utjecaj sezone pripusta na plodnost ovaca

"Šesto savjetovanje
uzgajivaca
i koza u Republici
ovaca
Hrvatskoj"
UTJECAJ SEZONE PRIPUSTA NA PLODNOST OVACA
Prof. dr. sc. Sušic V.l
Prof. dr. sc. Vesna Pavic2
Prof. dr. sc. Boro Mioc2
Mr. sc. Zdravko Barac3
Uvod
Redovita i visoka plodnost životinja jedan je od najvažnijih cinitelja za unosnu
ovcarsku proizvodnju. Posebice se to odnosi na farme koje proizvode janjad za
klanje,
i cija
ekonom ika pNenstveno
ovisi o prosjecnom godišnjem broju janjadi
koji ovce odgoje do poželjne tjelesne mase ili dobi.
Obzirom na trajanje graviditeta od približno 150 dana, ovce se mogu janjiti dva
puta unutar 365 dana. To, uz uvjet veceg broja janjadi po leglu, ovce svrstava u
skupinu plodnijih vrsta životinja koje bi u povoljnim uvjetima mogle ostvarivati
prosjecnu godišnju proizvodnju preko tri janjeta.
Plodnost
vecine
ovaca
biološke mogucnosti
u svijetu
daleko
pa visokoplodnim
zaostaje
pasminama
u odnosu
na navedene
ovaca najcešce smatramo
one cija godišnja plodnost premašuje 1,7 janjadi godišnje. Važno je naglasiti da
je i ova razina proizvodnje vezana uz manji broj pasmina, te da unutar i izmedu
njih postoje velike varijacije ovisno o uvjetima hranidbe, držanja i njege.
Plodnost
ovaca
stocarskog
u HNatskoj
ne zadovoljava.
Prema
podacima
HNatskog
centra za 2003. godinu, od 15 pasmina kod kojih su registrirane
reproduktivne
odlike uzgojno valjanih
grla, samo kod 4 (26,7%)
prosjecna
velicina legla premašuje 1,3 janjeta. Treba napomenuti da navedene 4 pasmine
obuhvacaju
vecina
tek 17,3% svih kontroliranih
(7) ima prosjecnu
velicinu
grla, te da u preostalih
legla
do 1,1 janjadi.
11 pasmina
Rezultati
su još
nepovoljniji kada se godišnja plodnost promatra kroz indeks janjenja koji se kod
vecine
pasmina
uzgajanih
u HNatskoj
iznosi 1 ili neznatnije
premašuje
tu
vrijednost.
"Peta izložba hrvatskih ovcjih
i kozjih
sireva"
32
"Šesto savjetovanje
uzgajivaca
Jedan od glavnih cimbenika
ovaca i koza u Republici Hrvatskoj"
koji ogranicavaju
godišnju
proizvodnju
janjadi po
ovci je sezonski pripust. Za vecinu ovaca u Hrvatskoj, pripust se odvija u sezoni
kasnoljetnih
i jesenskih
mjesecima
tijekom
godine
mjeseci
(od
pripust
kolovoza
do
se organizira
studenog).
U drugim
rijetko jer mali broj ovaca
pokazuje želju za parenjem i/ili ostaje gravidan.
Sezonski pripust ima više negativnih
ucinaka na proizvodnju
Kao najvažniji mogu se izdvojiti niža proizvodnja
cijena zbog neujednacene
janjeceg
mesa.
po ovci, zatim promjenjivost
ponude na tržištu, te neracionalno
iskorištavanje
nastambi, opreme i radne snage u toku godine. Kako bi se ovi ucinci umanjili ili
uklonili, u zemljama s naprednim ovcarstvom,
proizvodnja
mesa se intenzivira
pripuštanjem ovaca izvan sezone mrkanja ili tijekom cijele godine.
U radu
iznosimo
osnovu
tih postupaka
s ciljem
bolje
upucenosti
naših
uzgajivaca te mogucnosti da te postupke primjene u svojim farmama.
Biološke osnove sezonskog pri pusta ovaca
Spolni ciklus ovaca je vremensko
Ukljucuje
više
promijenjeno
faza
od
ponašanje
razdoblje
izmedu
kojih
je
posljednja
ovce
te
oslobadanje
dva tjeranja
estrus.
Estrus
jajnih
(mrkanja).
obicno
stanice
prati
- ovulacija.
Prosjecni vremenski razmak izmedu dva uzastopna estrusa je oko 17 dana.
Grafikon
mjesecima
1. prikazuje
godine.
ocekivani
broj ovaca
koje ocituju
Izraziti pad broja ovaca u estrusu
proljetnim i ljetnim mjesecima.
estrus
Treba naglasiti da pocetak, trajanje
estrusne sezone mogu biti jako promjenjljivi
u razlicitim
može se ocekivati
u
i završetak
ovisno o pasmini, podrucju uzgoja i
tehnologiji proizvodnje.
"Peta izložba hrvatskih ovcjih i kozjih sireva"
33
"Šesto savjetovanje
uzgajivaca
ovaca i koza u Republici Hrvatskoj"
Grafikon 1. Primjer postotaka ovaca u estrusu koji se
može ocekivati u pojedinim mjesecima godine*
o
en
Q)
t.l
::l
o>
2
::l
~
(ii
<Il
<Il
100
40
80
20
60
O
II
III rv
V
VI VII Vili
IX
X
XI XII
Mjeseci
* Notter, 2002.
Opcenito, najmanja promjenjivost postoji u terminima kada pocinje estrusna
sezone što se može pripisati relativno konstantnom prirodnom podražaju koji
se svake godine ponavlja zavšetkom ljeta odnosno pocetkom jeseni. Naglo
«budenje» spolne aktivnosti u toj sezoni posljedica je bioloških procesa i
ponašanja koje su današnje ovce naslijedile od svojih divljih predaka.
Potaknuto je «signalima» iz prirodne okoline - posebice duljinom dnevne
svjetlosti koja s prelaskom ljeta u jesen pocinje opadati.
Zašto je "signal" za pocetak pri pusta naj izraženiji u
razdoblju prelaska ljeta u jesen?
To je s jedne strane odraz prirodnih instikata za održanjem vrste, a s druge
strane posljedica trajanja graviditeta od približno 150 dana. Naime, mnoge
životinjske vrste u prirodnoj borbi protiv pomora mladuncadi instiktivno "biraju"
sezonu u kojoj ce radati. Najcešce je to proljece (u manjoj mjeri i jesen) kada
pod utjecajem umjerene temperature i vlažnosti buja vegetacije pa majke i
mladuncad u prirodi nalaze obilje hrane. U takvim okolnostima preživljavanje i
razvoj mladih organizama znatno su bolji nego u ostalim sezonama godine.
"Peta izložba hrvatskih ovcjih i kozjih sireva"
34
"Šesto savjetovanje
Kod mnogih životinjskih
prilika, do slabljenja
uzgajivaca
ovaca i koza u Republici Hrvatskoj"
vrsta došlo je, pod utjecajem
ili gubitka nagona za sezonskim
Ovca je, medutim, jedna od vrsta s najocitijim
u proljece.
Da bi se to ostvarilo
(graviditet),
u jesen,
promijenjenih
radanjem
uzgojnih
mladuncadi.
instiktom za radanje mladuncadi
do oplodnje
mora doci 5 mjeseci
a u ostalim sezona ma prisutna
je svojevrsna
ranije
prirodna
kontracepcija.
Skracenje dnevne svjetlosti glavni je prirodni poticaj za
pocetak sezone razmnožavanja ovaca
Ovce cesto nazivamo
«životinjama
kratkog
dana» buduci
da intenziviranje
njihove spolne aktivnosti zapocinje kada ljetni dani postaju kraci. Naime, zbog
manje kolicine svjetlosti
pokrecu
koju ovce registriraju
organizmu
se
niz
aktiviranjem
spolnog ciklusa. Interesantno
svojim
neuro-hormonalnih
signal za pocetak razmnožavanja
podrucja. Utjecaj tog cimbenika
je spomenuti
prvenstveno
osjetilima,
procesa
u njihovom
koji
rezultiraju
da je svjetlo najvažniji
za ovce iz umjerenih klimatskih
znatno je slabiji u tropskim podrucjima
bližim
ekvatoru, gdje se ovce nerijetko tjeraju neovisno o sezoni.
Osim dnevnog
svjetla, važan signal za pocetak
spolne aktivnosti
ovaca je i
mužjak pa cesto govorimo o "ucinku ovna". Naime, poznato je da kada ovcama
koje nisu u spolnom ciklusu, nakon duljeg razdoblja razdvojenosti,
ovna to ce zbog mirisnih
i drugih
podražaja u njih dovesti do nagle hormonske
promjene i ovulacije. Iako ta ovulacija najcešce nije popracena
potice rad jajnika i uspostavljanje
17 dana.
pridružimo
i estrusom, ona
normalnog ciklusa u razmacima od prosjecno
Trajanje pripusne sezone i razdoblja izmedu dva janjenja
Za razliku od termina pocetka, trajanje pripusne sezone pokazuje puno vece
razlike
ovisno
o genetskim
odlikam
pojedinih
pasmina
odnosno
uvjetima
hranidbe, njege i držanja.
Duga pripusna sezona ima više prednosti.
ciklusa i estrusa (poliestricnost)
U njoj ovce ostvaruju više spolnih
pa imaju i više mogucnosti
"Peta izložba hrvatskih ovcjih i kozjih sireva"
ostati gravidne.
35
"Šesto savjetovanje
uzgajivaca ovaca
i koza u Republici
Hrvatskoj"
Osim toga, plotkinje sa dugom sezonom mogu ostvariti puno krace razdoblje
izmedu dva graviditeta (servis razdoblje) odnosno izmedu dva janjenja. Kracim
razdobljem izmedu dva uzastopna janjenja može se znacajno povecati
godišnja plodnost po ovci (Tablica 1.).
Tablica 1. Godišnja proizvodnja
janjadi po ovci uz istu velicinu legla i razlicito
trajanje razdoblja izmedu dva janjenja
Velicina
legla
1,1
Razdoblje
izmedu dva
Godišnja
1,1
8
7
6
1,1
1,1
1,1
proizvodnja
janjadi po ovci
janjenja (mjeseci)
12
1,5
1,7
2,0
Mogucnosti za smanjenje negativnih ucinaka sezonskog
pripusta na plodnost ovaca
Vecina naših ovaca ima kratku jesensku pripusnu sezonu koja najcešce traje
od 45 do 90 dana. U tom razdoblju dogodi se od 2 - 5 uzastopnih estrusa,
nakon cega slijedi dugo anestrusno razdoblje do slijedece jeseni. U takvim
okolnostima razdoblje izmedu dva janjenja iznosi približno 12 mjeseci, a
mogucnosti unapredenja plodnosti vezane su prvenstveno na povecanje broja
janjadi po jednom leglu.
Negativni ucinak kratke sezone može se umanjiti umjetnim poticanjem spolnog
ciklusa izvan sezone (davanje hormona putem vaginalnih spužvice i injekcija)
i/ili odabiranjem za uzgoj ovaca koje pokazuju prirodnu sklonost za dugu
sezonu mrkanja.
Kombinacijom navedenih postupaka, u uvjetima kvalitetne hranidbe, njege i
držanja, uspjelo se razraditi programe intenzivnijeg razmnožavanja ovaca.
Programi se osnivaju na pripustu u dvije ili više odvojenih sezona ( napr.
program proljetnog i jesenskog janjenja) odnosno na pripustu više skupina
ovaca tijekom cijele godine (napr. programi ucestalog janjenja - tri janjenja u
dvije godine; pet janjenja u tri godine; program «Star» i dr.). Vecinom programa
"Peta izložba hrvatskih ovcjih
i kozjih
sireva"
36
"Šesto savjetovanje
uzgajivaca ovaca i koza u Republici Hrvatskoj"
postiže se bolja plodnost po ovci u jedinici vremena, medutim njihova šira
primjena zasad je ogranicena znacajno povecanim troškovima.
Ovce pripuštene u razlicitim sezonama imati ce razlicitu plodnost. Kao primjer
rezultata, prikazujemo rad Mendela i sur. (1989) u kojem je istražena plodnost
dvije njemacke pasmine pod uvjetima janjenja u razlicitim sezonama. U tablici
2. iznosimo sažetak rezultata za Merinolandschaf pasminu koja je jedna od
najzastupljenijih inozemnih pasmina i u Hrvatskoj.
Tablica 2. Plodnost i prirasti janjadi Merinolandscaf
sezonama
ovaca ojanjenih
u razlicitim
godine
Pokazatelji plodnosti i prirasta
Sezona janjenja*
Zima
52,6
1,69
1,54
1,52
281
Udio ojanjenih ovaca (%)
Ukupni broj janjadi u leglu
Broj živorodene janjadi u leglu
Broj janjadi preživjele do 42. dana
Trajanje razdoblja izmedu dva janjenja (dani)
Proljece
17,5
1,64
1,45
1,50
285
Ljeto
20,4
1,50
1,42
1,42
247
Jesen
9,5
1,46
1,28
1,29
262
Porodna masa janjadi (kg)
3,7
3,9
3,9
3,8
Tjelesna masa janjadi 42. dana (kg)
Dnevni prirast janjadi do 42. dana (g)
14,8
252
15,7
270
15,4
263
14,8
249
Tjelesna masa ovaca pri porodu (kg)
78,1
76,9
75,7
74,8
Tjelesna masa ovaca 42. dan nakon poroda (kg)
76,0
74,5
73,6
73,2
* zima (prosinac-veljaca); proljece (ožujak-svibanj); ljeto (lipanj-kolovoz); jesen (rujan-studeni).
Uzgajivaci ovaca
i
u
Hrvatskoj
pokazuju
zanimanje
za
intenzivnije
razmnožavanje u svojim stadima. Razlozi za to su višestruki. U pojedinim
podrucjima, posebice sjeverozapadne i istocne Hrvatske postoje prirodni uvjeti
za uzgoj plodnijih ovaca i intenzivniju proizvodnju. Osim toga, registrirani
podaci o plodnosti uzgojno valjanih grla pokazuju da neke pasmine
(romanovska, solcavskojezerska, merinolandschaf) imaju genetski potencijal za
produljenu pripusnu sezonu što bi se selekcijom moglo još unaprijediti.
Konacno i možda najvažnije, razmnožavanje neovisno o sezoni povecava
prihod farme zbog veceg broja janjadi po ovci a dijelom i zbog prodaje janjadi
tijekom cijele godine. Time se ne poboljšava samo obrt kapitala nego (u
odredenim razdobljima godine) postiže i viša cijena.
Odredeni oblici vansezonske ponude janjadi za klanje u Hrvatskoj vec postoje,
no oni su više odraz neorganiziranog pripusta nego sustavnog programa.
"Peta izložba hrvatskih ovcjih i kozjih sireva"
37
"Šesto savjetovanje
Stoga,
sporadicna
uzgajivaca
ponuda
zadovoljava
potrebe tržišta
konkurenciju
iz uvoza.
Odluka o intenziviranju
manjeg
i
ovaca i koza u Republici Hrvatskoj"
broja janjadi
tijekom
cijele
godine
sve teže (bez obzira na svoju kvalitetu)
razmnožavanja
putem vansezonskog
ne
prati
pripusta mora biti
utemeljena na dobro osmišljenom programu. Osnovicu programa ne smije ciniti
samo izbor izmedu umjetnog poticanja
ovaca s prirodno produženom
estrusa (davanje
hormona)
ili uzgoja
sezonom, vec i detaljna analiza troškova koji pri
provedbi takvih programa nužno povecani.
Adrese autora:
Prof. dr. sc. Velimir Sušic
Veterinarski fakultet Sveucilišta u Zagrebu
Heinzelova 55
10000 Zagreb
Prof. dr. Vesna Pavic
Agronomski fakultet Sveucilišta u Zagrebu
Zavod za specijalno stocarstvo
Svetošimunska c. 25
10000 Zagreb
Prof. dr. sc. Boro Mioc
Agronomski fakultet Sveucilišta u Zagrebu
Zavod za specijalno stocarstvo
Svetošimunska c. 25
10000 Zagreb
Email: bmioc@agr.hr
Mr.sc. Zdravko Barac
Hrvatski stocarski centar
Odjel za uzgoj, selekciju i razvoj ovcarstva, kozarstva i malih životinja
lIica 101, 10 000 Zagreb, E-mail: ovcarstvo@hssc.hr
"Peta izložba hrvatskih ovcjih i kozjih sireva"
38

Download Report