef) u svečanoj imperatorskoj odjeći i tekst FRANC
IOS I D G AVSTRIAE IMPERATOR. Na obversu se nalazi
grb Austro-Ugarske monarhije te
dvoglavi austrijski carski orao, s
tekstom HUNGAR BOHEM GAL
LOD ILL REX A A 1915. Na dnu
se kovanice nalazi brojka četiri u
zagradama (4) koja utvrđuje vrijednost od četiriju dukata. Cijena se
tog dukata kreće u rasponu od 380
do 440 eura.
Jednostruki dukat
Promjer jednostrukog dukata
iznosi 20 milimetara, debljina
0,7 milimetara, a težina mu
je 3,49 grama. U sebi sadrži
0,1106 unci čistoga zlata. Na
reversu je zlatnika otisnut „VELIKI DUKAT“
lik cara Franje Josipa (Franz
Jozef) okružen tekstom FRANC Taj se dukat još i danas izrađuje u
IOS I D G AVSTRIAE IMPERA- milijunskim nakladama u austrijsTOR. Na obversu se nalazi grb koj kovnici Muenze Osterreich u
Austro-Ugarske monarhije te dvo- obliku u kakvom je bio izvorni duglavi austrijski carski orao okružen kat iz 1915. godine, što uključuje
tekstom HUNGAR BOHEM GAL i otisnutu godinu izdanja. Obje su
60
Godina XII., broj: 48
kovanice izrađene od zlata čistoće
986 tisućinki (98,6 posto).
U našim selima postoje dukati iz
1891. i 1897. godine.
Slavoncu je na prvom mjestu bio
konj, na drugom dukati. Oni su
opjevani u mnogim pjesmama i
poskočicama, kao što je „Alaj volim garavu u mraku, kad joj zveče
dukati na vratu“ ili „Ne meću se
dukati na cvijeće, već na cure koje
niko neće“.
Djevojke su i snaše nosile dukate
pod vratom, na plantikama. Boja
je plantika bila karakteristična za
određeno selo. Pod vratom su se
nosili mali dukati, na crnoj plišanoj
plantiki ili na svilenoj neke druge
boje. Sljedeći su red bili veliki
dukati. Svaki se red velikih dukata povećavao s dva sa strane. Na
primjer: prvi red od pet dukata, zatim sedam pa devet… S druge su
se strane vidjele svezane plantike
i moglo se prebrojati koliko ima
redova dukata. Postoje tri načina
vezanja dukata. Najrasprostranjeniji je zrakasti način
vezanja dukata. Dukati se
vežu žutim koncem i zašiju
na svilenu plantiku, dok se
kod lepezastog vezanja dukata plantika može provući s
druge strane. Cure su nosile
dukate i na pletenici.
Šokci su kitili šešire i šubare
cvijećem i dukatima koji su
bili u brošu, momci s lijeve
strane, a oženjeni s desne.
Dukate su nosili svake
nedjelje u crkvu i u svim
svečanim prilikama cijelu godinu,
osim u korizmi. U prvom i drugom
svjetskom ratu šokice nisu nosile
dukate, nego crninu.
Dukati od znoja dobiju patinu, čiste
se sodom bikarbonom i lanenom
krpom.
U Otoku se dijete prvi put kupalo
tako da se dukat stavi u vodu kako bi
se izliječila novorođenačka žutica.
Snaša Anica Ilarkova kaže:
jacu“, a momci stoje po grupama
prema tome iz koje su ulice. U moje
su se vrime već od dukata pravile
narukvice, obočići, prsteni. Ja sam
u crkvi sidila u sedmom redu, a
onda sam dospila na balvan. U moje
vrime nije bilo truljarski dukata.
Koja cura nije imala pravi, nosila
je zrnje, to se naniže u tri reda pa
prišije na plantiku. Neke cure su
posuđivale dukate. Lipo je bilo vidit
u našoj crkvi cure i mlade snaše i
meni je danas žao što je to prošlo!“
Dukati su dali Slavoniji neizbrisiv trag postojanja. Prošli su ovim
prostorima i Austrijanci, i Nijemci,
Mađari… Prošli i otišli, a mi smo
ostali s našim dukatima!
„ANICA LUKINAC-ILARKOVA“
„Darivalo se u svatova, na
krštenju… Mene je i moju jetrvu
svekrva darivala „na ružmarin“, to
su zaruke, svaku s pet veliki dukata. Dukate su cure nasljeđivale od
majki i baka, skupljali su se generacijama. Gledalo se čuvat i kupilo
bi se novac, pogotovo ko imade
žensku dicu, da se kupe dukati. Kad
se dukati kupuju, reklo se „prominit
dukat“, a kad se prodaju reklo se
„polupat dukat“. Prodavali su se
potajno jer je bilo sramota polupat
dukat. To se radilo rad kake velike
nužde, ako je došla bolest ili ako
se kupuje kuća, zemlja… Cura je
bilo lipi i manje lipi, ali kad se lipo
urede, počešljaju i okite dukatima,
sve su bile lipe. Išle smo na veliku
misu, u tri popodne na večernju.
Na večernji se piva i mole litanije.
Potlim večernje cure se šeću “u pi-
„VESNA TRBLJANIĆ, KĆER ANICE LUKINAC, I NJEZINA KĆER
MATEJA TRBLJANIĆ“
61
OTOČKI List
Glasilo Grada Otoka
Rujan 2011.
Godina XII., broj: 48
OTOČKI List
Glasilo Grada Otoka
POVIJEST OTOČKOG ROCK ‘N’ ROLLA
by Zvonko Spajić
6. DIO
I tako su godine proletjele. Neki su se Skromnih ponekad sjetili, neki ih zaboravili, a neki za njih uopće nisu ni
znali. No, zbog toga i pišem ovu povijest da bi onim prvim dvojima osvježio pamćenje, a da ih upoznam s onima
koji za njih nisu znali.
1996. god. našli su se Đoni, Bole i Kruška kako bi se nakon 30 godina podsjetili na svoje
mladenačke, glazbene, sretne dane. Slikali su se na godišnjici mature u Vinkovcima.
Ringa nije bilo jer je bio u Njemačkoj, kao ni pokojnoga Jašina.
Nakon 30 godina s Kruškom.
Boletova momačka soba u kojoj je mnogo svirao i skidao nove stvari.
Đoni, Bole i Kruška
2006. godine u Caffe-baru „Luj“ u Otoku napravili smo retrospektivu (40 godina rock ‘n’ rolla u Otoku) na
kojoj su nam pomogli mlađi glazbenici jer smo bili u „okrnjenom“ sastavu, ali ipak smo prizvali naše doba i
uspomene „na prašnjavi sokak i poljupce njene“.
Bole s buzukijem na kojemu je u JNA svirao s Josifom Srebrovim (bivši nogometaš Vardara iz Makedonije i
reprezentacije Jugoslavije i vrhunski glazbenik) na plesnjacima u Vršcu (Vojvodina) u njihovom Domu.
40. godišnjica - lijevo Bole, u sredini Tomislav Čavlović-Toha i desno Đoni.
62
63
OTOČKI List
Glasilo Grada Otoka
Rujan 2011.
Godina XII., broj: 48
OTOČKI List
Glasilo Grada Otoka
Ljubomora
„Glupost je živjeti ako je život muka…“
„Otelo“ I, 3
Pjeva Toha, u pozadini Josip Dora-Jole, Bole i Đoni s gitarama, a Rigo Kovačević za bubnjevima.
Bilo je to lijepo i ugodno druženje i svima je ostalo u lijepom sjećanju.
Kod mene u Zagrebu za 45. godišnjicu. Bole, Đoni, Ivica Lalić-LALO i Marija Spajić
Bole sa svojim, sada nerazdvojnim BAS-PRIMOM, a ja sam fotografirao.
Sastavili: Marko Bošnjak-BOLE i Zvonko Spajić-SPAJKI
Pozdrav do ponovnog javljanja.
Primjedbe i utiske na e-mail-polion1@zg.t-com.hr
Nastavak u sljedećem broju.
64
Visok je krupan muškarac u sivoj
jakni i crnim hlačama od grubog
samta, besprijekorno ulaštenih cipela, stajao naslonjen na zid kolodvorskog restorana i gledao u svoju
ženu koja je čekala u redu kako bi
kupila karte. Žena je, mala i sitna,
kratke smeđe kose, u bijeloj jakni i
traper hlačama, s tamnom ešarpom
prebačenom preko ramena, ne
gledajući ni lijevo ni desno, znala
da je budno motre oči njezinog,
očito strašno ljubomornog, muža.
Odjednom, zaokupljeni nekom
svojom raspravom, do nje dođoše
dva željezničara i jedan je od njih,
ne vidjevši je, dodirne laktom.
Žena se blago izvije osjetivši dodir, a željezničar joj, primijetivši je,
uputi ispriku. Ona prihvati ispriku
uz osmijeh i reče mu nešto. Njezin
se muž, koji je dotad netremice
pazio na nju, kao kobac na leglo
pilića, stvori do nje u dva skoka,
dišući teško, stisnutih čeljusti.
Željezničari odmah osjetiše stvarnu prijetnju i, ne upuštajući se u
bilo kakvu raspravu, dodirnuvši
službeno svoje kape vrhovima prstiju, okrenuše se i odoše, dok je ženi,
vjerojatno naviknutoj na takve situacije, licem prešao neki čudan izraz
nelagode i očaja. Ne govoreći ništa,
njih se dvoje upute ka izlazu.
- Vidiš – reče mi moj sugovornik
Martin, stari novinarski vuk – ljubomora je teška boljka od koje se
pati, a ne umire. Ja, otpivši gutljaj
kave, reknem, kao za sebe: - Mogu
zamisliti život te žene.
- E, prijatelju moj – prihvati Martin
– ne možeš.
- Mislim da mogu – rekoh inatljivo.
– Ne treba biti posebno maštovit
da bi se shvatilo kako ta žena
proživljava strašnu torturu.
- Maštovit možda ne, ali moći shvatiti život u svoj njegovoj okrutnosti, to da. Uostalom, žena?! Zašto
misliš da ona najviše pati? Ona
ipak ima svoj prostor slobode, svoj
um. A taj jadnik nema ni to. On je
doslovno ruina, slomljen čovjek.
Taj put kojim on ide vodi samo u
jedno: u propast. Zamisli o čemu
on iz dana u dan razmišlja: samo o
tome kako ga ona vara. U njegovoj
je glavi kaos, on nema prijatelja,
tjeskoban je i sklon nasilju. To je
začarani krug iz kojega on ne može
izaći, a da pritom ne uništi i nju i
sebe. Tu nema puno ljubavi, samo
puno patnje. Poznavao sam jednog
takvog čovjeka i mogu ti odmah
reći da nije dobro završio.
Znaš da sam godinama bio novinar crne kronike našeg regionalnog
dnevnog lista. Isto tako znaš da
se pored zgrade uredništva nalazio bife u kojega smo mi novinari,
naravno, često zalazili. Na drugoj je
strani ulice, dakle preko ceste, bila
mala trgovina mješovitom robom u
kojoj je radila lijepa mlada žena. Iz
ugla se bifea, i samo s tog mjesta,
mogla vidjeti cijela unutrašnjost
trgovine, odnosno, pult, police i,
dakako, prodavačice. Za tim je
stolom u uglu vrebao na tu mladu
prodavačicu njezin bivši muž. Ona
je znala da on, sve dok joj ne završi
smjena, satima sjedi za tim stolom
i gleda je. Naravno, ignorirala ga
je, potpuno, ali samo na prvi pogled. Kada ste, dolazeći svaki dan,
postali svjesni tog muškarca i te
žene, onda ste mogli vidjeti kako
kako oni komuniciraju nijemim
usnama. On je njoj, kada bi im se
pogledi sreli, napinjući usne kao da
izgovara riječi, poručivao: „Volim
te!“, ili „Oprosti!“. A ona njemu: „
Umri!“ Začudo, nikada se nije dogodilo da on prijeđe cestu i ode k
njoj (vjerojatno je postojala sudska
zabrana), a on to, koliko sam vidio,
nije ni htio. Pokorno je čekao onu
njezinu riječ osude i kada bi je odgonetnuo s njezinih usana, osjetio
je olakšanje: ona je još tu i prezire
ga.
Jednom se dogodilo da je nas nekoliko novinara zauzelo stol u uglu, ne
misleći pritom da nekome drugom
pripada. Usred našeg se bučnog
razgovora pojavio on, gospodin
Vlado, kako sam saznao da se zove.
Prvo se, s čašicom pelinkovca, nervozno nadvirivao iznad naših glava, zatim je, srdit, otišao za šank.
Uporno je gledao jednog mladog
kolegu koji je držao dug pledoaje i
izazivački ponavljao svaku njegovu
riječ. – No, što hoćete?! – napokon
će ovaj iznervirano. Kako je gospodin Vlado šutio, kolega mu nadobudno odbrusi: - Prokleta pijanduro! Gospodin Vlado mu vrati te
riječi kao jeku, očekujući njegovu
reakciju. Ovaj mu odjednom priđe
i uhvati ga za revere kaputa. Gospodin Vlado uhvati njega i njih se
dvojica, u tom zagrljaju, doklatiše
do stola. Najednom, gospodin Vlado pusti mladića kao da je izgubio
svaki interes za njega, sjedne za
stol na svoje staro mjesto i zapilji
se prema izlogu trgovine. Mladi
ga kolega, iznerviran i osramoćen,
ovlaš udari preko leđa. Gospodin
65
OTOČKI List
Glasilo Grada Otoka
Rujan 2011.
Vlado se niti ne osvrne, kao da je
time govorio: „Ma, možeš me ubiti,
samo me pusti da je gledam!“
Sutradan ujutro, budući da sam
čitavu noć bio dežuran u desku, a
prije povratka kući, navratim na
kavu u bife koji je već bio otvoren. Naravno, stol je u uglu već bio
zauzet i za njim je, sav uznemiren, očiju koje su se krijesile kao u
životinje, pribijen uz staklo izloga,
sjedio gospodin Vlado. Jedva me
okrznuo tim svojim strašnim pogledom i iskapio piće. – Vi, novinari –
reče on iza mojih leđa. Okrenem se
prema njemu. On je šutio pognute
glave; čeljust mu je podrhtavala kao
da će sada iz njega provaliti teške
suze. – Prokletnici – reče on – kako
se samo smiju! Pogledam iznad
njegove glave: ispred trgovine su
popravljali nogostup. Nekoliko se
mladića s pijucima i loptama vrtjelo
oko radnje dok je njegova bivša,
namjerno ili ne, glasno razgovarala
s njima smijući se razdragano.
- Što stojite tu nada mnom – reče
on nabusito – nisam još umro. Sjednite! Sjednem do njega bez puno
oklijevanja. – Žao mi je – opet on
progovori – ako sam vas uvrijedio,
ali nije mi bila namjera. Takav sam,
grub i svadljiv, samo da bih druge
odbio od sebe. Ne želim da me
netko sažalijeva pa niti da me voli.
Ne više. Ljubav je strašna prijevara,
gospodine: kad puno dajete, ne
dobivate ništa; kad malo dajete, sva
vam se vrata otvaraju, svi vas žele
uzeti u zaštitu i voljeti. Čudite se toj
mojoj obrnutoj logici, mislite da je
to, možda, bulažnjenje jednoga pijanca. A, ne. Pretpostavljate da sam
oduvijek bio ovakav pa sam, prema
tome, i zaslužio sudbinu koja me je
zadesila. Ne, nipošto! Nekada sam i
66
ja bio bezbrižan mlad čovjek kojega
su svi voljeli, vječiti šarmer koji je
lakonski osvajao djevojke koje mu
nisu ništa značile, vrijedan radni
kolega i prijatelj. A onda je došla
ljubav koja je u meni odjednom probudila zvijer za koju nisam znao da
postoji: ljubomoru. Ona žena tamo
– reče on i pokaže prstom prema
trgovini – ona me upropastila. Ne,
ne! Bože, što govorim? – odjednom
se trgne. – Nije me ona upropastila,
ta kako bi i mogla! Ona je anđeo
moje tuge. Ja sam se sam upropastio, razumijete li? Sam! Previše sam
volio, a to ne smijete, gospodine, jer
zauzvrat, kako već rekoh, ne dobivate ništa. A ja sam želio sve. Sve!
Sada znam da je to bila prva
pogreška koju sam načinio. Jer, ne
možete imati sve, dragovoljno to
ne daje nitko. Onda, ako ne može
dragovoljno, vi otimate jer mislite
da imate pravo na to. Postoje dvije
vrste ljudi, gospodine: oni kojima
su da bi bili sretni dovoljne mrvice
i oni kojima nije dovoljan ni čitav
kolač. Ja sam, isprva, pripadao toj
drugoj grupi… a sada se, vidite,
zadovoljavam i mrvicama: sretan sam što me prezire. Taj je stolac u kojem sjedim čitav dan moje
kraljevsko prijestolje, a tuga koju
natapam gorčinom jest medovina
bogova koju pijem s radošću jer
gledam lice ljubljene žene. Vjerojatno se pitate kako je jedna tako lijepa
žena mogla živjeti s nekim kao što
sam ja. Izgled vara, gospodine, a ja,
osim toga, nisam tako star. Pa, meni
je tek četrdeseta. Istina, između nas
postoji razlika u godinama, za neke
možda prevelika, ali ja, da vam
pravo kažem, nikada nisam vodio
previše računa o tome. Naravno da
mi je imponiralo što se jedna mlada
i lijepa djevojka zainteresirala za
mene. Ali, ona bi bila kao i mnoge
Godina XII., broj: 48
druge djevojke koje sam dotad
imao, dakle, samo lijepo sjećanje,
da se Emanuela, moja božanska
Ema, nije po nečemu izdvojila od
njih. Naime, trudila se oko mene jer
joj je bilo stalo. I baš je ona tim svojim trudom promijenila moj frivolni
stav o životu, a riječ se „ljubav“
koju sam ranije koristio samo kao
anegdotu da bih osvojio žene koje
su me zanimale odjednom rascvala
u predivan cvijet s tisuću mirisa.
Nažalost, uz taj je cvijet proklijala
i druga biljka o kojoj nikada nisam
razmišljao: ljubomora.
Reći ćete, možda, da ovom pričom
želim opravdati sebe. Ma, niti govora: neka sav krimen padne na moju
glavu. Pa, zamislite, bio bih zadnji bijednik kada bih se opravdao
na ime žene koju ljubim! Ono što
želim reći jest da me je ta ljubav
promijenila na gore. Da, dobro ste
čuli: na gore. Ranije sam žene uzimao zdravo za gotovo i smatrao sam
to prirodnim: nisam se puno trudio
oko njih jer me nije bilo briga. Ako
ne uspijem kod jedne, doći je druga.
Onda je došla Ema i ja sam shvatio:
nema druge. Ljubomora, u mom ranijem životu, dakle, u životu prije
Eme, nije postojala ni kao apstraktni pojam. A sada, ona je postala os
oko koje se sve vrti.
Tada sam načinio drugu grešku,
grešku koju većinom čine mladi,
zaljubljeni ljudi: nisam tu svoju
ljubav želio gledati pravim očima,
nego sam stvorio lažnu sliku o njoj
jer mi je bila potrebna iluzija da bih
u njoj živio. Ta je iluzija, na kraju
krajeva, i opravdala sve moje ludosti. A, vidite, da sam je tada pogledao
pravim očima (da sam to, naravno,
mogao) uočio bih njezinu pretjeranu naklonost prema muškarcima
koja je prelazila u koketnost. Kada
je žena koketa, to je nešto predivno
za muškarca, samo pod uvjetom da
se ne radi o njegovoj djevojci ili
ženi. Ako se radi, onda imate dva
izbora: ili se praviti da to ne vidite,
ili je ostaviti. I, uistinu, ja to nisam
vidio sve do onoga trenutka kada je
ljubav pustila korijene u mom srcu.
Ona je već negdje s osamnaest,
devetnaest godina počela raditi
u trgovini ( dakako, ne u ovoj), a,
konačno, tamo smo se i upoznali. I,
uvijek je ta njezina radnja, jer je bila
komunikativna i druželjubiva, bila
puna muškaraca koji su ispred pili
pivo ili se zezali s njom za pultom. I
sam sam, isprva, dolazio tamo, sve
dok me ona nije izdvojila od drugih
i rekla mi da sam nešto posebno i da
želi biti sa mnom. Kada smo počeli
hodati, sve sam manje dolazio kada
je nekoga bilo jer me je to počinjalo
smetati. No, nisam mogao utjecati
na nju da promijeni svoje ponašanje
jer je to bio dio njezine osobe. Ipak
sam smatrao da će ona, vremenom,
ispraviti svoje ponašanje pa to ni
dalje nisam držao nekim velikim
problemom. No, da sam tada stao
i promislio, ne bih učinio treću
pogrešku: ne bih se oženio.
To je došlo tako nenadano, poslije
jednog divnog vikenda provedenog
na rijeci. I moji su i njezini roditelji
bili, naravno, ogorčeni. Nikada nas
nisu prihvatili, a nama to nije bilo
ni važno. Imali smo jedno drugo i
čitav svijet nam je bio pod nogama.
Preselili smo u grad. Ja sam dobio
posao u uredu jednog čuvenog
odvjetnika, a Ema je, poslije nekoliko mjeseci neaktivnosti i zaokupljenosti uređenjem našeg malog
stana ponovo počela raditi u trgovini, čemu sam se ja vrlo protivio.
I u tim prvim mjesecima našeg
zajedničkog života nismo ni znali
da smo potrošili sve naše lijepe
dane, da su, dakle, ostali samo oni
ružni, da je cvijet ljubavi prekrila
sjena ljubomore iznikla iz njegovog
sjemena.
I ta se misao, isklijala iz moga
straha, pojavila odjednom preda
mnom kao divlja povijuša i stegnula mi vrat. Dugo nisam dolazio u
njezinu radnju jer se nisam slagao
s odlukom da ponovo radi u trgovini, a onda, slučajno, naiđoh. Dva
mladića, upravo izašla iz trgovine,
prolazeći pokraj mene, govorahu
jedan drugome: „ I tebi se nasmijala?“ „Jest“, odgovori drugi, „kao
i jučer!“ „Uh, čovječe“, ponovo
će prvi, „kako te samo gledala!“,
„Priznajem, da mi je to netko
ispričao samo bih odmahnuo rukom
i rekao: „Glupost!“, „Međutim, zastao sam i trudeći se da me ne vidi,
vratio se u svoj ured. Kao da mi
je netko tim slučajnim bezazlenim
razgovorom odsjekao pola srca i
odbacio ga od mene. Nastojao sam
obuzdati tu misao nekakvim zdravorazumskim razmišljanjem: pa takav joj je posao, mora biti ljubazna
i nasmijana. Ali, time nisam sebe
umirio. I ma koliko se trudio potisnuti taj razgovor, on je čučao u mojoj podsvijesti spreman da, kao iz
zasjede, ponovo iskoči pred mene.
Te večeri, kao i nekoliko narednih, nisam ništa govorio. Nastojao sam održati privid naše veze:
večerali bi zajedno, gledali televiziju, mazili se, ljubili. Ali, sa svakim
je njezinim zagrljajem, sa svakim
njezinim poljupcem ono „kako te
samo gledala“ raslo u mojoj glavi
kao tumor, kipjelo u mojim žilama,
vrištalo u mome stegnutome grlu.
Dugo nisam mogao zaspati; prevrtao sam se u krevetu gledajući nju
OTOČKI List
Glasilo Grada Otoka
tako mirnu pokraj sebe, pitajući se:
„Vara li me?“ A kada bih napokon
usnuo, budio bih se s nekim nejasnim osjećajem tjeskobe.
U tih sam se nekoliko dana otkako
mi je ta prokleta misao okupirala
glavu doslovno promijenio. Postao
sam zamišljen i šutljiv, naglo sam
ustajao i odlazio iz ureda jer nisam
mogao izdržati tu klaustrofobičnu
atmosferu. Dugo bih hodao uz rijeku, premećući u glavi jedne te iste
misli. I bilo je samo pitanje dana
kada ću ponovo otići pred njezinu
trgovinu. Ipak sam nastojao toj odluci dati nekakvo opravdanje. Idem
se razuvjeriti, rekao sam u sebi,
i konačno prekinuti sa svim tim.
Naravno, ništa od toga se nije dogodilo jer ja se, u biti, nisam želio
razuvjeriti, želio sam je uhvatiti na
djelu.
I tada se provalija moje propasti
otvorila ispred mene. Trebao sam
s ono malo zdravog razuma što mi
je bilo ostalo stati, okrenuti se i
otići kući kao da ništa nije bilo, jer,
ustvari, ništa i nije bilo. Imao sam
ženu koju volim. Dakle, sve što
sam želio. Ipak, nisam to učinio.
Nažalost.
Marin Benaković
67
OTOČKI List
Glasilo Grada Otoka
Rujan 2011.
Godina XII., broj: 48
LIJEČNICA SAVJETUJE
ZAŠTITA KOŽE OD SUNCA
S dolaskom ljeta dolaze i upozorenja
o štetnom ultraljubičastom zračenju,
o uporabi krema s odgovarajućim
zaštitnim faktorima i zaštiti kože od
opeklina koje će nam, zasigurno, upropastiti nekoliko dana ljetovanja.
Zašto je uopće to ultraljubičasto
zračenje opasno? Što znače te oznake
na kremama s nekakvim brojevima i
čemu toliko upozorenja zbog nekoliko
opeklina koje će proći kroz koji dan?
Sunčeve se ultraljubičaste zrake mogu
podijeliti na UVA, UVB i UVC zrake.
UVA i UVB zrake dolaze do zemlje i
izazivaju opekline, alergiju i rak kože,
dok nas od UVC zraka štiti ozonski sloj atmosfere pa one ne dopiru
do površine zemlje, a tako ni do naše
kože. UV zrake djeluju na kožu tako
da omogućuju njezino tamnjenje, što
nam odgovara, jer želimo da se dive
našoj boji kad se vratimo s mora. No,
tamnjenje kože nastaje kao posljedica
podražavanja melanocita, tj. stanica
koje pod utjecajem UV zraka stvaraju
melanin, pigment koji štiti od štetnog
UV zračenja. Dakle, naša se koža brani
od štetnog UV zračenja, ali važno je napomenuti da se broj melanocita svakih
10 godina smanji za oko 10%. Kakve
će biti posljedice izlaganja suncu ovisi
i o tipu kože kojeg imate. Razlikujemo
četiri osnovna tipa kože.
1. JAKO SVIJETLA KOŽA
U ovu skupinu podrazumijevamo ljude
koji imaju svijetle oči, kosa im je plava
ili s narančasto-crvenim pigmentom
i obično imaju pjegice. Ove osobe ne
tamne tako često, nego pocrvene. Za
ovaj se tip osobe ne preporučuje boravak na suncu dulje od 5 minuta bez
kreme sa zaštitnim faktorom 30 i više.
2. SVIJETLA KOŽA
Ovu skupinu ljudi karakteriziraju plava
do svijetlosmeđa kosa i svjetlije oči.
Lakše tamne, ali vrlo lako izgore, jer
na suncu mogu boraviti 10 minuta bez
kreme sa zaštitnim faktorom 20-30.
68
3. TAMNIJA KOŽA
Smeđa je kosa sa smeđim očima karakteristika osoba koje lako tamne i rijetko izgore. Bez kreme sa zaštitnim
faktorom 12-20 mogu biti izloženi 15
minuta.
4. VRLO TAMNA KOŽA
Ukoliko imate tamnu kosu i tamne
oči, ne morate brinuti, jer ćete jako
teško izgoriti. Ove osobe mogu na
suncu provesti 20 minuta bez kreme sa
zaštitnim faktorom 8-12.
Kakve će posljedice uzrokovati
prekomjerno izlaganje suncu?
Sunčane su opekline (solarni dermatitis) akutna posljedica prekomjernog
izlaganja UVB zrakama. 4-6 sati nakon
izlaganja suncu javlja se crvenilo koje
je najjače nakon 12-24 sata, a nestaje
72 sata nakon izlaganja suncu. Koža je
crvena, otečena, vrlo bolna uz osjećaj
pečenja. U težim će slučajevima doći
do razvoja mjehura uz opće loše stanje, mučninu, povraćanje, glavobolju i
povišenu temperaturu. Nekoliko dana
poslije dolazi do ljuštenja kože.
Fotostarenje
ili
prijevremeno
starenje kože je posljedica dugotrajne izloženosti UV zrakama koje se
očituje suhom, naboranom, tankom i
žućkastom kožom sa smećkastim pigmentacijama i proširenim kapilarama.
Prekanceroze nastaju oštećenjem DNA
poput aktiničke keratoze koja se očituje
promjenama najčešće smještenim na
dijelovima tijela izloženim djelovanju
UV zraka, tj. na uškama, licu i šakama.
Javlja se najčešće u osoba s tipom kože
I i II te u radnika koji rade na otvorenom.
Karcinomi poput bazocelularnog i
planocelularnog karcinoma očituju se
poput čvorića koji ne cijele. Najopasnija je vrsta raka kože maligni melanom koji može nastati iz pigmentiranih
madeža, ali i na nepromijenjenoj koži.
Svaka promjena na koži koja ne cijeli
nakon nekog vremena, neravnomjerna
pigmentacija, promjene boje, oblika i
veličine madeža, zahtijevaju odlazak
dermatologu.
Kako ne bi došlo do navedenih problema, što možemo učiniti?
Preporuka je stručnjaka krema sa što
većim zaštitnim faktorom (SPF – Sun
Protected Factor) jer potpune zaštite
nema. Što zapravo znače ti brojevi
uz SPF oznaku? Npr., ukoliko imate
svijetlu put i koža vam pocrveni već
nakon 10 minuta izloženosti suncu,
nanošenjem preparata sa zaštitnim 20,
pocrvenjet ćete nakon otprilike 200
minuta. Kako zaštitna sredstva nestaju
s vaše kože znojenjem i kupanjem,
ipak kremu treba nanijeti svaka 2 sata
i obavezno nanesite zaštitno sredstvo
pola sata prije izlaganja suncu.
Što su „sun-block“ preparati?
To su preparati koji sadrže mikropigmente čije čestice odbijaju zrake
sunca poput ogledala te UV filtre koji
će prodor sunčevih zraka smanjiti na
minimum. Uporaba se „sun-block“
preparata preporuča osobama s vrlo
osjetljivom kožom, u djece, kao i ljudi
koji se ne mogu skloniti sa sunca veći
dio dana.
Ne zaboravite:
prikladno zaštititi odjećom, pokrivalima za glavu i „sun-block“ sredstvima
štiti poput faktora 4-5, dok mokra bijela
majica uopće ne štiti.
možete izgorjeti u hladu ili odjeveni
jer hlad ne štiti od refleksije sunčevih
zraka o vodu i kamenje, a tamna odjeća
određeni lijekovi (nesteroidni protuupalni lijekovi, lijekovi za liječenje alergija, oralni kontraceptivi, lijekovi za
OTOČKI List
Glasilo Grada Otoka
liječenje depresije), kao i neki sapuni,
parfemi i neki biljni proizvodi mogu
uzrokovati fotosenzitivnu reakciju te
njihova uporaba zahtjeva savjetovanje
s liječnikom ili ljekarnikom.
Jelena Šarić, dr.med.
TV VOX IZ ZADRA POSJETILA OTOK
Ekipa televizije VOX iz Zadra posjetila je Otok
početkom rujna. Na preporuku Otočanina Nike
Martinovića koji danas živi u Maslenici, naš im se grad
učinio zanimljivim mjestom pa su ga odlučili pobliže
upoznati i prikazati ga u jednoj od svojih nadaleko
poznatih emisija „Moje skitnje“. Voditelj i urednik
emisije Igor Jelenić-Toto kaže kako je emisija jako
popularna i iznimno gledana na zadarskom području,
zabavnog je karaktera i svrha joj je prikazati ljude i
običaje nekog mjesta. Tako je bilo i u Otoku. Snimanje
za emisiju trajalo je dva dana. Ekipa Tv Voxa obišla
je sva mjesta koja su karakteristična za Otok i razgovarala s velikim brojem Otočana i Otočanki. Tako
će se u emisiji naći suvara, moći će se vidjeti otočki
ribiči na Virovima, stari hrast, čuti Pjevačku skupinu
„Vezenke“, vidjeti Obiteljsko-poljoprivredno gospodarstvo Andabaka, čuti razgovor s Matom Bošnjakom
o Konjogojskoj udruzi „Otok“. Bit će tu i Ines Kovačić,
najljepša Otočanka na manifestaciji „Mladost i ljepota
Slavonije“ u Starim Mikanovcima. Zahvaljujući dobro uhodanoj ekipi, snimatelju Hrvoju, tehničaru Anti
i zanimljivom voditelju Totu, snimanje je proteklo u
ugodnoj i zabavnoj atmosferi. Emisiju „Moje skitnje“
možete pogledati 30. rujna u 20:10 sati na TV Vox.
Jelena Zovak
možete „izgorjeti“ i tijekom oblačnog
dana jer sunčeve UV zrake prolaze i
kroz oblake
zaštititi oči pravilno odabranim
sunčanim naočalama koje je najbolje
kupovati u optikama te je vrlo važno
da na naočalama postoje UV filtri
ugrađeni u stakla.
dječja je koža osjetljivija od kože
odraslih osoba te je djecu do 6 mjeseci
starosti najbolje ne izlagati suncu, a
djecu je stariju od 6 mjeseci potrebno
69
OTOČKI List
Glasilo Grada Otoka
Rujan 2011.
Godina XII., broj: 48
OTOČKI List
Glasilo Grada Otoka
OBILJEŽEN MEĐUNARODNI DAN MLADIH
Savjet je mladih Grada Otoka povodom obilježavanja
Međunarodnog dana mladih organizirao Olimpijadu
starih sportova koja se održala u petak 12. kolovoza
na stadionu NK „Otok“.
Mlade je pozdravio predsjednik Savjeta mladih
Mario Đukić, a natjecanje je otvorio gradonačelnik
Josip Šarić. Nekoliko se ekipa mladih Otočana i
Komletinčana natjecalo u potezanju konopa, skakanju u vrećama, utrkivanju u parovima s vezanim
nogama, nošenju jaja na žlici, ispijanju piva. Nakon
natjecanja uslijedilo je druženje, a mladi su imali
priliku kušati izvrstan grah koji je pripremio Velimir
Draženović.
Međunarodni je dan mladih namijenjen populaciji
koja čini trećinu ukupnog svjetskog stanovništva.
Generalna je skupština UN-a Rezolucijom 54/120
17. prosinca 1999. godine usvojila preporuku Svjetske konferencije ministara za mlade (Lisabon, 8.
do 12. kolovoza 1998.) da se 12. kolovoza proglasi
Međunarodnim danom mladih.
Jelena Zovak
- Did’ Tunjo, što ćemo sada? Ovršili smo i ječam,
i zob, i pšenicu. Sad mi je pomalo dosadno!
- A što ti ja mogu?! Sidi disi jer kaki si, ni za disi
nisi!
- A kad dobijemo lovu?
- Ne brini. Idemo na turneju od Istre pa do Konavala, a natrag se vraćamo preko Hercegovine!
- Ma to bi bilo super jer stignemo kući peći rakiju!
Nakon dvije noći tulumarenja po otočkim birtijama, stiže bać’ Roka na stan i viče:
- Did’ Tunjo, slušaj, porasla nam je popularnost
nakon Otočkog proljeća i onih naših nastupa.
- Ma, šta galamiš. To sam ja na internetu pročitao
prije 10 dana i da nije onog čupavog starog Pjera
koji „štanca“ bisere o nama… Mogli bi odma’ ići na Vinkovačke jeseni!
- Daj reci mu da dojde do nas pa da se lipo ispripovidamo!-
- Roka, nešto bih te zamolio
- A što to, did’ Tunjo?
- Molim te, ugasi svitlo i kompjuter i prestani
pripovidati o lipim curama i snašama što smo ih
vidili na Antunovo!
- Ta, ne mogu!
- Kad nam se nije ništa „strefilo“!
- Did’ Tunjo, koje je tvoje mišljenje o rock koncertima u centru, na Čistinama… - Svaka čast. Bar su potjerali komarce malo dalje!
70
71

Otočki list br.47 (travanj 2011.)

Otočki list br. 49 (prosinac 2011.)

Plan investicija za 2014-2016.

Otočki list br. 46 (prosinac 2010.)

Otočki list br. 45 (kolovoz 2010.)

POSEBNO IZDANJE OTOČKOG LISTA (svibanj 2013.)

PELJAR ZA MALE BRODOVE II dio - Hrvatski hidrografski institut

Prilog - hsuir

uhrvatskoj kuda ploviti, ©to vidjeti s pomorskim kartama, jućni dio

1. 11. 2013. - 1. 11. 2014. Pokoj vječni daruj im, Gospodine!

Povijesno – turistička priča