PROGRESSIVE M A G A Z I N | Uvodnik Žene su snaga 03: 2012 CMG MEDIA SOLUTIONS d.o.o. Starotrnjanska 23, 10000 Zagreb Tel.: + 385 1 4854 429 Fax: + 385 1 4854 432 + 385 1 6386 628 crier@crier.hr www.progressive.com.hr ISSN 1331-7865 Poznat je stereotip da su žene sklone trgovini. Teorija kaže da je nježniji spol najsret niji dok ‘krstari’ prodajnim mjestima ‘uhodeći’ proizvode, dok su muškarci najsretniji kada to mogu izbjeći. Istraživanja, pak, pokazuju i da su žene, u većoj mjeri nego muškarci, bolje organizatorice i glavne donositeljice odluka o kupovini. UREDNICE Marija Kosor, 01 4854 279 marija.k@crier.hr Marija Sedlar, 01 4854 428 marija@crier.hr No kakva je pozicija žena koje upravljaju trgovinom, poduzetnica koje osnivaju vlasti ta trgovačka poduzeća, a kakav onih koje u trgovini rade kao, primjerice, prodavačice ili blagajnice? SURADNICI Maja Galeković, Damjan Geber, Antonia Iviček, Biljana Mašić, Andrijana Mušura, Brankica Olić, Ana Puljić, Sanda Renko, David Shukri, Anđa Šimović, Sonja Hecker Tafra, Ivana Voloder, Antonio Zrilić, Kristina Žilić Istraživanje, koje su za Progressive provele Sanda Renko i Maja Galeković s Ekonom skog fakulteta u Zagrebu, pokazuje da se u oba slučaja žene susreću s problemima koji ne more njihove kolege. Žene koje su vlasnice i top menadžerice trgovačkih po duzeća jednoglasne su pri konstataciji da žene kod nas još uvijek imaju veće obveze u obitelji i podizanju djece i zapravo rade ‘na tri fronta’: domaćinstvo, obitelj i posao. Iako prema statističkim podacima DZS-a čine 54% ukupnog broja zaposlenih u tr govini, udio žena na najvišim menadžerskim pozicijama ostao je na relativno niskoj razini i s tendencijom opadanja. MARKETING/PRODAJA Valentina Godler, 01 5391 546 valentina.g@crier.hr Danijela Lanović, 01 4854 278 danijela.l@crier.hr VODITELJICA UREDA Irena Šahman, 01 4854 431 i NAKLADE irena@crier.hr TISAK Vrijedilo bi razmisliti o promjenama. Gospodarska 9, Sveta Nedelja Jedna od žena koja se suprotstavila stereotipu, i koja zauzima visoku poziciju u hije rarhiji donositelja važnih odluka svakako je i starija bankarica Vedrana Jelušić-Kašić, najjača regionalna ‘igračica’ Europske banke za obnovu i razvoj. S Vedranom smo razgovarali o prilagodbi maloprodaje novom okruženju, kategorijama koje su ‘vruća tema’ i u koje bi se isplatilo ulagati te o značajnom interesu koji EBRD pokazuje pre ma financiranju dobrih projekata. GROUP MANAGER John Whitbread john@crier.co.uk Progressive magazin izlazi jednom mjesečno i besplatan je za ciljnu skupinu (trgovine, proizvođače, distributere, uvoznike i izvoznike robe široke potrošnje) u Hrvatskoj, Sloveniji i BiH. Izdavač pridržava pravo da odredi ciljanu skupinu čitatelja. Za članke, slike i oblikovanja objavljena u ovom časopisu sva su prava pridržana. Nedopuštena je objava, prerada, repro duciranje, umnožavanje, imitiranje, stavljanje na elek troničke medije i drugi načini prenošenja bez suglasnosti nakladnika. Rukopise, fotografije i ostale priloge ne vraćamo. Možda vas savjeti Banke potaknu na nove ideje! Na naš veliki jubilej, desetu obljetnicu, zadovoljstvo nam je svim čiteteljicama i čitate ljima Progressiva u zemlji i regiji zahvaliti na povjerenju. I dalje rastite s nama! Marija Kosor sadržaj marija.k@crier.hr PREGLED MALOPRODAJE MAĐARSKA, RUMUNJSKA, BUGARSKA 16 U FOKUSU VOĆNI SIRUPI 26 POD POVEĆALOM DETERDŽENTI ZA BIJELO RUBLJE 36 FINANCIJE I POREZI ŠTO NAS ČEKA U EU 18 INTERVJU MJESECA VEDRANA JELUŠIĆ-KAŠIĆ, EBRD 28 PSIHOLOGIJA POTROŠAČA ŠTO MISLE KUPCI? 40 ISTRAŽIVANJE ŽENE U TRGOVINI 20 U FOKUSU SREDSTVA ZA ČIŠĆENJE PROZORA 32 MT KUTAK KUPAC KUPUJE ONO ŠTO VIDI 42 4 progressive | 03: 2012 | 03:2012 progressive | 03:2012 5 AKTUALNO Iz zemlje Pokrenut MultiPlus mobile Mercator Grupa u 2011. postigla 5,3-postotni rast MultiPlusCard d.o.o. pokrenuo je novi brend na hrvatskom telekomunikacijskom tržištu– MultiPlus mobile prepaid tarifu. Projekt MultiPlus mobile nastao je kroz suradnju Hrvatskog Telekoma, koji pruža elektroničku komunikacijsku uslugu u mobilnoj mreži i MultiPlusCarda koji je odgovoran za marketing, distribuciju i pozicioniranje brenda. Mercator Grupa je u 2011. godini, usprkos jako teškim okolnostima poslovanja, realizirala 23,5 milijuna eura čiste dobiti. Na svim tržištima na kojima posluje Grupa se suočavala s posljedi cama gospodarske krize koje su obilježile sma njen opseg potrošnje i promijenile strukturu košarice proizvoda, re čeno je na konferenciji Predstavnici Mercator Grupe na konferenciji za novinare u Ljubljani Mercatora održanoj 28. veljače u Ljubljani. U 2011. godini, Mercator Grupa realizirala je 2,93 milijardi eura čistih prihoda od prodaje, što predstavlja 5,3-postotni rast u odnosu na 2010. Na domaćem, slovenskom tržištu Mercator je zadržao svoj tržišni udio i položaj najvećeg trgovca, dok je rast prihoda većinom rezultat djelovanja na inozemnim tržištima. Mercator Grupa u 2012. godini planira više od 3 milijarde eura čistih prihoda od prodaje, što je 3,5 postotni rast u odnosu na 2011. godinu. Rekordna zarada Henkela “Godina 2011. bila je još jedna uspješna godina za Henkel”, izjavio je Kasper Rorsted, predsjednik Uprave Henkela. Kako je priopćeno iz kompanije, Henkel je povećao prodaju u fiskalnoj 2011. na 15,605 mil. eura što je povećanje od 3,4% u usporedbi s prošlogodišnjim iznosima. Organska prodaja koja isključuje prilagodbe tečaju i utjecaj akvizicija/dezinvestiranja, ponovno je pokazala povećanje od 5,9%. Predstavljena IdejaX02 Hrvatsko Udruženje društava za tržišno komu niciranje (HURA) i hrvatska podružnica Europ skog udruženja digitalnog i interaktivnog mar ketinga (IAB) predstavili su drugo izdanje IdejeX, nacionalnog festivala kreativnog oglašavanja, koji će se ove godine održati u Umagu, 11. i 12. svibnja. Damir Ciglar, predsjednik Uprave HU RA-e, suorganizatora IdejeX, najavio je da orga nizatori ove godine idu s još jačim programom i predavačima nego na prvoj IdejiX. 20 godina Ožujskog Ožujsko pivo ove godine slavi 120 godina, a tim je povodom lansirano jubilarno izdanje pod nazivom Ožujsko 120. Svježe iz proizvod nje, prije nego što se našlo u prodaji, Ožujsko 120 u pivnici K pivovari degustirali su 22. velja če mnogobrojni članovi Društva prijatelja piva na čelu s Nevenom Pufnikom i Domagojem Jakopovićem Ribafishom, a pridružio im se i popularni radijski dvojac Milan Peh i Siniša Švec te glumac Rene Bitorajac. Bez postupka protiv TDR-a Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja odbacila je inicijative Japan Tobacco International i BAT Hrvatska kojima su zatražili pokretanje postupka po službenoj dužnosti radi utvrđivanja zlouporabe vladajućeg položaja protiv Tvornice duhana Rovinj, odnosno Adris Grupe, priopćio je 28. veljače AZTN. 6 progressive | 03: 2012 KTC otvorio trgovački centar u Virovitici Novi trgovački centar KTC Virovitica nalazi se na staroj lokaciji – u Vukovarskoj 3 u Virovitici. Prostire se na 7500 metara kvadratnih s više od 300 parkirnih mjesta. Uz supermarket na 2200 metara kvadratnih nalazi se skladišni prostor, prodavaonica poljoprivrednog repromaterijala, benzinska crpka, autopraonica, restoran za 700 gostiju i sobe za iznajmljivanje. KTC ima prodajne objekte u 19 gradova Hrvatske i 5 gradova Vojvodine. Ukupno zapošljava više od 1000 djelatnika, a na tržištu je već 18 godina. Zvonimir Mršić na čelu Uprave Podravke Henkel produžio ugovore članovima Uprave Podravka d.d. za novog pred sjednika Upra ve kompanije 24. veljače ime novala je Zvo nimira Mršića, dosadašnjega gradonačelni ka Koprivnice. Nadzorni odbor donio je odluku o ime novanju Dubravka Štimca za predsjedni ka NO Podravke. Za njegovog zamjenika imenovan je Mato Crkvenac dok je čla nom NO-a imenovan Ivo Družić. Članovi ma Uprave imenovani su Jadranka Ivan ković, Olivija Jakupec, Jorn Pedersen te Miroslav Klepač. Vodstvo tvrt ke Henkel Ag & Co. KGaA 23. veljače je obja vilo produženje ugovora na pet godina s Kaspe rom Rorstedom, glavnim izvrš nim direktorom Henkela i Hansom Van Bylenom, izvršnim potpredsjednikom poslovnog sektora kozmetike i proizvoda za osobnu njegu. Kasper Rorsted pridružio se Henkelu 2005. godine kao član Uprave, a glavnim izvrš nim direktorom imenovan je 2008. Hans Van Bylen pridružio se Henkelu 1984., a u Upravni odbor je imenovan 2005. | 03:2012 Otvoren preuređeni Supermarket Plodine ’Trusted Brands 2012’ Na dan povećanja stope PDV-a, 1. ožuj ka, u Osječkoj u Rijeci otvoren je preuređeni Supermarket Plodine, moderan prodajni centar koji se prostire na tisuću četvornih metara. Uz odjele svježih proizvoda, tržnicu sa svakodnev no svježim voćem i povrćem, mesnicu s kvalitetnom i provje renom ponudom, pekaru, delikatesa te gastro odjel s dnevno svježim i kuhanim jelima, potrošači će moći uživati u kupovini i na odjelima poput vinoteke, drogerije, tekstila. Na dan otvorenja, tijekom vikenda, ali i sve naredne dane, u Supermarketu Plodine u Osječkoj organizirane su brojne aktivnosti i veliki broj akcijskih proizvoda. Kompanija Plodine tre nutno broji 67 prodajnih centara u svim većim gradovima Hrvatske. Ubrzan razvojni ciklus nastavlja se i dalje. Nagradu “Trusted Brands 2012”, koju u Hrvatskoj šesti put organizira časopis Reader’s Digest, u kategoriji 35 proizvoda i usluga dobilo je 18 domaćih i 13 stranih brendova. U kategorijama od mliječnih proizvoda i osiguravateljskih poduzeća do kava, čokolada i voda ili piva pobjednici su Dukat, Croatia osiguranje, Franck, Kraš, Kutjevo, Cedevita, Zvijezda u kategoriji maslinovo ulje, Jana u kategoriji voda, Pliva u kategoriji sredstava protiv prehlade, a Belupov Neofen u kategoriji sredstava za ublažavanje bolova. Blokirane cijene u Spar i Interspar trgovinama U vrijeme brojnih poskupljenja i usprkos povećanju PDV-a, Spar svojim kupcima želi olakšati udar na kućni budžet “blokiranjem cijena“ određenih osnovih namirnica i kućanskih potrepština. Spar Hrvatska je za svoje kupce blokirao cijene proizvoda koji su objavljeni u posebnom letku te će njihova maloprodajna cijena ostati ista najmanje sljedeća tri mjeseca, stoji u priopćenju. Nove direktorice Vidaković i Kero u menadžmentu Karlovačke marketinga i logistike u Badelu 1862 pivovare Mirjana Vidaković i Roko Kero imenovani su novim direktorima sektora i članovi ma menadžment tima Karlovačke pivo vare, priopćila je Karlovačka pivovara. Mirjana Vidaković kao direktorica Sekto ra za ljudske resurse bit će odgovorna za upravljanje strategijom ljudskih resursa s ciljem podrške poslovanju i razvoju za poslenika u Karlovačkoj pivovari. Roko Kero, direktor Sektora marketinga, bit će odgovoran za razvoj i provedbu strategi ja za marketing i trade marketing Karlo vačke pivovare. Na mjesto direktorice Marketinga i inovacija proizvoda u Badelu 1862, nakon dugogo dišnje karijere u telekomunikacijama, retailu i distribuciji došla je Tatjana Gerić Podravac, a na mjesto direktorice Nabave i logistike Barbara Županić, s iskustvom u branši, pr venstveno u prodaji, poručuju iz Badel 1862. Nova pojačanja vezana su za zahtjevne po trebe koje pred Badel 1862 donosi skori ula zak Hrvatske u EU i potpisivanje joint venture Ugovora s kineskim partnerom o izvozu i distribuciji vina i jakih alkoholnih pića u Kinu. Dodijeljene Zlatne kune U prigodi proslave 160. obljetnice osnivanja Hrvatske gospodarske komore, u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu 28. veljače po 19. put dodijeljena su priznanja HGK Zlatna kuna za uspješnost u poslovanju te doprinos hrvatskom gospodarstvu u cjelini. Zlatna kuna je dodijeljena najuspješnijim malim, srednjim i velikim tvrtkama, bankama, osiguravajućim društvima te pojedincima za životno djelo i inovatorstvo. Zlatna kuna za životno djelo ove je godine dodjeljena akademiku Vladimiru Ibleru. PIK Vrbovec lider kvalitete U QUDAL istraživanju kvalitete, QUDAL QUality meDAL, koje je u RH proveo Centar za istraživanje tržišta GfK, PIK Vrbovec osvojio je čak četiri QUADAL certifikata, u kategorijama šunka, pršut, svježe pakirano meso i mortadela. Na tržištu Radler grejp Predsjednik uprave Karlovačke pivovare Alexander Gerschbacher početkom ožujka najavio je još jednu novost koju je Pivovara predstavila na tržištu: Karlovačko Radler grejp. Pivovara očekuje pozitivan razvoj segmenta piva s voćnim okusom i nudi novo osvježenje odraslim potrošačima. Osim toga, ova druga po veličini pivovara u Hrvatskoj prošle je godine potvrdila snažnu poziciju i porasla na 27,5% tržišnog udjela. Kaufland pomaže beskućnicima Na zamolbu za pomoć u skrbi za beskućnike koju je Caritas Zagrebačke nadbiskupije upu tio na adrese brojnih proizvođača i trgovačkih lanaca odazvao se Kaufland Hrvatska k.d. koji je darovao prehrambene artikle u vrijednosti od oko 10.000,00 kuna. progressive | 03:2012 7 SPONZORIRANI ČLANAK Svaka pobjeda započinje doručkom! ispijanja jutarnje čoko ladne poslastice osigurat će dovoljno vitamina i minerala za svaku dječju pustolovinu. Svaka pobjeda započi nje doručkom, a svaki doručak započinje ča šom najpopularnijeg čokoladnog napitka na svijetu – NESQUIK plus. Zato NESQUIK sada dolazi u novim, još praktičnijim kutija ma, oblikom prilago đenim djeci i odraslima, s oblim otvorom koji omogućuje jednostav no zahvaćanje kakao praha i s poklopcem za jednostavno zatvaranje i čuvanje dragocjenog kakao praha. NESQUIK plus na Hrvatsko tržište ovoga ožujka lansira 3 nova proizvoda. Kvalitetom i okusom identična dosadašnjem NESQUIK plus kakao proizvodu ali ovoga puta u čak 3 veličine kutije: 250g, 450g i 600g. Sve 3 kutije jednake su širine, te oblika pa je i njihovo slaganje na police jednostavno i si gurno, a oku prepoznatljivo i ugodno. 8 progressive | 03: 2012 Hrvatski mališani odabrali su upravo NESQUIK kakao kao najbolji topli čokoladni napitak u ovoj kategoriji ističući njegovu topivost u toplom i hladnom mlijeku te neodoljiv čoko ladni okus. Uz čašu NESQUIKA dnevno svaki je mališan spreman na velike i male pobjede, a užitak Kao svjetski lider u prehra ni Nestlé svojim potrošači ma nudi ukusniji i zdraviji izbor hrane i pića promi čući zdrav način života. Ujedno, Nestlé posebnu pažnju posvećuje djeci i razvoju njihovog poten cijala. Upravo s tim ciljem, NESQUIK je s velikim zadovoljstvom postao sponzor hokejaškog kluba Medveščak, koji ovih dana u play offu međunarodne EBEL lige ispisuje jednu od najljepših hrvatskih sportskih priča. Hokejaši Medveščaka donose radost svojim fantastičnim igrama i fanatičnim zalaganjem, a sada upozoravaju svoje male navijače na važnost uravnotežene prehrane i doručka u novom spotu za najpopularniji čokoladni na pitak na svijetu – NESQUIK. | 03:2012 progressive | 03:2012 9 AKTUALNO Iz regije Carlsberg kupuje Baltik Gomex otvorio peti objekt u Novom Sadu Carlsberg je predao ponudu za pre uzimanje potpune kontrole nad svojom filijalom Baltika, sa sjedištem u Rusiji, u pokušaju jačanja tržišnih rezultata. Do najave je došlo usprkos padu profita u prošloj fiskalnoj godi ni, i to uglavnom zbog pada prometa na ključnom, ruskom tržištu. Četvrti po veličini svjetski pivar posjeduje 85% Baltike, a za potpuni udio nudi 875 milijuna eura. Auchan u Rumunjskoj Francuski trgovac Auchan objavio je da će prva Auchan City trgovina u Rumunjskoj, koja će biti otvorena kra jem ove godine ili 2013., biti otvorena u Giulesti u Bukureštu. Prodajni pro stor trgovine prostirat će se na povr šini od 5000 četvornih metara, a asor timan će biti sličan onome u Auchan hipermarketima koji već postoje na tom tržištu. Slap grupa u prodaji Stečajni upravitelj čačanske Slap gru pe objavio je prodaju imovine tog proizvođača čipsa i drugih prerađe vina od krumpira. Oglašena je pro daja tri imovinske cjeline Slap grupe, tvornice čija je vrijednost procijenje na na 4,4 milijuna eura, građevinskog zemljišta od oko 2,3 hektara po cijeni od 467.580 eura i poslovnog prostora od 44m² u Novom Beogradu po cije ni od 79.200 eura. Otvaranje ponuda je zakazano za 2. travnja. Futura plus dio Centro štampe Štampa sistem Novi Beograd, članica poslovnog sustava Centroproizvoda, otkupila je potraživanja od pojedi nih stečajnih povjerenika društva Futura plus iz Beograda, postavši time njegov najveći povjerenik. Pre uzimanjem navedenih potraživanja, Štampa sistem će kroz realizaciju postojećeg Plana reorganizacije Fu ture plus, postati i jedan od njezinih vlasnika. 10 progressive | 03: 2012 Kompanija Gomex otvorila je 1. ožujka peti objekt u Novom Sadu. Pored objekata na Novoj Detelinari, Grbavici, Klisi i u Adicama, Gomex je od sada i na Telepu, u Subotičkoj ulici 80. Poslovna jedinica će raditi na više od 150m² prodajnog prostora, a za profe sionalnu uslugu pobrinut će se šest zaposlenih. Nova prodavaonica uređena je pre ma standardima Gomex kompanije, koji su već prepoznatljivi u svim maloprodajnim objektima lanca. U objektu se nalazi roba široke potrošnje s ponudom većom od 4500 artikala, koji će zadovoljiti potrebe dnevne kupovine. Za kupce na dan otvaranja, Gomex je pripremio prigodne poklone, kao i promocije i degustacije. Radno vrijeme objekta je od ponedjeljka do petka od 7h-20.30h i nedjeljom od 7h-13h. Metro Cash&Carry u Rusiji otvara 10 novih trgovina Tadžus preuzeo maloprodaju Rekić Poduzeće Tadžus preuzelo je maloprodajnu mrežu od kompanije Rekić. Tadžus će zadr žati brend Rekić market, ali će znatno proširiti asortiman i trudit će se biti još pristupačnijim za kupce. Kompanija je 7. ožujka otvorila novi supermaket u Novom Sadu, u naselju Liman IV, u ulici Balzakova 55a. U moderno uređe nom prodajnom prostoru površine veće od 550m², u skladu s najsuvremenijim svjetskim standardima, potrošačima se nudi bogat asor timan od više od 15.000 artikala. Metro Cash&Carry Rusija planira otvoriti 8-10 novih trgovina u 2012. godini, najavio je CEO Metro Rusije Jeroen de Groot. Inve sticija će stajati 20-22 milijuna eura, od čega će 15 milijuna biti uloženo na podizanje novih objekata, a 5 na infrastrukturu. Metro Cash&Carry lansirao je 1. veljače i specijalni program u Rusiji, metro-partner.ru, s ciljem pomoći klijentima da privuku potencijalne kupce. Drastičan pad prodaje bugarskih cigareta Prodaja bugarskih cigareta na domaćem tržištu drastič no je pala u siječnju 2012., pokazuju rezultati Bulgar tabaca i Kings Tobaccoa. Bulgartabac Holding, koji je privatiziran u rujnu 2011., izgubio je postupno udio na tržištu, s više od 74% u 2007. na 37% krajem 2010. godi ne, prenio je dnevni list Capital Daily. Razlog bi mogao “ležati“ u tome što u Kingsu više nisu pretjerano zain teresirani za razvijanje vlastitih brendova jer su oni sada indirektno dio novog vlasnika Bulgartabaca. AKTUALNO Iz svijeta | 03:2012 Tesco preuzeo sistem It’s fresh! Dobri rezultati Krafta Kraft Foods Inc. prijavio je odlične rezultate za posljednji kvartal, kao i cijelu 2011. godinu, potpomognut snažnim rastom prihoda, uspješnim upravljanjem troškovima i fokusiranim investicijama na kompanijske najpre poznatljivije brendove. Neto prihodi u posljednjem kvartalu bili su 14,7 mili jardi dolara, što je porast od 6,6%. Or ganski neto prihodi porasli su za 6,1%. Skočila prodaja Spara Tesco je postao prvi trgovac mješovitom robom u Velikoj Britaniji koji je preuzeo nedavno na stali It’s Fresh! odstranjivač etilena u pokusnom projektu koji je uključivao i britanske rajčice uzgajane u stakleniku Thanet Earth u južnoj Engleskoj. Odstranjivač, za kojeg tvrde da je 100 puta učinkovitiji od bilo kojeg postojećeg sličnog materijala, je food grade nepletena traka pre svučena mješavinom minerala i glina koji omogućuju odstranjenje etilena sa svježih proizvoda smanjujući pokvarljivost. Traka, proizvedena u It’s Fresh! Ltd, britanskoj podružnici Food Fresh ness Technology, duga 8 cm i široka 4.5, cm, može se sigurno staviti u pakiranje bez utjecaja na reciklažu. Delhaize Group smanjio cijene 300 proizvoda u Belgiji Belgijski maloprodajni trgovački lanac Delha ize Group trajno je snizio cijene više od 300 proizvoda u svim domaćim trgovinama. Tim potezom, cijene brendiranih proizvoda u kate goriji kozmetike i lijekova snižene su u prosjeku za 7%. U nekim slučajevima, cijene proizvoda smanjene su za 25%. Kako prenose iz Delhaize Group, potez snižavanja cijena omogućen je zahvaljujući fokusiranju na redukciju troškova, efikasnost i poboljšanje uvjeta nabave. AB-InBev pokazao interes za StarBev Poraslo globalno tržište energetskih pića Anheuser-Busch InBev NV “važe“ potencijal nu akviziciju StarBeva, vlasnika češkog lagera Staropramen, za iznos od skoro tri milijarde dolara, prenosi Wall Street Journal. CVC Ca pital Partners posjeduju pivovaru otkako su je otkupili od AB InBeva, u prosincu 2009. godine. CVC ima i druge pristupe za preuzi manje posla od kraja prošle godine, prenosi list i dodaje da taj proces ne mora voditi ne posrednoj prodaji. Globalna potrošnja energetskih pića porasla je za 14% u 2011. godini, na 4,8 milijardi litara, što je dodatak od oko 1,5 milijardi litara u od nosu na 2007., prema posljednjem izvještaju konzultantske kuće Zenith International. Pro sječan rast opsega prodaje tijekom nekoliko proteklih godina iznosio je oko 10% godišnje, a vrijednosno je prodaja rasla još više - 13% godišnje, na 26,5 milijardi eura u 2011. Trgovački lanac Spar prijavio je ukupni rast prodaje za 3,8%, na 12,15 mlrd. eura u fiskalnoj 2011., sa 11,71 mlrd. eura, koliko su ostvarili u 2010. Ta cifra uključuje i prihode generirane kroz SES, međutim i bez SES-a, prodaja je također “skočila“ za 3,8% na 10,51 mlrd. eura, sa 10,13 mlrd. eura. Prodaja na domaćem tržištu porasla je za 4,1% na 5,36%, sa 5,15 mlrd. eura. Kellogg kupuje Pringles Iz Procter&Gamblea je objavljeno da su odustali od prodaje brenda gricka lica Pringles Diamond Foodsu, a da će ga umjesto toga prodati Kelloggu. Iz proizvođača žitarica priopćili su da su zaključili posao vrijedan 2,7 milijardi dolara, s obzirom da Pringles vide kao “odličan strateški dodatak“. Profit Heinekena Heineken NV prijavio je godišnji profit koji je “nadmašio očekivanja“. Iz kom panije su najavili i cilj uštede, kako bi se “borili“ sa daljnjim rastom troškova sastojaka, podižući vrijednost dionica tijekom većeg dijela godine. Zarade su prije kamata i poreza u 2011. pora sle za 2,8%, na 2,7 milijardi eura, pri općili su iz Amstela. Kreće ‘Coeur de Nature’ Novi Auchanov organski koncept za supermarkete u Francuskoj poslovat će pod banerom “Coeur de Natu re“, priopćio je Le Parisien. Socobio, Auchanova podružnica za organski program, otvara prvu trgovinu na proljeće u La Maison Neuve shopping centru u Brétigny-sur-Orgeu, u sjever noj Francuskoj. progressive | 03:2012 11 RAZGOVOR S POVODOM Josip Zaher, predsjednik Udruge trgovine HUP-a Trgovci ublažavaju udar na potrošače Standardna stopa PDV-a s prvim ožujkom podigla se s 23 na 25 posto, a istovremeno je uvedena snižena stopa PDV-a od 10 posto na jestiva ulja i masti, dječju hranu, isporuku vode i bijeli šećer. O tome što povećanje PDV-a donosi trgovcima razgovaramo s Josipom Zaherom, predsjednikom Udruge trgovine HUP-a. Razgovarala: Marija Sedlar Što za trgovce znači povećanje PDV-a? Povećanje poreza uvijek ima veći psihološki efekt nego što se očekuje. Promjena PDV-a usko je povezana s potrošnjom koja ionako zbog krize stagnira. Današnji kupci su pro mijenili svoje potrošačke navike, idu češće u trgovine, kupuju manje košarice i prate akcije trgovaca. Izbjegavaju velike nabavke i postali su vrlo osjetljivi na cijene. Impulzivna kupnja se drastično smanjila. Kupuju se ne ophodne namirnice, a smanjena je potra žnja za luksuznim proizvodima. Trgovcima ova promijenjena, viša stopa PDV-a znači prilagodbu sustava blagajni i pripreme iz davanja računa s iskazanim novim stopama PDV-a. Za sve je potrebno određeno razdo blje prilagodbe, pa tako i u ovom slučaju, za što je potrebno i vrijeme i određeni troškovi koji terete trgovinu zbog promijenjenog ispisa cijena i utrošenih radnih sati. Strani dobavljači traže od trgovaca povećanje cijena... Ne možemo utjecati na njihove odluke, ali možemo dati prepo ruku da to povećanje bude minimalno. U poslovnom okruženju postoji niz vanjskih faktora na koje se ne može utjecati, kao što su kretanja na svjetskom tržištu, promjena cijena sirovina, energenata i komunalija, rast tečaja eura i dolara, odnosno valutnih razlika i dr. Primjerice, cijene energenata (nafta, plin, struja) i sirovina (šećer, ka kao, žitarice…) imaju tendenciju kontinuiranog rasta na svjetskom tržištu što se direktno preslikava i na situaciju na domaćem tržištu. Trgovina predstavlja zadnju kariku u lancu robe od proizvođača do potrošača, tako da prikazuje realno stanje proizvodnog sektora te domaće i inozemne ponude. Imajući na umu proces formiranja cije na na svim tržištima svijeta, pa tako i u našoj zemlji, trgovina je odraz situacije i kretanja u drugim segmentima. Svi dobavljači nužno mo raju biti konkurentni da bi opstali na policama trgovina. Jesu li trgovci usuglašeni oko stava da neće dizati cijene? Unutar HUP-a postoje tijela Udruge koja se redovito sastaju i pra te aktualna zbivanja u domaćem gospodarstvu. Tako se i trgovci u HUP-u redovito sastaju i održavaju svoje sastanake, a na zadnjem sa stanku smo se bavili temama kao što su stanje i trendovi u trgovini, 12 progressive | 03: 2012 uvjetima poslovanja i trenutnom poslovnom okruženju. Razmatrala se i problematika mo gućeg porasta cijena roba uvjetovanog rastom stope PDV-a, rastom cijena energenata i sirovi na te tečaja dolara i eura. Iz rasprave je istaknuto da će oni kojima financijska situacija dozvoljava preuzeti dio tereta povećanog PDV-a radi spre čavanja rasta cijena. Nastoji se ublažiti udar na potrošače te sačuvati postojeća razina potroš nje, standard građana, radna mjesta i investicije. Mišljenja smo da je za izlazak iz krize vrlo važno zadržavanje postojeće razine osobne potrošnje hrvatskih građana. Želimo unijeti dozu optimiz ma u potrošnju jer se samo pozitivnim trendo vima u osobnoj potrošnji i investicijama može utjecati na neke konkretne pomake za izlazak iz krize. Unatoč lošoj gospodarskoj situaciji, sta gnaciji potrošnje i novim trendovima u poslovnom okruženju, za jednički se želi postići da ne dođe do nekontroliranog rasta cijena, osim u slučaju promjene vanjskih inputa sadržanih u cijeni proizvo da, a koji su van kontrole poslovnog sektora trgovine. U kakvoj je poziciji hrvatska trgovina danas? Trgovinu u Hrvatskoj danas obilježavaju vrlo velika konkurencija uz stagnaciju prometa i pad profita te je pod izravnim utjecajem događanja u eurozoni. Podaci DZS za cijelu 2011. godinu pokazuju da je rast maloprodajnog prometa u usporedbi s 2010. nominalno bio za četiri, a realno za jedan posto. Slične trendove očekujemo i u ovoj godini te očekujemo da će se nastaviti trendovi iz prethodnih razdoblja, koji na razini cijelog sektora bilježe stagnaciju prihoda, pad dobiti i pad investicija. Možemo reći da je 2007. bila zadnja go dina u kojoj je trgovina ostvarila uspješne financijske rezultate. U posljednjih nekoliko godina trgovina je suočena s deflacijom cijena u maloprodaji koja u 2009. i 2010. godini iznosi preko 2%. Kriza je ostavila traga i na potrošačima (veća razina štednje), ali i na samoj strukturi osobne potrošnje (kupnja samo neophodnih proizvoda). Trgovci, pak, u skladu s promjenama u okruženju, prate potrebe i financijske mogućnosti svojih kupaca te u tome koriste brojne marketinške akcije kako bi privukli svakog potencijalnog kupca, ali i zadržali one lojalne, kroz loyality programe. Vrlo su zastupljeni pri godni popusti, ali i raniji početak sezonskih sniženja. n | 03:2012 progressive | 03:2012 13 ANALIZA Euromonitor International Prepoznata kvaliteta privatnih marki Trgovina na malo prehrambenim proizvodima oporavlja se brže od one neprehrambenim, a prosječno hrvatsko domaćinstvo još uvijek troši oko četvrtinu raspoloživog dohotka na hranu, pokazuje analiza ‘Maloprodaja u Hrvatskoj’ koju je za Progressive izradio Euromonitor International. H rvatska ekonomi ja još uvijek osjeća posljedice ekonom ske krize, s porastom bruto nacionalnog proizvoda koji ostaje na, skromnih, manje od 1%. Ovo se odražava na potrošače kroz manja ras položiva kućna primanja koja su daleko od razine koja bi poticala na daljnju potrošnju. No ipak, za hvaljujući nekoliko dobrih mjeseci, osobito za vrijeme turističke sezone te pri kraju godine, 2011. godinu mo guće je vidjeti kao godinu oporavka trgovine na malo u Hrvatskoj. NASTAVAK TRENDA ŠTEDLJIVOSTI Tradicionalno ponašanje hrvatskih po trošača, lojalnost domaćim brendovima i poduzećima, sve je više počelo ustu pati mjesto ekonomizaciji. U prehram benoj potrošnji, početni otpor prema privatnim markama je ‘omekšao’ kako su potrošači uvidjeli da kvaliteta proizvoda nije tako loša kao prvotno očekivana i da ovi proizvodi omogućuju značajnu uštedu. U neprehrambenoj potrošnji, domaći trgovci na malo su se suočili s konkurencijom globalnih igrača koji su odjednom nudili jeftinije proizvode za hvaljujući pogodnim kanalima nabave. NEPREHRAMBENI PROIZVODI ‘NA LEDU’ Trgovina na malo prehrambenim pro izvodima oporavlja se brže od one ne prehrambenim proizvodima budući se potrošači fokusiraju na osnovne proi 14 progressive | 03: 2012 zvode u teškim financijskim vremenima. Prosječno hrvatsko domaćinstvo još uvi jek troši oko četvrtinu raspoloživog do hotka na hranu. S druge strane, potrošači štede na neprehrambenim proizvodima čiju kupnju su odgodili ili prestali kupo vati neegzistencijalne proizvode kao što su električni proizvodi i namještaj. s većom grupom ili formirati grupu ne mogu se natjecati s multinacionalnim kompanijama i njihovim cijenama. Do maća poduzeća su jednostavno pre mala da bi formirala povoljnu poziciju u opskrbljivanju lanaca i ne mogu kon kurirati cijenama. U 2011. godini znatan broj domaćih poduzeća je zatvoren ili bankrotirao. NASTAVAK KONSOLIDACIJE Konsolidacija prehrambene i nepre hrambene trgovine vidljiva je na više načina. U trgovini prehrambenim proi zvodima dominiraju domaći lanci i čak razmišljaju o proširenju na inozemstvo. Kad je riječ o konkurentnom okruženju, glavna tema je bila neuspješno udruži vanje hrvatskog Agrokora i slovenskog Mercatora, koje bi rezultiralo formira njem vodećeg prehrambenog trgovca u ovom dijelu Europe. S druge strane, u neprehrambenom sektoru, domaća poduzeća koja se nisu uspjela udružiti BUDUĆNOST TRGOVINE OPTIMISTIČ NIJA OD OSTATKA EKONOMIJE Dok međunarodne institucije predvi đaju pesimističnu budućnost hrvatske ekonomije, procjenjujući minimalan porast bruto nacionalnog proizvoda u narednom razdoblju, službeni izvo ri potvrđuju zdrav porast cjelokupne ekonomije, ne objašnjavajući na osno vu čega. Euromonitor International predviđa da će potrošačko tržište biti uspješnije od proizvodne industrije u sljedećih pet godina. n | 03:2012 progressive | 03:2012 15 Pregled maloprodaje 2011. Mađarska, Rumunjska, Bugarska Dobra godina za diskonte MAĐARSKA Iz sektora maloprodaje Mađarske stiže vijest da je Match-Profi-Cora ‘trio’ (121 supermarket, 73 diskonta i 7 hipermarketa) na prodaju, sve u vlasništvu istog vlasnika - Louis Delhaize Group. Krajem prosinca 2011. Auchan je objavio da kupuje 7 Cora hipermarketa, a iako još nije poznat kupac ostalih trgovina, mađarski su političari već nekoliko puta naglasili da žele vidjeti što veći broj mađarskih vlasnika na mađarskoj maloprodajnoj sceni. Tržišni lider Tesco trenutno je fokusiran na ulazak u gradska središta putem trgovina ma njeg formata – trenutno je u Mađarskoj 36 Tesco Express trgovina koje se nalaze u centri ma gradova dok Tesco u toj zemlji posjeduje još i 57 supermarketa, 115 hipermarketa te dvije Tesco Extra trgovine u Budimpešti, a u ovoj će se godini u ponudi naći i Tesco Mobile. Diskont Lidl, koji ima 148 trgovina, nije najšira mreža (Penny Market ih ima 189), ali je najdinamičnija i najbrže rastuća. Aldi, nje gov glavni konkurent koji je na tržište ušao nekoliko godina nakon Lidla, u Mađarskoj ima 77 trgovina. RUMUNJSKA U modernu rumunjsku maloprodaju kriza je donijela nekoliko obrata, a najveći se mogu uočiti u segmentu hipermarketa: njemački Real i francuski Carrefour napravili su strateški zaokret od agresivnog širenja (više od četiri trgovine godišnje) ka slabijem - jedna, od nosno tri, nove trgovine otvorene u posljednje tri godine dok je njihov konkurent Cora, koji je u vlasništvu francusko-belgijske kompanije Louis Delhaize, ubrzao širenje i skoro utrostručio broj svojih hipermarketa tijekom trogodišnjeg perioda. Njemački trgovac Ka ufland također je ubrzao širenje u Rumunjskoj u posljednje 3-4 godine zahvaljujući EBRD zajmu, tako da njegovo poslovanje nije bilo pogođeno posljedicama krize. Ako analiziramo sektor rumunjske maloprodaje hrane, 2011. je bila godina supermarketa i diskontnih trgovina. Najveći trgovci koji posluju kroz ovakve formate u Rumunjskoj zabilježili su visoku stopu širenja, tj. otvaranja novih objekata. Najinteresantnije promjene dogodile su se kod manjih formata, a najaktivniji igrači na tom tržištu bili su belgijska Delhaize grupa (vlasnik Mega Image and Shop&Go trgovina), Mic.Ro (lokalni lanac koji kontrolira najbogatiji rumunjski biznismen Dinu Patriciu) i Profi (u vlasništvu poljskog investicijskog fonda Enterprise Investors). Očekuje se da će Carrefour postati aktivniji u narednim godinama kada je o konvencionalnoj maloprodaji riječ, na ročito zbog toga što je kompanija nedavno lansirala Carrefour Express franšizu u Rumunjskoj. Prošlu godinu obilježio je ulazak Lidla na rumunjsko tržište, nakon što je završio rebrendiranje svih Plus trgovina (akviziciju Plu sa izvršio je 2010). Trenutno je Lidl najagresivniji trgovac na rumunjskom tržištu: u nekoliko proteklih mjeseci otvarao je nove trgovine gotovo svakog tjedna. BUGARSKA Popularnost tzv. modernih prodajnih mjesta u Bugarskoj nastavila je u prošloj godini bilježiti rast. Podaci GfK pokazuju da su u 2010. godini hipermarketi, supermarketi, hard diskonteri i cash & carry trgovine imali 37,6-postotni tržišni udio. U prvoj polovici 2011. popularnost je porasla na 39,8%. Najznačajniji rast zabilježili su hard diskonteri (sa 2,8% na 6,6%), najvjerojatnije zbog porasta broja Lidlovih trgovina koji je u jednoj godini porastao na 54. Supermarketi i Cash & Carry trgovine izgubile su ponešto tržišnog udjela, uglavnom u korist hipermarketa i hard diskontera. Međutim, u usporedbi s drugim tržištima u regiji, tržišni udio modernih trgovina u Bugar skoj još uvijek je relativno mali dok najveću ekspanziju doživljava u Češkoj, Slovačkoj i Poljskoj. Od spektakularnog ulaska njemačkog hard diskontera Lidla na bugarsko tržište u prosincu 2010. godine, diskonti bilježe rast popularnosti među kupcima. Općenito, 2011. nije zabilježila nikakav značajniji razvoj u modernom trgovačkom sektoru, osim promjene vlasničke strukture trgovačkog lanca Piccadilly. Prvotno u vlasništvu srpskog Delta Maxija, preuzeo ga je belgijski Del haize. Drugi veliki supermarket, Billa, nastavio je s rastom, ali mnogo manjim intenzitetom u odnosu na 2010. godinu. Najveći rast bilježi Lidl, koji gotovo na tjednoj razini otvara po jednu novu trgovinu. 16 progressive | 03: 2012 | 03:2012 progressive | 03:2012 17 FINANCIJE I POREZI Hrvatska i EU Računovodstvena regulativa za male i srednje poduzetnike Piše: Sonja Hecker Tafra, izvršni direktor TPA Horwath H rvatski standardi financijskog izvje štavanja (HSFI) objavljeni su u skladu sa Zakonom o računovodstvu i pri mijenjuju se u izradi financijskih izvještaja malih i srednjih poduzetnika od 2008. go dine. Prilikom izrade istih vodilo se računa o usklađivanju hrvatskog zakonodavnog okvi ra sa zakonodavnim okvirom EU te se HSFI temelji na Međunarodnim Standardima za Financijsko Izvještavanje (MSFI) kao i na IV. i VII. Direktivi EU. Naime, IV. Direktiva odnosi se na financijsko izvještavanje, a VII. Direk tiva regulira računovodstvo konsolidiranih društava. Kako postoje određene neusklađenosti iz među Direktiva i MSFI-ja, Hrvatskom Odbo ru za standarde financijskog izvještavanja je bilo teško stvoriti računovodstvene standar de koji će biti prilagođeni s MSFI-jima kao i s Direktivama EU. U tome i nisu u potpunosti Mala Srednja Bilanca ≤ € 5.000.000 ≤€ 20.000.000 Neto prihodi ≤€ 10.000.000 ≤€ 40.000.000 Broj zaposlenih ≤ 50 ≤ 250 Tablica 1 Mikro Bilanca ≤ € 500 000 Neto prihodi ≤ € 1 000 000 Broj zaposlenih ≤ 10 Tablica 2 18 progressive | 03: 2012 Ulazak Hrvatske u Europsku uniju, kojeg očekujemo tijekom 2013., donijet će promjene u računovodstvenoj regulativi koja se odnosi posebice na male i srednje poduzetnike. Iako su Hrvatski standardi financijskog izvještavanja relativno usklađeni s EU, određene značajne promjene mogu se očekivati sljedeće godine. uspjeli, a da bi situacija bila još bolja, 25. li stopada 2011. godine objavljen je prijedlog izmjena IV. i VII. Direktive (koji još mora proći usklađivanje u Vijeću ministara EU i nakon toga usvajanje u Parlamentu EU, no prijed log će biti u primjeni najkasnije od 1. srpnja 2014. godine, ako ne i ranije). KATEGORIZACIJA PODUZETNIKA MSFI za srednje velike poduzetnike (MSFI za MSE) ovom su odlukom potpuno odbačeni od strane EU-a za mjerodavne u pripremi fi nancijskih izvještaja za male i srednje podu zetnike jer su prezahtjevni što se izvještava nja tiče. Države članice EU mogu slobodno odlučiti koristiti MSFI za MSE za sve ili samo za neke male i srednje poduzetnike, među tim standard se mora prilagoditi Direktivi EU u svim računovodstvenim pitanjima. Osnovno što će se za početak promijeniti je da će se IV. i VII. Direktiva zamijeniti s jed nom koja će regulirati sva računovodstvena pitanja. Nadalje, Direktiva predlaže sljedeću kategorizaciju poduzetnika koji prelaze dva od uvjeta navedenih u Tablici 1. Kategorizacija poduzetnika navedena u Ta blici 1 ne podudara se s trenutno važećim ZOR-om te će biti potrebne njegove pro mjene. No nije kategorizacija poduzetnika jedino što će se promijeniti. Glavni cilj promjene u Direktivama je sma njenje administrativnih troškova malim po duzetnicima. Naime, namjera je pojedno staviti pripremu financijskih izvještaja koji bi trebali biti jasniji i jednostavniji za razu mijevanje kako vlasnicima, tako i bankama i ostalim zainteresiranima. Očekuju se uštede od 1,7 milijardi eura na razini EU-a, samo kao posljedica primjene pojednostavljenog izvještavanja. Najbitnija pojednostavljenja odnose se na činjenicu da ‘mali’ izvještavaju samo o bilan ci, računu dobiti i gubitka i predaju ograniče ne bilješke te mogu izostaviti bilješke ukoliko se iste utvrde nematerijalima. Direktiva definira samo jedan oblik bilance koji se priprema, no dopušta prezentaciju dvije vrste računa dobiti i gubitka (prema prirodi ili prema funkciji troška). S obzirom da je razina izvještavanja u ogra ničenim bilješkama znatno niža u odnosu na postojeće propise u Hrvatskoj, možemo očekivati promjene postojećih HSFI-ja koji propisuju sadržaj koji se prikazuje u bilješka ma financijskih izvještaja. Još jedna promje na bi mogla imati utjecaj na poduzetnike koji su do sada bili kategorizirani kao mali, a ne zadovoljavaju dva od uvjeta navedenih u Tablici 2. Za njih se predlaže primjena načela blagaj ne i jednostavno knjigovodstvo, dakle ra čunovodstvo koje vrijedi za sustav obrtnika i slobodnih zanimanja. To bi značilo istovre meno da se oni isključuju iz financijskog iz vještavanja koje je regulirano ZOR-om. S obzirom na povijest i intenzitet izvješta vanja, možemo očekivati da će naši mikro, mali i srednji poduzetnici toplo pozdraviti nadolazeće promjene i smanjenje razine izvještavanja. U vezi s nekim značajnim pro mjenama u samim HSFI-jima, iste ne treba očekivati jer je Komisija EU prihvatila naše standarde kao potpuno usklađene, zatvoriv ši Poglavlje VI. ‘Pravo trgovačkih društava’. n | 03:2012 progressive | 03:2012 19 Istraživanje Žene u trgovini Marginaliziranje usprkos sposobnostima Žene koje su vlasnice i top menadžeri trgovačkih poduzeća jednoglasne su kod konstatacije da žene kod nas još uvijek imaju veće obveze u obitelji i podizanju djece i zapravo rade, kako same kažu, na tri fronta: domaćinstvo, djeca - obitelj i posao. To je zaista veliki teret za koji nema odgovarajućih rješenja u sadašnjim uvjetima u Hrvatskoj, poručuju prof.dr.sc. Sanda Renko i Maja Galeković, oec. s Katedre za trgovinu Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Prof.dr.sc. Sanda Renko Maja Galeković, oec. N esumnjiva je važnost trgovine za gospodarstvo zemlje, što dokazuje i veliki broj znanstvenih i stručnih radova na na vedenu temu. Međutim, u tim radovima izostaje analiza uloge žena i njihove pozicije u ostvarivanju trgovačkih aktivnosti, a ona se može promatrati dvojako. U prvom redu, moguća je analiza uloge žena kao poduzetnica u osnivanju i vođenju trgovačkog poduzeća, ali se položaj žena može promatrati i kroz radna mjesta koja obnašaju u trgovini, primjerice kao prodavačice, blagajnice i sl. Činjenica je da se u oba slučaja žene susreću s problemima koji izostaju u slučaju njihovih muških kolega. Najčešći motiv koji pokreće žene da pokrenu vlastiti posao je skrb o sebi i drugima, obitelji i djeci. Međutim, ima i onih koje ulaze u poduzetništvo kada ne vide drugi izlaz. Zbog aktualne situacije u Hrvatskoj, gdje većina ljudi živi iznad svojih mogućnosti i nema elementarnu sigurnost, malo je žena koje osnivaju vlastita podu zeća kako bi ostvarile neki svoj osobni cilj. U istraživanju među deset vodećih poduzetnica u sektoru trgovine, provedenim me Iako prema statističkim podacima DZS-a čine 54% ukupnog broja zaposlenih u trgovini, udio žena na najvišim menadžerskim pozicijama ostao je na relativno niskoj razini i s tendencijom opadanja, ali u tom pogledu Hrvatska nije nikakav izuzetak. 20 progressive | 03: 2012 todom intervjua, potvrđeno je postojanje barijera kod samog po kretanja posla te njegovog daljnjeg razvoja. Žene koje su vlasnice i top menadžeri trgovačkih poduzeća jednoglasne su kod kon statacije da žene kod nas još uvijek imaju veće obveze u obitelji i podizanju djece i zapravo one rade, kako same kažu, na tri fronta: domaćinstvo, djeca - obitelj i posao. To je zaista veliki teret za koji nema odgovarajućih rješenja u sadašnjim uvjetima u Hrvatskoj. Druga okolnost je nedostatak početnih sredstava za pokretanje većih poslova. Kod ispitanica iz manjih sredina kao treće ograni čenje javlja se nepovoljan stav društvene sredine prema ženi koja ulazi u biznis. U situaciji krize puno je žena preuzelo uzdržavanje obitelji, ali na žalost naša sredina još uvijek ne gleda blagonaklo no na to, pa čak ni sami muževi nisu sretni što su njihove žene postale uspješne u poslovnom smislu. Još jedan razlog koji su žene navele su odnosi s muškim kole gama u poslovnom svijetu dobavljača, prodajnih predstavnika, agenata, konkurentskih poduzeća i sl., a koji se često izražava kao marginalizacija, omalovažavanje žena te čak i neugodne seksual ne aluzije. NEDOSTATAK SAMOPOUZDANJA Iznenađuje prisutnost nedostatka samopouzdanja kod većine ispitanih poduzetnica, bez obzira na visoku razinu obrazovanja (70% sugovornica imalo je visoko obrazovanje dok su ostale ima le višu stručnu spremu, ali i izraženu spremnost za dodatno obra zovanje i edukaciju), kao i na prethodnu uspješnu profesionalnu karijeru. Čak i one koje su imale svijest o svom znanju i poslovnim sposobnostima, imale su strah od toga što će se dogoditi kad iz jednog državnog posla uđu u samostalni posao. Što se tiče orijentacije prema daljem razvoju biznisa, može se za ključiti da žene nemaju hrabrosti ulaziti u širenje poslovanja, od nosno u rizične pothvate. S jedne strane, to se može smatrati ra zumljivim u situaciji izražene političke i ekonomske nestabilnosti i s tim povezane odgovornosti za obitelj i djecu koju većina ovih žena uzdržava. S druge strane, objektivna ograničenja proizlaze iz okruženja s visokom razinom korupcije i jakim muškim mrežama. Žene tako ostaju ne samo koncentrirane u nižim razinama rada na tržištu, nego su segregirane i u različitim područjima rada, što inače nije nikakva hrvatska posebnost, nego se očituje kao međunarodni fenomen, u skladu s općom strukturom sustava | 03:2012 patrijarhata. Tablica o stopi zapošljavanja po spolu po tvrđuje navedeno te je iz nje vidljivo koja su to zanimanja “prepuštena” ženama. Iako prema statističkim podacima DZS-a čine 54% ukupnog broja zaposlenih u tr govini, njihov udio na najvišim menadžer skim pozicijama ostao je na relativno niskoj razini i s tendencijom opadanja, ali u tom pogledu Republika Hrvatska nije nikakav izuzetak, budući da se i u najrazvijenijim zemljama teško dostiže visok prag glede udjela žena na menadžerskim pozicijama. Iako sve više žena želi raditi i ostvariti kari jeru, one teže nalaze posao od muškaraca. Najviše su zastupljene u zanimanjima pro davačice, službenice na info pultu ili u osta lim ‘jednostavnim’ zanimanjima. No ipak, žene osiguravaju uspjeh trgovačkih podu zeća. Iako lošije plaćene, one rade mnogo i žele raditi jer u radu nalaze materijalnu potporu svoje neovisnosti i slobode. Žene koje su vlasnice o poslu promišljaju sve Kao najznačajniji problemi žena poduzetnica u trgovini ističu se: • Nedostatak samopouzdanja i podrške obitelji • Socijalni pritisak zbog tradicionalne podjele uloga • Zakonodavni okviri koji ne potiču, a ponegdje i koče razvoj ženskog poduzetništva u trgovini • Poduzetnice su u obiteljskim poduzećima slabije zaštićene, i to iz sljedećih razloga: - nisu suvlasnice - nisu registrirane - ne uplaćuje im se zdravstveno i mirovinsko osiguranje - njihova sigurnost zapošljavanja slabija je nego suprugova - nemaju izgrađenu mrežu - lobije prilikom donošenja zakona - teže dolaze do zajmova stranije i realnije rasuđuju od svojih muških kolega, sklone su uvažavanju tuđeg mišlje nja i savjeta suradnika. One su spremne slušati svoje zaposlenike te bolje razumiju i kupce ili korisnike. STAKLENI PLAFON Otežano kretanje žena ka višim hijerar hijskim razinama u poduzećima često se Izvor: HZZ, www.hzz.hr/statistika 1 Tomnic, P., Rebernik, M.:Oskudnost ženskoga poduzetništva / Društvena istraživanja (2004) str. 785 2 Milidrag-Šmid, J., i Kokanović, M.. Položaj žena na tržištu rada i diskriminacija žena u Hrvatskoj, ICFTU CEE Women’s Network & Ženska sekcija sindikata SSSH, Zagreb, 2000. 3 Priopćenje DZS 9.2.1/1 pripisuje tzv. “staklenom plafonu”. Taj je termin nastao u Americi sedamdesetih godina prošlog stoljeća s ciljem da se opiše nevidljiva barijera napravljena od predrasuda u stavovima i predrasuda u samim poduzećima, koja ženama zatvara put ka najvišim vodećim pozicijama. Taj stakleni plafon za žene evidentan je u hrvatskoj trgovini krenemo li i od uspo ređivanja plaće muškaraca i žena, gdje je 2009. godine prosječna bruto plaća po zaposlenom za područje djelatnosti „Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikala” za zaposle ne muškarce iznosila 7.454 kune, dok je za zaposlene žene iznosila 5.798 kuna. Na alarmantne rezultate ukazuje istraživanje povezanosti fertiliteta i zaposlenosti žena u Hrvatskoj koje su proveli demografi Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Njihovi nalazi sugeriraju da je uništavanje indu strijske proizvodnje u Hrvatskoj imalo za posljedicu daljnje snižavanje ionako niske stope nataliteta. Naime, velik broj radnica iz prerađivačkog sektora od 2007. godine zaposlen je u trgovačkim poduzećima gdje se radi u smjenama, prekovremeno i vikendom, što nisu adekvatni preduvjeti za razmišljanje o povećanju obitelji. Rad u sektoru trgovine karakterizira nepred vidljivo radno vrijeme, zbog čega je za poslenim majkama teško isplanirati svoje obiteljske obveze, a sami poslodavci za takve situacije ne pokazuju baš nikakvo razumijevanje. Pored toga, zapošljavanje u trgovini zaključuje se na određeno vrije me, dakle ne garantira se sigurnost. Uko liko se u obzir uzmu i institucije kojima radnice povjeravaju djecu dok rade (pri mjerice vrtići), a koje imaju klasično radno vrijeme, onda ženama zaista treba čestita ti na dobroj volji i ljubaznosti u poslu gdje su svakodnevno izložene i ljudskoj kritici i neugodnostima. n progressive | 03:2012 21 SPONZORIRANI ČLANAK Proizvodi za djecu od 1 do 3 godine Nova paleta proizvoda Ne postoje samo zakonski propisi koji se odnose na prehranu dojenčadi, već i propisi za prehranu male djece od 1 do 3 godine (direktiva 2006/12/EC and Dietary regulation). Pripremila: Nataša Negran, voditeljica Hipp marketinga M ala djeca nisu mali ljudi. Za njihov intenzivni proces rasta i optimalan razvoj potrebna im je zdrava prehrana. S ob zirom na njihovu tjelesnu težinu, potreba za brojnim vi taminima i mineralima je tri do pet puta veća nego kod odraslih. Djeca u prehrani trebaju izbjegavati štetne tvari kako bi se izbjeglo ometanje složenog procesa rasta i njihovo zadržavanje u organiz mu. Ne postoje samo zakonski propisi koji se odnose na prehranu dojenčadi, već i propisi za prehranu male djece od 1 do 3 godine (direktiva 2006/12/EC and Dietary regulation). Ovi zakonski propisi bazirani su na preporukama prehrane europskih pedijatara i svi pro izvodi koji su namijenjeni djeci do 3 godine starosti podliježu tim zakonima. Upravo su ti proizvodi u zakonodavstvu proizvodi koji čine kategoriju ‘dječja hrana’. Što je dječja hrana? To je ostala hrana za dojenčad i malu djecu (mala djeca su djeca od 1 do 3 godine starosti) osim hrane prerađe ne na bazi žitarica te početne i prijelazne hrane za dojenčad. PRAVILNIK O PREHRANI Danas na tržištu postoji veliki broj proizvoda koji su percipirani kao proizvodi za malu djecu, ali oni to zaista nisu. I hrvatskim pravilnikom, koji je usklađen s pravilnikom Europ ske unije, točno je propisano kakav sastav moraju imati proizvodi da bi bili primjereni maloj djeci, tj. da bi na proizvodu moglo pisati vrijeme uvođenja 1 do 3 godine. Pravilnikom je propisana količina bjelančevina, masti, ugljikohidrata te količina šećera i soli. Također, propisano je koji vitamini i u kojim minimalnim i maksimalnim ko ličinama mogu biti u tim proizvodima kako bi se smatrali dječjom hranom, odnosno hranom za djecu od 1 do 3 godine. Kako bi što više zaštitili malu djecu od štetnih tvari, postoje veća ograničenja na količine tih štetnih tvari u obroku nego kod uobičajene hrane – ograničenja su do 300 puta niža. Veliki broj aditiva, kao npr. kon zervansi, umjetna bojila i okusi su zabranjeni. Danas na tržištu postoji veliki broj proizvoda koji su percipirani kao proizvodi za malu djecu, ali oni to zaista nisu jer su često neurav noteženog sastava i imaju previše šećera, masnoće, aditiva i neu ravnoteženih hranjivih dodataka. Često je veličina porcija i kalorija prevelika dok je hranjivih sastojaka premalo, kao npr. povrća, voća i visokovrijednih biljnih ulja. Proizvodi ne sadrže dob uvođenja u pre hranu i samim time ne podliježu strogim zakonskim regulativama za dječju hranu. Preporučuje se sljedeće: roditelji bi uvijek kritički trebali pregledati listu sastojaka kada god kupuju hranu za prehra nu svoje male djece. 22 progressive | 03: 2012 HIPP POSTAVLJA STANDARDE Hipp sada nudi novu paletu proizvoda za malu djecu posebno prilagođenih njihovim prehrambenim potrebama. Ti proizvodi su iz ekološkog uzgoja i u skladu su sa zakonskom regulativom za dječju hranu. Njihov sastav je u skladu s prehrambenim pre porukama – mnoštvo voća i povrća te visoko vrijednih biljnih masti. Količina soli je strogo limitirana, bez šećera, veličina sta klenki i porcija su odgovarajući s obzirom na dob. Kao i kod hrane za dojenčad, Hipp garantira da su svi sastojci za proi zvodnju dječje hrane prošli strogu Hippovu kontrolu kvalitete. Nutrijenti su dodani jedino ako su propisani zakonom za dječju hranu. Zbog toga je opskrba hranjivim tvarima dovoljna, bez rizika za prevelikom dozom. Već sada je paleta Hipp proizvoda za djecu ‘Kinder 1 do 3’ vrlo široka, a kontinuirano se radi na novom razvoju, tako da će do kraja godine u ponudi biti pre ko 40 artikala. Trenutno paletu Kinder 1 do 3 čine: Voćna za bava u tubi, sokovi u tetrapaku, razne zdrave grickalice, voće u čašici, razne paste, gotovi obro ci u tanjuriću i staklenci, umaci za tjesteninu, sokovi, žitarice za djecu i razni deserti. EDUKACIJA TRGOVACA I RODITELJA O svemu navedenom o novoj kategoriji proizvoda za djecu od 1 do 3 godine danas se u Hrvatskoj zna vrlo malo. Zato Hipp marketing ima zadatak educirati trgovce, roditelje, bake, dje dove o važnosti prehrane u prvim godinama života djeteta. Direktni marketing, TV kampanje i sl. alati su kojima će Hipp marketing osigurati da i ova kategorija prati uspjeh Hipp doje načke kategorije. Kako bi potrošaču olakšali pronalazak tih pro izvoda u samoj trgovini, u idealnom će slučaju trgovci ‘otvoriti’ novu kategoriju na polici. To nije ništa novo – naime, danas postoji kategorija dojenačke hrane koja prije nepunih 10 go dina nije postojala na policama trgovaca, već se samo proda vala u apotekama. Hipp je danas pionir u otvaranju kategorije prehrane za malu djecu. Većina trgovaca pozitivno je reagirala upravo stoga jer nova kategorija znači i generiranje dodatnog prometa. Za sva dodatna pitanja trgovaca ili savjete oko odabira asorti mana ili category managementa, stojimo na raspolaganju! n | 03:2012 progressive | 03:2012 23 U FOKUSU Voćni sirupi Vlada okus naranče Najprodavaniji okus voćnih sirupa je naranča koji čini 29% količinskog udjela u kategoriji. Slijede limun (11%), jabuka (9%), borovnica (9%), marelica (5%), brusnica (5%), višnja (4%). Preostali okusi čine ukupno 29% udjela u kategoriji. Analizirala: Ana Puljić, mlađi voditelj klijenata, Nielsen N ekad su naše bake radile sirupe od raznih vrsta voća, međutim danas se rijetko tko upušta u domaću izradu sirupa, iako zapra vo ne zahtijevaju tako puno posla. Nedavno me jako pozitivno iznenadio sirup od đumbira koji se s vrućom vodom može piti kao čaj, a s hladnom vodom kao sok. Za sve one koji se ne planiraju upuštati u samostalnu izradu sirupa, proizvođači na policama trgovina nude zai sta različite okuse. Kategorija voćnih sirupa uključuje proizvode koji su opisani kao sirupi i koncentrati. Te se tekućine moraju pomiješati s vodom kako bi se do bio bezalkoholni napitak. Uključene su sve varijante okusa, proizvodi na kojima je naznačeno 'juice koncentrat' te voćni sirupi koji se koriste za pripremu koktela, ali razrijeđeni mogu poslužiti i kao osvježavajući napitak. U kategoriju nisu uključeni alkoholni sirupi, juicevi, gazirana i energetska pića te sirupi na kojima je jasno naznačeno da su namije njeni dijabetičarima. U zadnjih je godinu dana (listopad 2010. - rujan 2011.) na hrvatskom maloprodajnom tržištu (bez Cash&Carry i diskontnih trgovina) katego rija voćnih sirupa ostvarila prodaju od 15,4 milijuna litara (+10,5% više u odnosu na isto razdoblje prošle godine). Vrijednosna prodaja iznosila je 199,6 milijuna kuna, što je za +10,8% više u odnosu na isto razdoblje prošle godine. 24 progressive | 03: 2012 Na hrvatskom tržištu voćnih sirupa najveći količinski udio u kategoriji čine trgovačke robne marke (38%) te u zadnjih godinu dana pokazu ju rast količinske prodaje od +7%. Vodeći proizvođači s pripadajućim robnim markama u zadnjih godinu dana prema količinskom udjelu u kategoriji su: Podravka (Lero), Maraska (Maraska), Dona Trgovina (Dona), Matica (Bingo), Paradizo okusi (Paradizo) te Badel 1862 (Voćko). Sirupi u pakiranju od 1 l čine najveći količinski udio ukategoriji (74%). Slijede ih pakiranja veća od 2 l (23%). Pakiranja manja od 1 l i pakiranja od 1,01-2 l čine preostalih 4% udjela u kategoriji. Najprodavaniji okus voćnih sirupa je naranča koji čini 29% količinskog udjela u kategoriji. Slijede limun (11%), jabuka (9%), borovnica (9%), ma relica (5%), brusnica (5%), višnja (4%). Preostali okusi čine ukupno 29% udjela u kategoriji. U kategoriji još uvijek dominiraju nedijetalni voćni sirupi (78% količinskog udjela u kategoriji), dok dijetalni sirupi čine preostalih 22% udjela. Najvažniji kanal prodaje za voćne sirupe su supermarketi (301-2500m2) koji ostvaruju 36% ukupne količinske prodaje kategorije. Slijede ih sred nje trgovine mješovitom robom (41-100m2) s 22% te velike trgovine mješovitom robom (101-300m2) s 20% prodaje kategorije. Hipermarketi (>2500m2) ostvaruju 13% dok male trgovine mješovitom robom (<41m2) ostvaruju preostalih 9% ukupne količinske prodaje kategorije. n | 03:2012 progressive | 03:2012 25 U FOKUSU Voćni sirupi Aroma prirode s okusom voća Vodeći proizvođači s pripadajućim robnim markama u zadnjih godinu dana prema količinskom udjelu u kategoriji su: Podravka (Lero), Maraska (Maraska), Dona Trgovina (Dona), Matica (Bingo), Paradizo okusi (Paradizo) te Badel 1862 (Voćko). Sirupi u pakiranju od 1 l čine najveći količinski udio u kategoriji (74%). Slijede ih pakiranja veća od 2 l (23%). Pakiranja manja od 1 l i pakiranja od 1,01-2 l čine preostalih 4% udjela u kategoriji. Pripremila: Marija Kosor PODRAVKA nizirati degustacije i promotivne prodaje Lero voćnih sirupa pri čemu će potrošačima osigurati vrijedne nagradne. Aktivnosti na prodajnim mjestima bit će podržane i ATL aktivnostima (TV, web). MODICUS (MATICA) “Lero je dobro poznato ime u kategoriji voćnih sirupa što potvr đuje i liderska pozicija na tržištu Hrvatske. Zahvaljujući svojoj če trdesetogogodišnjoj tradiciji i vrhunskoj kvaliteti, Lero sirupi stekli su povjerenje potrošača i postali dio svakodnevne konzumacije u mnogim domaćinstvima“, kaže Karmen Šifkorn iz Podravkina odjela Poslovni program pića. Paletu Lero sirupa čine klasični voćni sirupi okusa naranče, limuna, tropica, jabuke, višnje i borovnice-jabuke u pakiranju 1 l te okusa naranče, tropica i borovnice-jabuke u pakiranju 3 l. Novitet u pale ti su nedavno lansirani inovativni voćni sirupi s dodatkom začina i začinskog bilja. Tako je voćni sirup okusa naranče postao aromati čan dodatkom cimeta, jagoda je oplemenjena punoćom vanilije, okus maline nadopunjen je zanimljivom aromom jasmina dok je okus limuna postao još više osvježavajući dodatkom mente. Osim izvrsne kombinacije okusa, naglasila je Karmen Šifkorn, bitna karakteristika novih sirupa je korištenje isključivo prirodnih boja i aroma. Posebnost sirupa naglašena je i ambalažom. Sirupi su, naime, pakirani u staklene boce zapremnine 0,75 l koje dizaj nom ističu njihovu kvalitetu i stvaraju prepoznatljivost na polici. Na pitanje kakav je utjecaj privatnih marki u kategoriji voćnih siru pa, Šifkorn kaže da je on izuzetno velik. “Gotovo svaki veliki kupac ima svoju privatnu marku“. Najavljujući promotivne aktivnosti, iz Podravkina Poslovnog programa pića najavljuju da će tijekom travnja i svibnja na brojnim prodajnim mjestima Podravka orga 26 progressive | 03: 2012 Modicus d.o.o. godišnje proizvodi između 2,3 - 2,5 milijuna litara sirupa u pakovanju od 1 l i 3 l, dijelom pod vlastitim brendom Bingo, a većim dijelom u privatnim robnim markama gotovo svih trgovačkih kuća u Republici Hrvatskoj, kaže Blanka Ketes, vodite ljica kontrole kvalitete u Modicusu te dodaje da veliki udio pro izvodnje nose i niskoenergetski sirupi u količini od približno 1 milijun litara godišnje. S obzirom na trenutnu gospodarsku situaciju, sve veći rast pro daje i veći udio na tržištu nose velika pakiranja kako voćnih siru pa, ali sve više i niskoenergetskih sirupa koji su cjenovno osjetno jeftiniji. “Sirupi, bez obzira na pad prodaje bezalkoholnih pića, od prošle godine bilježe kontinuirani rast jer su cjenovno najisplativija ka tegorija bezalkoholnih pića. Kod svih naših kupaca za koje proi zvodimo PRM bezalkoholnih pića, sirupi bilježe rast prodaje“, kaže Ketes. Gledajući asortiman u Hrvatskoj, s više od 50% udjela su zastu pljeni okusi naranča i limun dok ostali okusi kao jabuka, borovnica i brusnica nose znatno manji udio tržišta. Za bezalkoholna pića, pa tako i za sirupe, specifično je da se trendovi dosta razlikuju po državama, pa tako sirupi koji su “hit“ u npr. Sloveniji, kod nas nisu previše zastupljeni na tržištu. “Analizirajući prošlogodišnju proda ju, iz našeg asortimana je zamjetan rast zabilježio sirup okusa ’le deni čaj breskva’, kao relativno novi okus koji je dobro prihvaćen u svim PRM“, dodaje Ketes. S obzirom na trenutačnu gospodarsku situaciju, Modicus očekuje daljnji rast proizvodnje i prodaje sirupa, kako ove, tako i sljedeće godine. Marketinške aktivnosti i akcijske prodaje tijekom cijele godine provode u suradnji sa svim trgovačkim kućama u RH. BADEL 1862 “Na tržištu je prisutan veliki broj robnih marki, ali se po dugovječ nosti i kvaliteti ističe jedno domaće ime koje je na policama pri sutno već više od 20 godina. Riječ je o Voćko voćnim sirupima koji su već generacijama slatka navika u okusu brojnih hrvatskih obitelji“, kažu u marketingu Badela 1862. Osim po imenu, iz mar ketinga Badela 1862 dodaju da su Voćko voćni sirupi prepoznat ljivi i po elegantnoj, staklenoj boci sa twist off zatvaračem. U ovoj kategoriji, staklena ambalaža volumena 1,0 l predstavlja prednost i pravu “obiteljsku mjeru”, a proizvodi ostaju besprijekorno svježi i dugo zadržavaju svoj pravi, puni voćni okus. Prateći suvremene trendove, u Badelu 1862 kontinuirano rade na kvaliteti samih proizvoda. Posebnu pažnju usmjeravaju na pri bavljanje najkvalitetnijih sirovina i izvrsnost u samom procesu proizvodnje. “Voćko voćni sirupi proizvode se od koncentriranog voćnog soka i voćnih baza, a ono što je posebno važno naglasiti jest da nije dan okus Voćko voćnih sirupa ne sadrži konzervanse. S obzirom na svjetske trendove koji, više nego ikad, propagiraju prirodne sastojke i proizvode bez konzervansa, to Voćko voćnim sirupima daje dodatnu vrijednost“. Respektabilna paleta proizvoda uključuje okuse: naranča, mare lica-jabuka, limun-jabuka, jabuka, ananas, višnja-jabuka i borov nica. “Najpopularniji su: naranča, marelica-jabuka i limun-jabuka, a u pripremi je novi okus, koji će obogatiti već postojeću paletu okusa“, najavljuju u Badelu 1862. “Iako kategorija bilježi zamjetan rast privatnih robnih marki i oduzima dio tržišnog kolača, kupci znaju prepoznati neupitnu kvalitetu, a najbolji pokazatelj toga je prošlogodišnji rast prodajnih rezultata Voćko voćnih sirupa“, ističu u Badelu 1862. Ipak, dodaju, kontinuiranim marketinškim aktiv nostima, koje su isključivo usmjerene na potrošača, pokušava se doprijeti do novih, ali i vjernim kupcima omogućiti da za sebe i svoje najmilije izaberu kvalitetni proizvod po najboljoj mogućoj cijeni. n progressive | 03:2012 27 INTERVJU MJESECA Vedrana Jelušić-Kašić, Senior Banker, Agribusiness, EBRD Novca ima više nego projekata Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) najmlađa je međunarodna financijska institucija. Od osnutka 1990. godine, unutar Agribusiness sektora financirala je 440 projekata u iznosu iznad 7 mlrd. eura. Hrvatska Vlada usvojila je 2010. godine Strategiju za Hrvatsku 2010.-2013., kojom su dogovoreni prioriteti u financiranju niza projekata od strane EBRD-a. O aktualnim aktivnostima EBRD-a te o kretanjima na tržištu maloprodaje na lokalnoj i regionalnoj razini razgovaramo s Vedranom Jelušić-Kašić, višom bankaricom u EBRD-u, zaduženom za aktivnosti u Agribusiness sektoru jugoistočne Europe, uključujući i Republiku Hrvatsku. Razgovarala: Marija Kosor Koliko je EBRD od donošenja Agribusiness strategije 2010. uložio u FMCG sektor i koliko još planira uložiti? U našoj regiji (Hrvatska, BiH, Srbija, Crna Gora, Kosovo, Makedonija i Albanija), godišnje financiramo 12-15 projekata vrijednosti oko 150 mil. eura. Tako smo 2011. podržali 16 projekata sa 167 mil. eura u regiji, dok su ukupne investicije Banke u Agribusiness sektoru iznosile 945 mil. eura u 55 projekata. U prva dva mjeseca 2012., u JI Europi zatvorili smo tri transakcije vrijedne oko 150 mil. eura, od čega dvije uključuju kreditno financiranje maloprodajnog sektora BiH i Rumunjske, te prerađivačko-prehrambenog sektora Make donije. Uskoro se priprema i završetak bioenergetske investicije proizvođača jestivog ulja u Srbiji. Dva od četiri projekta odnose se na investicije u energetsku efikasnost, što ukazuje na sve veći trend okretanja investicijama koje pridonose uštedi te smanjuju ovisnost o tradicionalnim i fosilnim izvorima energije. 28 progressive | 03: 2012 Koje projekte biste izdvojili u Hrvatskoj u posljednje dvije godine? Izdvojila bih akviziciju Droge Kolinske od strane Atlantic Grupe, projekt koji je Banka financirala povećanjem kapitala Atlantic Grupe preko Zagrebačke burze uz bok s drugim institucional nim investitorima, te dugoročnim kreditnim financiranjem. Od posebnog je značaja i prošlogodišnja Agrokorova investicija u bioplinsko postrojenje za proizvodnju električne i toplinske ener gije na lokaciji Gradec u blizini Vrbovca. Bioplinsko postrojenje koristit će između ostalog i termički obrađen klaonički otpad pri donoseći većem očuvanju okoliša i smanjenju utroška energije. Hoćete li uspjeti realizirati sve što je predviđeno do 2013.? Očekujem da ćemo proračun ispuniti, kao i svake godine do sada. No, naša je želja biti “iznad proračuna“ te pokušati financirati što | 03:2012 više dobrih projekata i zdravih firmi. Hoćemo li u tome uspjeti, ovisi prvenstveno o stanju pripremljenosti ne samo projekta, već i firme i njezinog vlasnika na rad s međunarodnom financijskom institucijom. Kad govorimo o području bivše Jugoslavije, koja zemlja je uspjela dobiti konkurentsku utrku? U kojoj zemlji su kompanije najlošije vođene? Konkurentska bitka se nastavlja, uz pojavu novih proizvoda pa često i brendova. Hrvatski brendovi su najprepoznatljiviji u regiji, a nivo tehnološke modernizacije prehrambene industrije vjero jatno je u prosjeku viši u Hrvatskoj i Sloveniji. Međutim, pravila igre se mijenjaju ulaskom Hrvatske u EU jer će se tada uspore đivati naša konkurentnost s vodećim njemačkim i/ili francuskim proizvođačima. Nedavna dodjela statusa kandidata Srbiji za član stvo u EU dobra je vijest i za Hrvatsku, ne samo s političke, već i s ekonomske strane. Srbija je naše najbliže i najveće tržište na kojem su brendovi hrvatskih prehrambenih firmi cijenjeni. Na top 15 FMCG brendova u regiji, koja broji 22 mil. potrošača, Argeta se nalazi na 3. mjestu, odmah iza Coca-Cole i Milke, dok Vegeta i Cedevita drže 5. i 6. mjesto. Kraševi brendovi Domaćica i Dorina zauzimaju 11. i 12. mjesto. Je li Hrvatska iskoristila potencijal regionalnog povezivanja ili prava akcija tek slijedi? Hrvatske tvrtke, po broju prekograničnih investicija, prednjače u regionalnom povezivanju i širenju u susjedne zemlje. Spomenula bih Agrokor, Atlantic, Dukat, Kraš, Podravku, Vindiju. Regionalnih akvizicija će biti, kao i ulaska strateških investitora u uglavnom konsolidirane regionalne tržišne pozicije. Pobjednik će ovisiti o stupnju poznavanja tržišta, industrije te brzini reagiranja na tržiš ne prilike. Gledajući maloprodaju na području središnje i istočne Europe, koje tzv. mete akvizicija smatrate najzanimljivijima? Tko bi mogao najviše profitirati? Najinteresantnije mete su definitivno maloprodajni lanci koji su konsolidirali svoje pozicije na lokalnom ili regionalnom nivou, te zauzeli vodeće tržišne pozicije. Ulazak u pojedinačne zemlje za padnog Balkana za vodeće međunarodne maloprodajne lance nosi visok oportunitetni trošak, pa se okreću prema više rastućim i populacijski većim tržištima. Ove godine EBRD je podržao šire nje Louis Delhaize u Rumunjskoj sindiciranim kreditom od 230 mil. eura za gradnju 17 hipermarketa, potičući time i razvoj lo kalnih proizvođača kojima se otvara veći broj prodajnih mjesta. U našoj regiji postoji nekoliko “manjih” maloprodajnih lanaca po put DIS-a u Srbiji, Volija u Crnoj Gori ili Binga u BiH koji mogu biti zanimljive mete investitorima zbog konsolidiranih pozicija te ostvarenih stopa rasta usprkos krizi. Međutim, većina takvih tvrtki je u privatnom obiteljskom vlasništvu, te se ne može pristupiti preuzimanju ukoliko se vlasnici ne odluče za prodaju ili strateško spajanje. Je li Hrvatska, po pitanju proizvodnje i maloprodaje, dobro odgovorila na krizu? Igru sada vodi potrošač manje kupovne moći, a prehrambena in dustrija i maloprodaja prilagođavaju se novom okruženju. Krizom potaknut, potrošač je postao educiraniji i zahtjevniji. Retaileri su odgovorili inovacijom usluge i razvijanjem sve atraktivnije trgo vačke robne marke. Potrošači su se kod velikog broja proizvoda okrenuli ekonomičnijim proizvodima, a jača i svijest o porijeklu proizvoda. Porast udjela trgovačkih robnih marki, kao nove kategorije proi zvoda, rezultat je potražnje kupaca, ali i mudre prilagodbe strate gije retailera. U Velikoj Britaniji i Švicarskoj trgovačke robne marke prelaze 40%, dok se procjenjuje da u Hrvatskoj imaju oko 16% udjela u ukupnoj prodaji. Samo prošle godine prema istraživanju Nielsena, u Hrvatskoj je 69% ljudi kupilo više trgovačkih robnih marki u odnosu na godinu ranije, a sličan trend zabilježen je i u Turskoj sa 70%, u Francuskoj sa 69%, a najviše u Španjolskoj s 80%. Inovacije u retailu usko su vezane s novim tehnologijama, a uklju čuju samostalno skeniranje robe, plaćanje šireg spektra računa na blagajnama, kupnju preko mobilnih telefona itd. Povećava se vremenska i volumenska iskoristivost vozila, odnosno isporuka veće količine roba s manjim brojem vozila, što kreira dodatne uštede goriva i ljudske snage. Atlantic Trade, jedan od vodećih distributera u Hrvatskoj, pokrenuo je elektroničku razmjenu do kumenata s ključnim kupcima, te poboljšao sustav upravljanja otpremom s ciljem poboljšanja usluge kupcima te stjecanjem učinkovitije kontrole nad zalihama. Očekujem da ćemo proračun ispuniti, kao i svake godine do sada. No, naša je želja biti ‘iznad proračuna’ te pokušati financirati što više dobrih projekata i zdravih firmi. Hoćemo li u tome uspjeti, ovisi prvenstveno o stanju pripremljenosti ne samo projekta, već i firme i njezinog vlasnika na rad s međunarodnom financijskom institucijom. Gdje treba gledati razvojni potencijal? Koje kategorije hrane su ‘vruća tema’? U što ulagati? Ulagati u principu treba u nedostatke. Tako i u prehrambenoj in dustriji treba ulagati u modernu poljoprivredu, bio-energiju, te poljoprivrednu infrastrukturu poput skladišnih kapaciteta i luka za prijam i obradu žitarica kojima se trguje u našoj regiji, posebno na području Dunava. Cijene obradivog poljoprivrednog zemljišta i dalje su atraktivne u odnosu na prosječne cijene obradivog zemljišta u EU. Hrvatska i Srbija zajedno proizvedu oko 12 mil. tona žitarica, te oko milijun tona uljarica godišnje što privlači najveće svjetske poljoprivredne kompanije u ovu regiju. U 29 zemalja u kojima EBRD posluje pro cjenjuje se da bi se efikasnijom obradom zemljišta prinosi žitarica mogli povećati za 75% kroz desetak godina, pri čemu bi od 40 do čak 60 mil. hektara zemljišta moglo postati obradivo. U Hrvatskoj je od 3,15 mil. hektara zemljišta, samo 0,86 mil. hektara obradivo, što predstavlja ogroman potencijal za daljnji razvoj sektora. Prilika za ulaganje ima i kod uzgoja voća i povrća. I dalje uvozi mo puno hrane; u prvih smo 10 mjeseci 2011. uvezli oko 1.1 mlrd. eura hrane i pića, a izvezli oko 684 mil. eura. Uvezli smo u prvih 10 mjeseci 2011. oko 213 mil. eura vrijednosti voća i povrća. Nedo staje i dalje jabuka, rajčica, trešanja, luka. progressive | 03:2012 29 INTERVJU MJESECA Kad je u pitanju maloprodaja u Hrvatskoj, tko su, prema Vama, tržišni lideri među proizvođačima, a koji igrači su najjači među trgovcima? Tko je imao najbolju, a tko najlošiju strategiju? Tržišni lideri među proizvođačima su definitivno naše najveće prehrambe ne tvrtke s najprepoznatljivijim bren dovima te najvećim tržišnim udjelima. Kompanije u sklopu koncerna Agro kor poput Leda i Jamnice definitiv no spadaju u lidere zbog osvojenih visokih vodećih tržišnih pozicija koje godinama uspješno uspijevaju obra niti. Zavidne rezultate ostvaruju PIK Vrbovec u proizvodnji mesa i mesnih prerađevina, te Belje u sektoru primar ne poljoprivrede postižući prinose poljoprivrednih žitarica iznad pro sječnih europskih prinosa. Spomenu la bih i Atlantic Grupu koja se ističe inovacijom. Tržište maloprodaje se značajno kon solidiralo u zadnjih deset godina. Kon zum definitivno zauzima prvo mjesto po prometu, a tržišnu poziciju unapri jedio je Spar u segmentu hipermarke ta i Lidl u segmentu hard discountera. te kvaliteta managementa. Sistem kor porativnog upravljanja u krizi postaje sve značajniji i ne smije ga se zanema riti prilikom odluke o investiranju. U Hrvatskoj je od 1. ožujka na snazi povećana opća stopa PDV-a od 25%. Kako će to utjecati na maloprodajnu scenu? Očekujem da samo povišenje PDVa neće imati bitan utjecaj na cijene, koliko sveukupna konkurentnost po jedinih tvrtki, posebno njihovo uprav ljanje nabavom sirovina te troškovna efikasnost u proizvodnji. Igru sada vodi potrošač manje kupovne moći, a prehrambena industrija i maloprodaja prilagođavaju se novom okruženju. Krizom potaknut, potrošač je postao educiraniji i zahtjevniji. Poznato je da je uspjeh kompanija u prehrambenom sektoru usko povezan s njihovom sposobnošću upravljanja brendovima. Koliko su domaće kompanije u tome uspješne? Hrvatski prehrambeni brendovi već su dosta dobro razvijeni i poznati u Hrvatskoj i susjednoj regiji. Međutim, najveći izazov predstavlja ulazak Hrvatske u EU, otvara mogućnost rasta, ali istodobno i jača borbu s međunarodnim brendovima. Jedna od najvećih pogreški većine tvrtki u regiji je potcjenjivanje ljudskog kapitala u odnosu na financijski. Novca ima, ali dobrih projekata nema. Europski konkurenti, a posebno azijski, izrazito polažu na edukaciju kadra kroz kontinuirano usavršavanje. Mi če sto vjerujemo da smo “samodostatni“ te posebno teško prihva ćamo savjete stručnjaka, a poseban otpor se pruža inozemnom stručnom kadru. Ide li proizvođačima hrane kriza na ruku? Koliko je dugoročno isplativo ulaganje u dionice poljoprivredno-prehrambenih tvrtki? Proizvođači žitarica i uljarica koji imaju prateću infrastrukturu za skladištenje, pristup obrtnom kapitalu te uspostavljene meha nizme “hedgiranja“ promjene cijena, najviše su profitirali prili kom velikih oscilacija cijena u proteklih nekoliko godina. Dugoročno ulaganje u dionice poljoprivredno-prehrambenih tvrtki smatram isplativim. No, pripadajući sektor samo je jedan od faktora koje treba uzeti u obzir prilikom odluke o ulaganju. Važne su i komparativne prednosti zemlje u kojoj tvrtka posluje 30 progressive | 03: 2012 Hoće li se domaći brendovi uspjeti probiti na tržište EU-a? Je li moguć pojedinačni opstanak, ili će biti nužna povezivanja? Vjerujem da će određeni broj kompa nija to uspjeti. Tvrtke poput Podravke, Atlantica, Agrokora već imaju proi zvodna postrojenja u zemljama EU, dok Viro izvozi gotovo pola svoje pro izvodnje u EU. Međutim, ulaganja u marketing kako bi se povećala prepoznatljivost bren da na novim tržištima su značajna. Samostalan nastup mogu si, dakle, priuštiti samo najveće hrvatske pre hrambene tvrtke s najdebljim džepo vima za marketing i distribuciju. Upra vo u tim segmentima, manje tvrtke kompatibilnih portfelja trebale bi se povezivati kako bi zajednički organizirale izlazak na nova tržišta. U EBRD-u ste skoro 14 godina. Koji projekti su bili najizazovniji i zbog čega? Svaki je projekt priča za sebe. U pravilu projekti s manjim firmama su teži zbog često nižeg nivoa korporativnog upravljanja, nedo voljno uspostavljenih procesa u financijskom sektoru, te često i u prodaji. Sjetila sam se jednog od mojih prvih projekata u sektoru primarne poljoprivrede u Kirgistanu iz kojeg sam naučila da je nadzor investicija izuzetno bitan, prvenstveno od strane samog izvođača investicije, te da se lokalno poslovanje ne može razu mjeti bez poznavanja tržišta i mentaliteta ljudi. Na najvišoj ste bankarskoj poziciji unutar EBRD-a. Pokrivate poslovanje Banke u 10 zemalja, uključujući odnedavno Rumunjsku, Bugarsku i Mađarsku. Koje tržište smatrate najperspektivnijim? Gdje je Hrvatska? Svaka zemlja ima svoj potencijal unutar svojih mogućnosti, te ih je teško međusobno uspoređivati. U Hrvatskoj bi se što više trebao iskoristiti potencijal turizma. Usluge se trebaju poboljšati, napraviti “auto-put“ od lokalnog proizvoda do turist-potrošača kojih ljeti ima oko 9 milijuna. To je početak ulaska hrvatskih pre hrambenih tvrtki na tržišta EU. n | 03:2012 progressive | 03:2012 31 U FOKUSU Sredstva za čišćenje prozora Prednost imaju tekućine U zadnjih je godinu dana (siječanj - prosinac 2011.) na hrvatskom maloprodajnom tržištu kategorija sredstava za čišćenje prozora ostvarila prodaju od 1,9 milijuna komada (-2,4% manje u odnosu na isto razdoblje prošle godine). Vrijednosna prodaja iznosila je 23,1 milijun kuna, što je za -1,6% manje u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Analizirala: Ana Puljić, mlađi voditelj klijenata, Nielsen S vako me proljeće iznova razveseli prva sunčana i topla subota kad mogu sjesti u kuhinju, piti kavu uz neki časopis i nadati se da će sunce biti tako jako da grije kroz prozore. Još ako sam ranije skinula zavjese i oprala prozo re, mojoj sreći nema kraja. No kad sunaš ce obasja zamućen prozor, ni kava više nije tako ukusna... U kategoriju sredstava za čišćenje pro zora uključeni su proizvodi namijenjeni pranju prozora, ogledala i stakla, iako je njihova primarna namjena pranje pro zora. Mogu biti u obliku tekućine, spre ja, kreme ili maramica. U kategoriju nisu uključena sredstva za čišćenje vjetro branskih stakala niti ostala sredstva za čišćenje kućanstva. U zadnjih je godinu dana (siječanj - pro 32 progressive | 03: 2012 sinac 2011.) na hrvatskom maloprodaj nom tržištu (bez Cash&Carry i diskontnih trgovina) kategorija sredstava za čišćenje prozora ostvarila prodaju od 1,9 milijuna komada (-2,4% manje u odnosu na isto razdoblje prošle godine). Vrijednosna prodaja iznosila je 23,1 milijun kuna, što je za -1,6% manje u odnosu na isto razdo blje prošle godine. Na hrvatskom tržištu sredstava za čišće nje prozora vodeći proizvođači (s pripa dajućim robnim markama) prema ko madnom udjelu u kategoriji su: Saponia (Arf), Colgate (Ajax), Henkel (Clin) i Labud (Super Jon) te, dakako, sveprisutne trgo vačke robne marke (s 15% komadnog udjela u kategoriji). Na tržištu je najveći postotak proizvoda u obliku tekućine (98% komadnog udjela u kategoriji) dok preostali dio čine mara mice za čišćenje prozora i vrlo mali dio pjene za čišćenje prozora. Najvažniji kanal prodaje za sredstva za čišćenje prozora su supermarketi (3012500m2) koji ostvaruju 28% ukupne komadne prodaje kategorije. Slijede ih hipermarketi (>2500m2), drogerije te velike trgovine mješovitom robom (101300m2), svaka sa 17% komadne prodaje kategorije. Srednje trgovine mješovitom robom (41-100m2) ostvaruju 16%, a male te male trgovine mješovitom robom (<41m2) preostalih 6% ukupne komadne prodaje kategorije. n | 03:2012 Počinje sezona čišćenja Na hrvatskom tržištu sredstava za čišćenje prozora vodeći proizvođači prema komadnom udjelu u kategoriji su: Saponia (Arf), Colgate (Ajax), Henkel (Clin) i Labud (Super Jon). Pripremila: Marija Sedlar SAPONIA Saponia pod krovnom markom Arf ima četiri specijalizirana pro izvoda za čišćenje staklenih površina: Arf Crystal Shine, Arf Antis tatic, Arf Shine&Fresh i Arf Staklo Active Nature. S Obzirom na ši roku primjenu ovih proizvoda, potrošači traže veća pakiranja te je Arf staklo pakirano u najpopularnije pakiranje – boca od 750 ml s pumpicom za naprskavanje. „U Saponiji konstantno pratimo najnovije svjetske trendove jer biti u vrhu rezultat je pomnog praćenja i osluškivanja želja i potreba potrošača. Na tržište smo plasirali brojne inovacije koje su potrošači rado prihvatili. Arf Shine&Fresh posebno smo parfimirali kako bi posao čišćenja učinili ugodnijim. U Arf staklo Antistatic ugrađene su antistatičke komponente. Budući da smo ekološki osviještena tvrtka prošle godine izašli smo na tržište s novom linijom proizvo da za čišćenje Active Nature. S mirisom bez alergena, ambalažom koja se može 100% reciklirati i sirovinama prirodnog podrijetla, potrošači će biti sigurni da doprinose čistijem prostoru u kojem rado borave, ali očuvanju našeg planeta“, otkriva Tihana Kostenko iz Saponije Osijek te dodaje da će Saponia i u budućnosti, kako bi zadržala pažnju potrošača, konstantno unaprjeđivati asortiman. Iako su sredstva za čišćenje kućanstva kategorija koja dolaskom toplijih dana, zbog velikih proljetnih spremanja, bilježi rast proda progressive | 03:2012 33 U FOKUSU Sredstva za čišćenje prozora je, Kostenko napominje da potrošači Arf proizvodima poklanjaju povjerenje tijekom cijele godine te da Saponia ne osjeća bitniji utjecaj sezonskih oscilacija. „Unatoč jačanju privatnih robnih marki, Arf proizvodi za čišćenje bilježe rast realizacije i tržišnog udjela. Kvalitetu Arf proizvoda za čišćenje kućanstva potvrdili su i brojni potrošači kada su ga izabrali za brend kojem najviše vjeruju u kate goriji sredstava za čišćenje”, otkriva Kostenko. COLGATE - PALMOLIVE staklenih površina u Europi. „Jedinstvenim mehanizmom raspršivača i funkcijom stvaranja pje ne Clin je donio inovaciju na hrvatsko tržište. Jedinstvena Clin for mula nema nagrizajućih sastojaka štetnih za kožu dok ergonomski dizajn boce omogućuje lako rukovanje, a formula koja sadrži alko hol pruža sjaj uz čistoću i higijenu bez napora te sprječava ponov no nakupljanje prljavštine na staklu.“ Na hrvatskom tržištu Clin je prisutan u tri varijante: Clin Citrus, Clin Apple i Clin Universal. Najveći udio u prodaji ima Clin Citrus. Clin je dostupan u redovnom pakiranju od 500 ml i promotivnom paki ranju od 750 ml. „S obzirom da smo u tijeku sezone proljetnog čišćenja, pripremili smo za potrošače promotivno pakiranje od 750 ml gdje im daru jemo 250 ml gratis i posebnu cijenu. Clin ima snažnu marketinšku podršku putem TV oglasa za vrijeme trajanja kampanje proljetnog i jesenskog čišćenja kada je sezona ove kategorije“, poručuje Kuten. LABUD Kompanija Colgate-Palmolive u svom asortimanu ima brend Ajax koji je zahvaljujući dugogodišnjoj tradiciji, kako napominje Goran Meić iz Colgate-Palmolivea, lako prepoznat i vrlo popularan od strane kupaca. Među Ajax proizvodima za čišćenje svih prostorija i svih površina u kući nalazi se i Ajax Staklo s četiri različite varijan te za čišćenje prozora i staklenih površina bez ostavljanja tragova: Ajax Crystal, Ajax Triple Action, Ajax Antistatic (Windows & Shiny Surfaces) i Ajax Lemon. Sve su varijante dostupne u spreju od 750 ml, a Ajax Crystal i u refil formatu (750 ml). “Sezona čišćenja počinje u ožujku i traje do rujna. Ovo je razdoblje najvažnije upravo za proizvode za čišćenje stakla i univerzalne pro izvode za čišćenje. S obzirom da Colgate-Palmolive prati trendove i želi zadovoljiti svoje potrošače, svake godine na tržište plasiramo određeni broj novih proizvoda. Kao i prethodnih godina, novitete planiramo i za ovu godinu. Kroz cijelu godinu organiziramo različi te promo akcije koje pokrivaju sve Ajax linije”, najavljuje Meić te do daje da kupcima u trgovini treba nešto ili netko tko će ih podsjetiti što zapravo žele. Stoga trgovci trebaju najprodavanije proizvode postaviti u visini očiju, jednostavno i jasno kupcu dati osnovne in formacije o proizvodu – u trgovini ili prije ulaska u nju. HENKEL Clin je proizvod s kojim je Henkel na hrvatskom tržištu zastupljen u kategoriji sredstava za čišćenje staklenih površina, a Marijeta Ku ten iz Henkela napominje da je Clin sredstvo broj jedan za čišćenje 34 progressive | 03: 2012 Labud je krajem 2010. na tržište lansirao novu liniju sredstava za čišćenje pod krovnim brendom Super Jon koja, između ostalog, sadrži i dva nova proizvoda za čišćenje staklenih površina - Super Jon Staklo Antistatic i Super Jon Staklo Alkohol+Ocat. „Oba su proizvoda pakirana u nove atraktivne PET boce od 650 ml s raspršivačem, a njihova inovativna formula na bazi prirodnog alkohola sadrži i osvježavajuće mirise bez alergena te više od 90 posto biorazgradljivih sastojaka čime je Labud odlučio aktivno pratiti najnovije trendove u smislu ekološki i zdravstveno prihvatlji vih proizvoda. Lansiranje novih proizvoda za čišćenje stakla bilo je podržano i nacionalnom marketinškom kampanjom u svim medijskim kanalima te intenzivnim aktivnostima i promocijama na mjestu prodaje. Izvrsni prodajni rezultati i znatan rast tržišnog udjela pokazuju da je novi brend u potpunosti zaživio na tržištu i da su ga potrošači prihvatili i prepoznali kao kvalitetan hrvatski proizvod“, otkriva Milica Damjanović iz Labuda te dodaje: „Prema podacima agencije Nielsen iz 2011. godine, tržišni udio ova dva proizvoda narastao je za 7,5% p.p. u godinu dana. U zadnjem pro matranom razdoblju (Nielsen, studeni-prosinac 2011.) Super Jon zabilježio je 13,7% količinskog udjela te 13,3% vrijednosnog udjela“, poručuje Damjanović. „Kategorija sredstava za čišćenje stakla u zadnjih godinu dana bilježi količinski rast dok je vrijednosno nešto niža od 2010. godi ne. Razlika između količinskog i vrijednosnog rasta može se objas niti činjenicom da raste udio velikih pakiranja od 501 do 750 ml. Najveći rast u prošloj godini zabilježio je upravo Super Jon sa svoja dva proizvoda Super Jon Alkohol+Ocat i Antistatic 650 ml (150 ml gratis)“, poručuje Damjanović. n | 03:2012 progressive | 03:2012 35 POD POVEĆALOM Deterdženti za bijelo rublje Maksimalni učinak pranja Deterdženti za pranje rublja po volumenu prodaje predstavljaju jednu od najznačajnijih neprehrambenih kategorija. Zbog posljedica krize, unazad nekoliko godina prisutan je značajan količinski, ali i financijski pad kategorije. Pripremila: Brankica Olić, Brand Manager, Saponia d.d. Osijek U situaciji kada kategorija deterdže nata za pranje rublja bilježi pad, borba za svakog kupca predstav lja pravi izazov pa proizvođači nastoje privući kupce uvođenjem novih proi zvoda, novih mirisnih varijanti postojećih proizvoda, inoviranih pakiranja i novim formama deterdženata te nude stalne akcijske prodaje. Uobičajeni način pranja rublja kod drev nih Egipćana, a kasnije i Rimljana, sasto jao se u tome da su odjeću potapali u vodu i gazili po njoj. Pranje je bilo primi tivno i sastojalo se od mehaničkog djelo vanja. Već su Egipćani koristili sodu kao dodatak pranju. Sapun je bio poznat još starim Sumeranima, ali se tek kasnije po čeo koristiti za pranje odjeće. Deterdženti su vezani uz noviju povijest, a prvi deterdžent nastao je 1917. godine, kada su kemičari zbog nedostatka pri rodnih masnoća izumili prvi sintetički de terdžent kao zamjenu za sapun za pranje rublja. Razvoj tehnologije nakon 2. svjet skog rata doveo je do pojave prvih peri lica za pranje rublja koje su predstavljale prekretnicu jer su u značajnoj mjeri olak šale mukotrpan posao pranja rublja. Kako su se razvijale perilice za pranje rublja i pojavljivale nove vrste tekstila, tako su se i formulacije deterdženata prilagođavale postizanju maksimalnog učinka pranja. EKOLOGIJA Rastuća svijest o potrebi zaštite voda i okoliša navela je proizvođače 80-ih go dina prošlog stoljeća na zamjenu fosfata, ekološki podobnijom sirovinom - zeo litom. Zbog trenda zaštite okoliša, odr 36 progressive | 03: 2012 živ razvoj u smislu proizvodnje ekološki prihvatljivijih sirovina i proizvoda postaje imperativ. Održiv razvoj je ideja vodilja svih segmenata deterdžentske industrije. Prisutan je trend smanjenja potrošnje ke mikalija, ambalaže i energije za proizvod nju i transport deterdženata. Također je prisutna štednja energije i u samom pro cesu pranja. Perilice troše znatno manje vode i struje u odnosu na ranije, tj. uvode se takozvani ekonomični programi. Bu dućnost je pranje na hladno. Proizvođači deterdženata neprestano prilagođavaju svoje formulacije ugradnjom novih eko loških sirovina koje su topljivije i efikasni je već pri niskim temperaturama i kon tinuirano smanjuju preporučene doze deterdženata. PRAŠKASTI DETERDŽENTI Zbog navika potrošnje na hrvatskom tržištu još uvijek dominiraju univerzalni praškasti deterdženti. Kako se u vreme nu krize potrošači nastoje sve racio nalnije ponašati pri potrošnji, praškasti deterdžent im pruža mogućnost pri lagodbe doziranja deterdženta ovisno o stupnju zaprljanja rublja. Kvalitetan univerzalni praškasti deterdžent za pra nje rublja danas sadrži više od dvadeset komponenti koje imaju točno određenu funkciju u procesu pranja rublja. Pri krei ranju istog vodi se računa da se postigne maksimalni učinak pranja uz optimalnu cijenu. Proizvodom se moraju postići maksimalni učinci pranja (izvanredna či stoća i bjelina), koji moraju biti dovoljno blagi kako bi njegovali rublje. Također, trebaju biti dobro topivi i lagano se is pirati s rublja, jednostavni u uporabi te sigurni za ljude i okoliš. MARKETING Zbog bogatstva ponude, praškasti de terdženti su jedna od najčešće oglaša vanih kategorija. Kroz oglašavanje pro izvođači nastoje informirati potrošače o benefitima proizvoda, nastojeći osi gurati pozicioniranje brenda u svijesti potrošača. Kod praškastih deterdženata Proizvođači deterdženata neprestano prilagođavaju svoje formulacije ugradnjom novih ekoloških sirovina koje su topljivije i efikasnije već pri niskim temperaturama i kontinuirano smanjuju preporučene doze deterdženata. u kampanjama je najistaknutija poruka čistoće i bjeline te djelotvorno odstra njivanje mrlja. Zamjetan je visok stupanj lojalnosti domaćica prema brendovima koje koriste. Naši potrošači vjeruju bren dovima, kako u premium, tako i u eco nomy segmentu. Zbog krize, economy segment ima izrazit rast pa se u njemu pojavljuju i novi proizvodi, a potrošači ih biraju jer svoj izbor temelje na povjere nju u brendove i pouzdane proizvođače koji nude postojanu kvalitetu po povolj noj cijeni. n | 03:2012 progressive | 03:2012 37 SHOP CONCEPT Pametna kupovina Nestaje li razlika između online i offline trgovina? Piše: Damjan Geber, shop concept studio Brigada T Trgovine se otvaraju na do sada potpuno nezamislivim lokacijama, poput one na galeriji Grand Central Stationa u New Yorku (najveći Apple store), kojoj je jedino ograničenje radno vrijeme same željezničke stanice - koje je ujedno i radno vrijeme trgovine. renutak u kojem su telefoni postali mobilni značio je revo lucionarnu prekretnicu u načinu na koji smo do tada pro mišljali dostupnost i privatnost. Međutim, puno više od toga nam, zapravo, nisu pružali. Revolucija poimanja mobilnih telefona, koja je ubrzo uslijedila, razvojem mogućnosti njihovog brzog i pouzdanog poveziva nja na internet, pretvorila ih je iz funkcionalnog u neophodan dodatak naše svakodnevice. Samo ime nove generacije mo bitela - ‘smart phones’, implicira da je posjedovanje takvog ure đaja jedini ‘pametan’ odabir. Mo gućnosti ‘pametnih’ telefona su neizmjerne i pokrivaju gotovo sve potrebe suvremenog digitalnog života i poslovanja, od real time mailova za čije ne odgovaranje više nema izlike, do ulične navigacije s ažuriranim pokazateljem zastoja u prometu koja svako kašnjenje na dogovor čini teško opravdivim. TRGOVINE BEZ ZIDOVA Možda najbolji način korištenja ‘smart phone’ tehnologije u svakodnevnom poslovanju koristi neizbježni Apple eli minirajući potrebu za standardnim prodajnim pultom u svojim trgovinama. Svi izloženi proizvodi se nesmetano testi raju, koriste te kupuju i plaćaju kod ‘letećih’ prodavača putem njihovih iphone aplikacija, a ra čun za kupljeno nam stiže isti čas na e-mail adresu. Takav ino vativan pristup omogućio im je brisanje barijere između klasič ne trgovine sa zidovima i izlo gom te privremenih pop-up tr govina. Trgovine se otvaraju na do sada potpuno nezamislivim lokacijama, poput one na galeriji Grand Central Stationa u New Yorku (najveći Apple store), kojoj je jedino ograničenje radno vrijeme same že ljezničke stanice - koje je ujedno i radno vrijeme trgovine. U online svijetu već smo navikli na neizmjerne mogućno sti biranja, kombiniranja i uspoređivanja proizvoda pa sve do direktnog utjecaja na cijene kroz kolektivnu kupovinu. Opći pokazatelji trendova za ovu godinu govore da će stan dardni jednosmjerni oblici komunikacije brendova prema kupcima biti zamijenjeni više interaktivnim, iskrenijim i pouzdanijim načinima komunikacije jedan na jedan. Usta ljeni primjeri takve komunikacije su već postali uobičajeni u turizmu i ugostiteljstvu putem online agencija i tražilica hotela u kojima, umjesto korporativnih fotografija i slogana, glavnu riječ pri konačnom odabiru vode komentari i pre poruke drugih, stvarnih posjetitelja. Google maps i slične aplikacije omogućuju da se u stvarnom vremenu vrlo lako i pouzdano provjeri ponuda i reakcije korisnika na pojedi ni objekt te se na osnovu toga donese odluka o mjestu za romantičnu večeru, piće s prijateljima ili otkrivanje novoo tvorene trgovine. Opći pokazatelji trendova za ovu godinu govore da će standardni jednosmjerni oblici komunikacije brendova prema kupcima biti zamijenjeni više interaktivnim, iskrenijim i pouzdanijim načinima komunikacije jedan na jedan. 38 progressive | 03: 2012 | 03:2012 VIRTUALNA NAVIKA KUPOVANJA Već je postalo standardno da svaki ozbiljniji brend posjeduje vlastitu internet trgovinu, ali ne kao ekstenziju ili nadgradnju postojećih, već kao pomalo autonoman kanal prodaje. Čak je i u našim, internetski relativno konzervativnim krajevima, trend kolektivne kupovine po vrlo povoljnim cijenama doživio nevi đen bum i postao gotovo uobičajen način kupovine, a Amazon i eBay već su godinama mjesta za nabavku svega što je fizički nedostupno ili preskupo u hrvatskim trgovinama. Rašireni je kvalitetno pretapanje novih virtualnih navika kupovine u stvarni život još nije u potpunosti zaživjelo, ali nekoliko pionir skih pothvata koji se pojavljuju u zadnje vrijeme pokazuju da se stvari polako, ali ozbiljno mijenjaju. Poznati lanac supermarketa Tesco prošle je godine u Južnoj Koreji pokrenuo projekt otvaranja prve virtualne trgovine na stanicama podzemne željeznice. Backlight billboardi iskorište ni su za izlaganje proizvoda koji se uobičajeno nalaze na poli cama njihovih trgovina, a svaki prolaznik putem svojeg telefo na može skenirati QR kodove kraj proizvoda koje želi te ih time naručiti, platiti i dočekati da mu se dostave na kućnu adresu. Sam čin kupovine vrlo kvalitetno povezuje kupca s brendom te mu vrlo vjerno prenosi osjećaj kupovine u Tescovim trgo vinama zadržavajući njegovu fizičku lojalnost prema prostoru, što je gotovo nemoguće putem standardne internet trgovine. Među većim trgovcima u Hrvatskoj koji su već etablirani u onli ne trgovini svakako prednjače lanci supermarketa koji imaju vrlo jednostavno i efikasno organiziran sistem internet kupo vine. Prednosti te trgovine su poznate - manji trošak posjedo vanja prostora, bolje poznavanje želja i navika kupaca, moguć nost direktne komunikacije i slično. S druge strane, kod kupaca se polako gubi osjećaj privlačnosti prostora fizičkih trgovina koje su vrlo bitne za izgradnju lojalnosti i brend imidža. Pozi tivna novost je pokretanje mobilnih aplikacija kojima se može obaviti kupnja, pronaći najbliža trgovina, trenutne akcije ili ske nirati barcode pojedinog proizvoda. Google maps i slične aplikacije omogućuju da se u stvarnom vremenu vrlo lako i pouzdano provjeri ponuda i reakcije korisnika na pojedini objekt te se na osnovu toga donese odluka o mjestu za romantičnu večeru, piće s prijateljima ili otkrivanje novootvorene trgovine. POP-UP TRGOVINE Osim ekstenzije klasičnog formata trgovina s virtualnim, najnoviji trend postaje suprotan slijed - ‘spuštanje’ do sad isključivo online tvrtki u stvaran prostor. Google je ‘probio led’ s otvaranjem svojih pop-up trgovina u Londonu te na nekoliko američkih aerodroma u suradnji s Virgin America nazvanih ‘Chrome zones’. Google se na taj način odlučio približiti svojim korisnicima i predstaviti im svoj najnoviji proizvod Chromebook, u isto vrijeme pojačavajući fizičku prisutnost brenda i njihove internetske tražilice Chrome. Osnovni zadatak trgovina je pojasniti kupcima razliku između klasičnog laptopa i Chromebooka, omogućavajući im da nesme tano testiraju uređaje i informiraju se o njihovim posebnostima. Usred najžešćeg prodajnog perioda - najjače trgovačke zone u Londonu - božićnog tjedna u Sohou, eBay je otvorio svoj popup store. U njemu su izložili 350 najprodavanijih artikala koji se mogu odmah kupiti skeniranjem sveprisutnih QR kodova i dobiti na kućnu adresu do Božića. Reakcije kupaca su podijeljene - od onih koji ne vide razlog za praktički istim formatom online ku povine u svarnom prostoru do onih kojima je bitno da proizvod koji kupuju mogu i fizički pogledati, isprobati i sigurnije donijeti odluku o kupnji. Sličan potez je najavljen i od strane Amazona, a samo je pitanje vremena kada će i ostali veliki igrači odlučiti prijeći već ionako ne pretjerano jasnu liniju između virtualnog i stvarnog. n progressive | 03:2012 39 SAVJETNIK Psihologija potrošača Znate li što kupci misle? Piše: Andrijana Mušura, Zagrebačka škola ekonomije i menadžmenta U uvodnom dijelu predavanja o istra živanju tržišta i njegovoj važnosti, navodim jedan citat s poslovnih portala za kojega, u šali, zamolim studente da ga pozorno pročitaju i nauče napamet. On glasi: “Razlika između uspješnih i neu spješnih poduzetnika je u tome što neu spješni poduzetnici misle da sve znaju, dok uspješni poduzetnici provode istraživanja tržišta.“ Nakon toga, nastavljamo razgovor o tome koji su glavni razlozi propadanja velikog broja novih proizvoda na tržištu, pogotovo u kategoriji robe široke potroš nje. “Crne“ procjene na osnovu istraživanja koja se bave udjelom proizvoda koji pro padaju na tržištu ukazuju na 50-postotnu propast proizvoda u prvoj godini na trži štu te preko 80-postotnu propast kroz 5 i više godina na tržištu. Glavni razlog tome je neadekvatna analiza tržišta. Ukoliko uz to pribrojim pretjerano samopouzdanje poduzetnika i glavnih donositelja odluka o proizvodu, onda se tu borimo sa 80 posto poduzetnika koji smatraju da će njihove ideje uspjeti dok to isto procjenjuju za 60 posto sličnih poduzetništva. Nije li to malo loša matematika? ANALIZA TRŽIŠTA Psiholozi će reći kako se ovdje radi o kla sičnoj pojavi nerealnog optimizma koji po drazumijeva precjenjivanje pozitivnih do gađaja za sebe i podcjenjivanje pozitivnih događaja za druge. I to je sasvim normalna ljudska karakteristika. Pogotovo je prisutna kod menadžerskih zanimanja gdje se po drazumijeva da menadžer mora imati izra 40 progressive | 03: 2012 Istraživanje kupaca ne mora biti ni skupo niti komplicirano. Osim anketiranja, na raspolaganju su vam različite metode opažanja. Možete opažati koje demografske skupine kupuju u vašoj trgovini. Jesu li to muškarci, žene, mladi, parovi ili skupine prijatelja? U koje doba dana kupuju koje skupine potrošača? Kako se kreću trgovinom i gdje im lete pogledi? Kako biraju proizvode? ženu sklonost riziku s obzirom na važnost i dalekosežnost odluka koje donosi. Ipak, u današnje vrijeme, kada je konkurencija žestoka, pritisak za ostvarenjem profita in tenzivan i kada se marketinške odluke mo raju pomno planirati, ponuđači si ne mogu dopustiti rizik neistraživanja tržišta i svojih potrošača. Pogotovo stoga što su im ti isti potrošači upravo “pred nosom“. Umjesto pretpostavljanja što potrošači misle i kako se ponašaju, zašto te iste potrošače ne pi tati što misle i kako kupuju? Jeste li znali da 20% najodanijih kupaca čini 80% profita? Razmislite ponovno! Istraživanje kupaca ne mora biti ni skupo ni komplicirano. S obzirom da živimo u eri marketinga kada je potrošač kralj, moram priznati kako se ti kraljevi i kraljice osjećaju vrlo zapostavlje no. Amerikanci su davnih dana na potro šače u trgovinama počeli gledati kao na laboratorijske miševe. Možda zvuči “nehu mano“, no u konačnici se radi o tome da će primamljiva ponuda potrošaču, bazirana na osnovu istraživanja obrazaca potrošnje tog istog potrošača, dovesti do kupovine i dobrog osjećaja. Dobar osjećaj do ponov ljene kupovine, a ponavljanje kupovine do odanosti. Jeste li znali da 20 posto najo danijih kupaca čini 80 posto profita? Raz mislite ponovno! Istraživanje kupaca ne mora biti ni skupo ni komplicirano. Osim anketiranja, na raspolaganju su vam različi te metode opažanja. Možete opažati koje demografske skupine kupuju u vašoj trgo vini. Jesu li to muškarci, žene, mladi, parovi ili skupine prijatelja? U koje doba dana ku puju koje skupine potrošača? Kako se kre ću trgovinom i gdje im lete pogledi? Kako biraju proizvode? Umjesto skupocjenih i sofisticiranih kamera, angažirajte svoje dje latnike da se igraju prikrivenog opažanja. Na osnovu tih podataka, pokušajte s po stavljanjem letaka o povoljnim ponudama i akcijama na mjesta gdje se potrošači duže zadržavaju. Pitajte ih jesu li uopće primije tili pojedine pozive na akcijske proizvode. EKSPERIMENTIRAJTE Istraživanja pokazuju kako će potrošači, ukoliko im ponudite jedan proizvod na akciji, češće potrošiti više novca ne osta le proizvode s punom cijenom. Također, potrošači brojne odluke donose upravo unutar trgovine. Ukoliko ste skeptični pre ma navedenim metodama istraživanja, napravite eksperiment. U jednoj trgovini organizirajte neku akciju ili postavite natpis o povoljnoj ponudi i promatrajte što će se događati. Usporedite to s promjenom pro meta u trgovini u kojoj niste uveli nikakve promjene. Ako nemate tu mogućnost, us poredite promjene u volumenu prodaje u tjednu kada ste uveli promjene i tjednu prije ili poslije. Doista nije komplicirano, nije skupo, a sve što vam treba je dobra ideja. Ne možete mnogo izgubiti, ali zato možete mnogo dobiti. Garantirano! n | 03:2012 progressive | 03:2012 41 MALE TRGOVINE MT KUTAK Kupac kupuje ono što vidi TESTIRAJTE VAŠU TRGOVINU I PROVJERITE JESU LI VAM NEOPHODNI SAVJETI ZA IZLAGANJE ROBE: Piše: Biljana Mašić, rukovoditeljica odnosa s trgovinama, Metro C&C Srbija U vrijeme kada svi vrlo lako zaboravljamo da ključ uspjeha leži u dobrim osnovama i organizaciji - provjerite jednu od osnovnih stvari koja predstavlja preduvjet dobrog poslovanja vaše trgovine: izlaganje robe. O va tema se vrlo često spominje u raznim mediji ma, ali koliko imate vremena posvetiti se analizi izlaganja robe u svakodnevnoj utrci za profitom? Živimo u vremenu kad postoji velika mogućnost izbora i kad je svatko od nas izložen velikom broju novih artikala koji se sada već pojavljuju svakodnevno. Postavlja se pi tanje - kako izabrati prave artikle za trgovinu i izložiti ih da ih kupac primijeti. Prema nekim istraživanjima, kupcu su u prosjeku potrebne tri sekunde da uoči prozvod na vašoj polici. Ukoliko imate 3000 artikala u asortimanu, vrlo lako dolazimo do zaključka koliko su tehnike izlaga nja robe značajne za vaše poslovanje. Koliko vremena su vaši poznanici spremni provesti u lokalnoj trgovini kako bi kupili osnovne potrepštine? Sve ovo nas upućuje na zaključak da će jedino dobro izložen proizvod naći put do kupca. TESTIRAJTE VAŠU TRGOVINU Analizom i promatranjem ponašanja kupaca pri kupnji napravljene su tehnike izlaganja robe koje mogu pomo ći da kupac brzo i lako uoči artikle koji su mu potrebni i koji najviše pridonose vašem profitu. Proizvođači robnih marki su ovladali ovim tehnikama i često nude savjete ili usluge izlaganja robe, ali tu se postavlja pitanje: Koliko takvo izlaganje robe pridonosi povećanju vašeg profita? Također, postavite sebi pitanje: Zašto određeni proizvo đači žele da im se roba izlaže na određenim lokacijama u vašoj trgovini? Jeste li razmišljali o tome koliko lokacija utječe na prodaju nekog proizvoda? Danas upravo način izlaganja proizvoda koje imate u tr govinama čini razliku u odnosu na konkurenciju, a sve po vrlo jednostavnoj formuli: “Kupac kupuje samo ono što može vidjeti”. n 42 progressive | 03: 2012 1. Veličina vaše trgovine je? A. do 40m² B. od 40 do 80m² C. preko 80m² 2. Broj artikala u vašoj trgovini? A. do 1000 B. od 1000 do 3000 C. više od 3000 3. Koliko imate frižidera koje ste dobili od dobavljača na korištenje za asortiman pića? A. 3 i više B. 2 C. 1 4. Koliko imate vlastitih frižidera za asortiman pića? A. Nijedan B. 1 C. 2 i više 5. Koliko imate različitih brendova soka od jabuke? A. 5 i više B. 4 C. od 2 do 3 6. Koliko imate vrsta destilirane vode? A. 4 i više B. 3 C. od 1 do 2 7. Što je izloženo pored soka od jabuke u tetrapaku, u pakiranju od 1l? A. Sok za djecu sa slamčicom od jabuke, pakiranje 0,25 l B. Druga vrsta soka istog proizvo đača, 1 l (svi sokovi su izloženi po proizvođačima) C. Također sok od jabuke, ali drugog proizvođača, 1 l (kako bi kupac mogao na jednome mje stu pronaći sve sokove od jabuke koje imate u asortimanu). 8. Kad izlažete sokove od jabuke pakiranja od 1l, koji sok ćete izložiti prvi s lijeva? A. Ne vodim računa o tome B. Onaj koji ima najsvjetlije pakiranje C. Najjeftiniji 9. Kad izlažete artikle na polici koliko često vodite računa da je etiketa proizvoda okrenuta prema kupcu: A. Nikad B. Ponekad C. Uvijek 10. Gdje se u trgovini nalazi kruh? A. Odmah na ulazu u trgovinu B. Na sredini trgovine, da ga kupac može odmah vidjeti kad uđe u trgovinu C. Na najudaljenijem mjestu od ulaza 11. Koji dio vaše trgovine je najatraktivniji? A. Blagajna B. Osnovne namirnice C. Voće i povrće 12. Primjenjujete li u vašoj trgovini unakrsno izlaganje robe? A. Ne B. Ponekad, sezonski C. Uvijek kad je moguće PREBROJITE ODGOVORE POD A, B, C. MALE TRGOVINE MT KUTAK SLIKA 1 SLIKA 2 SLIKA 3 vrijeme kada dostupnost proizvoda različitih kategorija, po kvalitativnoj pa samim time i cjenovnoj različito sti, nadilazi realne potrebe kupaca, ključno je “pronaći“ odgovarajući asortiman koji će zadovoljiti te potrebe kroz najmanji mogući utrošak vremena. Izlaganje robe je način postavljanja artika la na policu kako bi se privukla pozornost potrošača na pravi način i unaprijedila vaša profitabilnost. Dobro izložena roba omogućava da vaš po trošač uoči sve proizvode koje imate u pro davaonici. Isprobajte ovih nekoliko korisnih savjeta u vašoj trgovini. • Najvažnije artikle izlažite u visini očiju. Ku pac prvo gleda u visini očiju, onda prema gore, zatim lijevo pa desno i na kraju prema dolje. Zona koju kupci obično ne gledaju je prvih 120 cm s lijeve strane i tu se obično pozicioniraju izuzetno poznati brendovi. • Primijenite “unakrsno izlaganje“ gdje god je to moguće i time unaprijedite svoju profitabilnost. “Unakrsno izlaganje“ je po stavljanje artikala jedan uz drugi ukoliko se oni u domaćinstvu koriste zajedno. Takvim izlaganjem podsjećate kupca da kupi i dru gi proizvod koji nije namjeravao. Primjeri unakrsnog izlaganja robe su: pivo i čips, čaj i med... • Kako bi kupac imao dobar pregled poli ce, robu izlažite vertikalno prema kategoriji proizvoda, a horizontalno prema veličini kao što je prikazano na slikama 1 i 2. • Ukoliko je riječ o manjem asortimanu, ko risti se “prozor tehnika“, koju možete vidjeti na slici 3. • Na slici 4 pronađite korisne savjete za izlaganje robe po brendovima. Lokalni ili regionalni artikli koji su vrlo poznati na lokalnom tržištu izlažu se pored vodećih brendova istog artikla. Trgovačke robne marke možete izložiti na razini ruke uz vo deće brendove dok na osnovnoj razini izla žete artikle s najnižim cijenama. n U REZULTATI TESTA S PRETHODNE STRANICE: NAJVIŠE ODGOVORA POD A Vi ste u crvenoj zoni u vezi s izlaganjem robe i savjeti su vam NEOPHODNI, i to pod hitno, zbog organizacije vašeg prodajnog prostora, kako biste robu izložili na pravilan način i razumjeli na koji na čin kupac donosi odluku o kupnji. Također, važno je da shvatite na koji način možete postići da bren dovi rade na povećanju vašeg profita. NAJVIŠE ODGOVORA POD B Vrlo malo vam nedostaje do usa vršavanja izlaganja robe u trgovini. Savjeti su vam POTREBNI zbog pra vilnog pozicioniranja kategorija te kako biste shvatili prednosti unakr snog izlaganja robe, organiziranja akcija za kupce i slično. NAJVIŠE ODGOVORA POD C Izlaganje robe u vašoj prodavao nici je na zavidnoj razini. Ipak, PO TRAŽITE SAVJET zbog edukacije zaposlenika, trendova koji se mije njaju i slično. Također, razmislite o konkurenciji i o tome kako možete asortimanski biti korak ispred njih. progressive | 03:2012 43 PITANJA I PRIJEDLOGE MOŽETE SLATI ELEKTRONSKOM POŠTOM NA crier@crier.hr Savjeti za izlaganje robe EKSKLUZIVNO IGD Svijetla budućnost formata 'convenience' Piše: David Shukri, Senior Business Analyst, IGD Usprkos svim izazovima i poteškoćama u prošloj godini, prodajni sektor ‘convenience’ ostao je s razlogom na vodećem mjestu, a njegovi operateri puni vjere i pouzdanja gledaju u budućnost, s pravom očekujući daljnji razvoj svojih poslovanja. N a svom godišnjem skupu „Conve nience Retailing“, kompanija IGD pozdravila je više od 260 predstav nika sektora malih trgovina, a ovom prili kom osvrnut ćemo se na razvoj događaja u 2011. godini i pokušati predvidjeti što će nam donijeti 2012. S obzirom da se učinci štednje sve više i jače očituju, a vođe zemalja Eurozone nisu uspjele pronaći učinkovit način rješavanja problema dužničke krize nastale zbog prezaduženosti i prevelike javne potrošnje nekih zemalja-članica, pitanje povjerenja potrošača u Velikoj Britaniji i dalje izaziva dodatnu bojazan koja se očituje u svim granama gospodarstva, a demonstrira se tako što potrošači sve češće odgađaju kupnju, odabiru zamjenske (jeftinije) proi zvode ili su svoju potrošnju, osim najnuž nijih namirnica, sveli na nulu. Iako ovi tren dovi dugoročno promatrano itekako bude zabrinutost, jedna stvar ipak je sigurna: svi trendovi „vuku“ u korist ‘convenience’ ma loprodaje, tako da ovaj sektor ima najviše mogućnosti za ostvarenje rasta. NAPRIJED I GORE Kako bi što učinkovitije raspolagali svojim ograničenim budžetom, sve veći broj po trošača okreće se ‘convenience’ sektoru, obavljajući nabavu na način koji se može opisati riječima „malo, ali učestalo“, od nosno, češće odlaze do obližnje trgovine kupiti manji broj artikala. Prema mišljenju potrošača, ovaj način nabave odgovara im jer pomaže smanjiti količinu hrane koju su do sada bacali, a svakako je i da manje kori ste svoja vozila u vrijeme kada cijene goriva 44 progressive | 03: 2012 ponovno rastu. Sva ova kretanja u prošloj godini rezultirala su daljnjim rastom važno sti ‘convenience’ sektora u odnosu na osta tak britanskog maloprodajnog tržišta, tako da je udjel ‘convenience’ sektora u odnosu na 2010. godinu porastao 4,6% i dostigao vrijednost 33,6 milijarda GB funti. Više od Tržišni proboj svježih prehrambenih proizvoda nastavlja rasti tako da je današnji 'convenience' sektor postao vrlo izgledna opcija kada je riječ o proizvodima iz kategorija poput svježeg voća i povrća. petine (21,4%) današnje ukupne prodaje namirnica odvija se preko ‘convenience’ tr govina, a do 2016. predviđa se da će njihov udjel porasti do 23%. Poruka o vrijednosti proizvoda u današnjim ‘convenience’ trgovinama puno je konzi stentnija i koherentnija nego što je bila prije - danas su prisutni promidžbeni letci, ‘akcij ska’ prodaja i mogućnost usporedbe cijena onih artikala koji su zajednički svim vode ćim operaterima u ovom sektoru. Uz sve navedeno, tržišni proboj svježih prehram benih proizvoda nastavlja rasti tako da je današnji ‘convenience’ sektor postao vrlo izgledna opcija kada je riječ o proizvodima iz kategorija poput svježeg voća i povrća. ŠTO DONOSI BUDUĆNOST Svi uključeni u aktivnosti sektora moraju uspostaviti što bliži kontakt s kupcima i nji hovim potrebama i osigurati da se one u trgovinama ispunjavaju bez iznimki. Dobra vijest je da sjeme tržišta sutrašnjice već da nas ‘niče’, tako da su zaista stvarne prilike za njegovu integraciju s vašom ‘convenien ce’ strategijom. Jedno je sigurno - pitanje zdrave prehrane neće nestati s ‘dnevnog reda’ i ne treba ga promatrati kao tuđu bri gu. Zbog rasta svog udjela na tržištu pre hrambenim namirnicama, ‘convenience’ trgovine dobile su i veću ulogu u obliko vanju zdravijih prehrambenih navika. Sljedeća tema koja je već prisutna, ali još uvijek nije ostvarila svoj puni potencijal, jest online i korištenje digitalne tehnolo gije. Priljev inovacija ‘na kapaljku’ unutar ‘convenience’ sektora polako postaje bu jica iz koje su isplivali veliki primjeri po put poslovanja ‘The Co-operative Group’ (posredni marketing i QR kodovi na pa kiranjima), maloprodajni trgovci Andrew Thornton i Guy Warner (online magazini i personalizirani kuponi za popust) u sklopu trgovačkog lanca ‘Budgens’, kao i jedan od simbola, grupa Nisa (suradnja s Twitterom). Sada svjedočimo znatno koherentnijem pristupu velikih trgovačkih lanaca i velikog broja najvećih dobavljača unutar sektora trgovine robom široke potrošnje svim mo gućnostima koje pruža online tehnologi ja, ali kako se u ovom području promjene odvijaju fantastičnom brzinom, poslovanja trebaju voditi računa da ne propuste „ukr cati se na brod“ kojim njihovi kupci već plove...n | 03:2012 progressive | 03:2012 45 PROGRESSIVE KOŠARICA SUPERMARKETI Broj Proizvod Količina INTERSPAR SPLIT KONZUM DUBROVNIK BILLA SISAK KAUFLAND PULA PLODINE VARAŽDIN TOMMY RIJEKA MERCATOR - ZAGREB Prehrana 1 Brašno glatko T-550, Podravka 1 kg 5,99 5,99 5,49 5,49 4,99 5,69 5,99 2 Šećer Kristal, Viro 1 kg n 7,09 7,09 n n n n 3 Svježe mlijeko 3,2% mm, Z bregov, Vindija 1l 5,69 5,79 5,29 5,69 5,68 5,79 5,89 4 Ulje suncokret, Zvijezda 5 Vegeta, Podravka 6 Coca Cola 7 Gazirana mineralna voda, Jamnica 8 1l 12,49 12,49 12,49 12,49 12,49 12,49 12,49 250 g 12,99 12,99 12,89 12,97 12,96 12,99 13,29 11,89 2l 11,89 11,99 11,39 11,88 11,87 11,99 1,5 l 4,99 4,99 4,49 4,95 4,85 4,99 4,99 Jubilarna kava, Franck 250 g 18,49 18,49 18,49 18,49 18,48 18,49 18,49 9 Nescafé Classic 250 g 51,99 51,99 44,99 51,99 n n 51,99 10 Čvrsti jogurt 3,2%, Dukat 180 g 2,39 2,49 2,49 2,49 2,48 2,49 2,49 11 Pašteta jetrena, Gavrilović 100 g 5,49 n 5,49 3,49 5,48 5,49 5,49 12 Konzervirani grašak, Podravka 280 g 6,99 n 5,79 5,99 5,49 5,59 5,99 Neprehrana 1 Zubna pasta Aquafresh fresh&minty 100 ml 11,99 16,99 15,99 11,79 15,99 15,99 n 2 Tekući sapun mlijeko-med, Colgate Palmolive 300 ml 15,49 14,99 14,99 14,89 14,89 16,49 15,99 3 Šampon Head & Shoulders Sensitive 200 ml 19,99 19,99 19,99 17,79 18,98 21,49 n 4 Zewa Deluxe Pure white, 3-slojni toaletni papir, 8+2 gratis 23,89 23,99 23,99 23,79 n 23,99 21,99 18,99 19,49 n 19,79 18,89 20,49 19,99 1,5 l 21,49 18,99 18,99 n 20,89 19,99 n 5 6 Higijenski ulošci Always ultra normal, duo pack (2x10 economy) Deterdžent za ručno pranje posuđa Jar limun 7 Dezodorans Deo Rexona Aloe Vera 150 ml 19,49 16,99 19,49 17,99 17,98 19,49 19,99 8 Deterdžent za pranje rublja Ariel white flowers 2 kg 45,99 39,99 45,99 43,99 43,89 46,99 45,99 9 Omekšivač rublja, koncentrirani, Ornel Chocolate&Vanilla 1l 16,99 16,49 16,99 16,69 14,99 14,99 n 10 Univerzalno sredstvo za čišćenje Domestos Citrus fresh 750 ml 12,99 12,49 10,99 12,49 12,29 12,99 12,99 akcije/sniženja/promocije/trajno niska cijena PITANJA Vrijeme provedeno u trgovini? Ukupan broj minuta provedenih u trgovini, pri kupnji? Je li na ulazu u trgovinu bilo kolica/ košara? Stupanj čistoće u trgovini? Stupanj *potpore prodaji robe u trgovini? Koliko blagajni ima u supermarketu? Koliko je blagajni bilo otvoreno dok ste vi obavljali kupovinu? Koliko je kupaca bilo ispred vas u redu za kupovinu? Je li bilo pritužbi drugih kupaca u redu za kupovinu? Blagajnik je pozdravio kupca? Blagajnik je pomogao pri pakiranju robe? 46 progressive | 03: 2012 n - nema INTERSPAR SPLIT KONZUM DUBROVNIK BILLA - SISAK KAUFLAND PULA PLODINE VARAŽDIN MERCATOR ZAGREB 17:40 - 18:20 TOMMY RIJEKA 11:00 11:33 16:10 - 16:47 17:47 - 18:22 18:00 - 18:18 11:35 - 12:05 37 25 18 30 40 33 30 DA DA DA DA DA DA DA čisto djelomično čisto čisto čisto čisto djelomično čisto čisto zadovoljava zadovoljava zadovoljava zadovoljava zadovoljava zadovoljava zadovoljava 14+2 brze blagajne 9 5 14 10 4 2 3 4 1 3 1 3 1 2 2 1 1 3 0 1 NE NE NE NE NE NE NE NE DA DA DA DA DA DA NE DA NE DA NE NE NE 18:45 - 19:15 | 03:2012 CASH&CARRY / DISKONT Broj Proizvod Količina METRO-OSIJEK LIDL-SLAVONSKI BROD Prehrana 1 Brašno glatko T-550, Podravka 1 kg n - samo veća pakiranja n 2 Šećer Kristal, Viro 1 kg n - samo veća pakiranja n 3 Svježe mlijeko 3,2% mm, Z bregov, Vindija 1l 4,99 n 4 Ulje suncokret, Zvijezda 1l 12,50 n 5 Vegeta, Podravka 250 g 12,35 12,99 6 Coca Cola 11,89 7 Gazirana mineralna voda, Jamnica 8 2l 11,19 1,5 l 4,24 n Jubilarna kava, Franck 250 g 17,74 18,49 9 Nescafé Classic 250 g 47,49 52,79 10 Čvrsti jogurt 3,2%, Dukat 180 g 2,49 2,49 11 Pašteta jetrena, Gavrilović 100 g n - samo veća pakiranja 5,49 12 Konzervirani grašak, Podravka 280 g 5,36 n n Neprehrana 13 Zubna pasta Aquafresh fresh&minty 100 ml 13,74 14 Tekući sapun mlijeko-med, Colgate Palmolive 300 ml 15,24 n 15 Šampon Head & Shoulders Sensitive 200 ml 27,45 duo-pack 18,89 16 Zewa Deluxe Pure white, 3-slojni toaletni papir, 8+2 gratis 23,16 n 17 Higijenski ulošci Always ultra normal, duo pack (2x10 economy) 19,24 n 18 Deterdžent za ručno pranje posuđa Jar limun 1,5 l 16,86 n 19 Dezodorans Deo Rexona Aloe Vera 150 ml 17,99 n 20 Deterdžent za pranje rublja Ariel white flowers 2 kg 44,74 n 21 Omekšivač rublja, koncentrirani, Ornel Chocolate&Vanilla 1l 14,99 n 22 Univerzalno sredstvo za čišćenje Domestos Citrus fresh 750 ml 12,61 12,49 METRO - OSIJEK LIDL - SL. BROD 16:30 - 17:30 60 DA čisto zadovoljava 9 2 2 NE DA NE 15:00 - 15:40 40 DA čisto ne zadovoljava 5 2 4 NE DA DA akcije/sniženja/promocije n - nema PITANJA Vrijeme provedeno u trgovini? Ukupan broj minuta provedenih u trgovini, pri kupnji? Je li na ulazu u trgovinu bilo kolica/košara? Stupanj čistoće u trgovini? Stupanj *potpore prodaji robe u trgovini? Koliko blagajni ima u cash&carryju/diskontu? Koliko je blagajni bilo otvoreno dok ste vi obavljali kupovinu? Koliko je kupaca bilo ispred vas u redu za kupovinu? Je li bilo pritužbi drugih kupaca u redu za kupovinu? Blagajnik je pozdravio kupca? Blagajnik je pomogao pri pakiranju robe? Metodologija Progressive magazin objavljuje potrošačku košaricu - analizu cijena i kvalitetu usluge u supermarketima, te cash&carry i diskont trgovinama. Naši tajni kupci obilaze i analiziraju trgovine u devet hrvatskih gradova [Zagreb, Osijek, Sisak, Rijeka, Pula, Split, Dubrovnik, Varaždin i Slavonski Brod]. Gradovi su odabrani prema indeksu Državnog zavo da za statistiku [DZS], a prema kriteriju broja stanov nika i reprezentativnosti za tri statističke regije: 1. Sjeverozapadnu Hrvatsku; 2. Središnju i Istočnu Hrvatsku; 3. Jadransku regiju. Ovih devet gradova predstavljaju hrvatski prosjek. Sve definirane trgovine, kao i proizvodi navedeni u košarici, su fiksni. Brendovi su podložni promjeni ukoliko dođe do tržišnog repozicioniranja, kada će se tome prilagođavati i košarica. U tom slučaju biramo novog proizvođača – tržišnog lidera. Kategorije proizvoda se ne mijenjaju. Proizvođači i njihovi proizvodi odabrani su prema vodećoj tržišnoj poziciji, a prema podacima agencije Nielsen. Format supermarketa odabran je prema kriteriju posjećeno sti [podaci objavljeni za 2010. godinu u Progressivu, u suradnji s agencijom Nielsen]. Pratimo: kretanje cijena određenih kategorija hrane i neprehrane; kvalitetu usluge; stupanj potpore prodaji proizvoda [merchandising]; razinu čistoće trgovina. Objavljene cijene prikazane su na kupovnim računima. U potrošačkoj košarici, u dijelu kvalitativnih istraživa nja, razinu čistoće prikazujemo na sljedeći način: n prljavo: u čak 40% prostora, trgovina je prljava ili su vidljivi tragovi prljavštine ndjelomično čisto: u 20% prostora vidljiva je prljav ština ili tragovi prljavštine n čisto: trgovina bez vidljivih tragova prljavštine. Pri određivanju potpore prodaji robe, slijedili smo ove kriterije: n dostupnost proizvoda na polici n način slaganja/aranžiranja proizvoda na polici n čistoća, tj. zaštita integriteta proizvoda. Ako dva od tri kriterija nisu u potpunosti ispunjena, izvješće o potpori prodaji robe na razini trgovine oci jenjeno je ocjenom “nedovoljno”. progressive | 03:2012 47 PROGRESSIVE KOŠARICA Hendal Kupci u veljači najzadovoljniji Kauflandom i Intersparom Pripremila: Anđa Šimović, Research Manager, Hendal U kategoriji trgovačkih lanaca i kategoriji hipermarketa prosječno zadovoljstvo za veljaču je na jednakoj ukupnoj razini (4,0). Kod zadovoljstva trgovačkim lancima vodeću poziciju s vrijednostima nešto višim od prosjeka imaju Kaufland i Inter spar. Iduću skupinu čine Mercator, Super Konzum i Konzum Maxi te trgovački lanac Tommy. Zadovoljstvo na nivou prosječne ocjene za kategoriju imaju Konzum i KTC. Iduću skupinu u poretku, malo manjeg zadovoljstva od prosjeka, čine trgovački lanci Lidl, Billa i Diona, a nakon njih slije di Getro koji u veljači ima nižu ocjenu od ostalih lanaca. Kod zadovoljstva hiper marketima, poredak je podjednak kao i kod trgovačkih lanaca. Kada govorimo o osobinama trgovačkih lanaca, kupci iskazuju najveće zadovolj stvo radnim vremenom (4,4). Na idućoj razini su urednost i pristupačnost loka cije (4,1). Ocjenu u okviru prosjeka za sve ocijenjene osobine kupci su dali izboru robe (4,0). Ljubaznost prodajnog osoblja ocijenjena je malo niže od prosjeka (3,9). Ocjene niže od ostalih osobina kupci su dodijelili cijenama i dodatnim sadržajima. Ocjene zadovoljstva osobinama hiper marketa pokazuju jednak trend zadovolj stva kao i ocjene za trgovačke lance. n Napomena: lista trgovačkih lanaca i hipermarketa uključenih u istraživanje ista je iz mjeseca u mjesec. Broj kupaca koji ocjenjuju zadovoljstvo trgovačkim lancem varira na mjesečnoj bazi. Grafički prikazi kontinuirano sadrže trgovačke lance, zbog usporedivosti i praćenja rezultata; no verbalna interpretacija nalaza ne uključuje one trgovačke lance/ hipermarkete koji Heraklea Gdje je nestala zahvala? Pripremila: Kristina Žilić, voditeljica projekata, Heraklea P ri mjerenju kvalitete usluge u hiper marketima, Varaždin je bio na samom vrhu ljestvice. Tijekom vikenda je došao na red u ispitivanju usluge u malim marketima. Tajni kupci posjetili su pet marketa u Varaž dinu u kojima najčešće obavljaju svoju ku povinu. To su bili Trgonom, Branka, Konzum, Kitro i Diona. Prilikom posjeta obratili su po zornost na pet osnovnih elemenata kvalite te usluge kao što su upućivanje na traženi proizvod, nuđenje zamjenskog proizvoda, održavanje očnog kontakta na blagajni, po zdrav i zahvala na kupnji. Najbolje su se u tome snašli djelatnici Kon zuma koji su poštivali 93,33% standarda. Izostalo je samo argumentiranje nuđenja 48 progressive | 03: 2012 zamjenskog proizvoda, odnosno, isticanje prednosti proizvoda koji može zamijeniti onaj koji je kupac prvotno tražio. Nakon Konzuma slijedi Branka s nešto više od tri četvrtine standarda, 76,67%. Odlično je odrađen prvi i zadnji kontakt s kupcem, međutim, slabiji rezultat je postignut prili kom nuđenja zamjenskog proizvoda te po gleda u oči na blagajni. Kitro je zauzeo čvrstu poziciju u sredini, sa 70% standarda. Kao i u prethodna dva mar keta, lošiji je rezultat u nuđenju zamjenskog proizvoda, no u ovom slučaju je pozdrav bio tek rutinski, a zahvala je potpuno izostala. Diona i Trgonom su na začelju, međutim, s velikom razlikom u komunikaciji s kupcima. U Trgonomu su djelatnici uputili na traženi proizvod, ponudili zamjenski, pogledali u oči kupca, međutim, sve je odrađeno ru tinski, a zahvala je potpuno izostala što je dovelo do rezultata od 53,33%. S druge stra ne, u Dioni je izostalo sve navedeno, osim upućivanja na traženi proizvod, a poštivano je tek 16,67% Može se uočiti da je nedostatak zahvale na kraju posjeta, element usluge koji pokazu je najviše područja za unapređenje. Ovim rezultatom od 62% poštivanja standarda kvalitete usluge, Varaždin je došao na za čelje ljestvice gradova u kojima je dosada provedeno istraživanje. Bolji od Varaždina su Zadar, Osijek, Rijeka, Split i Zagreb. Kako će se istraživanje dalje razvijati, saznat ćemo već idući mjesec. n DRUŠTVENI MEDIJI iStudio | 03:2012 Vrijeme dvosmjerne komunikacije Početkom ožujka Zagreb je postao kraljevskom prijestolnicom marketinga. Predavači, predstavnici Facebooka, Lega, iSTUDIJA, Pume i drugih, obilježili su Marketing Kingdom - događaj za koji se tražila karta više... T he P World i iSTUDIO organizirali su marketinški event Marke ting Kingdom koji je pozicionirao Zagreb kao prijestolnicu svih marketinških događanja od sada pa nadalje. Glavni predavač konferencije bio je Bruce Bale, direktor prodaje u Facebooku, koji je sudionicima Marketing Kingdoma premijerno prikazao novi timeline za Facebook stranice. Naime, Facebook je dan prije, 29. veljače, na svojoj službenoj fMC marketinškoj konferenciji predstavio priču o brendu te je Bruce u svom predavanju naglasio važnost sadržaja koje će stranice sada imati. Njegova poruka svim brend menadže rima i social media agencijama je bila kako je nužno shvatiti da je vrijeme jednosmjerne komunikacije završilo te da je stiglo vrijeme dvosmjerne ko munikacije u kojem su fanovi oni koji će imati odlučujuću ulogu u samom smjeru brenda. Bruce je osim važnosti brendinga naglasio i važnost mjere nja rezultata te time istaknuo Social numbers portal putem kojeg je mo guće mjeriti interakciju i broj fanova svake pojedine Facebook stranice i uspoređivati je s konkurencijom. Piše: Antonia Iviček, Social Media Marketing Assistant društvenih mreža i njihovu moć u današnjem marketingu ti su ljudi ostvarili fenomenalne rezultate u kojima su osim podizanja razine brand awarenessa ostvarili visoku razinu interakcije i omogućili da njihovi fanovi govore u ime brenda. VAŽNOST CJELINE Drugi dan konferencije otvorili su predavači iz FourThirdsa, coacheri, koji su na pozornicu došli na biciklima i time istaknuli važnost cjeline u životu. Njihovo predavanje doprlo je do mnogih sudionika budući da su pričali o važnosti ravnoteže svih elemenata života, koji nam omogućuju da rastemo, budemo uspješni i sretni. Ova konferencija omogućila je svim sudionicima bolji uvid u marketinške aktivnosti i strategije brendova Microsoft, Philips, No vartis, BBC, Citi, Eurovision, Tele2 i drugih, koji su stavili naglasak na važnost digitalnog marketinga i njegove uloge u samom brendingu. Zanimljivo predavanje bilo je i ono Madsa Holmena, koji je objašnjavao kako social ne može bez videa jednako kako video ne može bez sociala. Za viralan video je potrebno imati sadržaj, tehnologiju, društvene mreže te distribuci ju, no ono što je najvažnije, istaknuo je Mads, jest poznavati mlađe generacije. Današnja djeca odrastaju sa smartphoneovima u ruci i najdražom tražilicom YouTubeom te im retweet njihovog najdražeg celebrityja znači više nego autogram istog. Ovim promjenama u ge neracijama X, Y i Z te skupine postaju najveći izazov za sve marke tinške stručnjake svijeta. Poruka ove konferencije je svakako bila sve veća uloga i važnost digi talnog marketinga. Smisao je stvoriti kvalitetan sadržaj bilo da se radi o viralnom videu, QR kodu, odličnom Facebook statusu ili aplikaciji za smartphone. Važno je ostvariti veliki dojam na ciljnu skupinu jer platforma je dostupna, samo je važno znati koju strategiju primijeni ti. Stoga, interaktirajte, shareajte, povezujte se, tražite feedback i rea girajte, jer ako niste, vaša konkurencija sigurno već jest. n Platforma je dostupna, samo je važno znati koju strategiju primijeniti. Stoga, interaktirajte, shareajte, povezujte se, tražite feedback i reagirajte jer ako niste, vaša je konkurencija to sigurno već učinila. AKCIJA I INTERAKCIJA Na Facebook predavanje nadovezalo se predavanje Daniela Acker manna iz iSTUDIJA, koji je pokazao najbolje primjere implementacije društvenih kampanja u Hrvatskoj. Na primjerima Iskona i BIPA Hrvat ske, pokazao je na koji način jedan BIPA-in status može ostvariti i do 10.000 klikova te kako osigurati veliki angažman fanova u aplikaciji Iskon Memory. Ovom prezentacijom iSTUDIO pozicionirao se kao produžetak Facebooka u regiji i pokazao kako se u relativno nepo znatom dijelu Europe radi jako dobar posao. Jako dobre social media caseove prezentirali su Lego, Puma, GoViral i Manchester City Football Club, koji su najveći fokus stavljali upravo na te prave fanove koji su postojali prije nego je brend postao soci al. Najčešći model strategije koji su koristili jest da su ambasadorima svog brenda, apsolutnim zaljubljenicima u njihov brend, dali slobo du odlučivanja i veliku ulogu u samom procesu. Shvaćajući ulogu progressive | 03:2012 49 NAJBOLJA TRGOVINA Kaufland, poslovnica Sesvete ‘Naša je trgovina Progressive nastavlja s predstavljanjem najboljih prodajnih mjesta u Hrvatskoj, prema odabiru pojedinog trgovačkog lanca. Riječ je o trgovinama koje su najpopularnije među kupcima, a predstavljaju i sukus poslovne filozofije vlasnika. U ovom izdanju predstavljamo Kaufland u Sesvetama. Pripremila: Marija Kosor pozitivno okruženje na našim odjelima svježih proizvoda, voća i povrća, na uslužnim pultovima, kao i u našoj pekari te mesnici. U našem standardnom asor timanu kupcu nudimo preko 10.000 proizvoda. Na našim odjelima kućan skih potrepština i elektrouređaja te na Odjelu tekstila kupac također može zadovoljiti svoje svakodnevne potrebe. Atraktivna promidžba, kao i izgled po slovnice izrađen po mjeri i zahtjevima kupaca, niske cijene te proizvodi visoke kvalitete osvojili su više od milijun hr vatskih kupaca. Kakve su pogodnosti kupnje u vašem najboljem dućanu? Kad je trgovina otvorena? Poslovnica Sesvete otvorena je u rujnu 2011. godine, kada je Kaufland Hrvatska k.d. obilježavao 10 godina postojanja u Hrvatskoj. Kolika je prodajna površina? Poslovnica Sesvete ima prodajnu površi nu od 2600 m2. Koliki promet trenutačno ostvaruje? Promet poslovnice Sesvete razvija se u pozitivnom smjeru. Po čemu se vaša trgovina razlikuje od sličnih, konkurentskih, i koje su njezine prednosti? Poslovnica Sesvete sagrađena je prema novom konceptu u skladu sa standardi ma Kauflanda, koji je, prema našim do sadašnjim iskustvima, osmišljen po mjeri hrvatskog kupca. 50 progressive | 03: 2012 U kolikom je opsegu vidljiva lojalnost kupaca (i na koji način mjerite njihovo povjerenje)? Jesu li kupci zadovoljni kvalitetom usluge? Zbog sve većeg broja stalnih kupaca, po trebno je neprestano razvijanje i pobolj šavanje naših usluga. Glavni pokazatelj za dovoljstva kupaca je odnos cijena i usluga. Smatramo da je to tako jer je broj kupaca u neprestanom porastu. No, ne zavara vamo se jer je trgovina promjenjiva i zato svakodnevno nastojimo udovoljiti željama naših kupaca. Kakav asortiman nudite i razlikuje li se on, i po čemu, od onoga kojeg nudite u ostalim trgovinama? Je li ponuda bolja i opsežnija? Koliko je učestala opskrba kada su u pitanju kategorije hrane, a koliko kada je riječ o neprehrani? Našim kupcima svakodnevno nudimo Mogućnosti kupovine u svim našim po slovnicama su za naše kupce iste. U svakoj poslovnici imamo 1400 proizvoda s jam stvom najpovoljnije cijene, koje jamči da smo zaista najjeftiniji u gradu. Koliko pozornosti ulažete u atraktivnost polica? Kakvim se poslovnim strategijama koristite surađujući s partnerima/dobavljačima, općenito kada je u pitanju Category Management? Kakva je lakoća kupovanja? Spremnost za prodaju u našim poslovi cama svakodnevno je na najvišoj razini. S našim dobavljačima i poslovnim partne rima izgrađujemo i njegujemo partnerski odnos. Edukacija zaposlenika i rezultati kada su u pitanju: stručnost, diskrecija, ljubaznost, kompetentnost, uslužnost...? Poznavanje proizvoda (prodavači); nude li alternativni proizvod; pomažu li pakirati proizvode? Svakodnevno nastojimo obučiti naše dje latnike i rukovodeći kadar kroz seminare i | 03:2012 najjeftinija u gradu’ razna školovanja, te im osiguravamo i mjere za daljnji razvoj. To se odnosi i na stručni i na osobni razvoj. Pomaže li kvalitetnom trgovanju dobro osvjetljenje, besprijekorno ofarban i čist prostor? Ugodna kupovina je sastavni dio uspjeha maloprodajnog trgo vačkog poduzeća (u prehrambenim trgovinama). Marketinške aktivnosti unutar trgovine? Promotivni letci – dijelite li ih i koliko često? Nagradne igre, kampanje, popusti, pokloni ... učestalost i oblici takvih akcija? Služimo se svim marketinškim instrumentima, osim TV reklame, jer financijska sredstva radije investiramo u povoljnije cijene za naše kupce. Mičete li s polica proizvode koji se slabo prodaju? Kakav je, i koliko učestao nadzor prodaje u tom smislu? Kako se provodi? Svi naši proizvodi u asortimanu podliježu prodajnim analizama i neprestanim kontrolama, kako bi se pravovremeno poduzele odgovarajuće mjere za pojedine proizvode. Koje su još važne specifičnosti ove trgovine? Je li ona svojevrstan simbol vaše poslovne filozofije? Kupci nisu izloženi vremenskim neprilikama jer je parkiralište za štićeno i nalazi se ispod poslovnice. Kupac može sam birati kako će ulaziti u poslovnicu, pokretnim stepenicama ili dizalom. Kupac ima mogućnost posjetiti i druge dućane u sklopu naše poslovni ce, koji se nalaze u prostoru ispred blagajni. U našem prodajnom prostoru kupac može pronaći sve proizvode i usluge za svoje svakodnevne potrebe. n progressive | 03:2012 51 LOGISTIKA www.logiko.hr Preispitivanje planova uspjeha u 2012. Piše: Antonio Zrilić, član Uprave za strategiju i razvoj N etko bi mogao reći da sa savjeti ma za preživljavanje u 2012. go dini, koje sam naveo u prošlom broju Progressiva, širim defetizam… Me đutim, namjera je bila sasvim suprotna – realno sagledati situaciju i dati proaktivne savjete za uspjeh. Možda bismo ih trebali nazvati Set za uspjeh u 2012. Jedan od savjeta za uspjeh u 2012. je preispitivanje svojih planova i prognoza za ovu godinu. Već smo govorili o ne kim metodama prognoziranja, ali možda nismo dovoljno naglasili važnost točnih prognoza na naše poslovanje. Kvalitetno, odnosno točno planiranje utječe na skoro sve funkcije poduzeća i sve je povezano. Pogrešno planiranje može smanjiti pouzdanosti nabave te povećati njezine troškove. Ono utječe na neizbalansiranost zaliha što onda može dovesti do sljedećih anomalija: Prevelike zalihe - povećanje zaliha si rovina uslijed promjena u proizvodnji te financijsko opterećenje samih zaliha, manji profit te smanjena likvidnost. Po pratni problemi se dalje mogu vidjeti i u logistici kroz veći angažman skladišnog prostora i opreme, povećano rukovanje materijalom te povećanje škarta. Premale zalihe – uslijed nedostatka robe dolazi do nemogućnosti isporu ke ili nepopularne “stock-out” situacije ili defekture. Ovo nadalje za posljedicu ima smanjenje razine usluge i gubitak prodaje. Daljnje posljedice loših prognoza vide 52 progressive | 03: 2012 “Predviđanje je teško, pogotovo ako se radi o budućnosti.” Nils Bohr, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku se u proizvodnji kroz neiskorištenost proizvodnih kapaciteta i/ili pojave uskih grla. Isto tako, zbog netočnih prognoza financije imaju problema u rasporedu ti jeka novca („cash-flow“) jer ako smo kri vo procijenili prodaju ni naplata neće biti kada smo je očekivali. ISKONSKI GRIJEH PLANIRANJA Međutim, još veći grijeh od pogreš nog planiranja je – ne planirati uopće. Iz iskustva znam da još uvijek ima dosta kompanija koje nemaju razvijen sustav planiranja. Kada kažem sustav, mislim na sustavno planiranje u koje su uklju čeni svi odjeli i svi djelatnici – svatko u svojoj domeni. Logika koja stoji iza toga je da svaki djelatnik - ako savjesno i pre dano obavlja svoj posao - najbolje po znaje svoj dio posla i može najtočnije procijeniti što će se dogoditi u bližoj ili daljoj budućnosti. Ovaj pristup planira nju naziva se Bottom up (‘odozdo prema gore’ - djelatnici iz proizvodnje planiraju kapacitete, prodavači planiraju prodaju po svojim kupcima itd.) i treba ga kombi nirati s pristupom ‘odozgo prema dolje’ ili Top-down (gleda se stanje ekonomije, naš udio na tržištu….). PITAJTE Jedna dosta efikasna trik-metoda pla niranja je tzv. Pitaj kupca – metoda koja kaže: kada nisi siguran što ćeš prodati u sljedećem razdoblju pitaj svoje kupce što oni misle prodati svojim kupcima. Pola zi se od logike da onaj koji je bliži tržištu krajnjih korisnika ima bolju ideju što se na tržištu događa i zašto. Često sam znao od klijenata dobiti odgo vor da oni ne mogu planirati jer je tržište nepredvidljivo i da im njihovi kupci ne mogu dati odgovor na to pitanje. Među tim, kada sam im postavio pitanje: Jeste li ih (kupce) uopće pitali?, odgovor je bio: Nismo. Isto tako, znam neke kompanije koje su, u nemogućnosti da dobiju kva litetne informacije od svojih kupaca, jed nostavno njih preskočile i pitale krajnje kupce što misle kupiti... Dakle, pitajte! TOČNOST PROGNOZA Generalno gledajući, prognoze su točnije što su vremenski i geografski bliže točki kada planiramo. Točnost prognoza po industrijama i kompanijama dosta varira. Prema nekim studijama točnosti progno za (AMR research Inc.) pokazalo se da se, primjerice u kemijskoj industriji, greška prognoze kreće od 10 - 24%; kod robe ši roke potrošnje greške se kreću od 14 do 40% ili prosječno 26% (jedna od 4 pro gnoze je pogrešna); kod hi-tech poduze ća greška se kreće od 4 do 45%. Dakle, nije jednostavno niti lako planirati, ali najvažnije je pokušati, koristiti razne prognostičke metode, zatim mjeriti toč nost svake korištene metode ili kombi nacije metoda kako bi provjerili koja vam odgovara i na kraju pokušati ponovo. Ovaj posao zapravo nikada ne prestaje i u tome je njegova čar i izazov. n PROMOCIJE | KAMPANJE | LANSIRANJA | 03:2012 Mulino Bianco novosti Mulino Bianco - jednostavno, prirodno i ukusno. Pecivo Mulino Bianco slijedi bogatu tradiciju najboljih proizvoda koju predstavlja obiteljska tvrtka Barilla već više od 130 godina. Svoj posao i proizvode podređujemo trima osnovnim vrijednostima: jednostavno, prirodno i ukusno. Naši prehrambeni stručnjaci za pecivo Mulino Bian co odabiru najbolje brašno koje se dobiva od genetski nemodificiranih žitarica i koriste isključivo sastojke s kontroliranim podrijetlom. Budući da vam želimo ponuditi samo najbolje, ne koristimo umjetna bojila i sladila, hidrogenirane masti i konzervanse. Pretvorite svoje prehram bene navike u svakodnevni ritual i uživajte u prirodnim specijalitetima koje u vaš dom donosi pecivo Mulino Bianco. PanBauletto al Grano Duro 400g x 8, Pan Bauletto 5 Cereali e Soia 400g x 8, Pagnottelle Cla ssiche 360g x 8 - Pšenično pecivo, Pagnottelle Hot Dog 325g x 8 - Pše nično pecivo za hot dog, Mulino Bianco Pangri 300g x 16 Grisini. Proizvođač: Barilla G. e R. Fratelli, Via Mantova 166, Parma, Italija. Uvoznik/distributer: AWT International d.o.o., Slavonska avenija 52a, 10000 Zagreb. Telefon i fax: 01/ 2481500, 01/2481600 Web site: www.awt.hr Novi omiljeni kolačići: Dr. Oetker Cookies Za sve ljubitelje slatkih hrskavih kolačića Dr. Oetker predstavlja novu, super brzu mješavinu za kolače – Cookies. Tradicionalna belgijska receptura te pomno odabrani sastojci s komadićima najfinije čokolade osvojit će srca svih ljubitelja hrskavih slatkih zalogaja. Iznenadite svoje pri jatelje i obitelj jednostavnim i neodoljivim kolačićima. Cookies mješavina prati liniju mješavina za Muffine, Čokoladne muffine i Brownie kolačiće. Dr. Oetker mje šavina za Cookiese omogućuje jednostavnu i brzu izradu 6 velikih ili 12 malih kolačića. Za pripremu je potrebno dodati samo 80g ra stopljenog maslaca; komadići čokolade dolaze u pakiranju. Iz pri premljene smjese potom treba oblikovati male ili veće cookiese koji se peku 10 - 12 minuta (ovisno o željenoj hrskavosti kolačića), a nakon vađenja iz pećnice potrebno ih je ostaviti na zraku kako bi se ohladili te postali još hrskaviji. Preporučena MPC cijena: 12,99 kn. Pileće meso Perutnine Ptuj – Pipo Čakovec – kvaliteta koju zaslužujete Poli uspješnice! Poli je bila prva pileća kobasica na tržištu i prava avangarda. Bila je i ostala najbolja. Omiljena je i obo žavana već više od 35 godina. Kroz svoju povijest, doživjela je više va rijanti. Tako su se, uz klasičnu Poli, na tržištu pojavile Poli s povrćem, Poli sa sirom, Poli light, Poli narezak, Poli snack i najnovija Poli pate. Poli se proizvodi od najkvalitetnijeg pi lećeg mesa s visokom vrijednošću bjelančevina i niskim sadržajem za sićenih masti i soli. Njezina kvaliteta je vrhunska i konstantna. U 2010. godini Poli je uvršten među vodeće robne marke u Hrvatskoj, dobitnik je velikog priznanja od strane struke i svojih vjernih potrošača: znaka Superbrands Croatia 2010. Poli snack dobitnik je nagrade Cropak za inovativnost ambalaže. Vrhunsku kva litetu potvrđuje i konstantni rast prodajnih rezultata. Poli. Broj 1 među pilećim kobasicama u Europi! Proizvođač i uoznik: Perutnina Ptuj-Pipo d.o.o. Čakovec, Rudolfa Steinera 7, 40 000 Čakovec, Hrvatska. Telefon i fax: 00 385 40 372 888, 00 385 40 372 880 Web site: www.poli.com.hr, www.perutnina.com E-mail: info@perutnina.hr Pileće meso i proizvodi Perutnine Ptuj – Pipo Čakovec proizvede ni su na prirodan način u Hrvatskoj u okviru integriranog procesa i sustava KSS (kvaliteta, sigurnost, sljedivost). U sustavu KSS pod stal nom je kontrolom svaki postupak proizvodnje od polja do vilice, a finalni proizvod je Made in Croatia. Ukusno pileće meso Perutnine Ptuj-Pipo Čakovec: zdravo je i hranjivo; lako probavljivo, visoko kva litetno i odličnog okusa; ima niski sadržaj masti; jednostavno je za pripremu. Svježe pileće meso ima relativno kratki rok trajanja. No vost Perutnine Ptuj – Pipo Čakovec je pakiranje svježeg i marinira nog mesa u kontroliranoj atmosferi. Jedna od prednosti nove linije za pakiranje svježeg i mariniranog mesa u kontroliranoj atmosferi je povećanje roka upotrebe na 8 dana pri čemu meso duže zadržava svoju kvalitetu i svježinu. Drugi pozitivni aspekt je inovativno ega lizirano pakiranje koje olakšava kupovnu odluku. Pakirani proizvodi do 1000 g uvijek su iste težine i uvijek s istom cijenom po komadu, a ne više po kilogramu. Proizvođač: Perutnina Ptuj-Pipo d.o.o. Čakovec, Rudolfa Steinera 7, 40 000 Čakovec, Hrvatska. Telefon i fax: 00 385 40 372 888, 00 385 40 372 880 Web site: www.perutnina.com E-mail: info@perutnina.hr progressive | 03:2012 53 PROMOCIJE | KAMPANJE | LANSIRANJA Nova obiteljska pakiranja Podravka voćni namazi Podravka voćni namazi najpro davanijih okusa marelice, šipka i miješanog voća od sada su do stupni i u većim kilogramskim pakiranjima, po pristupačnoj cijeni. Novo obiteljsko pakiranje će zasigurno obradovati sve ljubitelje voćnih proizvoda koji uživa ju u fino pasiranoj i glatkoj strukturi namaza u kojoj su sačuvani sočni plodovi voća. Praktično kilogramsko pakiranje omoguća va vrlo jednostavnu upotrebu. Voćni namazi se mogu poslužiti jednostavno namazani na kruh ili kao dodatak kolačima i torta ma kojima daju poseban okus. Mogu se koristiti kao topli, voćni preljev preko sladoleda i pudinga ili kao višestruki izbor nadjeva za palačinke. Preporučujemo ih na toplom prepečenom kruhu, uz tanki sloj maslaca i šalicu kakaa, čaja ili kave ili uz čašu svježe istisnutog soka. Logističke informacije: Podravka voćni namazi su pakirani u praktične plastične kantice s ručkom, neto mase 1kg; 6 komada u kartonskoj kutiji. Proizvođač: Podravka d.d., Ante Starčevića 32, Koprivnica. Besplatni potrošački telefon: 0800 08 08 Web site: www.podravka.com Lino Pillows snack 80g Za potpun užitak u obite lji Lino zaduženi su Lino Pillows, hrskavi žitni jastu čići punjeni Lino ladom. Od sada ih možete pronaći i u novom pakiranju Lino Pillows snack – 80g vrećica ma. Pripremili smo ih u dvije varijante: punjene crnom i bijelom Lino ladom. Lino Pillows punjeni crnom Lino ladom pružaju dvostruki čokoladni užitak. Izvana okus čokolada, a iznutra crna Lino lada, mmm... Lino Pillows punjeni Lino ladom milk, donose neodoljivu kom binaciju okusa čokoladnih jastučića i finog mliječnog punjenja. Tako hrskavi i puni mlijeka, idealni su za male sportaše, pa su i proglašeni službenom grickalicom Lino višebojca. Mogu se konzumirati kao slatke grickalice - u školi, na poslu, na rekreaciji, sportu i za vrijeme bodrenja vaše omiljene sportske ekipe, a sa dodatkom mlijeka dobijete ukusan i hranjiv obrok! Marketinška podrška: Internet: www.lino.eu, Facebook (Lino fan page), Lino višebojac, print, tokom travnja i svibnja dodatna izlaganja (stalci). Logističke informacije: Proizvod je pakiran u vrećicu 80g, 12 kom u kartonu (shelf ready pakiranje), 119 kartona na paleti. Proizvođač: Podravka d.d., Ante Starčevića 32, Koprivnica. Besplatni potrošački telefon: 0800 08 08 Web site: www.lino.eu, www.podravka.com 54 progressive | 03: 2012 Kviki gric okus pizza 50g Osluškujući želje svojih najvjernijih potrošača Kvi ki je pripremio novi proizvod Kviki gric okus pizza kojim je nadopunjena paleta omiljenih Kviki gric proizvoda. To je prženi slani snack pikantnog okusa pizze. Naručite novi Kviki gric okusa pizze i omogućite svojim kupcima užitak i zabavu u svakoj prilici - u školi, na poslu, kod kuće, na rekre aciji, na partijima i za vrijeme bodrenja najdraže sportske ekipe. Marketinška podrška: aktivnosti na prodajnim mjestima, trade aktivnosti. Logističke informacije: Kviki gric okus pizza vrećica 50g; 20 ko mada u kartonu; 2.380 komada na paleti. Proizvođač: Podravka d.d., Ante Starčevića 32, Koprivnica. Besplatni potrošački telefon: 0800 08 08 Web site: www.podravka.com, www.colinarika.com Podravka zamrznuti proizvodi – proljetna akcija! Za sve one potrošače koji uživaju u pripre mi i konzumaciji jela s Podravka zamrznu tim povrćem, krumpirom, pekarskim pro izvodima ili slasticama Podravka tijekom ožujka i travnja priprema promotivne pro daje. Na većini prodajnih mjesta ključnih kupaca svaki potrošač koji kupi bilo koji proizvod iz spomenutih grupa proizvoda bit će nagrađen s atraktivnim poklonima. Potrošačima će biti na ras polaganju ljubazne hostese koje će odgovarati na sva pitanja o proi zvodima kao i o provođenju same akcije. Proizvođač: Podravka d.d., tvornica Ital-Ice d.o.o., Poreč. Besplatni potrošački telefon: 0800 08 08 Web site: www.podravka.com Faks helizim Aquamarine i SuperAktiv Ultra Care Novi univerzalni deterdžent Faks helizim Ultra Care rezul tat je primjene najsuvremenije tehnologije i praćenja suvre menih trendova. Jedinstvena kombinacija multifunkcional nih enzima i pojačivača pranja najnovije generacije prodire duboko u strukturu vlakana, djelotvorno odstranjuje mrlje i osigu rava besprijekornu bjelinu. Najsuvremeniji sastojci njeguju vlakna odjeće, tako da će odjevni predmeti ostati duže kao novi. Neodoljiv miris svježine i čistoće će osvojiti i najzahtjevnije potrošače. Percep ciji vrhunske kvalitete branda svakako će doprinijeti novi vizualni identitet proizvoda, kako praškastog, tako i tekućeg. Marketinška podrška: medijska kampanja, POS materijali. Proizvođač: „Saponia“d.d. Osijek, M. Gupca 2, 31000 Osijek. Telefon i fax: 031 513 513; 031 513 503 Web site: www.saponia.hr E-mail: saponia@saponia.hr | 03:2012 Opusti se uz Easy U Atlantic Grupi su se po brinuli i za one koji vole pića bez šećera. Od ožujka nadalje na prodajnim po licama će biti Cockta Easy s okusom limuna. Na novi proizvod, koji sadrži samo tri kalorije, će se novom promidžbenom akcijom upozoravati sloganom »Opusti se uz Easy«. Piće će biti dostupno u klasičnom dvolitrenom pakiranju kao i u pakiranju od 0,5 litara. Cockta Easy će imati novu etiketu, a u lokalima će se moći nabaviti u prepoznatljivim Cocktinim bočicama. Marketinška podrška: POS materijali, koji će potrošače obavje štavati o novom proizvodu (napisi na gornjem dijelu plastičnih boca, plakati, označivači paletnih mjesta u retailu, plakati i stolni materijali u HoReCi). Vanjske plakatne površine u travnju. Logističke informacije: COCKTA EASY 0,25 L - BAR kod OP: 3838600067256; BAR kod TP: 3838600067263; pakiranje: 20 kom. COCKTA EASY 0,5 L - BAR kod OP: 3838600060707; BAR kod TP: 3838600060721; pakiranje: 12 kom. COCKTA EASY 2 L - BAR kod OP: 3838600060745; BAR kod TP: 3838600060752; pakiranje: 6 kom. Proizvođač: Droga Kolinska d.d., Kolinska ulica 1, 1544 Ljubljana. Uvoznik/distributer: Atlantic Trade d.o.o., Lončareva 9, 10090 Zagreb. Web site: www.cockta.eu E-mail: info@cockta.eu Svježi Crispy Popsi – gotovi za jednu minutu! Crispy Pops - poznate pa nirane okruglice od vrhun skog pilećeg mesa Cekin od sada su dostupne i u svježoj varijanti! Proizvod je pakiran u kontroliranoj atmosferi, u modernoj ambalaži od 250 grama koja na najbolji način čuva izvrstan okus, svježinu i hranjive vrijednosti ovog iznimnog proizvoda. Već je dobro poznato da je prije konzumacije Crispy Pops proizvode potrebno samo malo zagrijati, a svježa vari janta ovih omiljenih dječjih zalogaja dodatno smanjuje vrijeme potrebno za to. Crispy Popse Vindijina ugledna gastronomska marka nudi u standardnom izdanju i s okusom pizze. Logističke informacije: 8 kom/karton, 72 kartona na paleti. Proizvođač: Koka d.d., Jalkovečka bb, Varaždin. Telefon i fax: 042 399 999; 042 399 076 E-mail: promotion@vindija.hr Glad na putu pobijediti Argeta Snackom Argeta, robna marka Atlan tic Grupe, obogatila je svoju ponudu i predstavlja novost za sve one kojima je na putu potreban kvali tetan obrok: Argeta Snack. Užina od 45-grama paštete Argeta oduševit će vas jer odlično ide uz sedam gri sina u paketu. Argeta Snack je pripremljena za konzumiranje i užitak, budući da proizvod samo otvorite i odlična prvoklasna užina je gotova. Grisin umočite u paštetu, međutim, ta kombinacija vas neće razočarati jer grisini izvrsno zamjenjuju kruh. Paštete su izrađene u tri najomiljeni ja okusa Argete: kokošji, tunjevina i Junior Original. Na taj način svatko može odabrati svoj najomiljeniji okus. Argeta s novim proizvodom iz vrsno ispunjava prazninu kada vas glad iznenadi daleko od doma, jer pruža brz i kvalitetan užitak užine na putu. Marketinška podrška: u ožujku i travnju - TV oglas, city light plakati, Internet (social media aktivacija), degustacije, POS materijali u odabra nim prodavaonicama – Snack stalci, shelf divideri, ulazi u trgovine, de tektori uz blagajne. Logističke informacije: Kokošja pašteta snack 63g, EAN kod proi zvoda 3838471021494, EAN kod trans. kartona 3838471021500; Junior pašteta snack 63g, EAN kod 3838471021517, EAN kod trans. kartona 3838471021524; Tunina pašteta snack 63g, EAN kod 3838471021470, EAN kod trans. kartona 3838471021487 – 10 kom/kartonu, 150 kartona/ paleti. Preporučena MP cijena (opcionalno): KOKOŠJA - 9,69 kn; TUNA 9,69 kn; JUNIOR ORIGINAL – 11,19 kn. Proizvođač: Droga Kolinska d.d., Kolinska ulica 1, 1544 Ljubljana. Uvoznik/distributer: Atlantic Trade d.o.o., Lončareva 9, 10090 Zagreb. Web site: www.argeta.com, www.argeta.hr Ciocco Magico topla čokolada Ciocco Magico topla čokolada napravljena je od prirodnog kakaovca te u sebi sadrži soju koja utječe da čokoladni napitak ima mali po stotak masti. Zbog svog istančanog okusa, CIOCCO MAGICO topla čokolada je vrhunski čokoladni užitak, istovremeno jednostavna i vrlo bogata delicija. Ciocco Magico topla čokolada dolazi u dva bo žanstvena okusa: Bijela i Classic. Preporučena MP cijena (opcionalno): Bijela čokolada 1,75 kn / po vrećici, Classic čokolada: 1,35 kn / po vre ćici, Instant kakao: 1,00 kn po vrećici. Cijene su izražene bez PDV-a. Proizvođač: TRIPLEKS Trgovina za prodaju i pakiranje ugostitelj skog šećera, Perjasička 4a, 10020 Zagreb. Telefon i fax: 01/ 6547 345, 6547 346, 01/6547 347 Web site: www.tripleks.hr E-mail: info@tripleks.hr progressive | 03:2012 55 PROMOCIJE | KAMPANJE | LANSIRANJA Super Jon i Sanitar higijenske maramice za čišćenje kućanstva Novi Oliver FUTURA – jednostavno bijelo! Još jedan novitet u Labudovom asortimanu - Super Jon i Sanitar vlažne higijenske maramice za či šćenje kućanstva. Proizvodi su na mijenjeni za svakodnevno i prak tično održavanje higijene i čistoće raznih površina. Super Jon Universal vlažne maramice učinkovito ukla njaju prljavštinu s plastike, metala, drveta ili keramike, a pri tome ostavljaju ugodan miris jabuke. Super Jon Podovi svojom su veličinom prilagođene održavanju podova uz očaravajući miris đurđice. Sanitar higijenske maramice s mirisom limuna namijenjene su higijeni i čistoći površina u kupaonici. Marketinška podrška: akcije i promotivne aktivnosti na mjestima prodaje. Logističke informacije: Super Jon Universal maramice dostupne su u pakiranju od 50 komada, Super Jon Podovi od 15 komada, a Sanitar kupaonica sadrži 30 komada maramica u pakiranju. Proizvođač: Labud d.o.o., Radnička cesta 173 r, 10 000 Zagreb. Telefon i fax: 01/2404-100, 01/2406-028 Web site: www.labud.hr Labudov brand Oliver, prisutan na tržištu već gotovo 30 godina, počet kom ožujka ove godine u potpu nosti je revitalizi ran, redizajniran i repozicioniran u skladu s aktualnim trendovima u kategoriji. Novi Oliver FUTURA iznimno je funkcionalan i učinkovit deterdžent, uz idealan omjer cijene i kvalitete. Aktivatori bijeljenja, PA enzimi i aktivni kisik dje luju na svim temperaturama te čine rublje čistim i mirisnim, a bijelo uistinu bijelim. Na tržište dolazi u tri mirisne linije – Mo untain Fresh, Floral Fresh i Sensitive, a sva tri proizvoda sadrže mirise bez alergena te su biološki razgradljivi. Pri razvoju novih proizvoda posebno smo mislili i na one najosjetljivije - Oliver FUTURA Sensitive ima certifikat ‘Dermatološki testiran’ alergo loškog odjela Dječje bolnice Srebrnjak u Zagrebu kojim se po tvrđuje da je posebno pogodan za osobe s atopijskim dermati tisom i sklone alergijama te za njegu i pranje rublja koje dodiruje i one najmlađe – djecu i bebe. Marketinška podrška: medijska kampanja i promotivne aktiv nosti na mjestima prodaje. Logističke informacije: Oliver Futura dostupan je od ožujka 2012. u tri varijante proizvoda: Oliver Futura Mountain Fresh, Oli ver Futura Floral Fresh i Oliver Futura Sensitive, u pakiranjima od 400g, 2kg, 3kg, 6kg. Proizvođač: Labud d.o.o., Radnička cesta 173 r, 10 000 Zagreb. Telefon i fax: 01/2404-100, 01/2406-028 Web site: www.labud.hr Knorr mješavine za pripremu mesa i umaka Knorr, jedna od vodećih prehrambenih robnih marki u zemljama di ljem svijeta, ove godine na hrvatsko tržište donosi veliku novost – mje šavine začina za pripremu mesa i umaka. Pakovanja imaju dvostruku vrećicu –mješavinu začina za meso i mješavinu začina za umak. Kao i svi ostali Knorr proizvodi, nove Knorr mješavine začina proizvode se od povrća, začina i začinskog bilja koje je uzgojeno i dozrelo na suncu te ubrano u sezoni kad mu je kvaliteta najveća. Osim toga, sve Knorr mje šavine za pripremu mesa i umaka su bez pojačivača okusa i umjetnih bojila. Pripremaju se jednostavno u nekoliko koraka. Marketinška podrška: nacionalna TV i digital kampanja te trade aktivnosti. Logističke informacije: Knorr Pileći medaljoni s meksičkim umakom, 15 kom/kartonu, 20 kartona/paleti, EAN kod 8712566319695; Knorr Pi leći medaljoni s umakom od češnjaka, 15 kom/kartonu, 20 kartona/ paleti, EAN kod 8712566319657; Knorr Kebab s umakom od paprike, 25 kom/kartonu, 21 kartona/paleti, EAN kod 8712566198818. Preporučena MP cijena (opcionalno): 9,29 kn Proizvođač: Unilever Uvoznik/distributer: PRODIS d.o.o., Savska Opatovina 36, 10 000 Zagreb. Telefon i fax: 01/6312000, 01/6176190 Web site: www.prodis.hr E-mail: info@prodis.hr U ponudi od ožujka 2012. 56 progressive | 03: 2012 Dr. Oetker Guseppe pizze Za sve ljubitelje hrskave i svježe pizze napravljene prema tradicionalnoj talijanskoj recepturi, Dr. Oetker predstavlja Guseppe pizze, jednostavan obrok u tri koraka. Sve što je potrebno za pripremu svježe i neodoljive pizze jest zagrijati pećnicu, umetnuti smrznutu pizzu i poslužiti gotov obrok nakon samo 12 minuta. Guseppe pizze posebne su po svom finom i debelom tijestu, mekanom iznutra, a hrskavom izvana te biranim sastojcima koji jamče pravi delikatesni užitak. Dolaze u tri okusa: Šunka i gljive, 4 vrste sira i Salama. Pored već dobro poznatih Ri storante pizza s tankim tijestom, linija Guseppe pizza pred stavlja novost u ponudi asortimana duboko smrznutih proi zvoda iz Dr. Oetkera, koji će svim ljubiteljima pizze izmamiti osmijeh na lice. Preporučena MPC cijena: 27,90 kn.
© Copyright 2024 Paperzz
