PROGRESSIVE
M A G A Z I N
|
Uvodnik
Udružimo snage
11: 2011
Crier Media Grupa d.o.o. Trg Mažuranića 1, 10000 Zagreb
Tel.: + 385 1 4854 429
Fax: + 385 1 4854 432
+ 385 1 6386 628
crier@crier.hr
www.progressive.com.hr
ISSN 1331-7865
GLAVNA I ODGOVORNA Marija Kosor, 01 4854 279
UREDNICA marija.k@crier.hr
UREDNICA Marija Sedlar, 01 4854 428
marija@crier.hr
NEWSLETTER I PRIJEVOD Mario Anušić
mario.a@crier.hr
SURADNICI Ana Severinac Blažević, Ivan Bračić,
Damjan Geber, Ana Puljić, Antonio
Zrilić, Kristina Žilić, James Walton
VODITELJICA PRODAJE ZA Valentina Godler, 01 5391 546
KLJUČNE KUPCE valentina@crier.hr
VODITELJICA UREDA Irena Šahman, 01 4854 431
i NAKLADE irena@crier.hr
| 11:2011
Progressive je u Mariji Bistrici početkom studenoga organizi­
rao 8. po redu konferenciju na kojoj smo pokušali razbistriti
više metoda kojima je, usprkos krizi, moguće pronaći put opo­
ravka. U fokus smo stavili - ljude ...
Razdoblje je planiranja, ali i neizvjesnosti. U iščekivanju smo rasplitanja političkih zbiva­
nja, a time i gospodarske slagalice. U prodaji robe za široku potrošnju osjeća se stagna­
cija, iako je u 2010. zabilježen lagani rast. Kako je nedavno na Liderovoj konferenciji “Dan
velikih planova“ izjavio guverner HNB-a Željko Rohatinski, u 2012. možemo očekivati
daljnji pad investicija i stagnaciju domaće potrošnje, i ne možemo se osloniti na to da
će nas vući kola Europske unije. “Došlo je krajnje vrijeme da sjednemo zajedno i dogo­
vorimo kako ćemo dalje. Bez toga nam se ne piše dobro“, zaključio je guverner.
Kako se ipak suprotstaviti krizi?
U ozračju dinamičnih globalnih ekonomskih kretanja, Progressive je u Mariji Bistrici
početkom studenoga organizirao 8. po redu konferenciju na kojoj smo pokušali razbi­
striti više metoda kojima je, usprkos krizi, moguće pronaći put oporavka. Jedan od naj­
važnijih faktora uspjeha, a upravo njega smo stavili u fokus, jesu ljudi. O ljudskoj strani
korporativnoga govorili su predstavnici trgovačkih lanaca i proizvođača, koji znaju da
samo dobar tim može značajno pridonijeti ostvarenju zacrtanih poslovnih ciljeva.
GRAFIKA Lumen d.o.o.
DIZAJN Sandra Zgrablić
sandra@x-2.hr
IT Podrška Matija Klepac
PRAVNA ZASTUPNICA Mizana Mekić, odvjetnica
tel.: 01 4855 228
TISAK
Gospodarska 9, Sveta Nedelja
Direktorica Svjetlana Krznarić, 01 4854 276
svjetlana@crier.hr
DIREKTOR I IZDAVAČ John Whitbread
john@crier.co.uk
CRIER MEDIA GROUP
Naš redoviti gost, jedan od vodećih stručnjaka za tržišta u razvoju, Nenad Pacek, u
osvrtu na zbivanja u eurozoni naglasio je da cijela regija, pa tako i Hrvatska, idućih
nekoliko godina neće dobro gospodarski rasti. Poručio je da je ova kriza ipak privre­
mena, a dao je i prijedloge kako prebroditi probleme. Potrebna su dva radikalna po­
teza: 1. da centralna banka počne kupovati državne obveznice i krene kratkoročno s
tiskanjem novca, što su na kraće staze znale prakticirati i druge zemlje, ne bilježeći
pritom inflaciju; 2. da kamatne stope sreže “na nulu“.
U Mariji Bistrici čuli smo i detalje o poreznim aspektima trgovine te promjenama koje
nas čekaju pristupom EU. Edo Tuk iz TPA Horwath naglasio je da će se Hrvatskoj otvo­
riti mogućnost centralizirane distribucije, a primjenom nove legislative omogućit će
se korištenje zapadnoeuropskih poslovnih modela. Bit će, naravno, manje barijera u
trgovini, logistika će biti jednostavnija, carinske procedure pojednostavljene, a bez
carinskih deklaracija bit će smanjeni i troškovi pri uvozu/izvozu.
Zvuči optimistično!
Pro­gres­si­ve ma­ga­zin iz­la­zi jed­nom mje­seč­no i bes­pla­tan
je za cil­j­nu sku­pi­nu (tr­go­vi­ne, pro­iz­vođa­če, dis­tri­bu­te­re,
uvoz­ni­ke i iz­voz­ni­ke ro­be ši­ro­ke po­troš­nje) u Hr­vat­skoj,
Slo­ve­ni­ji i BiH. Iz­da­vač pri­drž­a­va pra­vo da odre­di cil­ja­nu
sku­pi­nu či­ta­te­lja. Za član­ke, sli­ke i obli­ko­va­nja ob­jav­lje­na
u ovom ča­so­pi­su sva su pra­va pri­drža­na. Ne­do­puš­te­na
je ob­ja­va, pre­ra­da, re­pro­du­ci­ra­nje, um­no­ža­va­nje, imi­ti­ra­
nje, stav­lja­nje na elek­tro­nič­ke me­di­je i dru­gi na­či­ni pre­
no­še­nja bez su­glas­nos­ti na­klad­ni­ka. Ru­ko­pi­se, fo­to­gra­fi­je
i os­ta­le pri­lo­ge ne vra­ća­mo.
Samo dan nakon konferencije Progressiva, na Plitvicama je održana skupština Saveza
udruga malih trgovaca Hrvatske. U Savez su primljene dvije nove članice – Udruga tr­
govaca Međimurja i Uduga trgovaca Zadarske županije. Skupština je imenovala nova
tijela Saveza, a napravljene su i izmjene Statuta. I njihov je zaključak sličan onom gu­
vernera centralne banke: samo udruženi možemo ostvariti bolju budućnost!
marija.k@crier.hr
progressive |
11:2011
3
 AKTUALNO
Iz zemlje
Nove Plodine u Malinskoj
BRANDscore: među Top 30 - trećina
Agrokorovih brendova
Prema istraživanju BRANDscora – indi­
katora snage brenda, koju je agencija
Ipsos Puls provela u zemljama regije,
među prvih 30 brendova čak trećina,
odnosno devet, pripada Agrokoru. Tri
brenda ovog koncerna - Zvijezda ulje, Ljerka Puljić i Iva Balent
Jamnica i Zvijezda majoneza, zauzimaju prva tri mjesta ljestvice.
Istaknuvši kako su ljudi za vrijeme gospodarske krize izgubili po­
vjerenje u političare i u sustav te da je u takvoj klimi mnogo teže
zadržati čvrste pozicije, starija izvršna potpredsjednica Agrokora
65. po redu prodajni centar Plodina, otvoren u Malinskoj, prostire se Ljerka Puljić naglasila je da Agrokor s ponosom ističe da su njegovi
na 2000 četvornih metara i broji 120 parkirališnih mjesta. Vrijednost brendovi opravdali povjerenje u realnom sektoru te da je snažna
investicije je 6 milijuna eura dok asortimanska ponuda broji više pretpostavka da će imati i svijetlu budućnost.
od 20.000 proizvoda. Iz Uprave Plodina do kraja godine najavlju­
ju nova otvaranja prodajnih centara u Petrinji, Zagrebu i Karlovcu. Prvi 3D trgovački centar
Prema budućim planovima razvoja, neke od investicija odnosit će Virtualni 3D trgovački centar Trillenium, investitora Hrvoja Prpića,
se i na modernizaciju nekih od postojećih prodajnih centara. Misija posjetiteljima će ponuditi uslugu virtualne kupnje u trgovinama
daljnjeg razvoja u idućoj godini i zadržavanja druge pozicije među Konzuma, Croate, One2playa, Linksa, Marasa, Rost Športa, Botti­
trgovačkim lancima usmjerit će se na nova otvorenja, fokus u ma­ cellija, Mr. Josepha, Smee-bambus parketa, Delicija, Dobrih vina
loprodajnom segmentu te preostalim aktivnostima potrebnim za te u Garminu. Kako prenosi Lider, popis prodajnih mjesta u ovom
kontinuiranu i svakodnevnu kvalitetnu ponudu u prodajnim cen­ centru vjerojatno će se uskoro povećati jer se još vode pregovori
s potencijalnim zakupcima.
trima Plodina.
Novi prodajno distributivni centar u Sisku
Tvrtka Roto dinamic, koja je tijekom deve­
desetih godina zabilježila ubrzan rast kao
vodeći distributer pića, a potom proširila
svoje poslovanje na maloprodaju, proi­
zvodnju vina i uslužne djelatnosti, otvorila
je novi prodajno - distributivni centar u Si­
sku, na adresi Nikola Tesla 10 u Sisku. Jed­
na od njegovih specifičnosti leži u boga­
tom asortimanu koji zadovoljava potrebe
HoReCa kanala kao i maloprodajnih kupa­
ca, po povoljnim cijenama. Narudžbe se
zaprimaju putem telefona, faxa i maila, a
usluge komisioniranja i dostave ne pre­
koračuju rok od 24 sata. Uz distributivni
centar, otvoren je i maloprodajni diskont
pića s bogatom ponudom alkoholnih i
bezalkoholnih pića, iz kojih se izdvaja vi­
noteka sa širokim izborom domaćih i stra­
nih etiketa.
4 progressive |
11: 2011
dm drži 78,7 posto tržišnog udjela u drogerijama
Drogerijski lanac dm-drogerie markt
u poslovnoj godini 2010/11. ostvario
je 1,43 milijarde kuna ukupnoga pri­
hoda te oko 70 milijuna kuna dobiti,
otkrio je direktor dm-a Mirko Mraku­
žić predstavljajući poslovne rezultate.
Mrakužić je istaknuo da im je unatoč
krizi promet blago porastao za oko je­
dan posto na 1,85 milijardi kuna, a za
sljedeću poslovnu godinu najavio je
Gordana Picek, Mirko Mrakužić i Marinka Akrap
nekoliko postotaka veći rast. “Prije 15
godina, svega 10-ak zaposlenika, bez velike logistike i pametnih sustava, vjerovalo je
da se može timski razvijati i rasti zajedno s tvrtkom. Iako danas imamo 1123 zaposlenih,
sačuvali smo zajedništvo i timski rad, a takav poslovni koncept danas nam osigurava
poziciju apsolutnog lidera s udjelom od 78,7 posto na drogerijskom tržištu“, istaknuo je
Mrakužić. Dodao je da je u prošloj godini dm investirao oko 38 milijuna kuna uglavnom
u otvaranje novih prodavaonica, kojih trenutno ima 135.
Novi Tommy u Splitu
13. listopada otvoren je
novi supermarket Tommy
u Splitu, na adresi Trg hr­
vatske bratske zajednice 4.
U supermarketu, prodajne
površine 390 m², kupce
očekuje širok asortiman
proizvoda. Uz svježe voće,
povrće i meso vrhunske
kvalitete, otvoren je i odjel
gastronomije, unutar ko­
jeg se svakodevno pripre­
maju svježa jela za ukusan
obrok.
| 11:2011
progressive |
11:2011
5
 AKTUALNO
Iz zemlje
Ultra gros donirao osobe s tjelesnim
i mentalnim oštećenjima
Direktor Ultra grosa Josip Butara pri uručenju donacije
Povodom 10 godina svog djelovanja, Ultra gros je donirao
Caritasovu kuću za zbrinjavanje odraslih osoba s tjelesnim ili
mentalnim oštećenjem Sv. Vinko Paulski u Oborovu s 50.000
kuna. Donaciju, namijenjenu kupnji antidekubitalnih madraca,
kao i za obnovu dijela stolarije na zgradi doma, u ime trgovač­
kog udruženja uručio je direktor Josip Butara. „Ova je donacija
proizašla iz želje da prigodom desete obljetnice rada našeg
udruženja pomognemo nekome kome je ta pomoć stvarno
potrebna. Odlučili smo novac, koji bi inače potrošili na po­
klone poslovnim partnerima, darovati u dobrotvorne svrhe“,
naglasio je Butara prilikom posjeta Caritasovoj kući, koja tre­
nutno brine o 73 odrasle osobe, s različitim vrstama tjelesnih i
mentalnih oštećenja.
Karlovačko live uz Rozgu i Bajagu
Tradicionalna glazbena
platforma Karlovačkog
piva djelovat će i u 2011.
godini. Karlovačko live
ove godine spojit će po­
pularnu pjevačicu Jele­
nu Rozgu i legendarnog
Gerschbacher, predsjednik Uprave
rock glazbenika Mom­ Alexander
Karlovačke pivovare u društvu pjevača
čila Bajagića Bajagu.
Deveta po redu Karlovačko live turneja putovat će kroz devet
gradova u Hrvatskoj. Turneja počinje 27. studenog u Splitu, na­
stavlja se u Zadru, Varaždinu, Osijeku, Zagrebu, Rijeci, Bjelovaru,
Karlovcu te završava koncertom u Puli 28. prosinca.
Iva Babaja imenovana Generalnim
tajnikom ICOGRADA-e
Na Generalnoj skupštini ICOGRADA-e
(The International Council of Graphic
Design Associations), svjetskog krovnog
udruženja za grafički dizajn, održanoj
krajem listopada na Tajvanu izabran je
novi Upravni odbor, a visoku poziciju
Generalnog tajnika iduće dvije godi­
ne obnašat će hrvatska dizajnerica Iva
Iva Babaja
Babaja. Iva je diplomirala dizajn na pre­
stižnoj Akademiji primijenjene umjetnosti u Beču, a radi kao
Kreativna direktorica Euro RSCG Zagreb, članice Unex Grupe. U
Unex Grupi Babaja sudjeluje u nastajanju i kreiranju cjelovitih
komunikacijskih rješenja za mnoge značajne domaće i interna­
cionalne klijente poput Privredne banke Zagreb, Agrokor vina,
Plive, Konzuma i mnogih drugih.
6 progressive |
11: 2011
Novi dizajn DoOre
Grupa Eurovoće pred­
stavila je redizajn svojih
proizvoda DoOra kojim
najavljuje daljnje širenje
i planove za zauzimanje
vodeće pozicije među
poznatim brendovima
pasteriziranog voća i po­
vrća u Hrvatskoj. Dosad Željko Jurkin, Eurovoće i Tatjana Jurić
je Eurovoće oko 80 posto svoje ukupne proizvodnje plasiralo najvećim
trgovačkim lancima za potrebe njihovih robnih marki dok je 20 posto
bilo namijenjeno razvoju vlastitog brenda DoOra. Uključivanjem Nove
Đakovčanke i slatinske Marinade u grupaciju Eurovoća, dodatnim ula­
ganjima u tehnologiju i kadrove te odgovornom politikom prema koo­
perantima, stvoreni su uvjeti za povećanje proizvodnih kapaciteta koji
su rezultirali i izravnim ulaganjima u jačanje vlastitog brenda DoOra.
Srebro shop-concept studiju Brigada
Na međunarodnom festivalu Golden Drum, koji se početkom listopa­
da održao u Portorožu, shop-concept studio Brigada osvojio je srebro
za Adrisov paviljon koji svijetli u mraku. Riječ je o projektu izrađenom
za prošlogodišnji Weekend Media Festival kojim se javnosti željelo
prezentirati Adrisovo godišnje izvješće Dobre ideje svijetle u mraku,
inače rad agencije Bruketa&Žinić OM. Brigada je studio za projektira­
nje i optimizaciju prodajnog mjesta, produkt dizajn i arhitekturu ko­
jeg su 2010. osnovali Damjan Geber, dipl.ing.arh, i Bruketa&Žinić OM.
Podravka donirala zagrebačke obitelji
U sklopu tradicional­
nog atletskog mitinga
Hanžekovićev memori­
jal održana je humani­
tarna utrka na Bundeku,
a umjesto priređivanja
domjenka na after par­ Podravkini pokloni siromašnim obiteljima
tiju organizatori su u dogovoru s Podravkom i gradom Zagrebom
odlučili darivati 10 socijalno ugroženih obitelji. Poklon košare prepu­
ne Podravkinih proizvoda obiteljima su uručili pročelnik Gradskog
Ureda za obrazovanje, kulturu i šport Ivica Lovrić, direktorica Hanže­
kovićevog memorijala Ivana Brkljačić i direktorica Podravkinog sek­
tora Poslovni program pića Sanja Garaj Miloš.
Konferencija o primjeni BI procesa
Više od stotinu sudionika
imalo je 10. studenoga
priliku doznati nešto više
o prikupljanju, sortiranju
i analiziranju javno do­
stupnih informacija te o
aktivnostima konkuren­
cije na temelju kojih se
mogu predviđati poslov­ Urednica Progressiva Marija Kosor u društvu sudionika
Liderove konferencije [Foto arhiva, Liderpress]
ni trendovi. Na 2. među­
narodnoj konferenciji o primjeni Business Intelligenca zaključeno je
kako je on danas važniji no ikad te da bez njega ni male ni velike tvrt­
ke ne mogu očekivati bitniji pomak na tržištu. Sudionici konferencije
upoznati su s metodama i tehnikama za svladavanje vlastitih ograni­
čenja u donošenju odluka i čuli su kako maksimirati učinke procesa
BI-ja slijedeći primjere iz poslovne prakse renomiranih tvrtki.
| 11:2011
Nova Sparova linija
proizvoda vlastite marke
Trgovački lanac Spar predstavio je eksklu­
zivnu liniju trgovačke marke Spar Premi­
um koja se sastoji od 70 prehrambenih
proizvoda. Glavni direktor Spar Hrvatska,
Helmut Fenzl, izjavio je da Spar Premium
čine artikli proizvedeni u ograničenim
serijama, kontroliranog geografskog pori­
jekla i proizvodnje te pripremljeni prema
tradicionalnoj recepturi. Osim prvoklasne
kakvoće, proizvodi linije Spar Premium
prepoznatljivi su i po dizajnerski obliko­
vanoj crno-srebrnoj ambalaži. Novu liniju
Spar Premium prati kampanja u kojoj je
zaštitno lice glumac Pierce Brosnan, po­
znati James Bond, a slogan je ‘Najbolje za
svaki dan’.
Grand Prix reklamnoj kampanji Studenca
Reklamna kampanja “Studenac - garancija do­
brog gemišta”, Podravke i agencija Bruketa&Žinić
OM i Unex MPG, najučinkovitija je marketinška
kampanja u protekloj godini u Hrvatskoj. Pre­
stižno je to priznanje koje su tvorci kampanje
zaslužili osvojivši Grand Prix i zlatnu nagradu u
kategoriji “Pića” na Effie natjecanju te time doka­
zali kako je dobar “gemišt” kreativnosti i komu­
nikacijske učinkovitosti najbolji put do uspjeha.
Nagrađeni radovi ocijenjeni su najboljima u konkurenciji 42 rada koje je prijavilo čak
30 oglašivača i 34 marketinške agencije. O dobitnicima je odlučivao stručni žiri sastav­
ljen od 24 marketinška stručnjaka - predstavnika oglašivača, marketinških, medijskih, PR i
istraživačkih agencija te medijskih kuća na čelu s Dorjanom Zadkovićem, koji je procije­
nio da je pobjednik i nositelj Grand Prix 2011. Studenac – garancija dobrog gemišta.
Konzum otvorio igrališta na Krku i u Sesvetama
Konzum nastavlja svoj projekt „Vratimo djecu na igra­
lišta“ u sklopu kojeg je u proteklih mjesec dana otvo­
rio nova dječja igrališta u gradu Krku na gradskom
šetalištu Park šuma Dražica i ispred prodavaonice
Super Konzum u Sesvetama. Projekt „Vratimo djecu
na igrališta“ započeo je prije nekoliko godina, kada ih
je izgrađeno i obnovljeno sveukupno 20. Ove godine
otvorena su još igrališta u Velikoj Gorici, Varaždinu, Osijeku i Šibeniku pa je ovo u Se­
svetama 26. po redu novi dječji kutak ovog velikog Konzumovog projekta. Cilj Konzu­
ma je promovirati važnost boravka djece na otvorenom, bavljenje sportom i kvalitetno
druženje s vršnjacima. Do kraja godine u planu je otvorenje novog igrališta u Poreču, a
Konzum i u sljedećoj godini nastavlja provoditi ovaj projekt.
progressive |
11:2011
7
 AKTUALNO
Iz regije
Pregovori o prodaji
Mercatora vodit će se do
kraja godine
Ekskluzivni pregovori s Agrokorom o mo­
gućoj prodaji većinskog paketa dionica
Mercatora vodit će se do kraja godine uz
mogućnost produljenja, a ako transakcije
ne bude vlasnici će moći nastaviti prego­
vore s ostala tri zainteresirana koji su na
međunarodnom natječaju predali svoje
neobvezujuće ponude, objavila je Nova
Ljubljanska banka (NLB). “Dogovor o ek­
skluzivnim pregovorima s investitorima iz
konzorcija u kojemu su, uz Agrokor, još i
Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD),
Međunarodna financijska korporacija IFC
te fond One Equity Partners, vrijedi naj­
kasnije do 31. prosinca 2011., a ugovorne
stranke njegov rok valjanosti mogu i pro­
duljiti ako uvjeti iz dogovora ne budu is­
punjeni“, stoji u priopćenju NLB.
Mercator preuzima trgovačku djelatnost
Familija marketa
Mercator-S ispunio je sve zakonske uvje­
te za preuzimanje u zakup objekata
Robnih kuća Beograd u kojima posluju
Familija marketi. Zakupom 27 objekata u
Beogradu, Vojvodini, centralnoj i južnoj
Srbiji, ukupne površine 22 tisuće kvadrat­
nih metara, Mercator-S preuzima zalihe,
opremu, kao i 300 zaposlenih Familija
marketa. “Mercator-S je na ovaj način
učvrstio poziciju drugog najvećeg tr­
govca na srpskom tržištu i proširio mrežu
prodajnih objekata u gradovima u kojima
do sada nije bio prisutan, kao što su Zaje­
čar, Valjevo, Vranje, Pirot, Užice, Bajina Ba­
šta, Bor i Knjaževac. Mercator će u novim
trgovinama pružiti kupcima prepoznatlji­
vu ponudu Roda brenda, koju karakteri­
ziraju širok asortiman, povoljne cijene i
ponuda proizvoda domaćeg podrijetla, s
udjelom većim od 70 posto.
Otvorena dva nova Gomexa
Kompanija Gomex otvorila je
u Izbištu novi prodajni objekt
prodajne površine veće od 100
kvadratnih metara. Potrošačima
je na raspolaganju više od 4500
artikala. Novi Gomex otvoren je
i u Vlajkovcu, površine 140 kva­
drata. U ponudi je 3000 artikala
namijenjenih zadovoljenju po­
treba dnevne kupovine. Poseb­
na pažnja posvećena je ponudi
voća, povrća, mliječnog programa i svježeg mesa. Iz Gomexa izdvajaju i po­
nudu kućne kemije i osobne higijene.
Rast poljskog online tržišta
Maloprodajni lanci kažnjeni zbog
odnosa prema dobavljačima
Mađarski poljoprivredni administrativni ured (MgSzH)
kaznio je novčano pet maloprodajnih lanaca zbog
njihovog postupanja prema dobavljačima. Francuski
lanac supermarketa Auchan Magyarország i mađarski
Reál Élelmiszer kažnjeni su jer nisu plaćali dobavljačima
na vrijeme. Njemački lanac proizvoda za domaćinstvo
Rossmann Kereskedelmi kažnjen je za isti prijestup i
zato što je naplaćivao proizvode koje nije smio ispo­
ručivati. Britanski lanac supermarketa Tesco i njemački
Aldi Magyarország kažnjeni su zato što su naplaćivali
proizvode po cijenama nižim od troškova proizvodnje.
Aldi Mađarska otvara 40 novih
trgovina
Krajem 2010. bilo je 10.000 online trgovina u Poljskoj, a ovaj broj se i po­
većava, izvijestio je Rzeczpospolita. Tijekom posljednjih 12 mjeseci, glo­
Lanac diskonta Aldi planira na
balne kompanije kao što su Auchan, Gap i Inditex (vlasnik Zare) proširile
mađarskom tržištu do kraja 2014.
su svoje poslovanje u Poljskoj tako što su se okrenule i online trgovinama.
otvoriti 40 novih trgovina čime
Piotr Jarosz, analitičar online poslovanja na portalu sklepy24.pl, rekao je da
bi podigao ukupni broj svojih po­
otvaranje online trgovine košta koliko i otvaranje nove lokacije. “Iako sada
slovnica na 110. U svakoj od slje­
online trgovine mogu donijeti isti prihod kao i tradicionalne, one imaju
deće tri godine u lancu se nadaju
mnogo više potencijala doći do onih klijenata do kojih tradicionalne tr­
otvoriti između 10 i 15 trgovina,
govine ne mogu stići. Također, uključuju kompaniju u tržište vrlo brzog
posebice u Budimpešti i gradovi­
rasta”, dodao je. Prema podacima marketinške agencije ResearchFarm,
ma koji su administrativna središta
vrijednost poljskog trgovačkog online tržišta dostigla je 3,3 milijarde eura
mađarskih
teritorijalnih
jedinica, najavio je glasnogovor­
u 2010. Do 2015. porast će na 5,9 milijardi eura.
nik Tibor Székács. Aldi je u Mađarskoj aktivan od 2008.,
a od ulaska je izgradio mrežu od 75 trgovina – od ko­
Prvi ‘Spar To Go’ u Češkoj
jih je 13 u Budimpešti. U grupi se nadaju da će do kraja
Austrijski Spar otvorit će svoj prvi objekt iz formata ‘Spar To Go’ u Češkoj 11. ove godine uspjeti otvoriti još tri trgovine što bi u tom
studenoga, piše na češkom web portalu E15.cz. Radnja će imati prodajnu slučaju omogućilo dvoznamenkasti rast prometa. U ci­
površinu od 120 kvadrata i nalazit će se u shooping centru Lihovar u gradu lju osvajanja značajnijeg tržišnog udjela (trenutni tržišni
Říčany, blizu Praga. ‘Spar To Go’ će ponuditi opciju hrane za van, poput udjel iznosi između 1 i 2%), poslovna jedinica Aldi Süd
sendviča, juha i kolača, kao i različite vrste kave. Kompanija je već prisutna također traži moguće prilike za akviziciju – a to bi bila
u ovoj zemlji s lancem hipermarketa Interspar i supermarketa Spar.
prva akvizicija Aldija u Mađarskoj.
8 progressive |
11: 2011
| 11:2011
Lilly drogerija u Ušće šoping centru
U šoping centru Ušće kompa­
nija Lilly otvorila je novu, 115.
po redu Lilly drogeriju, uz pri­
sustvo potrošača i predstav­
nika medija. Novi Lilly objekt
u svom sastavu ima i apoteku,
koja je jubilarna 100. Lilly apo­
teka. Drogerija je suvremeno
opremljena i u ponudi ima širok
asortiman. Na dan otvaranja,
svaki kupac koji je napravio ra­
čun u vrijednosti od 500 dinara, imao je priliku osvojiti neku od brojnih Lilly nagra­
da. Nagrade su se dijelile i na blagajnama, prvom, desetom, pedesetom i svakom
stotom kupcu. Također, pripremljeni su i specijalni pokloni za djecu. Program su
vodili Vladimir Stanojević i Suzana Mančić.
Trgovina zdrave hrane u Crnoj Gori
U okviru projekta Održivi regionalni
razvoj regije Bjelasice, Komova i Pro­
kletija, koji financira austrijska vlada
preko Razvojne agencije te zemlje i
Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog
razvoja Crne Gore, u novootvore­
noj trgovini Bonella predstavljeni su
brendirani poljoprivredni proizvodi
sa sjevera Crne Gore. Prodajni objekt
površine 160 kvadrata sastoji se od
zelene tržnice, vitamin bara u kojem se nude svježe cijeđeni sokovi, palačinkarnice
i pekare. Postoji i veliki izbor voćnih, slanih i kiselih salata, domaćih peciva i kolača,
integralnih i voćnih kruhova koji se rade po tradicionalnoj recepturi bez aditiva i
emulgatora. Takođe, Bonella plasira med i mliječne proizvode, kao i razne vrste
brašna.
Tvrtka Vadako kupila Nove investicije Štarka u
banjalučki Pevec
Srbiji
Nakon višemjesečnih pokušaja,
prodana je imovina banjalučkog
Peveca, ali za puno manju cijenu
od ponuđene, prenosi agenci­
ja Fena. Tvrtka Vadako kupila je
imovinu za 13 milijuna konverti­
bilnih maraka (6,65 milijuna eura),
iako je početna cijena bila čak
32 milijuna maraka. Taj novac,
međutim, nije dovoljan za ispla­
tu dugovanja. “Novi vlasnik ima
rok od mjesec dana za uplatu“,
kazala je Mirjana Golić, stečajna
upraviteljica banjalučkog Peveca.
Novac će otići na potraživanje
banaka koje su kreditirale izgrad­
nju tog trgovačkog centra. Zbog
velikih financijskih problema u
koje je 2009. ušla matična kompa­
nija u Hrvatskoj, nakon 15 mjeseci
banjalučkom Pevecu blokirani su
računi, a nedugo zatim otvoren
je stečaj.
Kao dio sistema
Atlantic grupe,
kompanija Soko
Štrak nastavlja
ulagati u razvoj.
Iz te kompanije
priopćili su da su,
investicijom od 2,5 milijuna eura u najsuvre­
meniju tehnologiju za proizvodnju Smokija,
postojeći kapaciteti uvećani za 33 posto. Ta­
kođer, na tržište je plasiran i novi proizvod
- Smokić, namijenjen dječjoj ishrani. “Kroz
stalna tehnološka unaprjeđenja, osluškujući
želje i potrebe potrošača, Soko Štark radi na
inoviranju asortimana i proširenju postojećeg
portfolija proizvoda, čije su posebne odlike
jedinstvene recepture i tehnološki proces
proizvodnje - vođen tako da su sačuvana
hranjiva svojstva prirodnih sirovina. Agresiv­
niji nastup na postojećim tržištima samo je
logičan nastavak osnovne orijentacije od koje
Soko Štark ne odstupa, a to je kvaliteta”, ističu
iz kompanije.
Roda market u Adi
Mercator-S otvorio je još jedan Roda objekt u
Srbiji - Roda market u Adi koji zapošljava šest
radnika i ukupno ima 177 kvadrata. Roda mar­
ket u Adi je 121. maloprodajni objekt Mercato­
ra u Srbiji i 22. objekt koji kompanija otvara u
2011. godini.
Lidl razmatra lokacije u Srbiji
Lanac trgovina Lidl navodno proučava dvade­
setak lokacija u Srbiji na kojima bi mogao gra­
diti svoje supermarkete. Kako prenose lokalni
mediji, njemački operater diskontima za poče­
tak na srpskom tržištu planira otvoriti dvije tr­
govine u Novom Sadu i Valjevu.
U Srbiji je njemačka grupa registrirana od pro­
sinca 2010.
Tesco dobavljačima nudi
pristup podacima o kupcima
Godinu dana nakon uvođenja kartice lojalnosti
Clubcard u Češkoj, Tesco je objavio da može
ponuditi dobavljačima mogućnost pristupa
podacima o kupcima. Tesco je primijetio da
su veći dobavljači imali pristup POS podaci­
ma nekoliko godina unatrag, ali da uvođenje
Clubcard kartica lojalnosti znači da će i manji
dobavljači moći pristupiti tim podacima i de­
taljima kupovine u vezi s kategorijama koje oni
proizvode, omogućavajući im tako optimizaci­
ju asortimana.
CBA bi kupio trgovine Louis
Delhaize grupe
Mađarski list Magyar Nemzet prenosi da bi
ogranak CBA u Mađarskoj bio zainteresiran za
kupovinu nekih trgovina Louis Delhaize grupe
ako ih ova belgijska kompanija bude ponudi­
la na prodaju. Kupovina trgovina Profi, Cora i
Match u Mađarskoj povećala bi udio udruženja
CBA, koji je nizak prema standardima zapadne
Europe.
Potrošnja u bugarskim
kućanstvima pala za 7%
Potrošnja bugarskih kućanstava pala je za 7%
od početka krize, što je tu zemlju približilo si­
tuaciji u Hrvatskoj i Mađarskoj. U Rumunjskoj i
zemljama Baltika stopa potrošnje pala je s 21%
na 15%, rekao je glavni ekonomist UniCredit
Bulbanka Christofor Pavlov. Maloprodaja je
smanjena za 15%, a prodaja elektronike i uređa­
ja pala je s 40% na 30%.
progressive |
11:2011
9
 AKTUALNO
Iz svijeta
Asda raste brže od britanskog
tržišta maloprodaje
Britanski trgovački lanac Asda u posljednja je tri
mjeseca razvio svoje poslovanje brže nego bri­
tansko tržište maloprodaje, po prvi puta od poče­
tka 2010., izvijestio je Bloomberg BusinessWeek.
Potrošnja u Asdi porasla je za 5,1% u tri mjeseca,
zaključno s 30. listopadom, što je potpomognuto
konverzijom bivših Netto trgovina u poslovnice
Asde. Za usporedbu, ukupno britansko tržište ma­
loprodaje poraslo je 4,6% u istom razdoblju nakon
inflacije od 6,1%.
Auchan pokreće EDI projekt
e-trgovine
Francuski maloprodajni trgovački lanac Auchan po­
krenuo je projekt elektroničke razmjene podataka
(EDI) kroz e-trgovinu, na temelju međunarodnog
sporazuma s IT providerom Comarchem. Auchan
ima za cilj razmjenu elektroničkih dokumenata
poput računa i narudžbenica s ovim providerom
u više zemalja.
Aldi Süd isprobava novi tip
promocije
Aldi Süd testira novi način promocije za voće i po­
vrće u njemačkoj regionalnoj diviziji Rheinberg.
Prema pisanju Lebensmittel Zeitunga, promocija
koja nosi naziv “Ponuda za ovaj tjedan: šest proiz­
voda - šest dana“, uključivat će šest različitih vrsta
voća i povrća koji će se prodavati po primamljivim
cijenama.
Lekkerland i DHL uvode logističku
strategiju za male trgovine
Veleprodajni gigant Lekkerland objavio je da će
uvesti novi koncept logistike i distribucije, zajedno
s DHL-om, usmjeren ka kioscima i malim trgovi­
nama u Njemačkoj. Fleksibilna strategija dozvolit
će malim trgovcima da naručuju proizvode od
Lekkerlanda online, a zatim će te proizvode ispo­
ručiti DHL.
Metro Grupa pojačava
prisutnost u Turskoj
Njemačka Metro Grupa namjerava do kraja 2012.
otvoriti 24 nove trgovine Metro Cash & Carry, Real,
Media Markt i Saturn i tako ostvariti profit u povolj­
noj poslovnoj klimi kakvu pruža održivi gospodar­
ski rast u Turskoj. Govoreći u Istanbulu, šef odjela
Metro Cash & Carry i Real hipermarketa, Joël Sa­
veuse rekao je: „Metro Grupa jasno vidi Tursku kao
najvažnije tržište za postizanje rasta poslovanja“.
10 progressive |
11: 2011
Na Anugi 2011 više od 155.000 posjetitelja
Na jednom od najvećih među­
narodnih prehrambenih sajmova
za trgovinu na malo i usluživanje
hrane i ugostiteljstvo - Anuga
2011, koji se od 8. do 12. listopa­
da održao u njemačkom Koelnu,
sudjelovalo je 6596 kompanija iz
100 zemalja. Sajam se prostirao
na 284.000 m² izložbenog pros­
tora, a tijekom pet dana obišlo ga je više od 155.000 posjetitelja iz 180 zemalja.
Na 31. po redu Anugi nastupilo je i 13 hrvatskih tvrtki, među kojima su bile
Podravka, Vindija, Maraska, Paška Sirana i Ralu logistika. Zemlja partner bila je
Italija iz koje je došlo 1057 izlagača, a slijede Španjolska, Kina, Francuska, Nizo­
zemska, Grčka, Belgija, Turska, SAD i Tajland.
Asda lansira ‘online’ poslovanje za potrebe
malih trgovaca
Britanski trgovački lanac Asda lansirao je
novu web-stranicu namijenjenu isključivo
opskrbi malih poslovanja, jaslica i ustano­
va za skrb starijih osoba. Na stranici (www.
asda.com/business-to-business) nudi se široka ponuda asortimana uredske
opreme i materijala poput olovaka, papira i škara, kao i potrepština za rad
jaslica kao što su pelene i razne vrste dječjih boja. Na stranici je također pri­
kazana i posebna ponuda koja se odnosi na nabavu namirnica “na veliko“ i u
ekonomičnim pakiranjima po “veleprodajnim cijenama“ koji se opisuju kao
idealna pakiranja za potrebe jaslica i staračkih domova.
Carrefour Belgija ispituje sustav kamera
namijenjen pomoći blagajnicama
Kako izvještava Retail Daily, trgovački lanac
Carrefour započeo je u Belgiji ispitivanje
sustava kamera koje blagajnicama olakšavaju prepoznavanje proizvoda koji
se nalaze na dnu kolica. Sustav se sastoji od kamera ugrađenih u stranice bla­
gajničkog pulta točno u visini dna kolica za kupnju, a koje prenose sliku robe
na dnu kolica na zaslon ispred blagajnice.
Metro grupa odgodila prodaju Reala
Metro Grupa odgodila je prodaju hipermarketa
Real zbog ostavke predsjednika Uprave Eckharda
Cordesa, izvijestio je Financial Times Deutschland.
“U posljednjih nekoliko mjeseci bili smo u prego­
vorima s nekoliko zainteresiranih strana i razmatrali
smo opcije prodaje i partnerstva. Međutim, zasad ne postoji aktivna komuni­
kacija“, poručio je Metro preko svoga glasnogovornika. Britanska tvrtka Apax
Partners bila je u igri kao konačni naručitelj sve do prije nekoliko tjedana,
nudeći otprilike milijardu eura. Kako javljaju mediji, Metro Grupa odbacila je
ponudu Apaxa jer očekuje da prodajom Reala može dobiti dvostruko više.
Tesco lansira vlastiti brend igračaka
Tesco preuzima važan brend igračaka kako bi ga lansirao u okviru svoje po­
nude. ‘Carousel’ igračke pojavit će se u trgovinama Tescoa, nakon što su se
prvo pojavile u online Tesco Direct ponudi. Prodavat će se po cijeni od jedne
do 80 funti i namijenjene su predškolskom uzrastu, a uključuju i proizvode
kao što su vlakovi i električne igračke.
| 11:2011
Rewe Grupa prodaje Billa Italija u više
dijelova
Mreža supermarketa
Billa, koja je u sastavu
njemačke Rewe Gru­
pe, navodno je u pre­
govorima vezanim za
prodaju cjelokupnog
asortimana i poslo­
vanja u Italiji, ali kroz
više dijelova. Prema
pisanju Lebensmittel
Zeitunga, prodaja Bille u cijelosti pokazala se teškom, zbog čega
ovaj trgovački lanac sada traži mogućnosti prodaje svojih granič­
nih područja kako bi se usredotočio na temeljno poslovanje u
sjevernoj Italiji. Conad, partner Rewe Grupe u Coopernic buying
alliance, izvijestio je da je zainteresiran za jednu trećinu od 200
trgovina iz mreže Bille, naročito u središnjoj i južnoj Italiji. Coop
Italia i Esselunga također su pokazali interes za dijelove lanca su­
permarketa gubitaša.
Lidl najavio otvaranje švicarskih ‘trgovina
duhova’
Diskonter Lidl naja­
vio je otvaranje de­
setak dućana za koje
navodno već po­
stoje konstrukcije u
Švicarskoj, ali njiho­
ve lokacije još nisu
otkrivene javnosti.
Tzv. “dućani duho­
vi“ bit će otvarani postupno od lipnja iduće godine, izvijestila je
kompanija. U međuvremenu su se pojavile špekulacije vezane za
moguće povlačenje Lidla s tržišta, a rastući broj “trgovina duhova“
samo dodatno pojačava ovu teoriju. Inače, Lidl, koji trenutačno
djeluje kroz 73 trgovine, odbacio je špekulacije i poručio da se ne
planira povući sa švicarskog tržišta.
Nestlé nastavlja s ulaganjima u
Španjolskoj
Nestlé rast u Europi
nastavlja s 10 mili­
juna eura vrijednim
investicijama u pro­
izvodnju
različitih
vrsta čokolade u
Španjolskoj. Tvrtka je
postavila novu proizvodnu liniju za kalupljenje čokolade u svojoj
tvornici u La Penilla de Cayónu na sjeveru zemlje. Riječ je o jednoj
od osam glavnih ovogodišnjih investicija Nestléa u proizvodnim
pogonima u Europi. Investicija u La Penilli druga je koju je Nestlé
napravio u Španjolskoj ove godine, što odražava kontinuitet po­
vjerenja u španjolsko tržište, izvijestila je kompanija. Zahvaljujući
prodaji Nescafé Dolce Gusto, Nestlé Španjolska je povećao izvoz
za više od 40% u prvih šest mjeseci 2011. godine, usprkos teškim
ekonomskim prilikama u toj zemlji.
progressive |
11:2011
11
 POSLOVNI SKUP
8. Progressive konferencija
Čovjek je ‘ključ’
uspješnog poslovanja
S
vjesni činjenice da je ljudski faktor,
pogotovo u trgovačkoj i malopro­
dajnoj branši, ključan za poslovni
uspjeh, na 8. po redu Progressive konfe­
renciji, održanoj 4. i 5. studenoga u hote­
lu ‘Kaj’ u Mariji Bistrici, u fokus smo stavili
upravo čovjeka u trgovini. Moderator kon­
ferencije i ove je godine bio Saša Kolenko,
član Uprave AWT International. O ljudskoj
strani korporativnog govorili su predstav­
nici trgovačkih lanaca i proizvođača, koji
znaju da samo dobar odabir kadra, kvali­
tetno upravljanje i motivirani zaposlenici
mogu značajno pridonijeti ostvarenju za­
crtanih poslovnih ciljeva.
U ozračju problematičnih ekonomskih kretanja, zabilježenih na globalnoj razini, kriza je utjecala i na maloprodaju
kod nas. U Hrvatskoj je velik broj nezaposlenih, što izravno
utječe i na potrošnju. Kako bi tvrtke u doba krize osigurale
uspješno poslovanje, moraju znati da pobjeđuju i dobre rezultate ostvaruju samo oni koji imaju educiran, kvalitetan i
Pripremila redakcija Progressiva
motiviran kadar.
Osvrt na eurozonu
U uvodnom dijelu konferencije osvrt na
ekonomsko stanje u regiji iznio je redoviti
gost Progressivovih konferencija Nenad
Pacek, osnivač i predsjednik Global Su­
ccess Advisors GmbH, jedan od vodećih
stručnjaka za tržišta u razvoju koji pruža
usluge savjetovanja poslovnim liderima
pomažući im voditi uspješne strategije.
U osvrtu na zbivanja u eurozoni, Pacek je
naglasio da cijela regija, pa tako i Hrvat­
ska, idućih nekoliko godina neće dobro
gospodarski rasti. Razlog tome je rekor­
dno velik vanjski dug, koji trenutno bilježi
90% BDP-a. Upravo je, kada je u pitanju
gospodarski rast, najslabiji dio svijeta cen­
tralna i istočna Europa. “Od sredine 2008.
do danas, a tako bi moglo biti još barem
dvije godine, osoba koja vodi centralnu i
istočnu Europu je tipični CEO, ali ne Chief
Executive Officer, nego Chief Explaining
Officer – netko tko pokušava objasniti
ljudima na vrhu korporacije zašto cen­
tralna i istočna Europa ne raste dobro,
zašto ponovno moraju revidirati budžet“.
A firme kojima ide najgore u regiji, prema
Paceku, dolaze iz industrije hrane i pića.
Govoreći o prognozama blagog gospo­
darskog oporavka u Hrvatskoj, Pacek je na­
pomenuo da je mnogo važnije pogledati
što se događa iza brojke. “Iza nje se kriju
visoki dugovi i, na žalost, nejasna struktu­
12 progressive |
11: 2011
Marija Kosor i Marija Sedlar, urednice Progressiva
ra gospodarske strategije. Da bi se nešto
značajno promijenilo, moralo bi doći do
nekih značajnih pomaka, a to je da Cen­
tralna banka počne napokon kupovati dr­
žavne obveznice, kako to rade Amerikanci
ili Englezi i da krene s tiskanjem novca“.
Drugi radikalan potez koji bi također mo­
gao ubrzati gospodarski rast, prema Pace­
ku, jest da se kamatne stope, kao u većini
zemalja, napokon srežu na nulu, a ne da
ostanu na 7-9 posto. “Čim je krenula kriza,
u Hrvatskoj su ostale na 9, i to skoro pune
tri godine nakon što je kriza počela. Treba­
mo biti svjesni da je ova kriza zapravo pri­
vremena te da će firme koje u ovim teškim
vremenima ostanu u regiji i dobiju veći
tržišni udio, biti firme koje će dominirati u
budućnosti“, zaključio je Pacek.
Porezni aspekti trgovine
O poreznim aspektima trgovine te pro­
mjenama koje nas čekaju pristupom
Europskoj uniji, poreznim implikacijama
transakcija u trgovini i specifičnostima
poreznog nadzora govorio je Edo Tuk,
Partner, TPA Horwath, magistar eko­
nomije s više od 11 godina iskustva na
poslovima vezanim za porezna pitanja.
Govoreći o ulasku Hrvatske u EU, Tuk je
podsjetio da će se danom priključenja, na
uvoz i izvoz svih proizvoda između Hrvat­
ske i država članica Unije ukinuti carine i
carinske kontrole, čime će se izbjeći situaci­
ja u kojoj kamioni prosječno na granicama
čekaju 8-12 sati. Hrvatska će preuzeti carin­
ski i trgovinski režim EU i prema državama
izvan Unije; ugovori o slobodnoj trgovini
koje je Hrvatska sklopila (CEFTA, EFTA, Tur­
ska i sl.) prestat će vrijediti, a prema obvezi
usvajanja europskih pravila o izvješćivanju,
već od 1. siječnja 2011. uvoznici i izvoznici
robe u Uniju počeli su carinskim službama
| 11:2011
unaprijed dostavljati elektroničku deklara­
ciju sa sigurnosnim podacima o robi.
Ulaskom u Uniju, smatra Tuk, trebalo bi
iskoristiti činjenicu da će se primjenom
nove legislative omogućiti korištenje za­
padnoeuropskih poslovnih modela, što
otvara mogućnost promjene poslovnih
struktura, manje barijera u trgovini i olak­
šanu logistiku; pojednostavljene carinske
procedure te manje troškove pri uvozu/
izvozu bez carinskih deklaracija. Tu je, na­
ravno, i olakšan pristup većem tržištu, a i
povećana pravna sigurnost.
Žene odlučuju o kupnji
Lidija Tišljar, direktorica za Hrvatsku i BiH,
AC Nielsen, ukazala je na utjecaj demo­
grafskih promjena na donošenje odluka
o kupovini za neke od ključnih segme­
nata kupaca. “Zadnjih par godina, kako
nam je stigla kriza, jako puno govorimo
o potrošačima i kupcima i o tome kako
se mijenjaju i kako mijenjaju svoje na­
vike. U takvim uvjetima, marketinškim
stručnjacima poprilično je teško doprije­
ti do svih segmenata potrošača. Moraju
razumjeti koje su to poluge i motivaci­
ja i kako će ih potaknuti na potrošnju“.
Kako se u ovom trenutku osjećaju hrvatski
potrošači? “Trenutno njih 96% vrlo nega­
tivno ocjenjuje situaciju na tržištu rada u
idućih godinu dana; 72% misli da će njiho­
va osobna financijska situacija biti vrlo teš­
ka, a 89% ih misli da ovo nije pravo vrijeme
za kupovinu i potrošnju. Iz ova tri parame­
tra mjerimo indeks povjerenja potrošača
u Hrvatskoj, koji je trenutno 49, i nalazimo
se na samom dnu ljestvice europskih ze­
malja, u društvu s Mađarskom, Portuga­
lom, Rumunjskom i Grčkom. Osim toga,
možemo vidjeti da je taj indeks bitno niži
i od europskog i od svjetskog prosjeka.“
Tko je glavni kupac, onaj na kojeg se mora
utjecati da bi ga se motiviralo na potroš­
nju? U 80% slučajeva žena je glavni nositelj
odluke o kupovini kućanskih potrepština,
i to u dobi iznad 35 godina. Moderne ti­
pove trgovina, hipermarkete i supermar­
kete, u jednakoj mjeri posjećuju žene i
muškarci, a jedini format prodajnih mjesta
koji u većoj mjeri posjećuju muškarci su
trgovine na benzinskim crpkama i kiosci.
Tradicionalna trgovina je mjesto koje više
posjećuju žene.
Nenad Pacek, Global Succes Advisors GmbH
Saša Kolenko, AWT International
Aco Momčilović, Billa
Edo Tuk, TPA Horwath
Lidija Tišljar, AC Nielsen
Boris Blažinić, IQ Institut
Tatjana Rajković, GfK
Kako je stari kupac postao novi
Tatjana Rajković, direktorica Odjela za ad
hoc istraživanja GfK Croatia, objasnila je
progressive |
11:2011
13
 POSLOVNI SKUP
8. Progressive konferencija
Petra Glasnović, Konzum
Ivona Matijević, Mercator-H
Dubravka Horvat, Podravka
Antonio Zrilić, Logiko
kroz koje su transformacije prošli kupci
i kako se stari kupac pretvorio u novog.
“Na tržištu su se formirali novi segmen­
ti potrošača čija pozicija postaje jača u
kontekstu borbe proizvođača i trgova­
ca za svakog kupca i potrošača. I kupci i
potrošači imaju svoja očekivanja od pro­
izvođača i trgovaca i pokušavaju balansi­
rati između svih financijskih obveza s već
ionako smanjenom kupovnom moći“.
Kolika nam je kupovna moć? U Hrvatskoj
je na 34% europskog prosjeka. Godišnje
imamo 35.250 kn na raspolaganju za ku­
povinu roba i usluga. Hrvatska zauzima 29.
mjesto među 42 zemlje u Europi. Za uspo­
redbu, Slovenija ima kupovnu moć 73.430
kn godišnje. Mjesečno prosječno potroši­
mo oko 2000 kn na FMCG kupovine. Iako
je indeks i dalje nizak, od studenoga proš­
le godine primjetan je rast.
Kad su u pitanju učestalost kupovine i po­
trošnja, Rajković je iznijela podatak da se
smanjuju velike kupovine koje su zamije­
njene češćim, manjim i ciljanim kupovina­
ma. Prosječna potrošnja na razini godine,
kao i prosječna mjesečna potrošnja po ku­
ćanstvu, bilježe pad. Kupujemo češće, ali
manje. Sve više kupujemo trgovačke rob­
ne marke. Raste i prodaja putem interneta,
putem kojega je 20% online populacije
kupilo neki proizvod ili uslugu. Važno je
napomenuti da čak 58% populacije starije
od 15 godina koristi internet, a ako proma­
ramo mlade od 15 do 30 godina taj se broj
penje na 85%.
14 progressive |
11: 2011
Ljudska strana korporativnog
Profesor psihologije Boris Blažinić, direktor
Instituta za kvalitetu i razvoj ljudskih poten­
cijala, koji radi kao konzultant za upravljanje
ljudskim potencijalima i predavač/trener
za razvoj interpersonalnih, personalnih i
grupnih kompetencija u RH i u inozemstvu
iznio je svoja saznanja o integrativnom
modelu upravljanja ljudskim potencijalima
i poslovnim procesima u upravnim i po­
slovnim sustavima. Zaposlenike je potreb­
no educirati, a da bi ulaganje imalo smisla
treba stvoriti plodno tlo inače će sredstva
uložena u edukaciju biti ‘bačen novac’.
Diplomirani psiholog Aco Momčilović, vo­
ditelj odjela ljudskih resursa, Billa d.o.o. Hr­
vatska, predstavio je projekt ‘Uvođenje Mi­
sije i Vizije’, objasnivši zbog čega trebamo
misiju i viziju i kako je kreirana na razini Rewe
grupe, u suradnji svih zemalja. Objasnio je
sadržaj misije i vizije i komunikacijski plan,
tj. metode implementiranja na razini zema­
lja te naveo izazove, probleme, ali i benefi­
te procesa implementacije ovog projekta.
Petra Glasnović, direktorica Područja ljud­
skih resursa u Konzumu d.d., koja formira
David Gaal, Nestlé Adriatic
timove za razvoj organizacije, selekciju te
edukaciju, opisala je procese izdvajanja
ljudskih resursa u zaseban sektor. U zadnje
tri godine njezin tim je u to područje uveo
integrirano HRMS rješenje, internu aka­
demiju te centralni sustav planiranja troš­
kova rada. Predstavila je “Razvoj internog
sustava treninga i edukacija“ u Konzumu i
ispričala proces nastanka i razvoja trening
Centra za selekciju i edukaciju. “Certificirani
smo za MBTI (Myers-Briggs Type Indicator)
metodologiju procjene ličnosti, snimamo
poslovne procese i pratimo sve troškove
zaposlenika. Osim toga se bavimo uprav­
ljanjem promjenama i projektima, savjeto­
vanjem... U puno stvari smo podrška bizni­
su“, naglasila je Glasnović.
Ivona Matijević, direktorica Sektora kadrov­
skih poslova društva Mercator-H d.o.o.,
navela je da edukacijski put u Mercator
Grupi obuhvaća niz obrazovnih paketa.
Objasnila je kako izgleda startni, namije­
njen svim novozaposlenim djelatnicima
te kako izgledaju stručne edukacije u se­
gmentima trgovine, poput maloprodajnih
trenerskih mreža ili škola poslovođa pa sve
do Mercatorove Poslovne Akademije na­
mijenjene ključnim kadrovima Grupacije.
Motivirani zaposlenici
David Gaal, HR Business Partner iz Nestlé
Adriatic d.o.o., HR Manager koji je iskustvo
stekao na poslovima vezanima uz razvoj
obrazovanja i ljudskih potencijala u Hrvat­
skoj obrtničkoj komori, Sunčanom Hvaru
te Nestléu. Gaal je opisao ulogu i poziciju
Business Partnera u kompaniji – on mora
poznavati biznis, sudjelovati u kreiranju
strategije te savjetovati oko pitanja veza­
nih uz ljude. Veliku ulogu ima u upravlja­
nju promjenama, dizajnu organizacija i
| 11:2011
organizaciji timova i ljudi. Gaal je naveo
primjere kojima je objasnio kako možemo
upravljanjem ljudima još značajnije prido­
nijeti ostvarenju poslovnih ciljeva.
Dubravka Horvat, Training Manager u
Podravki d.d., koja sudjeluje u definiranju
kriterija i standarda kompetencija i vješti­
na za zaposlenike u prodajnim funkcijama
unutar Grupe Podravka, opisala je pro­
vedbu programa treninga u svrhu edu­
kacije zaposlenika s naglaskom na pro­
daju. Objasnila je razvoj prodaje putem
internog treninga od strateških smjernica,
dijagnostike preko operativnog funkcio­
niranja na terenu i važnosti kontinuiranih
edukacija u prodaji. “Cilj je da zaposle­
nici budu motivirani i zadovoljni, što re­
zultira i dobrim poslovnim rezultatima“.
Definiranje strategije
Drugi dio Konferencije zaključio je Anto­
nio Zrilić, iz tvrtke Logiko d.o.o. za savje­
tovanje u logistici, koji od 2007. radi kao
poslovni konzultant i predavač za područ­
ja optimiziranja skladišta, zaliha i nabave u
poduzećima te upravljanju procesima. Do
sada je za potrebe različitih tvrtki osmislio
i proveo više uspješnih projekata vezanih
uz optimizaciju troškova u logistici. Zrilić je
naveo da se poduzeća danas suočavaju s
dva osnovna izazova: kako povećati ili za­
držati zadovoljstvo kupaca na zadovolja­
vajućoj razini i kako smanjiti troškove. “Ako
smo definirali s kim se natječemo onda
možemo lakše definirati strategiju kojom
ćemo ga pobijediti“, naglasio je Zrilić, na­
vodeći primjer Wal Marta koji pod sobom
nema proizvodnju, ali zato prikuplja infor­
macije i dostavlja ih dobavljačima.
Wal Mart je carstvo zasnovano na diskon­
tnoj maloprodaji, a istovremeno i najveća
kompanija na svijetu. Ova kompanija je
shvatila da transport i nadopunjavanje
robe troši previše novca i vremena. Sam
Walton (osnivač Wal Marta) jednom je
izjavio: “Ljudi misle da smo postali ve­
liki tako što smo otvorili dućane u ma­
lim gradovima. U stvari, mi smo postali
veliki tako što smo zamijenili zalihe sa
informacijama”.
Redakcija Progressiva još jednom se
zahvaljuje sponzorima i partnerima 8.
konferencije. n
OKRUGLI STOL ‘Kriza je ojačala udruženja trgovaca’
U sklopu 8. konferencije Progressiva održana je panel diskusija o udruženjima trgovaca
na kojoj su se svi sudionici - Martin Evačić, direktor Narodnog trgovačkog lanca, Če­
domir Momčilović, predsjednik Udruge trgovaca Međimurja, Zoran Paleka, predsjed­
nik Udruge trgovaca Zadarske županije i Ivona Bačelić Grgić, poslovni tajnik Sektora
trgovine pri Hrvatskoj gospodarskoj komori - složili da će u narednim godinama doći
do daljne konsolidacije tržišta te da će određeni broj malih trgovaca i trgovina izgubiti
tržišnu utakmicu. Oni koji opstanu, zahvaljujući i tome što su dio udruga i trgovačkih
udruženja, dobivat će bolje uvjete kod dobavljača i bilježiti rast prometa.
Evačić: ‘Kriza je ojačala NTL, sve članice koje su radile konzistentno zabilježile su rast.
Udruženja koja imaju zajedničke ciljeve mogu opstati, oni bez ciljeva će nestati u slje­
deće tri do četiri godine. Udruženja ispoštuju 90% ciljeva koje dogovore, dobavljači
također nemaju prigovora na nas. Što se tiče ‘ratova udruga’, nije neobično niti strašno
da neki trgovac odluči iz naše prijeći u drugu udrugu trgovaca i obratno. Teško je
upravljati s 16 trgovačkih kuća istovremeno, moderirati interese najmanjih i najvećih,
a treba raditi tako da svi budu zadovoljni. Bolje imati čvrst i stabilan promet nego ići u
ekspanziju bez pokrića, kako je to vrlo čest slučaj u Hrvatskoj.’
Momčilović: ‘Naš je moto: ‘Ne trebamo auto da bismo kupovali jeftinije’. Poznajemo
svoje potrošače i oni to cijene. Kriza nam ide na ruku jer su se prorijedile velike mjesečne
kupovine, potrošači broje svaku kunu i dođu k nama češće. Svu konkurenciju pozdrav­
ljamo, i ‘velike’ i ‘male’, svi su nam isti i nikog ne obezvređujemo. Konkurencija nas je
natjerala da razmišljamo i shvatimo da se sami moramo izboriti da nam bude bolje.’
Paleka: ‘Udruga trgovaca Zadarske županije s radom je ponovo krenula ove godine,
ima 68 članova i ogroman potencijal, ne samo u vidu prometa i konkurentnijih cijena,
nego i marketinga. Nismo prepoznati kao veliki igrač na tržištu, a u budućnosti će oni
koji opstanu dobivati bolje uvjete. Kod nas je najveći problem što se ne vodi računa o
stvarnim potrebama pojedinog naselja, grada ili otoka, nego se kapital koncentrira na
jednom mjestu, u urbanim sredinama – puno trgovačkih lanaca izgradi svoje prodava­
onice u neposrednoj blizini pa niti jedan nema zadovoljavajući promet. Do svih ljudi u
malim naseljima i otocima naše županije mogu doći samo mali trgovci.’
Bačelić Grgić: ‘Naše je tržište visoko koncentrirano, prvih deset trgovaca drži 75% trži­
šta, a ulaskom u EU to će se nastaviti. Bitno je napomenuti da je nakon 17 mjeseci pada,
od ožujka 2010. zabilježen blagi oporavak tržišta. Očekuje se da će sektor trgovine u
2011. zabilježiti rast između 1 i 2 posto, a i u idućoj godini nastavit će se taj trend. Iako je
riječ je o zaista blagom oporavku tržišta, maloprodaja na njega gleda optimistično.’
progressive |
11:2011
15
 RADIONICA
Jasno&Glasno i iSTUDIO
Brendiranje na
društvenim mrežama
Polaznici radionice vidjeli su primjere uspješnog komuniciranja proizvoda putem društvenih medija, a stručnjaci su ih savjetovali kako komunikaciju poboljšati te su im pružili uvid
u alate i tehnologije potrebne za online nastup tvrtke, proizvoda ili brenda na tzv. novim
medijima.
D
rugi dan Konferencije posvetili
smo radionici o brendiranju tvrtki
na društvenim mrežama. U po­
sljednjih pet godina svijet marketinških
komunikacija nepovratno se promijenio.
U srcu te promjene sve je aktivniji inter­
netski život koji korisnici vode. Otvaranjem
brojnih online komunikacijskih kanala
– od web stranica i društveno-mrežnih
odredišta poput Facebooka i Twittera do
aplikacija i mini-siteova – korisnici su do­
bili moć da svojim komentarima, pohvala
i kritikama utječu na uspješnost prodaje
nekog proizvoda, ali i
ukupan ugled koji neka
tvrtka uživa u javnosti.
društvenim mrežama utječu na prodaju te
da fanove “pretvore“ u potrošače.
Privucite korisnike sadržajem
Pri planiranju Facebook aktivnosti važno
je znati da on nije svrha sam sebi. Treba
krenuti od brenda, znati što se želi postići
da bi pojavljivanje na društvenim mreža­
ma imalo smisla. Poanta je integracija s
marketingom. Jako bitno je imati vlastiti
sadržaj koji korisnicima treba biti zanimljiv
jer sadržaj je ono zbog čega se korisnici
vraćaju na vašu stranicu.
Prepoznajte
mogućnosti
društvenih mreža
Naši treneri Ana Peno­
vić i Nebojša Grbačić, iz
agencija Jasno&Glasno
te Petra Ignjatović i To­
mislav Pancirov iz agen­
cije iSTUDIO, polaznici­
ma radionice pokazali su
primjere uspješnog ko­
municiranja proizvoda
putem društvenih me­
dija, savjetovali ih kako
komunikaciju poboljšati
te im pružili uvid u alate i tehnologije po­
trebne za online nastup tvrtke, proizvoda
ili brenda na tzv. novim medijima.
Zaključak je jasan: stara pravila više ne vri­
jede i ma koliko novca tvrtke namijenile
oglašavanju i promociji proizvoda, kori­
snici su oni koji će naposlijetku odlučiti što
je vrijedno njihove pažnje. Na tvrtkama
ostaje da prepoznaju mogućnosti ovog
kanala komunikacije, da promocijom na
16 progressive |
11: 2011
čivati, nego ih slušajte. Facebook je dvo­
smjeran kanal, uključite korisnike u neke
odluke vezane uz proizvod.
Trenutno u svijetui ima 750 milijuna kori­
snika Facebooka koji prosječno na njemu
provedu jedan sat dnevno, a svaki ima
prosječno 130 prijatelja. Istraživanja su po­
kazala da će 56% korisnika prije preporuči­
ti brend prijatelju nakon postajanja fanom
na Facebook stranici brenda.
Zabavne i korisne aplikacije
Kada su aplikacije u pitanju, važno je da
su dobre i zabavne pa će
ih korisnici upotrebljavati
i ako ne nudite neke na­
grade. Aplikacije trebaju
pratiti interese korisnika,
imati zabavnu i korisnu
komponentu te kvalitetan
sadržaj.
NEMOJTE:
• Zatrpavati korisnike s
previše objava u jednom
danu
• Brisati negativne
komentare
• Ignorirati korisnike
• Svađati se s korisnicima
• Lagati
Primjer Bipe – korisnici glasaju i biraju
proizvode koje žele da budu na sniženju u
određenom periodu.
Primjer Konzuma - kupone za jeftiniju
kupovinu ne dobiju svi na kućnu adresu,
a na Facebook stranici su stalno dostupni
– potrebno ih je samo isprintati.
Slušajte korisnike
Nemojte korisnicima stalno nešto poru­
Vaš je cilj dugoročno pridobiti korisnike da
postanu i ostanu vaši fanovi, a s gore na­
vedenim ponašanjem samo ćete ih otje­
rati od sebe.
I zapamtite: potencijalni kupci vaših pro­
izvoda raspitivat će se o vama na fejsu,
tražiti informacije, preporuke i pričat će o
vama bili vi tamo ili ne pa je bolje da bu­
dete na društvenim mrežama kako bi in­
formaciju mogli saznati ‘iz prve ruke’.
| 11:2011
Ana: ’Jedna od najvećih grešaka
koju možete napraviti je ignorirati korisnike koji imaju neki
prigovor vezano uz proizvod i
uslugu ili su jednostavno grintavci kojima nikad ništa ne valja.
Jedan takav je dovoljan da ’povuče’ za sobom i druge pa morate biti strpljivi i argumentirano
mu odgovarati – s vremenom će
vam se trud isplatiti!’
Nebojša: ’Neinventivan sadržaj
najbrže će otjerati korisnike. Što
može biti dosadnije od zabilješki
o vremenu: pada kiša, sunčano je,
oblačno je... Možda pisanje o vikendu? Pisati u ponedjeljak kako
je vikend završio i pred nama je
još jedan radni tjedan, četvrtkom
’jedva čekati’ petak, u petak vikend, u ponedjeljak opet ’kako je
prošao vikend?!’
Tomislav: Svoje korisnike stalno
podsjećajte što radite, ali pazite
da ne prijeđete mjeru: konstantna komunikacija je poželjna, ali
ako se svede na previše objava u
jednom danu koje poručuju ’Kupite, kupite!’ brzo ćete im dosaditi i izgubit ćete ih zauvijek.
Polaznici Progressivove radionice u razgovoru s trenerima
Petra: ’Uključite korisnike u donošenje odluke o tome koji ćete
proizvod staviti na sniženje.
Ponudite im nekoliko proizvoda
- neka glasaju i onaj s najviše
glasova stavite na sniženje. Oni
samo trebaju doći u trgovinu i
kupiti ga. Na taj im način pokazujete da vam je važno njihovo
mišljenje i da ispunjavate obećanja.’
progressive |
11:2011
17
 INTERVJU MJESECA
Ivan Katavić
Ulazak
u EU
nije
bauk
Tvrtka KTC d.d. već 18 godina bilježi
dobit koju kontinuirano ulaže u jačanje temelja tvrtke i razvoj. Među
glavnim značajkama poslovanja
KTC-a su široka ponuda i naglasak na
domaću proizvodnju. Razgovaramo s
predsjednikom Uprave KTC-a Ivanom
Katavićem koji se, kao jedan od rijetko uspješnih domaćih gospodarstvenika znao postaviti pred izazovima i,
usprkos ekonomskoj krizi, uspio čak i
pospješiti svoje poslovanje.
Razgovarala: Marija Kosor
U razgovoru za Progressive 2009. osvrnuli smo se na
gospodarsku krizu i njezine posljedice. Kako biste krizu komentirali danas, iz perspektive Vaših poslovnih rezultata?
Gospodarska kriza, po meni, ima dva glavna obilježja: jedan je
utjecaj svjetske krize, a drugi poslovna politika naših gospodar­
stvenika. Svi koji su vodili računa da kredite koje dižu namjenski i
potroše, da su projekte postavljali tako da su ekonomski opravda­
ni i da nisu isisavali novac iz dobiti već ga ostavljali da jača temelje
firme – ti i takvi nisu u krizi. Ja uvažavam određene faktore koji su
rezultirali padom poslovnih rezultata kao pojava pada standarda
18 progressive |
11: 2011
građana jer su i građani ulazili u te kreditne linije i više su trošili
nego što su zarađivali. Oni danas okrivljuju druge. Neće nitko pri­
znati stvarnu istinu - da je dolazak banaka i njihov marketing pro­
daje usluga bio toliko snažan da je djelovao na potrošače koji su
se upustili u kartično poslovanje i kreditna zaduženja misleći: ‘Pa
nekako će se već vratiti. Kad moj susjed može i ja ću tako riješiti
svoje obveze’, sve dok nije došlo do toga da više nije bilo priho­
da. Tad su počeli rasprodavati djedovinu i tražiti krivca, a ne rješe­
nje. Počeli su optuživati banke, a banke su institucije koje prodaju
usluge, imaju svoju cijenu i nikoga ni na što ne prisiljavaju. Svi, od
| 11:2011
gospodarstvenika do građana, potrošača, trebali bi se upitati jesu
li upravo oni krivi za takvo stanje jer su neracionalno trošili, a nisu
računali da će svatko morati položiti račun. To je osnovni pro­
blem. No sada polako dolazi do triježnjenja te se zbrajaju i čiste
računi. Prema mome mišljenju, još najmanje pet godina nećemo
doći do one čiste situacije kada ćemo moći podvući crtu i reći:
‘Imali smo školu, platili smo školarinu i sada možemo ići dalje’.
Koji bi trebao biti smjer hrvatske maloprodaje? Trebaju li
trgovci mijenjati navike?
Ja se držim određenih pravila u trgovini: trgovac mora u ponudi
asortimana voditi računa o potrebama potrošača, primarno treba
voditi računa o kvaliteti usluge i treba staviti adekvatnu maržu i
voditi više računa o troškovnom principu. Ono što je trgovina bila
jučer, u onom sistemu monopola, bitno se razlikuje u usporedbi
s ovim danas. Trgovina na malo mora krenuti novim pravcem.
Prošla su vremena marži visokih 30% i 40%, prošla su vremena
kada su se u svakom gradu formirala poduzeća s monopolom,
gdje nitko nikome nije ulazio u lokalitete i narušavao mu odnose
u smislu tržišne utakmice, gdje je trgovac imao status nedodirlji­
vosti. Trgovac, učitelj i pop su bile glavne karike u selu. Trgovina
na malo danas mora ići u pravcu uske specijalizacije kako bi se po­
stiglo bogatstvo ponude. Potom, mora procijeniti nivo marže koji
će biti konkurentan, a usluga treba biti postavljena prema onom
židovskom principu: ‘Vi dođite na vrata, uđite unutra, a ostalo je
naša briga’. Svi trebamo shvatiti da smo mi uslužna djelatnost,
gdje svaki potrošač, bilo na selu ili u gradu, mora osjetiti da s pu­
nim povjerenjem dolazi po artikle u istinski svoju trgovinu.
Danas puno potrošača kruži trgovinom, drži ceduljice na kojima
su ispisani artikli i cijene. On ih uspoređuje, ne gledajući čak ni
koliko je kilometara i goriva potrošio da bi dobio par lipa jeftiniji
proizvod. Ali to je naša stvarnost. U sustavu tržišne utakmice i to
je prihvatljivo. Mi koji pružamo uslugu moramo umjesto njega
voditi brigu kako bismo osigurali konkurentnost, da bismo mogli
kazati: ‘Ta trgovina ima budućnost’. Potrebno je i dobro procijeni­
ti kada graditi i otvoriti trgovinu na malo, napraviti analizu i vidjeti
hoće li ona imati ekonomsku opravdanost. Moramo biti svjesni
da će broj trgovina u maloprodaji biti manji, ali i da ćemo svakako
dobiti na kvaliteti.
Drugo važno pitanje je - kako postići da trgovina na malo bude
prepoznatljiva? Po meni, ona se treba nasloniti na velike centre
iz kojih će moći crpiti određene programe roba, a da drugi dio
artikala dnevne potrošnje uzima direktno. Dakle, trebala bi imati
‘starijeg brata’ koji će joj pomoći u formiranju ponude i u tome da
dugoročno osigura nivo rentabiliteta. Na taj način ćemo pokriti
tržište i neće biti situacija da, npr. netko tko dolazi s polja, nakon
silaska s traktora mora otići u kupnju u grad udaljen 10-15 kilome­
tara. Za tog se kupca treba izboriti.
Koje promjene će KTC-u donijeti ulazak Hrvatske u Europsku uniju? Kako će u tom kontekstu u narednih nekoliko
godina izgledati regionalna trgovačka karta?
Prije svega, KTC je prvi supermarket u Hrvatskoj otvorio u Križev­
cima i sigurno on nije otvoren slučajno. Otvoren je na bazi uvida
u stanje u Europi, prvenstveno u Austriji i Njemačkoj. Određene
manire takvih centara, prije svega da budemo najjeftiniji, u star­
tu smo prenijeli u ovaj križevački supermarket. Pažnja potrošača
usmjerena je na ponudu koju smo stvarali i njegovali. Danas se
mogu samo zahvaliti potrošačima koji su to znali cijeniti. Dolazak
stranih lanaca donio je i dobrih stvari jer smo mi našu ponudu
‘brusili’ u smislu asortimana, cijena i usluge. Nije slučajno da KTC
ima najveću produktivnost. Moji ljudi su shvatili da se visoka pla­
ća mora zaraditi. Vodili smo računa da kroz dobru organizaciju
ispunimo radno vrijeme radnika, da on zna što će i koliko raditi.
Kroz kontrolu rada utvrđujemo je li ispunio sve radne obaveze, a
onda iza toga slijedi adekvatno nagrađivanje. Danas naši trgovci
na nivou firme imaju osobni neto dohodak u prosjeku 4550 kuna.
Svake godine dobiju božićnicu, dodatak za Uskrs, imaju redovi­
te godišnje odmore... Čvrsto vjerujem da oni našu 100-postot­
no obiteljsku firmu doživljavaju kao svoju. I to je naša strategija
građenja odnosa s radnicima. Dolazak više subjekata prometne
sfere, bilo stranih ili domaćih, nama je predstavljao još veći izazov,
tako da danas možemo kazati: ulazak Hrvatske u EU nije nikakav
bauk. Mi imamo sredstva da gotovo 70% nabave vršimo avansno,
znači da plaćamo odmah. Nismo dužni nikome: ni dobavljačima,
ni lokalnoj samoupravi, ni državi, a ni našim radnicima kojima u
ovih 18 godina nikada nismo kasnili s isplatama osobnih dohoda­
ka. Tako da nam EU ništa novo ne može donijeti, samo više reda,
tako da će i oni koji su krenuli kupiti robu s namjerom da je ne
plate, morati položiti račune.
Ulazak Hrvatske u EU nije nikakav bauk. Mi
imamo sredstva da gotovo 70% nabave
vršimo avansno, znači da plaćamo odmah.
Nismo dužni nikome, ni dobavljačima, ni
lokalnoj samoupravi, ni državi, a ni našim
radnicima kojima u ovih 18 godina nikada
nismo kasnili s isplatama osobnih dohodaka. Tako da nam EU ništa novo ne može donijeti, samo više reda.
Imate pet velikih trgovačkih centara u Vojvodini. Kad je u
pitanju regionalno širenje, imate li u skorijem razdoblju još
neke projekte u planu?
Kako vjerujem da će nam i dalje kao opcija u razvojnoj poli­
tici biti djelatnost trgovine, supermarketa i hipermarketa, tada
mogu reći da ćemo u tom pravcu sigurno još graditi i popunja­
vati područja koja nisu adekvatno popunjena. Možda ćemo i
kupovati one koji propadnu, jer je ponekad jeftinije kupiti nego
graditi. A pitanje regionalnog izlaska je samo pitanje trenutka.
Treba procijeniti je li nešto prerano i je li svijest i kupovna moć
potrošača došla do tog nivoa da možemo osigurati isplativost
poslovanja. Čini mi se da je na prostoru bivše Jugoslavije u ovom
trenutku dobro malo stati, jer ima republika koje u zaštiti naci­
onalnih interesa ograničavaju ubrzani razvoj, bilo kroz sustav
tečajnih razlika i pitanje konsolidirane bilance, koja može izgle­
dati slabija nego što jeste. Dobro je što hrvatski proizvođači nisu
izašli s punim asortimanom na velika vrata, već izlaze skromno,
uvažavajući i njihovo stanje jer za takav razvoj treba izgraditi
skladišta i distribuciju, kako bi se osigurao kontinuitet i kako bi
se tržište, koje je smanjeno raspadom bivše Jugoslavije, moglo
progressive |
11:2011
19
 INTERVJU MJESECA
razigrati. To još nije slu­
čaj, iako ima subjekata
koji su izašli, ali sa skro­
mnim asortimanom.
To, naravno, otupljuje
oštricu ponude, ali sada
je samo pitanje izdržlji­
vosti. Mi smo u fazi da
možemo izdržati ovo
stanje i sutra još snažni­
je krenuti u ponudu.
plasman domaće proi­
zvodnje za koju tvrdim
da je zdravija. Ali sve ima
svoje vrijeme. Nadam se
da ćemo za kojih pet go­
dina hrvatske proizvode
kategorizirati kao zdravu
hranu koju ćemo kao
domaći proizvod nudi­
ti potrošačima dubljeg
džepa.
Je li Vam zanimljivo tržište Bosne i
Hercegovine?
Je li se koncept kooperantskog sustava
koji ste razvili s domaćim proizvođačima
pokazao isplativim?
Svako tržište je zanimlji­
vo, ali trebaju sazrijeti
uvjeti da bi se moglo
govoriti o nekom in­
tenzivnom
razvoju.
Preduvjet za to je zrela
politička situacija. Sad
vi možete ocijeniti koli­
ko je zrela da bi kapital
mogao ući i da bi se
mogao razvijati. Ja se
nadam da će uskoro
doći vrijeme kada ćemo
i o toj temi moći kvali­
tetnije razmišljati.
Koje su sličnosti, a koje razlike, po pitanju
poslovanja u Srbiji i u Hrvatskoj?
Određene sličnosti postoje jer smo živjeli u
zajedničkoj državi. No mislim da smo otišli
dva koraka ispred njih kad je u pitanju shva­
ćanje kapitalnog sustava koji uvažava rad. Ku­
povna moć je znatno niža i u Vojvodini gdje
su dominaciju držali poljoprivreda, kombinati
i zadruge koji su propali bez da se za njih naš­
la odgovarajuća zamjena. Ljudi su ostali bez
posla, a nisu mogli na svojoj zemlji ‘razigrati’
poslove, što zbog tehnologije, opreme, ali i
zbog strukture stanovništva. Vjerujem da ta­
kva situacija neće potrajati dugo jer ona ze­
mlja, Bogom dana, bit će kupljena ili će biti
stavljena u funkciju po vlasnicima, i tamo će
proizvodnja sigurno krenuti. Mi razmišljamo
o kupovini zemljišnih pozicija i pokretanju
poljoprivredne proizvodnje, kakvu imamo i u
Hrvatskoj. Ako se sve bude odvijalo po tom
planu, bit će dobro.
Imamo mi i puno zajedničkog - ograničenost
tržišta, utjecaj konkurencije koja dolazi često
puta s dampinškim cijenama upitne kvalite­
te roba, vlastitim markama itd., što otupljuje
20 progressive |
11: 2011
Pitanje regionalnog
izlaska je samo pitanje trenutka. Treba
procijeniti je li kupovna moć potrošača
došla do nivoa da
možemo osigurati
isplativost poslovanja.
Čini mi se da je na
prostoru ex Jugoslavije u ovom trenutku
dobro malo stati.
Istražujući tržišta poten­
cijalnih proizvođača, mi
smo paralelno odgajali
poljoprivredne
struč­
njake. Danas oko 500
kooperanata predstavlja
dosta dobru bazu koja
nam daje mogućnost
projekcije proizvodnje
u kooperaciji, pa i na
našim vlastitim zemljiš­
nim površinama. Ako
računate da će proizvođač sve sam osmisliti i
predati vam finalni proizvod, onda ćete teško
napredovati. Ali ako mi osiguravamo sjeme,
umjetno gnojivo, zaštitna sredstva, sustav za
navodnjavanje, pratimo proizvodnju i otku­
pimo urod i platimo ga za najkasnije 15 dana,
to je već izazov svima koji dugoročno i zdravo
razmišljaju o svom statusu na selu. Za sada, to
nam se pokazalo opravdanim.
Koji su danas najveći izazovi s kojima se
suočava KTC grupa?
KTC danas ima 20 supermarketa i jedan hiper­
market, a gradimo i drugi koji će biti otvoren do
kraja ove godine. Imamo i oko 20 restorana, če­
tiri hotela, vlastitu proizvodnju u poljoprivredi i
oko 500 kooperanata. Proizvedemo oko 5000
tona povrća i imamo stabilnu mrežu plasmana
tih proizvoda. Uz sve to, kao i turističku agen­
ciju i vlastiti vozni park s oko 150 jedinica, po­
stigli smo jedan odnos međuovisnosti gdje se
možemo lagano transferirati, ovisno o tržišnoj
situaciji. Odvojili smo vlasničku strukturu od
upravljačke i mislim da je to sretno pogođeno.
Tako da zapravo imamo miran san i razmišlja­
mo isključivo o tome kako unaprijediti poslo­
vanje. n
| 11:2011
progressive |
11:2011
21
 ANALIZA
IGD, ekskluzivno
Je li ovo
kraj rasta
u Europi?
analizira: James Walton,
glavni ekonomist, IGD
Većina europskih vlada suočena je sa zadaćom rebalansa
proračuna i snažnim smanjenjem troškova dok istovremeno povećavaju poreze nastojeći promicati pan-kontinentalnu štednju. Hoće li Europa povratiti izgubljeni zamah ili
će njezina poslovanja nultu stopu rasta morati prihvatiti
kao “novu normu“ standarda poslovanja?
Prošle su tri i pol godine otkako je nastu­
pila kreditna kriza u bankarskom sektoru
SAD-a uzrokovana plasmanom visokori­
zičnih hipotekarnih kredita, a zbog koje je
Europska središnja banka u kolovozu 2007.
preventivno ‘ubrizgala’ 95 milijardi eura u
bankarski sustav. Od tada je maloprodaja u
Europi ostala tvrdoglavo statična, usprkos
rastu populacije za 0.7% - što predstavlja
ekvivalent 3.4 milijuna novih potrošača.
Ukupni prodajni volumeni prehrambenih
proizvoda, napitaka i duhanskih proizvoda
zabilježili su pad prodaje veći od 2%. Volu­
men prodaje neprehrambenih proizvoda
porastao je 3%, ali u terminu vrijednosti
robe stvarni rast iznosi samo 0.5%. Ovaj
trend jasno pokazuje da su cijene proi­
zvoda i trgovačka marža sniženi kako bi se
održao ukupni volumen prodaje.
Trgovačkim lancima i njihovim dobavlja­
čima naviknutim na stabilan rast i širenje
volumena prodaje ovaj trend predstavlja
krizu potražnje. Hoće li Europa povratiti
izgubljeni zamah ili će njezina poslova­
nja nultu stopu rasta morati prihvatiti kao
“novu normu“ standarda poslovanja?
bankarstvu i globalizirana trgovina doveli
su do prave poplave jeftinog, lako dostu­
pnog kapitala, što je u konačnici dovelo
do kreditne krize. Bankari, vlade, potrošači
i poslovni ljudi – svi oni priključili su se na
ovaj izvor novca.
Bankari su otkrili da posuđivanje novca
(kreditiranje) više nije ograničeno veličinom
depozita korisnika kredita. Bankari su mogli
jeftino posuditi novac na međunarodnom
tržištu novca i ponuditi ga klijentima po
atraktivnim kreditnim stopama. Ukoliko čak
ni ovo ne bi privuklo klijente, mogli su trgo­
vati ovim sredstvima za svoj račun, ulažući
novac u jednakopravne vlasničke udjele
(equity), dionice i izvedenice.
Vlade su mogle financirati popularne
aktivnosti i projekte bez povećanja tre­
nutnih poreza jednostavnim izdavanjem
novih kredita, koristeći pritom sadašnje
porezne obveznike, pa čak i one buduće,
kao kolateralu (zalog).
Potrošači su se sve više opuštali i usvajali
pristup “kupuj sada i plaćaj kasnije“, podi­
gavši tako osobnu zaduženost na nezabi­
lježenu razinu.
POČECI KRIZE
FENOMEN – NAVALA NOVCA
Da bismo odgovorili na ovo pitanje mora­
mo se prisjetiti samih početaka krize čije
podrijetlo datira iz osamdesetih godina
20. stoljeća. Reforma zakona, inovacije u
Brojna nefinancijska poslovanja također
su naslagala velike dugove. I zaista, uzi­
manje kredita - zaduživanje – u cilju pove­
ćanja špekulativnih sposobnosti ili stope
22 progressive |
11: 2011
povrata na uložena sredstva, mnogi su
doživljavali kao mudru i nadasve učinko­
vitu poslovnu praksu. Neki analitičari čak
su kritizirali kompanije da su “nedovoljno
zadužene“, smatrajući da odbijanje kredita
predstavlja nedostatak ambicija. S fiksaci­
jom na dobit u kratkoročnom razdoblju,
sve navedene grupe pogrešno su shvatile
ovu “navalu novca“ kao trajan fenomen i
bez prepoznavanja rizika koje nosi. Na me­
đunarodnom nivou došlo je do promjene
kulturološke i komercijalne uloge kredita,
ali ovaj eksperiment je propao. Gledajući
unazad, katastrofalan raspad sustava bio je
jedini mogući ishod ovog eksperimenta.
RASPAD
Neki su očekivali da je “kreditna kriza“
samo faza regularnog cikličkog pada na­
kon kojeg bi trebao uslijediti brzi oporavak
i povratak u normalu. Ovaj pristup previ­
dio je pogreške u sustavu kao i razmjere
kumulativne štete. Puknuće kreditnog ba­
lona, koji je bio “pumpan“ više od 20 go­
dina, nikako neće biti popravljeno u roku
nekoliko mjeseci.
Bankarski sustav možda nije doživio pot­
puni kolaps, ali ostaje djelomično oduzet,
nesiguran u vrijednost svoje imovine i da­
lje nesigurno korača po rubu provalije.
Prema podacima Instituta za međunarod­
ne financije, banke će morati refinancira­
| 11:2011
ti $1 bilijun dugova u 2011. dok će neke
europske vlade morati prikupiti skoro $3
bilijuna u obveznicama i kreditima. Ras­
položenje potrošača također je pretrpjelo
dramatične promjene, od oduševljenja do
neurotičnog stanja, ili u nekim zemljama
Europe - očaja. Potrošači su ostali šokirani
razmjerima svojega duga.
Između 1995. i 2010., zarada u Europi rasla
je prosječno 2.3% godišnje dok je potroš­
nja rasla prema stopi 3.9%. Drugim riječi­
ma, samo 60% rasta potrošnje bilo je na
čvrstim temeljima, a ostatak je kupovan
posuđenim novcem.
BOLAN OPORAVAK
Guverner Engleske banke Mervyn King
predvidio je da će sljedećih nekoliko go­
dina ljudi biti SOBER (engleski: trijezni), što
je spretno sastavljen akronim od pojmo­
va kao što su štednja, uredni proračuni i
pravedan rebalans sredstava (engleski;
Savings, Orderly Budgets and Equitable
Rebalancing) a sve ove “trijezne“ mjere
odnose se i na vlade i na domaćinstva.
Većina europskih vlada trenutno se suo­
čava sa zadaćom rebalansa svojih prora­
čuna, snažnim smanjenjem troškova dok
istovremeno povećavaju poreze nastojeći
promicati pan-kontinentalnu štednju. Kup­
ci koji su preživjeli ovakav (ras)pad sustava
također su primili svoju dozu stresa i neće
opet htjeti (ili možda moći?) ponoviti svo­
je pogreške, tako da će i veliki broj kućnih
proračuna također biti primoran provoditi
štednju. Do kredita će se znatno teže do­
laziti, padaju stope nataliteta, ostarjela po­
pulacija bit će manje sklona potrošnji dok
dio potrošača teži manje materijalistički
naklonjenom stilu življenja. Imajući sve na
umu, izgledi za oživljavanje potražnje baš
i nisu najbolji.
POVRATAK U NORMALU?
Sada je potrebno odrediti nova mjerila
za “‘normalnu“ ili održivu stopu rasta po­
trošnje u Europi. Kao razumno polazište
nameće se nekadašnja stopa rasta zarade
od 2.3%.
Također, zbog smanjene potrošnje treba­
mo očekivati duži period rasta ispod stope
“normalnog“ rasta. Rast potrošnje trebao
bi biti niži od stope rasta dobiti, ukoliko
se neki dug otplaćuje, dozvoljavajući tako
europskom gospodarstvu povratak na put
održivog poslovanja. Sve ovo još uvijek
omogućuje postizanje rasta. Ukoliko u slje­
dećih pet godina ne nastupi pogoršanje,
bit će moguće (u pravim uvjetima) postići
stopu rasta u rasponu od 1% do 1.5%.
Međutim, ima još puno opasnosti koje
mogu dovesti do toga da se Europa opet
strmoglavi u recesiju. Najočitija opasnost je
propast eura kao zajedničke valute, ali dru­
ge mogućnosti uključuju nastavak krize u
bankarskom sektoru, sukobe oko tečaja
valuta, nagli rast cijena energije ili prekid
svjetske trgovine. Na drugom kraju popi­
sa mogućih raspleta, pretjerano labava
monetarna politika mogla bi rezultirati još
jednom ‘novčanom groznicom’ i povrat­
kom na visoku potrošnju. Takav scenariji
omogućio bi samo privremeno olakšanje,
a sljedeća korekcija bila bi još teža. Zbog
toga se Europska središnja banka snažno
protivi ovom smjeru. U Europi “nova nor­
ma“ nužno ne mora značiti nultu stopu
rasta gospodarstva, ali ona znači znatno
sporiju stopu rasta gospodarstva nego što
su sadašnje generacije poslovnih vođa na­
vikle postizati. n
U organizaciji časopisa poslovni savjetnik i Tomislava Bekeca
Cjelodnevna konferencija za prodajno osoblje – članovi uprave za
prodaju, direktore prodaje, voditelje prodaje, prodavače i trgovce
16.11.2011. (srijeda), Zagreb, hotel Dubrovnik, Gajeva 2
5 razloga zašto doći na Superprodavač
konferenciju:
1
2
3
4
5
18 predavanja i seminara iz područja prodaje
13vrhunskihpredavača,isključivopraktičari
Poslovni kontakti s prodajnom strukom
Okrugli stol
Svakom polazniku knjiga Vinka
Vukadina „Eros prodaje“ gratis
Program konferencije na www.poslovni-savjetnik.com
KAKO SE PRIJAVITI?
•Svojesudjelovanjemožeteprijavitinaemailadresu:
poslovnisavjetnik@ripup.hr
ili na fax. 01/49 21 743, tel. 01/49 21 742
Detaljan program na www.poslovni-savjetnik.com.
Broj mjesta je ograničen.
Osnovna cijena jedne kotizacije iznosi
1.470,00 kn (1.195,12 + PDV)
POPUSTZAVEĆIBROJPOLAZNIKA(izjednetvrtke):
•Od3do5polaznika5%(naosnovnucijenukotizacije)
•Od6ivišepolaznika10%(naosnovnucijenukotizacije)
POPUST
•5%zapretplatnikePoslovnogsavjetnika
U cijenu jedne kotizacije uračunata su predavanja prema programu
organizatora, ručak i radni materijali (blok i kemijska olovka) te potvrda
o sudjelovanju (diploma)
Generalni sponzor:
Zlatni sponzori:
Medijski pokrovitelji:
progressive |
11:2011
23
 POD POVEĆALOM
Med
Najvažnije je očuvati
prirodnu kvalitetu
U trgovinama treba izboriti prikladnu poziciju za med. Medu nije mjesto među marmeladama,
pekmezima i drugim sličnim proizvodima. Medni proizvodi zaslužuju zasebno mjesto.
Pripremio: Ivan Bračić, PIP d.o.o.
S
tari Latini davno su rekli: “Gdje je pčela
tu je mudrost“, a Hipokrat dodaje da
su med, voda i zrak lijek za sve zdrav­
stvene tegobe čovjeka. U novije vrijeme
Albert Einstein kaže: “Kad nestane pčela
medarica, nestat će i čovjeka“. Prvu stručnu
knjigu o uzgoju pčela napisao je Aristotel.
Pčele, kao vrsta, iste kao i ove današnje, sta­
re su više od 53 milijuna godina.
Hrvatska ima zavidnu biljnu, klimatsku i
zemljopisnu raznolikost, među najbolji­
ma u Europi. Svaka regija ima neke po­
sebnosti: endemske vrste, kamen, sunce,
more, ravnicu, visoravni, planine. U su­
radnji sa pčelama, hrvatsko pčelarstvo je
kroz različite asocijacije organizirano 132
godine koliko se okuplja oko svog časo­
pisa ‘Hrvatska pčela’.
Zašto takav uvod? Što god napisali o pčeli i
pčelinjim proizvodima, nećemo biti dovolj­
no uvjerljivi. Naveli smo značajne osobe
koje su znanstveno unaprijedile pčelarstvo
i spoznaju o važnosti pčela i farmakološkoj
vrijednosti pčelinjih proizvoda te na taj na­
čin otvorili proces stalnog vrednovanja.
I slatko može biti zdravo!
Med je lijek i hrana. Djeluje antimikrobno,
prirodni je antioksidans i lako probavljiv,
brz izvor energije, potiče metabolizam,
pospješuje resorpciju djelatnih tvari i
služi kao prirodni konzervans u različitim
pripravcima. Pravo je pitanje - jesmo li
se izborili za dobar način komunikacije i
pravo mjesto prodaje ovog kultnog pro­
izvoda? Često se govori o izostanku kon­
trole kvalitete, sve do patvorenosti - ne
znamo koliko smo ga proizveli, koliko i
gdje prodali. Nema sajma, ceste i tržnice,
a da se na njima ne prodaje med. Visoka
stopa PDV-a na ove proizvode, često vi­
soke trgovačke marže, liberalniji propisi
oko stavljanja meda u promet i od strane
negospodarskih subjekata, doveli su do
24 progressive |
11: 2011
povećanja prodaje kroz ‘sive’ kanale pro­
daje. Manji dio konzumenata med kupuje
u trgovini i izravno od pčelara. U trgovi­
nama treba izboriti prikladnu poziciju za
med. Medu nije mjesto među marmela­
dama, pekmezima i drugim sličnim pro­
izvodima. Proizvodi od meda zaslužuju
zasebno mjesto.
Možemo se lako složiti - neka
pčelar svoj med prodaje gdje
hoće, ali ne i da obmanjuje
kupce s preprodajom tuđeg
meda. Takvi proizvodi ne
prolaze kontrolu kvalitete,
posebno vezanu za nužnu
termičku obradu meda. Gdje
završi med koji, primjerice,
tvrtke otkupljivači vrate pčelaru kao neispravan?
važno je znati porijeklo meda
Više od polovice konzumenata (62%)
med nabavlja privatno, kod medara, i
to, na žalost, češće kod onog koji se tako
predstavlja, a u stvari je preprodavač.
Možemo reći: medeni su putovi od Sla­
vonije, Zagorja i Podravine do Dalmacije
i Istre i tamo med postaje dalmatinski,
istarski... Kako drugačije objasniti pojavu
da jedan medar na tržnicama, Benkovač­
kom sajmu i sl. prodaje med bagremov,
kestenov, kaduljin, lipov i druge, a znamo
da pčelara, takvih nomada, ipak nema.
Možemo se lako složiti - neka pčelar svoj
med prodaje gdje hoće, ali ne i da obma­
njuje kupce s preprodajom tuđeg meda.
Takvi proizvodi ne prolaze kontrolu kvali­
tete, posebno vezanu za nužnu termičku
obradu meda. Gdje završi med koji, pri­
mjerice, tvrtke otkupljivači vrate pčelaru
kao neispravan?
Često se u medijima može čuti i pročitati
da se u Hrvatskoj proizvede do 7000 tona
meda, 20% se izveze, a potrošnja po sta­
novniku je pola kilograma. Pojavljuje se
razlika od oko 3500 tona za koje ne znamo
tko ih je i gdje potrošio.
Kristalizacija ne mijenja sastav
Prirodna osobina meda je kristalizacija prelazi u kruto stanje i pri tome ne mijenja
sastav. Time se med, zbog svoje fizikalne
osobine – higroskopičnosti, štiti od kva­
renja, praktično fermentacije. Ta pojava,
zbog nedovoljne upućenosti, odbija kup­
ca i neopravdano otežava prodaju. Teglu
kristaliziranog meda možemo staviti u to­
plu vodu (~45°C) nekoliko sati i prijeći će
u određenoj mjeri u tekući oblik. U naravi,
nepotrebno je otapati med nego ga treba
konzumirati kristaliziranog jer manje zacu­
ruje, praktičniji je. Zadnjih godina na pro­
dajnim je mjestima u ponudi med u razli­
čitoj ambalaži: staklenoj, PVC, PET i drugoj.
Zaštita “prvog otvaranja“ osigurava se pre­
klopnim etiketama, a bolji proizvođači to
čine varenjem aluminijske folije na obod
tegle, zaštićene poklopcem. Česta su pi­
tanja: gdje u kući držati med, kakvu žlicu
koristiti, kako ga konzumirati i slično?
Med ne treba držati u hladnjaku, nego u
smočnici ili u kuhinji na sobnoj tempera­
turi. Kod konzumiranja koristiti žlicu od
uobičajenih materijala - metalnu, plastič­
nu, a ako je nekom simpatično, može i dr­
vena. Zbog higroskopičnosti meda (može
izazvati grčenje stjenke želuca), a time i
mogućih poteškoća nakon konzumiranja,
med se preporučuje konzumirati otopljen
u hladnom ili toplom napitku.
Uz pčelarski pozdrav, Medno! n
| 11:2011
PAKETIĆ
(10 DRAŽEJA U PAKETIĆU)
BOX
(30 PAKETIĆA U BOXU)
KARTON
(20 BOXEVA U KARTONU)
PREPORUČENA
CIJENA
42211686
4009900465373
4009900465342
4,58 KN
progressive |
11:2011
25
 PROMOCIJE
| KAMPANJE | LANSIRANJA
PIK Zimska salama nepobjediva u okusu!
PIK Zimska salama proizvedena je od najkvalitetnijeg crvenog
mesa s pažljivo biranim prirodnim začinima i blagom notom
plijesni. Ugodnog je okusa i nježne konzistencije. Odlična je
za zajednička druženja i nadolazeće praznike za blagdanskim
stolom. Kako bi postojeću Zrinski-zimsku unaprijedili i učinili
nepobjedivom u okusu, promijenili smo joj naziv u Zimska
salama i nadjenuli novo ruho. Dobar tek, želi Vam PIK! Mar­
ketinška podrška: TV i print kampanja u periodu od 30.10. 15.12.2011. Logističke informacije: 4 komada u kutiji; rok traj­
nosti 180 dana; temperatura čuvanja +4ºC. Proizvođač: PIK
VRBOVEC-MESNA INDUSTRIJA d.d., Zagrebačka 148,
10340 Vrbovec. Besplatni potrošački telefon: 0800 08
07. www.pik-vrbovec.hr; info@pik-vrbovec.hr
Život kako ga piše Cedevita
Cera di Cupra multiaktivna krema
protiv bora
Cera di Cupra multiaktivna
krema protiv bora zahvalju­
jući inovativnoj formuli učin­
kovita je protiv znakova sta­
renja kože i to kroz višestruka
djelovanja.
Kombinirano
djelovanje polifenola grožđa
i vitamina E, sredstva koje
smanjuje djelovanje slobod­
nih radikala, i beta glukana, restrukturira kožu na način da smanjuje
bore. Vitamin A sprječava dehidraciju kože i djeluje kao regulator
metabolizma kože, pomažući u borbi protiv starenja. Multiaktivna
krema protiv bora tonificira kožu - formula obogaćena prirodnim
sastojcima kao što su Shea maslac, ulje avokada i jojobe, te vitamin
A čine kožu s vremenom zategnutijom i kompaktnijom, te dubinski
hidratiziranom. Multiaktivna krema protiv bora za zrelu kožu zahva­
ljujući UV-filterima štiti kožu i sprečava nastajanje tamnih mrlja. Cera
di Cupra multiaktivna krema protiv bora nastala je kao rezultat istra­
živanja laboratorija Farmaceutici Dott. Ciccarelli, a da bi se zadovoljila
potreba zrele ženske kože. Njezina bogata formula, te lagana tekstura,
omogućava brzo upijanje i pruža koži mekoću. Svakodnevna primje­
na Cera di Cupra multiaktivne kreme protiv bora hrani i tonificira kožu,
te smanjuje znakove starenja. Uz redovitu uporabu koža izgleda sjaj­
nije i kompaktnije. Preporučena maloprodajna cijena Cera di Cupra
multiaktivne kreme protiv bora za zrelu kožu 50 ml: 59,90 kn
Dr. Oetker Ciobar čokoladno srce
- neodoljivi topli kolač za hladne
zimske dane
Bajsa ili đomba, japanka, lager, naftalinka, mjesečarka, porcu­
lanka, šestoperka... Dok će odrasli sa sjetom uzdahnuti i od­
mah se vratiti u djetinjstvo na sam spomen ovih riječi, ako
pitate nekog srednjoškolca (a o mlađima da i ne govorimo) o
čemu je ovdje riječ, vjerojatno će vas zbunjeno pogledati. A
riječ je jednostavno o pikulama (klikerima, špekulama, frenja­
ma ili nekom drugom sličnom nazivu) - šarenim staklenim ili
keramičkim kuglicama uz koje su se provodili sati i sati savr­
šene zabave. Vjerojatno se uzdah nostalgije oteo mnogima
koji su zapazili novu Cedevitinu TV kampanju. Podsjetila nas
je na neko drugačije, sretnije djetinjstvo. Na vrijeme u kojem
smo se po cijele dane zajedno vani igrali s prijateljima, a svaki
dan bio je prilika da izmislimo neku novu igru koju je samo
dječja mašta mogla proizvesti. Na vrijeme kad nije bilo igraćih
konzola, računala, video igrica, mobitela, Interneta... ali je bilo
kućica na drvetu, kauboja i indijanaca, lovica, skrivača i narav­
no – pikulanja. Iako se vremena sve brže mijenjaju, a svaka ge­
neracija donosi neke svoje igre i radosti, neke stvari ipak traju.
Ako i vi negdje na tavanu imate svoju zaboravljenu «škrinjicu
s blagom», otresite s nje prašinu i sigurno ćete unutra pronaći
pokoju pikulu. Povedite svog klinca u obližnji park i pokažite
mu novi-stari svijet zabave. Garantiramo da će mu se svidjeti.
26 progressive |
11: 2011
Već dugi niz godina Ciobar
vruća čokolada omiljeni je
čokoladni napitak u hlad­
nim zimskim danima, a
sada Dr. Oetker predstavlja
nešto novo i neodoljivo
- Ciobar čokoladno srce.
Tradicionalna talijanska re­
ceptura, pomno odabrani
sastojci te punoća okusa
najfinije čokolade svakome
će donijeti poseban užitak.
Ciobar čokoladno srce ko­
lač je koji se priprema brzo
i jednostavno te će zasigur­
no i početnicima izmamiti
osmijeh na lice. Pakiranje
Ciobar čokoladnog srca
sadrži mješavinu za tijesto, gotovu kakao glazuru i kalupiće (mod­
lice) za pečenje, a sve što je potrebno dodati su 2 jaja. Nakon što se
smjesa zamuti potrebno je napuniti kalupiće i staviti ih u pećnicu
na 8 minuta. Kako bi zadržali kremasti sadržaj u sredini – čokoladno
srce, kolače je najbolje poslužiti dok su još uvijek topli. Idealan za sve
ljubitelje čokolade, svojom atraktivnom i prepoznatljivom plavom
ambalažom Dr. Oetker Ciobar čokoladno srce prati liniju Ciobar vru­
će čokolade kako bi temeljem njezine prepoznatljivosti i kvalitete
brže osvojio srca potrošača. Preporučena MPC Dr. Oetker Ciobar čo­
koladnog srca iznosi 17,90 kn.
Novi
recepti!
Abc svježi krem sir od sada je dostupan u novom duo pakiranju koje se sastoji od dva Abc svježa krem sira od
200 grama. Abc duo pakiranje je namijenjeno svima, a posebno potrošačima koji kuhaju s Abc svježim krem sirom.
Svi koji žele isprobati kuhanje na ovaj način pronaći će deset slatkih i slanih, finih i laganih recepata otisnutih na
pakiranju, a dodatna prednost je i super cijena.
progressive |
11:2011
27
 PROMOCIJE
| KAMPANJE | LANSIRANJA
Blagdanski kolačići 400g i Muffins
s nadjevom od jabuka 400g
Dolcela vam u svom asortimanu nudi mješavine za kolače koje će
vam olakšati pripremu kolačića u vrijeme blagdana i dati vam više
vremena za uživanje s obitelji. Uz već poznate Blagdanske kolači­
će tu je i novi Muffins s nadjevom od jabuka. Blagdanski kolačići:
Kolačići koji se peku u vrijeme božićnih blagdana, kao simbol Bo­
žića i tradicije sada se mogu pripremati još brže i jednostavnije s
Dolcela Blagdanskim kolačićima. Kako bi imali dovoljno vremena za
obitelj i prijatelje, Blagdanskim kolačićima je potrebno dodati samo
margarin i jaje, zamijesiti i od dobivenog tijesta modlicom ili ruč­
no oblikovati razne oblike kolačića. U svakom pakiranju darujemo
svoje potrošače ukrasima za bor koje je potrebno izrezati sa unutar­
nje strane kutije te po želji obojiti. Muffins s nadjevom od jabuka:
Mješavina je obogaćena začinima: cimetom, klinčićem i anisom koji
nas svojim neodoljivim mirisom podsjećaju na zimu i Božić, a okus
muffinsa čine još punijim i bogatijim. U pakiranju se osim mješavi­
ne nalazi i nadjev od jabuka i kalupi. S unutarnje strane kutije Mu­
ffinsa se također nalazi poklon, bojanka za djecu koja se može po
želji obojiti i izrezati. Naručite Dolcela slatke proizvode i podijelite
sa potrošačima blagdanski ugođaj. Marketinška podrška: ATL kam­
panja, trade aktivnosti. Logističke informacije: Blagdanski kolačići
400g neto; 1 transportno pakiranje 7 kom; 1 paleta 525 kom; Muffins
s nadjevom od jabuka 400g neto; 1 transportno pakiranje 7 kom;
1 paleta 525 kom. Proizvođač: Podravka d.d., Koprivnica. Besplatni potrošački telefon: 0800 0808. www.podravka.com,
www.colinarika.com
Čaj Zimski mix 45g
Šalica toplog čaja zagrijat
će Vas u hladnim zimskim
danima, pružiti Vam osje­
ćaj neobičnog zadovolj­
stva, opustiti Vas ili pak
pružiti priliku za druženje
s dragom osobom. Izabe­
rete li čaj svog omiljenog
okusa uživanje u toplom
napitku bit će još veće. Podravka Vam je odlučila pomoći u tom iz­
boru, pa je za Vas priredila Zimski mix. To je posebno pakiranje koje
u sebi sadrži četiri vrste čajeva - šipak, kamilica, brusnica i borovnica.
Marketinška podrška: ATL kampanja, trade aktivnosti. Proizvođač:
Podravka d.d., Ante Starčevića 32, 48000 Koprivnica. Besplatni potrošački telefon: 0800 0808. www.podravka.com, www.
colinarika.com
28 progressive |
11: 2011
Lino lada blagdanska 400g
Lino lada je proizvedena od
najboljih sastojaka isključivo
prirodnog porijekla: mlijeka,
kakaa te najfinije prženih lješ­
njaka. To joj daje prepoznatlji­
vu punoću okusa i omogućava
vrhunski užitak u slasnim zalo­
gajima. Sadrži čak 12% lješnjaka
koji su prirodni izvor vitamina E
te mlijeko u prahu koje donosi
kalcij nužan za izgradnju kosti­
ju i zuba. Potpomaže rast i daje
potrebnu energiju za svakod­
nevne napore i izazove te se
stoga preporučuje sportašima,
djeci i svima koji su fizički aktivni. Proizvod je izvrsne mazivo­
sti, zbog čega ima široku primjenu. Može se konzumirati kao
namaz na kruh te u pripremi slastica. Kako bi za blagdane
razveselila svoje vjerne potrošače, a naročito one najmlađe,
Lino lada se dotjerala u specijalno božićno pakiranje s med­
vjedićem Linom u pratnji sobova i saonica prepunih darova.
Marketinška podrška: ATL kampanja, trade aktivnosti. Logi­
stičke informacije: Proizvod je pakiran u staklenku, neto mase
400g. Broj komada u kartonu: 12. Broj komada na paleti: 1.056.
Proizvođač: Podravka d.d., Ante Starčevića 32, 48000
Koprivnica. Besplatni potrošački telefon: 0800 0808.
www.podravka.com, www.colinarika.com
Voćni namaz jabuka
s cimetom 340g
Miris svježe ubrane jabuke pomi­
ješan s cimetom osvaja već kod
otvaranja novog Podravkinog voć­
nog namaza, a kad se u ustima
počnu topiti komadići voća obo­
gaćeni omiljenim začinom, jasno
je da u Podravkinoj kuhinji stvoren
proizvod koji će oduševiti sve lju­
bitelje delicija. Voćni namaz jabu­
ka s cimetom 340g koji na tržište
dolazi u blagdanskom ruhu blago
je želirani proizvod, mekane tek­
sture. Prirodnu boju i okus jabuke
upotpunjuje dodatak cimeta. Sadr­
ži visoki udio voća od čak 60 posto
koje je u namazu prisutno u obliku
kockica i kao pasirana jabuka što u
kombinaciji sa smanjenim udjelom
šećera potvrđuje da je to visoko
vrijedni proizvod. Može se koristiti
kao namaz na kruhu ili samostalan desert, te za obogaćivanje
već pripremljenih laganih voćnih kolača i biskvita. Marketinška
podrška: ATL kampanja, trade aktivnosti. Logističke informaci­
je: Proizvod je pakiran u kartonski podložak, neto mase 340g.
Broj komada u kartonskom podlošku: 8. Broj komada na pa­
leti: 1.080. Proizvođač: Podravka d.d., Ante Starčevića 32,
48000 Koprivnica. Besplatni potrošački telefon: 0800
0808. www.podravka.com, www.colinarika.com
SPONZORIRANI
ČLANAK
11:2011
2011
| 10:
progressive |
11:2011
29
 PROMOCIJE
| KAMPANJE | LANSIRANJA
Novi okusi Lero sirupa
Uz postojanost na tržištu gdje
već 40 godina stječe naklonost
potrošača, brand Lero karakteri­
zira i inovativnost. Prateći suvre­
mene trendove i želeći ponuditi
potrošačima inovaciju u katego­
riji voćnih sirupa Podravka je na
tržište uvela nove okuse Lero si­
rupa: naranča & cimet; limun &
menta; jagoda & vanilija te mali­
na & jasmin. Radi se o spoju po­
stojećih, poznatih okusa koji su
oplemenjeni dodatkom začina i
začinskog bilja. Tako je voćni sirup
okusa naranče postao aroma­
tičan dodatkom cimeta, jagoda je oplemenjena punoćom vanilije,
okus maline nadopunjen je zanimljivom aromom jasmina, dok je
okus limuna postao još više osvježavajući dodatkom mente. Osim
izvrsne kombinacije okusa, bitna karakteristika ovih sirupa je korište­
nje isključivo prirodnih boja i aroma. Posebnost sirupa naglašena je
i ambalažom, naime, sirupi su pakirani u staklene boce zapremnine
0,75 l koje dizajnom ističu njihovu kvalitetu i stvaraju prepoznatlji­
vost na polici. Kombinacijom voćnih aroma te začina i začinskog
bilja želimo pružiti novi doživljaj okusa osvježavajućih napitaka od
voćnih sirupa. Logističke informacije: Proizvodi su pakirani u stakle­
nu ambalažu, neto mase 750 ml – 6 kom/kartonu, 68 kartona/pa­
leti. Proizvođač: Podravka d.d., Ante Starčevića 32, Koprivnica.
Besplatni potrošački telefon: 0800 0808. www.podravka.com;
www.lero.com.hr
Krem juha od gljiva 70g i
Svatovska juha 58g
Krem juha od gljiva 70g
je srednje gusta juha s
izraženim okusom glji­
va (vrganja i šampinjo­
na). Sušene gljive vrlo
su aromatične, bogate
su bjelančevinama, sa­
drže mnoge vitamine i
mineralne tvari i dobar
su izvor vlakana. Njihova
prednost je niska energetska vrijednost, nizak sadržaj ukupnih ma­
snoća, kao i odsustvo kolesterola i soli. Gljive, u kombinaciji s po­
mno biranim začinima, juhi daju punoću okusa. Svatovska juha 58g
je bistra povrtna juha s vidljivim komadićima poriluka, paprike, mr­
kve i celera. Blagi povrtni okus juhe upotpunjen je velikim knedlima
od grisa i povrća koji juhi daju nadasve izniman okus te privlačan
i atraktivan izgled. Juhe s knedlama oduvijek su imale status deli­
katesnih juha koje se koriste u svečanim, posebnim i svim ostalim
prigodama u kojima se traži bogatija i ukusnija trpeza. Marketinška
podrška: ATL kampanja, trade aktivnosti. Logističke informacije: Broj
komada u kartonu: Krem juha od gljiva 70g - 18 komada, Svatovska
juha - 10 komada; Broj komada na paleti: Krem juha od gljiva 70g
- 2.610 komada, Svatovska juha - 1.450 komada. Preporučena MP ci­
jena (opcionalno): od 6,99 kn. Proizvođač: Podravka d.d., Koprivnica. Besplatni potrošači telefon: 0800 0808. www.podravka.
com, www.colinarika.com
30 progressive |
11: 2011
Podravka Zimska kobasica
Podravka Zimska traj­
na je kobasica naprav­
ljena od kvalitetnog
svinjskog i goveđeg
mesa. Posebna mje­
šavina začina ople­
menjuje je specifič­
nim i prepoznatljivim
okusom, a Podravka
marka jamči sigurnost i vrhunsku kvalitetu ovog proizvo­
da. Marketinška podrška: ATL kampanja - kampanja tijekom
prosinca 2011.; trade aktivnosti - akcijske blagdanske cijene
tijekom studenog i prosinca 2011. Logističke informacije:
proizvod je dostupan u vakuum pakiranju cca. 600g, egalizi­
rane neto težine 300g, Maxi vakuum pakiranje cca. 1200g te
kao narez neto težine 90g pakiran u modificiranoj atmosferi.
Proizvođač: Danica d.o.o., Đelekovečka cesta 21, 48000
Koprivnica. Besplatni potrošački telefon: 0800 0808.
www.podravka.com
Vegeta doza 400g
Vegeta je apsolutni autoritet na tržištu
dodataka jelima od povrća i začinskoga
bilja. Njezina je tajna u tome što ne do­
minira aromom jela, već ga nadopunju­
je i zaokružuje. Vegetom prije pripreme
jednostavno posipajte pečenja, jela s
roštilja, perad, riblja i druga jela ili je do­
dajte juhama, umacima, povrću, riži i dr.
5 minuta prije završetka kuhanja. U kon­
ceptu Podravkine Blagdanske ponude
potražite Vegeta dozu od 400g po promotivnoj blagdanskoj
cijeni. S Vegetom se bolje jede! Marketinška podrška: ATL kam­
panja, trade aktivnosti. Logističke informacije: Broj komada u
kartonu: Vegeta doza 400g - 8 komada. Broj komada na paleti:
Vegeta doza 400g - 784 komada. Preporučena MP cijena Vege­
ta (opcionalno): 19,99 kn. Proizvođač: Podravka, Koprivnica.
Besplatni potrošački telefon: 0800 0808. www.podravka.
com, www.colinarika.com
Kandit Rum pločice 54g,
20% gratis!
Iskoristite jedinstve­
nu priliku i jesen
započnite uživajući
u Kandit Rum plo­
čicama! Fondanska
jezgra, prepoznatljiva aroma ruma i preljev od čokolade tvore
mnogima poznatu i blisku okusnu kompoziciju te svrstavaju
Rum pločice u jedinstven proizvod na tržištu. Kupnjom pro­
motivnog pakiranja od 54g potrošač za cijenu Rum pločica
45g dobiva 20% proizvoda gratis. Maxi užitak za istu cijenu.
Uživajte uz Kandit - moj najslađi zalogaj! Logističke informa­
cije: Kandit Rum pločice 54g 20% gratis; EAN 3858881044159,
display-transportno pakiranje: 32 komada. Marketinška po­
drška: TV kampanja, dodatne pozicije, katalozi. Proizvođač:
Kandit d.o.o., K. Frankopana 99, 31000 Osijek. Tel : +385
31515 213, Fax: +385 31515 237, www.kandit.hr, kandit@
kandit.hr
| 11:2011
progressive |
11:2011
31
 PROMOCIJE
| KAMPANJE | LANSIRANJA
Perutnina Ptuj – Pipo Čakovec –
inovativnošću stvara
prehrambene trendove
Perutnina Ptuj – Pipo Čakovec je prvi proizvođač pilećeg mesa u ši­
roj regiji koji je uveo tehnološku liniju za proizvodnju pilećeg mesa
u kontroliranoj atmosferi. Potrošači mogu kupiti svježe, marinira­
no i začinjeno pileće meso Perutnine Ptuj – Pipo s dužim rokom
upotrebe u novom egaliziranom pakiranju koje olakšava kupovnu
odluku. Svi pakirani proizvodi do 1kg uvijek će biti iste težine, a sa­
vršeni su za pripremu ukusnog i zdravog obroka. Sve proizvode
nove linije Perutnina Ptuj – Pipo tržištu nudi po cijeni za komad, a
ne više po kilogramu što je zasigurno jedna od najvažnijih pred­
nosti za potrošača. Nova linija u potpunosti je komplementarna
s postojećim sustavom proizvodnje zdrave, sigurne i kvalitetne
hrane u Perutnini Ptuj – Pipo u okviru integriranih procesa i su­
stava KSS (kvaliteta, sigurnost, sljedivost). U sustavu KSS pod stal­
nom je kontrolom svaki postupak proizvodnje od polja do vilice,
a finalni proizvod je proizvod Made in Croatia. Perutnina Ptuj
– Pipo d.o.o. Čakovec, Rudolfa Steinera 7, 40000 Čakovec,
Hrvatska. Telefon i fax: 00 385 40 372 888, 00 385 40 372 880,
www.perutnina.com, info@perutnina.hr
Osjetite moć aromagije
Poznati hrvatski
DJ-evi i produ­
centi, zahvaljujući
Jacobs Monarch
brendu, objavili su
zajednički CD pod
nazivom „Osjetite
moć aromagije“
za koji su izabra­
li neke od svojih
najboljih skladbi.
Kompilacija izdana
u limitiranoj seriji
predstavlja jedin­
stvenu priliku da se po prvi put na jednom mjestu nađu Ludvig
and Stelar, Eddy Meets Yannah i Marco Horvath. Sve su to jaka
imena koja vam na ovoj opuštajućoj kompilaciji jamče najljepše
trenutke, bilo da je slušate sami ili u društvu onih koje volite. Kom­
pilacija „Osjetite moć aromagije“ renomiranih DJ-eva i produce­
nata dostupna je samo u limitiranom pakiranju Jacobs Monarch
kave od 200 g koje možete pronaći u svim bolje opskrbljenim
trgovinama. Ludvig and Stelar poznati su kao producenti loun­
ge/ambient/chill-out muzike koja je objavljivana na poznatim
lounge izdanjima kao što je Café del Mar. Eddy Meets Yannah je
zagrebački elektronski dvojac i najtiražniji hrvatski glazbeni duo
u inozemstvu. DJ Marco Horvath radio je na produkciji Astralis
live CD-a te surađivao s mnogim domaćim i stranim poznatim
autorima poput Alexandre Price, Nicole Fassana i Cubisma.
SPECIJAL
U pripremi je kompilacija objavljenih tekstova našeg
autora Antonia Zrilića u posebnom prilogu ’logistika’
• Sve faze upravljanja zalihama na strateškom i na
operativnom nivou
• Smjer kojim ćete stići do nižih troškova zaliha
i do većeg nivoa usluge svojim kupcima.
Kako postići:
• Preciznije prognoze
• Efikasnije upravljanje zalihama
• Donošenje odluka sa manje rizika
• Kako otkriti nekurentne (’mrtve’) zalihe
dok one to još nisu
• Kako izračunati ’cash-flow’ potencijal
svojih zaliha!
• Kako izračunati optimalne zalihe?
• Pomoć kod naručivanja:
ŠTO, KADA I KOLIKO naručiti?
32 progressive |
11: 2011
 LOGISTIKA
www.logiko.hr
| 11:2011
Stručnjaci
za prognoze
Postoji niz metoda za mjerenje točnosti prognoza. Dvije
su osnovne metode prognoziranja: kvalitativne i kvantitativne. Kvalitativne se temelje na intuiciji. Subjektivne su i
najčešće se upotrebljavaju za prognozu potreba za novim
proizvodima.
Nije pitanje - što ako prognoza bude po­
grešna, nego koliko pogrešna. Točna pro­
gnoza potražnje je vjerojatno najvažnija i
najizazovnija mjera uspješnosti poduzeća.
Dvije su osnovne metode prognoziranja:
kvalitativne i kvantitativne.
Kvalitativne metode prognoziranja teme­
lje se na intuiciji. Subjektivne su i najčešće
se upotrebljavaju za prognozu potreba
za novim proizvodima. Adekvatne su za
srednjoročne i dugoročne prognoze.
Primjeri nekih kvalitativnih metoda su:
• Stručna mišljenja - stručnjaci u tom
području predstavljaju svoje gledište u
pogledu budućih trendova i vjerojatnih ra­
zvoja – koji bi utjecaj na gospodarstvo op­
ćenito, odnosno na jednu posebnu bran­
šu, mogli imati. Međutim, iako su u pitanju
stručnjaci, i oni su samo ljudi i imaju pravo
na svoje mišljenje, ali i na pogrešku. Tako su
se neki slavni ljudi proslavili i svojim krivim
procjenama u vezi razvoja svoje struke:
 “Izumi su odavno dosegli svoje granice
i ne vidim nadu za budući razvoj“. (Rimski
inženjer Sekst Julije Frontinus, 1. stoljeće).
 “Leteći strojevi koji su teži od zraka nisu
mogući”. (Lord Kelvin, predsjednik Royal
Society, 1895.).
 “Mislim da postoji svjetsko tržište za,
možda, pet računala”. (Thomas Watson,
predsjednik IBM-a, 1943.).
 “Dionice su postigle ono što izgleda
kao trajno visok nivo”. (Irving Fisher, profe­
sor ekonomije na Sveučilištu Yale, 1929.).
 “Ne sviđa mi se njihov zvuk, a gitarska
glazba je ‘out“. (Decca Recording Co odbi­
ja Beatlese, 1962.).
 “640K [RAM-a] treba biti dovoljno za
svakoga”. (Bill Gates, 1981.).
• Istraživanje tržišta - primjenjuje se
često kod razvoja novih proizvoda i kod
promocija. Preporuča se da se koriste
samo u kombinaciji s ostalim tehnikama,
a pouzdani rezultati postižu se kod većih
ciljnih grupa (klijenata). Ovdje bih spo­
menuo i neke velike promašaje koji su se
dogodili baš na osnovu istraživanja tržišta
širokih razmjera. Radi se o uvođenju no­
vog okusa Coca-Cole koji je, kako znamo,
završio katastrofalno na tržištu iako su sva
(vrlo skupa) istraživanja tržišta pokazala
“Kao što meteorolozi oduvijek znaju, možeš u većini
slučajeva biti u pravu, ali
kad jednom pogriješiš, to
mnoge uzruja.”
da će novi okus biti uspješan.
• Scenariji - mogući pogled na svijet, opi­
san u narativnom obliku (priče), koje pružaju
kontekst u kojem menadžeri mogu donosi­
ti odluke. Scenariji ne predviđaju buduć­
nost, ali prosvjetljuju pokretače promjena:
ukoliko ih razumiju mogu biti od pomoći
menadžerima kako bi preuzeli veću kontro­
lu nad situacijom. Poznata je priča o svjet­
ski poznatoj korporaciji Royal Dutch/Shell
koja je krajem 1960-ih i početkom 1970-ih
godina prakticirala ovu metodu planiranja,
nakon što su planeri shvatili da konvenci­
onalne metode predviđanja nisu mogle
razumjeti kompleksnu nepredvidljivost
naftne industrije. Shell je napravio alat koji
se pokazao vrlo učinkovitim u dva primje­
piše: Antonio Zrilić,
član Uprave za strategiju i razvoj
ra koja vrijedi posebno istaknuti: najprije su
predvidjeli arapski naftni embargo, a zatim
se i pripremili za dramatičan pad cijena naf­
te tijekom 1980-ih. U oba slučaja, korištenje
scenarija prisililo je lidere tvrtke da preispi­
taju svoje pretpostavke te zamisle i donesu
odluku što će učiniti ako se nezamislivo i do­
godi (što je Shell učinio, oba puta).
• Delphi metoda - temelji se na stručnom
znanju i procjeni male grupe stručnjaka.
Postavljaju se pitanja poput ovih: “Koja će
vrsta komunikacije unutar poduzeća naj­
vjerojatnije prevladavati u sljedećih deset
godina?“ Odgovori se sakupljaju i unose u
stručnu prognozu.
• Fokus grupe - određena ciljna grupa
izrazi svoje mišljenje po pitanju potroš­
nje proizvoda i usluga. Grupe se mogu
sastojati od poslovnih savjetnika, grupe
potrošača itd.
• Povijesna analogija - uspoređu­
je se prodaja nekog novog proizvo­
da s prodajom sličnog proizvoda koja
mu je prethodila. Pretpostavlja se da se
obrazac prodaje proizvoda prethod­
nika može prenijeti na novi proizvod.
Negativne strane korištenja kvalitativnih
metoda u planovima ne iznosim kako bih
relativizirao ovu metodu, nego kako bih na­
glasio da je kombinacija različitih metoda i
pristupa prognoziranja najbolji pristup.
U sljedećem broju ćemo analizirati kvantitativne metode prognoziranja. n
progressive |
11:2011
33
SUPERMARKETI
Broj
Proizvod
Količina
INTERSPAR
- SPLIT
KONZUM DUBROVNIK
BILLA SISAK
KAUFLAND
- PULA
PLODINE
VARAŽDIN
KERUM RIJEKA
MERCATOR ZAGREB
Proizvod prehrana
1
Brašno glatko T-550, Podravka
1 kg
5,79
5,99
5,29
5,99
5,89
5,88
5,49
2
Šećer Kristal, Viro
1 kg
7,79
n
7,89
n
n
8,28
7,99
3
Svježe mlijeko 3,2% mm, Z bregov, Vindija
1l
5,69
5,79
5,29
5,69
5,69
5,78
5,89
4
Ulje suncokret, Zvijezda
1l
13,99
13,99
13,99
13,99
13,99
13,98
13,99
5
Vegeta, Podravka
250 g
12,99
13,29
12,99 TNC
12,99
12,99
12,99
12,99
6
Coca Cola
7
Gazirana mineralna voda, Jamnica
8
2l
11,79
11,99 TNC
11,49
11,89
11,99
11,98
12,99
1,5 l
4,99
4,99 TNC
4,29
4,99
4,99
4,98
4,99
Jubilarna kava, Franck
250 g
18,49
18,49
18,49
17,99
18,49
18,48
18,49
9
Nescafé Classic
250 g
48,99
49,99
49,99
49,99
49,98 A
51,98
52,99 250+
50 g gratis
10
Čvrsti jogurt 3,2%, Dukat
180 g
2,39 TNC
2,39
2,39
2,29
2,39
2,48
2,39
11
Pašteta jetrena, Gavrilović
100 g
5,49
n
5,49
5,49
5,49
5,98
5,49
12,99 2+1
gratis
6,90
6,99
12
Konzervirani grašak, Podravka
280 g
6,79
6,49
6,69
12,99 2+1
gratis
Proizvodi neprehrana
1
Zubna pasta Aquafresh fresh&minty
100 ml
14,99 A
15,99
17,99
17,49
15,89
16,98
11,99 A
2
Tekući sapun mlijeko-med, Colgate Palmolive
300 ml
14,99
14,99
14,99
14,99
13,79
12,98
n
3
Šampon Head & Shoulders Sensitive
200 ml
19,49
18,99
19,99
17,79 A
19,89
ND
n
4
Zewa Deluxe Pure white, 3-slojni toaletni papir, 8+2 gratis
ND
23,99
23,99
23,89
ND
25,98
23,99
5
Higijenski ulošci Always ultra normal, duo pack
19,39
16,99 A
19,49
16,99
19,49
19,98
19,99
6
Deterdžent za ručno pranje posuđa Jar limun
1,5 l
19,99
19,99
16,99 A
19,89
19,89
18,98
n
7
Dezodorans Deo Rexona Aloe Vera
150 ml
18,99
17,99
18,99
18,49
18,99
20,23
20,69
8
Deterdžent za pranje rublja Ariel white flowers
2 kg
44,99
ND
45,99
44,99
44,89
39,99
43,89
9
Omekšivač rublja, koncentrirani, Ornel Chocolate&Vanilla
1l
16,99
16,79
16,99
16,79
16,69
16,98
n
10
Univerzalno sredstvo za čišćenje Domestos Citrus fresh
750 ml
11,99
12,99
11,99 A
11,99
11,99
11,99
12,99
akcije/sniženja/promocije/trajno niska cijena
PITANJA
Vrijeme provedeno u trgovini?
Ukupan broj minuta provedenih u
trgovini, pri kupnji?
Je li na ulazu u trgovinu bilo kolica/
košara?
Stupanj čistoće u trgovini?
n - nema
nd - nije dostupan
INTERSPAR SPLIT
KONZUM DUBROVNIK
BILLA SISAK
KAUFLAND PULA
PLODINE VARAŽDIN
KERUM RIJEKA
MERCATOR ZAGREB
12:35 - 13:06
17:23 - 18:05
14:15-14:45
13:15 - 13:45
13:19 - 13:56
11:07-11:34
13:50 - 14:25
36
42
30 30
35
27
40
DA
DA
DA DA
DA
da
da
čisto
čisto
čisto djelomično čisto
čisto
čisto
čisto
zadovoljava
ne zadovoljava
zadovoljava
ne zadovoljava
zadovoljava
ne zadovoljava
zadovoljava
Koliko blagajni ima u supermarketu?
14+2 brze
9
5 14
10
4
3
Koliko je blagajni bilo otvoreno dok
ste vi obavljali kupovinu?
4+1 brza
5
2 3
2
2
1
4
1
2
0
4
2
2
Stupanj *potpore prodaji robe u
trgovini?
Koliko je kupaca bilo ispred vas u
redu za kupovinu?
Je li bilo pritužbi drugih kupaca u
redu za kupovinu?
Blagajnik je pozdravio kupca?
Blagajnik je pomogao pri pakiranju
robe?
34 progressive |
11: 2011
NE
NE
NE
NE
NE
NE
NE
DA
DA
DA
DA
DA
DA
DA
NE
NE
NE
NE
NE
NE
NE
| 11:2011
CASH&CARRY / DISKONT
Broj
Proizvod
Količina
Proizvodi prehrana
METRO OSIJEK
LIDL SLAVONSKI BROD
Cijene proizvoda u kunama
1
Brašno glatko T-550, Podravka
1 kg
n
n
2
Šećer Kristal, Viro
1 kg
n
7,79
3
Svježe mlijeko 3,2% mm, Z bregov, Vindija
1l
4,99
n
4
Ulje suncokret, Zvijezda
1l
13,97
n
5
Vegeta, Podravka
6
Coca Cola
7
Gazirana mineralna voda, Jamnica
8
Jubilarna kava, Franck
250 g
12,92
12,99
2l
11,43
11,89
1,5 l
n
n
250 g
18,19
49,99 250+50 g gratis
9
Nescafé Classic
250 g
49,8
2,39
10
Čvrsti jogurt 3,2%, Dukat
180 g
2,32
5,49
11
Pašteta jetrena, Gavrilović
180 g
5,28
n
12
Konzervirani grašak, Podravka
280 g
5,89
n
Proizvodi neprehrana
13
Zubna pasta Aquafresh fresh&minty
100 ml
nd
n
14
Tekući sapun mlijeko-med, Colgate Palmolive
300 ml
14,99
n
15
Šampon Head & Shoulders Sensitive
200 ml
13,52
n
16
Zewa Deluxe Pure white, 3-slojni toaletni papir, 8+2 gratis
22,99
n
17
Higijenski ulošci Always ultra normal, duo pack (2x10 economy)
18,93
-
18
Deterdžent za ručno pranje posuđa Jar limun
1,5 l
19,54
-
19
Dezodorans Deo Rexona Aloe Vera
150 l
14,62
-
20
Deterdžent za pranje rublja Ariel white flowers
2 kg
38,49
-
1l
nd
-
750 ml
10,55
-
21
Omekšivač rublja, koncentrirani, Ornel Chocolate&Vanilla
22
Univerzalno sredstvo za čišćenje Domestos Citrus fresh
akcije/sniženja/promocije
n - nema
PITANJA
Vrijeme provedeno u trgovini?
nd - nije dostupan
—
proizvod nije planiran za tajnu kupnju
METRO - OSIJEK
LIDL - SL. BROD
9:15 - 10:00
13:30 - 14:00
Ukupan broj minuta provedenih u trgovini, pri kupnji?
45
30
Je li na ulazu u trgovinu bilo kolica/košara?
DA
DA
Stupanj čistoće u trgovini?
čisto
čisto
zadovoljava
ne zadovoljava
Koliko blagajni ima u cash&carryju?
10
5
Koliko je blagajni bilo otvoreno dok ste vi obavljali kupovinu?
2
1
Koliko je kupaca bilo ispred vas u redu za kupovinu?
0
3
Je li bilo pritužbi drugih kupaca u redu za kupovinu?
NE
NE
Blagajnik je pozdravio kupca?
DA
DA
Blagajnik je pomogao pri pakiranju robe?
NE
NE
Stupanj *potpore prodaji robe u trgovini?
Metodologija
Progressive magazin objavljuje potrošačku košaricu
- analizu cijena i kvalitetu usluge u supermarketima
te cash&carry i diskont trgovinama.
Naši tajni kupci obilaze i analiziraju trgovine u devet
hrvatskih gradova [Zagreb, Osijek, Sisak, Rijeka, Pula,
Split, Dubrovnik, Varaždin i Slavonski Brod].
Gradovi su odabrani prema indeksu Državnog zavo­
da za statistiku [DZS], a prema kriteriju broja stanov­
nika i reprezentativnosti za tri statističke regije:
1. Sjeverozapadnu Hrvatsku;
2. Središnju i Istočnu Hrvatsku;
3. Jadransku regiju.
Ovih devet gradova predstavljaju hrvatski
prosjek.
Sve definirane trgovine, kao i proizvodi navedeni u
košarici, su fiksni. Brendovi su podložni promjeni
ukoliko dođe do tržišnog repozicioniranja, kada će se
tome prilagođavati i košarica. U tom slučaju biramo
novog proizvođača – tržišnog lidera.
Kategorije proizvoda se ne mijenjaju. Proizvođači i
njihovi proizvodi odabrani su prema vodećoj tržišnoj
poziciji, a prema podacima agencije Nielsen. Format
supermarketa odabran je prema kriteriju posjećeno­
sti [podaci objavljeni za 2010. godinu u Progressivu,
u suradnji s agencijom Nielsen].
Pratimo: kretanje cijena određenih kategorija hrane i
neprehrane; kvalitetu usluge;
stupanj potpore prodaji proizvoda [merchandising];
razinu čistoće trgovina. Objavljene cijene prikazane
su na kupovnim računima.
U potrošačkoj košarici, u dijelu kvalitativnih istraživa­
nja, razinu čistoće prikazujemo na sljedeći način:
n prljavo: u čak 40% prostora, trgovina je prljava ili
su vidljivi tragovi prljavštine
ndjelomično čisto: u 20% prostora vidljiva je prljav­
ština ili tragovi prljavštine
n čisto: trgovina bez vidljivih tragova prljavštine.
Pri određivanju potpore prodaji robe, slijedili smo
ove kriterije:
n dostupnost proizvoda na polici
n način slaganja/aranžiranja proizvoda na polici
n čistoća, tj. zaštita integriteta proizvoda.
Ako dva od tri kriterija nisu u potpunosti ispunjena,
izvješće o potpori prodaji robe na razini trgovine oci­
jenjeno je ocjenom “nedovoljno”.
progressive |
11:2011
35
 PROGRESSIVE KOŠARICA
Hendal
Hipermarketi povoljniji
od trgovačkih lanaca
Kada govorimo o osobinama trgovačkih lanaca i hipermarketa, trend je sličan – kupci obaju formata najzadovoljniji su radnim vremenom (nešto više u trgovačkim lancima - 4,5, nego hipermarketima - 4,4). Slijedi zadovoljstvo
urednošću i izborom robe (prednjače hipermarketi - 4,3 u
odnosu na trgovačke lance - 4,2), cijene (3,8 za trgovačke
lance i 3,9 za hipermarkete), dok zadovoljstvo dodatnim
sadržajima kontinuirano pada.
Pripremila: Ana Severinac Blažević, Senior Project Manager, Hendal
srp.11
Indeks zadovoljstva trgovačkim lancima
kol.11
ruj.11
KTC
SuperKonzum,
KonzumMaxi
InterSpar
Metro
Getro
Lidl
Tommy
Kerum
Billa
Mercator
Konzum
Diona
Kaufland
Hrvatska
lis.11
5,0
4,8
4,6
4,4
4,2
4,0
3,8
3,6
3,4
3,2
3,0
srp.11
Indeks zadovoljstva hipermarketima
kol.11
ruj.11
SuperKonzum,
KonzumMaxi
Lidl
Mercator
Billa
Getro
Tommy
Kaufland
Hrvatska
lis.11
5,0
4,8
4,6
4,4
4,2
4,0
3,8
3,6
3,4
3,2
3,0
Napomena: lista trgovačkih lanaca i hipermarketa uključenih u istraživanje ista je iz mjeseca u mjesec. Broj
kupaca koji ocjenjuju zadovoljstvo trgovačkim lancem varira na mjesečnoj bazi. Grafički prikazi kontinuirano
sadrže sve trgovačke lance, zbog usporedivosti i praćenja rezultata; no verbalna interpretacija nalaza ne uključuje one trgovačke lance/ hipermarkete koji u zadanom mjesecu imaju manje od N=30 kupaca, tj. čije ocjene
su temeljenje na N<30 procjena.
36 progressive |
11: 2011
Nakon stabilnog trećeg kvartala, zado­
voljstvo trgovačkim lancima u listopadu u
laganom je padu u odnosu na prethodne
mjesece. Istovremeno, zadovoljstvo hiper­
marketima bilježi lagani porast.
U kategoriji trgovačkih lanaca, vodeći pre­
ma zadovoljstvu kupaca su Super Konzum
i Konzum Maxi, koji u odnosu na rujan
bilježe porast zadovoljstva svojih kupaca
te su time s prve pozicije pomaknuli Ka­
ufland (pad sa 4,3 u rujnu na 4,2 u listopa­
du). Izjednačeni prema vrijednosti indeksa
u listopadu su Interspar, Konzum i KTC (4,1),
slijede Mercator, Getro i Billa (4,0), među
kojima Mercator i Billa bilježe pad zado­
voljstva u odnosu na rujan, dok su kupci
Getroa zadovoljniji u listopadu u odnosu
na prethodni mjesec. Na posljednjem je
mjestu, s najvećim padom u odnosu na
rujan, Lidl (4,1 u rujnu i 3,9 u listopadu).
U kategoriji hipermarketa poredak je sli­
čan – vodeći lanac je Super Konzum (4,3),
a slijedi Kaufland (4,2). Super Konzum bi­
lježi porast zadovoljstva svojih kupaca dok
Kaufland bilježi upravo suprotan trend.
Mercator, Getro i Billa u listopadu su izjed­
načeni prema vrijednostima indeksa (4,0)
dok je Lidl na posljednjem mjestu s naj­
manje zadovoljnim kupcima u kategoriji
hipermarketa.
Kada govorimo o osobinama trgovačkih
lanaca i hipermarketa, trend je sličan – kup­
ci obaju formata najzadovoljniji su radnim
vremenom (nešto više u trgovačkim lanci­
ma - 4,5, nego hipermarketima - 4,4). Slije­
di zadovoljstvo urednošću i izborom robe
(prednjače hipermarketi - 4,3 u odnosu na
trgovačke lance - 4,2), cijene (3,8 za trgovač­
ke lance i 3,9 za hipermarkete), dok zado­
voljstvo dodatnim sadržajima kontinuirano
pada te je u listopadu na najnižim izmjere­
nim vrijednostima (3,4). Možemo reći da su
hipermarketi ocijenjeni kao uredniji format
s većim izborom robe i povoljnijim cijena­
ma u odnosu na trgovačke lance. n
Heraklea
| 11:2011
Plus market u Rijeci
oduševio kupce!
Pripremila: Kristina Žilić,
voditeljica projekata
U listopadu su tajni kupci posjetili još je­
dan veliki grad u potrazi za najboljom us­
lugom u malim marketima. Ovaj put se ra­
dilo o Rijeci, a posjetili smo Brodokomerc
Nova, Dionu, Konzum, Moire i Plus Market.
Kao i svaki put do sada, tajni kupci su
obavljali svoju redovnu kupovinu te
tim putem mjerili kvalitetu usluge u
pet osnovnih kategorija: upućivanje na
traženi proizvod, nuđenje zamjenskog
proizvoda, pogled u oči na blagajni,
pozdrav na blagajni i zahvala na kupnji.
Kao najbolji market, koji je poštivao sve na­
vedene standarde, istaknuo se Plus market,
a suprotno njemu, Konzum je ostvario tek
36,67% standarda za vrhunsku kvalitetu
usluge. Koje su to razlike dovele do ovog
rezultata? Tajne kupce su djelatnici ljubaz­
no, detaljno i pokazivanjem ruke u smjeru
proizvoda uputili na traženi proizvod u
svim marketima, osim u Konzumu, gdje
je djelatnik to učinio rutinski i nedovoljno
detaljno. Zamjenski proizvod, ukoliko nije
bilo traženog, ponudili su djelatnici u Bro­
dokomerc Nova, u Dioni i u Moire, no nitko
kupcima nije davao detaljnije informacije
o proizvodu. Prilikom dolaska na blagaj­
nu kontakt očima s kupcem ostvarili su
djelatnici Brodokomerc, Moire i Plus mar­
keta, a na odlasku s blagajne to su učinili
djelatnici Dione, Brodokomerca, Konzuma
i Plus marketa. Pozdrav na blagajni kupcu
su ljubazno uputili u Brodokomercu, Di­
oni i Plus marketu, a u Konzumu i Moire
pozdrav je bio rutinski. Zahvala na kupnji
upućena je u svim prodavaonicama, osim
u Konzumu. Elementi kvalitete usluge po­
kazuju da je, nakon ovih posjeta, usluga
u riječkim marketima na najvišoj razini, s
rezultatom 74,48%. Na drugom je mjestu
ostao Split sa 70%, a Zagreb je zasad treći,
odnosno posljednji, sa 64,83%. Istraživanje
ide dalje. Vidjet ćemo kako će biti u slje­
dećim gradovima i gdje se krije vrhunska
kvaliteta usluge. n
Elementi kvalitete usluge pokazuju da je usluga u riječkim
marketima na najvišoj razini, s rezultatom 74,48%. Na drugom je mjestu Split sa 70%, a Zagreb je treći, odnosno posljednji, sa 64,83%.
Rijeka
92,00%
45,00%
70,00%
84,00%
80,00%
Ukupno
74,48%
73,33%
82,14%
0
20
40
60
80
progressive |
100
11:2011
37
 NAJBOLJA TRGOVINA
Hipermarket Tommy u Solinu
‘Kupcima svakodnevno
Progressive nastavlja s predstavljanjem najboljih prodajnih
mjesta u Hrvatskoj, prema odabiru pojedinog trgovačkog
lanca. Riječ je o trgovinama koje su najpopularnije među
kupcima, a predstavljaju i sukus poslovne filozofije vlasnika. U ovom izdanju to je Hipermarket Tommy u Solinu, koji
nam je predstavila poslovotkinja Marija Grcić.
Razgovarala: Marija Kosor
kala, prehrambenih i neprehrambenih
proizvoda, a s obzirom na veličinu, po­
ziciju i značenje ovoga hipermarketa, taj
je asortiman i nešto širi nego u drugim
prodajnim mjestima toga formata. Do­
stava robe je na dnevnoj bazi, posebno
kada je riječ o svježim prehrambenih
proizvodima, jer se u Tommyju primje­
njuju sve tehnološke mjere s ciljem da
sigurnost hrane bude na maksimalno
visokoj razini. S tim je ciljem implemen­
tiran i HACCP sustav kontrole sigurnosti
hrane.
 Kakve su pogodnosti kupnje u
vašem dućanu?

Kad je trgovina otvorena?
Hipermarket Tommy u Solinu otvoren je
u srpnju 2000. godine i bila je to prva pro­
davaonica ovoga formata na području
grada Splita i okolice.

Kolika je prodajna površina?
Prodajna površina je neto 2000 m2, a u
funkciji je 11 blagajni.

Koliki promet ostvaruje?
Od samog početka hipermarket ima
izvanredne prodajne rezultate, a unatoč
činjenici da je u međuvremenu otvoreno
nekoliko hipermarketa u okruženju, pro­
met Tommy hipermarketa vrlo je stabilan.

Koje su prednosti ove trgovine?
Hipermarket Tommy Solin prepoznatljiv
je po širokom asortimanu proizvoda po
najpovoljnijim cijenama, a poseban na­
glasak je na ponudi svježega asortimana
koji obuhvaća svježe meso, ribu, voće i
povrće te gastronomsku ponudu gotovih
jela. Nekoliko dosadašnjih analiza malo­
38 progressive |
11: 2011
prodajnih cijena pokazalo je da hipermar­
ket ima uvjerljivo najpovoljniju potrošač­
ku košaricu.
 U kolikom je opsegu vidljiva
lojalnost kupaca?
Brojni kupci prepoznali su prodavaonicu
kao mjesto atraktivne kupovine koju, pored
prije navedenih prednosti, odlikuje i ured­
nost prodajnog prostora te uvijek uslužno i
ljubazno osoblje. Unutar prodajnog objek­
ta nalaze se i igraonica za najmlađe, caffebar, cvjećarnica, pekara, trafika s ponudom
Hrvatske lutrije i prodavaonica tekstila, što
dodatno nadopunjuje ukupnu ponudu. Ši­
rokim izborom asortimana i dodatnih po­
nuda, prodavaonica je postala sinonim za
mjesto ugodne, brze i povoljne kupovine
u koju se kupci uvijek vraćaju. Velika veći­
na kupaca u ovom hipermarketu, kojih je
dnevno preko 3000, stalni su kupci.
 Kakav asortiman nudite i koliko
je učestala opskrba?
Asortiman obuhvaća preko 30.000 arti­
Za kupce svakodnevno pripremamo
atraktivne akcijske ponude i pogodnosti
kupnje od čega bismo izdvojili: dnevne
akcije kao što je “Happy hour” (dodatni
popust na određene robne grupe); vi­
kend akcije i super akcije - posebno atrak­
tivne ponude svježih proizvoda mesa,
ribe, voća i povrća te ostalog asortimana
sniženog čak i do 50%; mjesečne akcije s
najvećim brojem sniženih proizvoda i naj­
duljim periodom trajanja akcije. Uz spo­
menute akcije, kupcima nudimo i pogod­
nosti odgode plaćanja čekovima građana
do 60 dana, kao i obročno plaćanje Amex
karticom do 6 rata te, naravno, moguć­
nost plaćanja svim kreditnim i debitnim
karticama.
 Koliko pozornosti ulažete u
atraktivnost polica?
Cijeli koncept unutarnjeg uređenja pro­
stora koncipiran je tako da prostor i police
budu maksimalno pregledni kako bismo
omogućili brzu i efikasnu kupovinu. Tom
segmentu posvećuje se velika pozornost.
Postoji sustav upravljanja kategorijama, a
u brojnim slučajevima to su zajednički
projekti Tommyja i strateških dobavlja­
ča. U upravljanju kategorijama koristimo
vlastita iskustva i spoznaje, koristeći i op­
ćeprihvaćene standarde i modele poslo­
vanja u maloprodaji.
 Koliko je jaka suradnja vaše trgovine s dobavljačima?
Tommy je većini dobavljača jedan od
najvećih i ključnih kupaca. Svakodnevno
| 11:2011
nudimo niz pogodnosti’
surađujemo s dobavljačima s obostranim ciljem unapređenja
prodaje i prodajnih rezultata, prateći najnovije trendove i inova­
cije te potrebe kupaca, kontrolirajući zalihe, rokove trajanja, pozi­
cioniranje proizvoda, dodatno izlažući nove, akcijske i sezonske
proizvode.

Edukacija zaposlenika i njihova stručnost?
Djelatnici u našoj trgovini uglavnom imaju srednju stručnu spre­
mu, trgovačke struke, što nam olakšava da odgovorimo zahtjevi­
ma tržišta, unapređujemo njihova znanja i vještine uz stalnu po­
moć mentora kroz cijelu godinu. Za posao u hipermarketu, ali i u
cijelom prodajnom sustavu Tommyja, stručnost i znanje izrazito
su značajni, čak i od presudne važnosti, te se stoga i ulaže izrazi­
to puno u taj segment poslovanja. Edukacija zaposlenika vrši se
svakodnevno i u samom prodajnom prostoru kako bi djelatnici
kupcima mogli pružiti što kvalitetniju uslugu.
Poslovotkinja Marija Grcić (desno) u razgovoru s djelatnicom
 Pridonosi li poslovanju trgovine dobro osvjetljenje,
besprijekorno čist prostor?
Izuzetno je bitno osvjetljenje trgovine dok besprijekorna čistoća
čini trgovinu prepoznatljivom. To su vrlo bitni sastavni elemen­
ti Tommyjeve poslovne filozofije. Uz atraktivno složene police
rasvjeta lakše predočava nivo ponude što uvelike utječe na pro­
daju proizvoda kao i na cjelokupni ugođaj kupnje i boravka u
prostoru.
 Marketinške aktivnosti unutar trgovine? Učestalost i
oblici takvih akcija?
Povjerenje kupaca i percepcija kompletnosti i povoljnosti ponu­
de od izuzetne nam je važnosti, stoga veliku pozornost prida­
jemo akcijskim ponudama, promotivnim prodajama te sustavu
nagrađivanja kupaca (nagradne igre, stimulativna kupnja, prim
prodaja i sl.), koje se provode gotovo na dnevnoj razini tijekom
cijele godine. Upravo je aktualna SMS nagradna igra koju smo
nakon kraćeg vremena ponovili zbog iznimne zainteresiranosti
kupaca. U periodu od 9 tjedana, svaki tjedan dijelimo vrijedne
nagrade, a glavna je automobil marke Audi.

Mičete li s polica proizvode koji se slabo prodaju?
U hipermarketu se svakodnevno kontrolira prodaja proizvoda i
po artiklima i po robnim grupama. Rezultati takvih provjera su
ujedno i smjernice za određivanje asortimana čime želimo što
potpunije zadovoljiti potrebe postojećih kupaca te što atraktiv­
nijom ponudom pronaći nove.

Koje su još važne specifičnosti ove trgovine?
Hipermarket Tommy zasigurno je ogledalo poslovne filozofi­
je cijele kompanije. Naša najbolja trgovina je prepoznatljivo i
kupcima prihvatljivo kupovno okruženje u čistom i urednom
prodajnom prostoru, uz maksimalno susretljivo i uslužno oso­
blje. Vrhunski asortiman kvalitetnih proizvoda, raznovrsnost
ponude koja se stalno unapređuje i modernizira prateći aktu­
alne trendove - povoljne prodajne cijene, tehnološke inovacije,
atraktivna lokacija pristupačna kupcima, zadovoljavaju potrebe
i najzahtjevnijih kupaca te stvaraju lojalnost što je i cilj ukupne
poslovne politike Tommyja. n
progressive |
11:2011
39
 SAVJETNIK
shop concept
Može li prodajno
mjesto prodavati više?
piše: Damjan Geber, arhitekt,
shop concept studio Brigada
Relativno mlada grana unutar arhitekture i dizajna interijera je
brendiranje prostora ili ‘brandscaping’ - pretvaranje brenda u trodimenzionalno prostorno iskustvo. Slijedom toga pojavile su se i
usko specijalizirane shop concept agencije koje na jednom mjestu
objedinjuju čitav niz stručnjaka potrebih za stvaranje profesionalnih shop koncepata i pružanje ‘full service’ usluge.
U
suvremenom društvu shopping je postao svakodnev­
na aktivnost - bilo da se radi o zadovoljavanju osnovnih
potreba poput hrane i odjeće ili čistom zadovoljstvu ku­
povanja na mjestima koja nam odgovaraju svojim karakterom i
stilom. U svakom slučaju, našim odabirom stvaramo specifičnu
sliku o sebi, svojem načinu života, kulturi, interesima i ostalom.
Upravo iz tog razloga pristup osmišljavanju prodajnog prostora
mora biti detaljno pripremljen te se
ne bi smjelo prepustiti slučaju ili na­
gađanju niti jedan aspekt organizacije
i uređenja. Poruka koju prodajni pro­
stor odašilje prema svojim kupcima
mora reflektirati sve aspekte brenda
u fizičkom prostoru jer on je najčešće
jedini stvarni fizički kontakt između
kupaca i tvrtke. Interijerom se materi­
jaliziraju sve važne poruke o kvaliteta­
ma i vrijednostima brenda kao zadnji
korak dosljednog brendiranja tvrtke,
proizvoda pa čak i osobe. Dosljednost
u apliciranju tih vrijednosti kroz sve
kanale, pa tako i u prostor, stvara jaku
poruku i reafirmira poziciju brenda
među svojim kupcima.
se i usko specijalizirane shop concept agencije koje na jednom
mjestu objedinjuju čitav niz stručnjaka potrebih za stvaranje pro­
fesionalnih shop koncepata i pružanje ‘full service’ usluge.
Simbioza arhitekture i potrošačke psihologije
Uspješan dizajn prodajnog prostora je isključivo rezultat kvali­
tetne analize, prave strategije i dobrog projekta. Nemoguće je
konstatirati da je prodajni prostor do­
bro osmišljen ako se kupci u njemu ne
osjećaju u skladu s očekivanjima, ako
se ne prenose osnovne poruke i vrijed­
nosti brenda te, možda najvažnije, ako
on ne posluje dobro. Dizajn prodajnog
prostora mora biti sastavni dio sveu­
kupnog koncepta prodajnog prostora
koji proizlazi iz detaljne analize tržišta,
konkurencije, trendova, percepcije
brenda, određivanja ciljne skupine
kojoj se obraća i mnoštva drugih vrlo
bitnih faktora. Bez simbioze između
arhitekture s jedne strane i potrošač­
ke psihologije s druge, međusobnog
prožimanja od samih početaka rada na
projektu, konačni rezultat nikada neće
ispuniti sav svoj potencijal.
Interijerom se materijaliziraju
sve važne poruke o kvalitetama i
vrijednostima brenda kao zadnji
korak dosljednog brendiranja
tvrtke, proizvoda pa čak i osobe.
Dosljednost u apliciranju tih vrijednosti kroz sve kanale, pa tako
i u prostor, stvara jaku poruku i
reafirmira poziciju brenda među
svojim kupcima.
Uzbudljiv i svjež osjećaj
Prilikom projektiranja interijera, prodajni prostori spadaju među
najkompleksnije. Oni moraju uvijek biti svježi, inovativni, često i
ispred trendova jer jedino tako mogu održati korak s konkuren­
cijom na izrazito dinamičnom tržištu. Dobro osmišljen prodajni
prostor prati želje svojih kupaca, ponekad im ih diktira, ali zato
uvijek odražava uzbudljiv i svjež osjećaj s kojim se poistovjećuju.
U konačnici, projekt prodajnog prostora je onoliko uspješan ko­
liko je kvalitetno dizajniran i koliko dobro dizajn funkcionira kao
sredstvo prodaje i pojačavanja brend imidža.
Relativno mlada grana unutar arhitekture i dizajna interijera je
brendiranje prostora ili ‘brandscaping’ - pretvaranje brenda u
trodimenzionalno prostorno iskustvo. Slijedom toga pojavile su
40 progressive |
11: 2011
Neophodna kvalitetna pripremna analiza
Zamislimo prazan lokal na atraktivnoj lokaciji. Od trenutka kada
uđe u posjed on vlasniku postaje trošak - značajan trošak, a prvi
impuls je najčešće što prije otvoriti trgovinu i početi s povratom
uloženih sredstava. To je ključan moment za donošenje isprav­
ne odluke o tome hoće li se brzopleto izgraditi ‘lijep interijer’
na temelju empirijskih opažanja i želja ili će se ipak napraviti
neophodna analiza koja će prethoditi izradi projekta. Kriva je
pretpostavka da je pripremna faza projekta gubitak dragocje­
nog vremena te da se ona može odraditi tijekom osmišljavanja
koncepta uređenja i razvijanja ideje. Bez jasno određenog stava
o tome koja je osnovna poruka koju želimo odaslati vrlo je teško
| 11:2011
predvidjeti kakav će biti konačni rezultat te može li se garantirati
da je odabrani koncept uređenja pogodio ciljanu skupinu kojoj
se obraća.
Dobro odrađena pripremna analiza uvelike olakšava i ubrzava
proces osmišljavanja adekvatnog prodajnog koncepta. Dosljed­
nom primjenom dobivenih rezultata iza svake projektantske od­
luke stoji vrlo jasan razlog i stav, a dizajn interijera se ne bazira
isključivo na, možda prečesto, jedinom kriteriju ‘lijepo-ružno’.
Odlukom o tome tko su ciljani kupci, gdje se oni nalaze, dolaze li
do trgovine pješice, javnim prijevozom ili vlastitim automobilom,
kakav automobil uopće voze, kakav im je životni stil, koliko zara­
đuju, koju glazbu slušaju te, iznad svega, kakav doživljaj očekuju
od svog shoppinga, dobivaju se ključni parametri kojima se stva­
ra imidž prodajnog mjesta. n
U sljedećem broju pročitajte:
koji su aspekti bitni za uspjeh
prodavaonice, zašto je važna
standardizacija elemenata uređenja, što nakon otvorenja i početka rada trgovine?
progressive |
11:2011
41
 U FOKUSU
Gotovi proizvodi od mesa
Brzo do toplog,
kvalitetnog
obroka
Gotovi proizvodi od mesa koje nude naši proizvođači, Vindija, Podravka, Gavrilović i Perutnina Ptuj, najbolje su rješenje za sve koji nemaju vremena za dugotrajno stajanje za
štednjakom.
Pripremila: Marija Sedlar
R
adno vrijeme od 9 do 17, koje se če­
sto produži na 18 ili 19 sati, ostavlja
sve manje vremena za pripremu
kvalitetnog kuhanog obroka za obitelj.
Trendovi u prehrani, kao i moderan način
života, teže sve većem smanjenju utroška
vremena za pripremu jela, ali ne po cijenu
kvalitete ili okusa koje potrošači preferiraju.
Gotovi proizvodi od mesa koje nude naši
proizvođači, Vindija, Podravka, Gavrilović i
Perutnina Ptuj, najbolje su rješenje za sve
koji nemaju vremena za dugotrajno staja­
nje za štednjakom, a ono malo slobodnog
vremena koje imaju žele provesti s obitelji
i prijateljima. Ovaj segment će biti i dalje u
rastu jer će zbog sve bržeg tempa života
potrošači sve češće tražiti brza rješenja za
gotov, kompletan topli obrok.
42 progressive |
11: 2011
VINDIJA
Vindijina linija gotovih i polugotovih pro­
izvoda na tržištu se nalazi pod brendovi­
ma Cekin i Vindon. „Potrošači su odlično
prihvatili proizvode koji su lansirani kao
apsolutne inovacije i uz koje za kvalitetan
i hranjiv obrok bogat vrijednim nutrijen­
tima ne moraju trošiti puno vremena.
Gavelino piletina, koja se peče u vrećici
za pečenje u vlastitu soku, stekla je status
gotovo kultnog proizvoda i popularna je
kod svih kategorija potrošača. Nadalje, hit
iz linije polugotovih proizvoda je Filetino,
a ne treba zaboraviti ni liniju proizvoda
Suvremena Gastronomija – pileće i pure­
će prutiće u već pripremljenim ukusnim
umacima A’ la Stroganoff, Butterino, A’ la
Wild i na kineski način ‘MOO GOO GAI’“,
ističe Ivana Kaplan, voditeljica marketin­
ga Vindije. Najnoviji asortiman gotovih
pečenih i paniranih proizvoda Cekin
pod nazivom ‘Zagrij i posluži’ sastoji se
od svježih i smrznutih proizvoda koji su
termički potpuno obrađeni – i sve što je
potrebno prije same konzumacije je za­
grijati ih prema uputama na pakiranjima.
Cekin ‘Zagrij i posluži’ krajnjim je potroša­
čima dostupan u širokom spektru različi­
tih pakiranja (ovisno o samom proizvodu),
najčešće između 500 i 600 grama. Sva pa­
kiranja odlikuje moderan dizajn i iznimna
praktičnost zahvaljujući ‘zip’ zatvaraču
koji omogućuje naknadno zatvaranje i
čuvanje proizvoda nakon otvaranja. Za
HoReCa kupce posebno su prilagođena
rinfuzna pakiranja smrznutih proizvoda
od 1000 i 3000 grama.
Potražnja za gotovim i polugotovim jeli­
ma općenito je u porastu, osobito u Ho­
ReCa sektoru. U prihvaćanju trenda su­
vremene ponude i za posebne kategorije
potrošača, poput hotela, restorana, cate­
ringa, ali i vrtića, škola i bolnica, Vindija
nudi proizvode koji su osmišljeni prema
zahtjevima jelovnika tih institucija.
Najnoviji proizvod iz Cekinove linije go­
tovih proizvoda ‘Zagrij i posluži’ su okru­
glice od pilećeg mesa Crispy pops koje
su zbog svoje atraktivne forme idealan
izbor za djecu te je upravo u tijeku i pro­
motivna kampanja.
| 11:2011
Najnoviji asortiman gotovih pečenih i paniranih proizvoda ‘Zagrij
i posluži’ sastoji se od svježih i
smrznutih proizvoda koji su termički potpuno obrađeni.
PODRAVKA
Najprodavaniji i najpoznatiji proizvodi u
kategoriji gotovih jela dugi niz godina su
Podravka Goveđi gulaš i Mesni ragu. „Naj­
popularnije pakiranje je 300 g jer uz prilog
po izboru (krumpir, tjestenina, riža i sl.) čini
prikladan obrok za cijelu obitelj“, otrkiva
Mario Kraljić, direktor marketinga Mesa i
mesnih proizvoda Podravke.
Podravka zamrznuto oblikovano meso
pakira se u komercijalne kartonske kutijice
neto težine 400 g te gastro pakiranja teži­
ne 3 kg. Manja pakiranja prihvatljivija su i
popularnija za široku potrošnju. Podravka
Čevapčići su najprodavaniji pojedinačni
artikl u ponudi.
„Podravka nastoji kroz inovacije u proizvo­
dima ponuditi rješenja koja su primjerena
prehrambenim potrebama modernog
potrošača. Podravka svake godine nastoji
ponuditi svojim potrošačima određene
novitete. Ove su godine lansirane Ćufte te
nova generacija gotovih umaka - meso u
umaku s povrćem. Paletu proizvoda čine
Junetina s gljivama, Pileći paprikaš, Pile­
tina u salsa umaku i Piletina u bešamel
umaku. Proizvode karakteriziraju pomno
birani, manje masni, krupni komadi kvali­
tetnog mesa, uz povećani udio povrća te
umak koji je pripremljen prema domaćim
recepturama uz recenziju vrhunskih, pro­
fesionalnih kuhara. Svi proizvodi su bez
konzervansa“, ističe Kraljić, a kao dodatni
argument ovih proizvoda navodi praktič­
Podravka je ove godine lansirala
Ćufte i novu generaciju gotovih
umaka - meso u umaku s povrćem.
no pakiranje koje omogućuje konzuma­
ciju u svim prilikama i u svega tri minute.
Proizvode iz ove kategorije uputno je po­
zicionirati uz priloge jelima, na policama
uz tjesteninu, rižu, krumpir i sl. Na taj na­
čin daju se ideje potrošačima za pripremu
cjelovitog ručka ili večere. Zamrznuti grill
asortiman je uputno pozicionirati uz pića
NOIRVANOJE
PAK
PA
TO
IT
L ET
PROIZVEDENO
U HRVATSKOJ
KVA
PRIRODNO FIT
Kvaliteta koju zaslužujete!
Pileće meso Perutnine Ptuj – Pipo proizvedeno je na prirodan način u Hrvatskoj, a cjelokupan proces proizvodnje
sljedljiv je kroz sve faze, od polja do vilice.
Ukusno pileće meso Perutnine Ptuj – Pipo Čakovec:
• zdravo je i hranjivo
• lako probavljivo, visoko kvalitetno
i odličnog okusa
• ima niski sadržaj masti
• jednostavno je za pripremu
• pakirano je u kontroliranoj atmosferi
• rok trajanja je 8 dana
• meso duže zadržava svoju kvalitetu
i svježinu u novom pakiranju
• egalizirano pakiranje olakšava kupovnu odluku.
Perutnina Ptuj – Pipo d.o.o. Čakovec, Rudolfa Steinera 7, 40 000 Čakovec, Hrvatska, tel: 00 385 40 372 888, fax: 00 385 40 372 880, e-mail: info@perutnina.hr,
Članica Grupe Perutnina Ptuj, www.perutnina.com
progressive |
11:2011
43
 RAZGOVOR S POVODOM
Gotovi proizvodi od mesa
jer su obje kategorije vezane uz slične pri­
like pripreme i konzumacije.
Potrošnja pilećeg i purećeg mesa
je u konstantnom porastu na
svjetskom i domaćem tržištu, naspram crvenog mesa.
GAVRILOVIĆ
Puris je drugi najveći proizvođač purećeg
mesa u Hrvatskoj s tradicijom proizvodnje
dužom od 50 godina te 5 postotnim udje­
lom na tržištu mesa piletine, otkriva Daška
Domljan, direktorica Sektora upravljanja
ljudskim potencijalima, Gavrilović. „Pureti­
na predstavlja core biznis sa 70% prihoda
tako da je naš fokus tehnoloških i stručnih
znanja najizraženiji upravo u puranskoj
proizvodnji. Prodajno smo orijentirani 60%
na svježe meso, od kojeg 50% pakiranja na
podlošku težine cca 500 g. Navedeni način
pakiranja praktičan je radi slaganja na poli­
cu u prodajnim objektima, ali i cjenovno je
prihvatljiv našim krajnjim kupcima.“
Polugotova jela i ready to eat/serve proi­
zvodi, uz orijentaciju na sve manja poje­
dinačna pakiranja, pokazuju rastući trend
na svjetskim i domaćem tržištu. Domaće
tržište ipak je okrenutije tradicionalnijim
pakiranjima i svježem mesu. Rastuća kate­
gorija su privatne marke vodećih trgovač­
kih lanaca u kategoriji mesnih prerađevina
te paniranih proizvoda. Potrošnja pilećeg i
purećeg mesa je u konstantnom porastu
na svjetskom i domaćem tržištu, naspram
crvenog mesa; bitni su i cjenovna konku­
rentnost i nutritivne vrijednosti i prednosti
mesa peradi. Sve je veći prodor proizvo­
đača koji nude polugotova jela na bazi
svježeg ili smrznutog mesa te naglašava­
nje kategorija kroz kvalitetu, nutritivne vri­
jednosti i prednosti mesa peradi, u fokus
krajnjeg potrošača stavlja se sljedivost i
domaća proizvodnja. „Na navedeni način
koncipirane su i marketinške kampanje
koje nastoje privući krajnjeg potrošača
domaćem proizvođaču. Jaka je orijenta­
cija i na način pakiranja svježeg mesa s
produženim rokom trajanja kroz pakiranja
u kontroliranoj atmosferi, darfresh pakira­
nja, pakiranja u sterilnim uvjetima čime
proizvođač osigurava kvalitetu i trajnost
svog proizvoda. Prilikom pozicioniranja,
od odlučujuće je važnosti pridržavanje
hladnog lanca kako bi proizvod sve do
trenutka kupnje bio uskladišten na odgo­
varajućoj temperaturi čime se osigurava
kvaliteta i održivost proizvoda“, naglašava
Domljan. Prilikom pozicioniranja na poli­
ci svaki proizvođač želi pozicioniranost u
razini očiju te u smjeru putova kretanja u
prodajnom objektu. Najprodavaniji artikli
s najvećim obrtajem, kao što su pureća
prsa, odrezak i pureći zabatak, trebali bi
biti pozicionirani u najvećem broju u razi­
ni očiju te cijelom dubinom police. Borba
proizvođača za polici je neumoljiva te je
nužno upravljanje kategorijom na razini
proizvođač-prodavač kako bi zajednič­
kim aktivnosima postigli ciljanu win-win
poziciju.
Sezonski karakter kategorije
Vindija: Generalno, većina naših proizvoda ima svoj kontinuitet potražnje, ako izuzme­
mo periode trajanja određenih akcija i kampanja kada je ona, prirodno, veća. Oscilacije
u prodaji logične su i tijekom ljetne sezone te u vrijeme blagdana.
Podravka: Zamrznuto oblikovano meso i gotova jela u limenki imaju jako izražen se­
zonski karakter u prodaji (proljetni i ljetni mjeseci), kada potrošači imaju manje vre­
mena i volje za kuhanje ili više borave u prirodi i na otvorenome. Naravno, prodaja se
realizira tijekom cijele godine upravo zato što su naši proizvodi pogodni i za pripremu
u kuhinji.
Gavrilović: Sezonski karakter prodaje mesa peradi i prerađevina od mesa peradi utječe
i na naše poslovanje i to kroz ljetne predsezonu, podsezonu i vrhunac sezone te kraća
sezonska razdoblja kao što su Uskrs, Božić i Nova Godina. Sezonski skokovi iznose čak do
20% razlike u realizaciji koje nastojimo ublažiti plasmanom naših proizvoda u izvoz.
44 progressive |
11: 2011
Mogućnost izbora je velika: oblikovani ili neoblikovani, panirani, s
dodatkom sira, termički obrađeni
i brzo zamrznuti.
PERUTNINA PTUJ
I u Perutnini Ptuj svjesni su da je vrijeme
sve dragocjenije i zbog toga potrošači tra­
že proizvode za pripremu brzih, ukusnih i
hranjivih obroka. To će im ostaviti više vre­
mena za obitelj, prijatelje i za njih same. U
porastu je i trend samačkog života, što se
odražava i na sustave ishrane. To je uvelike
promijenilo sliku trgovina prehrambenim
proizvodima jer trgovina i gastronomija
sve više postaju nerazdvojni.
„Prednosti gotovih proizvoda robne mar­
ke Perutnina Ptuj su visoka kvaliteta, ter­
mički obrađeni proizvodi koje treba samo
podgrijati u tavici, fritezi ili pećnici (prženje
nije potrebno), brza i jednostavna pripre­
ma, duži rok upotrebe zbog postupka
brzog smrzavanja, atraktivan izgled pro­
izvoda, hrskavost, sočnost i puni okus te
činjenica da ne sadrže konzervanse. Njiho­
va priprema je brza, a poslužiti se mogu
s ukusnim prilozima. Mogućnost izbora je
velika: oblikovani ili neoblikovani, panirani,
s dodatkom sira, termički obrađeni i brzo
zamrznuti“, poručuje Vedran Mikulić, vo­
ditelj korporativnih komunikacija i odnosa
s javnošću Perutnine Ptuj. Iz asortimana
proizvoda izdvaja: Pileće medaljone u pa­
nadi u vrećici, 750 g i u kutijici, 300 g, Pile­
će medaljone sa sirom u panadi u vrećici,
750 g i u kutijici, 300 g, Pileći odrezak u hr­
skavoj panadi u kutijici, 364 g, Pileći odre­
zak sa sirom u kutijici 364 g, Pileći cordon
bleu, panirani proizvod od pilećeg mesa
punjen šunkom i topljenim sirom, koji je
dostupan u kutijici, 500 g te Panirani pileći
batak u vrećici od 750 g. n
| 11:2011
progressive |
11:2011
45
 RAZGOVOR S POVODOM
Zoran Paleka, predsjednik Udruge trgovaca Zadarske županije
Trgovci, udružite se!
‘Plan Saveza je da se prema svim ključnim dobavljačima nastupi jedinstveno, što će i njima i nama olakšati i ubrzati pregovore jer će se krovni ugovori o poslovnoj suradnji između
SUMTH-a i naših dobavljača primijenjivati po istim uvjetima sa svakom i najmanjom članicom
pojedinačno’, poručuje Paleka.
Razgovarala: Marija Sedlar
N
a Plitvicama je 6. studenog
održana skupština Saveza
udruga malih trgovaca Hr­
vatske. U Savez, koji je osnovan prije
nepune četiri godine, primljene su
dvije nove članice – Udruga trgova­
ca Međimurja i Uduga trgovaca Za­
darske županije, koje su se pridružile
splitskoj, riječkoj, sisačkoj i zagrebač­
koj udruzi trgovaca. Skupština je ra­
zriješila tijela prošlog saziva SUMTHa i imenovala nova, a napravljene su i
izmjene Statuta. Skupštinu SUMTH-a
sada čini 18 članova (iz svake udru­
ge predsjednik i dva člana) te tajnik
Saveza Davorin Labazan. Upravni
odbor čine predsjednici šest udru­
ga i predsjednik SUMTH-a Ivan Ći­
barić, koji je jednoglasno izabran za
predsjednika.
O planovima Saveza udruga malih
trgovaca Hrvatske razgovaramo s
predsjednikom Udruge trgovaca Za­
darske županije Zoranom Palekom.
Koliko članica broji Savez?
U tijeku je sređivanje baze pa točan broj još
ne znamo, ali okvirno će se broj članica kretati
oko 500, s ukupno više od 700 prodajnih mje­
sta. Okvirni promet svih nas, to jest SUMTH-a,
u ovoj će godini činiti godišnji promet između
1,3 i 1,5 milijarda kuna.
Kakav stav zauzimate prema
dobavljačima?
Plan Saveza je da se prema svim ključnim do­
bavljačima nastupi jedinstveno, što će i njima
i nama olakšati i ubrzati pregovore jer će se
krovni ugovori o poslovnoj suradnji između
SUMTH-a i naših dobavljača primijenjivati po
istim uvjetima sa svakom i najmanjom člani­
com pojedinačno. Osim toga, na ovaj ćemo
način svakom dobavljaču s kojim potpišemo
46 progressive |
11: 2011
ugovor dati ogroman marketinški
potencijal jer se u malim trgovinama
vlasnici trgovina i zaposleni radni­
ci mogu i hoće daleko više zalagati
da se podigne prodaja nekog proi­
zvoda. To se jako dobro primijetilo i
kroz takozvani ‘rat’ malih trgovaca s
TDR-om, gdje smo mi podigli pro­
daju svih konkurentskih duhanskih
industrija nauštrb TDR-a, jer s njima
nismo uspjeli postići dogovor.
Što je prvi korak koji ćete
poduzeti?
Okvirno će se broj članica Saveza udruga malih
trgovaca Hrvatske kretati oko 500, s ukupno
više od 700 prodajnih
mjesta. Okvirni promet
svih zajedno u ovoj će
godini činiti godišnji
promet između 1,3 i
1,5 milijarda kuna.
Svim dobavljačima i partnerima
(uključujući i TDR) poslat ćemo pi­
smo namjere, to jest obavijest u
kojoj ćemo pojasniti tko smo te ista­
knuti želju za nastavkom suradnje na
jednom višem nivou. Poslat ćemo
im sve relevantne podatke: kontakt
osobe, brojeve telefona i adrese, kao
i spisak svih članica da znaju s kime
će se ta suradnja odvijati i u kolikoj
mjeri. Naša je procjena da ćemo kao
grupacija odmah u startu biti peta ili šesta
po veličini u Hrvatskoj s ogromnim poteci­
jalom da nam se pridruže i svi ostali mali i
srednji trgovci, kako iz naših županija tako i
iz onih koji još nemaju svoje udruge (Osijek,
Dubrovnik..). Što želite poručiti malim trgovcima?
Ovim putem želimo i preko vas sugerirati
svim malim i srednjim trgovcima da nam
se pridruže ili neka barem sami osnuju svo­
je udruge jer nam je to jedini način na koji
se možemo izboriti za svoje mjesto i za bo­
lje uvjete kod dobavljača. Činjenica da su i
najveći igrači na tržištu prisiljeni na udruži­
vanja i akvizicije jasno nam pokazuje kolika
je važnost okrupnjavanja i povezivanja svih
nas. n
| 11:2011
progressive |
11:2011
47
 INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE
3. Retail IT Summit
Automatizacijom do veće zarade
Na 3. Retail IT Summitu, održanom 12. listopada u
zagrebačkom hotelu Antunović u organizaciji tvrtki Retail Media i Service Plus IT, vodeći stručnjaci iz
područja informacijskih tehnologija informirali su
trgovce o mogućnostima ubrzanja poslovnih procesa, koji vode povećanju zarade.
Pripremila: Marija Kosor
Novi koncepti u prodajnom kanalu definitivno predstavljaju iza­
zov i stavljaju ogromne mogućnosti pred trgovce koji teže po­
većanju efikasnosti, a samim time i direktnom utjecaju na veći
promet i zaradu. Trgovine robom široke potrošnje konstantno
se suočavaju s novim izazovima koji ih inspiriraju na potragu za
novim načinima održavanja tržišne pozicije. Ciljevi su uvijek isti
– zadržati postojeće kupce i pridobiti nove. No klima na tržištu
maloprodaje rapidno se mijenja zbog makroekonomskih fluktu­
acija i sve jače konkurencije. Nove tehnologije i novi kanali pro­
daje neki su od dobrih načina kojima trgovci mogu odgovoriti
na navedene izazove.
Upravo to su bile glavne teme trećeg po redu Retail IT Sum­
mita, održanog 12. listopada u zagrebačkom hotelu Antunović
u organizaciji tvrtki Retail Media i Service Plus IT. Sudionici iz
Hrvatske i regije, kao i svjetski stručnjaci iz područja informa­
cijskih tehnologija, ponudili su odgovore vezane za najnovije
trendove u maloprodajnoj industriji te IT stručnjacima najvećih
maloprodajnih lanaca približili svoje usluge. Stručnjaci hardvera
i softvera u maloprodaji razmijenili su iskustva i razgovarali o
aktualnim pitanjima i očekivanim trendovima. Među govorni­
cima su bili predstavnici Špica sustava, M.A.I. Tradea, Datalogic
Mobilea, IBM-a, Gallerie RTS, Retailixa, a poseban gost bio je An­
drija Derežić, IT direktor Mercatora, koji je sudionicima Summita
približio koncepte Checkout automatizacije i predstavio najve­
će prednosti Self-Checkouta, Self-Scanninga i upravljanja Cash
Managementom. n
48 progressive |
11: 2011
| 11:2011
Mercator kao tržišni trendsetter
Specijalni gost 3. Retail IT Summita
bio je IT direktor Mercatora Andrija
Derežić, koji je sudionicima približio
koncepte Checkout automatizacije
i predstavio prednosti self-checkouta, self-skeniranja i upravljanja
cash managementom. Istaknuo je
da ovim konceptom kupci dobijaju
još jednu opciju kupovine.
“Mercator je moderni trgovac koji je pre­
poznao mogućnosti nove tehnologije i
nametnuo se kao tržišni trendsetter. Jedan
od takvih koncepta je tzv. SelfServ Checko­
ut (samonaplatna blagajna). Ovaj koncept
pokazao se izuzetno uspješnim, dajući do­
danu vrijednost kupcima na dnevnoj bazi,
kaže Andrija Derežić, IT direktor Mercatora.
Govoreći o prednostima samonaplatnih
blagajni u odnosu na standardne, Derežić
navodi da je na prvome mjestu činjenica da
kupac dobija još jednu opciju kupovine, i to
zabavnu. “To je možda još jedan razlog za­
što bi došao kupovati kod nas umjesto kod
nekog drugog. S druge strane, u pitanju je
i optimizacija radnog procesa. Recimo uju­
tro, kad se naš hipermarket otvori, kad još
nije velika gužva, otvorimo četiri Self-Chec­
kouta, imamo otvorenu jednu blagajnu, a
svi ostali pune police. U suprotnom bi bile
otvorene tri blagajne za kojima bismo ima­
li tri zaposlena, dok bi police slagao samo
jedan. Ovako je dovoljna propusnost da
opslužimo sve prisutne kupce“. Govoreći o
planovima i daljnjoj ekspanziji, Andrija De­
režić najavio je postavljanje samonaplatnih
blagajni u manje trgovine.
“Krećemo sa Slovenijom, a uskoro ćemo
takve blagajne postaviti i u našu trgovinu
u zagrebačkom Kaptol Centru jer pašu se­
gmentu kupaca i formatu trgovine. U ma­
njim trgovinama još je važnije optimizirati
radni proces jer je zaposlenika manje. Od
toga očekujemo i veće koristi. A što se tiče
ekspanzije, mislim da će to sad početi svi
raditi. Vidimo da testiranja radi i Konzum, da
se i Plodine na to ozbiljno pripremaju, tako
da nam je drago da smo imali pet godina
prednosti. U Sloveniji nas je, s dvije godine
zakašnjenja, pratio Interspar. Uvijek smo bili
inovativan trgovac. U svakom slučaju, uvi­
jek je lijepo u nečemu biti prvi“. n
Andrija Derežić, IT direktor Mercatora
Govoreći o planovima i daljnjoj ekspanziji,
Andrija Derežić najavio je postavljanje
samonaplatnih blagajni u manje trgovine.
progressive |
11:2011
49
 PROFIL
Gašpar Novak, direktor marketinga, PIK Vrbovec
Moj posao je
zastupati potrošače
Marketing PIK-a Vrbovec,
između ostalog, s drugim
odjelima tvrtke surađuje na
istraživanju tržišta, definiranju prodajnog asortimana,
definiranju karakteristika
proizvoda i cijena, kalkulacijama profitabilnosti, prodajnim kanalima, nazivima
brendova, analizi konkurencije...
Razgovarala: Marija Kosor
Gašpar Novak, 30-godišnji direktor mar­
ketinga PIK-a Vrbovec, rođen je, odrastao
i školovao se u Zagrebu. Na Ekonomskom
fakultetu 2003. godine diplomirao je eko­
nomiju, smjer marketing. Šest godina
kasnije, Gašpar upisuje i poslijediplomski
studij na Cotrugli Business School, gdje je
diplomirao 2010., završivši program Exe­
cutive MBA. Prva radna iskustva stjecao je
još za vrijeme studiranja.
“Kad sam našao vremena, radio sam po­
vremene studentske poslove, uglavnom
administrativne. Radio sam kratko u Zagre­
bačkoj banci, a potom, za trajanja mirovin­
ske reforme, i u AZ mirovinskom fondu. S
obzirom da sam bio stipendist Plive, radio
sam i u toj kompaniji, gdje sam odrađivao
stipendiju radeći upravo u marketingu. To
mi je, zapravo, bio prvi doticaj sa ‘stvarno­
šću’ marketinga. Imao sam priliku vidjeti
kako izgleda posao brend menadžera te
osjetiti prirodu toga posla“.
PRVO ZAPOSLENJE
Nakon završetka fakulteta, Gašpar je bio
na nekoliko razgovora za posao i odlučio
50 progressive |
11: 2011
se za Agrokor, odnosno Ledo. Počeo je ra­
diti u 24. godini.
“Prvi stalni posao dobio sam 2004. godi­
ne. Otprilike godinu i pol radio sam kao
pripravnik u Financijama Leda. Prošao
sam sve odjele u sklopu Financija, što se
kasnije pokazalo vrlo korisnim iskustvom.
Pogotovo dio vezan za izradu kalkulacija
proizvoda, industrijski trošak, profitabil­
nost i sl. Izuzetno mi je drago da sam pro­
šao tu školu“.
Nakon Financija, a s obzirom na činjenicu
da mu je primarno područje interesa mar­
Ono što je možda specifično za
marketing je to što smo mi ’zastupnici potrošača’, tj. tržišta.
Surađujemo sa svim odjelima
unutar firme – od dnevne suradnje s Odjelom razvoja i Odjelom
prodaje, do Proizvodnje, Financija
i kontrolinga, Nabave, Kontrole
kvalitete...
keting, Gašpar je znao prepoznati priliku te
je prešao u Ledov marketing. U nešto više
od dvije godine, napredovao je od mjesta
pomoćnika brend menadžera do pomoć­
nika direktora marketinga za kategoriju
sladoleda. “Bilo je to lijepo razdoblje i vrlo
zanimljiv put, pri čemu sam stekao korisna
znanja i mnoga dragocjena prijateljstva“.
PRELAZAK U PIK VRBOVEC
Gašpar je u Ledu proveo šest godina. I
onda mu se otvorila nova mogućnost. “To
je ono što je u Agrokoru postavljeno jako
dobro - postoji mnogo prilika. Firma je
izuzetno velika, svako toliko se otvori neko
zanimljivo radno mjesto, na rukovodećim
pozicijama je mnogo mladih ljudi, tako da
rotacija zaposlenika u različitim tvrtkama
unutar koncerna nije rijetkost. To je jedna
od velikih prednosti Agrokora, da postoje
razne mogućnosti. A i meni je, naravno,
bio izazov i čast prihvatiti funkciju čija je
uloga upravljanje timom ljudi. PIK je fir­
ma koja ostvaruje preko 200 milijuna eura
prihoda, i biti direktor marketinga u takvoj
firmi, i više je nego interesantno. Takav po­
| 11:2011
sao se ne odbija“. Gašpar Novak u
PIK-u je nešto manje od godinu i
pol. “Vodim tim od 15-ak ljudi, a
u zadnjih godinu i pol uveli smo
i neke promjene. Zaposlili smo
dosta novih ljudi i razvijamo tim
za koji je već vidljivo da dobro
funkcionira“.
stavno. U takvoj situaciji i atmos­
fera u firmi je dobra, pozitivna i
dinamična, jer u pitanju su zaista
impresivne brojke. Svi imamo
mnogo posla, ali zadovoljni smo
rezultatima“.
ŠLAG NA TORTI
U SREDIŠTU BIZNISA
Na pitanje da opiše svoje rad­
no mjesto, Gašpar je uz osmi­
jeh rekao: “Sad bih vam mogao
nabrojati puno toga. Ono što je
možda specifično za marketing
je to što smo mi ’zastupnici po­
trošača’, tj. tržišta. Surađujemo sa
svim odjelima unutar firme – od
dnevne suradnje s Odjelom ra­
zvoja i Odjelom prodaje, do Pro­
izvodnje, Financija i kontrolinga,
Nabave, Kontrole kvalitete... Sa
svima imamo kontakte i zapravo
smo u “središtu biznisa“. Kontinu­
irano pratimo što se događa na
tržištu, prikupljamo informacije
i odašiljemo ih prema ostalim
odjelima. Ono što je marketingu
interesantno je to što na neki na­
čin imamo mogućnost, zajedno
s Razvojem, predložiti lansiranje
nekog novog proizvoda i potom
pratiti kako projekt napreduje
na tržištu, kako se prodaje, kako
su ga potrošači prihvatili. U pro­
izvodnoj firmi postoji moguć­
nost kreiranja novog proizvoda
koji potrošači žele, dok npr. u trgovačkim
firmama ili multinacionalkama koje samo
prilagođavaju strane proizvode, toga nema. To je ono što marketing, barem meni,
čini posebno interesantnim“.
IMPRESIVNE BROJKE
Govoreći o dinamici tržišta i o fazi velikih
promjena, Novak kaže da je u aktualnom
vremenu za firmu vrlo bitna karakteristi­
ka fleksibilnost i spremnost na promjene.
“Sve smo bliže ulasku u EU, potrošačke na­
vike se mijenjaju. To je također velik izazov.
A PIK je od 2005. godine, otkako je u sklo­
pu Agrokor koncerna, ostvario intenzivan
razvoj. Zanimljivo je promatrati dvocifre­
ne postotke rasta i biti dijelom uspješnog
tima. PIK je četvrta po veličini prehram­
bena industrija u zemlji, definitivno prva
mesna, i to uvjerljivo najveća. Ostvarivati
rast na tako velikim bazama nije jedno­
Zanimljivo je promatrati
dvocifrene postotke rasta i
biti dijelom uspješnog tima.
PIK je četvrta po veličini
prehrambena industrija u
zemlji, definitivno prva mesna, i to uvjerljivo najveća.
Ostvarivati rast na tako velikim bazama nije jednostavno jer u pitanju su impresivne brojke.
Gašpar napominje da ljudi često
griješe poistovjećujući marke­
ting isključivo sa snimanjem re­
klama i spotova, osmišljavanjem
oglasa, svojevrsnom zabavom.
“Snimanje i emitiranje reklama,
tj. komunikacija s potrošačima
samo je šlag na torti, završnica
cijelog procesa. Jako je mnogo
faza koje se odvijaju u pozadini,
koje se ne vide izvana: istraživa­
nje tržišta, definiranje karakteri­
stika proizvoda, cijene, kalkulacija
profitabilnosti, analiza aktivnosti
konkurencije, definiranje prodaj­
nih kanala, razvoj strategija bren­
dova, postavljanje kreativnog za­
datka... Tako da tu ima jako puno
posla, a marketinška komunikacija
je zadnja faza procesa“. Jedan od
vrlo važnih dijelova posla Gašpa­
rova tima je i politika asortimana,
razvoj novih proizvoda, odluka
o tome koje proizvode ugasiti, a
koje lansirati jer imaju potencijal
nositelja rasta. “Politika asorti­
mana također je velik dio posla.
Naravno, sve radimo u suradnji s
ostalim odjelima, a na kraju kraje­
va i s Upravom. Tu je i jako puno sastanaka
s vanjskim suradnicima. Stalno se nešto
događa. Nikad nemamo dva ista dana“.
+100 KILOMETARA
Osim dinamike vezane za posao, direktor
marketinga PIK-a Vrbovec navodi još jed­
nu specifičnost. Ovaj mladi poslovni čo­
vjek svaki dan na posao putuje iz Zagreba
u Vrbovec, te “prevali“ minimalno 100 kilo­
metara dnevno. “Nije to ništa strašno. Čo­
vjek se navikne. Ali moram priznati da mi
je ipak pomalo dosta automobila“, priča
Gašpar uz smijeh te dodaje da vikendom
“eskivira“ četiri kotača i trudi se što više
pješačiti. A stigne barem dva puta tjedno
trenirati i skvoš. “Što imam više obaveza,
to se uspijevam bolje organizirati. Tako da
mi uvijek ostane vremena i za sport. Skvoš
ponekad dobro posluži i kao ‘ispušni ven­
til’ za rješavanje stresa“. n
progressive |
11:2011
51
 U FOKUSU
Maramice za čišćenje kućanstva
Za dom
bez bakterija
Maramice za čišćenje kućanstva su sredstva
namijenjena čišćenju, dezinficiranju i osvježavanju svih površina te također pomažu u
ubijanju bakterija i bacila. U kategoriju su
uključene maramice za čišćenje prozora, podova, namještaja te univerzalne maramice.
Analizirala: Ana Puljić, mlađi voditelj klijenata, Nielsen
P
etak je predvečer. Dolaze vam prijatelji na večeru / piće /
druženje / tulum... Možda pomislite - trebalo bi malo i po­
spremiti stan. Međutim, uz to, trebalo bi i pripremiti nešto
za jelo ili barem grickalice, otići u trgovinu po piće i hranu, sebe
malo urediti. Ako imate i partnera i djecu s kojima želite provesti
vrijeme te fitness na koji želite otići kako biste ostali u formi... i
sve to nakon posla s kojeg ste, iako je petak, došli u 19 sati nave­
čer, pitate se: Što od toga mogu izbaciti, a što moram napraviti?
Jedno od rješenja može biti: svatko neka donese nešto za piće
i grickanje, uređivanje se može svesti na tuširanje, čistu odjeću
i make-up, fitness prebacite na sutra, a s djecom se družite od­
mah nakon što ste stan sredili na brzinu - pomoću maramica za
čišćenje kućanstva.
Maramice za čišćenje kućanstva su sredstva namijenjena čišćenju,
dezinficiranju i osvježavanju svih površina te također pomažu u
ubijanju bakterija i bacila. U kategoriju su uključene maramice za
čišćenje prozora, podova, namještaja te univerzalne maramice.
Rast ekonomičnih i bonus pakiranja
Kategorija maramica za čišćenje kućanstva je u zadnjih godinu
dana (rujan 2010. - kolovoz 2011.) na hrvatskom maloprodajnom
tržištu (bez Cash&Carryja i diskontera) ostvarila prodaju od 640
tisuća komada, što je -4,1% u odnosu na isto razdoblje prošle
52 progressive |
11: 2011
godine. Vrijednosna prodaja iznosila je 12,3 milijuna kuna, što je
-4,6% u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Međutim, ako us­
poredimo razdoblja od početka godine do zadnjeg raspoloživog
razdoblja (siječanj-kolovoz), vidimo da u 2009. godini kategorija
komadno i vrijednosno raste (+48,5% komadno, +46,6% vrijed­
nosno), dok u 2010. pada (-4,8% komadno, -9,5% vrijednosno). U
2011. je primijećen pad vrijednosne prodaje (-1,3%) te blagi porast
komadne prodaje (+0,7%) što ukazuje na veću prodaju ekono­
mičnih i bonus pakiranja.
Vodeći proizvođači na hrvatskom tržištu prema vrijednosnom
udjelu u kategoriji (s pripadajućim robnim markama) u zadnjih
godinu dana su Unilever (Domestos, Cif) i Johnson Wax (Pron­
to). Međutim, trgovačke robne marke su iznimno značajne u ovoj
kategorije te čine čak 49% vrijednosnog udjela u kategoriji (51%
komadnog udjela) te pokazuju rast i u vrijednosnom udjelu u za­
dnjih 12 mjeseci u odnosu na prethodnih (+3,1 postotna boda).
Međutim, vrijednosna prodaja trgovačkih robnih marki raste +2%
dok komadna pada -4%, što pokazuje da se u zadnjih 12 mjeseci
prodalo manje proizvoda, ali s ukupno većom cijenom. To se vidi
i na cijeni trgovačkih robnih marki koja je u zadnjih 12 mjeseci
porasla za +6% dok je cijena proizvođačkih marki u prosjeku pala
za -6%. Takvo kretanje cijena trgovačkih i proizvođačkih robnih
marki nije neobično u kategoriji u kojoj trgovačke robne marke
čine polovicu ukupne prodaje kategorije.
Najvažniji kanal prodaje kategorije su drogerije koji čine 65% uku­
pne vrijednosne prodaje kategorije maramica za čišćenje kućan­
stva. Sljedeći po važnosti su supermarketi (301-250 m2) s 16% i
hipermarketi (preko 2500 m2) s 14% ukupne prodaje kategorije.
Slijede ih velike trgovine mješovitom robom (101-300 m2) s 3%
prodaje te srednje trgovine mješovitom robom (41-100 m2) s 2%
prodaje.
Iako maramice za čišćenje kućanstva bilježe pad vrijednosne pro­
daje u zadnjih 12 mjeseci u odnosu na prethodnih 12 (-5%), svako
kućanstvo bi ih trebalo imati jer nikad ne znate kad će naići petak
predvečer...
| 11:2011
Unilever – Domestos i Cif
Unutar segmenta proizvoda za čišćenje kućanstva, Unilever je na
tržištu prisutan sa svojim robnim markama Domestos i Cif, koje
su ove godine dopunjeni Domestos univerzalnim sredstvom za
čišćenje podova i ostalih perivih površina te Cif sprejevima za
čišćenje kućanstva dostupno u tri varijante: Sprej za čišćenje ku­
paonice, Sprej za kuhinju i odmašćivanje i Sprej za prozore i sjajne
površine.
Dio Domestos asortimana čine higijenske maramice za svakodne­
vno čišćenje različitih površina u kućanstvu. „Domestos higijenske
maramice natopljene su otopinom koja ne sadrži izbjeljivač, ali
čisti i uništava bakterije. Pomažu pri održavanju higijenske čistoće
doma jer umanjuju širenje štetnih bakterija koje se mogu raznositi
s jedne površine na drugu. Dolaze u dvije varijante; Regular i Le­
mon fresh, a u svakom pakiranju nalazi se 60 komada maramica.
Najprodavanjija varijanta je Lemon Fresh. Iako su potrošači vjerni
našim robnim markama tijekom cijele godine, porast prodaje
se bilježi tijekom ljetnih mjeseci“, otkriva Jasmina Matiša Dove &
HHC Brand Manager, Hrvatska i Slovenija.
Progressive prilog
prosinac 2011.
Koje su kategorije hrane i neprehrane
ostvarile rast u 2011. godini?
Hrana:
Energetski napici u prahu
Kikiriki, koštice
Majoneza
Kukuruzni snack – flips
Čokolada za kuhanje
Domestos maramice umanjuju širenje štetnih bakterija koje se mogu raznositi s jedne površine na drugu. Dolaze u dvije varijante; Regular i Lemon fresh, a
u svakom pakiranju nalazi se 60 komada maramica.
Najprodavanija varijanta je Lemon Fresh.
‘Čisti i uredi’
U doba krize Unilever se trudi pronaći način da potrošačima ispo­
ruči dodatnu vrijednost u obliku različitih promotivnih cjenovnih
ponuda, tako da je s dolaskom jeseni imao akciju „Čisti i uštedi“
gdje su proizvodi iz Domestos asortimana, uključujući Domestos
higijenske maramice, bili ponuđeni potrošačima po promotiv­
nim cijenama. „Na tržištu postoje mnoga sredstva za čišćenje s
antibakterijskim djelovanjem, međutim, nisu sva jednako učinko­
vita. Većina sredstava za čišćenje s antibakterijskim djelovanjem
uništava samo bakterije, ostavljajući viruse, gljivice, spore i ostale
opasne mikroorganizme da se množe. Za razliku od drugih anti­
bakterijskih sredstava za čišćenje, Domestos jedini uništava sve
vrste mikroorganizama: bakterije, viruse, gljivice, spore i sve osta­
le vrste. Stoga za površine očišćene Domestosom možemo reći
da su uistinu dezinficirane, higijenski čiste te sigurne za boravak
u njima, jer samo Domestos osigurava potpunu higijenu doma“,
poručuje Matiša. n
Neprehrana:
Osvježivači odjeće
Adhezivne paste za zubne proteze
Sredstva za uklanjanje šminke oko očiju
Sredstva za čišćenje zubnih proteza
Njega usana
progressive |
11:2011
53

Zdravko Šestak, Podravka

CJENIK ZA OGLAŠAVANJE NA NEWSLETTERU I

UPITNIK - Udruga Trgovaca

20 - andrea-giovanni.ba

mtmale - Progressive

AKCIJA!!! - andrea

TEMA BROJA – SMRZNUTA HRANA

Srečko Debelak Žitarice za doručak

mtmale - Progressive

Predstavljamo tvrtke Olival i Mondipro