Posebno izdanje Svibanj 2013. OTOČKI List Glasilo Grada Otoka SADRŽAJ OTOK OD OPĆINE DO GRADA IZ POVIJESTI… OTOK GRAD 18 POPIS STANOVNIŠTVA REZULTATI IZBORA OD 1993. DO 2012. PRORAČUNI (OPĆINE) GRADA OD 1993. DO 2012. sadržaj: GRADSKE USTANOVE 45 75 OTOČKI LIST -POSEBNO IZDANJE Riječ urednica... Prošlo je punih dvadeset godina od kada je Otok postao općina. U ovom smo posebnom izdanju Otočkoga lista prikazale razvoj Otoka i Komletinaca kroz tih dvadeset godina. Izvore smo pronalazile u gradskoj arhivi, starim izdanjima Otočkoga lista i kroz neposredne kontakte s pojedincima iz određenih vremenskih razdbolja i djelatnosti kojima se ovim putem zahvaljujemo. Nadamo se kako će ovo posebno izdanje starijim sugrađanima poslužili kao dobar podsjetnik na činjenice iz prošlosti, a mladima kao dobar predznak za budućnost jer žive u sredini koja se razvija i u kojoj treba ostati. Marijana Barnjak i Jelena Zovak Glasilo Grada Otoka Trg kralja Tomislava 6/A 32252 Otok / Hrvatska www.otok.hr e-mail: otocki.list@gmail.com Izdavač: Grad Otok Za izdavača: Josip Šarić, gradonačelnik Glavne urednice posebnog izdanja: Marijana Barnjak i Jelena Zovak Suradnici posebnog izdanja: Josip Bašić, Ivan Dabro, Gordana Draženović, Željka Ivančević, Biljana Jelinić, Mirko Martinović, Katica Novoselac, Zvonimir Pućo, Tomislav Vican, Berislav Vuković, Tihomir Zovak Lektura: Marijana Barnjak, prof. Grafičko oblikovanje DESIGN STUDIO D www.designstudio-d.hr Tisak: ZEBRA, Vinkovci OTOČKI LIST JE BESPLATAN Prilozi se mogu uplatiti na račun br: 2407000-1853500007 (OTP banka) Glasilo je prijavljeno Vladi RH, Uredu za odnose s javnošću. Sva prava pridržana PODUZETNIČKA ZONA „SKOROTINCI“ KOMUNALNA INFRASTRUKTURA ŠPORTSKO-REKREACIJSKI OBJEKTI STAMBENO ZBRINJAVANJE SREDNJA ŠKOLA „OTOK“ ZEMLJIŠNA POLITIKA SOCIJALNA SKRB PROVOĐENJE PROGRAMA MINISTARSTVA SOCIJALNE POLITIKE I MLADIH “DNEVNI BORAVAK I POMOĆ U KUĆI STARIJIM OSOBAMA“ JAVNI RADOVI GRAD OTOK OTVARANJEM BROJNIH ISPOSTAVA POSTAO I ADMINISTRATIVNO SREDIŠTE POLICIJSKA POSTAJA OTOK KULTURA POZNATA OTOČKA SUVARA VIROVI IZDAVAČKA DJELATNOST PROTEKLIH 20 GODINA ZNAČAJNE OBLJETNICE SURADNJA S CRKVOM OTOK I KOMLETINCI U DOMOVINSKOME RATU OPĆINE I GRADOVI PRIJATELJI JAVNA PRIZNANJA POPIS UDRUGA, DRUŠTAVA, KLUBOVA I ZAJEDNICA 3 OTOČKI List Glasilo Grada Otoka Svibanj 2013. OTOK OD OPĆINE DO GRADA 4 Otok koja je u svom sastavu imala tri naselja: Privlaku, Otok i Komletince. Od 1. srpnja 1960. nova teritorijalna podjela općina i kotara po kojem u sastav Općine Otok ulazi ukupno 9 naselja: Otok, Komletinci, Privlaka, Nijemci, Donje Novo Selo, Đeletovci, Podgrađe, Apševci i Li- povac. Generalni je partijsko-politički stav centralizacijom spriječio daljnji razvoj i funkcioniranje takvih općina pa je novi komunalni sustav 1962. godine išao s ciljem da se ukinu manja administrativno-upravna središta zbog čega je koncem godine i Otok izgubio taj status pa kao mjesna zajednica ulazi u sastav bivše Općine Vinkovci. Demokratskim promjenama i novim zakonodavstvom 1993. godine Otok ponovo dobiva status općine u čiji sastav ulaze: Privlaka, Otok i Komletinci. U međuvremenu se Privlaka izdvojila iz sastava Općine Otok i postala samostalna općina. Zakonom o područjima županija, gradova i općina koji je 13. srpnja 2006. usvojio Hrvatski sabor područje Općine Otok steklo je status Grada Otoka. Upravo je 13. srpnja Gradsko vijeće na sjednici održanoj 5. rujna 2006. godine prihvatilo kao Dan grada Otoka. Glasilo Grada Otoka OTOK GRAD IZ POVIJESTI… Oko 1748.-1750. nakon oslobođenja od Turaka ovo područje nije odmah pripojeno Hrvatskoj. Uslijedila je reforma za konačno uređenje Vojne krajine. 1748. godine formirana je VII. Brodska pukovnija u kojoj je Otok imao status samostalne vojne jedinice sa sjedištem u Vinkovcima. 1873. godine ukinuta je Vojna krajina. Od tada je Otok postao općina i administrativna jedinica s upravnim funkcijama unutar Brodske oblasti. Uslijedio je prijelazni period kada područje Vojne krajine nije bilo teritorijalno pripojeno Hrvatskoj. 1881. godine kada je Vojna krajina pripojena Hrvatskoj, otočka općina ulazi u sastav Srijemske županije. Sve do 2. svjetskog rata svako je mjesto bilo općina. Nakon 2. svjetskog rata svako mjesto predstavlja mjesni odbor. Od 1. rujna 1955. formira se Općina OTOČKI List Posebno izdanje Zahvaljujući urbanizaciji kao znaku napretka, razvoja i podizanja općeg standarda življenja mnoga su se seoska naselja u nekoliko desetljeća preobrazila u visoko urbanizirana naselja. Općina Otok jedna je takva društvena zajednica koja je doživjela, zahvaljujući naporima generacija, transformaciju stanovništva, napredak gospodarstva, podizanje općeg standarda i visoku urbaniziranost svojih naselja. Vodeći se tom činjenicom kao logičan je slijed takvog stanja bilo pokretanje postupka utvrđivanja Uprave Općine Otok za dobivanje statusa grada. Na 18. sjednici Općinskog vijeća Općine Otok održanoj 13. prosinca 2004. godine, temeljem članka 5. stavka 2. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (Narodne novine Republike Hrvatske br. 33/01 i br. 60/01) i članka 22. Statuta Općine Otok (Službeni vjesnik Vukovarskosrijemske županije broj 13/2) Općinsko vijeće donosi zaključak: “Zbog posebnih razloga (povijesnih, gospodarskih, geoprometnih i drugih) Općina Otok pokreće postupak utvrđivanja statusa grada Otoka. Grad Otok obuhvaćao bi područje naselja Otok koje je urbana, povijesna, prirodna, gospodarska i društvena cjelina, uključujući i naselje Komletinci koje s naseljem Otok čini gospodarsku i društvenu cjelinu te je s njim povezano dnevnim migracijskim kretanjima i svakodnevnim potrebama stanovništva od lokalnog značenja.” Izrađena je i Studija Općine Otok za utvrđivanje statusa grada u kojoj je temeljito i analitično obrazloženo postojanje realnih osnova za takvu odluku. U nodalno-funkcionalnoj diferencijaciji prostora vinkovačkog kraja od najranijih se vremena do danas prostor grada Otoka i samo naselje Otok kontinuirano razvijalo kao središte s visokim stupnjem centraliteta privlačeći svojim novim funkcijama nekoliko susjednih naselja i šireći svoje gravitacijske utjecaje širom Bosutske nizine kao važan područni centar. Po svome vanjskom izgledu potpuno moderniziranih kuća, gotovo potpuno riješenom infrastrukturnom podlogom, naselja Grada Otoka već potpuno izgledaju kao gradska sredina. Dovoljno je samo doći u središte Otoka i shvatiti na samome trgu da se nalazimo u pravom gradskom naselju. Budući da je Općina Otok zadovoljila sve povijesne, demografske, gospodar- ske, infrastrukturne, geoprometne i ekološke kriterije potrebne za jedan grad, s potpuno argumentiranim i u toj studiji analiziranim razlozima, Općinsko je vijeće Općine Otok s pravom donijelo zaključak o pokretanju postupka za utvrđivanje statusa Grada Otoka koji je 13. srpnja 2006. postao peti grad Vukovarskosrijemske županije. Amandman je Hrvatskom saboru podnio Vladimir Šeks. To je povijesna odluka za Otok i Komletince i ona sredina koja uspije ostvariti status grada znači da je uspjela ostvariti sve ono što se u lokalnoj samoupravi može ostvariti. Otok je tako postao gospodarsko, kulturno, društveno i upravno središte ovog dijela naše županije. POPIS 1991. godina STANOVNIŠTVA 1 2001. godina 2011. godina OPĆINA/GRAD OTOK KOMLETINCI OTOK PRIVLAKA 11425 7755 6366 2035 5889 3501 1987 5858 - 1646 4720 - 1. Državni zavod za statistiku 5 OTOČKI List Glasilo Grada Otoka Svibanj 2013. Posebno izdanje OTOČKI List Glasilo Grada Otoka REZULTATI IZBORA OD 1993. DO 2012. GODINE IZBORI ZA LOKALNU UPRAVU I SAMOUPRAVU 1993.- 1997. – 14 vijećnika LOKALNI IZBORI 2001.-2005. – 13 vijećnika Vijećnici iz HDZ-a: 1. Darko Beuk 2. Joso Lesar 3. Antun Spajić 4. Milko Jurić 5. Stana Pleše 6. Milenko Drljepan 7. Josip Šarić 8. Josip Radošević 9. Mato Belegić 10. Ivica Lovrić 11. Stjepan Topalović Vijećnici iz HDZ-a: 1.Milko Jurić 2.Stjepan Topalović 3.Zvonko Jelić 4. Mato Belegić 5. Ljubica Todorić 6. Marko Novoselac 7.Niko Mikulić 8.Ante Goreta 9.Ante Sabljić Vijećnik iz HSLS-a: 1.Ivica Lucić Vijećnici iz HSS-a: 1.Marko Šokčević 2.Đuro Matijašević Općinski načelnik: Josip Šarić Zamjenici općinskog načelnika: Marijan Novoselac i Antun Nikolić Vijećnici iz HSS-a: 1. Ilija Šokčević 2. Zdenko Trbljanić Nezavisni vijećnik: 1. Tomo Babić Predsjednik Općinskog vijeća: Milenko Drljepan Potpredsjednici Općinskog vijeća: Josip Radošević i Mato Belegić Načelnik Općine: Josip Šarić Zamjenici načelnika: Zvonko Jelić i Marijan Novoselac Članovi općinskog poglavarstva: 1. Antun Nikolić, za područje gospodarstva s financijama 2. Kata Jurić, za područje društvenih djelatnosti 3. Ivan Ivić, za područje komunalnih djelatnosti 4. Ljubica Todorić, za područje rada i socijalne skrbi 5. Marko Novoselac 6. Josip Mareljić IZBORI ZA LOKALNU UPRAVU I SAMOUPRAVU 1997.- 2001. – 20 vijećnika Vijećnici iz HDZ-a: 1. Antun Ferbežar 2. Antun Spajić 3. Marin Andrin 4. Milko Jurić 5. Niko Mikulić 6. Josip Radošević 7. Josip Lovrić 8. Joso Lesar 9. Ljubo Mijatović 10. Zvonko Ukić 11. Petar Jakovac 12. Božidar Babić 13. Milan Miholjković 14. Stjepan Topalović Vijećnici iz HSLS-a: 1. Ivica Lucić 2. Pavo Lucić Vijećnici iz HSS-a: 1. Marko Šokčević 2. Mirko Šimić 3. Antun Bertić Općinsko poglavarstvo: 1. Josip Šarić, predsjednik 2. Zvonko Jelić, za područje komunalnog gospodarstva 6 Vijećnici iz HSP 1861.: 1. Ivan Zoraja Predsjednik Općinskog vijeća: Stjepan Topalović Potpredsjednici Općinskog vijeća: Josip Radošević i Marko Šokčević Općinski načelnik: Josip Šarić Zamjenici općinskog načelnika: Zvonko Jelić i Marijan Novoselac 3. Marijan Novoselac, za područje poljodjelstva 4. Darko Beuk, za područje šumarstva, zaštite okoliša i hortikulture 5. Anđelka Drljepan, za područje graditeljstva i stambene poslove 6. Antun Nikolić, za područje gospodarstva, financija i prostornog uređenja 7. Ljubica Todorić, za područje društvenih djelatnosti, socijalne i zdravstvene skrbi, kulture i zaštite spomenika 8. Mato Belegić, za područje obrtništva i poduzetništva 9. Marko Novoselac, za područje gospodarskog razvoja općine i stočarstvo te za šport Vijećnik iz SDP-a: 1. Miše Đikić Predsjednik Općinskog vijeća: Stjepan Toplaović Potpredsjednici Općinskog vijeća: Marko Novoselac i Mato Belegić Općinsko poglavarstvo: 1. Josip Šarić, predsjednik poglavarstva 2.Marijan Novoselac, za poljoprivredu, šport, zaštita okoliša 3.Antun Nikolić, za financije, društvene djelatnosti, socijalnu i zdravstvenu skrb, skrb o braniteljima i prostorno uređenje 4. Zvonimir Pućo, za komunalno gospodarstvo, graditeljstvo i stambeni poslovi 5. Mario Vučko, za gospodarstvo, poduzetništvo i obrtništvo LOKALNI IZBORI 2005.- 2009. – 13 vijećnika Vijećnici iz HDZ-a: 1. Milko Jurić 2. Stjepan Topalović 3. Mato Belegić 4. Željko Komšić 5. Zvonimir Rukavina 6. Marko Novoselac 7. Ljubica Todorić 8. Zvonimir Pućo 9. Marina Beuk Vijećnik iz DC-a: 1. Željko Drnasin Vijećnici iz HSLS-SDP-HNS-a: 1. Pavo Lucić 2. Miše Đikić Načelnik Općine Otok: Josip Šarić Zamjenici općinskog načelnika: Marijan Novosela i Antun Nikolić Vijećnik iz HSS-a: 1. Marko Šokčević Predsjednik Općinskog vijeća: Stjepan Topalović. Potpredsjednici Općinskog vijeća: Marko Novoselac i Mato Belegić Članovi Općinskog poglavarstva: 1. Josip Šarić, predsjednik Općinskog poglavarstva 2. Marijan Novoselac, za razvoj poljoprivrede, poduzetništvo i obrtništvo 3. Antun Nikolić, za prostorno uređenje, graditeljstvo, stambene poslove, zaštitu okoliša, financije 4. Zvonko Jelić, za komunalno gospodarstvo i skrb o hrvatskim braniteljima 5. Ante Goreta, za društvene djelatnosti, sport, socijalnu i zdravstvenu skrb. 7 OTOČKI List Glasilo Grada Otoka Svibanj 2013. Posebno izdanje LOKALNI IZBORI 2009.- 2013. – 13 vijećnika Vijećnici iz HDZ-a i HSS-a: 1.Željko Komšić 2. Filip Filipović 3. Stjepan Topalović 4. Antun Nikolić 5. Marijan Novoselac 6. Marko Novoselac 7. Ljubica Todorić 8. Milko Jurić 9. Marina Beuk Vijećnici iz DC – HSLS – SDP – HSU – HNS-a: 1. Ivan Landeka 2. Đuro Matijašević 3. Miše Đikić 4. Pavo Lucić OTOČKI List Glasilo Grada Otoka IZBORI ZA ČLANOVE VIJEĆA MJESNOG ODBORA KOMLETINCI 2012. GODINE Predsjednik Gradskog vijeća Grada Otoka: Stjepan Topalović Potpredsjednici Gradskog vijeća Grada Otoka: Filip Filipović i Marko Novoselac Izbori za članove Vijeća Mjesnog odbora Komletinci održani su 24. lipnja 2012. Od ukupno 1 525 birača glasovanju je pristupio 461 birač, odnosno 30,23%. Koalicija Hrvatske demokratske zajednice i Hrvatske seljačke stranke osvojila je 303 glasa ili 67,6%, dok je Socijaldemokratska partija Hrvatske osvojila 144 ili 32,21% glasova. Time je članovima Mjesnog odbora Komletinci postalo šest vijećnika iz Koalicije HDZ-HSS: Josip Mareljić, Mario Beli, Josip Jurić, Ivan Jurić, Marija Prnjak, Ivan Mirčetić te tri vijećnika iz SDP-a: Krešimir Biletić, Josip Matijašević i Josip Milušić. Gradonačelnik: Josip Šarić PRORAČUNI ( OPĆINE) GRADA OTOKA OD 1993. DO 2013. GODINE IZBORI ZA ČLANOVE VIJEĆA MJESNOG ODBORA KOMLETINCI IZBORI ZA ČLANOVE VIJEĆA MJESNOG ODBORA KOMLETNICI 2000. GODINE Na mjesnom su zboru građana u Komletincima 11. lipnja 2000. mještani Komletinaca za predsjednika izabrali Mirka Matijaševića, dok su za članove Vijeća izabrani Stjepan Kolarić, Mario Beli, Đuro Matijašević, Pero Lučić, Ante Grgić, Zvonko Matozan, Josip Lovrić-Jovanović, Katica Kolundžić, Marko Tomušić. Glasovanje je bilo tajno, a svi su novoizabrani članovi HSS-a ogranak Komletinci. IZBORI ZA ČLANOVE VIJEĆA MJESNOG ODBORA KOMLETINCI 2004. GODINE 27. lipnja 2004. održani su izbori za 9 članova Vijeća Mjesnog odbora. Pet ih je iz redova HDZ-a, a četiri iz HSSa. HDZ je dobio 57, 62%, a HSS 42,37%. Na izbore je izašlo 30% građana. Članovi Vijeća su: Stjepan Topalović, Mato Belegić, Josip Mareljić, Marija Sabljić, Niko Mikulić, Đuro Matijašević, Stjepan Kolarić, Josip Lovrić-Jovanović, Mario Beli. IZBORI ZA ČLANOVE VIJEĆA MJESNOG ODBORA KOMLETINCI 2008. GODINE 29. lipnja 2008. održani su izbori za Vijeće Mjesnog odbora u Komletincima. Osam je mandata osvojio HDZ, dok je jedan mandat pripao HSS-u. Članovi Vijeća su: Josip Mareljić, Đuro Lovrić, Marko Barišić, Stipo Relotić, Amalija Varga, Milica Mikulić, Martin Čolaković, Marijan Novoselac i Mario Beli. 8 9 OTOČKI List Glasilo Grada Otoka Svibanj 2013. Gradske ustanove Posebno izdanje OTOČKI List Glasilo Grada Otoka PREDŠKOLSKA USTANOVA „PUPOLJAK“ Vrtić je u Otoku osnovan 1. studenog 1982. godine Zakonom o predškolskom odgoju i naobrazbi kada su vrtići pripali lokalnim upravama i samoupravama. Osnivač je PU „Pupoljak“ Otok bila Općina Otok. Tako je 1. lipnja 1995. godine obavljena nova registracija te ustanove. Programi su njege, odgoja, naobrazbe, zdravstvene zaštite i socijalne skrbi djece predškolske dobi prilagođeni razvojnim potrebama djece te njihovim mogućnostima i sposobnostima. Okoliš je vrtića oplemenjen ukrasnim biljem, drvenim spravama za igranje i tradicionalnim slavonskim elementima što je još jedan dokaz zalaganja djelatnika vrtića za ugodniji boravak djece, njihovih roditelja i samih djelatnika. U odgojnoobrazovni rad uključeno je 55 djece u trima skupinama – mlađoj, srednjoj i mješovitom, a s njima rade 4 odgojiteljice. Suradnja roditelja je dobra i redovno se organiziraju roditeljski sastanci, neposredni i telefonski individualni kontakti, ra- dionice i druge prigodne priredbe. Prema riječima ravnateljice Katice Pućo, u vrlo se zahtjevan rad odgojitelja ubraja i pohađanje stručnih skupova za područje predškolskog odgoja. To su aktivi, simpoziji i radionice na kojima sudjeluju i otočke odgojiteljice, u skladu s financijskim mogućnostima. Otočki je dječji vrtić danas prava oaza i prostor u kojem i slučajni prolaznik zaista može uživati. KOMUNALNO PODUZEĆE „VRANJEVO d.o.o.“ Ustrojem je Općine Otok 1993. donesena i Odluka o komunalnom redu i Odluka o komunalnoj naknadi. Priča o potrebi za osnivanjem komunalnog poduzeća započinje još 1995. godine. Sve su veće urbane sredine, pa tako i Otok kao jedno od najvećih mjesta Vukovarsko-srijemske županije, tih godina imale komunalne probleme. Komunalno je poduzeće osnovalo Općinsko vijeće Općine Otok 14. siječnja 1997., a započelo je s radom 1. kolovoza 1997. godine. Jedan su od prvih uspješnijih zajedničkih građevinskih zahvata Vranjeva i općine Otok bili javni radovi u kojima je 10 Vranjevo sa svojom mehanizacijom znatno doprinijelo realizaciji zacrtanog programa. Rješavanju je komunalnog nereda koji je bio prisutan na našem području Općinsko vijeće prišlo sustavnim mjerama, od kojih se najdjelotvornijim pokazalo osnivanje vlastitog poduzeća. Prve su aktivnosti započele s organiziranim odvozom smeća. 1998. u Vranjevu je bilo zaposleno 5 djelatnika, kupljen je kamion za odvoz smeća, a poduzeće je dobilo i suglasnost za kupovinu teške mehanizacije za uređenje cesta, kanala, javnih površina i poljskih putova. Među prvim je većim poslovima Vranjeva bila i rekonstrukcija središta Otoka koju je financiralo Ministarstvo pomorstva, prometa i veza, preko Hrvatskih cesta i Županijske uprave za ceste. Općina Otok bila je jedna od dvije - tri općine koje do tada nisu uvele komunalnu naknadu, uvažavajući socijalno stanje i složenost situacije nakon rata. Uvođenje je komunalne naknade i naknade za odvoženje smeća bilo propisano Zakonom o komunalnom gospodarstvu. To je bio jedan od načina za rješavanje komunalnih problema. Komunalno je poduzeće Vranjevo otvaranjem mrtvačnice zaduženo i za njezino održavanje jer je nabavljena sva potrebna pogrebna oprema. Tijekom 2001. Vranjevo je naplatu smeća vršilo putem prodanih vreća. Program je održavanja komunalne infrastrukture u 2002. godini po- drazumijevao odvodnju atmosferskih voda, održavanje čistoće u dijelu koji se odnosi na čišćenje javnih površina, održavanje javnih površina, održavanje nerazvrstanih cesta, održavanje groblja te održavanje javne rasvjete. 2003. godine Nadzorni je odbor Vranjeva utvrdio Prijedlog mjera za kvalitetnije obavljanje komunalne djelatnosti, skupljanje i odvoz komunalnog otpada. Bilo je nužno nabaviti drugo vozilo za odvoz otpada, a predaja se otpada mogla vršiti isključivo putem odgovarajućih kanti pogodnih za pražnjenje vozilom. Općina je 2004. za potrebe Vranjeva kupila i kombi, a djelatnici su preseljeni u sadašnje prostorije. S vremenom se kod mještana Otoka i Komletinaca probudila i svijest o potrebi odvoženja komunalnog otpada pa je u 2004. Vranjevo za odvoz komunalnog otpada s korisnicima sklopilo 1000 ugovora. Osnivanjem je Vranjeva osnovno težište bilo na odvozu smeća i komunalijama, a onda se pojavila i niskogradnja. Komunalno poduzeće Vranjevo danas ima 17 zaposlenih djelatnika, a taj se broj povećava ovisno o sezonskim poslovima. Ti se djelatnici vrijedno brinu o svim komunalnim djelatnostima koje se u gradu provode – od čišćenja snijega, do brige o groblju i parkovima. U svom voznom parku imaju gotovo sve što im je potrebno za obavljanje svojih poslova – bager, rovokopač, traktor za čišćenje kanala, greder, kamion, transporter, itd. Sjedište je Komunalnog poduzeća „Vranjevo“ smješteno u otočkoj poduzetničkoj zoni, dok su uredski prostori u središtu grada. Današnji je predsjednik Uprave Ivan Dabro, a Vranjevo je u 2012. godini zabilježilo dosad najveći promet od svog osnutka koji je iznosio preko 3 milijuna kuna, što je potvrda da se razvija u pravom smjeru. GRADSKA KNJIŽNICA OTOK Na temelju Odluke o osnivanju Gradske knjižnice Otok od 19. ožujka 2010. godine koju je donijelo Gradsko vijeća Grada Otoka, Trgovački je sud u Osijeku u sudski registar 7. srpnja 2010. upisao Gradsku knjižnicu Otok kao javnu ustanovu koja knjižničnu djelatnost obavlja kao javnu službu. Knjižnica obavlja djelatnost prema zakonu, osnivačkom aktu, Statutu i drugim općim aktima. Prema namjeni i sadržaju knjižničnog fonda, Knjižnica je, sukladno odredbama zakona, narodna knjižnica. Knjižnična se djelatnost u našem gradu zadnjih 20-ak godina odvijala samo u župnoj i školskoj knjižnici. Sve su knjige koje je Ogranak Gradske knjižnice Vinkovci imao u Otoku prije Domovinskoga rata uništene ili izgubljene, tako da se fond počeo iznova stvarati pa je Gradska knjižnica Otok u posljednje dvije godine nabavila oko 5000 knjiga koje su uglavnom dar knjižnica iz Vinkovaca, Osijeka, Županje, Koprivnice, Vukovara, Iloka, Rijeke, Zadra, Požege, itd., a tu je i nekoliko građana Otoka i Komletinaca koji su nesebično poklonili svoje posve nove ili malo čitane knjige. Ministarstvo kulture svake godine daje svoj novčani doprinos nabavi knjižnične građe. U Gradskoj su knjižnici Otok trenutno zaposlene dvije djelatnice. To je vršiteljica dužnosti ravnatelja Marijana Barnjak, diplomirana knjižničarka i profesorica hrvatskog jezika i književnosti, i Anita Glavaš, prvostupnica kulturologije i knjižničarstva. Posudba će uskoro započeti jer to do sada nisu dopuštali uvjeti, a obrada se knjižnične građe i sva djelatnost Gradske knjižnice Otok privremeno odvijala u prostorijama 11 OTOČKI List Glasilo Grada Otoka Svibanj 2013. Posebno izdanje OTOČKI List Glasilo Grada Otoka PODUZETNIČKA ZONA „SKOROTINCI“ Osnovne škole Josipa Lovretića u Otoku, dok je njezino pravo sjedište treći kat Doma kulture u središtu grada. Naime, u programe Ministarstva kulture za investicijske potpore 2011. uvrštena je i Gradska knjižnica Otok za koju su osigurana sva potrebna sredstva za kupovinu opreme, a to je završeno u prosincu 2011. godine. Novoosnovana je Gradska knjižnica podijeljena u posudbeni odjel, zavičajnu zbirku, dječji kutak, studijsku čitaonicu, čitaonicu dnevnog tiska i računalnu učionicu, a tu je i velika terasa koja će biti korištena kao pozornica za ljetne književne večeri, filmske projekcije i sl. Posebna će briga biti posvećena djeci i mladima za koje će se organizirati raznovrsne primjerene aktivnosti koje potiču učenje, čitanje i kreativnost. Bez obzira što nije bila u svom pravom prostoru, Gradska je knjižnica već organizirala dvije promocije knjiga u sklopu Otočkog proljeća. Bila je to promocija knjige „Gorka voda“ Marina Benakovića i „Nemirne godine“ Anice Valenćik. Knjižnica će tako postati značajno kulturno žarište Otoka, Komletinaca i okolnih općina raznovrsnim programima namijenjenim svim dobnim skupinama građana. 12 Dobra prometna povezanost Otoka sa svim dijelovima županije i preko autoceste sa svim gospodarskim središtima u zemlji uvelike pridonosi izgradnji poduzetničke zone i razvoju poduzetništva. Poduzetnička je zona u Otoku smještena uz županijsku cestu Otok-KomletinciNijemci-autocesta Lipovac-Zagreb. Prostornim je planom uređenja definirana izgradnja poduzetničke zone na dijelu k. č. 634/3 k. o. Otok, a poslije je darovanjem državnog zemljišta od strane Vlade RH proširena na česticu br. 634/1 i česticu 633 kao zasebna cjelina. Do sada su izgrađeni sljedeći infrastrukturni objekti: prometnice, trafostanice, NN mreža i javna rasvjeta, vodocrpilište u blizini zone i vodovodna mreža, plinska mreža, kanalizacijska mreža te telefonska mreža. Grad Otok kao osnivač i nositelj razvoja poduzetničke zone pored izdavanja sredstava iz proračuna za infrastrukturno opremanje zone odriče se i dijela prihoda u cilju stimuliranja i poticanja poduzetničke aktivnosti. Grad Otok omogućio je poduzetnicima lakši pristup do potrebne dokumentacije za početak poduzetničke aktivnosti u poduzetničkoj zoni. Prednost se pri odabiru poduzetničkih programa kojima će se omogućiti ulaganje u poduzetničku zonu daje onim poduzetnicima koji zapošljavaju veći broj djelatnika, onima koji se planiraju baviti proizvodnim djelatnostima te onima koji koriste i uvode u svoj rad naprednu tehnologiju, kao i onim poduzetnicima koji su izvozno orijentirani. Standardne se olakšice provode kroz kupovinu zemljišta (otplata na rate bez kamata), komunalnu naknadu (prvih 5 godina oslobođeni plaćanja 100%), komunalne doprinose (različiti kriteriji za tvrtke koje zapošljavaju 50 i više djelatnika, one koji zapošljavaju od 25 do 49 djelatnika i one koji zapošljavaju do 24 djelatnika), gradske takse (oslobađanje kod priključenja na vodovodnu i kanalizacijsku mrežu), gradske poreze (oslobađanje od plaćanja prvih 5 godina), olakšice na području posebne državne skrbi (porez na dohodak i porez na dobit). Ovi poticaji dodatno potiču poduzetnike na ulaganja u Poduzetničku zonu Otok i na zapošljavanje djelatnika. Grad Otok je od 2004. do 2011. prodao 10 građevinskih zemljišta. 13 OTOČKI List Glasilo Grada Otoka Svibanj 2013. Posebno izdanje OTOČKI List Glasilo Grada Otoka tradicije i nasljednica je Poljoopskrbe Zagreb. PMT d.o.o. kao jedno od poduzeća nastalih na tradiciji Poljoopskrbe Zagreb posluje od 1993. godine, a pod sadašnjim imenom od 1997. godine i trenutno ima Prodajno-servisni centar Zagreb te Prodajno-servisni centar Otok koji je s radom započeo početkom prosinca 2010. godine. Temeljna orijentacija PMT d.o.o. jest kakvoća trgovine izražena kroz potpunost vanjsko - trgovinske usluge, kakvoće proizvoda u po- Tvrtka Cezareja d.o.o. iz Nijemaca prvi je realizirani projekt u otočkoj poduzetničkoj zoni. Radovi su na izgradnji sušare i silosa s pratećim sadržajima u vrijednosti milijun eura izvođeni tijekom 2005. godine. Objekt je u cjelini namijenjen za sušenje i skladištenje žitarica i uljarica. U otočkoj je poduzetničkoj zoni smještena i svečana dvorana za svatove „Elegant“ koja se započela graditi 2005. godine. Tvrtka „Elegant“ odavno je opravdala svoje postojanje jer osim za svatove, služi i za druge namjene. Otok se od svibnja 2009. mogao pohvaliti još jednom poslovni14 com koja je povećala razinu kakvoće života na ovom prostoru. Naime, tada je svečano otvorena pogonsko-ponovoizgrađena slovna zgrada HEP-a koja je smještena u poduzetničkoj zoni. To je pogonsko postrojenje pokrivalo Grad Otok i općine Privlaka i Ni- jemci. Time se povećala kakvoća u održavanju elektro-energetskih postrojenja te usluga informiranja, naplate i izdavanja dokumentacije za priključenje novih kupaca. HEP je iznimno brzo reagirao u uspostavi tog novog pogonskog područja u Otoku, bez obzira na činjenicu što je Otok tek tri godine prije toga dobio status grada. Otok je sredina u kojoj se gospodarski, poslovni i komunalni projekti izvrsno ostvaruju i to je potaknulo upravu da investira baš u taj grad. Ta je nova zgrada bila još jedan detalj u vizualnom identitetu grada Otoka te vrlo važan oslonac njegovom gospodarstvu. U zgradu je uloženo 5,4 milijuna kuna i time je djelatnicima omogućeno da primjereno brinu o opskrbi električnom energijom za više od 5 000 kupa- ca. To još više dobiva na važnosti uzme li se u obzir činjenica da se sve događalo u vrlo složenoj financijskoj situaciji u svijetu i kod nas. Nova pogonsko-poslovna zgrada nije samo poboljšavala uvjete života građanima Otoka i Komletinaca i njihovih susjednih općina, nego je osiguravala i energetsku sigurnost. Pogon u Otoku trenutno ne radi, no gradske vlasti poduzimaju sve napore da se ta priča ponovno oživi. Tvrtka Poljoopskrba-međunarodna trgovina d.o.o. utemeljena je na više od 50 godina nudbenom programu i konkurentnost na tržištu. Orijentacija je PMT d.o.o. opskrbljivanje poljoprivredne proizvodnje i prehrambene industrije, kao i plasman proizvoda iz tih grana gospodarske djelatnosti. Uska je specijalnost i nositelj uspješnog poslovanja, kao što je to i danas, a bit će i ubuduće, poljoprivredna mehanizacija. PMT d.o.o. ovlašteni je zastupnik i distributer za Republiku Hrvatsku Valtra traktora, Bauer GmBH opreme za navodnjavanje i opreme za manipulaciju sa stajnjakom, Holmer pročistača šećerne repe, Väderstad mehanizacije za obradu tla i sjetvu te su ovlašteni distributer motokultivatora i ostale opreme iz programa poduzeća Labin progresa. Također, u suradnji s poslovnim partnerima, nude i opremu ostalih vodećih svjetskih proizvođača poljoprivredne mehanizacije. Primjerenost našim uvjetima gospodarenja i usmjerenost hrvatskom obiteljskom gospodarstvu samo su neki od rezultata postig15 OTOČKI List Glasilo Grada Otoka Svibanj 2013. Posebno izdanje ta Furnir Otok d.o.o. Vukovarsko-srijemska županija područje je s tradicijom prerade drva iz okolnih šuma s kvalificiranom radnom snagom proizašlom iz raznih poduzeća koja se tradicionalno bave obradom drva. Upravo je to bio jedan od razloga za početak projekta izgradnje tvrtke Furnir Otok d.o.o. Uključivanje Hrvatske u WTO, pripreme za priključivanje Europskoj uniji i pristupanje drugim globalnim organizacijama sigurno otvara drugačije političke, ekonomske i gospodarske horizonte. Treba imati u vidu da razvitak modernih nutih kakvoćom proizvoda iz tih programa, pored zahtjeva za ispunjenjem europskih i hrvatskih normi i standarda. Kroz zadnjih se nekoliko godina proširio i prodajni asortiman tvrtke PMT d. o. o. pa se tu mogu pronaći voćne sadnice i lozni cijepovi te sjeme, a upravo je u kratkom roku PMT d. o. o. postala ovlašteni zastupnik i distributer SESVanderHave sjemena šećerne repe te jedan od tržišnih lidera. Također, svoju su ponudu sjemena proširili i još uvijek šire i na ostale kulture (pšenica, ječam, kukuruz, uljana repica). Sadnice su i lozni cijepovi odobreni od Državnog zavoda za sjemenarstvo i rasadničarstvo te dolaze sa svom potrebnom dokumentacijom i deklaracijama. Povoljni su i privlačni uvjeti u poduzetničkoj zoni, geoprometni položaj Otoka i njegova prometna povezanost, velik broj poljoprivrednih proizvođača i potencijalnih korisnika njihovih usluga doveli u Otok još jednog velikog ulagača. Tvrtka PMT d. o. o. u Otoku se prostire na 1150 m2 korisnog prostora. U tom prodajno – servisnom centru oko 350 m2 zauzima radionica, 350 m2 prodajni i uredski prostor te skladište koje se iz Zagreba preselilo upravo u Otok. Poduzetnička je zona između Otoka i Komletinaca tako još jednom opravdala svoje postojanje. Osnovni je cilj kakvoćom svojih programa te znanjem i stručnošću prodajnog i servisnog osoblja pomoći domaćim proizvođačima da 16 postanu konkurentni u europskim i svjetskim okvirima na obostrano zadovoljstvo. Povodom Dana grada 13. srpnja 2008. položen je kamen temeljac za izgradnju tvornice za preradu drve- tehnologija u industrijskoj preradi drva, burne promjene u financijskom sektoru, sveobuhvatna globalizacija, kao i druge fundamentalne promjene čiji će se dinamizam dalje ubrzavati u sljedećim godinama, zahtijevaju prilagodbu nastalim uvjetima. Postojeće su tehnološke linije u poduzećima iz drvoprerađivačkog sektora, a naročito proizvodnje furnira, u prosjeku stare između petnaest i trideset godina i, prema tome, ne odgovaraju današnjim zahtjevima zaštite okoliša, produktivnosti, iskorištavanju ulaznih sirovina i uvjetima rada. U tvrtki je Furnir Otok d.o.o. instalirana suvremena tehnologija koja osigurava kvalitetne tehnološke procese i postavlja ih uz bok onima s kojima raspolaže europska konkurencija. Poduzeće je prije početka proizvodnje uskladilo procedure sa zahtjevima standarda ISO iz reda 9000 i FSC (lanac procesa, od uzgoja i gospodarenja šumama i drvetom, sječe, isporuke, prerade u drvnoj industriji i isporuke proizvoda na tržište). Dobivanjem su se tih certifikata otvorile mogućnosti za plasman proizvoda na zahtjevnom inozemnom tržištu, kao i mogućnost za nova tržišta na kojima do sada nisu poslovala druga poduzeća iz sektora. Kako u Hrvatskoj postoji duga tradicija prerade drva i proizvodnje proizvoda od drva, pa tako i furnira, na europskim je tržištima Hrvatska prepoznatljiva i dobro prihvaćena. Većina se izvoza ostvaruje sa zemljama Europske unije. Osnovna je djelatnost poduzeća Furnir Otok d.o.o. prerada trupaca tvrdih listača s našeg područja u plemeniti furnir. Za razliku od imitacija furnira koje se izrađuju od papira ili folije, originalni je furnir unikatan proizvod koji potječe iz prirode i na kojem se jasno vide oznake koje posjeduje i stablo od kojeg je izrađen, a to su godovi i kvrge na stablu kao i prirodna struktura i boja drveta. Izgradnja je cijelog projekta tvornice započela u otočkoj poduzetničkoj zoni na parceli površine 60.000,00 m2, što potpuno zadovoljava potrebe moderne tvornice furnira, uz mogućnost povećanja proizvodnih kapaciteta u budućnosti. U gradnju je uloženo oko 105 milijuna kuna. Osnovnu tehnološku opremu planiranog pogona čini linija za proizvodnju furnira s vertikalnim nožem i sušionicom te linija staylong noža sa sušionicom. Zaštiti je okoliša posvećena iznimna pozornost putem zadovoljavanja najviših ekoloških standarda same tvornice te putem projekata za iskorištavanje toplinske energije iz drvne biomase koja je nastala kao dodatni proizvod. U tvornici se ne odvijaju nikakvi štetni procesi kojima bi moglo doći do onečišćenja zraka. Osnovna je misija proizvodnja kvalitetnog furnira od plemenitog slavonskog OTOČKI List Glasilo Grada Otoka hrasta, jasena, graba i drugih vrsta drveta, sukladno najvišim svjetskim standardima kakvoće te zadovoljenje kupčevih želja za brzom i kvalitetnom isporukom. Projekt je tvrtke Furnir Otok d.o.o. od velikog značaja za Otok i Komletince, cijelu Vukovarsko-srijemsku županiju, ali i čitavu Republiku Hrvatsku. Vlada je Republike Hrvatske projekt izgradnje tvornice financirala s 3,4 milijuna kuna. U tvornici je furnira u Otoku do sada radno mjesto pronašlo preko stotinu radnika, a najavljen je i porast broja zaposlenih. Profili su radnika inženjeri drvne tehnologije, drvodjelski tehničari, stolari i dr. Tvornica svoje proizvode najvećim dijelom plasira u inozemstvu. U sljedećih se nekoliko godina očekuje dizanje vrhunca u kakvoći proizvoda i produktivnosti, nakon čega se može pristupiti realizaciji planova budućeg razvoja koji uključuju udvostručenje proizvodnih kapaciteta, za što bi se koristila pomoć temeljem operativnih programa RH i strukturnih fondova Europske unije. 17 OTOČKI List Glasilo Grada Otoka Svibanj 2013. Posebno izdanje KOMUNALNA INFRASTRUKTURA PLINOFIKACIJA 1994. godine donesena je Odluka o potrebi plinofikacije Općine Otok, tj. izradi projekta plinoopskrbnog sustava. U lipnju su 1995. godine Vinkovački vodovod i kanalizacija dobili jamstvo za nabavu materijala za gradnju plinske mreže u Otoku. Plinofikacija je Otoka i Komletinaca iznosila 15,5, milijuna kuna od čega je 4,68 milijuna kuna donirano. 2002. godine prodana je plinska mreža za 1,5 milijun kuna i dobiveno je 70% uloženih sredstava iz Proračuna Općine Otok. IZGRADNJA I SANACIJA NERAZVRSTANIH CESTA U OTOKU I KOMLETINCIMA 1993.-2013. U izgradnju su novih i sanaciju postojećih cesta u proteklih 20 godina uložena iznimno velika sredstva. Na petoj je sjednici Općinskog vijeća održanoj 16. studenog 1993. bila su 24 km neasfaltiranih cesta. Pripreme za asfaltiranje prvih cesta započinju u lipnju 1995. godine. Nerazvrstane se ceste saniraju i u svibnju 1996., a jedan je dio sani- 1997. asfaltirao dio ulice Zrinskih Frankopana. U veljači je 1998. s Ministarstvom pomorstva, prometa i veza dogovoreno sufinanciranje rekonstrukcije raskrižja u središtu faltiranje cesta te uređenje kanala. U srpnju je 1998. započela rekonstrukcija centra u vrijednosti od oko 460.000,00 kn i izvodi ga Vranjevo, a financira ju Županijska uprava za ceste i Hrvatske ceste od donacije Ministarstva pomorstva, prometa i veza. Sukladno programu asfaltiranja nerazvrstanih cesta koje je usvojilo Općinsko poglavarstvo tijekom travnja i svibnja 2001. asfaltiran je najveći broj postojećih nerazvrstanih cesta u Općini Otok do tada. U navedenom je razdoblju ukupno asfaltirano 13 nerazvrstanih cesta u dužini od 6.634,00 m, u čega se ubraja i asfaltiran pristup vatrogasnom domu u Komletincima te parkiralište ispred mjesnog groblja u Otoku. Asfaltirana je Ulica Tina Ujevića, Kneza Višeslava, Kralja Držislava, Hrvatskih mučenika, Jo- sipa Lovretića, Kolodvorska, Ivana Gundulića, Ivana Meštrovića, Velebitska i Ratarska. U Komletincima je asfaltirana Školska ulica, Ulica Vladimira Nazora i Matije Gupca. Velik je dio cesta asfaltiran u jesen 2004. i proljeće 2005. Naime, od osam je ugovorenih kilometara nerazvrstanih cesta asfaltirano oko 6,5 km. U Otoku je asfaltiran dio Ulice Andrije Hebranga, Zagrebačka ulica s odvojkom, Vinkovačka ulica s odvojkom, Dalmatinska, Ruđera Boškovića, Augusta Šenoe, Franje Račkog, Eugena Kvaternika. U Komletincima je asfaltirana Ulica Josipa Kozarca, odvojak Vezir, Ulica Ante Starčevića, Školska ulica i Matije Gupca. Nastavljeni su radovi na asfaltiranju ceste u Otoku u Bosutskoj ulici i dijelu Andrije Hebranga te Ulici Kneza Branimira. U prosincu 2005. traju radovi na OTOČKI List Glasilo Grada Otoka asfaltiranju ceste u Ulici Josipa Kozarca do kanala Kukavica u vrijednosti većoj od 1,3 milijuna kuna. U Fondu je regionalnog razvoja kandidirana cesta od Ulice kralja Tomislava do groblja u Komletincima. Vrijednost je tog projekta bila 1,2 milijuna kuna. Početkom 2008. godine nastavlja se asfaltiranje cesta: Ulica Bageri, Ulica Josipa Kosora, Slavonska ulica, nastavak Ulice Matije Gupca i Čistine, Apčevci, Blaževci te cesta prema komletinačkom groblju – sredstva su osigurana iz programa EIB II koji vodi Ministarstvo regionalnog razvoja. U ljeto 2009. u Otoku i Komletincima izvode se radovi na pješačkim stazama i pripreme za sanaciju cesta. ŠOKAČKA MAGISTRALA Infrastruktura je u bivšoj Općini Vinkovci relativno dobro povezivala pravce istok-zapad i, ukoliko se izuzme cesta Vinkovci-Županja, niti jedna ozbiljnija cestovna komunikacija, a koja bi donekle bila asfaltirana, nije postojala. Svakako da dolaskom na vlast 22. svibnja 1990. novi saziv Skupštine Općine Vinkovci te Izvršno vijeće snima zaključeno da je veći broj nerazvrstanih cesta u lošem stanju i predlaže se da se, u skladu s financijama, poduzmu određene radnje i saniraju oštećenja. 1994. godine 18 rala 5. gardijska brigada HV-a. U lipnju se 1996. saniranje nerazvrstanih cesta privodi kraju, dok je u Otoku nesanirana ostala ulica Andrije Hebranga. U ožujku se Otoka čija se vrijednost procjenjuje na 600.000,00 kn. U travnju je 1998. odlučeno da će namjena prikupljenih sredstava od komunalne naknade biti za uređenje i as- zatečeno stanje u cjelokupnom gospodarstvu, pa tako i u infrastrukturi. Već je tada bilo jasno da Vinkovci trebaju obilaznicu jer se promet intenzivirao i bilo ga je potrebno izmjestiti izvan grada. Nije potrebno navoditi tko je pravio planove i na čiju su ruku tadašnji planovi išli. Poseban se problem pojavio uoči tada već izvjesnog oružanog napada na slobodnu Republiku Hrvatsku kada se pokazalo da je, između ostalog, važno izgraditi i južnu obilaznicu Vinkovci. Rađa se ideja o pojačanom povezivanju istočnih i zapadnih dijelova Općine Vinkovci te, isto tako, sjevernih i južnih dijelova Općine Vinkovci, ali sasvim je jasno da će se to kasnije proširiti na novonastale županije pri reorganizaciji lokalne samouprave Republike Hrvatske. To se i događa pa ta dva pravca, te dvije ceste koje su djelomično ili sasvim izgrađene, dobivaju popularno ime „Šokica sjever-jug“ i „Šokica istok-zapad“. Zemljopisni se pravci sjever – jug i istok - zapad ne smiju uzeti doslovno, nego samo načelno jer u jednom trenutku u jesen 1991. Jugoistok, počevši od Privlake do Lipovca, ostaje odsječen od Vinkovaca. Upravo je to riješila „Šokica istok- zapad“ asfaltiranom trasom od Vođinaca spajajući se na cestu Županja -Vinkovci kod kanala Bazjaš i produžujući dalje za Privlaku, Otok, Lipovac. Iako „Šokica sjever- jug“ znatno kasni, ipak je 19 OTOČKI List Glasilo Grada Otoka Svibanj 2013. Posebno izdanje OTOČKI List Glasilo Grada Otoka KANALIZACIJA U OTOKU od ljeta do jeseni 1993. godine izgrađena potpuno nova dionica od Vrbanje do Spačve i izveden je dio zemljanih radova od Spačve prema Otoku. Svakako treba naglasiti da tada Hrvatska ulazi u završnu borbu za slobodu svog teritorija i trenutno se odlažu i radovi koji su tada puno važniji, kao npr. autocesta od Slavonskog Broda do Lipovca, a pogotovo županijske ceste ili, bolje rečeno, ceste od županijske važnosti što je ostavljeno za bolja vremena. Ne smijemo zaboraviti naglasiti da je izgrađen i novi most na rijeci Bosut 1994./1995. godine na mjestu nekadašnjeg drvenog mosta koji je služio cesti Gunja-Vukovar. Tek u zadnjih nekoliko godina dionica Otok-Spačva biva gotovo potpuno asfaltirana, izgrađena su dva nova mosta i spojena su na cestu prema Vrbanji i Gunji. Nažalost, sjeverno od Otoka prema Ripači, novom mostu na Bosutu, nije ništa napravljeno. Kronološki tijek izgradnje Županijske ceste 4172 Vinkovci (D46) – Privlaka-Otok-VrbanjaGunja: 2005.-2006. godine: dionica Mirkovci- Privlaka, 6 km 2007. godine: most preko rijeke Bosut kod Privlake 2008. godine: dionica OtokŠibovac, 6,214 km 2009. godine: most na Spačvi 2011. godine: dionica ŠibovacSpačva, 2,4 km 2012. godine: most na Brižnici 2012. godine: dionica u Privlaci, naselje Faličevci 2,5 km 2013. godina: planira se izgradnja druge etape dionice Šibovac – Spačva u duljini 2, 4 km što predstavlja spoj ove županijske ceste na autocestu Zagreb-Lipovac na čvoru Spačva. IZGRADNJA JAVNE RASVJETE Ono po čemu se sigurno najviše očituje uspješnost jedne općine ili grada svakako su rezultati u komunalnoj infrastrukturi. U ljeto 1999. započinje priča o izgradnji javne rasvjete u Otoku i Komletincima. Javnu je rasvjetu u središtu Komletinaca izgradila DP Elektra Vinkovci, a posebno je ta tema podignuta na višu razinu u programu održavanja komunalne infrastrukture u 2002. godini jer se sve trebalo postupno realizirati. 2002. godine Zakon o komunalnim djelatnostima propisao je da se javna rasvjeta financira iz sredstava komunalne naknade. Tada je u Otoku godišnja potrošnja električne energije za javnu rasvjetu bila 20 150.000,00 kn, a za održavanje se izdvajalo isto toliko. Konkretni radovi na izgradnji u Otoku i Komletincima započinju krajem 2002. godine. Tada je započeto proširenje i izgradnja javne rasvjete u Komletincima u Ulici Josipa Kozarca, dijelu Ulice kralja Tomislava i Ulice Vladimira Nazora. U Otoku se tada javna rasvjeta izgradila u Ulici bana Jelačića, Vladimira Nazora i Ulici kralja Petra Krešimira IV. Sva je sredstva i potpore kroz materijal i radove Općina Otok ostvarila od HEP-a, odnosno Elektre Vinkovci. Krajem 2004. izgrađen je dio javne rasvjete u Komletincima u Ulici Vezir, Ulici kralja Tomislava, Blaževcima i Školskoj, a u Otoku u Ulici Bageri, dijelu Ulice Ante Starčevića i Kolodvorske, Bosutske, J. J. Strossmayera, Gradincima, dijelu Ulice Braće Radića, u Ulici Josipa Kozarca, Matije Gupca, Alojzija Stepinca i Varoščici. Po izgradnji svih tih ulica, javna je rasvjeta nakon tehničkog pregleda odmah i puštena u upotrebu. S Elektrom je tada dogovoreno da se u Komletincima izgradi i rasvjeta u Ulici kralja Tomislava i Školskoj pa je 2004. godine ugrađeno oko 100 rasvjetnih tijela. Tijekom 2009. godine javna rasvjeta izgrađena u Otoku vrijedila je 400.000,00 kn kroz potporu Fonda za regionalni razvoj. Prva je kanalizacija u Otoku izgrađena 60-ih godina 20. stoljeća. U poslijeratnom su razdoblju radovi na izgradnji kanalizacije u Otoku u Ulici Andrije Hebranga započeli u listopadu 2001. U lipnju je 2002. dovršena prva faza izgradnje glavnog kolektora koja obuhvaća cijelu Ulicu Andrije Hebranga u dužini od 1115 m. Istim je projektom obuhvaćena i izgradnja kanalizacijske mreže u Ulici kneza Branimira u dužini od 150 m, u Vinkovačkoj ulici u dužini od 130 m i istočnom dijelu Ulice Andrije Hebranga u dužini od 320 m. Sveukupna je investicija izgradnje kanalizacije u Ulici Andrije Hebranga i sporednim ulicama u ukupnoj dužini od 1715 m realizirana do kraja 2002. godine. Ukupna je vrijednost radova iznosila 3.251.621, 87 kn. Udio je Hrvatskih voda iznosio 1.850.000,00 kn, Općine Otok i VVK 1.401.621,87 kn, a udio građana kroz naknadu 32.896,50 kn. U srpnju je 2004.godine potpisan ugovor za izgradnju kanalizacije u Ulici bana Jelačića do benzinske crpke. Investiciju su sufinancirale Hrvatske vode sa 300.000,00 kn, Ministarstvo prometa s 350.000,00 kn, a ostatak je troškova snosila Općina Otok. U listopadu su iste godine izvedeni radovi na izgradnji produžetaka za priključenje na kanalizacijsku mrežu u Ulici Andrije Hebranga i Vinkovačkoj ulici. Radove je izvodio VVK, a vrijednost je radova iznosila 250.000,00 kn. Tada je bilo riješeno 50% kanalizacijske mreže. U travnju je 2005. godine u dogovoru s Hrvatskim vodama nastavljena izgradnja kanalizacije u Ulici bana Jelačića. U rujnu je 2006. godine završena izgradnja kanalizacije u Bosutskoj ulici, a nastavljeni su radovi u Ulici bana Jelačića. U studenom su iste godine započeli radovi na izgradnji kanalizacije u Ulici Vladimira Nazora. Izdvojeno je 4,6 milijuna kuna za izgradnju kanalizacije u 2006. godini. Naknada je za priključenje na kanalizacijsku mrežu iznosila 5.000,00 kn. U 2008. godini izdvojeno je oko 3 milijuna kuna za kanalizaciju pa su u studenom te godine završeni radovi kanalizacije u Ulici Braće Radića, Varoščici i u Ulici Kralja Držislava. U 2012. godini se uz izgradnju pročistača radilo i na izgradnji dva kraka kolektorske mreže. Kanalizacija Otok – Komletinci ima 30% izgrađene mreže pa se tim radovima izgrađenost povećava na 80%. Jedan krak postavlja Vodoprivreda Vinkovci, a drugi Vranjevo Otok. Kanalizacijske su cijevi postavljene u Ulici Ivana Meštrovića, Matije Gupca, Petra Krešimira IV. i Zrin- skih Frankopana. Drugi krak kolektorske mreže predstavlja spajanje uređaja za pročišćavanje na već postojeći kanalizacijski sustav. 21 OTOČKI List Glasilo Grada Otoka Svibanj 2013. Posebno izdanje OTOČKI List Glasilo Grada Otoka KANALIZACIJA U KOMLETINCIMA U svibnju je 2003. godine s Hrvatskim vodama pripremljen ugovor za izgradnju kanalizacije prema Komletincima, a ta je investicija bila vrijedna milijun kuna od kojih bi 50% sredstava osigurala Općina Otok, a 50% Hrvatske vode. U srpnju su iste godine potpisani ugovori s Vinkovačkim vodovodom i kanalizacijom, a u izgradnju se kanalizacijske mreže krenulo u studenom 2003. godine. Pravo gradnje prenijelo se na VVK te se angažiralo Komunalno poduzeće Vranjevo. Kasnije je kanalizacijska mreža izgrađena u Ulici Braće Radića do osnovne škole. ODVODNJA OTPADNIH VODA Valjana je i pravodobna odvodnja otpadnih voda s urbanog područja grada Otoka osnovni uvjet za suvremen život i djelovanje ljudi, a istodobno i za zaštitu okoliša. Odlukom se o odvodnji i pročišćavanju otpadnih voda u Grada Otoka utvrđuje način odvodnje otpadnih voda, obveza priključenja na sustav javne odvodnje otpadnih voda, uvjeti i način ispuštanja otpadnih voda na područjima na kojima nije izgrađen takav sustav, mjesta ispuštanja otpadnih voda iz građevina javne odvodnje u prirodne prijemnike, obvezu posebnog odlaganja i odstranjivanja opasnih i drugih tvari te se utvrđuju granične vrijednosti opasnih i drugih tvari za otpadne vode i tvari koje se ispuštaju u sabirne jame ili pročišćavaju na odgovarajućem uređaju te obvezu održavanja sustava jave odvodnje otpadnih voda. 2005. godine izgrađena je odvodnja u Ulici bana Jelačića, Bosuts- koj, Gradincima, Vladimira Nazora i Braće Radića. U 2009. godini potpisan je ugovor s Vinkovačkim vodovodom i kanalizacijom o sustavu javne odvodnje Otok – Komletinci u vrijednosti od 623.981,76 kn. U rujnu je 2010. godine potpisan Sporazum o sufinanciranju regionalnog sustava odvodnje Istočna Slavonija Vinkovci kojeg su potpisali predstavnici Vinkovačkog vodovoda i kanalizacije, gradovi Vinkovci i Otok te općine Cerna i Ivankovo. UREĐAJ ZA PROČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA NASELJA OTOK- KOMLETINCI Izgradnja je uređaja za pročišćavanje otpadnih voda naselja Otok i Komletinci dio projekta „Unutarnje vode“ koji je započeo 2008. godine, a financira se zajmovima Međunarodne banke za obnovu i razvoj. U srpnju je 2010. godine potpisan sporazum između Grada Otoka i Hrvatskih voda za izgradnju pročistača otpadnih voda. Uređaj se za pročišćavanje otpadnih voda naselja Otok – Komletinci nalazi na jugoistočnom rubu Otoka. Smješten je uz potok Skorotinci koji će pročišćene otpadne vode odvoditi u rječicu Spačvu. Riječ je o uređaju s trećim stupnjem pročišćavanja jer je cijeli crnomorski sliv proglašen osjetljivim područjem. Uređaj je 22 napravljen za konačno biokemijsko opterećenje od 8 500 ES (bez faznosti gradnje) odnosno 510 kg BPK/dan (biološka potrošnja kisika). Za naselja Otok i Komletinci biokemijsko opterećenje stanovništva za 2028. godinu iznosi 8 000 ES (ekvivalent stanovnik), dok se preostalih 500 odnosi na postojeću planiranu industriju kao i turistički kapacitet. Za pročistač je usvojena C-TECH tehnologija. Uporaba će te tehnologije pojednostaviti rad cjelokupnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda i omogućiti ekonomičniji učinak. Upravljanje će uređajem biti automatsko, što je veliki čimbenik u smanjenju pogonskih troškova. Ot- padni će se mulj nastao procesom pročišćavanja otpadnih voda na uređaju prevoziti dva do tri puta tjedno na uređaj za pročišćavanje otpadnih voda „Jošine“ Vinkovci, ovisno o količini. Investitor je Vinkovački vodovod i kanalizacija d.o.o., naručitelj Hrvatske vode, a izvođač radova „GINZLER“ Stahlu Anlagenbau GmBH, Područni ured za Republiku Hrvatsku, Split. Radovi su na izgradnji pročistača započeli u listopadu 2011., a završeni su u lipnju 2012. Vrijednost se troškova izgradnje uređaja za pročišćavanje otpadnih voda naselja Otok – Komletinci procjenjuje na oko 22 milijuna kuna. PROŠIRENJE VODOVODNE MREŽE Proširenjem je vodovodne mreže u 2002. i 2003. godini u Komletincima vodovodna mreža dovedena do svake kuće, tako da svi mještani imaju mogućnost priključenja. Kad je riječ o proširenju vodovodne mreže u Otoku, 2003. godine završeno je proširenje vodovodne mreže u Kolodvorskoj ulici. Ministarstvo je obnove i razvitka 2005. godine izdvojilo 300.000,00 kn za proširenje vodovodne mreže pa je ona proširena u Ulici Ruđera Boškovića, Eugena Kvaternika, Josipa Lovretića, Bageri, Josipa Kozarca, Zagrebačkoj, Tina Ujevića, Franje Račkog i Dalmatinskoj. 2012. godine pristupilo se produženju vodovodne mreže u Otoku u ulicama Đure Basaričeka, Ruđera Boškovića i Josipa Kozarca, odvojak I. , a produžena je vodovodna i kanalizacijska mreža u poduzetničkoj zoni u dužini od 400 m. IZGRADNJA VODOCRPILIŠTA SKOROTINCI U lipnju su 1997. godine započeli razgovori o problemu vodoopskrbe i predradnjama za izgradnju novog vodocrpilišta između Otoka i Komletinaca. Mještani su imali velikih problema s vodoopskrbom i to ponajprije ljeti kada je u najtoplijim danima pritisak bio toliko slab da se voda gotovo nije mogla koristiti. Razlog je bio nedostatan kapacitet dvaju postojećih bunara koji su davali 7 litara vode u sekundi, dok su potrebe Otoka 12 litara u sekundi. Tada je donesena Odluka o izgradnji novog vodocrpilišta. U suradnji je Hrvatskih voda, Hrvatske elektroprivrede te Vinkovačkog vodovoda i kanali- zacije i Općine Otok izgrađeno novo vodocrpilište koje je pušteno u rad 29. rujna 2000. godine. Investicija je bila vrijedna milijun kuna, a u uz objekt je vodocrpilišta u vrijednosti od 750.000,00 kn izgrađena i trafostanica za dovod električne energije do objekta u vrijednosti od 250.000,00 kn. 23 OTOČKI List Glasilo Grada Otoka Svibanj 2013. MRTVAČNICA U OTOKU Otvorenje je mrtvačnice u Otoku bilo 5. kolovoza 2000. godine. Nakon što je otočki župnik Antun Knežević blagoslovio središnji križ i objekt mrtvačnice, dožupan je Andrija Matić označio objekt otvorenim. Zahvaljujući najprije brojnim sponzorima i donatorima, a ponajviše darežljivim Otočanima, zatim župnim i mjesnim, odnosno općinskim aktivnostima, objekt je priveden svrsi. Objekt ima površinu 140 m2 te sve potrebne sadržaje za organiziranje i provođenje pogreba. Osim toga, objekt raspolaže terasom površine 290 m2. Izgradnja je mrtvačnice iznosila 604.954,00 kn. Općina Otok dala je na upravljanje objekt mrtvačnice na mjesnom groblju u Otoku Komunalnom poduzeću Vranjevo d.o.o. koje je registrirano za upravljanje grobljem i obavljanjem pogrebnih poslova. Prema odredbama Zakona o grobljima (NN 19/98) i Pravilnika o uređenju groblja i sahrani umrlih (NN 2/62) u naseljenim se mjestima u kojima postoji mrtvačnica sahrana umrlih vrši iz mrtvačnice. 2006. izgrađena je ograda groblja čime je ono poprimilo ozbiljniji izgled. U izradu i postavljenje ograde uloženo 387.806,42 kn. Za mrtvačnicu je u Otoku kupljena i rashladna komora koja je iznosila 25.092,00 kn. 24 Posebno izdanje OTOČKI List Glasilo Grada Otoka MRTVAČNICA U KOMLETINCIMA 2002. godine započela je priprema projektne dokumentacije za izgradnju mrtvačnice u Komletincima na lokaciji kod ulaza u mjesno groblje. 2003. dobivena je građevna dozvola za izgradnju mrtvačnice, nakon čega se krenulo u realizaciju projekta. Projekt je završen u svibnju 2004. U Komletincima je 29. lipnja 2004. otvorena i blagoslovljena mrtvačnice koja je izgrađena pokraj mjesnog groblja. Komletinački je župnik Marko Karliček blagoslovio objekt, a potom je saborski zastupnik Tomislav Čuljak rezanjem vrpce simbolično otvorio mrtvačnicu. Josip Šarić i Marijan Novoselac zahvalili su mještanima na strpljenju te ukazali na potrebu prihvaćanja novog načina sahrane kojim se mijenja tradicionalni oblik sprovodne povorke kroz mjesto. Izgradnju je objekta finan- cirala Općina Otok, a izgradila ga je tvrtka „Eurco“ iz Vinkovaca. Mrtvačnicom će upravljati Vranjevo, općinsko komunalno poduzeće. U prosincu je 2004. asfaltirano parkiralište i pristupna cesta na groblju u Komletincima te je uređen dio ograde. U taj je posao Grad Otok uložio 123.310,00 kn. 25 OTOČKI List Glasilo Grada Otoka Svibanj 2013. Posebno izdanje OTOČKI List Glasilo Grada Otoka ŠPORTSKO – REKREACIJSKI OBJEKTI ŠKOLSKA ŠPORTSKA DVORANA U KOMLETINCIMA 15. rujna 1999. održana je u Komletincima svečanost otvorenja novoizgrađene školske športske dvorane, kao i obnovljenje zgrade Osnovne škole „Vladimir Nazor“. Sve je radove financiralo Ministarstvo razvitka i obnove u uku- pnoj vrijednosti od 5,5 milijuna kuna. Novoizgrađeni je prostor otvorio ministar razvitka dr. Jure Radić i ministar prosvjete i športa mr. Božidar Pugelnik uz pomoć učenika Josipa Šimića i Ane Čorić. Na stadionu je NK „Otok“ tijekom 2002. i 2003. izgrađen športskorekreacijski centar u sklopu kojeg je teren za boćanje, jedan teren za tenis, svlačionice za mlade selekcije, ugostiteljski objekt s kuhinjom i ljetnom terasom. ATLETSKA STAZA U dvorištu je Osnovne škole Josipa Lovretića u Otoku tijekom rujna 2005. izgrađena tartan atletska staza dvoranskog tipa. Ima četiri staze kružnog oblika gdje je duljina prve staze 225 m te šest ravnih staza duljine 120 m. To je prvi športski objekt takve vrste izgrađen u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Gradnju je izvodila tvrtka „Concept“ iz Zagreba. MALONOGOMETNO IGRALIŠTE S UMJETNOM TRAVOM U dvorištu je Osnovne škole Josipa Lovretića 2008. izgrađen malonogometni teren s podlogom od umjetne trave. Umjetna je podloga zapravo materijal sastavljen od gumirane plastike na koji dolazi umjetna trava debljine 5-6 centimetara, na što se nanosi dvocentimetarski sloj kvarcnog pijeska i mljevena guma. Takva su igrališta poznata pod nazivom mini-pitch i osmislila ih je UEFA, krovna organizacija europskog nogometa, koja njihovim postavljanjem u svakoj državi članici potiče športsko druženje, osobito među djecom i mladima. Igralište u Otoku osigurano je u suradnji s vodstvom Hrvatskog nogometnog saveza započetom još u 26 studenom 2006. godine, a izgradnju su vrijednu oko 180 tisuća kuna zajednički financirali Grad Otok, HNS i Županijski nogometni savez. Pripremne je radove za postavljanje nogometnog igrališta s podlogom od umjetne trave obavilo Komu- nalno poduzeće „Vranjevo d.o.o.“. Mini-pitch igralište odgovara gradskim sredinama, a to je igralište u Otoku iznimno posjećeno jer je ugođaj igranja nogometa na otvorenom ljepši od igranja u dvorani ili na betonskoj podlozi. 27 OTOČKI List Glasilo Grada Otoka Svibanj 2013. Posebno izdanje OTOČKI List Glasilo Grada Otoka STAMBENO ZBRINJAVANJE „MODEL D“ I „MODEL E“ STAMBENOG ZBRINJAVANJA U OTOKU Tadašnje je Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva 2007. godine pokrenulo inicijativu stambenog zbrinjavanja po različitim modelima. Već je 2009. godine postalo jasno kako je interes za takve vrste stambenog zbrinjavanja izuzetno velik. Čitav se postupak ostvarivanja prava provodi po dva modela stambenog zbrinjavanja. To je „Model D“ koji se odnosi na darivanje građevinskog zemljišta u državnom vlasništvu i darivanje građevnog materijala za izgradnju obiteljske kuće ili „Model E“ koji se odnosi na darovanje građevnog materijala za popravak, obnovu i nadogradnju obiteljske kuće ili stana, odnosno izgradnju obiteljske kuće na građevinskom zemljištu u vlasništvu podnositelja zahtjeva (za popravak, obnovu i nadogradnju obiteljske kuće ili stana, za izgradnju obiteljske kuće na građevnom zemljištu, za organiziranu ugrad- nju građevnog materijala ratom uništenog ili oštećenog stambenog objekta u kojem je prebivano do 1991. godine i za kojeg nije podnesen zahtjev za obnovu prema Zakonu o obnovi) koji se podnosi pri regionalnom uredu u Vukovaru. „Model E“ U Gradu je Otoku realizirano 40 projekata po Modelu E. „Model D“ Priča je o ovom modelu pokrenuta ranije u okviru izrade Prostornog plana Općine Otok. 21. prosinca 2009. godine od Ministarstva je regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva dobivena suglasnost za stambeno naselje „Petkovac“. Prijedlog je parcelacijskog elaborata napravljen u lipnju 2010. godine, dok je iduće godine, dakle, u veljači 2011. donesen Detaljni plan uređenja stambenog naselja Petkovac. Do sada je izdano više od 70 suglasnosti za stambeno zbrinjavanje darivanjem građevinskog zemljišta u državnom vlasništvu i osnovnog građevinskog materijala. U svibnju je 2012. godine Ministarstvo objavilo početak postupka javne nabave za izradu projektne dokumentacije i ishođenje potrebnih dozvola i potvrda za izgradnju infrastrukturnih objekata u naselju Petkovac. Potpisan je ugovor s ovlaštenim projektantima koji su projektirali izgradnju infrastrukture u naselju Petkovac. Istovremeno je raspisan i natječaj za parcelaciju radi stvaranja parcela za obiteljske kuće, prostore javnog sadržaja i infrastrukturne građevine. Nakon što se provede parcelacija, ishodit će se građevna dozvola za početak gradnje komunalne infrastrukture u naselju Petkovac. SREDNJA ŠKOLA „OTOK“ Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa dalo je pozitivno mišljenje u listopadu 2007. na Pismo namjere s Elaboratom o utemeljenju srednje škole u Otoku. Ovo ministarstvo podržava incijativu Grada Otoka za utemeljenjem Srednje škole kao i pokretanje propisanog postupka njezina ostvarivanja. U dokumentu kojeg je potpisao Želimir Janjić, tadašnji državni tajnik, navodi se da je inicijativa za utemeljenje srednje škole u Otoku realna i opravdana posljedica kontinuiteta i tradicije školstva na ovom području te jačanja postojećeg sustava društvenih djelatnosti u skladu sa županijskim perspektivama raz28 voja. Osnivanjem srednje škole u Otoku unaprijedile bi se obrazovne mogućnosti učenika, smanjili financijski izdaci te ublažio pritisak na srednje škole u susjednim gradovima. Vijećnici su Županijske skupštine 25. listopada 2007. donijeli Odluku o osnivanju Srednje škole „Otok“. Škola je upisana u sudski registar Trgovačkog suda u Osijeku, a potom je i dobila svoj matični broj u Državnom zavodu za statistiku gdje nosi oznaku djelatnost tehničkog i strukovnog srednjeg obrazovanja. Zemljište je za gradnju srednje škole kupio Grad Otok. Lokacija će buduće srednje škole biti uz športsko-rekreacijski centar u blizini nogometnog stadiona, a ulaz će biti iz ulice Eugena Kvaternika. Ministarstvo je znanosti odobrilo idejni projekt, ali i suglasnost na programskopedagoške osnove kojima su odobrena 32 razredna odjeljenja. Škola će biti višenamjenska, sa sljedećim programima: drvodjelski tehničar, poljoprivredni tehničar, građevinski tehničar, elektrotehničar, upravni referent, kuhar te program opće gimnazije. Pored objekta škole planira se i izgradnja trodijelne nastavno-športske dvorane koja će imati 500 sjedećih mjesta. 29 OTOČKI List Glasilo Grada Otoka Svibanj 2013. Posebno izdanje OTOČKI List Glasilo Grada Otoka ZEMLJIŠNA POLITIKA 2002. godine pristupilo se izradi prijedloga Programa raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem u Općini Otok koji je trebao zadovoljiti mnoge zahtjeve i potrebe različitih interesnih skupina. Također, u programu je bilo potrebno predvidjeti površine za povrat zemljišta oduzetoga za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine. Cilj je programa bio stavljanje u funkciju poljoprivrednih površina koju bi obiteljska poljoprivredna gospodarstva mogla kupiti, a istovremeno i zadržati radna mjesta Otočana i Komletinčana u sustavu PIK-a Vinkovci. Tako je održano desetak sastanka sa predstavnicima županije, Ministarstva poljoprivrede, Sindikata PIK-a Vinkovci, Općine Otok i poljoprivrednika. 20. svibnja 2003. Općinsko vijeće donosi Program raspolaganja zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske. Ukupna je površina poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države iznosila 1 851 ha 82 a 09 m2, površine određene za povrat imovine 557 ha 45 a 12 m2, površine određene za prodaju 825 ha 69 a 47 m2, površine određene za koncesiju 410 ha 19 a 52 m2, površine određene za nepoljoprivredne namjene 58ha 47 a 98 m2. Maksimalna površina koja se može prodati pojedinom OPG-u, fizičkoj ili pravnoj osobi koja se bavi ratarskom proizvodnjom iznosi 20 ha oranice. 7. studenog 2003. traži se pismeno očitovanje Ministarstva poljoprivrede o dostavljenom Programu raspolaganja poljoprivrednim zemljištem, odnosno o mogućim nedostacima, 8. siječnja 2008. ministar Čobanković i potpisuje tu suglasnost. Time program postaje odobren i mogu se započeti radnje potrebne za provedbu programa. Usklađuje se stanje s katastrom i gruntovnicom, rade potrebne parcelacije i ostale pripremne rad30 nje za objavu prvog natječaja za kupnju državnog poljoprivrednoga zemljišta. 11. rujna 2008. objavljuje se Natječaj za kupnju državnog poljoprivrednog zemljišta u Gradu Otoku. Natječaj je objavljen za 233,6358 ha, od toga u Otoku 82,8854 ha i u Komletincima 150,7504 ha. Na odluku je Gradskog vijeća Ministarstvo poljoprivrede dalo suglasnost i potpisani su ugovori s 18 OPG-a koji su kupili zemljište. 19. ožujka 2010. donesena je Odluka o raspisivanju javnog natječaja za prodaju poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu RH u Gradu Otoku i usvojen je prijedlog gradonačelnika da se imenuje povjerenstvo. Time je obuhvaćeno 319 ha, od toga 213 ha u Otoku i 106 ha u Komletincima. Određena je početna cijena za katastarske općine u iznosu 15.023,00 kn. Gradsko je vijeće donijelo Odluku o raspisivanju javnog natječaja za 321 ha poljoprivrednog zemljišta 19. svibnja 2010., a na natječaj je stiglo 47 ponuda. Ministarstvo je poljoprivrede dalo suglasnost i na drugi natječaj za prodaju poljoprivrednog zemljišta, nakon čega su sklopljeni ugovori o kupnji s 28 OPG-a za ukupno 321 ha. 2. studenog 2011. raspisan je Natječaj za zakup državnog poljoprivrednog zemljišta u Gradu Otoku. Natječajem je obuhvaćeno 652 ha. Gradsko je vijeće Grada Otoka donijelo Odluku o najpovoljnijoj ponudi za zakup na koju je Ministarstvo poljoprivrede dalo suglasnost. Potpisani su ugovori s 34 zakupoprimca na rok od 5 godina DUGOGODIŠNJI ZAKUP 2011. godine Ministarstvo poljoprivrede potpisalo je ugovor s PIKom Vinkovci o dugogodišnjem zakupu 382 ha na rok od 50 godina. POVRAT ZEMLJIŠTA Povrat je zemljišta oduzetog za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine u Gradu Otoku započeo 2009. godine i do kraja su 2012. godine riješena 74 predmeta te je vraćeno oko 450 ha zemljišta prijašnjim vlasnicima. Time je proces povrata zemljišta u kratko vrijeme doveden gotovo do samog kraja što predstavlja najbolje proveden proces povrata zemljišta u Vukovarsko – srijemskoj županiji. 31 OTOČKI List Glasilo Grada Otoka NEKAD I SAD Ožujak 2013. Godina XIII., broj: 52 OTOČKI List Glasilo Grada Otoka OTOK 32 33 OTOČKI List Glasilo Grada Otoka Svibanj 2013. Posebno izdanje SOCIJALNA SKRB U travnju je 2002. godine donesena Odluka o ostvarivanju prava na pomoć za podmirenje troškova stanovanja i drugih prava u sustavu socijalne skrbi. Ranijim je zakonom općina bila dužna osigurati 5% iz proračuna za zadovoljavanje potreba građana u socijalnoj skrbi. Izmjenama je i dopunama zakona brisano tih 5% pa to pravo pripada svim osobama koje aktom općine ispunjavaju uvjete. Pomoć se odnosi na najamninu, komunalnu naknadu, struju, vodu, odvoz komunalnog otpada i dimnjačarske usluge. Općina je Otok iz svog proračuna osigurala sredstva za pomoć socijalno najugroženijim obiteljima na području Općine Otok. U tu skupinu ulaze osobe koje primaju pomoć za uzdržavanje iz Centra za socijalnu skrb, branitelji koji su nezaposleni, umirovljenici čije mirovine ne prelaze visinu dostatnu za uzdržavanje, nezaposlene osobe bez prihoda, invalidne i hendikepirane osobe te stare i nemoćne osobe. U taj su program uvrštene starije i nemoćne osobe, tj. osobe treće životne dobi kojima nije najpotrebnija novčana pomoć, već pomoć i njega u kući. VRSTE POMOĆI: pomoć za podmirenje troškova stanovanja (najamnina, komunalna naknada, električna energija, voda , dimnjačarske usluge te usluge odvoza komunalnog otpada), - jednokratne novčane pomoći koje se mogu dodijeliti socijalno ugroženim obiteljima ili osobama u slučaju kada nisu u mogućnosti djelomično ili u cijelosti zadovoljiti osnovne životne potrebe. Jednokratne se novčane pomoći dodjeljuju najčešće u slučaju rođenja djeteta, bolesti ili smrti člana obitelji te u slučaju elementarnih nepogoda i drugih posebnih nevolja. PREGLED IZDVAJANJA ZA SOCIJALNU SKRB: OTOČKI List Glasilo Grada Otoka PROVOĐENJE PROGRAMA MINISTARSTVA SOCIJALNE POLITIKE I MLADIH “DNEVNI BORAVAK I POMOĆ U KUĆI STARIJIM OSOBAMA“ Grad Otok među prvima je u Hrvatskoj još 2004. godine počeo s provođenjem programa „Dnevni boravak i pomoć u kući starijim osobama“ tadašnjeg Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti. Program je podrazumijevao pomoć u kući starijim osobama, a 2008. godine usluge su proširene prilagođavanjem i opremanjem stare kinodvorane u Otoku, na usluge Dnevnog boravka. Ministarstvo je socijalne politike i mladih preuzelo provođenje i financiranje programa u istom obliku od 2012. godine, a Grad Otok nastavio je sufinancirati provođenje programa. Usluge su namijenjene svim starijim osobama koje žele zadovoljiti svoje potrebe za druženjem, aktivnim provođenjem slobodnog vremena i prevladavanjem usamljenosti. Prednost koju nudi program jest pružanje mogućnosti da ljudi treće životne dobi ostanu u svojim domovima što je moguće duže i da im se u tome pomogne kroz usluge međugeneracijske solidarnosti. Među korisnicima se stvara osjećaj zadovoljstva i sigurnosti, smanjuje se osjećaj nemoći i napuštenosti. Kroz program se senzibilizira lokalna zajednica za potrebe starijih osoba, potiče dobrosusjedska pomoć i solidarnost među generacijama u smislu približavanja mlađe generacije starijim sugrađanima uz prijenos znanja i iskustva starijih na mlađe. U prostoru se Dnevnog boravka organiziraju različite radno-okupacijske i druge aktivnosti koje omogućavaju aktivno provođenje slobodnog vremena i potiču socijalno uključivanje starijih. Svakodnevno se okupljaju stariji građani gdje se zajednički druže uz tople napitke, dnevni tisak, TV program ili društvene igre. Svim je zainteresiranima omogućeno mjerenje krvnog tlaka i razine šećera u krvi. Korisnicima koji u svojim domovima nemaju osigurane uvjete omogućeno je i održavanje osobne higijene u kupaonici te pranja i sušenja rublja. Korisnici su usluga osobe starije od 65 godina, osobito one koje žive u samačkim kućanstvima i one kojima članovi obitelji ne mogu osigurati potrebnu skrb, osobe teškog socijalnog i materijalnog stanja, osobe narušenog zdravlja i smanjenih funkcionalnih sposobnosti. Korisnicima gerontodomaćice i pomoćni radnici pružaju pomoć u svakodnevnim životnim aktivnostima, a samim tim stvaraju uvjete za dostojanstveno, kvalitetno i sigurno življenje u vlastitom domu. Usluge se pružaju na području organiziranja dostave namirnica i pripreme obroka, održavanja čistoće stambenog prostora i održavanja okućnice, pomoć pri administrativnim poslovima, brige o osobnoj higijeni i psiho-socijalna podrška kroz razgovore i druženja radi prevladavanja samačke usamljenosti. U Otoku i Komletincima uslugama “Pomoć u kući” obuhvaćeno je 225 korisnika, a na pružanju usluga zaposleno je 15 osoba, većinom iz skupine dugotrajno nezaposlenih i teže zapošljivih skupina što daje dodatnu vrijednost ovom programu. POLICIJSKA POSTAJA OTOK Policijska postaja Otok pokriva područje Grada Otoka, Općinu Privlaka i Općinu Nijemci s mjestima Nijemci, Donje Novo Selo, Podgrađe, Apševci, Lipovac, Đeletovci, Banovci i Vinkovački Banovci. Policijska postaja na području svoje teritori- 34 jalne nadležnosti obavlja poslove temeljne, granične, kriminalističke policije, a poslove prometne policije obavlja Postaja prometne policije Vinkovci. Upravni poslovi (prijave promjene prebivališta i boravišta, izdavanje osobnih iskaznica, putovnica, prometnih i vozačkih doz- vola, rješavanje statusnih pitanja stranaca, državljanstva i dr.) za građane i pravne osobe iz navedenih mjesta koja teritorijalno pripadaju ovoj policijskoj postaji obavljaju se u Otoku od listopada 2008.1 1 www.mup.hr 35 OTOČKI List Glasilo Grada Otoka Svibanj 2013. JAVNI RADOVI Program javnih radova financira Hrvatski zavod za zapošljavanje zajedno s Gradom Otokom. Izvode se uglavnom u komunalnim djelatnostima, kao što je održavanje javnih površina, rekonstrukcija pješačkih staza, čišćenje kanalske mreže i ostalo. JAVNI RADOVI 1999. 32 su razvojačena hrvatska branitelja četiri mjeseca radila na čišćenju kanalske mreže, uređenju Virova, izgradnji spomen-parka, uređenju javnih površina, uređenju okoliša vodocrpilišta, uređenju groblja te na dovršenju mrtvačnice. JAVNI RADOVI 2001. Trajali su od 8. listopada do 7. prosinca 2001., a sudjelovalo je 25 osoba. Posebno izdanje Glasilo Grada Otoka GRAD OTOK OTVARANJEM BROJNIH ISPOSTAVA POSTAO I ADMINISTRATIVNO SREDIŠTE Otok je dobivanjem statusa grada 2006. godine postao i administrativno središte jer je tim statusom bila ostvarena mogućnost otvaranja brojnih ispostava koje su olakšale život građanima Otoka, Komletinaca i okolnih mjesta. Tako je Uredbom o izmjenama i dopuni Uredbe o unutarnjem ustrojstvu Ureda državne uprave u županijama od 3. rujna 2007. godine unutar Ureda državne uprave u Vukovarsko-srijemskoj županiji za područje Grada Otoka, Općine o prostornom uređenju i gradnji poslovi izdavanja lokacijskih i građevinskih dozvola prelaze u nadležnost županija i velikih gradova. Krajem 2009. godine Zakonom o osnivanju Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju poslovi plaćanja novčanih poticaja i naknada u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju prelaze u nadležnost Agencije. Grad Otok preuredio je prostor u kojem su smješteni uredi i prepustio na korištenje bez naknade. Privlaka i Općine Nijemci ustrojena Ispostava Otok sa sjedištem u Otoku u ulici Vladimira Nazora 1/I. U toj su Ispostavi predviđeni samostalni izvršitelji iz raznih upravnih područja: društvene djelatnosti, poljoprivrede, obrta, imovinsko-pravnih poslova, opće uprave-matičarstva te prostornog uređenja i graditeljstva. Od 1. siječnja 2008. godine Zakonom Prostor trenutno dijele s Upravnim odjelom za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša Vukovarsko-srijemske županije i s Poljoprivredno-savjetodavnom službom. U sastavu Ispostave funkcioniraju i dva matična ureda- Matični ured Otok i Matični ured Nijemci u Nijemcima. Ispostava obavlja raznolike poslove: skrb o hrvatskim braniteljima i njihovim obiteljima, JAVNI RADOVI 2003. Trajali su od 2. lipnja do 31. kolovoza 2003. i sudjelovalo je 16 osoba. JAVNI RADOVI 2010. Trajali su od 26. travnja do 25. listopada 2010. i sudjelovalo je 25 osoba. JAVNI RADOVI 2011. Započeli su 19. travnja 2011. i sudjelovalo je oko 50 osoba. JAVNI RADOVI 2012. Započeli su 15. travnja 2011. i sudjelovala je 31 osoba. 36 OTOČKI List prava stradalnika II. svjetskog rata i poraća, civilnih i mirnodopskih žrtava, poslove davanja odobrenja za pružanja humanitarne pomoći, odobravanje besplatne pravne pomoći, izdavanja radnih knjižica, izdaje potvrde o činjenici života, potvrde o uzdržavanju, priznanja prava na zdravstvenu zaštitu osobama koje to pravo ne mogu ostvariti po drugim osnovama, obavlja poslove vezane za obrt, povrat oduzete imovine, izvlaštenja, prenamjene poljoprivrednog zemljišta, izdavanja znaka pristupačnosti, vođenje raznih upisnika, matičarske poslove (rodni, vjenčani, smrtni listovi, domovnice) i brojne druge poslove. U prosjeku se godišnje zaprimi oko 7000 predmeta (upravnih i neupravnih), a postotak je rješavanja visokih 99%. Svi su djelatnici izuzetno stručni i savjesni što potvrđuju i rezultati rada. Grad Otok je krajem 2006. završio uređenje prostora za urede Ispostave Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i Ispostavu Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Na Dan grada 13. srpnja 2007. otvorena je Ispostava Hrvatskog zavoda za mirovinskog osiguranje. Ispostavu je otvorio vukovarsko-srijemski župan Božo Galić. 4. veljače 2008. godine u Otoku je otvorena i Ispostava Zavoda za zdravstveno osiguranje. Otvaranjem Ispostave HZZO-a i prije otvorene Ispostave HZMO-a građanima Otoka i okolnih mjesta omogućeno dobivanje odgovarajućih usluga. Ispostava Hrvatskog zavoda za zapošljavanje otvorena je 1. lipnja 2011. pa su time nezaposlenim građanima dodatno smanjeni troškovi jer su sve morali obavljati u Vinkovcima. U Otoku se mogu vršiti redovne mjesečne prijave, individualna savjetovanja i grupna informiranja. 37 OTOČKI List Glasilo Grada Otoka Svibanj 2013. Posebno izdanje KULTURA manifestacije u realizaciji programa Otočkog proljeća sudjeluju Kulturno-umjetničko društvo „Josip Lovretić“ iz Otoka i Kulturnoumjetničko društvo „Filipovčice“ iz Komletinaca, većina udruga, klubova, društava, zajednica i ustanova koje djeluju na području grada. Na Glasilo Grada Otoka KONJIČKA MANIFESTACIJA „ZLATNE GRIVE“ OTOČKO PROLJEĆE Kulturni je život Grada Otoka ponajviše obogaćen Otočkim proljećem, kulturnom, gospodarskom i športskom manifestacijom koja se od 1993. godine tradicionalno održava u svibnju i lipnju s bogatim i sadržajnim programom. Uz organizacijski odbor OTOČKI List takav se način još više afirmiraju i potiču na rad. Manifestacija ima cilj očuvanje i razvijanje šokačke i slavonske kulturne baštine. Ove će se godine održati XXI. po redu Otočko proljeće s brojnim i već prepoznatljivim manifestacijama: Na pašnjaku je Čistine izgrađen improvizirani prostor za konjički šport koji je uredila Konjogojska udruga „Otok“, a gdje se u sklopu programa Otočkog proljeća tradicionalno održava konjička manifestacija pod nazivom „Zlatne grive“. U sklopu se manifestacije organizira izložba konja članova Konjogojske udruge „Otok“, turnir u teklićkom jahanju, dresurnom jahanju, natjecanja u vožnji dvoprega i preskakanju prepona. Osobitu pozornost brojne publike pobuđuju tradicionalna natjecanja u potkovijadi i utovaru trupaca «vagačom». Svrha je manifestacije promocija konjogojstva, uzgoja i očuvanja pasmina, ali i promocija konjičkog športa. Manifestacija ima obrazovni i natjecateljski sadržaj. Manifestaciji treba dati veće značenje i izgraditi odgovarajuću športsko-rekreacijsku zonu koja će postati središte ukupne konjogojske aktivnosti i konjičkog športa šireg područja. KULENIJADA Otočani tradicionalno organiziraju Otočku kulenijadu čiji je specijalitet upravo kulen od domaćih pasmina svinja. Na kulenijadi se natječu DJEČJE OTOČKO PROLJEĆE Samostalna je to priredba koja se održava od 1994. godine, a na kojoj se rado predstavljaju djeca 38 osnovnoškolskog uzrasta. Mjesto se održavanja svake godine mijenja, jedanput je to osnovna škola u Otoku, drugi put škola u Komletincima. proizvođači u kakvoći kulena. Vrši se degustacija visoko ocijenjenih kulenova, dodjeljuju se priznanja i nagrade najboljim proizvođačima. Organizira se obilna večera tradicionalne slavonske kuhinje, slavonske rakije, osobito šljivovice, vina i ostalog pića, uz cjelovečernju pratnju slavonskih glazbenika. Cilj je promoviranje domaćeg slavonskog kulena, povezivanje proizvođača iz cijele Hrvatske, promoviranje mesa od crne slavonske pasmine svinja kao buduće ekološke hrane, reklamiranje kulena, prikaz običaja ovog kraja (narodne nošnje i sl.). Do sada je održano 12 uspješnih kulenijada. Prva se kulenijada održala 30. svibnja 2001. godine u organizaciji Udruge uzgajivača crne slavonske pasmine svinja čiji je predsjednik tada bio Zdravko Andabaka. 39 OTOČKI List Glasilo Grada Otoka Svibanj 2013. Godina XIII., broj: 52 OTOČKI List Glasilo Grada Otoka MOTORIJADA Inicijativa za pokretanje ove manifestacije pripada Moto-klubu „Gospodari vjetra“ Otok. Oni već 6 godina za redom uspješno organiziraju okupljanje bajkera u lipnju, a sve nakon tradicionalne vožnje ulicama Otoka i Komletinaca i prigodnih igara redovito završava najboljim moto-partijem sezone s najaktualnijim rock-bendovima hrvatske glazbene scene. U OTOKU MOBA To je mlada priredba koja se veže uz Otočko proljeće. Do sada je održana tri puta i svake godine broji sve više sudionika. Osnovni je moto priredbe prikaz radnoga ruha Slavonije i Baranje. Prijavljene se 40 kandidatkinje i kandidati natječu u trima kategorijama- cure, snaše i momci – baje. Prosudbeno povjerenstvo čine etnolozi koji procjenjuju cure, snaše i momke na temelju višestrukih kriterija. Za organizac- iju je te uspješne revijalne smotre slavonskoga radnog ruha zaslužna Udruga dramskih amatera „Josip Kosor“. 41 OTOČKI List Glasilo Grada Otoka Svibanj 2013. Posebno izdanje MIMOHOD KULTURNO-UMJETNIČKIH DRUŠTAVA Središnji je to i najsvečaniji događaj svakog Otočkog proljeća koji okuplja veliki broj kulturno-umjetničkih društava iz svih dijelova Hrvatske, ali i susjednih država BiH i Srbije. Povorka se mimohoda svake godine kreće od Poljoprivredne zadruge u Otoku prema Trgu kralja Tomislava. Uvijek ju prati i revija svatovskih zapreka te brojni jahači. Nakon mimohoda kulturno se umjetnička društva predstavljaju Otočanima i njihovim gostima bogatim programima karakterističnima za kraj iz kojeg dolaze. SMOTRA PROLJETNIH OBIČAJA Priredba je posvećena slavonskoj tradicijskoj baštini, izvornoj pjesmi 42 i zavičajnom govoru. Održana je prvi put 2008. godine u organizaci- ji Pjevačke skupine „Vezenke“ i Udruge „Hrvatska žena“ iz Otoka. Glasilo Grada Otoka JOSIP LOVRETIĆ svećenik, preteča hrvatske etnografije Stvaralaštvo se Josipa Lovretića može podvesti pod misao da ‘’sve što je u narodu iz naroda je. Smije se pobilježiti i ostaviti narodu na spomen’’. Rođen je 30.lipnja 1865. u Otoku. U Vinkovcima završava gimnaziju, a nakon završene bogoslovije u Đakovu za svećenika je zaređen 25. veljače 1888. Službovao je u Đakovu i Vrpolju, a najviše je vremena proveo kao župnik u Gradištu, od 1902. do 1920. Lovretić je bio vrlo aktivan kako u duhovnom, tako i u društvenom životu. Bio je crkvenu godinu vjernici oblačili u ruho određene boje. On je bio svjestan činjenice da su se narodne nošnje teško pronalazile pa im je nesebično pomagao nabavljajući im materijale i kreirajući modele i simbole. Lovretićev je književni opus vrlo osebujan. Najveći broj tekstova zauzima ljubavna tematika, dok se radnja smješta u slavonsko selo početkom 20. st. U pripovijetkama Dvije jetrve, Šarena jabuka, Na Antunovo vidljivi su osnovni elementi Lovretićeve poetike, npr. zavist, zabrana ženidbe, darivanje mlade, zaokupljen slavonskim seljakom kojega je proučavao kroz običaje, nošnju, navike, kuću i pjesmu. Uz bavljenje etnografijom, bavio se i bilježenjem narodnih priča i crtica koje upotpunjuje isječcima iz narodne poezije i običaja. U Gradištu u početku nije bio omiljen, no s vremenom su mu se počeli diviti. U vrijeme njegovog djelovanja liturgija se obavljala na latinskom jeziku , što je predstavljalo poteškoće u razumijevanju jer narod nije bio dovoljno obrazovan. Lovretić ih je uključio u bogoslužje tako što su se prema određenim pravilima kroz opis narodnog ruha, uloga narodnih pjesama i običaja i dr. Tu je opet vidljiva činjenica kako je Lovretić prvenstveno bio folklorist- etnograf koji sam stvara priče približavajući se tako slavonskom seljaku. Odmak od ljubavne fabule Lovretić čini pripovijetkom Uoči Biskupova dana u kojoj tematizira odnose seljaka u zadrugama. Iz Lovretićeve proze progovara duh protorealizma i realizma, no te zakonitosti ne ostvaruje do kraja jer želi djelovati prosvjetiteljski i tendenciozno ugledajući se na slavonsku književnu baštinu. Pripovijetka Marica objavljena je Smotra se običaja proljetne ophodnje održava u Komletincima već tri godine za redom, a uvrštena je u nematerijalnu kulturnu baštinu RH 16. rujna 2011. Kulturna je to manifestacija koja okuplja KUD-ove koji u svom izvedbenom programu njeguju proljetne običaje. Organizator je priredbe KUD „Filipovčice“, a suorganizator Udruga žena „Gagulanke“. PJESMA I RIJEČ ZAVIČAJNA OTOČKI List 1887., u isto vrijeme kada izlaze i najpoznatija djela Ante Kovačića pa se Marica po nekim stilskim i tematskim osobinama može vezati uz Kovačićevu poetiku. Lovretić opisuje odnos sela i grada. Pisao je i prigodnice rimovanim desetercem u kojima opjevava događaje vezane uz zajednicu ili pojedince. 1896. napisao je i tiskao zbirku Pjesmice za igru u kolu koja sadrži 6954 stihova. Najveću riznicu pisanoga blaga pronalazimo u Lovretićevom etnografskom radu. Predstavnik je svakako monografija Otok koja služi kao nezaobilazna građa za rekonstrukciju jezičnih i etnografskih osobina hrvatskog stanovništva u Slavoniji u 19. st. On donosi i podatke o pravnim, društveno-političkim i folklornim osobitostima i u selima Privlaka i Komletinci te selima vinkovačkog, županjskog i vukovarskog kraja. Lovretić običaje dijeli vrlo slikovito. To su običaji kod jela i posla, običaji prela i posila, pravni običaji u zadrugama, običaji u druženju, običaji za poklade, Božić, Uskrs, Badnjak, Cvjetnicu… Ostala njegova poznatija i važnija djela su Narodna nošnja u Privlaci i Otoku kod Vinkovaca(1886.), Kraljičari i kraljice (1869.), Svatovski običaji u Otoku(1897.), Milo za drago(1897.), Na raspuću (1897.), Čikini ulari(1897.), Seoski čobanin (1897.), Orubljica (1897.), Filipovčica(1897.), Na Dunavu (1897.),… Općina Otok je prigodom obilježavanja 140. obljetnice rođenja Josipa Lovretića obnovila njegov grob u Čardaku u BiH. Sve je radove izvela otočka klesarska tvrtka, a cjelokupan je iznos financirala Općina Otok. 43 OTOČKI List Glasilo Grada Otoka Svibanj 2013. Posebno izdanje Josip Kosor Pjesnik, romanopisac, dramatičar, autor mnogih pripovijesti, putopisa, feljtona. Najpoznatija Kosorova drama „Požar strasti“ prikazuje sukob između dobra i zla, a u središtu su zbivanja ljudi sa sela i njihova instinktivna ljubav za zemlju. Iako su mu neki radovi locirani u drugim područjima (Dalmacija, Bosna) i sredinama (Zagreb, Beograd, Pariz, London, Moskva), Josip Kosor prvenstveno je osebujni slikar Slavonije svog vremena. Dva glavna Kosorova djela, drama Požar strasti i roman Rasap obrađuju aktualnu slavonsku šokačku problematiku s društvenog i psihološkog stajališta, u okvirima procesa raspadanja seljačkih zadruga u Slavoniji. Plodni je i raznovrsni Josip Kosor u svom opsežnom književnom opusu fiksirao niz problema i pojava iz do- tad neuobičajenog aspekta. Njegova se psihološko-naturalistička metoda u opisima seljačkog života, strast i nagon kao bitni pokretači ljudskih sudbina te niz drugih elemenata njegova stvaralačkog postupka očitovala u hrvatskoj književnosti početkom ovog stoljeća buntovno, smiono, inovatorski. Rođen je prije 120 godina u Trbounju kod Drniša 1879. Josip Kosor je došao u Slavoniju kao četverogodišnje dijete i živio u njoj do svoje osamnaeste godine. Bio je općinski pisar u Otoku i ovrhovoditelj u Privlaci, da bi poslije postao svjetski putnik (Austrija, Njemačka, Francuska, Engleska, Švicarska, Skandinavija, Rusija, Čile). Boravak u Slavoniji bio je od presudnog značenja za Kosora. Umro je u dubokoj starosti u Dubrovniku 1961., a povodom 10. obljetnice smrti otkriveno mu je u Otoku poprsje koje je izradio Vanja Radauš. Znanstveni kolokvij o Josipu Lovretiću Neizmjeran je prinos svećenika i zapisivača narodnoga života Josipa Lovretića hrvatskoj etnologiji, a upravo se o njemu govorilo na znanstvenom kolokviju upriličenom u sklopu 10. pjesničkih susreta Dre- novci u Otoku 7. studenog 1998. godine. Po se njegovu znakovitom i opsežnom monografskom djelu Otok smatra pretečom hrvatske etnologije. U povodu 50. obljetnice Lovretićeve smrti, objavljeni prilozi sa znanstvenog kolokvija prilog su njegovom velikom djelu. Prilozi su u nakladi Hrašća iz Drenovaca tiskani u 300 primjeraka, a urednici su Helena Sablić – Tomić i Goran Pavlović. Večeri Josipa Lovretića Okupljaju velik broj kulturnih djelatnika Otoka i Komletinaca, goste iz Vinkovaca i ljubitelje pisane riječi slavonske kulturne baštine, zaljubljenike u tradicijsku kulturu, čuvare običaja i izvorne 44 pjesme, kazivače, pučke pjesnike i pripovjedače. Središnja je tema svakako svećenik Josip Lovretić, čovjek koji je nikao iz šokačkog miljea i koji je strpljivo i s puno ljubavi prikupljao etno-građu na temelju koje je nastala monografija Otok, djelo koje se smatra biserom hrvatske etnografije i na koje su Otočani iznimno ponosni. OTOČKI List Glasilo Grada Otoka Znanstveni kolokvij „Josip Kosor“ Znanstveni je kolokvij posvećen Josipu Kosoru održan 6. listopada 2002. Kolokvij su zajednički upriličili Općina Otok i Organizacijski odbor Pjesničkih susreta Drenovci. Moderator je kolokvija bio akademik Dubravko Jelčić. Svoje su znanstvene uratke predstavili dr. sc. Branka Brlenić Vujić iz Osijeka „Kosorova Rotonda“, dr. sc. Katica Čorkalo „Udio Dubravka Jelčića u proučavanju i promicanju Kosorova djela“, mr. sc. Ivica Matičević „Pristup biblijskom predlošku Kosorovoj drami Pomirenje“, dr. sc. Antun Pavešković „Smiljka vječna“, „Mit legenda drama“ mr. sc. Ana Lederer , „Caffe du Dome“ dr. sc. Julijana Matanović, „Glavne karakteristike Kosarove proze“, Igor Mrduljaš „Kosor u novijem hrvatskom glumištu“, dr. sc. Cvjetko Milanja „Kosorova lirika“, dr. sc. Stanislav Marjanović „Prohaska i Kosor“, Miro Međimurec „Praizvedba Kosorove drame Maske na paragrafija“, dr. sc. Anica Bilić „Modernost dviju Kosorovih novelističkih zbirki Optužba i Crni glasovi“. U povodu 50. obljetnice smrti Josipa Kosora ( 1961.-2011.), u sklopu Dana Ivana i Josipa Kozarca, u Otoku je u petak 14. listopada 2011. održan Znanstveni skup „Život i djelo Josipa Kosora“ , večer poezije i pjesme „Milovo sam garave i plave“ te dodjela nagrada. Sve je započelo u središtu grada podno spomenika Josipu Kosoru gdje su se okupili znanstvenici koje je dočekao gradonačelnik Josip Šarić sa svojim suradnicima. Znanstveni se skup „Život i djelo Josipa Kosora“ održao u otočkoj šumariji. Na tom se znanstvenom skupu okupilo nekoliko znanstvenika s područja književnosti koji se u svom radu bave i istraživanjem lika i djela Josipa Kosora, književnika koji je jedan dio svog života proveo u Otoku. Bili su to Anica Bilić, Branka Brlenić Vujić, Marica Grigić, Miroslav S. Mađer, Ivica Matičević, Antun Pavešković i Vesna Vlašić. Moderator je i voditelj bio akademik Dubravko Jelčić. Na tom se znanstvenom skupu moglo čuti dosta zanimljivih pojedinosti o kojima građani Otoka i ne znaju baš previše. Naime, Josip Kosor u Otok se iz Dalmacije doselio u četvrtoj godini života. U Otoku je proveo cijelu svoju mladost. U njegovim se književnim djelima ( Rotonda, Rasap, Požar strasti, U “Caffe du Dome”) često spominju poznati toponimi, ljudi koji su bili dio otočkog društvenog života, običaji i druge zanimljivosti vezane uz naš grad. Na kraju se znanstvenog skupa obratio i gradonačelnik Šarić koji je iskazao iznimno zadovoljstvo što se završna večer Dana Josipa i Ivana Kozarca održala upravo u Otoku, gradu s kojim su povezana dva velika književna imena, ime Josipa Kosora i Josipa Lovretića. Program se te završne večeri nastavio u Restoranu „Otok“ gdje je upriličena dodjela nagrada te večer poezije i pjesme. Sve se odvijalo u organizaciji Društva hrvatskih književnika, vinkovačke Naklade „Privlačica“ i Grada Otoka. Sve je Otočane i goste pozdravio Božidar Petrač, predsjednik Društva hrvatskih književnika koji je poručio kako bi ta književna večer u svakoga trebala usaditi nešto čega se treba sjećati cijeloga života. U umjetničkom je dijelu programa sudjelovao Branimir Bošnjak, Ružica Cindori, Pajo Kanižaj, Miroslav S. Mađer, Vojislav Sekelj, Tomislav Žigmanov te TS „Šumari“. Na kraju su dodijeljene i nagrade „Dani Josipa i Ivana Kozarca“. Šima Dominković je Povelju uspješnosti dodijelio Franji Nagulovu za Knjigu izlaska. Knjigom je godine proglašena „Poetika buke“ Gorana Rema. Nagrada za životno djelo ove je godine pripala akademiku Stjepanu Damjanoviću, hrvatskom jezikoslovcu, redovnom profesoru na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Stjepan Damjanović u Matici je hrvatskoj od 1999. do 2002. godine obnašao dužnost glavnog tajnika, a kasnije je imenovan i potpredsjednikom. Osim toga, u MH objavio je i niz svojih knjiga (Slovo iskona, Jazik otačaski, Mali staroslavensko-hrvatski rječnik, Jezik hrvatskih glagoljaša), a pokrenuo je i biblioteku Inozemni kroatisti. Završna je večer 17. dana Josipa i Ivana Kozarca pokazala kako se vrijednost života i rada Josipa Kosora ne zatire, već naprotiv, njegova se djela tek trebaju istražiti. 45 OTOČKI List Glasilo Grada Otoka Svibanj 2013. Godina XIII., broj: 52 OTOČKI List Glasilo Grada Otoka Imenovanje Trga Emerika Gašića U Komletincima je u 14. prosinca 2002. godine u organizaciji Općine Otok i komletinačke župe održana dvostruka svečanost: predstavljanje knjige „Povijest župe i mjesta Komletinci“, svećenika i biskupijskog povjesničara Emerika Gašića i proglašenje Trga Emerika Gašića u središtu sela. Inicijativu je svojedobno pokrenuo Mirko Šimić, bivši vijećnik Općinskog vijeća iz Komletinaca. Emerik Gašić značajna je osoba i kao svećenik i kao povjesničar koji je tragično stradao u župnom dvoru u Komletincima pod još uvijek nedovoljno poznatim okolnostima. Tiskanjem je knjige i imenovanjem Trga odano priznanje čovjeku koji je znamenit i ispravljena je povijesna nepravda. Knjigu je priredio Vinko Juzbašić iz Bošnjaka zajedno sa suradnicima iz Otoka i Komletinaca, a prostor između ulice Matije Gupca i Braće Radića te Crkve Bezgrešnog začeća BDM u Komletincima imenovan je Trgom Emerika Gašića. Emerik Gašić bio je svećenik Đakovačke i Srijemske biskupije, povjesničar, publicist, kulturni i javni radnik, komletinački sin i župnik. Rođen je 1904. godine u Komletincima, a nasilno je ubijen u župnoj kući 18. svibnja 1947. godine. Bavio se istraživanjima u cijeloj biskupiji, napisao je sedam znanstvenih i istraživačkih djela i 50 članaka. POZNATA OTOČKA SUVARA Suvara je bila i ostala izvor radosti dara plodne slavonske ravni, simbol hrane, mjesto okupljanja, susreta, lijepe riječi, udivljenja, čašćenja, odjek šokačkog ponosa. Obnovljena će suvara ostati svratište znatiželjnika, istraživanja graditeljskih stručnjaka, zaljubljenika mlinskog kamenja okovanog mirom i ljubavlju prema običnim, ali uzvišenim stoljećima postojanja otočkih suvara. U Otoku je nekad postojala Galovićeva suvara, Pavlovićeva, Đurkinova, Sokalićeva, Matanova, Franjko- 46 va, Marinkova i jedina sačuvana Tomašević ili Klarina suvara. Cjelovitost kulturnog izričaja i dodatne vrijednosti suvare upotpunjava susjedna stara kuća i okućnica narodnog graditeljstva sa svim potrebnim sadržajnim prostorima, a Otok je to sve uvrstio u svoj plan očuvanja kulturne baštine. Krajnji je cilj njegovanje i očuvanje narodnoga graditeljstva, prostornih obilježja grada, prirodne baštine, kao i svega vezanog za narodni život, običaje i njegovo stvaralaštvo. Dvorište susjedne kuće je popločeno starom cig- lom koje spaja prostor između stambenih i gospodarskih zgrada. To je prostor koji već sada ima svoju iznimnu kulturnu i turističku vrijednost. Već su sada u suvadžijskom stanu stari predmeti ispunili prostor suvare i vratili nas u daleku prošlost. Nadamo se da će isto tako stari predmeti uresiti i prostorije ove tradicijske kuće, gospodarske zgrade i okućnice. Suvara se nalazi u grbu i zastavi Grada Otoka, u znaku brojnih udruga, klubova, društava i zajednica. Veliki je zidni katolički kalendar za 2005. na temu obnovljene otočke suvare darovan svakoj otočkoj i komletinačkoj kući u godini svečanog otvorenja suvare kao simbola zajedništva, zadružnog života mnogobrojnih obitelji pod istim krovom, podastrijevši zanimljivu seljačku priču. Suvara je otočki raritet i jedino se ovdje može doživjeti njezin rad i trenutke života i vremena u kojem je ona radila jer je jedina postojeća u Hrvatskoj i jedna od rijetkih sačuvanih u Europi. O otočkim su mlinovima-suvarama monografiju napisali Mirko Martinović i Josip Bašić 2000. godine. 47 OTOČKI List Glasilo Grada Otoka Svibanj 2013. Posebno izdanje rova. Virovi su omiljeno izletište Otočana, Vinkovčana, Bošnjačana, Županjčana. Oni su raj za sve ljubitelje bujne i lijepe netaknute prirode. Uz virovsku vodu obitavaju i autohtone vrste ptica kakve ornitolozi nalaze samo u predjelu tog neobičnog vodotoka. Slično je i s ribama kakvih ima samo u tom šumskom potoku. Od potoka se i rijeka Virovi razlikuju specifičnim hidrodinamičkim, geološkim, klimatskim, fizičko-kemijskim i biološkim osobinama. Većim dijelom godine Virovi imaju odlike močvare, što dokazuje močvarna vegetacija u priobalnom pojasu. Za vrijeme se velikih oborina u proljeće i u jesen vodostaj znatno podigne. 48 Tada Virovi uspostavljaju prirodnu vezu protočnu s rijekom Spačvom, a preko nje s Bosutom i Savom, ponašajući se kao sporotekuća rječica. Virovi skupljaju vodu iz šuma u području Bošnjaka i Otoka, dugi su 18,380 m, široki oko 60 m, dubina im je 2-7 m, no u biološki najinteresantnijim zonama Ralje i Živačine širina im iznosi i preko 100 m. Površina je 79 km2 koja gravitira vodotoku Spačva (slivna površina). Voda je u Virovima bistra u površinskom sloju, dok su dublji slojevi sivkastozeleni zbog otopljenih minerala i planktona i od jako izraženog procesa zarašćivanja tog staništa makrofitnom vegetacijom. Značajnu ulogu u vodostaju Virova imaju podzemne vode koje se kreću na dubini 1,75 - 2,75 m ispod površine zemljišta pa zato nikad ne presušuju. Dakle, od prirodnog je fenomena izvorišta - vira nastao i naziv Virovi. Središnji, površinski dio Virova je bez vegetacije, u priobalnom području nalaze se raznovrsne flotalne biljke u izdvojenim asocijacijama: lopoč (Nymphea alba), lokvanj (Nuphar luteum), mali lopoč (Nymphoides peltata), dvornik (Polygonium amphibium), vodena leća (Lemna minor), žabnjak ljutić (Hidrocharis morsus ranae) i rašac (Trapa natans). Čitave livade gradi vošćika ili drezga, krocanj, žabnjak i mnoštvo zelenih končastih algi. Dno je Virova pokriveno muljem koji omogućuje život raznim ličinkama, prije svega mnogobrojnih kukaca. Miran vodeni tok omogućuje i planktonski način života. Trska, rogoz, šaš i šašina najbujnije su razvijeni u “oazi” Živačine gdje se nalazi šumska krčevina kružnog izgleda s površinom oko 3 km. Zbog obilja sunca i vlage trska ovdje premašuje visinu čovjeka pa u njoj nalaze sklonište brojne životinje. Zahvaljujući bujnoj vegetaciji u vodi Virova nalaze se raznovrsni kukci koji služe kao hrana brojnim ribama i drugim životinjama. Ovdje žive ribe nizinskih voda: šaran, linjak, štuka, som, karas, sunčani karas, bjelica, grgeč - bandar - bulješ - okan ili ostriž, deverika, žutooka, keder i čikov. Cijelo područje Spačvanskog bazena - predstavlja i području važnom za ptice EU (tzv. SPA područje), odnosno potencijalno područje EU ekološke mreže „NATURA 2000“. Oko poplavnih se šuma hrasta lužnjaka nalazilo vrlo malo pašnjačkih površina koje i danas predstavljaju vrijedna hranilišta i odmorišta za ugrožene životinjske vrste, posebice ptice. Među pticama se ističu bijela roda, crna roda, bijela čaplja, crna liska, siva čaplja, divlja patka, orao ribič, golub grivnjaš te orao štekavac - veliki riblji orao koji je veoma prorijeđen i prijeti mu izumiranje. Od sisavaca u vodi živi vidra, a na pojilo dolazi lisica, divlja svinja, srna i jelen. Općenito možemo reći da su fauna i flora Virova slični onima u Kopačevu. U neposrednoj se blizini Virova nalazi upravljan Rezervat hrasta lužnjaka „Lože“. Zbog izvrsnih se genetskih svojstava žir s obala Virova, kao sjemenski materijal, šalje po cijeloj Europi te taj podatak dovoljno govori i o biološkoj vrijednosti ekosustava Virovi. Glasilo Grada Otoka LOŽE VIROVI Malo je poznato da je šuma hrasta lužnjaka jedinstvena u svijetu po svojoj površini upravo na području šumskog spačvanskog bazena kojemu pripada i područje Grada Otoka. Ova je šuma sastavni dio nacionalne ekološke mreže, a bogata je vodotocima Bosuta, Spačve, Brežnice, Virova, Lubnja i Studve. Virovi su zaštićeni krajolik Vukovarsko-srijemske županije koji obuhvaća rječicu Virovi i okolnu šumu hrasta lužnjaka na udaljenosti 100 m od obale. Preko 70% omeđeno je šumom hrasta lužnjaka. Virovi su prirodni fenomen. Zbog gotovo su netaknute prirode otočki Virovi i obala sačuvali svoj izvorni izgled za razliku od bošnjačkih Vje- OTOČKI List Lože su specijalni rezervat šumske vegetacije. Rezervat je pod zaštitom od 1975. godine, a predstavlja staru slavonsku hrastovu šumu sa stablima impozantnih dimenzija. U rezervatu nisu dozvoljene radnje koje bi mogle narušiti njegova svojstva (branje i uništavanje biljaka, uznemiravanje, hvatanje i ubijanje životinja, unošenje stranih vrsta, melioracijski zahvati, razni oblici privrednog i drugog korištenja i sl.). Rezervat je prvenstveno namijenjen znanstvenim istraživanjima te edukaciji učenika i studenata. U njemu je postavljena trajna ploha u okviru programa UNESCO-a - MAB (čovjek i biosfera). U rezervatu je takav režim zaštite potrebno provoditi do 200 godina starosti sastojina, a ako bude zadržao današnju vitalnost moguće je zaštitu i produžiti. U rezervatu je moguće vršiti sanitarnu sječu - uklanjanje sušaca, vjetroloma i vjetroizvala. OBIČAJ FILIPOVČICE nematerijalna kulturna baština RH Ministarstvo je kulture na temelju članka 12. stavka 1. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (“Narodne novine”, broj 69/99, 151/03, 157/03, Ispravak 87/09, 88/10, 61/11) i članka 20. stavka 1. Pravilnika o obliku, sadržaju i načinu vođenja Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske (“Narodne novine”, broj 89/11) donijelo rješenje kojim se utvrđuje da Proljetni godišnji ophod Filipovčice iz Komletinaca ima svojstvo nematerijalnog kulturnog dobra u smislu članka 9. stavka 1. alineja 2. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. Za sve je propisan i niz mjera zaštite kao što je osiguravanje dostupnosti dobra javnosti, promoviranje kulturnog dobra održavanjem stručnih skupova, smotri folklora, festivala i sl. putem elektroničkih medija, itd., educiranje stručnog kadra za prenošenje znanja i vještina putem seminara, radionica, formalnog i neformalnog obrazovanja, itd. Proljetni se godišnji ophod Filipovčice iz Komletinaca odvija na blagdan svetog Filipa i Jakova 1. svibnja. Prema kazivanjima su starijih kazivača u ophodu do kraja pedesetih godina 20. stoljeća sudjelovale mlade djevojke iz mjesta, a otada tradiciju ophoda godišnje i po potrebi oživljava mjesno kulturno-umjetničko društvo. Iako prilagođeno sceni i različitim priredbama, i dalje su sudionice mlade djevojke iz Komletinaca koje prikazuju ophod prema tradiciji, bose, odjevene u bjelinu narodnog ruha s povezanim dugačkim vrpcama od vrata na dolje (u bojama crvenbijeli-plavi koje simboliziraju hrvatsku pripadnost) i s prolistalim grabovim granama u rukama koje su im priredili njihovi mladići (momci) ili očevi. U ophodu, ma scenskom nastupu prate ih i momci, a u novije vrijeme i tamburaši. Običaj Filipovčica oživljen je 1. svibnja 2000. godine u Ivankovu te u Đeletovcima, Bapskoj i Iloku među Slovacima, gdje je i najduže zadržan kao utjecaj zapadnoeuropske kulture na tim prostorima. Spomenute se običajne pojavnosti na 1. svibnja povezane s godišnjim buđenjem prirode mogu dovesti u vezu, dok je komletinačka praksa jedinstvena i zapamćena jedino u tom šokačkom mjestu. Kulturno-umjetničko društvo “Filipovčice” iz Komletinaca jedini su nositelji ophoda. U sadašnje se vrijeme ophod Filipovčica među sudionicima doživljava kao zahvala slavonskoj šumi koja se svake godine iznova zazeleni i svojom ljepotom nadahnjuje ljude. Povjerenstvo za nematerijalnu kulturnu baštinu Ministarstva kulture na sjednici 16. rujna 2011. godine ocijenilo je da Proljetni godišnji ophod Filipovčice iz Komletinaca ima svojstvo nematerijalnog kulturnog dobra kako to definira Zakon o zaštiti i očuvanju kulturne baštine u članku 9. stavak 1. alineja 2. Na osnovi predočene dokumentacije i iznesenih činjenica, a prema preporuci Povjerenstva za nematerijalnu kulturnu baštinu, Stručno povjerenstvo za utvrđivanje svojstva kulturnog dobra na sjednici održanoj 19. listopada 2011. godine utvrdilo je da proljetni godišnji ophod Filipovčice iz Komletinaca ima svojstvo kulturnog dobra. 49 OTOČKI List Glasilo Grada Otoka Ožujak 2013. Posebno izdanje OTOČKI List Glasilo Grada Otoka ARHEOLOŠKO NALAZIŠTE „VIRGRAD“ Srednjovjekovno se gradište Virgrad nalazi između grada Otoka i naselja Bošnjaci, na granici k. o. Bošnjaci i k. o. Komletinci, 7 km sjeveroistočno od Bošnjaka, a 8 km jugozapadno od mjesta Otok. Gradište je na malom poluotoku na sjeverozapadnom dijelu obale bare Virovi gdje ga voda lučno zaobilazi, a sastoji se od središnjeg dijela – platoa u obliku kruga promjera 20 m, a uzdignutim 4 m iznad vodene površine. Sjeverozapadna strana platoa izravno graniči s barom Virovi, dok ju sa zapadne, južne i istočne strane okružuju dva duboka opkopa između kojih je formiran nasip i treći vanjski opkop koji je u cijelom južnom dijelu uništen gradnjom šumske ceste. Udaljenost je između prvog i drugog opkopa 25 m, a iza drugog se nalazi zaravan širine 35 m. Cijeli kompleks Virgrada zauzima površinu od oko 6000 m². Virgrad se u povijesnim izvorima spominje 1428. godine kao posjed Ivana Alšana. Nakon što je obitelj Alšani izumrla, njihove je posjede Alšan i Virgrad car Sigismund dodijelio zbog zasluga braći Talovcima. Virgradu je prema pop50 isu iz 1437. godine pod nazivom „Castrum seu castellum Weruar“ pripadalo 37 sela, a 1476. godine Talovci su prodali čitav posjed kaločkom nadbiskupu Gatri. To je posljednji pisani izvor u kojem se spominje Virgrad jer je to ujedno vrijeme prodiranja Turaka u Slavoniju. Zaštitnim su arheološkim, a potom i probnim istraživanjima vršenim na srednjovjekovnom gradištu Virgrad na rubu središnjeg platoa gradišta pronađeni tragovi drvenih palisada koji su slijedili izohipsu platoa i štitili cijeli sklop gradišta. Od arheoloških se nalaza izdvaja srednjovjekovna gruba i finija keramika različite profilacije i ukrasa – kombinacije urezanih paralelnih linija i valovnica, zatim pećnjaci – četvrtasti i okrugli te metalni predmeti – željezni vrhovi koplja, kovani čavli, željezna limena ploča, željezni okov od sanduka i željezna ostruga s prorezom za kotačić. Srednjovjekovno je gradište Virgrad, vjerojatno, nastalo po uzoru na ranija slavenska naselja koja su uglavnom smještena na barovitom tlu u blizini voda. U svom su tlocrtu kružnog oblika sa središnjim platoom, opkopima i nasipima. Arheološki nalazi i zemljane formacije u tlu s nalazišta Virgrad potvrđuju da je to nalazište iz srednjeg vijeka. Provjerom je dokumentacije i stanja na nalazištu utvrđeno kako se nalazište nalazi uz vodu i pod šumom te je ugroženo djelovanjem vegetacije i vode, a zbog turističko – rekreativne namjene tog prostora i mogućom gradnjom. Razmotrivši gore navedene činjenice, ovaj se lokalitet može vrednovati na temelju svojstava: izvornosti jer je riječ o primarnom obliku arheološkog lokaliteta; rijetkosti jer je svaki arheološki lokalitet ostatak jedinstvenih i neponovljivih životnih i kulturnog-povijesnih procesa; starosti jer je riječ o lokalitetu koji je trajao u razdoblju srednjeg vijeka. Arheološko nalazište Virgrad ima znanstveni, kulturni i odgojeno-obrazovni značaj jer dosadašnji arheološki nalazi govore u prilog postojanju znatnog arheološkog potencijala za buduće izučavanje i prezentaciju tog nalazišta u turističke svrhe. Arheološko nalazište Virgrad obuhvaća područje različitog stupnja potencijala za otkrivanje mogućih arheoloških nalaza. Ovisno o dosadašnjim spoznajama i prema procjeni konzervatora, prilikom eventualnih zahvata koji zahtijevaju zemljane gradove, uvjetovat će se arheološki postupak kojim će se tražiti prethodna sustavna i sondažna arheološka istraživanja ili samo arheološki nadzor nad zemljanim radovima. Ovisno o prisutnosti nalaza i značaju otkrivenog, u daljnjem postupku, mogu se odrediti i zaštitna arheološka istraživanja te zatražiti izmjena projekta u svrhu zaštite nalaza ili njegove moguće prezentacije. Arheološko je nalazište Virgrad zaštićeni spomenik kulture upisan u Registar nepokretnih spomenika kulture Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture u Osijeku pod registarskim brojem ROS-244 i ima svojstvo kulturnog dobra. Prostorne međe kulturnog dobra obuhvaćaju k. č. 2736 (zk. ul. 2 – 4672 m²), dio 2742 (zk. ul. 1. dio 42113 m²), dio 2747 (zk. ul. 1462, dio 102961 m²), sve k. o. Komletinci i k. č. dio 9939/2 (zk. ul. 4475; dio 25464 m²), 10218/1 (zk. ul. 2057; 9804 m²), sve k. o. Bošnjaci. 51 OTOČKI List Glasilo Grada Otoka Svibanj 2013. Posebno izdanje ZBIRKA KULTURNO-POVIJESNIH I ETNOGRAFSKIH PREDMETA JOSIPA BAŠIĆA Ministarstvo je kulture 2005. godine stavilo pod preventivnu zaštitu privatnu zbirku etnografskih i kulturno-povijesnih predmeta u Otoku, a 2006. godine doneseno je rješenje o utvrđivanju svojstva kulturnog dobra i registraciji zbirke. Zbirka se sastoji od raznorodnih uporabnih predmeta seoskog domaćinstva, odjevnih predmeta, alata iz područja poljoprivrede, šumarstva, zanatstva i obrtništva, sakralnih predmeta, kao i predmeta koji prezentiraju kulturnu povijest sela. Vlasnik zbirke Josip Bašić bavi se prikupljanjem starih predmeta od 1966. godine i prikupio je više od 700 predmeta koje želi darovati Gradu Otok, u baštinu budućim generacijama. GROBLJANSKA KAPELA U KOMLETINCIMA UVRŠTENA U LISTU PREVENTIVNO ZAŠTIĆENIH KULTURNIH DOBARA REPUBLIKE HRVATSKE Grobljanska kapela u Komletincima, koja se nalazi u k.o. Komletinci, na k.č.br. 1667 (zk. ul. br. 1349) stavljena je pod preventivnu zaštitu Rješenjem Ministarstva kulture, Konzervatorskog odjela u Vukovaru od 7. travnja 2009. Kapela se stavlja pod preventivnu zaštitu do donošenja rješenja o utvrđivanju svojstva kulturnog dobra sukladno članku 1232. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, a najduže do 7. travnja 2012. godine. Do donošenja navedenog rješenja određena je obveza upisa predmetnog kulturnog dobra u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske – Listu preventivno zaštićenih dobara. Kapela posvećena Blaženoj Djevici Mariji podignuta je 1858/59. godine na uzvisini mjesnog groblja i položajem dominira cijelim okolnim prostorom. Podignuta je sredstvima imućne obitelji Mateja Knolla iz Komletinaca. Nakon izgradnje kapelicu je obitelj predala župi uz uvjet da se svi njezini potomci sahranjuju u kripti ispod kapele. Trenutno kapela nije u funkciji. 52 To je jednobrodna građevina malih dimenzija s polukružnom apsidom i zvonikom ispred glavnog pročelja. Pročelja su vrlo skromne obrade s jedva prepoznatljivim obilježjima stila kasnog klasicizma. Kapela je ravnih zidnih ploha s visoko rastvorenim polukružnim prozorima na bočnim pročeljima iznad kojih su profilirani nadprozornici u žbuci. Ispod sjecišta nadprozornika nalaze se cvjetni ornamenti. Prozori su drveni i podjelom čine oblik križa. Zaštićeni su izvana metalnom rešetkom. Lezene, rađene u glatkoj žbuci, uokviruju prozore i raščlanjuju zidne plohe. Sokl s profilacijom obuhvaća cijelu građevinu. Ispod dvoslivnog krovišta s biber crijepom je profiliran krovni vijenac. Zvonik počiva na dva masivna kvadratna stupa, a završava tornjem s limenim pokrovom na čijem vrhu je jabuka s trolisnim križem. U pročelju zvonika nalazi se ploča od crvenog kamena s uklesanim nazivom crkve, imenom donatorske obitelji Knoll i godinom nastanka. Iznad ploče je zazidan ovulus. Kat zvonika rastvoren je sa svih strana polukružnim prozorima s profiliranim klupčicama i nadprozornicima te manjim ovulusom u pročelju. Prozori imaju drvene grilje. Polukružni je ulaz u kapelu s drvenim vratima, prekrivenim pravokutnim profilacijama. U unutrašnjosti kapele je bačvasti svod, glatki zidovi, rastvorenim prozorima u nišama, zatim pet grobnih ploča od crvenog kamena s urezanim godinama i imenima umrlih članova obitelji Knoll te dvije kamene škropionice kod ulaza. U podu od cementne glazure se nalaze tri kvadratne OTOČKI List Glasilo Grada Otoka ploče kripte s metalnim ručkama. Kapela je u zapuštenom stanju te je neophodna njezina obnova. Kapela ima prije svega ambijentalnu i povijesnu vrijednost, ali i lokalni značaj, jer predstavlja sakralnu arhitekturu iz 19. st. te kao takva ima svojstva kulturnog dobra. Sukladno članku 11987. stavak 143. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara na predmetno kulturno dobro primjenjuje se citirani Zakon, kao i drugi propisi koji se odnose na kulturna dobra te je točkom 5. dispozitiva rješenja određena obveza dostavljanja istog nadležnom katastru i sudu radi zabilježbe u zemljišnim knjigama. IZDAVAČKA DJELATNOST PROTEKLIH 20 GODINA Izdavačka je djelatnost u Otoku i Komletincima u posljednjih 20 godina bila iznimno bogata. Velik je broj izdanih djela potpomogao Grad Otok. NEOSVOJIVA LJEPOTA Autorica: Ljubica Rupčić Izdavač: Ceris, Vinkovci, 1995. U NARUČJU HRVATSKE Autor: Pavao Jelović Izdavač: Hrvatsko društvo političkih zatvorenika, Zagreb, 1995. OTOČKI LIST, glasilo Grada Otoka. Izdavač: Grad Otok. Prvi broj u prosincu 1999. do danas. Glavni urednici: Mirko Martinović , Željko Batarilović, Marijana Barnjak, Jelena Zovak. Format A-4, c/b i kolor; tiskara Pauk Cerna, tiskara IBL Osijek i Zebra Vinkovci, grafička obrada Design studio D Vinkovci. OTOČKO-SLAKOVAČKI MOSTOVI NA BOSUTU Autor: Ante KNEŽEVIĆ. Izdavač: Općina Otok i Općina Stari Jankovci, Vinkovci, 2000. OBIČAJNE PJESME KOMLETINACA Autor: Zdenka IVANKOVIĆ Izdavač: Matica hrvatske Vinkovci, 2003. STUDIJA OPĆINE OTOK ZA UTVRĐIVANJE STATUSA GRADA Autor: Ivan KARAULA Izdavač: Općina Otok, Otok, prosinac 2004. CRNA SLAVONSKA PASMINA SVINJA HRVATSKA IZVORNA PASMINA STO GODINA OTOČKOG VATROGASTVA 1896.-1996. POVIJEST ŽUPE I MJESTA Autor: Marija UREMOVIĆ Autor: Ante KNEŽEVIĆ. KOMLETINCI Izdavač: Vukovarsko-srijemska Izdavač: SN “Privlačica” d.o.o. Vinkovci, Vinkovci, 1996. JOSIP LOVRETIĆ PRILOZI SA ZNANSTVENOG KOLOKVIJA 1998. Urednici: Helena SABLIĆ-TOMIĆ, Goran PAVLOVIĆ Izdavač: Hrašće, Drenovci, 1999. Autor: Emerik GAŠIĆ. Priredio: Vinko Juzbašić Izdavač: Vlastita naklada, Bošnjaci, 2002. županija, Vukovar, 2004. NOGOMETNI KLUB OTOK 1923.-2003. - monografija Autor: Željko BATARILOVIĆ Izdavač: Nogometni klub Otok, Otok, listopad 2003. 53 OTOČKI List Glasilo Grada Otoka Svibanj 2013. Posebno izdanje OTOČKI List Glasilo Grada Otoka ZNAČAJNE OBLJETNICE PROSLAVA 80 GODINA OTOČKOG NOGOMETA 2003. GODINE Osamdeset je godina za jednu sredinu, društvo i klub veliki jubilej. Još je davne 1923. godine među prvim klubovima u vinkovačkom kraju osnovan prvi športski klub „Omladina“ u Otoku. Nakon niza promjena imena tijekom njegove bogate povijesti, a za što razloge sigurno imaju političke smjernice toga doba, klub dobiva u samostalnoj Hrvatskoj ime Otok te tako očituje svoju privrženost mjestu igrajući u raznim dijelovima Hrvatske promičući športski, ali i opći razvoj zajednice. Stvorena infrastruktura i izvrsni športski rezultati koji su ostvarivani proteklih 90 godina nisu slučajnost već rezultat ustrajnog i upornog rada, a posebno veseli što sve to ostaje kao 54 zalog mnogobojnoj djeci i mladima koji svakodnevno borave na tim športskim terenima. Proslava 80. godišnjice osnutka Nogometnog kluba u Otoku upriličena je 5. listopada 2003.. Tog je dana na nogometnom stadionu otkrivena spomen-ploča poginulim nogometašima u Domovinskome ratu, otvoreni su uređeni športskorekreacijski tereni (tenisko igralište, boćalište, novouređene svlačionice) i parkiralište ispred stadiona, a odigrana je i revijalna prvoligaška utakmica između NK „Otok“ i HNK „Hajduk“ Split. Posebnu je pozornost privuklo izdavanje monografije „80 godina nogometa u Otoku“ autora Željka Batarilovića i urednika Mirka Martinovića koja je svečano predstavljena toga dana. Za počasnog je predsjednika te proslave imenovan umirovljeni Juko Strinić, poznati društveni i športski djelatnik koji živi u Splitu, a nekad je djelovao na svim područjima društvenog života u Otoku. Generalni je pokrovitelj proslave bio Hrvatski nogometni savez. Uz velike su športske uspjehe postignuti veliki rezultati u infrastrukturnoj potpori i stvaranju dobrih uvjeta. Zainteresiranost djece i mladih za nogomet i danas je iznimno velika, a za to su očitovani rezultati kroz niz priznanja i osvojenih prvih mjesta na regionalnoj i nacionalnoj razini te igrački i trenerski kadar koji je djelovao u ovom klubu, kao i njegova uprava. OTOČKI List Glasilo Grada Otoka Svibanj 2013. Posebno izdanje OTOČKO DOBROVOLJNO VATROGASNO DRUŠTVO I VELIKA PROSLAVA 110. OBLJETNICE POSTOJANJA U rujnu je 2006. Obilježena 110. obljetnica osnutka DVD-a Otok. Svečanost je započela svetom misom koju je predvodio župnik Antun Knežević. Svečanim je mimohodom ulicama Otoka i uz zvuke limene glazbe uveličana ta proslava. Nakon dočeka gostiju uslijedilo je postrojavanje u kojem je sudjelov- ala „rastavljača“ iz 1914. godine te pokazna vježba JVP Vinkovci. Povijest je Otoka stara četiri tisuće godina, od srednjeg i kasnog neolita, preko desetak kultura i rimske okupacije do 6. stoljeća poslije Krista. Od 1886.-1892. općina Otok posjeduje i rabi jednu štrcaljku „vožnjaču“, a Brodska imovina iste godine općini Otok daruje još jednu „vožnjaču“ i pripadajući pribor. Nadležne su institucije i odgovorni čimbenici podupirali osnutak DVDa Otok u koje su bili uključeni obrtnici i školovani ljudi na čelu s općinskim načelnikom Jakobom Ranabauerom i bilježnikom Franjom Tucakovićem. Utemeljiteljska je skupština DVD-a Otok održana 10. svibnja 1896. godine, a društvo je registrirano 13. lipnja 1897. godine. Odmah nakon osnutka DVD-a Otok Općinsko poglavarstvo Otoka daje na skrb i trajnu uporabu općinsku zgradu u današnjoj ulici Vladimira Nazora 2, a nekad Vitkovci 2. To je prvi vatrogasni dom sa spremištem sve do 1984. godine. Društvo se financiralo članarinom, organizirajući vatrogasne zabave, potporom Općinskog poglavarstva te župnika Ivana Radića i kapelana. Posveta prve zastave s likom svetog Florijana bila je 1926. godine, a kumovi su bili Reza i Marko Lombarović. 1996. godine održana je posveta nove zastave, a kum je bila Šumarija Otok. Prvi je sastav limene glazbe DVD-a Otok osnovan 1925. godine i sudjeluje u vatrogasnim i ostalim prigodama: polaganju vatrogasne prisege Nezavisne države Hrvatske, Papinog dana, mise zadušnice za umrle i poginule vatrogasce i dr. Drugi sastav limene glazbe pokreće rad 1957. godine, a 1946. Kulturnu skupinu „Diletanti“ i tamburaški sastav 1970. U godinama iza Drugog svjetskog rata i kasnije društvo nastoji obnoviti vatrogasnu opremu, a u financijskoj pomoći prednjači Šumarija Otok, PIK Vinkovci RO Otok, PZ Otok. Zbog dotrajalosti se starog vatrogasnog doma dugi niz godina pokreće inici- jativa za izgradnju novog vatrogasnog doma. Ustrojava se Odbor za izgradnju te su započele izravne pripreme za izgradnju vatrogasnog doma 1984. godine. Početkom Domovinskog rata Otok se nalazi u neposrednoj blizini bosutske bojišnice i postaje metom velikosrpske agresije. Otočki su vatrogasci OTOČKI List Glasilo Grada Otoka dali pun doprinos, za što su dobili državna odlikovanja i priznanja. Nakon blistavih pobjeda Hrvatske vojske i smirivanja ratnih djelovanja, DVD pokreće rad s djecom i mladeži koja su danas okosnica za buduće djelovanje. Po prvi se put 1996. godine mladež muška i „B“ natječu na Državnom vatrogasnom natjecanju RH u Rijeci. Stota je obljetnica rada i djelovanja DVD-a Otok obilježena 1996. godine kada je Općina Otok u Njemačkoj kupila Mercedes 1113 koji se još uvijek koristi. Glavni je pokrovitelj proslave 110. obljetnice DVD-a Otok bio vukovarsko-srijemski župan Božo Galić, a o DVD-u Otok postoji i monografija Ante Kneževića „Sto godina otočkog vatrogastva 1896.-1996.“ koja je izdana povodom 100. obljetnice. DVD Otok danas broji 141 člana, 78 izvršnih članova, 23 člana mladeži od 12 do 16 godina i 40 članova djece od 6 do 12 godina. 15. ožujka 2011. obavljena je primopredaja ključeva novog navalnog vatrogasnog vozila. DUZS i Grad Otok financirali su nabavu novog vatrogasnog vozila koje je bilo od neizmjerne potrebe ovome društvu, budući da su raspolagali vozilom starim pedesetak godina. 57 OTOČKI List Glasilo Grada Otoka Ožujak 2013. NEKAD I SAD Godina XIII., broj: 52 OTOČKI List Glasilo Grada Otoka KOMLETINCI 58 59 OTOČKI List Glasilo Grada Otoka Svibanj 2013. Posebno izdanje OTOČKI List Glasilo Grada Otoka PROSLAVA 110. OBLJETNICE OSNUTKA DOBROVOLJNOG VATROGASNOG DRUŠTVA U KOMLETINCIMA mir Pućo koji je u svom govoru istaknuo kako je 110 godina velik jubilej i malo društava doživi takvu obljetnicu. Grad Otok pomaže svim udrugama i društvima, a vatrogasno je društvo jedno od najvažnijih. Dogradonačelnik Pućo čestitao je na upornosti i strpljivosti, a i svima koji su dobili priznanja. Prigodom te velike obljetnice obratio se i županijski vatrogasni zapovjednik Antun Jelić. Vatrogasci u Vukovarsko-srijemskoj županiji imaju jako dugu tradiciju, a najstarija su društva iz Vukovara i Vinkovaca. Stanje u vatrogastvu se popravlja. U Komletincima je 19. prosinca 2009. održana svečana posveta vatrogasne zastave povodom 110. godine osnutka Dobrovoljnog vatrogasnog društva Komletinci. Zastava je posvećena pod svetom misom uz nazočnost svečano odjevenih i postrojenih vatrogasaca DVD-a Komletinci, vatrogasaca iz susjednih društava i mještana Komletinaca. 110 godina u životu jedne zajednice iznimno je duga povijest. Predsjednik DVD-a Komletinci Josip Jurić na svečanoj je sjednici naglasio kako je obilježavanje velikih obljetnica uvijek slijedilo nakon velikih ratova. Ovo je 3. velika obljetnica u povijesti postojanja Dobrovoljnoga vatrogasnog društva Komletinci. Predsjednik Jurić nije krio 60 proslave te onima koji su zaslužni za opstanak i rad društva, a za zabavni se dio programa pobrinuo tamburaški sastav „Tambura band“ i komletinački KUD „Filipovčice“. Na svečanoj se proslavi moglo vidjeti i izložbu starih fotografija na kojima su slike iz života Komletinaca u posljednjih sto godina. Radu DVD-a Komletinci puno pomažu vatrogasci iz Pule, na čelu sa Petrom Znahorom. DVD Pula doniralo je Komletincima navalno vozilo i brojnu drugu potrebnu opremu. svoje zadovoljstvo. Generacija je komletinačkih vatrogasaca od 2006. potpuno osvježena i novi je Upravni odbor usmjerio društvo na pravi put. Društvo bilježi velike uspjehe uz veliku financijsku potporu Grada Otoka. Sve je pozdravio i zamjenik otočkoga gradonačelnika Zvoni- Vatrogasna društva Vukovarskosrijemske županije redovno sudjeluju na natjecanjima, a županijski je vatrogasni zapovjednik Jelić DVDu Komletinci dodijelio i Povelju Hrvatske vatrogasne zajednice. Na toj je svečanoj sjednici predstavljena i zastava DVD-a čiji je kum gradonačelnik Josip Šarić. U grb zastave uvrštena je glagoljica kao posebno kulturno – povijesno obilježje Komletinaca i stari naziv Komletinčana - Gagulani. Predsjednik Jurić uručio je zahvalnice svima koji su pomogli u organiziranju 61 OTOČKI List Glasilo Grada Otoka Svibanj 2013. Posebno izdanje 200. OBLJETNICA IZGRADNJE CRKVE BEZGREŠNOG ZAČEĆA BLAŽENE DJEVICE MARIJE U KOMLETINCIMA 22. travnja 2012. godine održana je velika vjerska svečanost povodom 200. obljetnice izgradnje crkve Bezgrešnog Začeća Blažene Djevice Marije. Euharistijsko je slavlje predvodio nadbiskup đakovačko-osječki i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije msgr. Marin Srakić, istaknuvši kako je poruka tog jubileja da se “mir navješćuje, živi i nudi drugima”. Nadbiskup Srakić u prop- ovjedi je pozvao na promišljanje o sebi i Crkvi te je podsjetio kako je Crkva zajednica koju je na samim počecima ustanovio Isus Krist. „Često se u posljednje vrijeme u novinama i na televizijama govori da su Crkva - biskupi i svećenici živo kamenje uzidano u istu cjelinu s Kristom kao kamenom temeljcem“, rekao je nadbiskup Srakić, pojasnivši kako to nije tako, već su svi vjernici Crkva. Nadbiskup je pozvao vjernike da sačuvaju vjeru i u sadašnjim prilikama i poteškoćama kroz koje prolazimo te poručio da se “ne treba bojati ako možda negdje osjetimo nekakav pritisak i nedorečenost jer pozvani smo naviještati u onim prilikama u kojima živimo”. Gradnja crkve započela je 1809., a dovršena je 1812. godine kada je, uz veliko slavlje, blagoslovljena 25. travnja na Markovo. OTOČKI List Glasilo Grada Otoka SURADNJA S CRKVOM Prigodom je kanonske vizitacije otočke župe 2005. godine tada đakovačko-srijemski biskup mons. dr. Marin Srakić sa suradnicima i otočkim župnikom Antunom Kneževićem posjetio Općinu Otok gdje ih je primio načelnik Josip Šarić i njegov zamjenik Antun Nikolić. Tim se činom htjelo ob- noviti stari običaj kada je biskup prigodom održavanja kanonske vizitacije posjećivao tijela lokalne vlasti kako bi se upoznao s funkcioniranjem cjelokupnog života zajednice. Načelnik Šarić tom je prigodom istaknuo kako odnos s crkvom u svakom pogledu prvenstveno svi doživljavaju kao vjernici, a tek onda kao protokolarnu dužnost. Demografske su poteškoće i odlazak mladih u gradove i inozemstvo bile teme o kojima se najviše razgovaralo. U tom je pogledu načelnik istaknuo kako je Općina Otok jedna od rijetkih koja s 1500 kn pomaže obitelji s novorođenim djetetom, što je za svaku pohvalu. Mons. dr. Marin Srakić posebno je uputio riječi pohvale općini jer materijalno i na druge načine pomaže svoju župu. Kanonska je vizitacija u Otoku upriličena i 2. ožujka 2010. godine kada je u Otok došao mons. dr. Đuro Hranić, pomoćni biskup Đakovačko-osječke nadbiskupije i prečasni Tomislav Čorluka, župnik i dekan u Đakovu. Ti su uvaženi gosti posjetili otočku župnu zajednicu, ali i Gradsku upravu u kojoj su se susreli s dogradonačelnikom Zvonimirom Pućom i tajnikom Gradskog vijeća Mirkom Martinovićem. Biskup Hranić naglasio je kako je taj posjet izraz poštovanja i vrednovanja rada Gradske uprave, a tu je prigodu iskoristio i kako bi čestitao na nizu uspješnih aktivnosti OTOČKI List Glasilo Grada Otoka Svibanj 2013. Posebno izdanje OTOČKI List Glasilo Grada Otoka OBNOVA ŽUPNE CRKVE U KOMLETINCIMA i na dobivanju statusa grada. Time su se građani približili rješavanju svojih svakodnevnih životnih potreba. Grad Otok sudjelovao je u brojnim sufinanciranjima aktivnosti izgradnje i obnove župe u Otoku i Komletincima i upravo je ta vizitacija bila prigoda da biskup Hranić zahvali, u ime nadbiskupa Marina Srakića, za sve pružene potpore. Biskup je pohvalio suradnju Grada i crkve te je udijelio Božji blagoslov za budućnost, rast i razvoj. Biskup je naglasio i kako se u Otoku vodi primjerena gradska politika, osobito po pitanju rješavanja komunalnog uređenja, socijalnih pitanja, gospodarskog rasta i razvoja. Politika nije nečist posao, kao što se to misli u javnosti jer se nekritički generaliziraju stvari, s ciljem da se sruši nečiji autoritet, a koji je potreban kako društvo ne bi zapalo u anarhiju. Posebno je zanimanje iskazao za perspektive razvoja, rasta, ulaganja, poduzetništva, stanje zaposlenosti, projekt srednje škole, ali i socijalno stanje građana. Na sva je biskupova pitanja dogradonačelnik Pućo dao i odgovore te je naglasio kako je crkva uvijek bila iznimno važan čimbenik i potpora. Grad Otok uvijek je pomagao župnoj zajednici novčano podupirući izvođenje potrebnih građevinskih radova. U Otoku je trenutno naglasak na zaustavljanju negativnog trenda iseljavanja mladih i stvaranju boljih uvjeta za život i ostanak, a osobita se pozornost posvećuje i socijalnoj politici. Puno se ulaže i u mlade kroz stipendiranje i sufinanciranje troškova prijevoza. Bez obzira na ekonomsku krizu, radi se na Domu kulture i drugim započetim projektima. Biskup je najprije došao u pohod župnoj zajednici i to je svojevrsna inventarizacija koja se radi na temelju izvještaja župnika. reda, ministrantima, roditeljima prvopričesnika, pjevačkim zborovima i mladima ( zbor, FRAMA, dramska sekcija, Katolička malonogometna liga), a u 18 je sati služio svečanu svetu misu koja je bila posebno dojmljiva. Svoje zadovoljstvo nije krio ni otočki župnik Antun Knežević. Kroz čitav se dan susretao sa skupinama koje djeluju pri župi. Tako se susreo s čitačima, uredništvom župnoga Glasnika, Ekonomskim i Pastoralnim vijećem, članovima Franjevačkoga svjetovnog Suradnja se s crkvom očituje i kroz mise zadušnice koje se služe prigodom komemoracija i obilježavanja državnih praznika i važnih obljetnica. OTOČKI KRIŽNI PUT U Otoku je pokraj mjesne mrtvačnice 26. lipnja 2004. godine u nazočnosti više stotina vjernika svečano otvoren i blagoslovljen „Otočki križni put“ s 15 natkrivenih drvenih postaja izrezbarenih od domaćeg hrasta, a koje su rad 64 kiparske kolonije iz Ernestinova predvođene Matom Tijardovićem. Postaja „Uskrsnuća“ dominira, a ovime je obogaćen vjerski život župne zajednice sv. Antuna Padovanskog. Križni je put blagoslovio biskup Marin Srakić. Križni je put izgrađen na inicijativu tadašnjeg Općinskog poglavarstva, a posvećen je svim poginulim hrvatskim domoljubima iz Otoka tijekom Domovinskog rata. Obnova crkve velik je i važan događaj za svako mjesto, osobito kada je crkva tako velika, a mjesto malo kako je slučaj u Komletincima. Crkva Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije u Komletincima građena je za vrijeme župnikovanja popa glagoljaša don Luke Sučića koji je najprije bio kapelan u Nijemcima. Komletinci su do 1786. godine bili filijala župe Nijemci, a od 1789. postaju samostalna župa pod vodstvom prvog župnika don Luke Sučića. Župnik Sučić doseljava se u Komletince krajem 1789. godine, ali niti je bilo župnog stana, niti crkve, osim male drvene kapele na mjestu današnjeg parka pokraj crkve u Komletincima. Tako je prva velika zadaća župnika Sučića bila započeti gradnju crkve. Gradnja je započela 1809., a dovršena 1812. godine. Narod je sam pravio ciglu i pekao je na otvorenom polju, a spomen na to dugo su bile dvije velike rupe kojih danas više nema: Apčevačka rupa prema Nijemcima i blaževačka na kraju Ulice kralja Tomislava. Komletinačka je crkva u ono vrijeme bila jedna od najvećih u okolici: dugačka je 31 metar, široka 13,50 metara, a toranj je visok 43, 25 metara. Crkva je, uz veliko slavlje, blagoslovljena 25. travnja 1812. godine. U više je navrata obnavljana i uređivana, a svaki je komletinački župnik za vrijeme svoje službe u komletinačkoj župi učinio nešto na uređenju crkve. Tako je za vrijeme župnika Šimuna Gjokića postavljena krstionica od imitacije mramora, a iste su godine, 1834. postavljeni i pokrajnji oltari. Isti je župnik postavio i dva zvona, jedno 1836. , a drugo 1841. godine. Treći komletinački župnik Jakob Marjanović nastavio je uređivati i preuređivati crkvu: nabavio je još jedno zvono i maknuo prvu propovjedaonicu na koju se išlo iz sakristije. Četvrti župnik u Komletincima bio je Karla pl. Stručić, a službu župnika preuzima 1871. godine. Njegove su zasluge za razvoj mjesta i župe velike, a učinio je puno i za crkvu. Nabavljene su nove zastave, zvona, kaleži i lusteri. Upravo je Stručić zaslužan za unutrašnje bojadisanje crkve (1882.) i potpunu obnovu crkve izvana (1884.). Postavio je željeznu ogradu oko porte, metnuo na crkvu munjovod i 1898. podigao oltar Lurdske Gospe. Također je ostavio novac za orgulje i sat na tornju. Jedno od najprepoznatljivijih obilježja našeg sela – lipe oko crkve također su Stručićeva zasluga. Peti komletinački župnik bio je Ivan Golubičić koji je također radio na obnovi crkve: dao je toranj prekriti limom, nabavio je četvrto, najmanje zvono, postavio sat na tornju (1909.) i završio ogradu oko crkve. Prvobitni je glavni oltar, koji je bio prenesen iz stare drvene crkve, izjela crvotočina pa je župnik Golubičić 1904. nabavio novi koji i danas stoji. Također je nabavio i kipove srca Isusova i Marijina, a 1909. postavio je i današnju propovjedaonicu. Šesti je župnik bio Ivan Šulc koji je župu vodio od 1909. do 1913. godine. Nakon njega u Komletince dolazi sedmi župnik Stjepan Rancinger. U njegovo su vrijeme, u 1. svjetskom ratu , iz crkve odnesena sva četiri zvona, tako da su župljani sami kupili nova zvona (1923. godine): najveće zvono Bezgrešnog Začeća, zvono sv. Marka, zvono svetog Ivana i Pavla i zvono svetog Đure. Župnik Rancinger nabavio je i dva nova pokrajnja oltara sv. Marka i sv. Ivana i Pavla jer su stari oltari bili ciglom zidani i betonirani i narušavali su izgled crkve, preuredio je Božji grob pod korom i namjestio oltar presvetog Srca Isusova. Povodom tisućgodišnjice hrvatskog kraljevstva (1925.) postavljena je spomen – ploča iznad glavnog ulaza u crkvu i uređivana je crkva izvana, što se ponovilo i 1931. povodom krizme. Postavljen je i novi Božji grob te nabavljen harmonij za crkvu. Rancingera je kratko (od 1935. do 1938.) naslijedio župnik Ferdo Gerstner koji je dao pozlatiti križ ispred crkve, popraviti sat na tornju i postaviti nova klecala u crkvi. Nakon Gerstnera u župu, na traženje samih župljana, dolazi domaći sin Emerik Gašić koji je Komletinčanima, na žalost, najpoznatiji po svojoj tragičnoj smrti. Gašić je preuzeo župu u teško predratno vrijeme i upravljao njome tijekom Drugog svjetskog rata. Iako su to bila teška vremena u svakom pogledu, župnik je Gašić ipak puno napravio na uređenju crkve. Kako je sam zapisao u župnoj spomenici „crkva je u najgorem stanju“ i trebalo je puno toga učiniti. Tako je za vrijeme Gašićeva župnikovanja „maljana unutrašnjost crkve“, crkva je oličena izvana, pretreseno je krovište, obojana ograda i prozori i kapci na toranjskim prozorima. Obnovljeni su i oltari i nabavljeno dosta crkvenog pokućstva. Tako je 15. listopada 1939. upriličeno svečano otvorenje obnovljene crkve što se ujedno poklopilo s obilježavanjem 130. godine od početka gradnje crkve (1809.) Župnik Gašić popravljao je i drvenu konstrukciju tornja, te pozlatio jabuku s križem, a njegova je zasluga što je crkva 1946. dobila i crkvene orgulje. Nakon tragičnog ubojstva župnika Emerika Gašića 1947. godine, u Komletince kao župnik dolazi svećenik Herbert Medić koji će u Komletincima provesti 39 godina. Na žalost, župnik Medić nije vodio župnu spomenicu te nema pisanih tragova o tome kakve je radove izvodio na crkvi, ali neki se župljani sa sigurnošću sjećaju da je promijenio kompletnu limariju na tornju. Za vrijeme tako dugog župnikovanja sigurno je obavio i niz drugih radova. Nakon što je župnik Herbert Medić umirovljen, u Komletince dolazi svećenik Ilija 65 OTOČKI List Glasilo Grada Otoka Svibanj 2013. Martinović koji je vodio iscrpnu i detaljnu spomenicu pa je tako ostalo zapisano da je za njegovo vrijeme (od 1986. do 1998.) izvršeno niz radova: popravljeni su okrugli prozori na tornju, obijena je žbuka iznutra i izvana zbog velike vlage, postavljeni su uređaji za otklanjanje vlage i restaurirana je vrijeda ikona Arapske Gospe. Župnik Martinović župnikovao je za vrijeme Domovinskog rata te je i on morao otklanjati ratne štete: obnovljeno je krovište, promijenjeni limeni oluci, popravljena šteta od granatiranja na zidovima i vratima crkve te oličen zidani dio tornja. Crkva je osuvremenjena elektrifikacijom zvona i uvođenjem 66 grijanja, a promijenjene su i sve električne instalacije. Svećenik Ilija Martinović iznenada umire uslijed bolesti srca, a nasljeđuje ga župnik Marko Karliček (od 1998. do 2007.) za čijeg je vremena crkva potpuno obnovljena iznutra: svi su zidovi i stropovi nanovo obojani i postavljena su nova drvena klecala. Komletinački župnik Vjekoslav Jurčić započeo je 10. lipnja 2009. godine jednu od najopsežnijih obnova crkve. Napravljena je temeljita i potpuna sanacija tornja i krovišta što je podrazumijevalo izmjenu dotrajalih drvenih dijelova, postavljanje bakrenog lima, pozlatu jabuke i križa, postavljanje gromo- Godina XIII., broj: 52 OTOČKI List Glasilo Grada Otoka brana i novih prozora na tornju te novog crijepa i fasade tornja. Druga je faza podrazumijevala obijanje žbuke od krova do temelja, a potom treba kompletno ožbukati vanjske zidove i postaviti završnu fasadu. Sredstva za obnovu crkve nikada nije bilo lako prikupiti, što svjedoče zapisi u župnoj spomenici, a to nije lako ni danas. Najveći su dio troška tijekom dvjesto godina snosili sami župljani i to ne samo financijski, već i svojim radom. Dio sredstava dala je Đakovačko – osječka nadbiskupija, dio su prikupili sami župljani, a obnovu je sufinancirao i Grad Otok. 67 OTOČKI List Glasilo Grada Otoka Svibanj 2013. Posebno izdanje OTOČKI List Glasilo Grada Otoka OTOK I KOMLETINCI U DOMOVINSKOME RATU Sredinom listopada 1990. stanovnike Otoka i Komletinaca upozorava se da je sigurnost narušena i da to zahtijeva formiranje skupina dragovoljaca pa tako Otočani i Komletinčani organiziraju obranu najbližih sela. Provode se pripreme za zaštitu stanovnika, čiste se malobrojna skloništa, zdravstvena ambulanta priređuje sanitetski materijal za ranjenike, provodi se akcija dobrovoljnog darivanja krvi, organiziraju se dežurstva na važnijim objektima u selu i sl. U danonoćna su dežurstva uključeni i naoružani dragovoljci iz sastava lovačkog društva, udruga i ostali mještani koji su se do kraja lipnja 1991. nalazili u rezervnom sastavu policije, a potom prelaze u pričuvni sastav Zbora narodne garde. Prvi neprijateljski napad Otok proživljava 25. rujna 1991. u ranim poslijepodnevnim satima. U tom napadu nije bilo ljudskih žrtava, ali je nekoliko obiteljskih kuća gotovo potpuno uništeno. Otok je iz zraka prvi put napadnut 2. studenog 1991. godine. Neprijatelj sredinom studenog osvaja hrvatska sela uz Bosut: Lipovac, Apševce, Donje Novo Selo, Podgrađe i Nijemce. Pripadnici hrvatske vojske i policije 28. studenog 1991. odbijaju još jedan pješački napad na Komletince iz pravca Nijemaca. Napadi se nastavljaju do kraja 1991. godine, ali crta bojišnice nije pomaknuta. Na- kon primirja potpisanog u Sarajevu 3. siječnja 1992. godine i priznanja Hrvatske od Međunarodne zajednice 15. siječnja 1992. godine, ratna opasnost u vinkovačkom kraju nije otklonjena. Na bosutskoj bojišnici neprijatelj i dalje otvara povremenu vatru iz streljačkog oružja, a koncem siječnja 1992. godine branitelji odbijaju pokušaj pješačkog prodora iz pravca Nijemaca prema Komletincima. U Otoku je i dalje na snazi policijski sat i selo je zamračeno. Sredinom 1992. život se postupno normalizira i većina 68 se mještana vraća iz izbjeglištva, a pristižu i brojni prognanici iz Slakovaca, Nijemaca, Donjeg Novog Sela, Apševaca, Podgrađa, Lipovca i drugih mjesta. Od dana se potpisivanja primirja u siječnju 1992. pa sve do sredine 1996. godine život u Otoku i Komletincima odvija u uvjetima ni rata ni mira, uz povremene provokacije neprijatelja na crti razdvajanja pored Bosuta i česte detonacije što dopiru iz zaposjednutog dijela nekadašnje općine Vinkovci. Otok je posljednji put bombardiran 23. svibnja 1996. godine. 69 Posebno izdanje OTOČKI List Glasilo Grada Otoka POGINULI I NESTALI BRANITELJI IZ OTOKA I KOMLETINACA OTOK 20. siječnja 1962. 5. siječnja 1952. 71 OTOČKI List Glasilo Grada Otoka Svibanj 2013. KOMLETINCI Središta Otoka i Komletinaca danas su prepoznatljiva po svojim uređenim parkovima i spomenicima koji su u njima, a u koja su utkana sva imena poginulih i nestalih branitelja, zrakoplovaca i civila. Taj je projekt svoj začetak imao još u vrijeme Mjesne zajednice. Kako su središta Otoka i Komletinaca početkom devedesetih godina prošlog stoljeća bila izrazito zapuštena i neugledna, intenzivno se počelo planirati njihovo uređenje. Tako je na sjednici Općinskoga vijeća u lipnju 1997. zaključeno kako započinju planovi za izgradnju spomen-parka i zajedničkog spomenika poginulim zrakoplovcima i braniteljima Otoka. Radovi su započeli 11. kolovoza 1997., a izvodila ih je inženjerska postrojba Hrvatske vojske. Park je završen u prosincu iste godine, a 1998. se uređivala fontana i hortikultura za koju je bilo zaduženo JP „Zrinjevac“ iz Zagreba. Svi su radovi bili gotovi u listopadu 1998. Vrijednost otočkog parka i spomenika tada je procijenjena na oko 1.200.000,00 DEM. Voditelj je idejnog projekta izgradnje spomen-parka bio Branko Vujanović. U sklopu akcije „Zeleni cvijet“ i 72 projekta „Volim Hrvatsku“ 2001.“ u Trakošćanu su birani najuređeniji središnji trgovi u kontinentalnom dijelu Hrvatske, a otočki je trg zauzeo visoko treće mjesto. 2012. godine u parku je otkriven i spomenik prvom hrvatskom predsjedniku dr. Franji Tuđmanu. U Komletincima je park u središtu mjesta izgrađen krajem 1999. godine. Svoj je novčani doprinos u tom projektu dala i Bjelovarsko-bilogorska županija. Na radovima su bila angažirana 32 razvojačena hrvatska branitelja. Općina Otok osigurala je građevinski materijal i oruđa za rad. U Komletincima je u spomen-parku postavljena fontana u čast poginulih pripadnika 105. Bjelovarske brigade i poginulih Komletinčana, odnosno svih pripadnika Hrvatske vojske koji su tijekom 1991. poginuli u Komletincima. Komemoracije u spomen pogibije hrvatskih branitelja, pilota, padobranaca i civila u Otoku i Komletincima održavaju se od završetka Domovinskoga rata dok još nisu bila izgrađena spomen-obilježja kakva danas imamo jer je nekad bio postavljen drveni križ. Svake se godine građani Otoka 2. prosinca sjećaju pogibije branitelja Otoka i prvih hrvatskih zrakoplovaca u Domovinskom ratu- Rade Grive, Mirka Vukušića, Marka Živkovića i Ante Plazibata. Ta su četiri hrabra čovjeka branila naše nebo sve do noći s 1. na 2. prosinca kada ih je tijekom borbenog zadatka u blizini Otoka oborila srpska protuzračna obrana. Zrakoplovci su bili pripadnici 1. samostalnog zrakoplovnog voda Osijek. U Komletincima se komemoracija obilježava 4. prosinca svake godine u spomen na poginule pripadnike 105. Bjelovarske brigade, 11. domobranske pukovnije, 3. i 5. gardijske brigade, Ministarstva unutarnjih poslova, HOS-a te poginulih civila iz Komletinaca. Vijenci se svake godine polažu podno spomenika u središnjem parku, ali i na mjestu njihove pogibije. Tim se odavanjem počasti zahvaljuje svima koji su utkali svoje živote za naše dobro, za slobodu i mir u našoj domovini. OTOČKI List Glasilo Grada Otoka Svibanj 2013. Posebno izdanje OPĆINE I GRADOVI PRIJATELJI U siječnju 1993. godine donesena je Odluka o pristupanju Općine Otok u Savez gradova i općina Republike Hrvatske kako bi se unaprijedio gospodarski i socijalni razvitak i promicala djelatnost općine. Predstavnici su Općine Otok u prosincu 2001. godine potpisali Povelju o prijateljstvu i suradnji s općinom Otok iz Splitsko-dalmatinske županije. turizma Damirom Bajsom te drugim dužnosnicima i braniteljima iz Bjelovarsko-bilogorske županije nakon obilježavanja obljetnice pogibije branitelja u Komletincima. Iskorištena je prilika da se još jedanput potvrdi prijateljstvo dvaju gradova nastalo za vrijeme Domovinskog rata i to u službenom obliku potpisivanja Povelje. Potpisivanjem Povelje sporazumno se prihvaća uspostavljanje posebne uzajamne prijateljske suradnje i solidarnosti, s ciljem jačanja prijateljskih odnosa te gospodarskog, socijalnog, kulturnog, turističkog, ekološkog, obrazovnog i športskog razvoja. U rujnu su 2012. godine vijećnici jednoglasno usvojili Odluku o suradnji između Grada Oto- OTOČKI List Glasilo Grada Otoka DODJELA JAVNIH PRIZNANJA Prema Odluci o javnim priznanjima iz 2003.godine Općina Otok dodjeljuje: nagradu za životno djelo, počasni građanin, zlatnu plaketu, medalja, priznanje, zahvalnica. DODJELA JAVNIH PRIZNANJA – 2003. godina: Zlatna plaketa posthumno se dodjeljuje žrtvama Domovinskog rata čija su imena uklesana u spomenik u Otoku i Komletincima. Nagrada za životno djelo prečasnom Josipu Švereru, začasnom kanoniku. Počasni građanin Vladimir Šeks. Zlatna plaketa Tihomiru Zovku. Medalje Martinu Sučiću,Marcelu Lončaru,Branku Vujanoviću,Antunu Štimcu,Martinu Spajiću. Priznanje Hrvatskom ratnom zrakoplovstvu,OŠ „Josip Lovretić“,OŠ „Vladimir Nazor“. DODJELA JAVNIH PRIZANJA – 2004. godina Zlatna plaketa vl. Iliji Martinoviću, posthumno, 1. satniji Otok 2. bojnoj 109. brigade HV, 2. satniji Komletinci. Zlatna medalja Stjepanu Vukoviću, Martinu Čolakoviću, Josipu Bašiću Boži Galiću, Juki Striniću, Antunu Novoselcu, Slobodanu Zuciću. Priznanja PP Otok, Šumariji Otok, Župnom uredu Otok, Župnom uredu Komletinci, Predškolskoj ustanovi „Pupoljak“, Vranjevu, Mariji Rukavini, Marijanu Peičeviću, Draženu Storjaku. DODJELA JAVNIH PRIZNANJA – 2006. godina Zlatnik s grbom Grada Otoka počasnom građaninu Grada Otoka Vladimiru Šeksu. Zlatna plaketa Grada Otoka Petru Čobankoviću, ministru poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva. Zlatna medalja Grada Otoka Tomislavu Čuljku, saborskom zastupniku. Priznanja su se dodijelila 15. rujna 2006. prigodom organiziranja svečanosti u povodu stjecanja statusa Grada Otoka. Povodom obilježavanja 15. obljetnice obrane Otoka i Komletinaca u Domovinskom ratu Gradsko vijeće Grada Otoka dodjeljuje Zlatnu plaketu s poveljom Hrvatskom ratnom zrakoplovstvu i protuzračnoj obrani, 1. samostalnom zrakoplovnom vodu „Crne vrane“, Zapovjedništvu Operativne grupe „Vukovar“ HV, 2. bojnoj 109. Vinkovačke brigade HV-a, 6. bojnoj 109. Vinkovačke brigade HV-a, 105. Bjelovarskoj brigadi HV-a, 3. bojnoj 3. gardijske brigade HV-a, 5. gardijskoj brigadi HV-a, 131. Županjskoj brigadi HV-a, 108. Brodskoj brigadi HV-a, 123. Požeškoj brigadi HV-a, 68. bojnoj Vojne policije HV-a, 81. samostalnoj gardijskoj bojnoj HV-a, 83. samostalnom zagrebačkom bataljunu HV-a, 3. bojnoj 11. domobranske pukovnije Vinkovci, 1. bojnoj 109. domobranske pukovnije Vinkovci, MUP-u, Policijskoj upravi Vinkovci, PP Otok, MUP-u, Policijskoj upravi Vinkovci, Jedinici za posebne namjene, MUP-u, Policijskoj upravi Varaždin. Gradonačelnik Grada Otoka Josip Šarić i gradonačelnik Grada Čazme Dinko Pirak potpisali su Povelju o prijateljstvu i suradnji između dvaju gradova u Otoku 3. prosinca 2011. godine. Povelju su gradonačelnici potpisali pred predsjednicom Gradskog vijeća Grada Čazme Andreom Prugovečki Klepac, predsjednikom Gradskog vijeća Grada Otoka Stjepanom Topalovićem, bjelovarskobiligorskim županom Miroslavom Čačijom, tadašnjim ministrom 74 Gradonačelnik Šarić istaknuo je kako potpisivanje Povelje, prije svega, znači izricanje zahvalnosti svih Komletinčana i Otočana onima koji su 1991. nesebično došli pomoći braniti domovinu na ovom prostoru. Dinko Pirak, gradonačelnik Čazme, izrazio je zadovoljstvo zbog potpisivanja Povelje upravo na dan kada se prisjećamo poginulih branitelja i napomenuo kako se nada još bliskijoj suradnji na svim područjima između Otoka i Čazme. ka i Grada Vodnjana – Dignano. U obostranom je interesu uspostavljanje prijateljstva i suradnje za razvijanje gospodarskog, socijalnog, kulturnog, turističkog, ekološkog, obrazovnog, sportskog i drugih oblika odnosa sukladno međusobnim interesima. Cjelokupna je suradnja potaknuta već uspostavljenim prijateljskim odnosima i suradnji između Vukovarsko-srijemske i Istarske županije. DODJELI JAVNIH PRIZNANJA – 2007. godina Plaketa Grada Otoka Antunu Palariću, za doprinos u stjecanju statusa grada Otoka, dr. sc. Ljudevitu Hercegu, pomoćniku ministra mora, turizma, prometa i razvitka, Ivanu Mravku, predsjedniku Uprave HEP-a, Željku Tufekčiću, pomoćniku ministra mora, turizma, prometa i veza. Zlatna medalja posthumno Mirjani Burazin, za doprinos u razvoju društvenih djelatnosti i školstva, Mariji Mišetić posthumno za doprinos u razvoju društvenih djelatnosti i školstva. Medalja Grada Otoka Pašku Matozanu, za doprinos u razvoju gospodarstva, Juri Ćutuku, za skrb o umirovljenicima, Iliji Baliću, doprinos u razvoju društvenih djelatnosti, Iliji Lovriću, za humanitarni rad. DODJELA JAVNIH PRIZNANJA – 2008.god. Plaketa Grada Otoka posthumno Antunu Miholjkoviću, za obranu područja Grada Otoka tijekom Domovinskog rata i komunalnom razvoju Grada Otoka, Vinku Mladineu, za doprinos razvoju komunalnog gospodarstva i zaštite okoliša na području Grada Otoka, Antunu Kneževiću, velečasnom, otočkom župniku, za doprinos duhovnom dobru vjernika, obnovu sakralnih objekata i društveni razvoj na području grada Otoka. Medalja Grada Otoka Ivanu Bakošu, za doprinos razvoju vatrogastva na području Grada Otoka, Andreju Keriću, za postignute športske rezultate. 75 OTOČKI List Glasilo Grada Otoka Svibanj 2013. Posebno izdanje OTOČKI List Glasilo Grada Otoka DODJELA JAVNIH PRIZANJA – 2009. godina Plaketa Grada Otoka posthumno Zdravku Andabaki, za doprinos u osnivanju i organiziranju Otočke kulenijade, Želimiru Janjiću, državnom tajniku u MZOŠ, za doprinos razvoju srednjeg školstva u Otoku. Medalja Grada Otoka Ivi Jakovcu, za doprinos razvoju vatrogastva Grada Otoka, Josipu Juriću, za doprinos razvoju vatrogastva u Komlentincima, Ani Šebalj, pučkoj pjesnikinji, Evi Silađi, za doprinos razvoju kulture. Priznanje Grada Otoka Antunu Verešu, prigodom stotog rođendana. DODJELA JAVNIH PRIZNANJA – 2010. godina Plaketa Grada Otoka Božidaru Pankretiću, ministru MRRŠVG. Počasna građanka Jadranka Kosor. Medalja Grada Otoka Vladi Spajiću, Anti Mandiću, Eko-gradnji d.o.o. Darda (Silvija Jović), Anni Mariji Radić (MRRŠVG - Petkovac), Katici Mišković (MRRŠVG), Zdravku Krmeku (MRRŠVG – državni tajnik). Priznanje Grada Otoka Nevenki Krznar, Katici Novoselac, Mariji Čepo, NK „Otok“, Stjepanu Goreti. DODJELA JAVNIH PRIZNANJA – 2011.godina Plaketa Grada Otoka za doprinos razvoju gospodarstva i poljoprivrede Jozi Joviću, vlasniku tvornice Furnir Otok d.o.o. Medalja Grada Otoka za doprinos razvoju školstva Ljubici Todorić, dugogodišnjoj ravnateljici otočke osnovne škole. Priznanje Grada Otoka za razvoj vatrogastva Martinu Štivičeviću, predsjedniku DVD-a Otok, za razvoj vatrogastva u Komletincima Josipu Juriću, predsjedniku DVD-a Komletinci. DODJELA JAVNIH PRIZNANJA – 2012. godine Plaketa Grada Otoka Stanislavu Matasu. Medalja Grada Otoka Petru Znahoru, Mariji Čorić, Mati Janešu, Antunu Zrnu, OŠ Josipa Lovretića,Đuri Lovriću. UDRUGE, DRUŠTVA, ZAJEDNICE I KLUBOVI U GRADU OTOKU 76 77 OTOČKI List Glasilo Grada Otoka Svibanj 2013. Posebno izdanje OTOČKI List Glasilo Grada Otoka IVICA ŠOKČEVIĆ, KUD „Josip Lovretić“ Otok Otočki je list savršen prostor u kojem svoju promidžbu može ostvariti i KUD „Josip Lovretić“. Zadovoljan sam suradnjom s urednicom i naš rad i nastupi uvijek dobiju zaslužen prostor pa svi građani mogu čitati o tome. Vrlo je važno da se udruge, društva, klubovi i pojedinci predstavljaju najprije svojoj zajednici, a glasilo Otočki list upravo je pravo mjesto za to. MIRA BOŠNJAKOVIĆ, Udruga dramskih amatera „Josip Kosor“ Otok Otočki je list kvalitetan izvor informacija o onome što se događa u našem gradu. Možda bi bilo zgodno da ponekad nas građane upozore na neke nedostatke i nepravilnosti u našem odnosu prema gradu i prema onome što bi naš život činilo kvalitetnijim. Lijepo surađujem s urednicom i lektoricom i time sam iznimno zadovoljna. IVICA BARNJAK, Dobrovoljno vatrogasno društvo Otok Otočki list vrijedno prati rad DVD-a Otok od početka izlaženja. To nam je od velike važnosti jer želimo da naši sugrađani čitaju o našem radu i uspjesima jer u sve ulažemo veliki trud. Nadam se da će suradnja i dalje biti tako dobra. MILKO JURIĆ, NK „Otok“ JOSIP DABRO, Kickboksing klub Otok Kako bi se naši sugrađani upoznali s našim rezultatima koje ostavarujemo na brojnim natjecanjima u Hrvatskoj i izvan nje, iznimno mi je važna suradnja s Otočkim listom. Urednička ekipa jako dobro radi svoj posao, a kad bi financijska sredstva bila veća, bilo bi dobro kad bi novine mogle i češće izlaziti. JURE ĆUTUK, Gradska udruga umirovljenika Zadovoljan sam Otočkim listom jer sadržava informacije koje su važne o našem gradu, a koje građani trebaju znati. Slušam komentare i članova svoje udruge koji se uvijek vesele novom broju jer vole vidjeti fotografije i pročitati koju novost koja se dogodila u našem Otoku. Posebno je važno da se ta tradicija izdavanja nastavi jer nisu svi osposobljeni za suvremenu računalnu tehnologiju. MILAN VUKELIĆ, Taekwondo klub Otok Cijeli se grad informira kroz Otočki list pa tako građani mogu čitati o aktivnostima brojnih udruga koje postoje. Sadržaji su zaista raznoliki i svatko može pronaći nešto za sebe, a posebno mi se dopada dizajn novina. Uredništvu želim pno uspjeha u budućnosti. JOSIP JURIĆ, Dobrovoljno vatrogasno društvo Komletinci Otočki list pratim od prvog broja jer su u njemu sadržani i tekstovi o radu Dobrovoljnog vatrogasnog društva čiji sam član dugo godina, a sada i predsjednik. Zanimaju me i članci o radu i drugih udruga i klubova. Mislim da su ove novine iznimno vrijedne jer ostaju budućim naraštajiima, a Grad Otok i dalje treba poticati njihovo izdavanje. 78 Suradnja s Otočkim listom jako nam je važna radi promicanja vrijednosti športa koji je duboko ukorjenjen u našem gradu. Kroz Otočki se list promoviraju sve naše aktivnosti i pojedinci jer imamo brojne afirmirane nogometaše koji su potekli upravo iz našeg kluba. To su Slavko Blagojević, Andrej Kerić, Marko Blašković, Ivan Grgić, Izabela Lojna, Divković i brojni drugi koji su nekada igrali ili sada igraju po poznatim nogometnih klubovima. Otočki je list dobar prostor u kojem se može predstaviti rad svih pet kategorija nogometaša, rad pet trenera koji rade s oko 120 športaša. MARIJA ČEPO, Udruga „Hrvatska žena“ Otok Posebno mi je važno da se vijesti o radu komletinačke udruge žena objavljuju u Otočkom listu i na web portalu Grada Otoka. Jako bih voljela kad bi Otočki list mogao češće izlaziti. U rad sam Otočkog lista uključena od samog početka izdavanja, a surađujem i danas obavljujući vijesti o radu Gagulanki, župe i čitave zajednice. KATICA NOVOSELAC, Udruga žena „Gagulanke“ Komletinci Mogu se pohvaliti kako je Udruga „Hrvatska žena“ Otok jedna od najaktivnijih u našem gradu pa, prema tome, imamo i mnogobrojne aktivnosti o kojima građani trebaju čitati. Pravo je mjesto za to upravo Otočki list i gradski web portal na kojem imamo i svoju stranicu. Suradnja s Otočkim listom je izvrsna i pohvaljujem rad urednice i njezinih suradnika. To je velik posao, ali su rezultati, bez obzira na ograničena financijska sredstva, uvijek izvrsni. DAVOR IŠČIĆ, Odred izviđača „Suvara“ Od osnutka Odreda izviđača “Suvara” pa sve do danas, suradnja s Otočkim listom zaslužuje sve pohvale. Izrazito smo zadovoljni načinom na koji list prati kako nas, tako i sve naše aktivnosti koje mi prezentiramo građanima Otoka i Komletinaca. Ako možemo dati samo jednu malu sugestiju koja se odnosi samo na termine izlazaka lista. Smatramo da bi možda bilo bolje da list izlazi jednom mjesečno gdje bi mogli realnije i u kraćem roku prezentirati naše prošle aktivnosti, kao i najaviti sljedeće. Nadamo se da će suradnja biti još bolja i da ćemo vidjeti još velik broj Otočkih listova. 79
© Copyright 2024 Paperzz