Glasilo Udruženja ugostitelja Zagreb [ Br. 5 - studeni 2014. ] forum zagrebačkih ugostitelja 2014. Ugostitelji moraju nastupati složno T inspekcije kako preživjeti sve brojnije nadzOre aktivnosti sastanci u nadležnim institucijama Tema broja: reprezentacija Besplatni primjerak | tiskanica | poštarina plaćena u pošti 10000 Zagreb | Udruženje ugostitelja Zagreb, Radauševa 3, 10000 Zagreb intervjui: - martina bienenfeld - mirka jozić 04 forum zagrebačkih ugostitelja 2014. Zajednički nastup potreban je kako bismo opstali 08 tema broja: reprezentacija Vrijeme je za priznavanje troška reprezentacije u stopostotnom iznosu 12 intervju Nenad Šepak, predsjednik Udruženja ugostitelja Zagreb 16 INSPEKCIJE Vodič kroz nadzore poslovanja ugostitelja 19 aktivnosti Ugostitelji na sastanku u Skupštini Grada Zagreba 20 obrazovanje Hrvatska - turistička zemlja bez obrazovanih ugostitelja 23 AKTIVNOSTI Sastanak u Upravi za sanitarnu inspekciju i javno zdravstvo 24 intervju Martina Bienenfeld, direktorica Turističke zajednice Grada Zagreba 27 aktivnosti Sastanak u Carinskoj upravi 28 intervju Mirka Jozić, pročelnica Gradskog ureda za gospodarstvo, rad i poduzetništvo 31 underground gym Ugostitelji dobili novu teretanu u prostorima svojeg Udruženja 32 GASTRO Restoran Puntijarka [ uvodnik ] Drage kolegice i kolege, iza nas je još jedan Forum zagrebačkih ugostitelja i zaključci koje na Kongresu ugostitelja i turističkih djelatnika namjeravamo kao zahtjeve postaviti nadležnim državnim tijelima. Ovoga puta inzistirat ćemo na izmjenama zakona i pravilnika koji se odnose na priznavanje troškova reprezentacije, a u ovom broju “Gosta” toj smo temi posvetili i najveći prostor. Odavno smo izašli iz sustava u kojemu su se troškovi gošćenja u restoranima i barovima naplaćivali poreznim obveznicima. Svaki vlasnik privatne tvrtke itekako će voditi računa o tome koliko je novaca potrošio na reprezentaciju. Prihvaćanje reprezentacije kao troška u cijelom iznosu doprinijela bi većoj potrošnji u ugostiteljskim objektima, što bi pomoglo ne samo našem poslovanju, već i državnoj blagajni. Konačno, iz primjera drugih europskih zemalja i Amerike, vidljivo je kako trendovi idu u smjeru priznavanja takvih troškova uz priložene račune i detalje o tome tko je ugošćen i s kojom svrhom. Možda je najbolji primjer Velike Britanije koja troškove reprezentacije priznaje u 100-postotnom iznosu svakoj tvrtki koja ih može opravdati računom i namjerom, s izuzetkom državnih i trgovačkih poduzeća. To je pozitivan primjer dvostrukih mjerila. kakva postoje i u našem zakonodavstvu ali uglavnom u negativnom smislu. Konkretno, radi se o porezu na potrošnju koji su po zakonu dužni plaćati samo ugostitelji. Nedavni podaci europske statističke agencije Eurostat pokazali su kako Hrvati među Europljanima prednjače u konzumiranju alkohola. Budite uvjereni da se to ne događa u ugostiteljskim objektima. Možda najgori primjer pretjerane konzumacije alkohola predstavljaju naši mladi, često i maloljetni sugrađani koji se skupljaju u parkovima oko boce jeftinog vina ili gajbe piva koju su kupili u nekoj od trgovina. Sada kad su gradovi najavili da će tražiti i povećanje poreza na potrošnju ugostiteljima, nameće se pitanje - zbog čega takav porez ne bi plaćali i trgovci? Delegacija Udruženja ugostitelja Zagreb posjetila je sanitarnu, turističku i carinsku inspekciju. Istovremeno, svim je inspekcijskim službama poslan i upit o najčešćim prekršajima i tome kakve su mogućnosti stupnjevanja kazne ili pak distribucije informacija kako bi se ugostitelji bolje upoznali sa svojim obavezama. Odgovore objavljujemo kao svojevrstan vodič pa se nadamo da će vam biti koristan. Donosimo i intervju s direktoricom Turističke zajednice grada Zagreba Martinom Bienenfeld te pročelnicom Gradskog ureda za gospodarstvo, rad i poduzetništvo Mirkom Jozić. Nastojeći ostvariti što bolju suradnju s gradskim strukturama bili smo i na sastanku s predsjednikom Skupštine Grada Zagreba Darinkom Kosorom koji je ostavio mjesta nadi da će Zagreb biti jedini grad koji će, umjesto da traži podizanje stope poreza na potrošnju, ovaj namet zapravo pokušati smanjiti. Pred nama su i izbori za Skupštinu, Upravni odbor, predsjednika i Nadzorni odbor Udruženja ugostitelja Zagreb. Održat će se već u siječnju 2015. i naša je velika želja da se što veći broj vas uključi ne samo u glasanje, već i svojim kandidaturama. Udruženje treba svakog člana koji je spreman dio svojeg slobodnog vremena odvojiti za rad na projektima koji bi pomogli unaprijediti našu struku. Problema je, kao što i sami znate, puno. Od obrazovanja do degradacije struke na način da za vođenje ugostiteljskog objekta više ne morate imati nikakvu strukovnu školu, a o brojnim nametima, odlukama, pravilnicima i zakonima koji reguliraju našu djelatnost, a najčešće se kroje daleko od prakse, da i ne govorimo. Do sada smo već u više navrata pokazali kako zajedno ipak možemo mijenjati stvari. Nemojte propustiti priliku da to i učinimo. Do ponovnog čitanja, Vaš predsjednik Nenad Šepak IMPRESSUM Nakladnik Udruženje ugostitelja Zagreb, Radauševa 3, Zagreb tel/fax: 01/236 02 02; 01/236 02 03 e-mail: zg-ugostitelj@zg-ugostitelj.hr web: www.zg-ugostitelj.hr Časopis GOST službeno je glasilo Udruženja ugostitelja Zagreb i besplatno se distribuira na adrese njegovih članova. GLAVNA UREDNICA Maja Profuntar GRAFIČKA UREDNICA Dijana Kasavica UREDNICA Fotografije Mateja Vrčković novinarka Melisa Skender fotografije Mateja Vrčković, Ivan Klekar, Fotolia, TZ Grada Zagreba, arhiva GOSTA Tisak Vjesnik d.d., Slavonska avenija 4, 10000 Zagreb NASLOVNICA Fotolia 3 studeni 2014. studeni 2014. // br. 5 F orum zagrebačkih ugostitelja 2014. studeni 2014. na konferenciji za medije Predsjednik Udruženja ugostitelja Zagreb Nenad Šepak sa svojom potpredsjednicom Martinom Dumančić, zamjenicom gradonačelnika Sandrom Švaljek, predsjednikom Gradske skupštine Darinkom Kosorom te zamjenikom Ministra turizma Daglasom Koracom 4 Došlo je vrijeme da se svi ugostitelji udruže porez na potrošnju, reprezentacija, pravilnici i odluke lokalnih vlasti te brojni inspekcijski nadzori bili su glavne teme ovogodišnjeg skupa udruženja ugostitelja zagreb, koji je okupio brojne članove udruženja, ali i predstavnike vlasti T tekst melisa skender foto ivan klekar radicionalni Forum zagrebačkih ugostitelja održan je 21. studenog u hotelu Esplanade, a i ove je godine u radnom dijelu susreta otvorio raspravu o važnim pitanjima na koja ugositelji traže odgovore od nadležnih gradskih i državnih tijela. Forumu su ispred Grada Zagreba nazočili zamjenica gradonačelnika Sandra Švaljek i predsjednik Skupštine grada Zagreba Darinko Kosor, a tema koje su ugostitelji željeli raspraviti s Gradom ni ovoga puta nije nedostajalo. Izaslanstvo Udruženja ugostitelja Zagreb, koje je organizator ovog skupa pod pokroviteljstvom Grada Zagreba, i uoči Foruma je posjetilo predsjednika Skupštine Darinka Kosora kako bi prije nacrta novog gradskog proračuna provjerili postoji li mogućnost smanjenja poreza na potrošnju koji u lokalni proračun uplaćuju isključivo ugostitelji. „Od poreza na potrošnju Grad prihoduje 24 milijuna kuna godišnje što se ne čini velikim iznosom, no obzirom na to da je Zagreb izmjenama poreza na dohodak ostao bez značajnih prihoda, teško je razgovarati o ukidanju ovog poreza. Ipak, ostajemo otvoreni za pregovore“, rekao je Kosor napomenuvši kako bi skidanjem poreza na potrošnju za samo jedan posto proračun bio tanji za otprilike 8 milijuna kuna. Prilika je iskorištena i kako bi se ponovo razmotrile naknade i pravilnici kao i mogućnost smanjenja koeficijenta namjene za ugostiteljsku djelatnost. „Vi ste oni koji preuzimaju rizik, vaše poslovanje puni i gradski i državni proračun i drago mi je biti među vama jer ovdje se zna tko pije, a tko plaća, što često nije slučaj“, riječi su kojima je zamjenica gradonačelnika Sandra Švaljek pozdravila ugostitelje. „Prije svega bih rekla da ugostitelji rade dobar posao i u segmentu ugostiteljstva gradsko gospodarstvo dobro napreduje. Razumijem kako ugostitelji mogu osjećati da im se čini nepravda jer radi se o maksimalnom koeficijentu, no taj se novac s druge strane koristi za poboljšanje gradske infrastrukture“, rekla je zamjenica gradonačelnika i ponovila kako je Grad spreman pregovarati s ugostiteljima oko naknada i pravilnika, jer joj je kao ekonomistici jasno da, kad se porezi smanjuju, potrošnja raste. Pohvalila je i dosadašnju suradnju s Udru- › 1 4 RADNA ATMOSFERA (1) Prepuna Smaragdna dvorana hotela Esplanade (2) Zamjenica gradonačelnika Sandra Švaljek (3) Pomoćnik ravnatelja u Sektoru za nadzor Carinske uprave Antonio Mučnjak i (4) Krešimir Veličan iz Turističke inspekcije održali su prezentacije ugostiteljima 3 Zaključci foruma 1. SMANJENJE ILI POTPUNO UKIDANJE POREZA NA POTROŠNJU 2. NIŽE cijene zakupa za terase, kioske i manje montažne objekte te revidiranje svih odluka, pravilnika i cjenika koji se tiču ugostiteljske djelatnosti 3. smanjenje koeficijenta KOMUNALNE NAKNADE za ugostiteljsku djelatnost 4. priznavanje troškova reprezentacije u punom iznosu 5. donošenje novog Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti koji će na novi, efikasniji način definirati poslovanje ugostitelja, osobito vraćanje struke u uvjete za ugostiteljsko poslovanje te osnivanje strukovne institucije koja će objediniti sve ugostitelje bez obzira na način organiziranja (obrti ili trgovačka društva) 6. mogućnost plaćanja paušalnog poreza za ugostiteljemikropoduzetnike 7. ponovno uvođenje obvezne stručne spreme za voditelje ugostiteljskih objekata te izrada novih programa obrazovanja za ugostiteljska zanimanja gdje bi se povećao broj sati praktične nastave 8. modernizacija osnovnog i proširenog programa tečaja za stjecanje osnovnog znanja o zdravstvenoj ispravnosti namirnica i osobnoj higijeni osoba koje rade u proizvodnji i prometu namirnica, te izmjena važećeg Pravilnika, tako da se navedeni tečaj umjesto svake četiri, provodi svakih šest godina 5 studeni 2014. 2 F orum zagrebačkih ugostitelja 2014. 1 2 studeni 2014. podijeljeni ovisno o tome jesu li registrirani kao trgovačka društva ili obrti, u jednu zajedničku asocijaciju (no, o tom potom). Jedan od glavnih razloga je da ugostitelji mogu direktno pregovarati sa institucijama vlasti. U osvrtu na zahtjeve s prošlogodišnjeg Foruma, istaknuto je kako je u posljednjih godinu dana postignuto da se ugostiteljski lokali više ne zatvaraju zbog 2 kune viška u blagajni, došlo je do promjena u Zakonu o porezu na dohodak, a ugostitelji koji se bave proizvodnom djelatnošću ušli su u kategoriju u kojoj mogu ostvariti snižene cijene najma poslovnog prostora te dobiti subvencioniranu kamatu na kredit i bespovratna sredstva od strane Grada Zagreba. Ugostitelji pozivaju da se ove pozitivne mjere primijene i u slučaju komunalne naknade. 6 › najbolje od ugostiteljstva (1) Ovogodišnji dobitnici plaketa za izvrsnost i kvalitetu (2), (3), (4), (5), (6) Gastro izložba je, kao i svake godine, pokazala najbolje iz ponude vrijednih zagrebačkih ugostitelja ženjem ugostitelja Zagreb zahvaljujući kojoj je ukinuta sporna zabrana točenja alkohola u jutarnjim satima, a proširena je i turistička zona koja je ugostiteljima omogućila duže radno vrijeme. „Spremna sam na pregovore, jer nije moj stil obećavati, no mislim da zajedno možemo postići dogovor“, zaključila je. Na poslovanje ugostitelja i prihode od njihove djelatnosti pozitivan bi učinak imalo i priznavanje troškova reprezentacije u punom iznosu, naglašeno je na Forumu. Ovaj je zahtjev adresiran na državna tijela te će se kao jedan od zaključaka Foruma prenijeti i na godišnjem Kongresu ugostitelja i turističkih djelatnika. „Ministarstvo turizma već je uspjelo spustiti srednju stopu PDV-a za turističku djelatnost, iako je ona s 10 u međuvremenu podignuta na 13 posto zbog slabog punjenja državnog proračuna, no naš cilj ostaje smanjiti stopu i vratiti je i ispod 10 posto“, rekao je zamjenik ministra turizma Daglas Koraca te najavio kako će Ministarstvo i novim Zakonom o ugostiteljstvu nastojati doprinijeti boljem položaju ugostitelja. Zagrebački ugostitelji na radnom su djelu Foruma raspravljali i o mogućnosti objedinjavanja svih hrvatskih ugostitelja, koji su trenutno Nakon radnog dijela Foruma i konferencije za tisak, svečarski je dio Foruma otvoren gastro izložbom zagrebačkih ugostitelja te dodjelom plaketa za izvrsnost I kvalitetu ugostiteljima koji promiču tradiciju zagrebačkog ugostiteljstva unapređujući time i turističku ponudu metropole koja godinu za godinom privlači sve veći broj turista. Koliko daleko seže zagrebačka ugostiteljska povijest potvrđeno je i prvim Festivalom šampanjca, luksuznog pića koje u Zagrebu ima tradiciju dugu 150 godina. Potvrđuje to skup izlagača vina kojeg je 1864. godine organizirao Franjo Pokorny na Prvoj dalmatinsko–hrvatsko-slavonskoj izložbi koja je tada okupila 3.866 izlagača u prostorima današnjeg Pravnog fakulteta i HNK. Od tog je broja bilo čak 716 vinara, a zapisi iz tadašnjeg vremena „obznanili“ su kako se „ …šampanjac kod nas već dugo pije od naših vina“. Među ovogodišnjim dobitnicima priznanja za izvrsnost i kvalitetu našli su se restoran As, ugostiteljski objekt Safari te ugostiteljski objekt Memory koji uspješno posluju više od 40 godina. Plakete za više od 30 godina poslovanja dodijeljene su ugostiteljskim objektuima Orkan, Kondor i Šime, dok su za dvadeset i više godina uspješnog rada nagrađeni restoran Marijino zvono i ugostiteljski objekt Genius. Za posebno dugo djelovanje plakete su primili slastičarnica Horak koja obilježava 85 godina uspješnog rada te Stari Puntijar koji � djeluje već impresivnih 176 godina. 3 4 6 5 JAKA STRUKOVNA ASOCIJACIJA ZNAČI I VEĆU SNAGU STRUKE Ratomir Ivičić, direktor glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice nije prvi put na Forumu zagrebačkih ugostitelja iako je ovu dužnost preuzeo tek ove godine. Prije toga bio je pomoćnik ministra turizma i vrlo je dobro upoznat s problemima ugostiteljske struke, ali i važne uloge koju ugostiteljstvo ima za turizam: „Ugostiteljstvo je jedan od ključnih proizvoda koji prodaju destinaciju. Znanja, vještine i ljubaznost ugostitelja su prvi kontakti nekog gosta sa destinacijom, a zadovoljan gost uvijek će se vratiti, ali i preporučiti drugima Hrvatsku kao destinaciju“. [Gost] Koliko ste zadovoljni suradnjom sa zagrebačkim ugostiteljima? - Lijepo je vidjeti kako se Zagreb razvija, zagrebački ugostitelji prate trendove u svijetu i tome dodaju malo naše, domaće duše i stvaraju proizvod koji će ostati u sjećanju gostiju koji dolaze iz svih krajeva svijeta. [Gost] Koliko obrazovanje utječe na kvalitetu ponude ugostitelja? Udruženje ugostitelja grada Zagreba, naime, već dugo pokušava uvesti veći broj sati praktične nastave. - Naravno da je školovanje važno za kvalitetu usluge. Nekada se pola godine provodilo u učionici, a pola u ugostiteljskim objektima učeći posao i ono što ih sutra u poslu čeka. Mi kao Hrvatska turistička zajednica nismo izravno nadležni za to, ali naravno da to utječe na kvalitetu turizma i kvalitetu proizvoda. Iz prethodnog iskustva dok sam bio u Ministar- stvu turizma mogu reći da smo se bavili tim problemom. I danas su mi u razgovoru kolege ugostitelji skrenuli pozornost na taj jako veliki problem, kako učenici zapravo nemaju dovoljno praktične nastave. Sve to može ozbiljno ugroziti kvalitetu turističke ponude. Ono što mi možemo napraviti kao HTZ, svakako ćemo razgovarati s Ministarstvom turizma kako bi oni apelirali na Ministarstvo znanosti i obrazovanja da se ti programi prilagode potrebama tržišta, da dobijemo kvalitetan ugostiteljski kadar [Gost] Da li bi bilo lakše surađivati s ugostiteljima kada bi oni bili ujedinjeni u jednu strukovnu asocijaciju? Što je asocijacija jača, to je i struka jača, ima više utjecaja i više se uvažava u javnosti. Mogu bolje utjecati na izmjene zakona i naravno da je to onda jedna puno veća snaga. To je svakako dobro, posebno ako bi takva asocijacija bila regionalno organizirana tako da svaka regija zadržava i njeguje sve svoje speci� fičnosti. studeni 2014. TEMA BROJA [ REPREZENTACIJA ] 8 Reprezentacija zdrave logike tekst MELISA SKENDER foto MATEJA VRČKOVIĆ, FOTOLIA I ARHIVA GOSTA Udruženje ugostitelja Zagreb i ove je godine na tradicionalnom okupljanju u sklopu Foruma zagrebačkih ugostitelja ponovilo iste zahtjeve, unatoč činjenici da ih nadležno Ministarstvo već godinama ignorira fotolia Na taj način biste pojednostavili i pojeftinili administriranje troškova reprezentacije, a država bi svakako dobila više poreza od potrošnje (PDV) nego, kako je sada propisano, od poreza na dobit i poreza na dohodak, po osnovu obračuna troškova reprezentacije. “U koliko Vlada želi potaknuti i potrošnju i optimizam, možda bi trebalo analizirati i razmotriti mogućnost ukidanja posebnog oporezivanja ‘reprezentacije’ (PDV, porez na dobit, porez na dohodak) koju poduzetnici naprave, potroše u ugostiteljskim objektima. Naime, postojećim propisima troškovi reprezentacije odnosno troškovi poslovnih ručaka nisu porezno priznati troškovi. Također, poduzetnici moraju dodatno ‘administrirati’ ove troškove, što dovodi do većih troškova kako poduzetnika tako i troškova kontrole od strane države. Udruženje ugostitelja Zagreb već dugo traži ukidanje posebnog poreznog tretmana troškova reprezentacije, jer se u neravnopravan položaj dovodi ugostiteljska djelatnost, odnosno, prihodi ugostitelja se porezno ne priznaju u rashodima potrošača - poduzetnika. [ 100 ] posto troškova ugošćivanja priznaju Irska i Velika Britanija, 70% Njemačka, a po 50% Austrija i Belgija Osim toga, Vlada može odlukama ograničiti troškove reprezentacije u upravi, odnosno u javnom sektoru, isto kao što to čine poduzetnici prema svojim direktorima i ovlaštenim osobama“. Stoji ovaj tekst na Facebook stranici ministra financija Borisa Lalovca već mjesecima potpisan od strane Udruženja ugostitelja Zagreb, no nitko se iz Ministarstva niti na ovom, neformalnom kanalu komunikacije, nije o tome očitovao. Nikakvo čudo, kad se u obzir uzmu godine koje su prošle otkako ugostitelji nastoje da se ovakav njihov prijedlog čuje i razmotri, a Ministarstvo financija ostaje nijemo. „Godinama već tražimo od Ministarstva financija da razmotri ovaj prijedlog“, potvrdio je i predsjednik Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika HOK-a Ante Mihić, koji tvrdi kako je takva praksa u drugim zapadnim zemljama uobičajena i vrlo stimulativna za potrošnju. Od Ministarstva financija, kako tvrdi, nikada nisu dobili neki konkretan odgovor na ovu inicijativu. No, i usprkos višegodišnjoj šutnji nadležnog Ministarstva, Mihić ostaje optimist. „Možda se to sada čini nemogućim, ali isto se tvrdilo i za stopu PDV-a koja je u međuvremenu ipak smanjena“, podsjeća, pa premda je i turistička stopa PDV-a u međuvremenu porasla s 10 na 13 posto, još uvijek je gotovo dvostruko niža od 25% koliko su ugostitelji plaćali do siječnja 2013. godine. Smanjenje stope PDV-a ugostiteljstvu, a prema praksi u zemljama EU, naime, jedan je od zaključaka Kongresa ugostitelja i turističkih djelatnika još iz 2009. godine. Trebalo je pričekati gotovo tri godine da bi se ovaj prijedlog u veljači 2012. konačno našao u Odluci o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost i dobio podršku većine zastupnika Sabora. Veliku ulogu u tome imalo je tada Ministarstvo turizma, pa se predsjednik obrtničkog Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika nada kako će u ovom Ministarstvu i sada imati više sluha za njihove zahtjeve. „Pokušat ćemo na 27. Kongres ugostitelja i turističkih djelatnika HOK-a, koji će se od 23. do 25. studenog održati u Opatiji, dovesti predstavnike Ministarstva turizma, Ministarstva poduzetništva i obrta te Ministarstva financija kako bismo zajedno razmotrili ne samo mogućnost da se troškovi reprezentacije obveznicima poreza na dobit i poreza na dohodak priznaju u cijelosti, već da se preispita i niz parafiskalnih nameta koje plaćaju ugostitelji, od spomeničke rente do poreza na potrošnju koji lokalna samouprava naplaćuje samo za ugostiteljsku djelatnosti“, kaže Mihić i dodaje kako ne vidi razloga da se ovaj prijedlog ne usvoji: „Vjerujemo kako bi priznavanje troškova reprezentacije za ugošćivanje potaknulo veću potrošnju, od čega bi državni proračun mogao samo profitirati“. Ipak priznaje, prema nadležnim Ministarstvima Ceh studeni 2014. 9 [ 600 ] milijuna kuna › više u državnom budžetu planiralo je ostvariti Ministarstvo financija povećanjem PDV-a za ugostiteljsku i turističku djelatnost s 10 na 13% TEMA BROJA [ REPREZENTACIJA ] studeni 2014. može pregovarati samo u brojkama ne podržava ni Zlatko Puntijar, vlasnik zagrebačkog restorana Stari Puntijar. Umjesto toga, on zastupa mišljenje kako su prednosti priznavanja troškova ugošćivanja očigledne same po sebi, i bez teške matematike. 10 ugostitelj Zlatko Puntijar (gore); predsjednik Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika HOK-a Ante Mihić (desno) › do sada nije išao s konkretnim brojkama i projekcijama koje bi čvrsto poduprle takvu tezu. Primjera radi, Ministarstvo financija lani je izračunalo je kako će povećanjem PDV-a s 10 na 13% za ugostiteljsku i turističku djelatnost u proračunu dobiti dodatnih 600 milijuna kuna. Pred takvim argumentom Ceh ugostitelja i turističkih djelatnika tada je nevoljko pristao na još jedno povećanje nameta. Dojam da se s Ministarstvom financija „To je zdrava logika. Budu li troškovi ugošćivanja kao reprezentacije priznati u cijelosti veći će se broj tvrtki i obveznika poreza na dohodak od obrta i drugih samostalnih djelatnosti odlučiti svoje poslovne partnere izvesti na poslovni ručak ili večeru. Iako će se njima taj trošak odbiti, razliku će u proračunu sigurno nadoknaditi povećani promet ugostitelja. Pritom ne mislim samo na veće prihode na koje će ugostitelji plaćati porez, već i na čitav proizvodni lanac - od hrane i namirnica koje ugostitelj mora nabaviti, a netko proizvesti, pa do mogućeg ulaganja u uređenje lokala, potrebu za većim brojem zaposlenih, do najbanalnije ali veće potrošnje higijenskih sredstava počevši od pranja stolnjaka do količine papirnatih ručnika u toaletu. Ako nema obrtanja novca, nema ni potrošnje. Bez potrošnje nema ni proizvodnje, a da su toga itekako svjesni u Vladi dokazuje i najavljeno po- PRIZNAVANJE TROŠKOVA REPREZENTACIJE U RAZVIJENIM ZEMLJAMA Globalno tržište zahtijeva od menadžera plaćenih da upravljaju internacionalnim kompanijama nove trikove i znanja. Tako je i procjena poreznog rizika postala tražena vještina i prilično sklizak teren jer, usprkos uvođenju VAT-a kao jedinstvene stope poreza na dodanu vrijednost Europske unije, nacionalne gospodarske prilike članica daleko su od zajedničkog standarda. Luksemburg, kao najmanja država Unije, ima kao za suprotnost najdugoročniji plan politike oporezivanja. Neke će mjere najavljene već danas stupiti na snagu tek 2016., a suvremenoj je nesigurnosti na tržištu pravi melem znati kako će se dosljedna porezna politika voditi do 2018. godine, razdoblje na koje se luksemburška porezna strategija odnosi. Pored ovakvog trenda koji Hrvatska u svojem batrganju s dugovima teško može pratiti, primjetan je još jedan. Dok VAT odbitak poreza na dodanu vrijednost priznaje tek onima koji nemaju prebivalište ni registrirano poslovanje na području EU-a, većina je najuspješnijih zemalja članica Unije nacionalnom poreznom strategijom odlučila poticati potrošnju na vlastitom terenu. Za ovu priliku zadržat ćemo se samo na pravdanju troškova ugošćivanja poslovnih partnera. [ Njemačka ] ručak ili večera s poslovnim partnerima, potencijalnim poslovnim partnerima i kontakt s bilo kojom drugom osobom koji može biti značajan za trenutni ili budući posao priznaje se kao trošak poslovanja za 70 posto iznosa izdanog računa koliko se odbija od poreza. Uvjet su priloženi detalji o tome tko je sve na sastanak bio pozvan i navođenje teme o kojoj se raspravljalo. [ Velika Britanija ] priznaje 100 posto troškova ugošćivanja kojemu je svrha konkretan poslovni projekt, održavanje postojećih poslovnih kontakata ili stvaranje novih poslovnih prilika. Izuzetak su trgovačke organizacije i nacionalizirane kompanije kojima se za ugošćivanje ne odobravaju nikakve porezne olakšice. [ Poljska ] premda se u Poljskoj naplaćuje porez na poslovne sastanke u restoranima, poljsko Ministarstvo financija krajem prošle godine izdalo je naputak prema kojem bi se u iznimnim slučajevima takvi izdaci morali priznati kao trošak i porezna olakšica. Praksa „Predlažemo da se takav porezni tretman reprezentacije ukine i s tom smo se inicijativom najprije obratili Obrtničkoj komori Zagreb i HOK-u. Komora je prihvatila prijedlog i on se od tada ponavlja svake godine među zaključcima Kongresa ugostitelja i turističkih djelatnika, no u nadležnom Ministarstvu i dalje nemamo sugovornika“, kaže u Udruženju gdje ipak vjeruju kako bi ministar financija Boris Lalovac mogao imati sluha za takav prijedlog. O njemu će se zato ponovo raspravljati na Forumu zagrebačkih ugostitelja i zaključke Foruma prenijeti na Kongresu. Uporni kao i do sad, ugostitelji ne mogu odustati od nadanja da će ih netko čuti, pa makar i samo toliko da im ponudi argumente zbog kojih poslovne sastanke nije moguće osloboditi poreza i zašto se reprezentacija nikada nije priznavala kao odbitak od PDV-a. Ugostiteljska ponuda tako je, u zemlji koja živi od turizma, već više od desetljeća opterećena dodatnim nametom. Istovremeno je izmjenama Zakona o porezu na dodanu vrijednost u srpnju prošle godine dvostruko uvećana vrijednost poslovnih poklona koji ne ulaze u kategoriju re- je da od Ministarstva nezavisna Porezna uprava svaki pojedini slučaj ispita i utvrdi radi li se o pukom promoviranju imidža tvrtke kad nema govora o odbijanju troškova, ili su posrijedi konkretni poslovni pregovori za vrijednost kojih se isplati žrtvovati porezni prinos. prezentacije. Do tada su od plaćanja PDV-a bili izuzeti pokloni u vrijednosti do 80 kuna, da bi se taj iznos lani udvostručio na 160 kuna. Financijski analitičari tumačili su u medijima ovaj potez kao reakciju države na drastično smanjenje Vjerujemo kako bi priznavanje troškova reprezentacije za ugošćivanje potaknulo veću potrošnju, od čega bi državni proračun mogao samo profitirati jasna računica troškova reprezentacije, što je trend koji se ne zaustavlja od 2009. godine kad je gospodarska kriza u punom zamahu zahvatila sve poslovne subjekte u Hrvatskoj. Zaključili su tada da takva porezna strategija neće imati velikog učinka na povećanje potrošnje, čak ni za prilično uski segment proizvodnje prigodnih poslovnih darova. Puno bolji rezultat imale bi, uvjereni su ugostitelji okupljeni u Udruženu ugostitelja Zagreb, mjere oslobađanja od poreza na ugošćivanje. Tretiranje takvih izdataka kao troška koji se odbija od pretporeza i poreza na dobit ili dohodak vratilo bi, vjeruju zagrebački ugostitelji, poslovne sastanke za njihov stol. Lančanom reakcijom � tako bi se punila i državna blagajna. 50 posto iznosa računa za ručak ili večeru s poslovnim partnerima. [ Austrija ] priznaje 50 posto od iznosa plaćenog za poslovni ručak ili večeru pod uvjetom da je cilj sastanka sklapanje novog posla. [ Irska ] priznaje kao trošak cjelokupan iznos ugošćivanja, neovisno o tome u kojem je poreznom razredu tvrtka koja je domjenak organizirala. [ Belgija ] najveće stranke belgijske koalicijske vlade postigle su dogovor prema kojem će revidirati porezni režim za troškove koji se sada priznaju tek djelomično ili se uopće ne priznaju kao odbitak. Plan najavljuje i povećanje paušalnog iznosa profesionalnih troškova koji se odbijaju od poreza. Izrada novih zakona tek se očekuje, a u međuvremenu kao trošak se priznaje Brojne će članice EU, a te se politike drže i u Sjedinjenim Američkim Državama, posebne porezne olakšice kreirati za male i srednje velike tvrtke, a svojom poreznom strategijom najprije će izaći u susret najmanjima – odnosno slobodnim zanimanjima. Stvar se sa sigurne udaljenosti od dnevne politike i svih njezinih izazova čini prilično jasnom. Koliko novaca država može zaraditi od jednog malog poduzetnika, u odnosu na potencijal koji joj on možda može ponuditi? Ulog je, u omjeru s mogućnostima, doista toliko nerazmjerno malen da se, i bez kalkulatora, isplati riskirati. 11 studeni 2014. većanje neoporezivog dijela dohotka“, rezonira Puntijar. Inicijativa je, kaže, krenula od Udruženja ugostitelja Zagreb. „Ne vidimo u oporezivanju troškova reprezentacije nikakve računice, jer mislimo kako će se proračun bolje puniti ako se to oslobodi dodatnog oporezivanja i ostavi na volju svakog poduzetnika koliko će i hoće li potrošiti na ugošćivanje svojih poslovnih partnera“, kažu iz Udruženja ugostitelja Zagreb. INTERVJU [ NENAD ŠEPAK ] studeni 2014. Ugostitelji se udruže tek kad dobiju po glavi 12 Ugostitelji bi se trebali u što većem broju aktivno uključiti u djelovanje svojih strukovnih ogranaka i cehova, jer zajedništvo je jedina garancija da će se kod donošenja propisa i zakona koji reguliraju ugostiteljsko-turističku djelatnost i njihov glas čuti, naglašava predsjednik Udruženja ugostitelja Zagreb u razgovoru za Gost te poziva zagrebačke ugostitelje da sudjeluju u izborima za svoje predstavnike u Udruženju u siječnju 2015. godine O tekst MELISA SKENDER foto MATEJA VRČKOVIĆ, FOTOLIA I ARHIVA GOSTA vogodišnji Forum zagrebačkih ugostitelja i ovoga je puta uputio poziv za sudjelovanje na pet tisuća adresa zagrebačkih ugostitelja kako bi se raspravili prijedlozi koji za cilj i rezultat imaju ne samo smanjenje troškova poslovanja ugostitelja Grada Zagreba, već i povećanje potrošnje, zaustavljanje otpuštanja radnika i nova zapošljavanja u sektoru ugostiteljsko-turističke djelatnosti, kao i povećanje prihoda od poreza na dohodak i prireza. Mnogi od ovih ciljeva ne zaustavljaju se samo na administrativnim granicama Grada Zagreba, upozorava predsjednik Udruženja ugostitelja Zagreba Nenad Šepak u razgovoru za Gost. Kako bi se zaustavili negativni trendovi i potaknuo rast i razvoj ugostiteljske djelatnosti, pa i utjecalo na rast drugih sektora gospodarstva, potrebna je i kvalitetna suradnja s državnim institucijama. Ono što će Šepak, međutim, naglasiti kao ključno jest što veći aktivan angažman samih ugostitelja, jer iskustvo je već pokazalo kako ujedinjeni mogu puno brže doći do kvalitetnijih rješenja za zajed- ničke probleme. „Udruženje ugostitelja Zagreb u siječnju će imati izbore za Skupštinu, Upravni odbor, za predsjednika i Nadzorni odbor. Sve informacije o tome mogu se pronaći na našoj web stranici i pozivam sve ugostitelje-obrtnike da se aktivno uključe u ove izbore. Svi koji misle da su se ostvarili u ugostiteljskom dijelu i imaju želju dio svojeg vremena posvetiti općem dobru pozvani su uključiti se aktivno u rad Udruženja. Normalno je, prirodno i ljudski da oni koji su uspješni u svojem poslovanju pokažu dobru volju da pomognu kolegama u struci. Treba nam što više kvalitetnih ljudi, jasno mi je da vrlo malo ugostitelja ima vremena baviti se poslovima za opće dobro, ali zato je još važnije okupiti ih u što većem broju“, apelira Nenad Šepak koji u razgovoru otkriva kako u Udruženju ne nedostaje inicijativa koje bi, kad bi se ugostitelji oko njih angažirali, pomogle riješiti neke od nagomilanih problema vezanih uz struku. [Gost] Inicijativa hrvatskih gradova da se poveća porez na potrošnju koji u lokalne proračune uplaćuju samo ugostitelji sigurno je došla kao neugodno iznenađenje u trenutku kad Udruženje ugostitelja Zagreba traži smanjivanje ili potpuno ukidanje tog poreza? Nenad Šepak: Gradovi su novom poreznom politikom ostali bez priličnog dijela proračuna. Samo Zagreb, kao najbogatiji hrvatski grad, imat će sljedeće godine u proračunu manjak od čak 700 milijuna kuna, kako nam je rečeno na sastanku s predsjednikom Skupštine Grada Zagreba Darinkom Kosorom. Glavni je cilj zbog kojeg se hrvatska Vlada odlučila na taj potez, kažu, poticanje potrošnje. Tako je poticanje potrošnje bila i glavna tema ovogodišnjeg Foruma zagrebačkih ugostitelja. Mi, naime, smatramo kako bi se priznavanjem reprezentacije kao troška u punom iznosu od 100 posto potaknulo gospodarstvenike da više troše i u ugostiteljskim objektima. Samim time, lokalni proračuni bi od poreza na potrošnju ubirali više novca, čak i kad bi smanjili taj postotak čije podizanje sada traže. Trenutno je situacija takva da se PDV na troškove reprezentacije uopće ne priznaje, a samo 30 posto priznato je kao odbitak od poreza na dobit ili dohodak. Kada bi se ti troškovi odbijali od poreza, gospodarstvenici bi bili motivirani počastiti svoje poslovne partnere, jer je novi posao sigurno lakše zaključiti u opuštenoj atmosferi kakvog restorana ili bara, nego u dvoranama za sastanke. Tim prije što ne živimo više u vremenima kad su se direktori državnih poduzeća častili janjetinom na račun građana. Danas svaki poslodavac itekako pazi na svaki trošak. Nema više mjesta ima puno gostiju i čini vam se kako promet mora biti velik. Nije bez veze sve prisutniji trend gdje su lokali odustali od naplate pića i uvode naplatu minuta koje ste proveli u ugostiteljskom objektu. Tako se očekivanja naših investitora u ugostiteljstvo obično pokažu nerealnima, jer takva ulaganja ne temelje se na dubinskim analizama poslovanja i očigledan je nedostatak iskustva zbog kojega često posežu za instant rješenjima. To je razlog zbog kojega je, ako isključimo hotelski smještaj i restorane, ugostiteljska djelatnost uglavnom na lošem glasu, a kafići čine oko 70% ukupne ponude. Istovremeno, njihovo poslovanje zahtjeva visoka početna ulaganja kako bi se uopće ispunili minimalni tehnički uvjeti, a nije stimulirano ni povoljnim kreditnim linijama ni bilo kakvim drugim poticajima. Osuđeni ste, dakle, na ulaganje vlastitog kapitala i direktne pozajmice, što dovodi do različitih devijacija kada se pokaže da dug od prometa niste u stanju vraćati. [Gost] Priznavanje troškova reprezentacije, smanjenje poreza na potrošnju, jesu li to ciljevi koji bi ugostitelje mogli okupiti na zajedničkoj platformi kako bi se lakše izborili za svoje interese? Nenad Šepak: Nije to prva takva zajednička platforma, no problem je u tome što se ugostitelji, kao i većina drugih djelatnosti u Hrvatskoj, okupe tek kada dobiju po glavi. Malo njih je “zAHVALJUJUĆI ZAJEDNIŠTVU, prije nekoliko godina uspjeli smo skupiti 360 tisuća potpisa ugostitelja i promijeniti zakon o zabrani pušenja u ugostiteljskim lokalima”, podsjeća Nenad Šepak › 13 studeni 2014. ni predrasudama o tome da bi poslodavci izmišljenim računima za reprezentaciju izvlačili novac iz tvrtki, jer danas imamo fiskalizaciju i svi su računi čisti. [Gost] Udruženje ugostitelja Zagreb apeliralo je na smanjenje poreza na potrošnju i kod predsjednika gradske skupštine Darinka Kosora, no kakva je situacija u drugim gradovima? Nije li ovakva inicijativa povod da se i ugostitelji okupe neovisno o tome iz kojih su gradova? Nenad Šepak: Svi gradovi imaju svoje ugostiteljske asocijacije kao i mi u Zagrebu, i udruženi su kroz cehove ili sekcije pri Obrtničkoj ili Gospodarskoj komori pa se na tako mogu izboriti za svoja prava. Naravno da je to tehnički malo teže izvesti jer su ugostitelji podijeljeni prema načinu na koji su registrirali djelatnost. Tako trgovačka društva spadaju pod Hrvatsku gospodarsku komoru, a obrti su pri Hrvatskoj obrtničkoj komori, no u ovom je slučaju njihov interes isti pa bi trebali nastupati zajedno kako bi lakše promovirali svoje interese. [Gost] Priznavanje troškova reprezentacije u cijelom iznosu opet je inicijativa koju bi trebalo rješavati na državnom nivou, što u ovom slučaju mogu poduzeti zagrebački ugostitelji? Nenad Šepak: To je naš stav i mi ga namjeravamo promovirati - kako u gradu Zagrebu kojemu bi takva politika, vjerujemo, značajno popravila prihode, tako i kod ostalih političkih čimbenika. Nama je cilj ovoj, ili nekoj budućoj Vladi, objasniti kako bi takav tretman reprezentacije punio ne samo lokalni, nego i državni proračun, a pritom pomogao i očuvanju zdravih radnih mjesta u ugostiteljskoj branši. Naša je branša, osim toga, dodatno ugrožena i time što ne postoje više nikakvi strukovni preduvjeti za otvaranje ugostiteljskog objekta. Ne treba vam ni stručno osposobljavanje, ni školovanje, ni majstorski ispit kao uvjet koji morate ispuniti da biste otvorili ugostiteljski objekt. Tako se u našoj branši pojavio veliki broj investitora koji su uložili novac očekujući brzu zaradu, što obično ne završi dobro. Radi se o velikim ulaganjima i jednako velikim apetitima da se novac brzo okrene pa takvi poslovni planovi, bez poznavanja osnovnih pravila ugostiteljske djelatnosti, ubrzo završe u minusu i kao nelojalna konkurencija ugostiteljima koji već godinama nastoje opstati na tržištu. [Gost] Zanimljivo je kako ljudi misle da se u ugostiteljstvu brzo zarađuje, što mislite, odakle takvo uvjerenje? Nenad Šepak: Udruženje ugostitelja Zagreb, barem u mojem predsjedničkom mandatu, često je u vrlo nezahvalnoj poziciji. Dolaze nam ljudi i pitaju za savjet što učiniti, jer njihov je dojam kako je ugostiteljstvo jedini posao u kojem se još može ostvariti kakva-takva dobit. Kad im kažete da takvo ulaganje teško može biti isplativo ako nisu upoznati sa suštinom ugostiteljskog poslovanja i strukovnim uvjetima koje treba ispuniti, riskirate da vas optuže za nastojanje da u startu ubijete svaku konkurenciju. S druge strane, ako im savjetujete da idu s tim i ohrabre se uložiti u vlastiti objekt, gotovo 80 posto njih optužit će vas za loše savjetovanje čim se pokaže kako je promet daleko ispod njihovih visokih očekivanja. Činjenica je da, kad izlazite, birate mjesta gdje INTERVJU [ NENAD ŠEPAK ] studeni 2014. › 14 “što veći odaziv na skupove ugostitelja jako je važan zbog poruke o našoj jedinstvenosti”, ističe predsjednik Udruženja ugostitelja Zagreb spremno aktivirati se na vrijeme i djelovati preventivno. Evo, mi smo kao Udruženje ugostitelja Zagreb očigledan primjer. I ove godine smo poslali pet tisuća poziva za Forum zagrebačkih ugostitelja gdje su se naši kolege iz branše mogli informirati o novom načinu postupanja inspekcijskih službi što nas se svih direktno tiče. Tu je i inicijativa za priznavanje troškova reprezentacije i paušalno oporezivanje takozvanog mikropoduzetništva kako je ono definirano europskim standardima. Sva su se pitanja pozvanim predstavnicima kako gradskih, tako i državnih vlasti, mogla uputiti i mailom na adresu Udruženja u slučaju da je ugostitelj spriječen sudjelovati na Forumu. Namjera je da što veći broj ugostitelja sudjeluje jer zaključci Foruma se svake godine iznose na Kongresu ugostiteljskih i turističkih djelatnika Hrvatske obrtničke komore gdje Ceh apelira na državne institucije. Jer na kraju se uvijek postavlja pitanje - što ako se dogovoreni zaključci ne ispoštuju prema nama? Tu je onda to zajedništvo ključno. Govoreći iz iskustva, zajedništvo smo imali samo u kriznim situacijama kao što je, primjerice, bila zabrana pušenja u ugostiteljskim lokalima. Zahvaljujući tom zajedništvu uspjeli smo skupiti 360 tisuća potpisa ugostitelja i promijeniti zakon kojim nije bio predviđen nikakav razuman rok za prilagodbu. [Gost] Na Forum uvijek pozivate sve zagrebačke ugostitelje, neovisno o tome jesu li registrirani kao trgovačka društva ili obrti? Nenad Šepak: Apsolutno svi ugostitelji grada Zagreba bili su pozvani jer imamo iste probleme neovisno o načinu na koji smo registrirani, a često neovisno i o tome na kojem području poslujemo. Što veći odaziv na ovakve skupove, bilo u Zagrebu ili Opatiji na nacionalnoj konferenciji Ceha, jako je važan i zbog poruke o našoj jedinstvenosti. Uzmimo samo novu politiku in- spekcijskog nadzora. Nakon ukidanja Državnog inspektorata svaki ugostitelj, neovisno o načinu registracije ili području djelovanja, mora se suočiti s pet različitih inspekcijskih nadzora. Kažu kako je to neminovna posljedica pristupanja Europskoj uniji, no zemlje EU osim restriktivnih imaju i pozitivne prakse. Tu se možemo vratiti ne samo na pitanje priznavanja reprezentacije kao troška, najprije malim i srednjim poduzetnicima, već i na poticanje nacionalnog srednjeg i malog poduzetništva koje se u Europi vidi kao prilika za rast usprkos nelojalnoj konkurenciji međunarodnih konglomerata. Inicijativa je Udruženja ugostitelja Zagreb stoga da se ugostiteljima koji, prema europskim standardima, spadaju u mikropoduzeća, omogući paušalno plaćanje poreza, neovisno o tome jesu li registrirani kao obrti ili trgovačka društva. Prema europskim standardima, mikropoduzetnik je svaka tvrtka koja ima manje od 10 zaposlenih i godišnji poslovni prihod ili dugotrajnu imovinu u iznosu protuvrijednosti 2 milijuna eura. Time bi se ugostiteljima koji spadaju u tu kategoriju omogućilo da se počnu baviti ugostiteljstvom umjesto knjigovodstvom. [Gost] Ima li Hrvatska gospodarska komora, poput Hrvatske obrtničke komore, posebne ogranke za ugostitelje? Nenad Šepak: Ima, ali HGK je u principu velika i ona vodi brigu o velikim poduzetnicima, tako da se Cehu ugostitelja i trgovačkih djelatnika u HOK-u obraća u principu 90 posto ovih malih ugostitelja, jer mi zastupamo i njihove interese. [Gost] Mogu li onda i mali ugostitelji, neovisno o tome što su trgovačka društva i spadaju pod HGK sudjelovati u radu Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika pri HOK-u? Nenad Šepak: Imamo već dosta vanjskih članova unutar Ceha, no oni nemaju pravo birati ni biti birani unutar HOK-a. Zbog toga naše Udruženje zagovara osnivanje jedne obavezne organizacije koja bi kroz pet podružnica za svaku regiju okupljala sve ugostitelje neovisno o načinu na koji su registrirani. Kao što odvjetnici, stomatolozi, liječnici imaju svoje strukovne komore, tako bismo se i mi ugostitelji voljeli okupiti u profesionaliziranoj komori koja bi imala vrlo jasno zacrtane ciljeve. Mislim da sve veći broj ugostitelja shvaća potrebu za organizacijom koja bi nas sve okupljala, no malo njih će to naglas reći jer, naravno, i Gospodarskoj i Obrtničkoj komori je u interesu da fotolia ugostiteljska komora sljednjih pet godina gospodarstvenici, naročito oni manji, trude se ponovo izgraditi taj sustav jer su vidjeli koliko su oslabjeli. Samo, a na što se uvijek vraćam, izbori za čelne ljude i Statut koji se donosi mora biti ograničavajući i vrlo jasan. Mora se osigurati protočnost ljudi koji dolaze na pojedine funkcije i njihova odgovornost prema članstvu. [Gost] Imaju li ugostitelji ikakve konkretne koristi od komorskih doprinosa koje uplaćuju? Nenad Šepak: Sve je to zakonom regulirano, javno i transparentno. Ne mogu reći, obzirom da je i naše Udruženje dio tog sustava, nije da se ne radi. Radi se, samo je pitanje koji su rezultati iza toga. Napravljeni se neki pomaci, ali je na to trebalo dugo čekati. Jer postoje konkretni problemi koje treba direktno rješavati i nama to u Zagrebu uspijeva jer ugostitelji izravno pregovaraju s gradskom upravom. Primjerice, imamo ugostitelje na Medvednici koji rade u pet ugostiteljskih objekata čije poslovanje trpi zbog regulacije prometa. Dok vi to objasnite u Komori, gdje su uz ugostitelje i dimnjačari, limari, pekari, ribari i svi imaju svoje probleme, dok informirate ljude koji će to prezentirati nadležnima i kako će oni to prezentirati, tu se potrošite i izgubi se puno vremena. S druge strane, nas je preko 30 tisuća, specifična smo struka čije je poslovanje važno za jednu turističku zemlju, pa dok s ovakvim načinom organizacije naši problemi konačno dođu na red za rješavanje, puno toga je već izgubljeno. Zagreb je specifičan, ali takva su možda još dva ili tri grada gdje su ugostitelji dovoljno dobro organizirani i gradske strukture pokazuju razumijevanje za njihove probleme. Konačno, svima je u interesu veći promet i bolje poslovanje. Istovremeno, na nivou države sve naše inicijative moraju ići preko Komora, a kad naša tema konačno dođe na red pregovori obično završe nekim kompromisom, najčešće na našu štetu. Dokle god mi nemamo svoju strukovnu komoru na ni� vou države, neće biti velike sreće. 15 studeni 2014. fotolia imaju što više članova. Od obaveznih doprinosa koji se njima uplaćuju samo se jedan dio slijeva u našu struku, dok veći dio odlazi u komorski sustav. Ono što nama od tog zakonski propisanog doprinosa dopadne u ovom trenutku nije dostatno za angažiranje stručnih službi koje bi profesionalizirale naš rad, pa tako sve aktivnosti obavljaju sami ugostitelji, onoliko koliko imaju volje i vremena uz svoju osnovnu djelatnost baviti se i poslovima koji su interesu svih nas. [Gost] Da li bi novi Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti mogao otvoriti mogućnost zajedničkog udruživanja ugostitelja u posebnu strukovnu komoru? Nenad Šepak: Mogao bi, uz suglasnost Ministarstva gospodarstva u čijoj je nadležnosti Gospodarska komora i Ministarstva poduzetništva i obrta pod koje spada Obrtnička komora. Ministar poduzetništva Gordan Maras i ministar turizma Dario Lorencin u razgovoru za Gost već su izjavili kako nemaju ništa protiv naše samoorganizacije, ali nisu shvatili kako je naša želja da takvo organiziranje ipak bude zakonski regulirano kao obavezno. Vratimo se sad na onaj paušalni doprinos koji se uplaćuje Komorama; vi kojeg god malog poduzetnika pitate on će vam reći da to njemu ništa ne treba. Kad bi se samo malo više interesirali za rad, primjerice u Zagrebu, shvatili bi kako cijene javnih površina nisu slučajno smanjene, i nije slučajno da je za ugostiteljske terase u Zagrebu sada otvoren veći prostor, čak i na parkirnim mjestima. Da bi do toga došlo netko se morao zalagati i raditi u interesu svih ugostitelja. Ali za to treba i platiti određene profesionalne službe koje će biti angažirane na puno radno vrijeme jer, kako sam rekao, većina nas radi svoj posao i volontira u udruženju koliko uhvati vremena. Znači, da bi mogli sve to financirati, pa i ovaj Gost, i Forum zagrebačkih ugostitelja, i ljude koji bi aktivno lobirali za naše interese, za to je potreban novac. U Mađarskoj su 90-ih ukinuli sva obavezna komorska davanja i komore, i ostavili sve na dobrovoljnoj bazi. Po- Dokle god mi nemamo svoju strukovnu komoru na nivou države, neće biti velike sreće. “nije slučajno da je za ugostiteljske terase u Zagrebu otvoren veći prostor, čak i na parkirnim mjestima. Da bi do toga došlo netko je morao raditi u interesu svih ugostitelja, građana i turista”, poručuje Nenad Šepak fotolia AKTUALNO [ INSPEKCIJE ] studeni 2014. Nadzor poslovanja ugostitelja 16 Inspekcijama nadležnim za poslovanje ugostitelja postavili smo set istih pitanja, a u ovo smo malo istraživanje uključili i zagrebačku policiju koja je odgovorila na pitanje o svojoj nadležnosti i broju zabilježenih prekršaja u ugostiteljskim objektima INSPEKTORAT RADA – MINISTARSTVO RADA I MIROVINSKOG SUSTAVA odgovara: Ilija Tadić, ravnatelj tekst MELISA SKENDER foto MATEJA VRČKOVIĆ, FOTOLIA I ARHIVA GOSTA 1. Koliko je inspekcijskih nadzora provedeno u zagrebačkim ugostiteljskim objektima tijekom ove godine? Provedeno je 279 inspekcijskih nadzora, od čega 258 u području primjene propisa o radnim odnosima te 21 u području primjene propisa o zaštiti na radu. 2. Koje su najčešće utvrđene povrede propisa? Neisplata zakonom propisane minimalne plaće radnicima, nedostavljanje radnicima isprava o plaći, naknadi plaće ili otpremnini, neprijavljivanje radnika na obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje s prvim danom početka rada, radno vrijeme te neosposobljavanje radnika za rad na siguran način. 3. Koliko su ugostitelji u Zagrebu upoznati sa zakonskom regulativom i postoje li odredbe koje su previše komplicirane i teže ih je ispravno provesti u praksi? Izazovnima u primjeni pokazale su se odredbe o organizaciji radnog vremena koje su u novom Zakonu o radu doživjele najbrojnije izmjene. Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava otvoreno je za sva pitanja koja poslodavci imaju u odnosu na primjenu propisa iz nadležnosti Ministarstva rada i mirovinskoga sustava u praksi. 4. Planiraju li inspektorati pri ministarstvima izdavati vodiče ili kakvu drugu vrstu naputaka s odredbama svih propisa, te kako bi se takve upute distribuirale i ažurirale? Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava u suradnji s Ministarstvom obrta i poduzetništva izradilo je mini vodič o primjeni Zakona o radu s obrascima za pojedine odluke koje donosi poslodavac, u kojemu se na jednostavan način opisuje primjena odredbi Zakona o radu u praksi. Pored toga, Ministarstvo svakodnevno dostavlja zainteresiranim strankama mišljenja koja su javno dostupna na web stranici Ministarstva rada i mirovinskoga sustava www.mrms.hr. 5. Kakve su mogućnosti uvođenja stupnjevanja kazne u smislu najprije opomene, pa tek potom novčane kazne u slučaju da ugostitelj ne postupi prema rješenju? Inspektor rada može poslodavcu na njegov zahtjev, a neposredno vezano uz predmet inspekcijskog nadzora, dati savjet o načinu najučinkovitije primjene pojedinih odredbi propisa čiju provedbu nadzire. Povećan je i broj mjera kojima inspektor rada nalaže otklanjanje utvrđenih nedostataka u određenom roku pa ako se to ispoštuje ne vode se prekršajni postupci. Od toga su izuzete situacije kad poslodavac radniku nije dostavio obračun dospjele dugovane, a neisplaćene plaće, naknade plaće ili otpremnine, ili nije dostavio takav obračun s propisanim sadržajem za koje se obavezno pokreće prekršajni postupak. 6. Može li se inspekcijskim nadzorom suzbiti nelojalna konkurencija i neregistrirana ugostiteljska djelatnost? Osnovni cilj inspekcijskih nadzora je suzbijanje nezakonitosti utvrđenih propisima iz nadležnosti svakog pojedinog inspekcijskog tijela, pa tako i suzbijanje nelojalne konkurencije. 1. Koliko je inspekcijskih nadzora provedeno u zagrebačkim ugostiteljskim objektima tijekom ove godine? Od početka godine do kraja listopada obavljen je 391 nadzor. 2. Koje su najčešće utvrđene povrede propisa? Neizdavanje računa, neevidentiranje prometa, iskazivanje krive, odnosno snižene porezne stope PDV-a kod dostave. 3. Koliko su ugostitelji u Zagrebu upoznati sa zakonskom regulativom i postoje li odredbe koje su previše komplicirane i teže ih je ispravno provesti u praksi? Sve zakonske izmjene i promjene redovito se objavljuju na internet stranicama Porezne uprave, a iste se vezano uz najčešće prekršaje nisu mijenjale određeno vrijeme pa bi ugostitelji trebali biti upoznati s njima. 4. Planiraju li inspektorati pri ministarstvima izdavati vodiče ili kakvu drugu vrstu naputaka s odredbama svih propisa, te kako bi se takve upute distribuirale i ažurirale? Porezna uprava svake godine izdaje porezne brošure u kojima se navode svi zakonski propisi vezani uz određenu djelatnost. Brošure su besplatne i mogu se dobiti u Područnim uredima i ispostavama, a može ih se pronaći i na internet stranicama Porezne uprave. U tijeku je i izdavanje dopunjenog izdanja brošure Porezni nadzor koja će također uskoro biti dostupna kako u Područnim uredima i ispostavama tako i na internet stranicama Porezne uprave. 5. Kakve su mogućnosti uvođenja stupnjevanja kazne u smislu najprije opomene, pa tek potom novčane kazne u slučaju da ugostitelj ne postupi prema rješenju? Porezna uprava je već primjenjivala i primjenjuje u određenim postupcima i institut opomene gdje je to zakonski moguće, a visine kazni su uvijek stupnjevane ovisno o težini prekršajnog djela i povijesti ponavljanja istih. 6. Može li se inspekcijskim nadzorom suzbiti nelojalna konkurencija i neregistrirana ugostiteljska djelatnost? Porezna uprava nastoji svojim aktivnostima suzbiti nelojalnu konkurenciju provođenjem između ostaloga i nadzora fiskalizacije u tijeku cijele godine, a poziva građane, pravne osobe i obrtnike koji uredno posluju na tržištu da Poreznoj upravi prijave one koji krše zakonske propise. Kroz nacionalnu kampanju „Bez računa se ne računa“ Porezna uprava je od 2013. primila više od 10 milijuna računa, a prijavljeno je gotovo 9000 prekršaja. UPRAVA ZA SANITARNU INSPEKCIJU – MINISTARSTVO ZDRAVLJA odgovara: Nataša Zorić, pomoćnica ministra zdravlja 1. Koliko je inspekcijskih nadzora provedeno u zagrebačkim ugostiteljskim objektima tije- od početka godine Inspektorat rada proveo je 279 inspekcijskih nadzora, Porezna uprava njih 391, Uprava za sanitarnu inspekciju 523, Carinska uprava 410, a Turistička inspekcija čak - 880 kom ove godine? Od početka godine do 30. listopada 523 nadzora, od čega 218 po predstavkama građana, a 398 po zahtjevima ugostitelja za izdavanje rješenja o ispunjavanju uvjeta za zaštitu od buke. U istom razdoblju izdano je 148 rješenja za pušačke prostore odnosno prostorije za pušenje. 2. Koje su najčešće utvrđene povrede propisa? Rad osoba bez obveznog zdravstvenog pregleda, nije osigurano stjecanje osnovnih znanja o higijeni hrane i osobnoj higijeni, neispunjavanje uvjeta za zaštitu od buke (promjena izvora zvuka, uklanjanje graničnika i sl.), nepridržavanje osnovnih uvjeta higijene prostorija i prostora, pušenje u objektima koji nemaju rješenje ministra zdravlja. 3. Koliko su ugostitelji u Zagrebu upoznati sa zakonskom regulativom i postoje li odredbe koje su previše komplicirane i teže ih je ispravno provesti u praksi? Svi propisi iz područja sanitarne inspekcije Ministarstva zdravlja objavljuju se na internet stranici Ministarstva zdravlja http://www.zdravlje. hr/ministarstvo/djelokrug/uprava_za_sanitarnu_ inspekciju_i_javno_zdravstvo Najveći problem je kod ugostitelja nepoznavanje načina i uvjeta uspostave sustava samokontrole (HACCP). 4. Planiraju li inspektorati pri ministarstvima izdavati vodiče ili kakvu drugu vrstu naputaka s odredbama svih propisa, te kako bi se takve upute distribuirale i ažurirale? Na području sigurnosti hrane izdano je nekoliko vodiča koji olakšavaju primjenu EU zakonodavstva, a Ministarstvo na svojoj internet stranici objavljuje sve informacije od interesa za subjekte u poslovanju i redovito ih ažurira. http://www.zdravlje.hr/ministarstvo/djelokrug/ uprava_za_sanitarnu_inspekciju_i_javno_zdravstvo 5. Kakve su mogućnosti uvođenja stupnjevanja kazne u smislu najprije opomene, pa tek potom novčane kazne u slučaju da ugostitelj ne postupi prema rješenju? U provođenju nadzora, a posebno kod subjekata u poslovanju s hranom inspektori utvrđuju i procjenjuju rizik i po istome postupaju. 6. Može li se inspekcijskim nadzorom suzbiti nelojalna konkurencija i neregistrirana ugostiteljska djelatnost? Sanitarna inspekcija nadležna je za nadzor nad registriranim i odobrenim djelatnostima. Neregistrirana ugostiteljska djelatnosti je u nadležnosti Ministarstva financija, Carinske uprave. 17 studeni 2014. POREZNA UPRAVA – MINISTARSTVO FINANCIJA odgovara: Boris Šuvak, ravnatelj Porezne uprave CARINSKA UPRAVA – MINISTARSTVO FINANCIJA odgovara: Zlatko Grabar, ravnatelj 1. Koliko je inspekcijskih nadzora provedeno u zagrebačkim ugostiteljskim objektima tijekom ove godine? Provedeno je 410 nadzora i zabilježeno 40 utvrđenih nepravilnosti. 2. Koje su najčešće utvrđene povrede propisa? Obaveza popisa zaliha duhanskih proizvoda, obračun razlike trošarine na zalihe nakon izmjena maloprodajnih cijena duhanskih proizvoda, poslovanje bez upisa u registar trošarinskih obveznika, prodaja alkohola i alko- › AKTUALNO [ INSPEKCIJE ] studeni 2014. › 18 holnih pića bez markica Ministarstva financija, obavljanje djelatnosti bez upisa u sudski ili drugi registar, poslovanje bez propisanih uvjeta za obavljanje registrirane djelatnosti te prodaja duhanskih proizvoda putem automata. 3. Koliko su ugostitelji u Zagrebu upoznati sa zakonskom regulativom i postoje li odredbe koje su previše komplicirane i teže ih je ispravno provesti u praksi? Carinska uprava provodi nadzor na području naplate boravišne pristojbe te prijava i odjava gostiju, sukladno odredbama Zakona o boravišnoj pristojbi. U tom segmentu na području grada Zagreba obavljen je 51 nadzor te je tom prilikom utvrđena 21 nepravilnost. 4. Planiraju li inspektorati pri ministarstvima izdavati vodiče ili kakvu drugu vrstu naputaka s odredbama svih propisa, te kako bi se takve upute distribuirale i ažurirale? Napominjemo da Carinska uprava putem svoje web stranice www.carina.hr pod kategorijom „Aktualno“ redovito izvještava javnost o svim novostima koje se odnose kako na rad carinske službe tako i na novosti iz zakonske regulative iz područja carinskog sustava odnosno iz nadležnosti Carinske uprave. 5. Kakve su mogućnosti uvođenja stupnjevanja kazne u smislu najprije opomene, pa tek potom novčane kazne u slučaju da ugostitelj ne postupi prema rješenju? U slučaju povreda propisa u trgovini alkoholom i cigaretama te neregistriranog obavljanja djelatnosti ne postoji mogućnost stupnjevanja kazne. 6. Može li se inspekcijskim nadzorom suzbiti nelojalna konkurencija i neregistrirana ugostiteljska djelatnost? Ulaskom u EU proširene su ovlasti Carine pa u našu nadležnost sada spada i zabrana odnosno sprečavanje obavljanja neregistrirane djelatnosti. Zainteresirani smo za suradnju s ugostiteljima i njihovim udruženjima kako bismo zajedno radili na sprečavanju nelojalne konkurencije na štetu onih koji posluju po propisima zlatko grabar ravnatelj Carinske uprave Ministarstva financija TURISTIČKA INSPEKCIJA – MINISTARSTVO TURIZMA odgovara: Jasenka Štiglec, načelnica 1. Koliko je inspekcijskih nadzora provedeno u zagrebačkim ugostiteljskim objektima tijekom ove godine? Od početka godine do kraja listopada 880 inspekcijskih nadzora, od čega 831 kod ugostitelja, a 49 kod drugih pružatelja usluga u turizmu. 2. Koje su najčešće utvrđene povrede propisa? Neispunjavanje minimalnih uvjeta, posebice u odnosu na osiguranje tekuće tople vode u sanitarnim prostorijama za goste, te u kuhinji i/ili prostoru za pripremanje hrane; neosiguravanje dovoljnog broja dvodijelnih garderobnih ormarića s ključem za zaposlene osobe koje pripremaju i uslužuju jela, kao i zahoda za zaposleno osoblje; nedostatak koša za otpatke pokraj svake radne površine s poklopcem za nožno otvaranje; nedostatak vatrootporne tkanine za gašenje požara u kuhinji i/ili prostoru za pripremanje hrane; neispisivanje jelovnika i karti pića najmanje i na još jednom svjetskom jeziku, neisticanje oznake vrste ugostiteljskih objekata utvrđene rješenjem nadležnog ureda, neisticanje obavijesti o načinu podnošenja prigovora potrošača – gosta, nepridržavanje propisanog i/ ili istaknutog radnog vremena te povećanje prostora ili broja konzumnih mjesta na prostorima za usluživanje na otvorenom (terasama) suprotno izdanom rješenju nadležnog ureda. 3. Koliko su ugostitelji u Zagrebu upoznati sa zakonskom regulativom i postoje li odredbe koje su previše komplicirane i teže ih je ispravno provesti u praksi? S obzirom na utvrđeni broj povreda propisa može se reći da ugostitelji nisu upoznati sa zakonskom regulativom iz nadležnosti Turističke inspekcije ali niti jedna zakonska odredba nije komplicirana za provođenje u praksi. 4. Planiraju li inspektorati pri ministarstvima izdavati vodiče ili kakvu drugu vrstu naputaka s odredbama svih propisa, te kako bi se takve upute distribuirale i ažurirale? Vjerujemo da najbolju pomoć ugostiteljima pružaju udruženja ugostitelja, kao što je i Udruženje ugostitelja Grada Zagreba. Savjetodavnu pomoć pruža i HOK, i HGK, pa ovim putem ističemo dostupnost informacija o svim uslugama u RH, na Internet stranici naziva „Jedinstvena kontakt točka za usluge“, http://psc. hgk.hr/usluge-u-rh/uvjeti-za-obavljanje-djelatnosti/turizam-i-ugostiteljstvo/ , a vodič iz nadležnosti turističkih inspektora objavljen je i na stranicama Ministarstva turizma, http://www.mint.hr/ default.aspx?id=12752 . 5. Kakve su mogućnosti uvođenja stupnjevanja kazne u smislu najprije opomene, pa tek potom novčane kazne u slučaju da ugostitelj ne postupi prema rješenju? Na pitanje preventivnog djelovanja inspekcije, na žalost, moramo negativno odgovoriti. Uvođenje opomene, kao instrumenta djelovanja turističkih inspektora, je moguće po izmjeni postojeće zakonske regulative, koju je, između ostalog, moguće potaknuti i iz Obrtničke komore, kao i putem instrumenta savjetovanja sa zainteresiranom javnošću. 6. Može li se inspekcijskim nadzorom suzbiti nelojalna konkurencija i neregistrirana ugostiteljska djelatnost? Nadzorom turistički inspektori doprinose jednoobraznosti primjene propisa od strane ugostitelja, čime se suzbija nelojalna konkurencija među ugostiteljima, a osigurava se i propisana razina i standard kvalitete pruženih usluga. PU ZAGREBAČKA – MINISTRSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA jasenka štiglec, načelnica Turističke inspekcije Ministarstva turizma Policija provodi nadzor kroz redovne zadaće samo oko zabrane usluživanja alkoholnih pića maloljetnim i pijanim osobama u ugostiteljskim objektima. Prema Zakonu o prekršajima protiv javnog reda i mira, zabilježeno je 380 prekršaja od čega 114 prekršaja svađe, vike i sličnog, 89 prekršaja tučnjave, 64 prekršaja drskog ponašanja. Postupanje po prekršajima iz ovog zakona spada u redovne zadaće policije, kako u smislu postupanja po dojavi, tako i u smislu operativno-preventivnog. � aktivnosti [ sastanak u gradskoj skupštini ] Grad Zagreb razmatra smanjenje poreza na potrošnju tekst MELISA SKENDER foto MATEJA VRČKOVIĆ H Proračun Grada Zagreba za 2015. godinu bit će, zahvaljujući novim stopama za oporezivanje dohotka, niži za 700 milijuna kuna što je 10 posto ukupnog proračuna od 7,3 milijarde kuna. „Ipak, sve što možemo napraviti za vas obrtnike i ugostitelje, a da je realno i u okviru tog smanjenja proračuna, mi ćemo nastojati napraviti. Znači, Grad Zagreb neće uvoditi nove namete niti povećavati prirez koji je ionako već relativno visok, ali morat ćemo pronaći načina da se Na sastanku s predsjednikom Skupštine Grada Zagreba Darinkom Kosorom Udruženje ugostitelja Zagreb dobilo je jamstvo kako će se razmotriti njihov prijedlog o smanjenju poreza na potrošnju pokrijemo s ovim što imamo“, objasnio je predsjednik Skupštine Kosor kojeg su iz Udruženja pozvali i da kao političar podrži inicijative koje Udruženje ima prema državnim institucijama. To se prije svega odnosi na prijedlog da se troškovi reprezentacije priznaju kao odbitak od poreza u punom iznosu umjesto dosadašnjih 30 posto, ali i rješavanje brojnih nelogičnosti u programima obrazovanja ugostitelja na koje iz Udruženja i ceha pri HOK-u dugo upozoravaju. „Kako sam prije profesionalnog bavljenja politikom i sam bio poduzetnik, spreman sam podržati svaki prijedlog koji ide u smjeru poticanja gospodarstva, no ono što u ovom trenutku mogu učiniti iz pozicije političara svodi se na apeliranje za koje ne vjerujem da će imati velikog odjeka. Drugo je ono što Zagreb može učiniti preko gradskog proračuna o kojem odluku donosi gradska Skupština. Zbog toga sam i od Hrvatske obrtničke komore tražio prijedloge o tome kako Grad može olakšati poslovanje obrtnicima, no stigao je samo prijedlog o gradnji obrtničkog centra, što će u ovoj situaciji teško proći između ostalog i zbog toga što ne vidim kako bi se time olakšala pozicija obrtnika koji, vjerujem, imaju i važnijih problema“, zaključio je Darinko Kosor pa Udruženje pozvao da svoje prijedloge i službeno upute na njegov ured kako bi se oni razmotrili na koordinaciji koju jednom tjedno imaju zamjenica gradonačelnika, pročelnik za financije Grada Zagreba i predsjednik Skupštine. Osim prijedloga o smanjenju poreza na potrošnju, Udruženje ugostitelja Zagreb tražilo je ponovo i preispitivanje naknade za terase kao i komunalne naknade za koju predlažu manji koeficijent te revidiranje svih gradskih odluka i pravilnika koji se tiču poslovanja ugostitelja. � 19 studeni 2014. oće li Grad Zagreb biti jedini hrvatski grad koji je spreman, usprkos smanjenom proračunu, razmotriti prijedlog Udruženja ugostitelja Zagreba i smanjiti porez na potrošnju? Ako je suditi prema sastanku na kojemu se predsjednik Skupštine Grada Zagreba Darinko Kosor upoznao s ovom inicijativom Udruženja ugostitelja Zagreb, reklo bi se kako je takav dogovor moguć. “Okolnosti u gradu su takve kakve jesu, no zamjenica gradonačelnika Sandra Švaljek i ja kao predsjednik Skupštine činimo sve kako bismo osigurali da i u ovom razdoblju Grad funkcionira potpuno normalno“, kratko se na specifičnu situaciju u Gradu Zagrebu osvrnuo Kosor i pozvao predstavnike Udruženja da iznesu konkretne prijedloge o tome kako im Grad može pomoći. „Mi smo prošle godine pokrenuli preliminarne razgovore s gradonačelnikom Milanom Bandićem o mogućnosti smanjenja poreza na potrošnju ili njegovog ukidanja nakon što je ugostiteljima i turističkim djelatnicima ponovo podignut PDV, pa smo s pročelnikom Gradskog ureda za financije Slavkom Kojićem pripremili i analizu što bi smanjenje ovog poreza značilo za gradski proračun. Tada je zaključeno kako postoji prostor da Zagreb postane prvi grad koji bi svojim ugostiteljima otvorio takvu mogućnost, no u međuvremenu se puno toga promijenilo. Najprije, zbog ovog novog prijedloga Zakona o porezu na dohodak srezani su svi lokalni proračuni, a nedavno se pojavila i inicijativa gradova da se taj manjak nadoknadi između ostalog i povećanjem poreza na potrošnju. Porez koji u lokalni proračun uplaćuju samo ugostitelji dosad je zakonski bio propisan u rasponu od nula do tri posto, a u većini gradova naplaćivao se po maksimalnom postotku. Sada gradovi traže da se ta gornja granica podigne do čak pet posto“, rekao je predsjednik Udruženja ugostitelja Zagreb Nenad Šepak, najavljujući kako će inicijativa za smanjenje poreza na potrošnju biti i jedna od tema na Forumu. Zaključke Foruma Udruženje ugostitelja Zagreba kao inicijator prijedloga prenijet će i na Kongresu ugostitelja i turističkih djelatnika gdje će se smanjivanje poreza na potrošnju tražiti i od ostalih hrvatskih gradova. “SPREMAN SAM podržati svaki prijedlog koji ide u smjeru poticanja gospodarstva”, naglasio je Darinko Kosor aktualno [ OBRAZOVANJE ] studeni 2014. Turistička zemlja bez obrazovanih ugostitelja fotolia 20 Prema podacima iz HOK-A, velik broj obrta licenciranih za obrazovanje naučnika posljednjih je godina zatvoren. to je izravna posljedica ukidanja obaveze strukovnog obrazovanja za voditelje ugostiteljskih objekata te jasan pokazatelj koliko je Hrvatska kao turistička zemlja spremna uložiti u kvalitetu svoje usluge tekst MELISA SKENDER foto MATEJA VRČKOVIĆ, FOTOLIA I ARHIVA GOSTA Naime, u Hrvatskoj postoje dva paralelna sustava strukovnog obrazovanja. Jedan je takozvani klasični ili školski model, a drugi – za kojega je nadležna Hrvatska obrtnička komora i Ministarstvo poduzetništva i obrta – jedinstveni model obrazovanja kojim se propisuje znatno veći broj sati praktične nastave. Pored toga, praktična nastava prema sustavu JMO ne provodi se u školskim kuhinjama, već u ugostiteljskim objektima, zahvaljujući čemu budući ugostitelji mogu steći realan uvid u rad. Pored svega, učenici i njihovi roditelji nisu u prilici slobodno birati model svojeg školovanja jer o tome odlučuju ravnatelji škola i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, napominje Lekić. „Nažalost, unatoč brojnim pokazateljima da je upravo učenje na radnom mjestu, odnosno naukovanje – za koje se sve ove godine zalagala Hrvatska obrtnička komora – najbolji put prema boljoj zapošljivosti mladih, te smjernicama Europske unije koje pozivaju zemlje članice da uvedu modele obrazovanja koji uključuju naukovanje, izgleda da je institucijama koje su nadležne za obrazovanje u Republici Hrvatskoj ne samo potpuno svejedno što naše strukovno obrazovanje ide u suprotnom smjeru, već i podržavaju taj put“, dodaje šefica Odjela za obrazovanje HOK-a iz kojeg su višekratno upozoravali na važnost i specifičnost strukovnog obrazovanja, a posebno na važnost učenja na radnom mjestu. Brojni njihovi amandmani na Strategiju obrazovanja, znanosti i tehnologije, međutim, nisu prihvaćeni. Jedina dobra vijest stigla je u obliku amandmana koji je na strategiju dao Saborski odbor za obrazovanje, znanost i kulturu, a koji je Lekić citirala u cijelosti: „S obzirom na složenost i specifičnost strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, po usvajanju ove strategije izradit će se zaseban program razvoja sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja kojim će se detaljnije definirati načini realizacije postavljenih strateških smjernica“. Slastičarka i pročelnica Odbora za strukovnu izobrazbu Udruženja ugostitelja Zagreb Martina Dumančić ne vjeruje kako će se sustav školovanja ugostitelja u Hrvatskoj tako skoro promijeniti. „Ne znam zašto se jednostavno ne primjeni bavarski sustav kad je tamo sve sjajno napravljeno i sve funkcionira jako dobro, a mi tu izmišljamo već 10 godina neku toplu vodu. Njihov je model dobar jer su škole povezane s ugostiteljskim poduzećima i obrtnicima pa kad naučnik odradi praksu meni je kao slastičaru cilj njega zaposliti jer sam ga nešto naučila i želim ga i dalje školovati. Nakon završene zanatske škole vi biste trebali znati neke osnovne stvari, a ako ćete se 21 studeni 2014. Š to biste radije izabrali, da vas operira liječnik koji je pročitao puno knjiga ili onaj koji iza sebe ima veliki broj operacija, postavila je retoričko pitanje pročelnica Odjela za strukovnu izobrazbu Udruženja ugostitelja Zagreb Martina Dumančić, vlasnica slastičarnice M&M kroz čiju su kuhinju naukovanje prošle generacije mladih slastičara. Na prvoj godini kuharsko-slastičarske škole učenici na praksu dolaze jednom tjedno. Učenici treće godine tri puta tjedno. Zbog tako malog broja sati praktične nastave većina njih završit će zanat, a neće znati ni biskvit napraviti, kaže ova slastičarka koja će se teško odlučiti zaposliti bilo kojeg od svojih praktikanata. „Više od 600 slastičara je na burzi, a mi ne možemo pronaći jednog kojeg bismo zaposlili. Čudno je da se nitko iz Ministarstva obrazovanja ili obrtništva nije zapitao da tu nešto promijeni. Naš sustav školovanja uopće nije povezan s onim što tržište traži niti tu djecu obučavaju za zanimanja za koja se školuju. Vama kad dođe slastičar koji je završio tri ili četiri godine školovanja morate ga sve učiti ispočetka, kao da vam je došao bilo tko iz neke druge struke“, kaže Martina Dumančić, upozoravajući kako bi praksa trebala biti kontinuirana kako bi djeci koja su se odlučila za ugostiteljsku struku pružila stvarnu priliku da svladaju zanat. Upozoravaju na to već godinama, kako Udruženje ugostitelja Zagreb, tako i Odjel za obrazovanje HOK-a, no u sustavu se ništa ne mijenja, barem ne nabolje. „Kao što se vidi iz rezultata upisa u ugostiteljska zanimanja, od školske godine 2009./2010. bilježi se konstantan pad upisanih učenika u ugostiteljska zanimanja po JMO-u, a ove godine taj pad doživio je kulminaciju. Od ukupno 74 škole koje su provodile programe za ugostiteljska zanimanja ostalo ih je samo 23. Zbog čega je to tako, teško je odgovoriti. Mišljenja smo da za to postoji više razloga. Jedan od njih je svakako taj što Jedinstveni model obrazovanja (JMO) zahtjeva izuzetno visok stupanj suradnje između škole i obrtničkih radionica te praćenje provedbe praktične nastave u izvanškolskim radionicama od strane nastavnika strukovnih škola. Takav model obrazovanja zahtijeva veći angažman samih nastavnika. Isto tako, jedan od razloga mogao bi biti i taj što klasični model obrazovanja sadrži u sebi veći broj sati stručne teorije, čime se osigurava posao većem broju nastavnika i izbjegava tehnološki višak“, kaže šefica Odjela za obrazovanje HOK-a Mirela Lekić. MIRELA LEKIĆ šefica Odjela za obrazovanje HOK-a kaže kako se od školske godine 2009./2010. bilježi konstantan pad broja učenika upisanih u programe za ugostiteljska zanimanja › aktualno [ OBRAZOVANJE ] studeni 2014. fotolia bavarski je model dobar jer su škole povezane s ugostiteljskim poduzećima i obrtnicima pa kad naučnik odradi praksu, često se na tom mjestu i zapošljava te dalje usavršava 22 › MARTINA DUMANČIĆ predsjednica Odbora za strukovnu izobrazbu Udruženja ugostitelja Zagreb ne vjeruje kako će se sustav školovanja ugostitelja u Hrvatskoj tako skoro promijeniti zanimati dalje za neka uža područja specijalizacije, morat ćete se nastaviti educirati izvan Hrvatske, jer kod nas toga nema“, otkriva još jednu poraznu činjenicu o ograničenim mogućnostima školovanja hrvatskih ugostitelja Martina Dumančić. Jedina mogućnost nastavka obrazovanja za ugostitelje u Hrvatskoj tako je polaganje majstorskog ispita pri HOK-u. „Interes za polaganje majstorskih ispita u području ugostiteljstva gotovo je identičan u zadnjih pet godina. Nešto veći interes za polaganje majstorskih ispita bilježi se za polaganje majstorskog ispita za zvanje majstor kuhar“, kaže Mirela Lekić iz HOK-a. Istovremeno sa sve manjim brojem zanatskih škola za ugostitelje, na hrvatskom tržištu rada to je jedno od rijetkih zanimanja za kojima vlada potražnja, smatra Martina Dumančić. Nije to nikakvo čudo obzirom na činjenicu da je Hrvatska turistička zemlja. Sezonske poslove ipak najčešće obavljaju ljudi koji za ugostiteljstvo nisu obrazovani, a koliko je obrazovani ugostitelj na cijeni najbolje govori činjenica kako stručna sprema više nije obavezan uvjet ni za voditelje ugostiteljskih objekata. Kako se ugostiteljstvom u Hrvatskoj očigledno može baviti bilo tko, ne treba čuditi niti činjenica da je ova djelatnost često na zlu glasu. To nije problem samo za one ugostitelje koji profesionalno rade svoj posao, već i za inspekcijske službe koje provode nadzor poslovanja ugostitelja s ciljem da se u interesu zaštite potrošača poštuju propisani standardi. Nećemo ovom prilikom ići toliko daleko da tvrdimo kako ovako neodgovoran pristup ugostiteljstvu može imati dalekosežne posljedice i za hrvatsku turističku ponudu, iako je to zapravo logična posljedica. Na ovogodišnjem Forumu zagrebačkih ugostitelja tako je još jednom pred državne institucije postavljen zahtjev za izradu novih programa obrazovanja za ugostiteljska zanimanja koji bi povećali omjer prakse u odnosu na teorijsku nastavu te propisali da se praktična nastava provodi kontinuirano. Praktična nastava gdje učenici nemaju kontinuiteta onemogućava majstorima koji ih podučavaju da im cjelovito predaju svoja znanja. Udruženje ugostitelja Zagreb potiče i cjeloživotno obrazovanje te polaganje majstorskih ispita, sve u interesu očuvanja integriteta ugostiteljske struke koja teško odolijeva pritiscima brojnih ulagača koji u ugostiteljstvu vide samo priliku za brzu zaradu. Takav pristup podržavaju i propisi kojima je ukinuta obaveza da voditelji ugostiteljskih objekata imaju potrebnu stručnu spremu za taj posao pa je jedan od zaključaka koji će se s ovogodišnjeg Foruma uputiti kao zahtjev na cehovskom Kongresu i vraćanje takve obaveze u zakonske propise. Educirani voditelji lokala, uvjereni su ugostitelji, mogli bi biti posljednja brana koja bi struku zaštitila od degradacije kojoj je posljednjih godina izložena. Konačno, i nedostatak ulaganja u obrazovanje predstavlja nelojalnu konkurenciju za one ugostitelje koji drže do kvalitete svoje usluge. Iz tog su razloga brojni obrti licencirani za obrazovanje naučnika, a prema podacima iz HOK-a, posljed� njih godina zatvorili svoja vrata. aktivnosti [ sastanak sa sanitarnom inspekcijom ] Forum ugostitelja kao prilika za suradnju u zajedničkom interesu Izaslanstvo Udruženja ugostitelja Zagreb sastalo se, uoči Foruma zagrebačkih ugostitelja, s predstavnicama Uprave za sanitarnu inspekciju i javno zdravstvo Ministarstva zdravlja kako bi na radnom dijelu Foruma članovima omogućilo informacije iz prve ruke o njihovom inspekcijskom nadzoru Zabranu rada ugostitelj može dobiti i ako se ne upiše u Upisnik Ministarstva zdravlja, a jedan dio njih još uvijek se nije upisao, upozorili su u Upravi za sanitarnu inspekciju te naglasili kako u pravilu izbjegavaju takve, najteže kazne. Uvjereni su kako ugostitelji vrlo dobro poznaju obaveze koje Sanitarna inspekcija nadzire, od implementacije HACCP sustava obavezne za posluživanje hrane, odgovarajućeg rješenja ako je u prostoru dozvoljeno pušenje, rješenja da su ispunili uvjete za zaštitu od buke, i upaljenu ventilaciju u objektima gdje se puši, bez obzira na visoke račune za struju koju ta ventilacija troši. Samo ventilacija i novi bunker za zaštitu od buke investicija je od preko milijun kuna, napomenuo je Šepak na sastanku, što je novac koji si većina malih ugostiteljskih obrta teško može priuštiti. Konačni je i zajednički cilj poštivanje Zakona, ali i očuvanje radnih mjesta, zbog čega je ugostiteljima dragocjena svaka informacija zahvaljujući kojoj će izbjeći plaćanje kazni kao dodatni trošak. Ponovo je naglašeno kako je nadzor sanitarne inspekcije u tom pogledu najmanje upitan, dok s novouvedenim inspekcijama ugostitelji nemaju uvijek jednako pozitivna iskustva. Zlatko Puntijar, vlasnik restorana Stari Puntijar čija se obitelj generacijama bavi ugostiteljstvom, tako je Carinskoj inspekciji morao platiti kaznu jer je, kako kaže, čekao da mu Turistička zajednica Grada Zagreba ispostavi račun za boravišnu pristojbu gostiju njegovog hotela. Ispalo je, međutim, kako se boravišna pristojba uplaćuje svakog prvog ili 15. u mjesecu, što je informacija za koju je na koncu platio nepotrebnu cijenu. S druge strane, Uprava za sanitarnu inspekciju i javno zdravstvo zamolila je Udruženje da upozna svoje članove s činjenicom da im je za otvaranje lokala nužno rješenje za zadovoljavanje uvjeta zaštite od buke, jer često se događa da im vlasnici lokala dolaze u posljednji čas, tek kad ih komisija uoči otvaranja objekta upozori kako bez tog papira ne mogu početi raditi. Zahtjev za izdavanje tog rješenja može se isprintati sa službenih web stranica Ministarstva zdravlja. Drugim riječima, bolje upućeni ugostitelji radili bi i manji pritisak na Upravu inspekcije, a pri tom i sami uštedjeli na vremenu, pa i kaznama koje se, kako tvrdi Udruženje ugostitelja Zagreba uglavnom plaćaju za neinformiranost. Radni dio Foruma bit će tako prilika za izravnu komunikaciju o tome kako što bolje surađivati na ovim, � zajedničkim ciljevima. tekst MELISA SKENDER foto MATEJA VRČKOVIĆ 23 studeni 2014. P remda je ova inspekcija uvijek djelovala posebno, a na njihovo postupanje zagrebački ugostitelji nisu posljednjih godina imali ozbiljnijih prigovora, želja je Udruženja ugostitelja Zagreb na Forumu okupiti predstavnike svih za ugostitelje nadležnih inspekcijskih službi kojih nakon ukidanja Državnog inspektorata ima čak pet. „Nekad je to bio Državni inspektorat pa ste u jednim nadzorom odmah rješavali većinu stvari, danas smo u situaciji da nam svaki dan dolazi neka inspekcija, svaka s bezbroj svojih podzakonskih akata. Pozivamo da našim članovima na Forumu pripremite kratku prezentaciju i odgovorite na njihove nedoumice i pitanja. To bi nam svima olakšalo posao“, uvodno je rekao predsjednik Udruženja Nenad Šepak, naglašavajući kako se ugostitelji teško snalaze u gomili novih pravila koja se odnose na njihovo poslovanje. Od pristupanja Hrvatske EU promijenjen je čitav niz zakona i propisa koji se na ugostitelje odnose. Mikropoduzetnici koji čine većinu članstva Udruženja nemaju stručne službe koje bi tako brze promijene mogle pratiti. Većinu prekršaja ne rade s namjerom, već zbog nepoznavanja novih propisa, objasnili su iz Udruženja. Dodatni je problem što se svaki prekršaj odmah kažnjava. Ne može li inspekcija najprije izdati upozorenje i dati rok u kojem se utvrđene nepravilnosti trebaju ukloniti? Formalno-pravno, svaki se prekršaj može sankcionirati, no cilj inspekcijskog nadzora nije naplata kazni, nego rezultati u cilju sigurnosti gostiju. Inspektor na terenu uvijek radi procjenu rizika pa su u tom smislu i kazne stupnjevane. Ugostitelja će uvijek opomenuti, najmanja je kazna u Sanitarnoj inspekciji 1000 kuna gdje ugostitelj može platiti i 500 kuna na licu mjesta, no ako se prekršaj ponavlja, kazna može biti i iznad tri tisuće kuna pa i zabrana rada na minimalno osam dana. UDRUŽENJE ugostitelja Zagreb naglasilo je kako je zadovoljno dosadašnjom suradnjom s Upravom za sanitarnu inspekciju i javno zdravstvo INTERVJU [ MARTINA BIENENFELD ] Zagrebačka ugostiteljska ponuda je kvalitetna i nudi za svakog ponešto Uoči još jednog zagrebačkog Adventa razgovarali smo s direktoricom Turističke zajednice Grada Zagreba Martinom Bienenfeld, koja je tu dužnost preuzela u proljeće ove godine Z studeni 2014. agreb postaje sve poželjnije turističko odredište, pa tako i u adventsko vrijeme bilježi značajan porast dolazaka i noćenja. Prošle godine Zagreb je tako u ovo vrijeme posjetilo 17 posto više turista negoli godinu ranije, a zabilježen je i porast od 15 posto u broju noćenja. Rezultati od ove godine tek se očekuju, ali nitko ne sumnja da će obarati i nove rekorde. Turističkom uspjehu Zagreba u značajnoj je mjeri doprinijela i ugostiteljska ponuda, nije propustila spomenuti Martina Bienenfeld koja je, kaže, zadovoljna suradnjom sa zagrebačkim ugostiteljima. 24 tekst MELISA SKENDER foto TZG ZAGREB, mateja vrčković FOTOLIA I ARHIVA GOSTA [Gost] Koliko traje turistička sezona u Zagrebu, odnosno je li ograničena na ljetne mjesece kako je to slučaj s hrvatskim gradovima na obali? Martina Bienenfeld: Prvenstveno kada govorimo o Zagrebu, moramo shvatiti da je to odredište u kojem ne možemo govoriti o klasičnoj sezoni, kao što to govorimo kada je riječ o našim morskim destinacijama. „Sezona“ u Zagrebu traje 365 dana u godini i svaki mjesec Zagreb svojim gostima nudi razne manifestacije i događanja. Tako od početka godine koju „otvaramo“ sa Snježnom kraljicom, nastavljamo preko Noći muzeja, Zagreb Indoorsa, Choco festa i raznih gastro festivala; zatim nakon Uskrsa i uskršnjih događanja krećemo s našim Zagrebačkim vremeplovom koji TZGZ organizira već 7. godinu za redom, a traje gotovo 6 mjeseci i to svaki vikend, od travnja do listopada. Zatim nam dolazi Markov sajam, Ljeto na Štrosu, ove godine imali smo i Artikuliranje, potom su tu brojna događanja u ljetnim mjesecima poput Cest is d’best, Smotra folklora, InMusic festival, naš Hanžek, a zatim preko Martinja u Zagrebu dolazimo do najljepšeg dijela u godini i našeg popularnog Adventa u Zagrebu. Ovdje, dakako, nisam nabrojala ni destinu svih događanja i svega što naš grad i naši sugrađani marljivo pripremaju i nude posjetiteljima, a osim toga Zagreb se svake godine može pohvaliti s gostovanjem nekoliko svjetskih zvijezda. [Gost] U kojim terminima bilježite najveću posjetu stranih turista? Iz kojih ze- malja dolaze i što ih u Zagrebu najviše zanima? Martina Bienenfeld: Od svibnja do listopada bilježimo najveću posjetu stranih turista, ali ni drugi mjeseci bitno ne zaostaju. U 2013. godini najviše dolazaka ostvarili su gosti iz Njemačke, a slijede ih gosti iz Italije, SAD-a, Velike Britanije i Japana. Što se noćenja tiče, na prvom mjestu su također gosti iz Njemačke, a slijede ih gosti iz SAD-a, Italije, Velike Britanije te Francuske. Turisti najčešće posjećuju najuži centar - Trg bana Jelačića, Gornji i Donji grad te Katedralu, a gotovo svaki drugi i tržnicu Dolac te Mirogoj. [Gost] Koliko gosti prosječno ostaju u Zagrebu i koliko troše? Martina Bienenfeld: Prema istraživanju TOMAS 2012., koje smo proveli u suradnji s Institutom za turizam, prosječna dob posjetitelja je 42 godine, 58% gostiju je između 26 i 45 godina, gotovo dvije trećine je fakultetski obrazovanih (65%), a više od dvije trećine (69%) ima mjesečna primanja kućanstva iznad 2.000 eura. Prosječni dnevni izdaci iznose 123 eura, od čega se najviše izdvaja za smještaj (62%), hranu i piće u ugostiteljskim objektima (17%) i kupnju (11%). Prosječno ostaju u Zagrebu 2 do 3 dana. [Gost] Koliko je TZ Zagreb zadovoljna suradnjom s ugostiteljima? Koliko je ugostiteljska ponuda u Zagrebu kvalitetna i dobivate li pohvale ili pokude na račun zagrebačkih ugostitelja? Martina Bienenfeld: Zadovoljni smo te očekujemo i daljnji nasatavak suradnje. Zagrebačka ugostiteljska ponuda je kvalitetna, a raduje nas što je sve više ugostitelja spremno prilagoditi svoju ponudu specifičnim vrstama kuhinja, ali i željama samih gostiju. [Gost] Što ugostitelji mogu učiniti kako bi što bolje ispunili zahtjeve i očekivanja turista u Zagrebu? Kakve su ugostiteljske usluge najviše tražene? Ili nedostaju? Martina Bienenfeld: Vizura Zagreba se mijenja te samim time i ugostiteljska ponuda. Centar grada bogat je kafićama i restoranima koji imaju šaroliku ponudu u kojoj svatko može pronaći nešto za sebe. Zagrebačka kuhinja prisutna je u viđanjima koji se sustavno prate od 2009. godine te se traži oprezno planiranje i poslovanje.Potrebno je i dalje sustavno raditi na unapređenju dosadašnje dobre suradnje s Gradom Zagrebom i Hrvatskom turističkom zajednicom. Iznimno važna su predstavništva HTZ-a u inozemstvu koja generiraju informacije o stanju tržišta, a putem kojih se planiraju predstavljanja turističkih potencijala Grada Zagreba u okviru radionica ili samostalnih prezentacija. Cijeli naš program rada je, zapravo, promocija Zagreba koja se vrši od općenitih nastupa i prezentacija po svijetu pa sve do obuke samih djelatnika u našem uredu i TIC-evima koji, također, pridonose promociji i uspješnom predstavljanju našeg grada brojnim posjetiteljima. [Gost] Postaje li Zagreb poznato adventsko odredište, poput Beča primjerice, i što je u planu za ovogodišnji Advent? Martina Bienenfeld: Manifestacija Advent u Zagrebu unazad nekoliko godina intenzivno se razvija u sinergiji relevantnih gradskih tijela i ureda, Koncertne direkcije Zagreb te Turističke zajednice grada Zagreba. Advent u Zagrebu je iz godine u godinu bogatiji i obuhvaća sve više lokacija u gradu, a Zagreb postaje prepoznatljiv kao osobito atraktivan i ugodan grad te kao mjesto odličnog provoda u vrijeme Adventa i novogodišnjih blagdana. Bilježi se i značajan porast dolazaka i noćenja u adventsko vrijeme pa je, tako, u prosincu prošle godine Zagreb posjetilo 46.284 posjetitelja koji su ostvarili 83.323 noćenja. U odnosu na prosinac 2012. godine, ove brojke predstavljaju porast od čak 17 posto u dolascima te 15 posto u noćenjima. Ova manifestacija izuzetno je dobro prihvaćena i od strane samih građana, a zbog bogatih sadržaja predstavlja odličnu platformu za poticaj ekonomskim, kulturnim i zabavnim aktivnostima, 25 studeni 2014. sve više restorana jer su i ugostitelji prilagodili svoju ponudu potražnji, pa tako danas u sve više restorana možemo pronaći štrukle ili zagrebački odrezak. Naravno, mjesta za poboljšanje uvijek ima, ali to je proces kojem treba vremena i raduje me što iz dana u dan, možemo svjedočiti poboljšanjima i modernizaciji ponude. [Gost] Kako turisti ocjenjuju zagrebačku gastro ponudu? Martina Bienenfeld: Zadovoljni su ponudom, kvalitetom te vrijednošću za novac. Kao što sam već istaknula, Zagreb ima šaroliku ponudu u kojoj svatko može pronaći nešto za sebe. [Gost] Koliko njih u Zagreb dolazi ciljano, zbog kulturnih manifestacija, koncerata i drugih sadržaja? Martina Bienenfeld: Prema ranije spomenutom istraživanju TOMAS, većina gostiju u Zagreb dolazi ciljano, s time da su primarni motiv posjeta poslovne obveze (47%), a slijede nova iskustva i doživljaji (26%), kratki odmor u gradu (24%), zabava (18%) i upoznavanje kulturnih znamenitosti Zagreba (18%). [Gost] Kakav je plan promotivnih aktivnosti TZ Zagreb za narednu godinu? Na koju ste vrstu turizma najviše usmjerili fokus i na koja strana tržišta? Martina Bienenfeld: Trenutno smo u fazi kreiranja i donošenja našeg Plana i programa rada za 2015. godinu, tako da ne mogu izlaziti sa svim detaljima. U svakom slučaju, svaki Program rada Turističkog ureda Turističke zajednice Grada Zagreba baziran je na specifičnostima turističke industrije grada Zagreba, strateškom marketinškom planu turističkog razvoja Zagreba, smjernicama Hrvatske turističke zajednice, Zakonu o turističkim zajednicama, a uvažavajući i određene projekte grada Zagreba. Program rada je uvjetovan i ekonomskim prilikama i pred- › 123 EURA dnevno u Zagrebu troši prosječan turist, od čega se najviše izdvaja za smještaj (62%), hranu i piće u ugostiteljskim objektima (17%) i kupnju (11%)., kaže direktorica TZ Grada Zagreba fotolia 2 1 studeni 2014. 3 4 26 RADUJE NAS što je sve više zagrebačkih ugostitelja spremno prilagoditi svoju ponudu specifičnim vrstama kuhinja, ali i željama gostiju napredak › PONOS GRADA (1) Tijekom Adventa Zareb je lani posjetilo preko 46 tisuća gostiju (2) Kongresni turizam rastuća je turistička grana (3) Domaći specijaliteti u autentičnom ugođaju popularni su među turistima (4) Tkalčićeva ulica jedan je od simbola grada stoga ima važnu ulogu i u ukupnom gospodarstvu grada. Advent u Zagrebu tradicionalna je manifestacija koja svojim bogatim programom, građanima grada Zagreba i njegovim brojnim posjetiteljima želi stvoriti što ljepši predblagdanski ugođaj – dočarati ljepotu došašća kao i radost samog Božića. U vrijeme Adventa Zagreb živi u posebnom ozračju i tih dana na mnogim se trgovima i ulicama grada uživa u tradicionalnim delicijama na otvorenome ili tematski osmišljenim programima vraća u prošlost. O detaljima programa i iznenađenjima ne bih puno ovdje govorila, najbolje je da ih sami otkrijete dok šećete zagrebačkim ulicama. [Gost] Kako procjenjujete potencijal Zagreba za kongresni turizam i raste li on kao što raste i ukupan broj turističkih posjeta Zagrebu? Martina Bienenfeld: Zapravo, već je i došlo do promjena nabolje! Naime, prema podacima koje organizacija ICCA (International Congress and Convention Association) objavljuje svake godine, Zagreb je na temelju prikupljenih podataka za 2013. godinu pozicioniran na 79. mjestu od ukupno 371. Podsjetimo, u 2012., Zagreb je bio na 134. mjestu što predstavlja značajan po- mak na ljestvici rangiranih gradova (za 55 mjesta). Osim toga, istaknula bih još i podatke Državnog zavoda za statistiku, prema kojima je u Zagrebu u 2013. godini održalo 3.793 poslovnih skupova, što čini više od 50% skupova održanih u RH. Navedeno potvrđuje sve veći značaj Zagreba kao međunarodnog kongresnog središta i vodeće poslovne destinacije u RH. [Gost] Koje su se aktivnosti TZ Zagreb pokazale najučinkovitijima u profiliranju Zagreba kao turističkog odredišta? Martina Bienenfeld: Turistička zajednica grada Zagreba konstantno radi na promociji hrvatske metropole. Upravo sustavnom promocijom, suradnjom s medijima diljem svijeta, organizacijom posebnih prezentacija te nastupima na turističkim sajmovima i kongresnim burzama, grad Zagreb se premetnuo u jedan od obaveznih lokaliteta za posjetiti u Hrvatskoj. Turistička zajednica Grada Zagreba redovno izrađuje prezentacije posebno prilagođene za svako tržište na kojem nastupamo te su iste najčešće i na domicilnim jezicima. Osim toga, izdajemo i mjesečni newlsetter te B2B alert, a vrlo smo aktivni i na društvenim mrežama, kao i u promociji na � Google tražilici i sadržajnoj mreži. aktivnosti [ sastanak u carinskoj inspekciji ] Carinske inspekcije u suzbijanju nelegalnog poslovanja C arinska inspekcija jedna je u nizu novih inspekcijskih službi ovlaštena za nadzor poslovanja ugostitelja. Tijekom ove godine provodila je intenzivne akcije u sklopu kojih je samo na području Zagreba ušla u 400 ugostiteljskih objekata. Sastanak Udruženja ugostitelja Zagreb i Carinske inspekcije tako je i prvi korak prema suradnji s ovom, novom inspekcijom koja, usprkos nekim neugodnim iskustvima na koja su se zbog postupanja uniformiranih carinika Udruženju žalili neki ugostitelji, u načelu pozdravljena zbog učinkovitog suzbijanja nelojalne konkurencije ugostiteljima koji posluju prema propisima. „Mi nismo samo represivno tijelo, premda smo od ožujka provodili intenzivne nadzore I u pitanju prometa trošarinske robe, neregistrirane djelatnosti i svih oblika nezakonite trgovine. Ozbiljno smo shvatili posao koji je pred nama, a spektar naših nadležnosti je širok“, uvodno je rekao pomoćnik ravnatelja Carinske uprave Antonio Mučnjak koji je podržao inicijativu Udruženja ugostitelja Zagreb da predstavnici Carinske uprave na Forumu zagrebačkih ugostitelja predstave ugostiteljima svoju nadležnost i postupanja. Kako je napomenuo, nedavno je sličan sastanak Carinska uprava održala i s predstavnicima Hrvatske udruge poslodavaca, Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske obrtničke komore, gdje je postalo jasno kako oko novih nadležnosti Carine postoji dosta nedoumica. Predsjednik Udruženja ugostitelja Nenad Šepak istaknuo je kako Udruženje u Zagrebu kao najvećem gradu okuplja oko 40 posto svih ugostiteljskih objekata u Hrvatskoj i cilj im je djelovati edukativno kako bi članstvo upoznali s djelatnostima Carinske inspekcije, ali i ostvariti suradnju koja bi pomogla ne samo ugostiteljima, već i carinskom inspekcijskom nadzoru. Suradnja je poželjna i zbog suzbijanja crne ekonomije u ugostiteljstvu, ali i kako bi se postupanje inspektora na terenu prilagodilo prirodi nadzora, odnosno je li on redovan ili prema prijavi. Od carinske se inspekcije očekuje i pomoć u smislu zajedničkog nastojanja oko izmjene onih zakona i propisa koji se u praksi pokazuju nedjelotvornima te otežavaju ne samo poslovanje ugostiteljima već i obavljanje nadzora inspektorima na terenu. „Siguran sam da je reakcija svih ugostitelja koji posluju prema zakonu u pravilu pozitivna jer vi djelujete u ovoj crnoj zoni i tu ste vrlo djelotvorni, a svima nam je u interesu da se tu napravi reda“, rekao je Šepak i upoznao carinike i s praksom prijavljivanja nelegalnog poslovanja koje obično ne ide direktno nego preko komore iz više razloga. Najprije zato što su direktne prijave u pravilu anonimne, a ako i nisu, prijavljeni ugostitelj doznat će tko ga je prijavio, zbog Udruženje ugostitelja Zagreb pozvalo je na suradnju s carinskom inspekcijom čiji su predstavnici pozvani na Forumu zagrebačke ugostitelje upoznati sa svojim nadležnostima i naravi postupanja 27 čega je dolazilo do neugodnih pa i potencijalno opasnih situacija. „Najčešće su nepravilnosti prijavljivali ugostitelji koji posluju u susjedstvu jer im nelegalno poslovanje predstavlja nelojalnu konkurenciju. Tako je uvedena praksa da se nelegalno poslovanje prijavi Komori koja ima direktan link na inspekcije. Mislim da je to i za vas dobro jer takve su prijave u pravilu provjerene pa možete biti sigurni da ne izlazite na teren bez razloga“, rekao je Šepak, a carinici su pozdravili takvu praksu jer zbog ograničenog broja ljudi u nadzoru moraju postaviti prioritete. Udruženju je rastumačeno i postupanje carinske inspekcije gdje se najstroži nadzor provodi nad trgovanjem alkoholom i cigaretama. Tako svaka boca alkoholnog pića mora imati markicu i tu se propusti ni na koji način ne mogu opravdati. Isto vrijedi i za trgovinu cigaretama gdje se mora voditi popis zaliha i svaka se promjena maloprodajne cijene reflektira na obavezu plaćanja razlike trošarine baš kao što i promijene visine trošarine moraju biti primijenjene i na zalihe. Predsjednik Šepak upozorio je i na situacije koje bi mogle biti indikativne za postupanje carinske inspekcije poput agresivno promoviranih zabava sa sniženim cijenama alkohola kad se učestalo ponavljaju u istim ugostiteljskim objektima i koje zahtijevaju trenutno reagiranje inspekcije jer već sljedeći dan teško je utvrditi nepravilnosti. „Mi se moramo aktivno uključiti u suzbijanje takvog nelojalnog poslovanja i tu smo partneri. Pored toga, kad Udruženje apelira na ugostitelje to ima većeg efekta od bilo koje represivne mjere koju oni mogu doživjeti kao nepravednu. No vrijedi i obrnuto pa ako je postupanje inspektora na terenu selektivno i nije u skladu sa zakonom, mi ćemo ga uvijek prijaviti“, zaključio je Šepak. � studeni 2014. tekst I FOTO MELISA SKENDER “od carinske inspekcije očekujemo pomoć u smislu izmjene nedjelotvornih zakona i onih koji otežavaju i naše, i njihovo poslovanje”, poručili su zagrebački ugostitelji INTERVJU [ MIRKA JOZIĆ ] studeni 2014. Mi smo partneri i voljni smo dokazivati to na djelu 28 Pročelnica Gradskog ureda za gospodarstvo, rad i poduzetništvo Mirka Jozić u razgovoru za Gost pozvala je zagrebačke ugostitelje da nastave suradnju s Gradom koji se do danas u više navrata pokazao partnerom otvorenim za pregovore o svim problemima koji se negativno odražavaju na ugostiteljsku djelatnost u Zagrebu M tekst MELISA SKENDER foto MATEJA VRČKOVIĆ, FOTOLIA I ARHIVA GOSTA alo se toga može retroaktivno rješavati, poruka je pročelnice Gradskog ureda za gospodarstvo, rad i poduzetništvo Mirke Jozić na zahtjev zagrebačkih ugostitelja da im se, zbog loših vremenskih uvijeta koji su ih pratli cijelo ljeto, smanje fiksne naknade koje su platili za terase. No, s druge strane, napominje kako je njezin ured otvoren za koordinaciju pregovora o mogućim izmjenama pravilnika o kriterijima za određivanje zakupnina, a što je u nadležnosti Gradskog ureda za prostorno uređenje, izgradnju Grada, komunalne poslove i promet. Štoviše, pozvala je ugostitelje da se jave s konkretnim primjedbama i prijedlozima na temelju kojih bi se oformila radna skupina za iz- mjene postojećih odluka i pravilnika, a koji bi bio prihvatljiv za obje strane. U radnu skupinu bili bi uključeni predstavnici Grada iz nadležnih ureda. [Gost] Obzirom na to kako ste relativno nedavno preuzeli ured s tako obimnim i raznolikim područjem djelovanja, koliko ste se do sada imali prilike upoznati sa specifičnim problemima na koje u svojem poslovanju nailaze ugostitelji? Mirka Jozić: Svaka djelatnost ima svoje probleme, neki su zajednički, neki su specifični za određene djelatnosti, pa tako i ugostiteljska djelatnost ima svojih specifičnih poteškoća. Ured za gospodarstvo, rad i poduzetništvo Grada Zagreba vodim godinu dana, to razdoblje mi je “Stopu poreza na potrošnju određuju općine i gradovi posebnom odlukom, a ona prema važećim propisima ne može iznositi više od 3%. Mislim da se ne može ukinuti, ali može teoretski iznositi 0%”, istaknula je Mirka Jozić 29 studeni 2014. ured intervenira kako bi se umanjili troškovi najma ugostiteljima na Medvednici? Mirka Jozić: Ugostiteljskim objektima na Medvednici ne upravlja Grad, nego Ustanova za upravljanje športskim objektima Grada Zagreba, no vjerujem da niti ta Ustanova može bilo što retroaktivno napraviti, budući da posluju po ranije utvrđenim aktima. No, ne treba plakati nad prolivenim mlijekom, kako rekoše oni mudriji od nas, pa bih se ja tu okrenula budućnosti i vidjela kako se to može uspješno regulirati za vrijeme koje dolazi. U svakom slučaju, prava adresa za razgovor je Ustanova za upravljanje športskim objektima, kojoj je također u interesu da ima poslovno uspješne zakupnike koji neće upasti u financijske poteškoće pa vjerujem da će uspjeti pronaći zajedničku riječ. [Gost] Udruženje zagrebačkih ugostitelja već neko vrijeme nastoji dogovoriti se s gradskom upravom oko razmatranja mogućnosti revizije gradskih odluka i pravilnika koji izravno utječu na njihovo poslovanje, a doneseni su prije gospodarske krize. Doneseni su i prije nego li je Grad ušao u sustav PDV-a, što je dodatno povisilo iznos propisanih naknada. Postoji li dobra volja da se o tome razgovara i dođe do rješenja koje bi omogućilo opstanak, ali i veća kvaliteta ugostiteljske ponude u Zagrebu? Mirka Jozić: Dobra volja Grada Zagreba uvijek postoji. Vjerujem da smo to pokazali i na djelu. Grad Zagreb je već uspješno reagirao na par zahtjeva ugostitelja vezanih uz ukidanje zabrane točenja alkoholnih pića od 6 do 8 sati i uz proširenje takozvane turističke zone u gradu radi produženja radnog vremena ugostiteljskih objekata. Ne vidim razlog zašto ne bismo nastavili na tom tragu, očekujemo konkretne primjedbe i prijedloge na temelju kojih bismo mogli oformiti radnu skupinu koja bi sačinila konkretan prijedlog za izmjene postojećih odluka i pravilnika, a koji bi bio prihvatljiv za obje strane. Opet ću ponoviti, mi smo partneri i zaista smo voljni to neprekidno dokazivati i na djelu. Moramo saslušati sve što druga strana ima za reći pa vidjeti kako i koliko je moguće pronaći najbolje rješenje. [Gost] Kao poseban problem istaknuli bismo i ugostiteljske objekte na tržnica- fotolia bilo više nego dovoljno vremena da se upoznam sa stvarnim problemima koji muče ugostitelje. Znam da ih ima mnogo. [Gost] Zagreb postaje sve poželjnija turistička destinacija no gotovo da ne postoji tura razgledanja grada gdje nećete naići na brojne zatvorene lokale. Što se poduzima kako bi se potaknulo poslovanje u Gradu, konkretno ugostitelja koji čine važan dio turističke ponude? Mirka Jozić: Većina zatvorenih lokala je u vlasništvu države ili u privatnom vlasništvu, pa Grad Zagreb ne može direktno utjecati na stavljanje u funkciju takvih prostora. Za slobodne lokale koji su u vlasništvu Grada redovito se raspisuju natječaji za davanje u zakup koji su otvoreni za sve ponuđače koji zadovoljavaju propisane uvjete i takvi prostori su ili puni ili je natječaj u tijeku. Što se tiče prostora po Gradu koji su vlasništvu države, pokušat ćemo napraviti sporazum s državom da te prostore na upravljanje na neki način uzme Grad kako bi se što prije stavili u funkciju. Smatram da bi i državi bilo u interesu da se ti lokali stave u funkciju, ovako smo svi na gubitku, prazni prostori izgledaju otužno, ljudi bi radili, a nemaju gdje, a pored toga, tako prazni prostori narušavaju izgled Grada, što nam još dodatno smeta. [Gost] Nakon višegodišnje gospodarske krize, ove godine ni vremenski uvjeti nisu išli na ruku poslovanju ugostitelja koji, bez obzira na to, moraju platiti visoku cijenu za terase na kojima su ove sezone ostvarili znatno manji promet. Kakve su šanse da se s Gradom postigne dogovor, makar samo izvanrednog smanjenja cijena najma terase za ovu godinu? Mirka Jozić: Ugostiteljska djelatnost je itekako ovisna o standardu građana, broju turista i posjetitelja što je sistemski problem, a u ovoj godini, kao što ste naveli, taj problem su dodatno povećali i vremenski uvjeti koji također imaju značajnu ulogu kod ostvarivanja prometa ugostitelja, pogotovo kad je u pitanju korištenje terasa. To su neki rizici koji se trebaju uzimati u obzir kod planiranja. Vjerujem da su mnogim ugostiteljima vremenske prilike zaista poremetile zacrtane planove te da su se našli u situaciji da moraju plaćati fiksne troškove zakupa, a nisu ostvarili planirani promet. Pravilnikom o kriterijima za određivanje zakupnina i naknada za zauzimanje javnih površina kojima upravlja Grad Zagreb između ostalog utvrđena je i zakupnina za postavljanje terasa na javnim površinama. Pravilnik kao takav je na snazi i njegove odredbe su jasne. Zato je teško bilo što napraviti retroaktivno za proteklo razdoblje, no to ne znači da se ne može pokrenuti inicijativa da se on izmijeni u dijelovima za koje se smatra da postoje opravdani razlozi za takvu izmjenu. No ovo naravno vrijedi za budućnost, a ne za proteklo razdoblje. Mislim da bi se našlo prostora za razgovor, jer Grad Zagreb u ugostiteljima vidi partnere, a ne kupce od kojih samo treba uzeti novce. Problemi ugostitelja su ujedno i problemi Grada. [Gost] Istovjetnu molbu Gradu su uputili i ugostitelji s Medvednice, koja je ove godine zbog vremenskih uvjeta često bila manje ili potpuno nepristupačna, što je imalo negativan učinak na poslovanje ugostiteljskih objekata. Postoji li mogućnost da Vaš › studeni 2014. fotolia INTERVJU [ MIRKA JOZIĆ ] Grad Zagreb u ugostiteljima vidi partnere, a ne kupce od kojih samo treba uzeti novce. Problemi ugostitelja su ujedno i problemi Grada zajedništvo › 30 UGOSTITELJI SE POZIVAJU da se jave s konkretnim primjedbama i prijedlozima na temelju kojih bi se oformila radna skupina za izmjene postojećih odluka i pravilnika ma koji su zatvoreni, a nije im priznato ulaganje u prostore u vlasništvu Grada. Hoće li Grad Zagreb refundirati ovim ugostiteljima barem dio takvih troškova? Mirka Jozić: Opet smo na krivoj adresi. Ugostiteljskim objektima na tržnicama upravljaju Tržnice Zagreb, podružnica Zagrebačkog holdinga, tako da Grad niti nema pravnu osnovu za direktno djelovanje. Da li će se refundirati troškovi ulaganja ili ne, vjerojatno je definirano ugovorom o zakupu koji imaju. Tako bi bilo i da su u ugovornom odnosu s Gradom. Iz moje dosadašnje prakse, koliko sam se susretala sa ovakvom problematikom, mogu reći da ako se rade ulaganja u objektu koji je u zakupu, za takve zahvate potrebna je suglasnost vlasnika. Ako vlasnik sudjeluje u dijelu ili u punoj visini troškova onda daje suglasnosti na projekt, troškovnik i konačnu visinu troškova ulaganja. Sve mora biti transparentno i uz suglasnost druge strane. No, da ne govorim na pamet, vjerujem da je njihovim međusobnim ugovorima sve to regulirano. Ako im nije priznato ulaganje, zato bi trebali postojati razlozi iz ugovora. Nije rijedak slučaj da korisnici samoinicijativno uređuju prostor pa kasnije traže neku refundaciju, no to svakako ne treba raditi jer se dešavaju ovakve stvari. Žao mi je zbog toga. [Gost] Može li se smanjiti ili potpuno ukinuti porez na potrošnju koji Grad Zagreb naplaćuje samo ugostiteljima? Mirka Jozić: Teoretski da, to je moguće napraviti! Porez na potrošnju pripada skupini poreza koji su općinski, odnosno gradski porezi. Stopu poreza na potrošnju određuju općine i gradovi posebnom odlukom, a ona prema važećim propisima ne može iznositi više od 3%. Mislim da se ne može ukinuti, ali može teoretski iznositi 0%. U Gradu Zagrebu, ta stopa je utvrđena na 3% što je razumljivo, budući da je Zagreb najrazvijeniji grad, on je gospodarsko i financijsko središte Republike Hrvatske i ima niz opravdanih razloga da odskače od drugih gradova, no ta stopa je 3% i u većini ostalih hrvatskih gradova. U kontekstu ovog trenutka, budući da je Vlada najavila takve porezne promjene koje će značajno smanjiti prihode gradova i općina, ne znam koliko ima smisla uz tako velike rezove prihoda lokalnih jedinica koji su upravo usmjereni na povećanje kupovne moći građana još dodatno u ovom trenutku umanjivati i ovaj porez. Imamo opći kaos u poreznoj politici i ne znam kako uopće možemo ozbiljno planirati bilo što za neko duže razdoblje uz ovakvu nestabilnost prihoda. Moj generalni stav o postojanju poreza na potrošnju je negativan, jer on kao takav narušava neka načela jednakosti koje bi porezni sustav trebao uzimati u obzir. No, bez obzira na sve te nelogičnosti, ako se visina stope poreza na potrošnju nađe na listi zahtjeva ugostitelja, razmotrit ćemo je zajedno s njihovim predstavnicima i, vjerujem, pronaći logično rješenje. [Gost] Ugostitelji plaćaju i visoke komunalne naknade na temelju kvadrature prostora što također ima negativan učinak na kvalitetu usluge, jer on nije u istoj mjeri iskorišten. Gostima se, naime, mora omogućiti njihov osobni prostor na čemu su, zbog racionalnog poslovanja, sve više zakinuti. Tu je i nelojalna konkurencija različitih udruga koje nude ugostiteljske usluge, a zbog načina na koji su registrirane plaćaju komunalije prema znatno nižem koeficijentu. Može li se i ugostiteljima koji su registrirali svoju djelatnost smanjiti koeficijent prema kojem plaćaju komunalije? Mirka Jozić: U sagledavanju ove problematike pored problema ugostitelja treba uzeti u obzir i probleme drugih. Komunalna naknada namjenski je prihod jedinica lokalne samouprave iz kojih se financiraju komunalne djelatnosti kao što je odvodnja atmosferskih voda, čišćenje i održavanje javnih površina, održavanje nerazvrstanih cesta, javne rasvjete, groblja itd. Razumijem brigu ugostitelja i zaista cijenim njihove napore da putem Udruženja apeliraju na gradsku upravu i traže niže cijene, odnosno vjerojatno smanjenje koeficijenta namjene kojim se množi vrijednost boda i koeficijent zone, a što u konačnici određuje visinu komunalne naknade. Činjenica je da je ugostiteljska djelatnost u grupi djelatnosti koje imaju najviši koeficijent namjene. Tu spadaju još bankarske usluge, osiguranje, parkiranje u javnim garažama, telekomunikacije, zračni promet itd. Dalo bi se možda raspraviti da li je tu mjesto ugostiteljstvu ili nije. Teško mi je bez dublje analize, ovako iz rukava izbaciti zaključak o tome. Što se tiče udruga, koje su inače neprofitne organizacije, a ako nude ugostiteljske djelatnosti vanjskim korisnicima što je profitna djelatnost, onda bi se taj dio rada udruge trebao pratiti po pravilima koja vrijede i za ostale poduzetnike te se ne bi smjelo dešavati da plaćaju naknadu koja je određena za neprofitno djelovanje, a da obavljaju u tom prostoru profitnu djelatnost. Mislim da tu ne postoji konkurencija, nego eventualno nelegalan rad koji bi se trebao prijaviti nadležnim inspekcijama, ako takvo što uopće postoji. Moram priznati da sam prilično zatečena da takvo � što uopće postoji. AKTIVNOSTI [ UNDERGROUND GYM ] U PODRUMU UDRUŽENJA UGOSTITELJA ZAGREB OTVORENA JE PROSTRANA TERETANA U KOJOJ PO POSEBNOJ CIJENI MOGU VJEŽBATI NAŠI ČLANOVI U nderground Gym vrhunski je opremljena teretana koja na 700 četvornih metara u podrumu Udruženja ugostitelja Zagreba može istovremeno primiti stotinjak ljudi. Sama teretana, opremljena najsuvremenijim spravama, dovoljno je prostrana da u njoj vježbati može i do 50 ljudi. Dvorana za funkcionalni trening ima kapacitet 20 ljudi, a isti broj ljudi prima i dvorana za aerobik, pilates, zumbu, Fat Burning, Insanity i ostale programe vježbanja za koje se većinom opredjeljuje ljepši spol. Pored svega navedenog, Underground Gym nudi i program borilačkih sportova, Judo, JiuJitsu, boks ili pak tečajeve samoobrane. Postoje i specijalni Judo i Jiu-Jitsu programi namijenjeni najmlađima tako da u ovu teretanu primaju sportaše čim napune tri godine. Teretanu ćete lako pronaći pratite li znak za londonski Underground koji su odabrali kao svoj zaštitni znak. Bilo da se odlučite za samostalno ili vježbanje u grupi, na raspolaganju je uvijek nekoliko vrsnih trenera, svi sa diplomom završenog kineziološkog fakulteta s kojima je, naravno, moguće dogovoriti i individualne treninge. Underground Gym, osim standardne opreme na kakvu ste navikli u svim bolje opremljenim teretanama i dvoranama za vježbanje (poput primjerice iznimno popularne TRX sprave) ima i nekoliko originalnih dodataka. Među takve spada i velika guma koju možete okretati ili lupati po njoj čekićem što, osim efekta koji oslobađa nakupljenog stresa i negativne energije, ima fantastičan učinak na kondiciju budući da se pri ovakvim vježbama aktiviraju svi mišići. Isto vrijedi i za teške, dugačke konope s kojima je također moguće izvoditi više vježbi kakve će vam rado pokazati treneri u teretani. Nakon napornog vježbanja, Underground Gym dio je prostora posebno opremio za opuštanje i odmor. Tako se ovdje možete naručiti za sportsku masažu ili mišiće opustiti u sauni, ili pak kombinirati ove dvije ugodne aktivnosti. Teretana je otvorena svakog radnog dana od 7 sati ujutro do 23 sata, subotom radi od 9 do 22 sata, a nedjeljom od 15 do 22 sata. Članovi Udruženja ugostitelja Zagreb posebno su dobro došli te su za njih rezervirani i posebni popusti. Više o programima teretane i cjeniku doznati možete i na Facebook stranici UndergroundGym. � tekst MELISA SKENDER FOTO mateja vrčković 31 studeni 2014. Ugostitelji, pobrinite se za zdravlje svog tijela i duha! 32 studeni 2014. Samo najbolje od zagrebačke kuhinje GASTRO [ PUNTIJARKA ] Smješten na obroncima Medvednice, restoran Puntijarka čuva kulinarsku tradiciju gostima nudeći recepte iz obiteljske kuharice u kojoj se uvijek pronađu nova, slasna iznenađenja UŽITAK ZA NEPCE Prigorski štrukli, punjeni lungić na pireu od jabuke i hrena, teleći odrezak Tomislav i kremšnite samo su dio bogate ponude Puntijarke tekst MELISA SKENDER foto IVAN KLEKAR ranje drveta ispunjava prostoriju djeluju gotovo hipnotički. Ovdje je tako lako zaboraviti na nestrpljivu urednicu koja željno iščekuje materijale što ih treba pripremiti za tisak. Taj ugodan kutak nije čak ni fotogeničan. Rezerviran je za one koji se odluče uspeti strmim uličicama do restorana čija se ponuda temelji na tradicionalnoj zagrebačkoj kuhinji. Tradicionalno je i predjelo pa su tako pred nas ubrzo servirani prigorski štrukli. „Oni su ponešto drugačiji od klasičnih, zagorskih štrukli koje su zapečene u vrhnju“, objašnjava nam vlasnica restorana. Iako se radi o istom ukusnom tijestu punjenom svježim kravljim sirom, ono je u pećnici dobilo zlaćanu boju i tanku, hrskavu koricu preko koje se prelijeva hladno vrhnje. Ne želimo se odmah prejesti, iako je izazov velik, jer čeka nas još nekoliko sljedova jela koja se čine jednako primamljivima, a za kraj – domaće kremšnite koje 33 studeni 2014. “U đite! Uđite! Dođite, smjestite se ovdje, toplije je. Sad ćemo vam donijeti sarmicu“, dočekala nas je Karmen Puntijar na vratima restorana „Puntijarka“. Gračani, naselje u podnožju Medvednice, tek je pet kilometara udaljeno od zagrebačke Katedrale, no temperature su ovdje osjetno niže nego u centru grada. Uskim, brdskim uličicama tek povremeno prođe koji automobil, a uz tradicionalne, u bijelo okrečene kućice drvenih prozora, koče se urbane vile. Cijene kvadrata ovdje su vrtoglavo visoke, ponajviše zbog pogleda koji se s jedne strane spušta u dolinu gdje je Zagreb serviran kao na dlanu, a s druge na obronke Medvednice odjevene u krošnje bjelogorice i kameni grad Medvedgrad koji se tu ugnijezdio prije nekoliko stoljeća. Domaćica nas posjeda uz gusanu peć čija vrata iza vatrostalnog stakla otkrivaju cjepanice što polako nestaju u crvenim plamičcima. Umirujuće pucketanje vatre i očaravajući miris kojim izga- › GASTRO [ PUNTIJARKA ] studeni 2014. Uglavnom radimo po narudžbi. Tako su namirnice uvijek svježe i jelo se posebno sprema za svakog gosta. KARMEN PUNTIJAR › 34 LJUBAZNA DOMAĆICA Karmen Puntijar sanjala je da postane slastičarka, a u ugostiteljstvu se našla slijedeći tradiciju suprugove obitelji je gospođa Karmen ispekla jutros kako bi nas dočekale ohlađene. Gulaš Puntijarka od veprovine i srnetine serviran je uz roladu od kruha i umak od brusnice. Recept je stari obiteljski. Pra-čukun-čukundjed Puntijar bio je, naime, lovočuvar na Medvednici, pa je tako i pra-čukun-čukunbaka postala vrsna u spremanju divljači. Prvi je ugostiteljski objekt razgranate gračanske obitelji Puntijar tako bila brvnara na Sljemenu koju je danas registrirana kao planinarski dom Ivice Pačkovskoga. Nikad čuli? Ne treba čuditi, jer objekt je svakako poznatiji kao Puntijarka. I danas ljudi masovno zovu restoran kako bi provjerili prohodnost sljemenske ceste i kakvo je vrijeme, smije se Karmen Puntijar do čijeg restorana vodi Gračanska cesta s koje, nakon restorana i hotela Stari Puntijar, skrećete u drugu ulicu lijevo, prolazite kratkim tunelom i ravno strmom cestom do kraja kada vas oštar zavoj vodi lijevo, pa nakon što prođete crkvu i groblja na uzvisini nastavljate ravno do raspela i s desne strane uočljiv je znak restorana, Karmen Puntijar u tradicionalnoj gračanskoj nošnji. Neupućenima će restoran biti možda teško pronaći jer do ovog mirnog kutka ne vode vas nikakve reklame niti putokazi. Najbolja reklama ionako je preporuka starih gostiju koji se kuhinji gospođe Karmen uvijek rado vraćaju. „Sve sam recepte naslijedila od suprugove obitelji. Prije braka diplomirala sam ekonomiju i nakon diplome odlučila upisati ugostiteljsku školu. Htjela sam postati slastičarka“, govori nam naša srdačna domaćica, majka petero djece koja je željela baviti se vlastitim biznisom kako bi sama mogla upravljati svojim vremenom i posvetiti se djeci kad god bi ju ona zbog bilo čega trebala. Njezin je san bio otvoriti slastičarnicu, no suprug je bio praktičan i kao izdanak loze ugostiteljske obitelji objasnio joj kao slastičarnica na ovakvoj lokaciji neće moći najbolje poslovati. Kako su od obitelji baštinili bogatu zbirku narodnih recepata, odluku nije bilo teško donijeti i tako je u kolovozu 1995. otvorena Puntijarka. „Uglavnom radimo po narudžbi“, kaže Karmen Puntijar. „Tako su namirnice uvijek svježe i jelo se posebno sprema za svakog gosta“. Ovo pravilo posebno vrijedi za jela ispod peke, dok su spomenute prigorske štrukle, kao i domaći kruh, standardna ponuda. Među specijalitete kuće koje ćete uvijek pronaći na jelovniku spada i punjeni lungić na pireu od jabuke i hrena koji nam je serviran s pohanim bukovačama. Nakon toga činilo se kako više nećemo moći uzeti ni zalogaja, no teleći odrezak Tomislav punjen pršutom i domaćim sirom uz krokete i umak od šampinjona ipak smo morali probati. A kremšnite, u te je kremšnite Karmen Puntijar ugradila sve svoje snove o slastičarstvu i kad se odlučite rezervirati svoj stol na zatvorenoj terasi s koje pogled puca na Zagreb i Medvedgrad, nikako ne zaboravite naručiti kremšnite. Lagana pjena od čistih jaja i hrskave korice koje svježa krema nije raskvasila – kušati kremšnite kod Puntijarke nikako nemojte propustiti. Teško je bilo oprostiti se od domaćice i blagoglagoljivog konobara koji se vrtio oko nas brinući da nam što ne bi nedostajalo. Tako je pala odluka svakako se vratiti, prvom prigodom kada će na neku feštu trebati zvati društvo ili dovesti gosta željnog kušati domaća jela. „Može biti i svadba“, šali se Karmen Puntijar. Najveća sala smještena je na strani s koje, kroz staklene stijene, puca veličanstveni pogled. Tu je i parking za 50 vozila, dječje igralište, a treba li vam više informacija pronađite ih na web stranici www.puntijarka.com. � Ugostitelji obrtnici, postali smo vlasnici prostora doma ugostitelja zahvaljujući vašem trudu i odricanju u proteklih 10 godina. dođite i koristite ga! Udruženje ugostitelja Zagreb, Radauševa 3, 10000 Zagreb tel/fax: 01/ 236 02 02, 01/ 236 02 03 e-mail: zg-ugostitelj@zg-ugostitelj.hr, web: www.zg-ugostitelj.hr Javite nam se i putem Facebooka: zgugost Novi Vito. Samo za prave igrače. S prednjim, stražnjim ili pogonom na sva četiri kotača. A Daimler Brand Novi Vito odgovara na sve izazove i vodi Vas baš do svakog zacrtanog cilja. Izuzetno niska potrošnja od 5,7 l/100 km, potpuno pocinčana karoserija i inovativni sigurnosni sustavi čine ga gospodarom svih putova. Više na www.mercedes-benz.hr/vito Navedena potrošnja odnosi se na novi Vito 116 CDI sa BlueEFFICIENCY paketom i ručnim mjenjačem. Potrošnja goriva: gradska vožnja/otvorena cesta/prosjek: 8,8-6,4/5,8-5,0/6,8-5,7 l/100 km. Prosječna emisija CO₂: 179-149 g/km. STAR IMPORT, generalni distributer Daimlera AG za Hrvatsku, Ovlašteni partneri: EMIL FREY AUTO CENTAR Zagreb, Kovinska 5, 01/43 56 666, AUTO GAŠPARIĆ Velika Gorica, Velikogorička 19a, 01/63 79 318, AUTOMOBILI ŠKOJO Osijek, Ulica borova 1, 031/22 00 10, JOLLY AUTOline PSC Split - Dugopolje, Put Bana 24, 021/59 90 00, JOLLY AUTOline PSC Zadar, Ulica 84. gardijske bojne HV Termiti 22, 023/23 31 00
© Copyright 2024 Paperzz
