Pliva.Magazin

PLIVA u Hrvatskoj
J
broj 51
Magazin PLIVE
Snimio MATO PAPI
Prosinac 2010.
ć
Dodijeljene Nagrade PLIVE za 2010. godinu
TEVA
Uspješni rezultati faze III ispitivanja
lijeka laquinimod
str. 02
KOMERCIJALNO POSLOVANJE
Ambiciozni poslovni planovi
str. 03
OPERACIJE
Novi rekord u proizvodnji
str. 05
ESTITAMO
LAUREATIMA!
Nagrade su sve ano uru ene u etvrtak, 16. prosinca u klubu
“The Best”, na boži noj zabavi za plivaše
U skladu s Pravilnikom o Nagradi PLIVE ove godine nominacije za Nagradu PLIVE zaprimane su u 3 kategorije:
za ostvarene izuzetne rezultate u 2010. godini, za dugogodišnji doprinos Društvu te, za izuzetna dostignu a na
podru ju zaštite na radu.
PLIVINA je Uprava zaprimila ukupno 36 timskih i 23 pojedina ne nominacije, a dodijeljene su dvije pojedina ne i
dvije timske nagrade.
Ovogodišnji laureati Nagrade PLIVE su:
1. ZA OSTVARENE IZUZETNE REZULTATE U 2010.:
Stanislav Bohanek (TAPI Hrvatska) za izniman angažman, motivaciju i predanost u implementaciji Spray
Drying tehnologije
Tim za transfer proizvoda iz Waterforda - transfer
prvih proizvoda unutar Teve (Operacije Hrvatska) u
sastavu Sandra Martinovi , Silvija Rimaj, Marina Baji ,
nastavak na stranici 7
01
Prosinac 2010.
UVODNIK
Drage itateljice i
itatelji,
Kraj godine vrijeme je dodjele Nagrade PLIVE. Ove
godine dodijeljene su dvije timske i dvije pojedina ne nagrade,
a laureatima ih je
uru io Matko Bolan a na boži noj
zabavi za plivaše
u Bestu. estitamo dobitnicima!
Iz sadržaja posljednjeg ovogodišnjeg broja Magazina izdvajamo
uspješne rezultate ispitivanja Tevinog lijeka laquinimod u lije enju
multiple skleroze, koji pokazuju
da lijek smanjuje
stopu relapsa te
bolesti. Sa zadovoljstvom izvješ ujemo o novom
ostvarenom rekordu u broju proizvedenih tableta
kolega iz Operacija te vas upoznajemo s novitetima
iz državnog prora una za idu u
godinu u kojem je
za HZZO predvieno znatno manje sredstava nego za 2010.
Donosimo i vijesti o dva nova proizvoda iz linije Maxflu, studentskom natjecanju u konzultacijskim vještinama održanom na
Farmaceutskom
fakultetu pod generalnim pokroviteljstvom PLIVE te vijesti o nizu
boži nih aktivnosti u našoj kompaniji.
Sretan Boži i
ugodne novogodišnje blagdane želi vam Uredništvo!
02
Teva grupa
Magazin PLIVE
TEVA objavila uspješne rezultate faze
III. ispitivanja lijeka laquinimod za oralnu
primjenu u lije enju multiple skleroze
U ispitivanju laquinimoda ispunjen je primarni cilj, odnosno smanjenje
godišnje stope relapsa
Teva Pharmaceutical Industries Ltd.
(NASDAQ: TEVA) i Active Biotech
(NASDAQ OMX NORDIC: ACTI) danas su
objavili inicijalne rezultate faze III. ispitivanja ALLEGRO u trajanju od dvije godine, kojim je dokazano kako lijek laquinimod za oralnu primjenu, u dozi od 0,6
mg dnevno, statisti ki zna ajno smanjuje godišnju stopu relapsa u odnosu
na placebo u bolesnika s relapsno-remitentnom multiplom sklerozom. Postignuti su i dodatni klini ki ciljevi, uklju uju i zna ajno smanjenje progresije invaliditeta mjerene prema skali invaliditeta oboljelih od multiple skleroze (Expanded Disability Severity Scale, EDSS).
Laquinimod je neškodljiv i dobro se
podnosi. Ukupna u estalost nuspojava bila je usporediva s onom zabilježenom u skupini koja je primala placebo.
Nisu zabilježeni smrtni slu ajevi me u
bolesnicima koji su uzimali laquinimod.
Ukupna u estalost infekcija bila je sli na u dvije ispitivane skupine. “Ovim je
ispitivanjem ispunjen njegov primarni cilj, uz istodobno zadržavanje vrlo
dobre neškodljivosti“, izjavio je glavni
istraživa , profesor Giancarlo Comi, direktor Odjela za neurologiju i Zavoda za
eksperimentalnu neurologiju Sveu ilišta Vite Salute u San Raffaeleu u Italiji.
“Laquinimod je zna ajno smanjio progresiju invaliditeta, što se može objasniti njegovim jedinstvenim mehanizmom djelovanja koji uklju uje neuroprotektivna svojstva. Laquinimod stoga može predstavljati obe avaju u terapijsku opciju za oboljele od multiple
skleroze.”
“Iznimno smo zadovoljni što smo
ostvarili tako važan cilj u razvoju laquinimoda za oralnu primjenu - nove i
neškodljive terapije koja bi mogla poboljšati živote velikog broja oboljelih
od multiple skleroze“, izjavio je Shlomo
Yanai, predsjednik i glavni izvršni direktor Teve. U tijeku su dodatne analize podataka dobivenih ispitivanjem ALLEGRO, a detaljni e rezultati biti predstavljeni na jednom od vode ih znanstvenih kongresa tijekom prve polovice 2011. godine.
Ameri ka Agencija za hranu i lijekove
(FDA) uvrstila je u velja i 2009. godine lijek laquinimod u postupak ubrzane registracije, odnosno dodijelila mu
oznaku Fast Track. Još je u tijeku druga
faza III. ispitivanja, BRAVO, a rezultati
se o ekuju u tre em tromjese ju 2011.,
nakon ega e biti predane prijave za
registraciju lijeka u SAD-u i EU.
Osim klini kih ispitivanja primjene lijeka u bolesnika s multiplom sklerozom, u tijeku je i faza II. razvoja lijeka
za primjenu u Crohnovoj bolesti i lupusu, a ispituje se i njegova primjena u lije enju drugih autoimunih bolesti. Nakon uspješnih rezultata ispitivanja, Teva je predala patentnu prijavu za uporabu laquinimoda u usporavanju progresije invaliditeta u bolesnika s multiplom
sklerozom.
O LIJEKU LAQUINIMOD
Laquinimod je novi imunomodulacijski
lijek za oralnu primjenu jednom dnevno, odnosno terapija u razvoju za modifikaciju tijeka multiple skleroze. Globalna faza III. klini kog razvoja kojom se
procjenjuje oralna primjena lijeka laquinimod kod multiple skleroze sastoji se
od dva ispitivanja: ALLEGRO i BRAVO:
• Prvo klini ko ispitivanje, odnosno
ALLEGRO, bilo je dvogodišnje multirandomi
nacionalno, multicentri no, randomi-
SHLOMO YANAI
ME U 20 VODE IH
POSLOVNIH
LJUDI U SVIJETU
zirano, dvostruko-slijepo ispitivanje uz
kontrolu placebom iji je cilj bio procijeniti djelotvornost, neškodljivost i podnošljivost lijeka laquinimod u bolesnika s MS-om. Ispitivanje je provedeno
na 139 lokacija u 24 zemlje i uklju ivalo 1.106 bolesnika s MS-om. Bolesnici su randomizirani u skupine u kojima
su primali ili oralnu dnevnu dozu od 0,6
mg lijeka laquinimod ili istu dozu placeba. Primarni kriterij uspjeha bio je broj
potvr enih relapsa; sekundarni kriteriji uklju ivali su potvr enu progresiju
invaliditeta i promjene u lezijama praenima magnetskom rezonancijom.
Bolesnicima koji su završili ispitivanje
ALLEGRO ponu eno je da sudjeluju i u
otvorenoj fazi ispitivanja, u kojoj e dobivati 0,6 mg laquinimoda dnevno sve
dok se lijek ne pojavi na tržištu.
• Drugo klini ko ispitivanje, BRAVO,
dvogodišnje je multinacionalno, multicentri no, randomizirano, dvostruko-slijepo ispitivanje s paralelnim skupinama ispitanika i uz kontrolu placebom iji je cilj usporediti neškodljivost, djelotvornost i podnošljivost lijeka laquinimod primijenjenog oralno u
dozi od 0,6 mg jednom dnevno u odnosu na placebo te provesti komparativnu analizu odnosa rizika i koristi izme u laquinimoda i interferona beta1a. Uklju ivanje 1.332 bolesnika na 154
lokacije u SAD-u, Europi, Izraelu i Južnoj Africi dovršeno je u lipnju 2009.
godine. Rezultati ispitivanja BRAVO
o ekuju se u tre em tromjese ju 2011.
Osim klini kih ispitivanja primjene lijeka u bolesnika s multiplom sklerozom,
u tijeku je i faza II. razvoja lijeka za primjenu u Crohnovoj bolesti i lupusu, a
ispituje se i njegova primjena u lije enju drugih autoimunih bolesti.
Aktualno
Magazin PLIVE
Prosinac 2010.
Komercijalno poslovanje
AMBICIOZNI POSLOVNI PLANOVI
Po etkom prosinca u Auditoriju Istraživa kog instituta održan je sastanak Komercijalnog
poslovanja. Tema sastanka bile su aktualnosti u Komercijalnom poslovanju te poslovni planovi i
ciljevi za 2011. godinu o kojima je bilo rije i i na nedavnom sastanku u Izraelu
J Pripremila SANJA FRESSL
Snimio MATO PAPI
Uvod u razgovor bila je prezentacija Matka Bolan e, predsjednika Uprave PLIVE, koji je na po etku zaposlenicima predstavio regiju EMIA i njezina etiri regionalna centra: Rusiju, Hrvatsku, Izrael i Tursku. Govore i o klju nim
postignu ima EMIA-e u 2010. godini, od financijskih rezultata posebno je istaknuo prihode od prodaje koji su planirano ve i u odnosu na 2009. Operativna dobit
je nešto ve a od planirane za teku u godinu i planirano zna ajnije bolje u odnosu na 2009. Glavna
postignu a EMIA-e na nefinancijskom polju su organizirano i osnaženo vodstvo u cijeloj regiji te dodatno poboljšana uskla enost organizacije s TGS-om i GBP-om. Uz
to, podnijet je rekordan broj prijava i proizvoda na tržištu te proces
integracije kompanije ratiopharm
te e prema planu.
CILJEVI REGIJE EMIA
U pogledu klju nih financijskih ciljeva regije za 2011., Matko Bolana isti e potrebu za podizanjem
operativne dobiti kao podrška globalnom poslovanju Teve. Sve zadane ciljeve u EMIA regiji mogue je realizirati pod pretpostavkom
stabilnog gospodarskog i regulatornog okruženja, ubrzanog stavljanja novih proizvoda na tržište i
riješenih problema opskrbe.
Od nefinancijskih ciljeva izdvojio je pove anje tržišnih udjela i
ubrzani razvoj poslovanja u svrhu postizanja dugoro no planiranog rasta, prepoznatljivost kao lo-
kalne kompanije u Rusiji i Turskoj,
izlazak brend generika na tržište,
izradu strateških planova za snažniji ulazaka na tržišta Srednjeg
istoka i Afrike te prenošenje najboljih praksi iz organizacije i unutar nje.
Uslijedilo je predstavljanje detaljnijih planova i ciljeva za pojedina regionalna središta. Kad je rije o Hrvatskoj, M. Bolan a je naglasio kako je PLIVINO poslovanje
u ovim turbulentnim vremenima
ostalo stabilno.
“Tijekom 2010. godinu”, rekao je,
“PLIVA je u inila odmak od komercijalne organizacije i sve više
prelazi u promotivnu marketinšku organizaciju. Godinu je obilježio novi ugovor o eti kom oglašavanju lijekova, uspješan izlazak lijeka Copaxone na tržište te
injenica da PLIVA ima vode e tržišne udjele unutar skupina proizvoda.”
Što se ti e konkurencije, u 2010.
na tržište su ušla tri nova lokalna
generi ka konkurenta: Genera,
PharmaS i Fidipharm. Neke generi ke kompanije još uvijek posluju i u sivoj zoni, dok se inovativne
kompanije okre u partnerstvima
s generi kim kompanijama.
CILJEVI KOMERCIJALNOG POSLOVANJA
Ciljevi Komercijalnog poslovanja
PLIVE su ostvariti planirane prihode od prodaje, pove ati tržišni udio, pravovremeno lansirati na
tržište nove proizvoda te ostvariti planiranu operativnu dobit. PLIVIN bi rast ve u 2011. godini trebao biti dvostruko ve i od rasta
farmaceutskog tržišta, a u periodu
Prema godišnjoj rang listi
popularnog poslovnog
magazina Fortune,
predsjednik i glavni
izvršni direktor Teve
Shlomo Yanai nalazi se
me u 20 najuspješnijih
ljudi u svijetu biznisa
do 2015. PLIVA bi na tržištima jugoisto ne Europe trebala zna ajno oja ati poziciju. Taj rast temeljit e se, osim na postoje im i novim lijekovima, i na pružanju usluga zdravstvenim sustavima. Sljede e godine na tržištu bi se trebalo na i više od 30 novih proizvoda.
U ostvarenju ovako ambicioznih i
zahtjevnih ciljeva, re eno je, o ekuju nas brojni izazovi, na koje emo znati i mo i odgovoriti, zakljuio je M. Bolan a. Nakon prezentacije ostalo je vremena za nekoliko pitanja i odgovora te razgovor o detaljima pojedinih segmenata plana.
TRŽIŠTE HRVATSKE
• Stanovništvo – 4,43 mil.
• BDP - 624 mlrd USD
• Izdvajanje za zdravstvo (per capita) - 1.174 USD, 8,3% BDP-a
• Izdvajanje za lijekove (per capita) – 226 USD, 1,72 % BDP-a
• Procijenjena vrijednost farma tržišta 952 mil. USD
• 1 nacionalni fond za zdravstveno osiguranje (HZZO)
• Odre ivanje cijena na osnovi cijena referentnih zemalja
• Nije dozvoljena zamjena generika u ljekarnama
Kako prenosi Fortune: “Bivši izraelski general na elu je
farmaceutske kompanije koja
ostvaruje godišnji promet od
15 milijardi dolara i proizvodi
generi ke lijekove brže i u veim koli inama - oko 8 milijardi tableta godišnje - od svojih
konkurenata.
Izraelska kompanija ostvaruje
22% ukupnih prihoda od prodaje svih generi kih lijekova
u SAD-u. Tako er, Teva kontinuirano oboga uje svoj portfelj te je tako u tijeku i proces akvizicije kompanije Theramex, povezanog društva
kompanije Merck.
Jedan od Tevinih lijekova s
najboljim prodajnim rezultatima je njen vlastiti inovativni lijek Copaxone koji se primjenjuje u lije enju multiple
skleroze.”
03
Prosinac 2010.
Novi proizvodi
Magazin PLIVE
KONZULTACIJSKE VJEŠTINE U LJEKARNI
Natjecanje u konzultacijskim vještinama na Farmaceutskom fakultetu
J Priredili MARIO GALZINA i MATO PAPI
Dana 12. studenoga 2010. na Farmaceutskom
fakulteta u Zagrebu održan je završni dan natjecanja u konzultacijskim vještinama, programu profesionalnog razvoja studenata farmacije i diplomiranih farmaceuta kojem je PLIVA bila generalni pokrovitelj. Samo natjecanje odvijalo se 4 dana i sastojalo se od predavanja o povijesti PLIVE i PLIVINIH proizvoda, predavanje o
komunikacijskim vještinama.
Zadnji dan 15 mladih studenata, koji su izme u
60–ak sudionika ušli u finale, dobilo je zadatak
u pravoj ljekarni na pravom primjeru pacijentu
dati pravilnu terapiju.
Na ovaj na in PLIVA pokazuju brigu za struku i
ulaganje u razvoj budu ih farmaceuta, a danas
sutra možda i naših kolega.
DVA NOVA MAXFLU PROIZVODA
OTC predstavlja dva nova proizvoda iz linije Maxflu - Maxflu Balzam i
Maxlfu Cool, a lansirana je i nova web stranica www.maxflu.com.hr
U sklopu Maxflu® linije proizvoda OTC predstavlja dva nova proizvoda – Maxflu® Cool i Maxflu®
Balzam.
Maxflu® Cool – kod povišene temperature!
Maxflu® Cool hladni oblozi pomažu kod povišene tjelesne temperature jer njihova jedinstvena tehnologija hidrogela pruža ugodan osje aj
hla enja i do 90 minuta.
Hladni oblozi Maxflu® Cool namijenjeni su odraslima i djeci starijoj od dvije godine, jednostavni su za primjenu i pogodni za korištenje na raznim mjestima: kod ku e, na putovanju ili na
poslu.
Maxflu® Balzam - za lakše disanje i miran
san!
Maxflu® Balzam prirodan je inhalator koji, zahvaljuju i ljekovitim eteri nim uljima eukaliptusa, kamfora i mentola, na prirodan na in
olakšava disanje.
Jedinstveno pakiranje Maxflu® Balzama omogu uje jednostavnu inhalaciju tijekom dana, a
utrljavanje i/ili inhaliranje balzama prije spavanja pruža miran san tijekom cijele no i.
Maxflu® Balzamnamijenjen je za primjenu kod
odraslih i djece starije od 12 godina. Prakti no
pakiranje u obliku sticka omogu uje tri na ina primjene Maxflu® Balzama: utrljavanjem na
prsa, inhalacijom vodene pare ili direktnom inhalacijom.
04
Više o proizvodima pro itajte na novim
PLIVINIM Maxflu stranicama www.maxflu.com.hr.
Magazin PLIVE
Operacije Zagreb
Prosinac 2010.
OSTVAREN NOVI REKORD U
PROIZVODNJI - 400 MILIJUNA TABLETA!
U studenom prošle godine objavili smo vijest da je u proizvodnji u
listopadu proizvedena rekordna koli ina od 300 milijuna tableta
Dokaz da vrijeme brzo leti i da se stvari u godinu dana zna ajno mijenjaju je nova vijest da je upravo u proteklom mjesecu studenom oboren novi rekord od 400 milijuna
proizvedenih tableta!!!
S obzirom da su i za idu u godinu postavljeni vrlo ambiciozni ciljevi, ispunjenje plana
za ovu godinu bilo je iznimno važno kako bi
opravdali i dokazali pretpostavke na kojima
baziramo veliki rast, te kako bi osigurali nastavak daljnjih transfera proizvoda s drugih
Tevinih lokacija u Zagreb.
Ovim putem u osobno ime kao i u ime
managementa želim izraziti veliko hvala
svim zaposlenicima Operacija koji su svojim trudom i izuzetnim zalaganjem pridonijeli ostvarenju ovog izvanrednog rezultata, jer bez svih karika u lancu koje moraju dobro funkcionirati, od nabave sirovina
do transporta gotovih proizvoda, to ne
bi bilo mogu e posti i. Vjerujemo da e
i ovaj rekord krajem idu e godine biti zamijenjen novom troznamenkastom okruglom brojkom!
Romana Šantar, Viša direktorica
Proizvodnje
Sabor izglasao državni prora un
U državnom prora unu 480
milijuna kuna manje za HZZO
Novitet je pak Zakon o fiskalnoj odgovornosti u kojem e izme u ostalog biti predvi ena
odgovornost ministara ako prekora e dozvoljene iznose potrošnje
Hrvatski sabor sredinom studenog izglasao je
državni prora un i time zaklju io naga anja
ho e li vladaju a koalicija uo i izborne godine
odlu iti donijeti neki hrabriji korak i krenuti u
prave reforme ili e se s time ipak pri ekati. Dojam je da e se ipak pri ekati.
Za idu u godinu planirani su prora unski prihodi od 107,4 miljarde kuna, a rashodi 122,31
milijardu kuna, ime se dolazi do manjka prora unskih sredstava od 14,8 milijardi kuna.
Predvi eno planirano zaduženje države iznosi 23,2 milijarde kuna od ega 9,9 milijardi otpada na otplatu starih dugova. Premijerka Jadranka Kosor istaknula je brane i predloženi prora un kako su temeljni stupovi prora una smanjenje udjela državnih izdataka u BDPu, smanjenje poreznog optere enja gra ana i
zadržavanje zaštite najugroženijih u društvu.
- Ako bi išli na smanjivanje pla a i mirovina to
bi se odrazilo na potrošnju gra ana i gospodrastvo, izjavila je Kosor, dodavši da je razina deficita u Hrvatskoj od 4,3 posto BDP-a na razini prosjeka novih lanica EU. Naglasila je i kako e javni dug u državama Europske unije biti oko 80 posto BDP-a, dok e u Hrvatskoj on
iznositi 40 posto.
Novitet je pak Zakon o fiskalnoj odgovornosti
u kojem e izme u ostalog biti predvi ena odgovornost ministara ako prekora e dozvoljene
iznose potrošnje, uz obavezu davanja mandata
na raspolaganje. Prora un u 2011. godini predvi a gospodarski rast od 1,5 posto.
Oporba s druge strane Vladine argumente oko
nužnosti štednje i nemogu nosti smanjenja
prora unskih rashoda ocjenjuje kukavi kim i
lošim, govore i kako se radi o predizbornom
prora unu i kupovini socijalnog mira.
ZDRAVSTVU 2,7 POSTO MANJE SREDSTAVA
U podjeli “kola a” Ministarstvu zdravstva prihodi su manji za 2,7 posto, dok je Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) ostao
kra i za ak 480,7 milijuna kuna. Vladajui istovremeno naglašavaju kako je Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi u inilo velike
napore za racionalizacijom i uštedom, te kako e se unato smanjenim sredstvima, reformom zdravstvenog sustava osigurati funkcioniranje svih razina zdravstvene zaštite bez uki-
danja prava.
Prema izvješ u Saborskog odbora za zdravstvo nastavlja se ubrzana dinamika obnavljanja stare opreme te da se sredstva za prevenciju kroni nih nezaraznih bolesti i prevenciju
malignih bolesti ne e smanjivati.
Odbor na ijem je elu dr. Andrija Hebrang istie i kako je zahvaljuju i reformama za manje
novca obavljeno više zdravstvenih usluga, pove ana je potrošnja lijekova i u injena je znaajna obnova medicinske infrastrukture.
Prema njegovom mišljenju prora un osigurava daljnja poboljšanja kontrole kvalitete usluga, te omogu uje daljnji napredak transplatacijske medicine, uvo enje telemedicine, kao
i daljnji napredak u razvoju hitne medicinske
pomo i.
MANJE RADNIKA NA BOLOVANJU
Podaci pokazuju kako je novim sustavom praenja i odobravanja bolovanja smanjena je stopa bolovanja za 25 posto, ime je postignuto da
je dnevno 14.000 radnika više prisutno na poslu. Racionalizacijom i informatizacijom broj
djelatnika u HZZO – u smanjen je za 4 posto,
smanjene su liste ekanja za 30 posto, a vidljivo je i smanjenje duga HZZO-a i bolnica. Smanjenja sredstava u sustavu socijalne skrbi nee biti, a Vlada najavljuje i daljnju reformu koja
bi trebala dovesti do racionalizacije, decentralizacije i deinstitucionalizacije sustava socijalLuka Capar
ne skrbi.
05
Projekti u Hrvatskoj
Prosinac 2010.
Magazin PLIVE
PROTEKLA 2010. U TAPI
HRVATSKA
J Napisao i snimio
STANISLAV BOHANEK
Kako se bliži kraj godine obi no svi pogledamo
unatrag i prisjetimo se doga aja koji su obilježili proteklu godinu. Za proteklu 2010. u TAPI Hrvatska možemo re i da je bila izrazito prepuna izazova i nadasve uspješna. Po etkom godine TAPI Hrvatska je ve uspješno funkcionirao unutar TAPI BU TAPI Europe, a po ela su i
prva priznanja.
Od zna ajnih možemo izdvojiti i nagradu na Natje aju u kreativnom razmišljanju - Gaby Pollak
2009. Dobitnik nagrade u regionalnom dijelu natje aja za BU Europe je tim pod vodstvom
Eugena Marceli a u ijem su sastavu su bili: Tanja Kujundži , Nada Košuti Hulita, Ivica Grebenar, Igor Šoštari i Krešimir Kori i . Tim je dobio
nagradu za projekt pod nazivom ROSIGLITAZONE SALTS an Integration story. Kao jedna od vrijednosti dobivenih ovim projektom sigurno su
i znanja ste ena s nekoliko razvojnih lokacija u
TAPI-u, a koja ostaju akumulirana u Hrvatskoj.
Slijede a u nizu bila je Tevina nagrada za izvrsnost u zaštiti okoliša i zaštiti na radu za 2009.
godinu na koju smo izrazito ponosni jer izme u
ostalog dodijeljena iz razloga što tijekom 2009.
godite u TAPI Hrvatska nije bio izgubljen niti jedan radni dan zbog ozljeda na radu. U 2010 sva-
kako je potrebno izdvojiti i zna ajna ulaganja,
prvenstveno na lokaciji SM u proširenje ve postoje ih proizvodnih kapaciteta i pove anje njihove energetske u inkovitosti. Ve ina završenih projekata je vezana uz GMP podru je i kao
takvi su podložni inspekcijama kupaca i regulatornih agencija.
Uz sve projekte u fazi realizacije vezano je i
uvo enje viših EHS standarda, tako se uspješno primjenjuju i HAZOP studije koje se izra uju multidisciplinarno s ciljem sistematskog ispitivanja planiranog ili ve postoje eg procesa. Uvedeno je i informiranje o incidentima koji su se dogodili na nekoj od lokacija gdje se kroz
sažete obavijesti o incidentu s kratkim opisom
doga aja, te preporu enim korektivnim akcijama izbjegavaju sli ni incidenti na nekoj drugoj lokaciji.
Bitno je spomenuti kako smo tijekom cijele godine pra eni kroz key performance indikatore me u kojima su možda najvažniji RFT (Right
First Time) i SL (Service Level) i tu smo bili unutar ili iznad visokih Tevinih standarda. Ono što
posebno veseli je najava novih projekata i novih
ulaganja u 2011. godini. Tako ve postoje detalj-
ni planovi za uvo enje 7-8 novih molekula APIa u redovnu proizvodnju uz pove anje kapaciteta ve postoje ih proizvoda.
Tako er su pred nama i veliki izazovi u vidu projekata SMJ-1797/2, koji je vezan uz cjelovitu
obradu tehnološkog otpada na lokaciji SM. Cilj
ovog projekta je smanjenje emisija one iš uju ih tvari kroz otpadne vode i otpadne plinove
u okoliš. U sklopu ovog projekta planirana je izgradnja novog postrojenja za obradu otpadnih
voda na lokaciji SM koji bi u sebi uklju ivao i biološku obradu voda. Dio projekta vezan je i uz reduciranje emisija otpadnih plinova iz tehnoloških procesa u zrak.
Zasigurno najve i izazov koji nam predstoji je
Projekt SMJ-1900, izgradnja novog pogona Sinteze SM 2, kako za djelatnike Inženjeringa, tako
i za sve djelatnike iz razli itih odjela TAPI Hrvatske; Proizvodnih operacija, Tehnologije, Kvalitete, koji sudjeluju na projektu.
Na kraju svim kolegama ijom su zaslugom postignuti ovako možemo se zahvaliti na iznimnom trudu i poželjeti im sretne i ugodne boži ne i novogodišnje blagdane.
5. HRVATSKI PSIHIJATRIJSKI KONGRES s me unarodnim sudjelovanjem
Predstavljanje Medicusa - zaštita
zdravlja adolescenata
J Pripremila AZIJADA SRKALOVI IMŠIRAGI
06
Peti hrvatski psihijatrijski kongres koji se održavao u Šibeniku
od 29.rujna
29
do 3. listopada 2010.
godin
godine. Ovaj najve i skup hrvatskih psihijatara održava se ve
tradi
tradicionalno. Od Splita 1994.,
preko Opatije, Osijeka i Cavtata
ovo je ponovno veliko okupljanja n
ne samo psihijatara nego i
svih drugih djelatnika koji rade
na o uvanju i unaprje enju duševnog zdravlja. Izme u 15 tema simpozija koje su pokrivale
sva važna podru ja psihijatrije su
bile zastupljene i one koje se tiu sadržaja predstavljenog broja MEDICUSA: Bolesti ovisnosti,
Dje ja i adolescentna psihijatrija,
te Psihoterapija. Najvažniji predava i na ovim simpozijima su
ujedno predstavljali i teme ovoga broja MEDICUSA na simpoziju koji se održao u subotu 02.listopada 2010 pod nazivom: „Zaštita mentalnog zdravlja mladih“
Predava i na PLIVINOM simpoziju su bili: Goš a urednica Prim.
Nagrada PLIVE
Magazin PLIVE
ESTITAMO
LAUREATIMA!
nastavak sa stranice 1
Renata Haluga, Helena Štorek,
Krunoslav Mikol evi , Silvija Cindri Kati , Romana Vrbi , Ana
Petric, Marija Daniela Krnic i Maja Eškinja za stru nost, inovativnost, predan rad te velik doprinos
uspješnom transferu prvih proizvoda unutar Teve
2. ZA DUGOGODIŠNJI DOPRINOS
DRUŠTVU:
Tomislav Ljubas (Prodaja)
za unapre enje odnosa s klijentima, pove anje prodaje i ja anje
brenda PLIVE u Slavoniji
3. ZA IZUZETNA DOSTIGNU A NA
PODRU JU ZAŠTITE NA RADU:
Tim za pripremu i realizaciju koordiniranog inspekcijskog nadzora PLIVE na lokaciji Savski Marof (Operacije Hrvatska i TAPI Hrvatska) u sastavu Maja Lopotar Mihalinec, Anita
Bara Mutak, Anita Šoštarec, Robert Mihalinec, Robert Vuk, Igor
Vlahov, Miroslav Vujovi , Zoran
Bilobrk, Marija epo, Ante Radi , Ivan Pudi , Ivan Rebac, Josip Bra un, Siniša Ricijaš, Krešimir Harapin i Jadranka Petric za
stru nost i iznimnu kvalitetu rada na pripremi i realizaciji koordiniranog inspekcijskog nadzora PLIVE na lokaciji Savski Marof. Nagrade je dobitnicima uruio Matko Bolan a, predsjednik
Uprave, naglasivši kako PLIVA
prepoznaje i promovira ponašanja i rezultate koji pridonose povjerenju korisnika i stvaranju novih vrijednosti.
“Hvala vam što svojim znanjima
i stru noš u pridonijeli uspješnom poslovanju PLIVE i Teve, što
ste unaprijedili poslovanje unutar
svojih organizacijskih jedinica te
što ste svoje ideje i potencijal koristili na najbolji na in ostvaruju i poslovne ciljeve kompanije.
Primite još jednom moje iskrene
estitke!” istaknuo je M. Bolan a,
estitaju i nagra enima.
U ime svih laureata na Nagradi
PLIVE zahvalio se Tomislav Ljubas iz Prodaje.
U dobroj atmosferi plivaši su se zabavljali do kasno u no ...
Dr.sc. Marina Kuzman najpoznatiji stru njak na
podru ju školske medicine, Prof. dr. sc. Vlasta
Rudan jedna od hrvatskih najpoznatijih psihoterapeuta, Prof. dr. sc. Slavko Sakoman utemeljitelj farmakološkog lije enja ovisnosti u Hrvatskoj, te naša kolegica Azijada Srkalovi Imširagi . Na samom po etku simpozija naša kolegica
Azijada je predstavila povijest MEDICUSA, te pozvala kolege na suradnju i objavljivanje. Prim dr.
sc. Marina Kuzman kao goš a urednica je predstavila ukratko sve lanke predstavljene u MEDICUSU „Zaštita zdravlja adolescenata 1“ i osvrnula
se na sadržaj svog lanka „Adolescencija adolescenti i zaštita zdravlja“. Zatim je prof. dr. sc. Vlasta Rudan je predstavila svoj lanak „Depresija u
djece i adolescenata“. Zadnje predavanje pod na-
Prosinac 2010.
J Pripremile LARA ERCEGOVI i SANJA FRESSL, Snimio GORAN KATI
Tim za izuzetna dostignu a na podru ju zaštite na radu
Stanislav Bohanek
Voditelji Igor Mešin i Rene Bitorajac
Tomislav Ljubas
Tim za transfer proizvoda
zivom „Uloga obitelji u razvoju ovisni kih ponašanja“ što je ujedno i tema njegovog lanka u predstavljenom broju MEDICUSA je održao prof. dr. sc.
Slavko Sakoman.
Interes za ova predavanja je bio veliki, ali i za
predstavljeni broj Medicusa, kojeg su sudionici kongresa (preko 400 sudionika) dobili u svojim
kongresnim torbama, ali su uzeli još preko 100
primjeraka istog broja za svoje kolege sa Plivinog
štanda, a na je dodatno podijeljeno je i oko 300
primjeraka slijede eg broja MEDICUSA „Zaštita zdravlja adolescenata 2“. Predstavljanje ovog
broja Medicusa je izuzetno dobro prošlo, i PLIVA
se još jednom pokazala kao kompanija koja brine
o javnozdravstvenim problemima i radi na edukaciji lije nika.
07
Kvaliteta
Prosinac 2010.
Magazin PLIVE
SEDAM PRI A O TRAZODONU
PRI A PRVA: TRAZODON I LJUDSKO ZDRAVLJE
Trazodon je je triazolopiridinski derivat s antidepresivnim djelovanjem. Selektivno djeluje
na serotoninski sustav, i to na središnjoj razini,
kao i na razini krvnih žila, gdje prevladava antiserotoninsko djelovanje. Selektivno djeluje i na
integritet emotivnog doživljaja, što spre ava
da se umor razvije u depresivno stanje. Uz antidepresivni u inak Devidon pokazuje anksioliti ki i analgeti ki u inak. Trazodon je kao predstavnik druge generacije antidepresiva razvijen tijekom 1960-ih godina u Italiji (originator je
tvrtka Angelini Researchs laboratories). U SADu je prvi puta registriran 1981. godine.
PRI A DRUGA: TRAZODON I PLIVA
Trazodon je u PLIVU došao sa projektom
Zephyros tijekom 2005. i 2006. godine transferom iz Sidmaka, New Jersey. Svojim transferom i uspješnom preregistracijom mjesta proizvodnje u vrlo kratkom vremenu u PLIVU je (izmedju ostalih Zephyros proizvoda) donio nove procese koji su od PLIVE napravili jednog od
najpouzdanijih partnera za potrebe transfera
proizvoda pa ak i uzora unutar današnje Tevine grupe. Upravo je trazodon danas jedan od 5
najprodavanijih Plivinih lijekova. U PLIVI se proizvodi kao trazodon tbl 50, 100 i 150 mg i to isklju ivo za ameri ko tržište što mu daje posebnu važnost za PLIVU pa i cijelo ameri ko poslovanje TEVE.
PRI A TRE A: TRAZODON I REDUKCIJE ANALIZA
Polazni materijali analiziraju se dva puta. Prvi puta od strane proizvo a a, a drugi puta od
strane kupca, kao ulazna kontrola. Suvremena generi ka farmaceutsdka industrija, sve
više ukida potrebu za tom dvostrukom analizom, odnosno dio analiza prepisuje od dobavlja a. Trazodon kao aktivna supstanca (API) za
proizvodnju trazodon tableta bio je prvi polazni
materijal uklju en u program tzv. redukcije parametara što je doprinijelo da danas po zaprimanju prosje an trazodon eka najviše 2 dana da bude pušten iz skladišta u proizvodnju.
Taj uspjeh su slijedili i drugi visokofrekventni
polazni materijali, ali trazodon i danas biva naješ i, najbrži i najjednostavniji polazni materijal za analize, esto prozvan unutar laboratorija
Kontrole kvalitete kao omiljen na analizi.
PRI A ETVRTA: TRAZODON I RAMAN
No tu nije kraj pri e o sirovinama za trazodon
tablete. Tijekom 2010. uz podršku TEVE, PLIVA je me u prvim lokacijama krenula u nabavku ure aja RAMAN, elektroni kim analititi kim
instrumentima koji bez dodira, odnosno uzorkovanja, na princuipu osvjetljavanja laserskom
zrakom, kao u znanstenofantasti nim filmova
o itava o kojoj tvari je rije . Poga ate, me u prvim tvarima koje ova mo na tehnika prepoznaje, našao se trazodon tako da se njegova identifikacija, umjesto tijekom nekoliko sati analizira
u nekoliko trenutaka, pritom ne ošte uju i samo pakiranje. Naravno, time je omiljen i medju
08
TPW3
Multidose
Agilent 1200 SL,
ure aj za ultra brzu
kromatografiju
dlanovni ure aj RAMAN
Shema CDS mreže
djelatnicima koji uzorkuju.
PRI A PETA: TRAZODON I LABORATORIJSKA
ROBOTIKA
Tijekom 2007. godine PLIVA je kupila dva tipa
najsuvremenijih robotiziranih ure aja za pripreme uzoraka tableta, MultiDose i TPW. Oba
tipa ure aja svoju prvu primjenu, zar ste sumnjali, imali su za potrebe analize trazodon tableta. Analiza parametra osloba anje djelatne
tvari (dissolution) razvijena je naparatu Multidose, koji samostalno robotizirano obavlja posao pripreme uzoraka dvostruko brže od ovjeka (da ne spomenemo da za to vrijeme ovjek
radi drugi posao). Analiza parametra sadržaja i
ujedna enost sadržaja razvijena je na potpuno
robotiziranom ure aju TPW / tablet processing
workstation) koji je u seriju spojen na ure aj za
teku insku kromatografiju te automatski priprema i analizira uzorke. Ovdje u biti u epruvetice umetnete tabletu, a ure aj ih priredi, otopi,
injektira i analizira. U normalnim uvjetima ovaj
robot trostruko smanjuje vrijeme analize.
PRI A ŠESTA: TRAZODON I ULTRA BRZA TEKUINSKA KROMATOGRAFIJA
U zadnjih nekoliko godina teku inska kromatografija napredovala je skokovito i to u primjeni visokih tlakova, sve užih kapilara, kra ih kolona što rezultira i desetorostruko bržim analizama. Naravno da PLIVA posjeduje nekoliko ure aja te klase i naravno da se i opet trazodon tu pojavljeu kao jedan od prvih koji ima
metodu prilago enu toj najnovijoj tehnologiji.
Tako se primjenom ove kromatografske tehni-
ke odre uju sadržaj i srodni spojeva 4 puta brže nego sa konvencionalnim HPLCom, odnosno za analizu 20ak serija tableta potreban je
samo jedan dan. Uz uštedu vremena, korištenje ove tehnike zna ajna je ušteda na potrošenim kemikalijama, a i koli ina opasnog otpada
je smanjena.
PRI A SEDMA: TRAZODON I CDS
Tijekom 2010. u PLIVI je tijekom selidbe Kontrole kvalitete u prostore Novog instituta krenula implementacija projekta umreževanja kromatografskih tehnika u zajedni ki sustav korištenjem u TEVI standardnog sustava
za upravljanje kromatografskim instrumentima (CDS, Chromatography Data System, Empower 2 tvrtke Waters). Obzirom da sam sustav omogu uje obrade podataka, izra un i
pregled rezultata bez korištenja excel tablica, cilj je da se što više analiza potpuno provodi izbjegavaju i excel tablice, odnosno printanje zapisa. Upravo je trazodon, kao i uvijek, prvi proizvod koji sve svoje parametre analize na
HPLC i GC obra uje unutar samog sustava što
zan i da je poptpuno bespapirni te je ušteda i u
tom segmentu zna ajna, a nema ni potrebe za
fizi kom arhivom.
Kao zaklju ak možemo s ponosom re i da je
trazodon otvorio nove horizonte u korištenju
najsuvremenihih tehnika i vo enju najsloženijih procesa unutar PLIVINE Kontrole kvalitete, odnosno PLIVE same. Na njemu smo u ili, s njim smo unaprje ivali i temeljem njega se
prepoznajemo danas.
Iz regije
Magazin PLIVE
Prosinac 2010.
PLIVA POMAŽE
Me u mnogobrojnim donacijama kojima PLIVA
tijekom godine pomaže razli itim udrugama je i
Udruga “Osmjeh” Hrvatskog društva za optimalizaciju razvoja neurorizi nog djeteta koja je PLIVI uputila lijepe rije i zahvale što joj je omogu ila
nabavku digitalnog logopedskog seta.
“Do nedavno za nas je nabavka tako skupog ureaja bila gotovo nezamislivo ostvarenje, ali Vi ste
nam ostvarili želju, kako nama tako i našim malim
korisnicima. Danas 8.12. 2010 je prvi puta korišten
logopedski set u radu našeg logopeda mr.sc.Svjetlane Ton eti Bogovi i male djevoj ice koju smo
fotografirali dobrotom njenih roditelja.
Digitalni logopedski set pogodan je u rehabilitaciji razli itih govornih poreme aja kao i u rehabilitaciji govora i slušanja kod djece s ošteenjem sluha i kohlearnim implantantom. Unato visokoj tehnologiji, jednostavan je za rukovanje. Predstavlja inovaciju u obradi zvu nog signa-
la koriste i digitalno signalno procesuiranje koje omogu ava brzu i preciznu obradu zvuka gotovo istom kvalitetom i brzinom kojom to radi i ljudski mozak.
Koristi se u dijagnostici glasa i govora, kod diferencijalne dijagnostike psihogene disfonije i mucanja. U terapiji se koristi kod poreme aja glasa,
izgovora, te nosti (mucanje i brzopletost), ošteenja sluha (kohlearni implantant), poreme aj
slušnog procesuiranja, razvojnih jezi nih poreme aja, poreme aja itanja, ADHD.
Primjena logopedskog seta u radu logopeda zasigurno pomaže u kvalitetnijoj dijagnostici i terapiji.
Logopedski set koristit e svima koji su potrebiti i
to u skladu sa našom temeljnom misijom neprofitabilnog humanitarnog-stru nog rada.
Hvala Vam još jednom na Vašoj podršci!”, stoji u
zahvali koju potpisuje Gordana Sušac, dr. med.
spec. pedijatar.
Bosna i Hercegovina
PLIVA - sponzor
Polumaratona Sarajevo 2010.
Laslo Tot (1:06:47) iz Ma arske i Ana
Suboti (1:16:52) iz Srbije pobjednici su
4. Intesa Sanpaolo Olimpija Polumaratona Sarajevo 2010. U organizaciji
udruge “Marathon” Sarajevo, 400 natjecatelja i natjecateljica iz 25 zemalja
obilježilo je krajem rujna Me unarodni dan bez automobila trkom dugom
21,1km ulicama Sarajeva.
Cilj ovog doga anja je razvijanje ekološke svijesti, te spoj sporta i turizma u
svrhu unaprje enja imidža grada Sarajeva i Bosne i Hercegovine s pozitivnim utjecajem i na gospodarstvo. Pored ekonomskih, ekoloških i zdravstveno-sportskih uticaja ove trke, ove
godine je poja ana i njegova humanitarna dimenzija: ostvarena zarada namijenjena je Centru za kreativno odrastanje.
“Staza je odli na, a publika je zaista bila puna podrške. Zahvaljujem organizatorima na odli noj organizaciji i na
pozivu da sudjelujem u ovoj trci”, izjavio je Laslo Tot po prolasku kroz cilj.
Ana Suboti dan ranije je tr ala kros
u Beogradu i, kako je izjavila u cilju, uspješnom takti kom postavkom
uspjela je i na Polumaratonu biti najbrža. Najuspješni bosanskohercegova ki predstavnici bili su Dario Biljarevi iz Doboja (7. mjesto) i u konkurenciji natjecateljica Biljana Cvijanovi tako er iz Doboja (3. mjesto). Generalni
sponzori Polumaratona su Intesa Sanpaolo banka i Coca Cola Hellenic BiH,
dok su svoju podršku organizaciji dali
od samog po etka i Grad Sarajevo kao i
Kanton Sarajevo, Op ina Centar, kompanije Interex, PLIVA, Cisco, Toyota,
Ecoton, BBI centar i Lafuma. Dugoro ni cilj udruženja “Marathon” Sarajevo
kao organizatora brojnih sportskih doga aja kao što su “Trkom u Europu”,
“Tr imo u planine”, te sarajevskog polumaratona, jest da Sarajevo postane dio prestižne obitelji gradova organizatora utrke maratona (42,2km),
kao što je to ve praksa u svim gradovima regije.
BUCA DEBELJUCA
EKA BOŽI
„Nikola je Sveti prošao,
Boži nam još nije došao,
Do i, do i, do i Boži u,
Slatki naš mali Kralji u.
Dje ica te željno ekaju,
Tebi svoje pjesme pjevaju...“
Ova pjesma tjednima odzvanja u mojoj ku i i djeca su ve
nestrpljiva u iš ekivanju Božia. Tek su otvorili slatkiše koje su pronašli u izmicama na
prozoru, a ve pitaju je li Djedica dobio njhova pisma, kad
emo kititi boži no drvce, pei kola e i koja emo jela pripremati za Badnjak i Boži .
A što radimo mi odrasli?
Zbrajamo rezultate protekle godine, radimo planove
za sljede u godinu, smišljamo kako i kada u popis obveza ugurati kupnju boži nih
poklona i namirnica i pritom
„preživjeti blagdanske troškove“. Pri tom djeca imaju
sve dulji popis skupih igraaka koje bi željeli vidjeti pod
borom, mršte svoja mala lica kad dobiju sitnicu poput
drvenih bojica, okolade ili
odjevni predmet. A sve zato
jer smo i mi odrasli zaboravili zna enje blagdana i Boži a,
važnosti obiteljskog okupljanja, dijeljenja ljubavi i pažnje i
ono što bi blagdani doista trebali zna iti. Zato sam ove godine odlu ila ne raditi ništa od
uobi ajenih stvari i ne hodati po shoping centrima u potrazi za esto preskupim darovima.
Jednostavno u uživati s djecom, izra ivati estitke za
obitelj i prijatelje, a umjesto
skupih poklona kupljenih poklona napraviti emo nešto
sami. Još nisam odlu ila što,
ali na popisu ideja su ve : aromati ni džem od naran e, boži ni ukrasi, knjige fotografija,
mali igrokaz ili koncert za bake i djedove, doma i kola i i,
a sigurno e mi sinuti još pokoja ideja. Zapravo mi je želja
puno više vremena provoditi s dragim mi ljudima jer oni
su nešto najdragocjenije što
imamo u životu. Sve materijalne stvari do u i pro u obveze mopa svakodnevne obaveze mogu pri ekati barem
jednom u godini. Ovih blagdana ne u brojati kalorije nego minute i sate koje u provesti u dobrom društvu i vedrom raspoloženju te koliko
u i u idu oj godini imati takvih dana.
Psssst, a suprug još niti ne
zna da ga vodim na rasplesani do ek Nove Godine u društvu dragih prijatelja.
Sretne i vesele blagdane želim vam vaša
Buca Debeljuca
09
Vijesti
Prosinac 2010.
BLAGDANI I NERADNI
DANI TE KOLEKTIVNI
GODIŠNJI ODMOR U 2011.
1
SIJE NJA 2011. (Nova
godina) se prema
Zakonu ne radi
6
SIJE NJA 2011. (Sveta
tri kralja) se prema
Zakonu ne radi
24
25
1
TRAVNJA 2011. (Uskrs)
se prema Zakonu ne
radi
TRAVNJA 2011.
(Uskrsni ponedjeljak) se
prema Zakonu ne radi
SVIBNJA 2011.
(Blagdan rada) se
prema Zakonu ne radi
22
LIPNJA 2011. (Dan
antifašisti ke borbe) se
prema Zakonu ne radi
23
LIPNJA 2011. (Tjelovo)
se prema Zakonu ne
radi
25
5
15
LIPNJA 2011. (Dan
državnosti) se prema
Zakonu ne radi
KOLOVOZA 2011. (Dan
dom. zahvalnosti i Dan
hrvatskih branitelja) se
prema Zakonu ne radi
Magazin PLIVE
Rokovnik poslova
vezanih uz isplate
pla a za 2011. godinu
za Pliva Hrvatska d.o.o.
i Europharma d.o.o.
ISPLATA PLA A ZA MJESEC
DATUM ISPLATE
I
08.02.11.
II
08.03.11.
III
08.04.11.
IV
10.05.11.
V
08.06.11.
VI
08.07.11.
VII
09.08.11.
VIII
08.09.11.
IX
07.10.11.
X
09.11.11.
KOLOVOZA 2011.
(Velika Gospa) se prema
Zakonu ne radi
8
LISTOPADA 2011. (Dan
neovisnosti) se prema
Zakonu ne radi
1
STUDENOG 2011. (Svi
sveti) se prema Zakonu
ne radi
25
PROSINAC 2011.
(Boži ) se prema
Zakonu ne radi
26
PROSINAC 2011. (prvi
dan po Boži u, Sv.
Stjepan) se prema
Zakonu ne radi
U 2011. godini kolektivni godišnji odmor je predvi en u razdoblju
07.01.2011., 24.06.2011., 25.07. do 12.08.2011. i 31.10.2011.
XI
XII
10.01.12.
NAPOMENA: 1.) Rok za unos podataka po POTROŠA KIM
KREDITIMA u SAP je 1. RADNI DAN U MJESECU do 12 sati.
2.) Rok za dostavu podataka u Sustav zarada za SINDIKALNE
KREDITE je ZADNJI RADNI DAN U MJESECU.
3.) Zadnji rok za dostavu DOZNAKA ZA BOLOVANJE u Sustav
zarada je 1. RADNI DAN U MJESECU do 12. sati.
Ivan Kos, dipl. ek., Koordinator obra una pla a
REZULTATI KUPA PLIVE U MALOM NOGOMETU
“MEMORIJAL ŽELJKO I URO ŠTRUKLEC”
U nedjelju 28.11.2010. u dvorani Sutinska vrela
u Podsusedu održano je kup natjecanje PLIVE
u malom nogometu “Memorijal Željko i uro
Štruklec”. U tom tradicionalnom nadmetanju
u po ast našim športskim entuzijastima i zaljublenicima prije svega u nogomet, ocu i sinu
Štruklec ove godine sudjelovalo je devet ekipa.
10
Natjecanje se odvijalo po kup sistemu na ispadanje. Najviše uspjeha imala je ekipa KVASAC
koja je u finalu svladala vrlo dobru ekipu INFORMATIKE rezultatom 6:2. Za najboljeg vratara na turniru proglašen je Vladimir Lopari (Informatika), za najboljeg strijelca Hrvoje Sekušak (Kvasac) a za najboljeg igra a proglašen je
Goran Kramari (Kvasac). Nagradu za fair play
“Ivan Kolar”dobila je ekipa DT 12.
Natjecanje je prošlo u iznimnim fer borbama
na terenu i uz gromoglasno navijanje i bodrenje s tribina. Sve u svemu bilo je to još jedno
ugodno druženje Plivinih nogometaša.
Josip Krizmani , Voditelj nogometne sekcije
Magazin PLIVE
Vijesti
BOŽI NI RU AK 22. PROSINCA
I ov
o eg
go
odi
dine
dine
e pliv
pliv
vaš
aši
ši e zajed
dni ki ob
biiljjež
ežit
itii k
it
krrajj još
oš jed
edn
dne
ne poslovne
e go
g dine
e bo
ož
ži nim
im ru
ru kom
o koj
ojii je
e pla
lanira
an
u srijjed
edu
du,
u, 22.
2. pro
rosi
siinca 20
010
10. go
god
dine
dine
e.
Ru ak se
Ru
se pre
reuz
zima
im
ma na uob
bi ajen
ajen
aj
e naiin,
n,, ali
n
l bez
z bona,
on
na,
a, i bes
espl
p attan je
pl
e
z sve
za
ve zaposle
leni
nike
ike
e. Po
P sl
služ
už
živ
ivat
at e se
u re
redo
dovn
do
ovn
vno
o rad
ra
ad
dn
no v
vrrij
ijem
eme
e re
rest
so
st
orrana,
an
na,
dok
do
k e dje
ella
a
attnici u no n
nim
im
m smj
m en
enaa
ama dob
obit
itii hl
hlad
adni
ni lun
ni
unch pak
unch
ake
et. Zap
et
po
o-sllenik
ik
ike
ke ko
k ji
ji su
u ta
tajj da
dan sllob
bod
odni
ni poz
ni
o iivamo da se pridrruž
va
u e svojjim
im kol
o eg
egaa
ama na ru ku na svo
vo
oji
j m ra
ad
dn
nim
m lok
o acijama.
Ugodno druženje s ko
kole
legama i sve
najbolje, Vama i Vašim obiteljima,
povodom boži nih i novogodišnjih
blagdana!
Komu
uni
nika
kaci
c je PLIVE
VE HRVATSK
SKA
A
Prosinac 2010.
MaksimUm
razveselio djecu
PLIVAŠA
Multipleks Cinestar prošle je nedjelje vrvio djecom naših zaposlenika. I oni mali i oni nešto ve i zadovoljni su filmom, vje itom borbom dobra i zla i rezultatom preobrazbe glavnog junaka. Uživala su
i djeca i roditelji.
Snimio Mato PAPI
1850 paketi a za
1850 osmijeha
After-work petkom
Prosinac je mjesec darivanja i eš ih druženja s kolegama, prijateljima i svim dragim ljudima.
Toplinu blagdanskog ozra ja u vrijeme
Adventa prenijeli smo u naše radne prostore. Svakog petka u prosincu družili
smo se, u skladu sa svojim poslovnim obvezama, uz pi e i slatko slane zalogaj i e
u kafe baru PLIVINE Upravne zgrade.
Prvo after work druženje prošlo je u vedroj i veseloj atmosferi, a mnoge kolegice i kolege pripomogle su u ki enju boži nog drvca svojim dobrim željama za iduu godinu.
I ovih su blagdana PLIVINI poklon
paketi i razveselili gotovo dvije tisu e mališana diljem Hrvatske.
Slatkiši, kape i šalovi sa znakom
PLIVE otputovali su u Specijalnu bolnicu za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice (osnovna škola pri bolnici), Udruzi Paloma u Vukovar, Udruzi za DOWN
SINDROM Udruzi SANUS za djecu
oboljelu i lije enu od malignih bolesti, Split, Osnovnoj školi za invalidnu djecu «Nad lipom”, Zagreb,
Udruzi slijepih Zagreb, Poliklinici za rehabilitaciju slušanja i govora SUVAG, Hrvatskom Crvenom
križu i Gradskom društvu Crvenog
križa, Udruzi AN ELI, Split, Društvu distrofi ara, Centru za autizam, Udruzi dijaliziranih grada Zagreba, udruzi Bedem ljubavi – za
“Vinko Bek” , Dje jem domu u Ladu u i na mnoge druge adrese.
MAGAZIN PLIVE U HRVATSKOJ; Izdava : PLIVA HRVATSKA d.o.o., Zagreb, Prilaz baruna Filipovi a 25; Glavna urednica: Tamara Sušanj Šulenti ; Izvršna urednica: Sanja Fressl;
Uredništvo: Stanislav Bohanek, Lara Ercegovi , Drijenka Pandži Kuliš, Mato Papi , Elizabeta Pavkovi , Davor Petanjek, Maja Radi ; Oblikovanje: Fingere; Tisak: FINGEREtisak,
Samobor; Naklada: 2000 kom.; Adresa Uredništva: Prilaz baruna Filipovi a 25, e-mail: Pliva.Magazin@pliva.hr
11
E
P
R
E
H
E
R
A
A
N
E
PREHRANA ZIMI
Pravilno odabrane namirnice tijekom bolesti imaju za cilj pridonijeti
boljem korištenju i razumijevanju prehrane u svakidašnjem životu i
podizanju kvalitete življenja
Kiseli kupus
b
bi s mesom. Grah je dobar izvor magnezija, min
nerala za kojeg smo ve više puta naglašavalli da djeluje povoljno u sprje avanju nastanka i
u
ublažavanju posljedica stresa.
predstavlja namirnicu koja po sadržaju vitamina C nadmašuje i neke poznate agrume, sadrži fantasti nu kombinaciju prehrambenih vlakana, tako
da održava zdravu peristaltiku crijeva. Postoje
autori koji isti u da kiseli kupus pomaže u održavanju homeostaze pojedinih hormona. Bilo
da ga koristimo kao glavno jelo, prilog ili u obliku salate, tijekom zimskih mjeseci trebali bismo konzumirati kiseli kupus barem dva do tri
puta tjedno.
Grah
(Phaseolus vulgaris) je biljka koja
pripada porodici mahunarki, a lanovi ove porodice se zbog visokog sadržaja bjelan evina
i ugljikohidrata, smatraju povr em najbogatije
nutritivnim tvarima. Pojedine biljke iz ove skupine posjeduju i ljekovita svojstva. Suho zr-
no graha sadrži oko 25% bjelan evina, što je za tre inu više od sadržaja
bjelan evina u gove em mesu. Bjelan evine graha nutritivno su siromašnije od bjelan evina mesa, jer ne
sadrže sve neophodne aminokiseline. Grah naime, ne sadrži metionin.
Me usobnim kombiniranjem ostalih namirnica taj se nedostatak može lako nadoknaditi. Osim što je bogat celulozom, u svom proteinskom sastavu ima mnogo aminokiseline arginina. Ta aminokiselina poti e stvaranje hormona guštera e - glukagona. Glukagon spada
u spojeve koji ubrzavaju metabolizam djeluju i
na aktivaciju enzima. Kao posljedica njegovog
djelovanja dolazi do razgradnje rezervi ugljikohidrata i masti.
Zeleni aj
Pravilnim izborom namirnica možete
unaprijediti vaše zdravlje, utjecati na
prevenciju nastanka bolesti i ublažiti
štete uzrokovane bolešću. Hrana nikada
neće biti trenutni lijek, ali postaje naš
saveznik u borbi za zdravlje na dulji rok.
postaje sve popularn pi e ili napitak u podru jima Zapadne cinije
v
vilizacije.
Odavno je prisutan kao napitak dalek istoka i otuda dolaze prvi zapisi o njegovoj
kog
lj
ljekovitosti.
Posjeduje u svom sastavu jedne od
n
najja
ih antioksidansa, poput epigalokatehina,
k su pokazali da se mogu koristiti kao molekoji
k
kule
s protuupalnim djelovanjem i da sprje av
vaju
malignu proliferaciju stanica. Treba ista i
d se dnevno može popiti oko tri šalice zelenog
da
aja i da je njegovo djelovanje povoljno na organizam ako se koristi redovito tijekom dužeg
vremenskog razdoblja. Zeleni aj poti e izlu ivanje štetnih tvari iz organizma, stimulira rad
jetre, štiti sluznice i membrane stanica ošte ene djelovanjem slobodnih radikala. Istraživanje
u kojem je promatrano preko 40.000 ljudi, pokazalo je kako zeleni aj može smanjiti rizik od
kardiovaskularnih bolesti gotovo za etvrtinu,
smanjuje rizik i od drugih oboljenja karakteriziranih upalnim promjenama, a na taj na in produljuje životni vijek. Budu i da sprje ava resorpciju željeza, ne treba zeleni aj davati djeci jer
može uzrokovati anemiju u djece. Osim toga
sadrži kofein, pa kod osoba osjetljivih na tu tvar
treba izbjegavati piti zeleni aj tijekom kasnog
popodneva i ve eri.
Nadalje, interesantno je napomenuti da grah
sadrži veliku koli inu minerala u optimalnom
odnosu, koji osigurava pravilnu i djelotvornu
resorpciju putem crijeva. Povoljniji je omjer natrij/kalij, te kalcij/fosfor kod graha u uspored-
www.PLIVAzdravlje.hr
posjetite internet portal PLIVAzdravlje

Download Report