b
pr espl
im at
jer ni
ak
Glasilo Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga
Diabetes
s l a t k i
Časopis za zdrav život
ž i v o t
Broj 2 - ožujak 2015.
TEMA BROJA
KRVOŽILNI I
ŽIVČANI
SUSTAV
12. kongres osoba
sa šećernom bolešću
Hrvatske
HALO, HALO – INFO
TELEFON HSDU-a
PREHRANOM
PROTIV
DIJABETESA
str. 32 - 41
SADRŽAJ
HSDU je član međunarodne dijabetičke federacije (IDF)
Diabetes/Slatki život
ISSN 1333-8404
Glasilo Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga,
broj 2/2015., godina izlaženja XXII.
Zagreb, Ilica 48/II, tel./fax: 01 4847 807,
e-mail: casopis@diabetes.hr
web: http://www.diabetes.hr
Glasilo je Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga u
kojem pišemo o zdravom načinu života, tjelovježbi i
pravilnoj prehrani, a za osobe sa šećernom bolešću,
one koji o njima brinu ili s njima žive donosimo i
popularne članke poznatih stručnjaka te preporuke
za dobru regulaciju šećerne bolesti kako bi se
izbjegle kronične komplikacije.
Časopis izlazi 6 puta godišnje i besplatan je, a za
one koji žele dostavu na kućnu adresu naplaćujemo
troškove poštarine u iznosu od 30 kn koju treba
uplatiti na IBAN: HR6223600001101494782 (uz
naznaku u rubrici “poziv na broj” 12-JMBG za
pojedinca ili 5-MB za pravne osobe). Potvrdu o
uplati s adresom OBAVEZNO poslati na fax:
01 4847 807 ili na diabetes@diabetes.hr
Izdavač:
HRVATSKI SAVEZ DIJABETIČKIH UDRUGA
4
5
RIJEČ UREDNICE
6
MEDICINA
- PERIFERNA ARTERIJSKA BOLEST KOD
OSOBA SA ŠEĆERNOM BOLESTI
- DVOSTRUKI TERET DIJABETESA I
KARDIOVASKULARNIH BOLESTI
14
Mi u Novo Nordisku vjerujemo da znanjem
možemo poboljšati život ljudi s dijabetesom.
Saznajte više na: www.mijenjamo-dijabetes.hr
Izdanje: 1-17.3.2014.
Znanjem možemo
ukloniti nejasnoće o
životu s dijabetesom.
Urednički savjet:
Prim. Želimir Beer, dr.med. / prof.dr.sc. Irena
Colić Barić / prof.dr.sc. Tomislav Čabrijan,
dr.med. / Božena Dakić, dijetetičar / prof.dr.sc.
Miroslav Dumić, dr.med. / Branka Duvnjak, vms
/ prim. Vesna Goldoni, dr.med. / prof.dr.sc. Željko
Metelko, dr.med. / mr.sc. Manja Prašek, dr.med. /
prim. Ana Švast-Singer, dr.med.
INTERVJU
Dr. sc. JOZO BORAS
Za izdavača:
mr. Davor Bučević, prof., predsjednik HSDU-a
Uredništvo:
Glavna urednica:
Kristina Blaslov, dr.med.
Stručna savjetnica:
dr.sc. Mensura Dražić, dipl.ing.chem.
Medicinski urednik:
Hrvoje Barić, dr.med.
Prevencija:
prim. Ana Švast-Singer, dr.med.
Edukacija:
mr.sc. Manja Prašek, dr.med.
Prehrana:
Snježana Gaćina, dipl.ms.
Tjelesne aktivnosti:
Jadranka Kos, prof. edukacijske rehabilitacije i viša
fizioterapeutkinja
Djeca i mladi:
mr.sc. Marina Grubić, psihologinja
Grafičko oblikovanje i priprema:
Lara Žigić
Lektura/Redaktura:
Branimir Markač
Administracija:
Sandra Kerim
Tisak:
Tiskara Vjesnik
Tiskano: ožujak 2015., u 30 000 primjeraka
RIJEČ PREDSJEDNIKA
17
DOGAĐANJA I AKCIJE
- PROGRAM KONGRESA 2015.
- HALO, HALO - INFO TELEFON HSDU-a
- IDF
- LJETNI KAMP U PREMANTURI KOD PULE
26 MOJA PRIČA
- KAKO JE REGOČ JEO MILKU U WC-u
I DRUGE ZGODE
- ZDRAVIJIM NAVIKAMA U BORBU PROTIV
NEPRIJATELJA
32
PREHRANA
- NEUROPATIJA I PREHRANA
- DORUČKOM PROTIV PRETILOSTI
47
49
MLADI
IZ UDRUGA HSDU-a
Uredništvo zadržava pravo redakture, korekture i kraćenja
tekstova uz poštivanje autorskih prava. Rukopisi, slike i
crteži se ne vraćaju ukoliko to nije izričito dogovoreno. U
skladu s člankom 9. točka 4. Pravilnika o sadržaju, rokovima
i postupku stručnog usavršavanja i provjere stručnosti
liječnika HLK-a, članci objavljeni u časopisu Diabetes/Slatki
život boduju se s 2 boda po članku.
Hrvatski savez dijabetičkih udruga i Uredništvo časopisa
Diabetes/Slatki život ne preuzima nikakvu odgovornost za
sadržaj reklama i sponzoriranih članaka oglašivača.
Hrvatski savez dijabetičkih udruga je nakladnik i jedini
vlasnik časopisa Diabetes/Slatki život.
Diabetes
www.diabetes.hr
3
RIJEČ UREDNICE
RIJEČ PREDSJEDNIKA
Otvoren put promišljanjima
Konkretan razgovor s ministrom, slijedi realizacija…
Davor Bučević, prof.
Kristina Blaslov, dr. med.
Za razliku od klasičnog
izlaganja gdje liječnik
govori i predstavlja ono
što je u njegovoj perspektivi važno za bolesnika,
kongresi osoba sa šećernom bolešću zamišljeni
su tako da se učini inverzija te postave stvari
obrnuto, tj. iz perspektive bolesnika. Time se
zapravo osim izlaganog
u fokus stavlja i način
izlaganja, čineći tako
sam sadržaj osnovnim
konceptom cijelog procesa prenošenja znanja. Pokušavajući naći odgovore na svoja pitanja, izlagač se stavlja
u ulogu slušača i iz novog diskursa nudi rješenja. Ili da
pojednostavim, teme biraju oni koji slušaju, a oni koji
predaju imaju obvezu iznijeti svoje znanje na svima razumljiv način.
Iako svi nerijetko pokazujemo homofobne elemente, a
imamo i poteškoća s vlastitim identitetom, društveni aktivizam poigrao se diktatom i ponudio nam novi izazovan kontekst interakcije koji nam pokazuje da se pozicije
i mogućnosti moraju intenzivnije nadopunjavati. Kongresi osoba sa šećernom bolešću donose svijest o važnosti naše zajedničke borbe u bitci za prevencijom i liječenjem bolesti, komplikacija i unaprjeđenju kvalitete živo-
4
ta naših bolesnika. Mjesto na kojem ćemo opet zajednički
zaključiti kako se udruge oboljelih i struka jednostavno
nadopunjavaju i jedni bez drugih naprosto ne opstaju. Prokomentirat ćemo sve što je dobro i manje dobro,
složiti se da ni jedna strana nije viktimizirana od one
druge te dogovoriti buduću suradnju.
Svima treba biti jasno da ona neće uvijek biti moguća
ni laka, a niti ostvariva po svim pitanjima te je stoga ne
treba forsirati unaprijed i pod svaku cijenu. Uvijek ćemo
imati, kao što i imamo, različite stavove i promišljanja o
raznim pitanjima, ali je važno da se međusobno ne sukobljavamo te da ne idemo jedni protiv drugih. Važno je
da te naše različitosti prepoznajemo i da se upravo kao
takvi međusobno uvažavamo, pa ćemo zajedno naći i
nove prostore za suradnju. Pogleda uprtog u poslovično
bolje sutra, na ovome mjestu zadržat ću dozu opreza kao
neku vrstu osigurača pred zajedničkim iskušenjima koja
neizbježno čekaju i liječnike i udruge.
U radosnom iščekivanju našeg slatkog druženja, zadovoljstvo mi je predstaviti broj koji tematikom prati
temu Kongresa. Tekstove su, kao i uvijek, pripremili
LJUDI otvorenog uma puni razumijevanja, empatije, a
ujedno i vrhunski stručnjaci svoga područja koji su iz
iskustva svoje svakodnevne interakcije s osobama oboljelim od šećerne bolesti izabrali ono što oni sami smatraju relevantnim za prenijeti i pojasniti. Smatram da je
tako u pravom trenutku otvoren put promišljanjima kao
i kreiranju novih pitanja s vaše strane.
Kao posljedica dopisa i iznesenih stavova HSDU-a
te predsjednika Društva
za dijabetes i bolesti metabolizma HLZ-a doc.
dr.sc. Darija Rahelića oko
naznaka promjena na A
i B listama za lijekove za
dijabetes, odnosno većih
nadoplata za neke preparate za tip 2 dijabetesa, u
prostorijama Ministarstva
zdravlja 23. veljače 2015.
održan je sastanak s ministrom prim. Sinišom
Vargom dr. med.
Moje zabilješke sa sastanka koji je trajao preko dva sata su
sljedeće:
1. Novi prijedlog HZZO-a i Ministarstva zdravlja, kao
posljedica referiranja tvrtki na javni poziv za utvrđivanje
cijena lijekova, nije utvrdio isti stav o ispravnoj podjeli dostupnih lijekova za dijabetes prema načinu djelovanja. Isti
stav dijabetologa doc. Rahelića i predstavnika Ministarstva
zdravlja i HZZO-a na sastanku. Radi se o šest referentnih
skupina i podskupina lijekova za dijabetes, od tableta do
inzulina. Naime, svjedočili smo stručnoj raspravi o pravilnom ili nepravilnom razvrstavanju pojedinih lijekova za
pojedine navedene skupine antidijabetika. Time se različiti lijekovi po sastavu i učinku svrstavaju u iste skupine,
čime se referiranjem cijene za cijelu skupinu diskriminira bolja učinkovitost i mehanizam djelovanja pojedinog
lijeka. Dobro je da su sudionici dogovorili buduće direktno stručno konzultiranje. Nadajmo se.
2. Ministar je naveo stav o neupitnosti dostupnosti svih
lijekova kao i do sada za osobe s tipom 1 dijabetesa, dakle inzulin ovisnim (oko 51.000 op.a). No, za tip 2 osobe,
dakle one osobe koje koriste tablete ili kombinaciju inzulina i tableta, a po našim saznanjima takvih je oko 170.000,
ministar želi dostupnost optimalnijih. I mi također, no
optimalniji moraju biti za nas i najučinkovitiji. Tu se opet
vraćamo na prvu raspravu po kojoj u istu skupinu spada
za tip 2 osobe i Medformin od 18 kn i DTP pripravci. Znamo što je optimalnije za troškove Ministarstva, ali i što je
učinkovitije za osobe s dijabetesom. Sada su dostupna oba,
po dosadašnjim uvjetima.
3. Reakcija osoba s dijabetesom je i u donesenoj novoj listi
HZZO-a za Tip 2. Naime, dugodjelujući inzulini: inzulin
glargin i inzulin detemir (Levemir, Lantus, op.a) stavljeni
su i na dopunsku listu lijekova s novom indikacijom – BOT
(bazalno-oralna terapija), tj. primjena bazalnog inzulina u
kombinaciji s oralnim (tabletama) hipoglikemizantnim lijekovima. Tim osobama preostaje: nadoplata za ove inzuline
ili prelazak na humane inzuline npr: tvrtke Novo Nordisk
Novomix 30, 50 + tablete ili Humulin inzulin tvrtke Ely Lilly
+ tablete koje ne morate nadoplaćivati. Dakle, u slučaju ako
ostajete na levemir i lantus inzulinu, a vodite se pod šifrom
E11 (tip 2 dijabetesa), tada ove inzuline morate nadoplaćivati.
4. Doc. Rahelić prikazao je predložene protokole za neko-
Diabetes
www.diabetes.hr
liko procedura praćenja kompenzacije dijabetesa od obiteljskog liječnika do bolničkih specijalista dijabetologa. Kompatibilnost tih IC sustava, koje će koristiti svi liječnici koji
nas prate, je nužna i iznimno svrhovita svima.
5. Sa zagrebačkim Fakultetom elektrotehnike i računarstva
realizira se projekt univerzalnog adaptera (UNIGUK) kojime će obiteljski liječnici i dijabetolozi moći u ordinaciji
pregledati vrijednosti GUK-a svakog od nas. Jedinstveni je
to projekt u svijetu.
6. Vjerujemo da će navedeno dovesti do usklađivanja odobrenog i potrebnog broja test traka za svakog pacijenta.
Primjerice, u Sloveniji isključivo obiteljski liječnici odlučuju o broju potrebnih test traka za svog pacijenta.
7. Naveli smo našu inicijativu po kojoj su obiteljski liječnici
i dijabetolozi razgovarali o protokolu međusobnih kompetencija i odgovornosti u provedbi kontrole osobe s dijabetesom. Očekujemo konačne dogovore i usvajanje protokola
pod patronatom Ministarstva zdravlja.
8. Donosi se novi, nadograđeni, Nacionalni program zaštite
od šećerne bolesti u kojem se Hrvatski model mora kroz
Program reaktivirati i učiniti operativnijim od županijskih,
regionalnih i nacionalnih medicinskih centara za dijabetes.
9. Naglasili smo činjenicu o pojavi aparatića za mjerenje
GUK-a na hrvatskom tržištu koji se više ne prodaju niti
u zemlji iz koje je tvrtka koja ih proizvodi. Takve situacije smanjuju cijene trakama drugih aparatića i traka što je
tržišno poželjno Ministarstvu i što je u redu. No, ne želimo da zbog tih tendencija u Hrvatskoj nestanu kvalitetni
aparati kvalitetnih tvrtki. Ministar nas uvjerava u ispravnu
metodologiju referenciranja cijena prema nekoliko zemalja
u okruženju i EU, kao i za lijekove i druga pomagala. Naglasili smo 2016. godinu u kojoj se za cijelu Europsku uniju
donosi potrebni standard za aparatiće. Pratit ćemo. Smatram kako se za ulazak novih aparatića na hrvatsko tržište
trebaju odrediti parametri za samostalno formiranje cijene
proizvođača tek kad udio aparatića na tržištu dostigne npr.
10% udjela.
Uz ministra, na sastanku su sudjelovali Romana Katelinić
(Ministarstvo zdravlja, voditeljica odjela za lijekove), Veronika Laušin (zamjenica ravnateljice HZZO-a) i drugi, a s
naše strane i Davor Skeledžija, član ZDD-a i Povjerenstva
HZZO-a za opća i ortopedska pomagala. Vjerujem da se
pripremate za naš 12. kongres HSDU-a. Veselim se ponovnim međusobnim susretima u Malom Lošinju.
Veseli bili!
5
MEDICINA
MEDICINA
PERIFERNA ARTERIJSKA
BOLEST KOD OSOBA SA
ŠEĆERNOM BOLESTI
populacije gdje je taj omjer 30:1. Češće se promjene javljaju na više segmenata istovremeno uz zahvaćanje susjednih i kolateralnih arterija, a najčešće su zahvaćene arterije
potkoljenica. Fizikalni pregled neophodan je u dijagnostici periferne arterijske bolesti - inspekcija stopala, palpacija arterija na tipičnim mjestima i auskultacija zdjelično i
duž aduktornog kanala. Objektivno mjerilo periferne arterijske bolesti je testiranje hodne pruge te ankle-brachial
indeksa (ABI), koji je definiran kao omjer arterijskog tlaka
na ra- zini gležnja i u brahijalnoj arteriji. Normalne vrijednosti su između 0,9-1,3. Indeks manji od 0,5 ili tlak gležnja
ispod 50 mmHg pokazatelj su teškog oštećenja cirkulacije i povezani su uz visoki rizik razvoja koronarne bolesti
srca, tranzitorne ishemijske atake i progresivnog zatajenja
bubrega. AB indeks veći od 1,3 indicira lošiju kompresiju
žila kao posljedicu medioskleroze.
Neva Brkljačić, dr.med., spec. internist-kardiolog
U slučaju patološkog nalaza indicirana je daljnja vaskularna obrada (duplex art.nogu, oksimetrija – tcpO2,
digitalna subtrakcijska angiografija - DSA, CT angiografija, MR angiografija). Najčešće se radi color doppler arterija nogu kojim se vidi mjesto promjena, morfologija plaka,
stupanj suženja i utjecaj na hemodinamiku distalno.
Oksimetrija, mjerenje koncentracije kisika u mekim čestima stopala (tcpO2), je sada dostupna metoda koju koristimo za procjenu mikrocirkulacije, vjerojatnosti cijeljenja ulkusa stopala, sugestije razine amputacije i indikacije za revaskularizaciju. Pretraga traje oko sat vremena u
kojem bolesnik leži na leđima i miruje dok se na razini
stopala mjeri koncentracija kisika. Vrijednosti iznad 40
mmHg predstavljaju uredan nalaz, između 20-40 mmHg
graničan nalaz, dok vrijednosti manje od 20 mmHg ukazuju na lošu mikrocirkulaciju i slabe mogućnosti cijeljenja ulkusa. Ovisno o nalazu i u dogovoru s vaskularnim
kirurgom radi se daljnja obrada (DSA, CT angiografija,
MR angiografija).
Osobe sa šećernom bolešću imaju dva do četiri puta veću
incidenciju periferne arterijske bolesti, a njena učestalost
se povećava s godinama, trajanjem šećerne bolesti i
perifernom neuropatijom
Kronične komplikacije šećerne bolesti danas su veliki problem i glavni uzrok obolijevanja i smrtnosti osoba sa šećernom bolešću, a značajno utječu na kvalitetu života i na cijenu liječenja. Makrovaskularne komplikacije su koronarna
bolest srca (KBS), cerebrovaskularna bolest (CVB) i periferna arterijska bolest (PAB).
Periferna arterijska bolest obuhvaća aterosklerotske lezije
ekstrakranijalnih karotidnih i vertebralnih arterija gornjih
i donjih ekstremiteta te mezenterijalnih i renalnih arterija.
U užem smislu obuhvaća bolest arterija nogu. Osobe sa
šećernom bolešću imaju dva do četiri puta veću incidenciju periferne arterijske bolesti. Njena učestalost se povećava
s godinama, trajanjem šećerne bolesti i perifernom neuropatijom. Rizični čimbenici su također: pušenje, visoki
krvni tlak, povišena razina kolesterola u krvi, postojeća
bolest srca, preboljeli srčani ili moždani udar, prekomjerna
tjelesna težina, manjak fizičke aktivnosti i pozitivna obiteljska anamneza.
6
PAB - ekvivalent koronarne bolesti srca
Periferna arterijska bolest je odgovorna za jednu trećinu
ulkusa kod osoba sa šećernom bolešću i rizični je faktor za
ponovnu pojavu ulkusa. Oslabljena cirkulacija u nogama,
zbog mikrovaskularne i makrovaskularne bolesti, najčešći je
uzrok netraumatske amputacije udova. Periferna arterijska
bolest je marker opće ateroskleroze te se smatra ekvivalentom koronarne bolesti srca. Kod osoba sa šećernom bolešću
osim sužavanja arterija aterosklerotskim plakovima karakteristična je kalcifikacija srednjeg sloja krvnih žila - medioskleroza.
Periferna arterijska bolest se prema Fontaineu klasificira u
četiri stadija. Oko 20-50% bolesnika starijih od 50 godina
nemaju simptoma, oko 40-50% bolesnika imaju atipične
simptome, oko 10-35% ima klasični simptom – klaudikaciju, a kritičnu ishemiju ima oko 1-2%. Tipični simptom je bol
u nogama (najčešće u listovima) koja se javlja u naporu i
Pušenje značajno povećava rizik lošeg ishoda bolesti
prestaje mirovanjem (klaudikacije). Hodna pruga je udaljenost koju bolesnik može proći umjerenim tempom do
pojave bolova u nogama. Simptomi ovise o stupnju suženja
arterije, stanju kolateralne, sporedne cirkulacije i stupnju
fizičkog opterećenja.
Atipični simptomi
Obzirom da je periferna arterijska bolest često udružena
s neuropatijom, tipični simptom – bol može izostati pa su
simptomi često atipični: umor u nogama, nesposobnost
hodanja u normalnom ritmu, utrnutost, peckanje ili hladnoća u potkoljenicama ili stopalima, nedostatan rasta dlaka
i distrofija nožnih prstiju, rane na stopalima ili potkoljenicama koje sporo cijele.
Kod osoba sa šećernom bolešću periferna arterijska bolest
se javlja u mlađoj životnoj dobi, uz relativno brzi razvoj
bolesti. Omjer muškaraca i žena je 2:1 za razliku od opće
Diabetes
www.diabetes.hr
Liječenje obuhvaća liječenje čimbenika rizika (prestanak
pušenja, liječenje šećerne bolesti, arterijske hipertenzije,
hiperlipidemije) te medikamentnu terapiju, perkutanu
intervenciju ili kirurški zahvat.
Obzirom da je pušenje vrlo važan čimbenik rizika za
razvoj periferne arterijske bolesti i da značajno povećava rizik lošeg ishoda bolesti i eventualnih zahvata, vrlo
je bitan prestanak pušenja. Potrebna je redukcija prekomjerne tjelesne težine te poticanje svakodnevne tjelesne
aktivnosti – vježbe hodanja: hodanje umjerenim tempom
do praga boli, tada je potreban odmor i nakon popuštanja
bolova nastavak. Upravo vježbe hodanja dovode do poboljšanja kolateralne, sporedne, cirkulacije i mogu značajno produžiti hodnu prugu. Od farmakološke terapije koristi se acetilsalicilna kiselina, klopidogrel i pentoksifilin.
Preporučuje se antiagregacijska terapija acetilsalicilnom
kiselinom u dozi od 75 do 250 mg/dan.
Klopidogrel se najčešće koristi kod bolesnika koji ne podnose acetilsalicilnu kiselinu. Nema klinički dokazane
učinkovitosti pentoksifilina. Glavni kriteriji za revaskularizaciju, ili perkutanom intervencijom ili kirurškim zahvatom, su tegobe koje značajno ograničavanju bolesnika
za rad ili za neku drugu svakodnevnu aktivnost te neuspjeh ili vrlo vjerojatan neuspjeh konzervativne terapije.
7
MEDICINA
MEDICINA
DVOSTRUKI TERET DIJABETESA I
KARDIOVASKULARNIH BOLESTI
Ljudi koji boluju od šećerne bolesti imaju najmanje dva puta veći rizik od bolesti srca ili
moždanog udara u odnosu na osobe bez šećerne bolesti
Lydia Makaroff
Ute Linnenkamp
Važan odnos između šećerne bolesti i kardiovaskularnih
bolesti (KVB) ne može biti naširoko shvaćen. Međutim,
kardiovaskularne bolesti glavni su uzrok bolesti i smrtnosti
u osoba sa šećernom bolešću, budući da osobe sa šećernom
bolešću, kako one s tipom 1 tako i one s tipom 2, imaju povećan rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti u usporedbi s ljudima koji nemaju šećernu bolest.
Pojam kardiovaskularnih bolesti uključuje niz bolesti koje
utječu na srce i krvožilni sustav. Glavne vrste kardiovaskularnih bolesti koji utječu na ljude sa šećernom bolešću
su koronarna arterijska bolest i moždani udar. Oni su na
vrhu liste uzroka smrti i invaliditeta kod osoba sa šećernom bolešću tipa 2. Ljudi s oba tipa šećerne bolesti imaju
najmanje dva puta veći rizik od bolesti srca ili moždanog
udara u odnosu na osobe bez šećerne bolesti.
Nekontrolirana šećerna bolest uzrokuje oštećenja
Visoka razina glukoze u krvi može učiniti sustav zgrušavanja krvi aktivnijim nego li u osoba bez šećerne bolesti
ili osoba sa šećernom bolešću čija je razina glukoze u krvi
blizu normale. Stoga, krvne žile će vjerojatno biti blokirane,
dovest će do stanja kao što su tromboembolijski moždani
udar i infarkt miokarda.
Štoviše, nekontrolirana šećerna bolest uzrokuje oštećenja
krvnih žila čineći ih tako sklonijim oštećenjima od ateroskleroze i povišenog krvnog tlaka. Osobe sa šećernom
bolešću razvijaju aterosklerozu u mlađoj dobi i mnogo ozbiljnije nego osobe bez šećerne bolesti. Žene sa šećernom
bolešću gube neke od zaštitnih učinaka koje ženski hormoni imaju na kardiovaskularne bolesti, tako da je njihovo pobolijevanje i smrtnost uslijed tih stanja značajno veće nego
li kod njihovih vršnjakinja u predmenopauzi koje nemaju
šećernu bolest.
Osim oštećenja krvnih žila, šećerna bolest također može
oštetiti i živce. To može značiti da tipična bol u prsima koja
se obično javlja uz infarkt miokarda, a često služi kao važno
upozorenje o opasnosti od infarkta miokarda u osoba s dijagnozom angine pektoris, može biti odsutna ili smanjena
kod osoba sa šećernom bolešću.
Nekontrolirana šećerna bolest uzrokuje
oštećenja krvnih žila čineći ih tako
sklonijim oštećenjima od ateroskleroze i
povišenog krvnog tlaka
8
Primarna prevencija šećerne bolesti od izuzetne je važnosti za
cjelokupno sprječavanje kardiovaskularnih bolesti i smrtnosti
vezane uz kardiovaskularne bolesti
Najveći uzročnik smrti u svijetu
Iako su kardiovaskularne bolesti komplikacija za oboljele
od oba tipa šećerne bolesti, češće se pojavljuju kod osoba
sa šećernom bolešću tipa 2. To je uglavnom zbog toga što
su ljudi sa šećernom bolešću tipa 2 najčešće starije životne
dobi nego li osobe s tipom 1. Štoviše, oni imaju i niz drugih metaboličkih poremećaja, osim visoke razine glukoze u
krvi, što također pridonosi povećanom riziku od kardiovaskularnih bolesti.
Ti čimbenici uključuju visoki krvni tlak (hipertenzija), visok
kolesterol i povišene trigliceride te debljinu. Kompleksna
slika dodatno može biti pogoršana pušenjem i nedostatkom tjelesne aktivnosti. Sve veći broj mladih ljudi kojima
je dijagnosticirana šećerna bolest tipa 2 osobit je razlog za
zabrinutost jer metabolički čimbenici koji dovode do povećanog rizika od kardiovaskularnih bolesti kod njih su
prisutni već od ranije dobi.
Kardiovaskularne bolesti najveći su uzročnici smrti u svijetu, uzrokujući 17,1 milijuna smrtnih slučajeva općeg
stanovništva svake godine, 80% ovih smrtnih slučajeva
događa se u zemljama s niskim i srednjim primanjima.
Nadalje, 80% ljudi sa šećernom bolešću žive u zemljama s
nižim i srednjim primanjima, a uzrokuje dvostruki učinak
u tim zemljama. Svjetska procjena o preciznim utjecajima
kardiovaskularnih bolesti u osoba sa šećernom bolešću
nisu lako dostupna.
Izuzetna važnost primarne prevencije
Prepoznajući taj nedostatak, International Diabetes Federation (IDF) i Baker Baker IDI Heart and Diabetes Institute
pokrenuli su projekt Kardiovaskularne bolesti u šećernoj bolesti. U suradnji sa svjetskom skupinom stručnjaka,
ovaj projekt će ažurirati bazu dokaza koji se tiču kardiovaskularnih i šećerne bolesti i pokazati svjetske i regio-
Diabetes
www.diabetes.hr
nalne procjene utjecaja kardiovaskularnih bolesti u osoba
sa šećernom bolesti. Te procjene su ključne za određivanje
razmjera povišenog rizika kardiovaskularnih bolesti u osoba sa šećernom bolesti.
Primarna prevencija šećerne bolesti od izuzetne je važnosti
za cjelokupno sprječavanje kardiovaskularnih bolesti i smrtnosti vezane uz kardiovaskularne bolesti. Šećerna bolest
označava važnu polaznu točku u sustavu zdravstvene
zaštite za cjelokupno, sveobuhvatno upravljanje kardiovaskularnim rizicima.
Promjena životnih navika može odgoditi napredovanje šećerne bolesti tipa 2, kao i odgoditi početak kardiovaskularnih bolesti.
Redovita, umjerena tjelesna aktivnost smanjuje rizik od razvoja šećerne bolesti tipa 2 i poboljšava kardiometaboličke
rizične čimbenike. Ugrožene ljude treba poticati da svoju
glukozu u krvi, krvni tlak i masnoće u krvi drže pod strogom kontrolom, da redovito odlaze na liječničke preglede,
mudro biraju hranu i prestanu pušiti.
Lydia Makaroff voditeljica je epidemiologije i javnog zdravstva u
IDF-u, Bruxelles, Belgija.
Ute Linnenkamp je administrator javnog zdravstva IDF-a, Bruxelles, Belgija.
Diabetes Voice, prosinac 2014.
Glavne vrste kardiovaskularnih bolesti koje
utječu na ljude sa šećernom bolešću su
koronarna arterijska bolest i moždani udar.
Oni su na vrhu liste uzroka smrti i invaliditeta
kod osoba sa šećernom bolešću tipa 2
9
MEDICINA
MEDICINA
Ultrazvučna dijagnostika aterosklerotskih promjena
karotidnih arterija u bolesnika sa šećernom bolešću
Kardiovaskularna oboljenja i šećerna bolest
Mr. sc. Vesna Đermanović Dobrota, dr .med. spec neurolog
KB Merkur, Sveučilišna klinika za dijabetes Vuk Vrhovac, Zagreb
Razvoj suženja karotidnih arterija tri je puta češći u osoba sa šećernom bolešću tip 2 nego u osoba bez šećerne bolesti. Pacijent
najčešće ne prepozna prijeteće znakove sužavanja karotidnih arterija jer je mozak dobro opskrbljen krvlju putem dobro organizirane kolateralne cirkulacije, stoga je rano otkrivanje i praćenje promjena na karotidnim arterijama ključno
Šećerna bolest tip 2 je statistički značajan rizični faktor za
razvoj promjena na karotidnim arterijama („žilama kucavicama na vratu“) tijekom pet godina bolesti. Mnogi autori
navode tri puta češći razvoj suženja karotidnih arterija u
osoba sa šećernom bolešću tip 2 nego u osoba bez šećerne
bolesti.
Arterijska okluzivna bolest je sistemska bolest koja često
postoji na više arterija - na jednoj arteriji je simptomatska,
a na drugim asimptomatska. Na karotidnim arterijama je u
pravilu asimptomatska. Pacijent najčešće ne prepozna prijeteće znakove sužavanja karotidnih arterija jer je mozak dobro opskrbljen krvlju putem dobro organizirane kolateralne
cirkulacije. Stoga je važno rano otkrivanje i praćenje promjena na karotidnim arterijama jer kada se začepe – okludiraju,
više nema povratka.
Ateroskleroza - najčešća komplikacija šećerne bolesti
Ateroskleroza, čija je posljedica arterijska okluzivna bolest,
je najčešća komplikacija šećerne bolesti, a šećerna bolest
je najvažniji rizični faktor cerebrovaskularne bolesti tj.
moždanog udara. Ateroskleroza se brže i ranije razvija u
osoba sa šećernom bolešću nego u osoba bez šećerne bolesti,
a također je broj rizičnih faktora za moždani udar češći u
osoba sa šećernom bolešću nego osoba bez šećerne bolesti.
Krvne žile osoba sa šećernom bolešću su oko 10 godina starije nego krvne žile osoba bez šećerne bolesti. Oko pet milijuna ljudi godišnje u svijetu umire zbog moždanog udara,
a također je značajan broj pacijenata s velikim neurološkim
deficitom. Osobe sa šećernom bolešću su nakon moždanog
udara češće dementne nego osobe bez šećerne bolesti. Ishod
moždanog udara u osobe sa šećernom bolešću u usporedbi
s osobama bez šećerne bolesti je dvostruko lošiji po duljini
boravka u bolnici i smrtnosti te zaostaloj neurološkoj funkcionalnoj nesposobnosti tj. otežanom samostalnom zbrinjavanju.
Ultrazvuk karotidnih arterija preporučuje se osobama sa šećernom bolešću ukoliko imaju:
1. Šum nad karotidnim arterijama na vratu kod dugogodišnjih osoba sa šećernom bolešću
2. Ranije dijagnosticiranu karotidnu bolest ili preboljeli
moždani udar
3. Kod osoba sa šećernom bolešću sa srčanom bolešću
4. Kod osoba sa šećernom bolešću s aterosklerotskim promjenama na donjim ekstremitetima
5. Kod osoba sa šećernom bolešću s dijabetičkom retinopatijom
10
6. Kod svih osoba sa šećernom bolešću starijih od 60 godina
ako su pušači s povišenim tlakom i hiperlipidemijom
7. Kod osoba sa šećernom bolešću tip 1 s dugogodišnjom
loše reguliranom glikemijom
8. Kod osoba sa šećernom bolešću tipa 2 s dijabetičkom nefropatijom
KAD BOLESNICI NE MISLE,
A LIJEČNICI PREVIDE...
Doc. Dr. sc. Slaven Kokić
Suženje unutarnje karotidne arterije
Kod značajne aterosklerotske bolesti najčešće se uznapredovali i složeni plakovi nalaze na stražnjoj stijenci završnog
dijela zajedničke karotidne arterije (ACC) i početnog dijela
unutarnje karotidne arterije (ACI) u segmentu od 2-3 cm.
Važan kriterij je li suženje značajno, osim postotka suženja,
je i lokalno ubrzanje strujanja krvi. Kod suženja unutarnje
karotide arterije iznad 50% važna je brzina strujanja krvi
- ista količina krvi kroz suženi dio mora proći pod većim
tlakom u istom vremenu, odnosno istom brzinom. Stoga su
za stupanj određivanja suženja unutarnje karotidne arterije
(ACI) doneseni NASCET kriteriji za određivanje stupnja stenoze ACI (Grant et al, 2003.g.) prema brzini strujanja krvi.
Brzine do 125-150 cm/sek se smatraju urednima, a brzine
iznad 230 cm/sek svakako zahtijevaju praćenje. Međutim,
treba napomenuti da brzina strujanja krvi ovisi i o zakrivljenosti krvne žile i o vrsti plaka. Prema NASCET kriterijima
pacijenti sa značajnom stenozom karotida od 70-90% imaju
28% veći rizik ishemijskog moždanog udara unutar dvije
godine.
Suženje ACI 50-70% zahtijeva daljnje ultrazvučno praćenje, a suženje iznad 70% daljnju neuroradiološku obradu MSCT angiografiju, MR angiografiju ili DSA angiografiju uz
konzultaciju vaskularnog kirurga o eventualnom daljnjem
liječenju - stentiranju ili operativnom zahvatu.
Pet dokazanih strategija u sprečavanju moždanog
udara
U svhu sprečavanja nastanka neurološkog ispada - nastanka moždanog udara, preporučuje se ultrazvučno praćenje
aterosklerotskih promjena na karotidnim arterijama kao
zlatni standard - kao neštetna, ali visoko pouzdana metoda
praćenja napretka aterosklerotske bolesti u osoba sa šećernom bolešću.
Podaci pokazuju da se čak 80% ponovnih moždanih udara moglo spriječiti kombinacijom pet dokazanih strategija u
sprečavanju moždanog udara - prilagođenom prehranom
uz svakako dobro reguliranu glikemiju, vježbanjem, primjenom acetil salicilne kiseline, primjenom antihipertenziva
i statina.
U ranom razvoju dijabetesa tipa 2 postoji razdoblje od 10 do 12 godina koje nazivamo „oštećena tolerancija
glukoze“, kada su razine glukoze u plazmi natašte u razinama normale, a postprandijalno (npr. 2 sata nakon
obroka) nema dovoljno inzulina da snizi razinu glukoze. Upravo taj period kojeg bolesnici često i previde, a i
liječnici često na njega ne misle – jer rijetko mjere postprandijalnu glukozu u plazmi – opasna je za razvoj makrovaskularnih komplikacija u dijabetesu, odnosno ateroskleroze
Šećerna bolest tipa 1 i tipa 2 podjednako povećavaju rizik
nastanak kardiovaskularnih oboljenja (KVO) za dva do četiri puta u odnosu na opću populaciju. Razina rizika može
se usporediti s onom u nedijabetičara koji su već preboljeli
infarkt miokarda. Podjednako su zahvaćena oba spola, a za
žene s dijabetesom u premenopauzalnom periodu je karakteristično da gube zaštitni učinak estrogena za kardiovaskularna oboljenja. Izvjesne etničke skupine (populacija iz
Južne Azije) osobito su sklone razvoju kardiovaskularnih
oboljenja u dijabetesu, dok su, pak, druge (npr. Pima Indijanci) relativno zaštićene. Za nastanak kardiovaskularnih
oboljenja odgovorni su klasični čimbenici kardiovaskularnog rizika, kao i stanja pojačane koagulabilnosti krvi, koje
izaziva neregulirani dijabetes, odnosno hiperglikemija.
Kardiovaskularna oboljenja su u 75 posto slučajeva odgovorna za smrt oboljelih od dijabetesa.
Aterotrombotično oboljenje
Aterom se u šećernoj bolesti razvija ranije i ubrzanije nego
kod ostale nedijabetičke populacije te uzrokuje rasprostranjena oštećenja na krvotoku. Zadebljanje intime arterija
je prvi znak. „Hijalina“ degeneracija i zadebljanje intime
medije (muskularnog sloja arterija) sudjeluje u nastanku
hipertenzije, a često izaziva i popratne kalcifikacije (sklerozu medije). Važan funkcionalni poremećaj u dijabetesu je
oštećenje relaksacije arterija, koje nastaje radi poremećaja proizvodnje u endotelu krvnih žila jedinog korisnog
kisikovog radikala u organizmu – dušičnog oksida (NO)
koji omogućuje relaksaciju krvnih žila. Nastanak pojačanog
zgrušavanja krvi u krvnim žilama uzrokuje adheziju makrofaga na endotelu krvnih žila. Njihovo nakupljanje je u
Diabetes
www.diabetes.hr
stvari prekursor nastanka pjenastih stanica koje su začetak nastanka aterosklerotskog plaka. Prskanjem istog plaka nastaje proces zgrušavanja trombocita, što sve zajedno
pridonosi nastanku tromboze krvnih žila. Trombi bogati trombocitima u koronarnim arterijama srca uzrokuju
nestabilnu anginu pektoris, a isti svojom rupturom mogu
uzrokovati začepljenje koronarne arterije, tj. infarkt miokarda.
U aterogene čimbenike spada „grozd“ sastavljen od više
oboljenja (hiperglikemija, hipertenzija, dislipidemija i centralna gojaznost), koja su već i sama pojedinačno aterogena, ali kada se nađu zajedno u kombinaciji s inzulinskom
rezistencijom, tvore “metabolički sindrom” (Sindrom X)
- snažan generator ubrzane formacije ateroma i stvaranja
posljedičnih kardiovaskularnih oboljenja. Prisutnost dijabetesa pojačava učinak svih gore navedenih čimbenika rizika
za kardiovaskularna oboljenja. Poremećaji koagulacije i
fibrinolize također su prisutni u metaboličkom sindromu
i vjerojatno pospješuju nastanak aterotrombotičkih oboljenja. Kardiovaskularni rizik se povećava s porastom razine
glukoze u krvi, posebno u postprandijalnom razdoblju. U
ranom razvoju dijabetesa tipa 2 postoji razdoblje u trajanju
od 10 do 12 godina kojeg nazivamo “oštećena tolerancija
glukoze”, kada su razine glukoze u plazmi natašte u razinama normale, a postprandijalno (npr. 2 sata nakon obroka)
nema dovoljno inzulina da snizi razinu glukoze. Upravo
taj period, kojeg bolesnici često i previde, a i liječnici često
na njega ne misle - jer rijetko mjere postprandijalnu glukozu u plazmi - opasan je za razvoj makrovaskularnih komplikacija u dijabetesu, odnosno ateroskleroze. Dosadašnje
studije, u kojima se željelo postići što je moguće niže razine
glikemija, nisu još pokazale učinak na redukciju makrova-
11
MEDICINA
skularnih oboljenja, osim u studijama liječenja s metforminom, gdje je došlo do značajnog sniženja stope infarkta sa
smrtnim ishodom u dijabetesu tipa 2. Vjerojatno na to utječu i ostali nedijabetogeni učinci inzulina, poput redukcije
nastanka tromboze, smanjenja krvnog tlaka i pretilosti.
Hiperglikemija dovodi do stvaranja uznapredovanih produkata glikacije (AGE formacija) u stijenkama krvnih žila,
koje uništavaju strukturne proteine, a pritom potiču i stvaranje novih reaktivnih oksidativnih mjesta (ROS). Dakle,
mogli bismo pojednostavljeno reći da visoka razina glukoze u plazmi uništava stijenku krvnih žila stvaranjem
kisikovih radikala, na sličan način kao što u prirodi kisik
uništava željezo, pretvarajući ga u hrđu.
Time možemo objasniti:
1) pojačanu propusnost zadebljalih krvnih žila;
2) oštećenje proizvodnje dušičnog oksida u endotelu, uslijed čega nestaje relaksacija krvnih žila, a javlja se hipertenzija;
3) pojačano zgrušavanje krvi, odnosno stanje s pojačanom
adhezijom proteina u endotelu arterija;
4) navlačenje makrofaga koji potiču razvoj “pjenastih”
stanica;
5) djelovanje uznapredovanih produkata glikacije (AGE)
preko svojih specifičnih receptora (RAGE) na endotelu i
ostalim stanicama, čime uzrokuju specifične učinke;
6) genetski polimorfizam RAGE gena, koji može modulirati proizvodnju upalnih posrednika u stijenci arterija, čime
pridonosi porastu kardiovaskularnog rizika.
Inzulinska rezistencija čvrsto je povezana s kardiovaskularnim rizikom. Inzulin stimulira proliferaciju glatkih
mišića u krvnim žilama i potiče proizvodnju inhibitora fibrinolize - PAI-1 (aktivator inhibitora plazminogena - 1).
Iz tog razloga relativno povišena razina inzulina pri postojanju izražene rezistencije na inzulin (čest slučaj u dijabetesu tipa 2) može biti izrazito aterogena. Ostali česti
čimbenici rizika su hipertenzija (nalazimo je u 30-45 posto
dijabetičara), dislipidemija (tipičan je porast lipida niske
12
MEDICINA
gustoće - LDL, gdje prevladavaju visoko aterogeni lipoproteini male gustoće, uz nisku razinu lipida velike gustoće HDL, te porast triglicerida) i gojaznost, koja je, pak, i sama
za sebe nezavisan čimbenik rizika za kardiovaskularna oboljenja.
Visoka hiperkoagulabilnost sudjeluje u razvoju vaskularnog
rizika u dijabetičara. Inzulinska rezistencija je udružena s visokorizičnim prokoagulantnim proteinima (npr. fibrinogen,
faktor VII, von Willebrandov faktor), uz supresiju fibrinolize
nastalu radi visoke koncentracije gore spomenutog PAI-1.
Vjerojatno na to utječe porast razine inzulina, porast razine
triglicerida i razine upalnih citokina.
Dijabetička kardiomiopatija
Dijabetes može oštetiti miokard neposredno i bez prisutnosti
koronarnog oboljenja. Tu pripadaju poremećaji funkcije (npr.
transporta kalcija), mikrovaskularne promjene (formiranje
mikroaneurizmi) te intersticijska fibroza. Dijastolička funkcija (oštećeno punjenje) i smanjenje sistoličkog izbacivanja krvi
iz srca sudjeluje u nastanku zatajivanja srčane funkcije, rizik
od nastanka srčanih aritmija također je povećan.
Klinički sindromi i liječenje
Ishemija miokarda u dijabetesu često se viđa atipično - bez
bolova. Ta “nijema” ishemija pridonosi pogoršanju prognoze u dijabetičara, u odnosu na nedijabetičnu populaciju.
Vaskularna oboljenja nogu i moždane cirkulacije često koegzistiraju i ista su dva do tri puta učestalija u odnosu na ostalu
populaciju. Rana i intenzivna obrada (uključujući i invazivna testiranja, poput koronarografije) zato je nužna, premda
dijabetički bolesnici često imaju oskudniju simptomatologiju
od nedijabetičara.
U primarne preventivne mjere pripada smanjenje tjelesne
težine u pretilih dijabetičara, upražnjavanje fizičke aktivnosti
i, svakako, prekid pušenja; bitno poboljšanje regulacije glikemije, nužna upotreba metformina u dijabetesu tipa 2 (izostaviti ga jedino u bolesnika koji ga ne podnose, odnosno koji
imaju neku od kontraindikacija, poput npr. Bubrežne insufi-
cijencije...); nužna je korekcija dislipidemije i hipertenzije, te
uzimanje acetilsalicilne kiseline (npr. Aspirina, 75 mg/dan).
Ciljne koncentracije ukupnog kolesterola trebaju biti <4,8
mmol/l, a krvnog tlaka <1 35/85 mmHg.
Korištenje selektivnih betablokatora (bisoprolola, carvedilola...) i inhibitora angiotenzin-konvertirajućeg enzima (ACE)
korisno je u liječenju angine pektoris i hipertenzije, tj. posjeduje kardioprotektivan učinak u bolesnika s dijabetesom.
Nestabilna angina pektoris uzrokuje 50 posto veći rizik od
progresije u akutni infarkt miokarda nego kod osoba koje
nemaju dijabetes. Zato dijabetičari s nestabilnom anginom
pektoris zahtijevaju intenzivnu skrb, uz primjenu niskomolekularnog heparina i betablokatora, a često uz ovu
terapiju trebaju primati i terapiju sprječavanja agregacije
trombocita s klopidogrelom ili inhibitorom trombocitnog
glikoproteina llb/llla (npr. Tirofibana), kako bi se postigla
blokada agregacije trombocita, a sve u cilju sprečavanja razvoja infarkta miokarda, odnosno smrti. Nužna je hitna koronarna revaskularizacija s dilatacijom koronarnih arterija, uz
postavljenje potpornica.
Akutni infarkt miokarda trebao bi se smjesta liječiti trombolizom (čak i u prisutnosti dijabetičke retinopatije), salicilatima
(aspirinom) i kardioselektivnim 6-blokatorima, a ACE inhibitore bi također trebalo rano primijeniti, osim ako za njihovu
primjenu ne postoji kontraindikacija. Razinu glukoze u plazmi u svih dijabetičara treba brižljivo kontrolirati, primjenom
inzulina po DIGAMI protokolu (primjena intravenozne infuzije inzulina u 5 postotnoj glukozi), kako bi se održala stalna razina glukoze u plazmi od 7 do 11 mmol/l, barem prva 24
sata nakon nastanka akutnog infarkta miokarda. Nakon tog
razdoblja treba nastaviti liječenje subkutanom primjenom inzulina još barem tri mjeseca.
Diabetes
www.diabetes.hr
Nestabilna angina pektoris
uzrokuje 50 posto veći rizik
od progresije u akutni infarkt
miokarda nego kod osoba koje
nemaju dijabetes. Zato dijabetičari
s nestabilnom anginom
pektoris zahtijevaju intenzivnu
skrb...
Inzulin primijenjen na taj način reducira oštećenje miokarda od neesterificiranih masnih kiselina i time blokira prekomjernu neuroendokrinu aktivaciju.
Revaskularizacija koronarnih arterija učinkovito otklanja
simptome kako u dijabetičara tako i u ne-dijabetičara, iako
je preživljavanje dijabetičara na duži rok niže od onoga u
nedijabetičara. Perkutana transluminalna koronarna angioplastika (PTCA) s postavljanjem potpornica nakon dilatacije
(uz primjenu inhibitora agregacije trombocita) nužna je za
veće koronarne krvne žile; aortokoronarne premosnice (engl.
bypass) općenito su rezervirane za teške i multiple okluzije,
kao i za restenoze koronarki nakon angioplastike.
(Diabetes/Slatki život, 4/2007.)
13
INTERVJU
INTERVJU
dr. sc. Jozo Boras, rukovoditelj Odjela za dijabetičke komplikacije Sveučilišne klinike Vuk Vrhovac
krvnih žila koje se, pak, manifestira kliničkom slikom neke
od kardiovaskularnih bolesti (srčani udar, moždani udar,
gangrena…)
Na koji se način liječe kardiovaskularne bolesti
u dijabetičara, postoje li neke posebnosti u tretmanu? Na koji način u Klinici Vuk Vrhovac pristupate liječenju dijabetičara koji imaju kardiovaskularne smetnje?
Dijabetičari su vrlo malo svjesni velikog
rizika od kardiovaskularnih bolesti
Nataša Gajski Kovačić
Bolesnici svoju bolest ozbiljno shvate tek kada osjete simptome kasnih komplikacija, a mi liječnici obično kažemo da smo
zakasnili u intervenciji jer tada gasimo požar, odnosno liječimo komplikacije. Polazeći od činjenice da će dvije trećine
naših dijabetičkih bolesnika umrijeti od bolesti srca i krvnih žila, izuzetno je važno da se vrlo rano prepoznaju simptomi
kardiovaskularnih bolesti, procijeni kardiovaskularni rizik i sukladno tome poduzmu adekvatne mjere u pravovremenoj
dijagnostici i liječenju navedenih bolesti
Kardiovaskularne bolesti danas su jedan od vodećih uzroka smrtnosti u svijetu, pa tako i u Hrvatskoj. O srčanim
problemima koji se mogu javiti kod bolesnika s dijabetesom
razgovaramo s dr. sc. Jozom Borasom, rukovoditeljem Odjela
za dijabetičke komplikacije Sveučilišne klinike Vuk Vrhovac
Raspolažete li s podacima kolika je pojavnost
srčanožilnih bolesti u Hrvatskoj i koliko ljudi
umire na godišnjoj razini od bolesti povezanih sa
srcem i krvnim žilama?
Kardiovaskularne bolesti su vodeći uzrok smrtnosti u zemljama Europske unije uzrokujući 4,1 milijuna smrti godišnje,
što predstavlja 46 posto svih uzroka smrti. Od posljedica koronarne bolesti u EU umre 1,8 milijuna, odnosno 20 posto
ljudi, dok od moždanog udara umire njih 1,1 milijun ili 12
posto. Slični podaci su i za Hrvatsku. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo iz 2011., udio kardiovaskularnih bolesti u ukupnoj smrtnosti u RH iznosio je 48,7
posto. Ukupan broj umrlih od kardiovaskularnih bolesti je
iznosio 24.841, od toga 55,4 posto umrlih su bile žene i 41,8
posto muškarci.
Kardiovaskularna bolest danas predstavlja vodeći
uzrok prerane smrtnosti i u pacijenata s dijabetesom tip 2. Kolika je povezanost dijabetesa i pojave
14
srčanožilnih bolesti, odnosno u kojoj su mjeri dijabetičari u povišenom riziku od pojave srčanožilnih bolesti? Neke studije sugeriraju da je rizik za
koronarnu bolest dva do tri puta veći.
Brojne studije su pokazale da osobe sa šećernom bolešću
imaju dva do pet puta veći rizik od kardiovaskularnih
bolesti. Podaci iz epidemioloških studija i velikih registara nam pokazuju da danas dvije trećine osoba s tipom 2
šećerne bolesti umire od bolesti srca i krvnih žila, najčešće
od srčanog i moždanog udara. Danas znamo da dijabetes,
odnosno hiperglikemija sama za sebe predstavlja veliki rizik
za razvoj ateroskleroze. Isto tako je poznato da osobe s tipom
2 šećerne bolesti imaju veću zastupljenost drugih kardiovaskularnih čimbenika rizika kao što su hipertenzija, hiperlipidemija i prekomjerna tjelesna težina. Velika većina osoba s tipom 2 šećerne bolesti su prekomjerne tjelesne težine,
odnosno imaju metabolički sindrom koji također doprinosi
povećanom kardiovaskularnom riziku. Ne smije se zaboraviti da je vrijeme od nastanka do otkivanja tipa 2 šećerne
bolesti jako dugo, prema nekim studijama i do pet godina.
Prisutnost hiperglikemije u fazi predijabetesa pokreće nepovoljne patofiziološke mehanizme koji vrlo rano dovode do
oštećenja endotela krvnih žila, odnosno do postupnog razvoja aterosklerotskog plaka, čije puknuće dovodi do začepljenja
Kada se govori o liječenju kardiovaskularnih bolesti u dijabetičara generalno se može reći da su principi liječenje isti
kao i za osobe bez šećerne bolesti. Međutim, treba uzeti u
obzir neke posebnosti koje su prisutne kod dijabetičara. Dijabetičari obično imaju teži oblik i vrlo često atipičnu kliničku
sliku kardiovaskularnih bolesti. Kod koronarne bolesti
klinička slika je promijenjena, vrlo često je prisutna nijema
ishemija miokarda, koja prema epidemiološkim podacima
može iznositi i do 20 posto. Vrlo se često u nalazima EKG-a
dijabetičara vidi da je bolesnik prebolio (prohodao) infarkt
miokarda, a da pritom nije imao gotovo nikakvih simptoma.
Nerijetko se u testu opterećenja otkrije značajna ishemija srčanog mišića, a da bolesnik nema tipične stenokardije.
Klinička slika periferne arterijske bolesti je također vrlo često
promijenjena. Glavni razlog za atipičnu sliku i koronarne i
periferne vaskularne bolesti je istovremeno oštećenje malih
krvnih žila koje dovodi do oštećenje perifernog i autonomnog živčanog sustava (dijabetička polineuropatija i dijabetička autonomna neuropatija).
Svim bolesnicima koji dođu na liječenje u Sveučilišnu kliniku
Vuk Vrhovac evaluiramo regulaciju glikemije i procijenimo
prisutnost kasnih dijabetičkih komplikacija. Kada govorimo
o makrovaskularnim komplikacijama, kod svih bolesnika
se provodi neinvazivno testiranje za otkrivanje kardiovaskularnih bolesti. Kod sumnje na koronarnu bolest svima
se radi test opterećenja - ergometrija, po potrebi UZV srca,
Holter EKG i vegetativno testiranje. Za otkrivanje periferne
i cerebrovaskularne bolesti radi se UZV krvnih žila donjih
ekstremiteta i vrata. Ovisno o nalazu učinjenih pretraga, u
konziliju s invazivnim kardiolozima i vaskularnim kirurzima, donosi se odluka o načinu liječenja (invazivno ili konzervativno).
Koliko su dijabetičari svjesni da su u pojačanom
riziku od srčanožilnih bolesti i možete li ocijeniti,
ako se gleda dijabetes i njegove komplikacije, u
kojoj mjeri su kardiovaskularne komplikacije
zastupljene?
Nažalost, naši bolesnici su vrlo malo svjesni velikog rizika od
kardiovaskularnih bolesti. Hiperglikemija u blagom obliku,
koja je dugo prisutna u fazi predijabetesa i u blažim oblicima
tipa 2 šećerne bolesti, manifestira se s vrlo malo simptoma.
Obično kažemo da sama hiperglikemija ne boli. Bolesnici
svoju bolest ozbiljno shvate tek kada osjete simptome kasnih komplikacija, a mi liječnici obično kažemo da smo zakasnili u intervenciji jer tada gasimo požar, odnosno liječimo
komplikacije. Polazeći od činjenice da će dvije trećine naših
dijabetičkih bolesnika umrijeti od bolesti srca i krvnih žila,
izuzetno je važno da se vrlo rano prepoznaju simptomi
kardiovaskularnih bolesti, procijeni kardiovaskularni rizik i
sukladno tome poduzmu adekvatne mjere u pravovremenoj
dijagnostici i liječenju navedenih bolesti.
Diabetes
www.diabetes.hr
Koje su najvažnije preporuke za bolesnike koji
imaju šećernu bolest i s njom povezane kardiovaskularne probleme?
Svi bolesnici sa šećernom bolešću moraju biti svjesni povećanog kardiovaskularnog rizika. Stoga nam smjernice
nalažu da sve osobe s tipom 1 šećerne bolesti trebaju pet godina nakon postavljanja dijagnoze učiniti testove za otkrivanje kardiovaskularnih bolesti. Osobe s tipom 2 šećerne bolesti,
bez obzira imaju li ili ne simptome kardiovaskularnih bolesti, navedene testove trebaju učiniti po postavljanju dijagnoze
šećerne bolesti. Kada govorimo o liječenju dijabetičkih bolesnika, trebamo se voditi principom sveobuhvatnog liječenja
koje nam nalažu i smjernice. To znači da uz liječenje hiperglikemije trebamo djelovati i na sve korektibilne čimbenike
kardiovaskularnog rizika kao što su hipertenzija, hiperlipidemija, pušenje, prekomjerna tjelesna težina. STENO studija nam je pokazala da je primjenom ovog principa liječenja
moguće smanjiti kardiovaskularni pobol i smrtnost za oko
50 posto.
Je li veća zastupljenost muškaraca ili žena kada
je o srčanožilnim problemima dijabetičara riječ?
U kolikoj mjeri na srčanožilne bolesti utječe
regulacija dijabetesa, a u kolikoj trajanje šećerne
bolesti?
Podaci za EU i RH nam ukazuju da je udio žena u pobolu i
smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti veći nego u muškaraca. Točan uzrok se ne zna. Pretpostavlja se da je razlog tome
veća zastupljenost klasičnih čimbenika rizika, veći aterogeni
potencijal hiperglikemija u žena, hormonske promjene u
menopauzi. Prema podacima iz studija, žene su na neki
način diskriminirane jer se u manjem postotku podvrgavaju dijagnostičkim testovima i invazivnom liječenju kada za
to postoji indikacija. Na razvoj kardiovaskularnih bolesti u
osoba sa šećernom bolešću značajno utječu i dužina bolesti i
regulacija glikemije. Brojne studije pokazale su da je boljom
regulacijom glikemije moguće prevenirati i usporiti razvoj
kardiovaskularnih komplikacija. Međutim, treba naglasiti da
je najučinkovitija primarna prevencija, a to znači prevencija
razvoja dijabetesa. Velike intervencijske studije su pokazale da se dijetnim mjerama liječenja i tjelesnom aktivnošću u
osoba s povećanim rizikom za šećernu bolest može značajno
smanjiti relativni rizik za razvoj šećerne bolesti. Prevencijom
dijabetesa sprečavamo i razvoj kardiovaskularnih komplikacija.
U kojoj je mjeri prehranom i tjelovježbom moguće ublažiti, ili čak i prevenirati, negativne posljedice dijabetesa i srčanožilnih komplikacija?
Pravilna prehrana i svakodnevna tjelovježba izuzetno su
važne za prevenciju razvoja kako dijabetesa, tako i kardiovaskularnih komplikacija. Prevencijske studije koje su provedene na raznim populacijama pokazale su da je pravilnom
prehranom i tjelesnom aktivnošću moguće smanjiti relativni
rizik od razvoja dijabetesa za oko 30 do 60 posto, a time preveniramo i razvoj kardiovaskularnih komplikacija. Svim
bolesnicima, osim medikamentoznog liječenja šećerne bolesti i makrovaskularnih komplikacija, sugerira se pridržavanje
uputa o pravilnoj prehrani i svakodnevnoj tjelesnoj aktivnosti. Bolesnici moraju voditi brigu o kalorijskom unosu hrane,
rasporedu obroka, izbjegavanju slatke, slane i masne hrane
te provođenju svakodnevne tjelesne aktivnosti u trajanju
15
INTERVJU
od 150 minuta tjedno. Prilikom tjelesne aktivnosti najbolje
je kombinirati aerobne vježbe i vježbe snage (izdržljivosti).
Koliko su srčane bolesti učestale kod dijabetičara
tip 1? Postoje li kakve specifičnosti u njihovu
liječenju?
Učestalost kardiovaskularnih bolesti u osoba s tipom 1
šećerne bolesti je značajno manja nego u tipu 2 šećerne
bolesti. Šećerna bolest tip 1 karakterizirana je nedostatkom
vlastitog inzulina, bolesnici su obično mršavi, imaju manju zastupljenost klasičnih kardiovaskularnih čimbenika
rizika, tako da je proces razvoja ateroskleroze sporiji. Ipak,
zbog dugotrajnog dijabetesa i prisutnosti čimbenika rizika
u određenog broja bolesnika dolazi do razvoja kardiovaskularnih bolesti, koje se liječe na isti način kao i kod osoba s
tipom 2 šećerne bolesti. Osobe s tipom 1 šećerne bolesti puno
češće imaju mikrovaskularne komplikacije (retinopatija, nefropatija i polineuropatija). Zbog razvoja dijabetičke kardijalne autonomne neuropatije, kod ovih bolesnika dolazi do
gubitka varijabilnosti srčanog ritma, što ima za posljedicu
prosječno veću srčanu frekvenciju, veću sklonost nastanka srčanih aritmija i nagle srčane smrti. Popuštanje srca je
dva do tri puta češće u dijabetičkih bolesnika. Za tip 1 i tip 2
šećerne bolesti karakteristična je prisutnost dijabetičke kardiomiopatije, posebnog entiteta koji je karakteriziran potpuno urednim velikim epikardnim koronarnim žilama, dok se
patofiziološke promjene događaju na malim krvnim žilama.
Dijabetes u kombinaciji sa slabijom cirkulacijom može uzrokovati i nastanak ulkusa, osobito
na stopalima, te infekcija, što ponekad dovodi i
do amputacija ekstremiteta. Koliko su pacijenti
svjesni povezanosti svih tih rizičnih čimbenika i u
kojoj je mjeri slabija cirkulacija doista odgovorna
za pojavu ovako ozbiljnih problema?
Slabu cirkulaciju bolesnici najčešće povezuju s hladnim nogama ili osjećajem hladnoće u nogama. U većini tih slučajeva nalaz cirkulacije je uredan ili zadovoljavajući, a glavni
uzrok tegoba je oštećenje perifernih živaca - senzorna polineuropatija. Slaba cirkulacija u nogama, periferne arterijska
bolest, odgovorna je za trećinu ulkusa kod osoba sa šećernom
bolešću i rizični je faktor za ponovnu pojavu ulkusa. Osobe
U kliničkim studijama je dokazano da
dobra regulacija glikemije u akutnom infarktu miokarda može smanjiti kardiovaskularnu smrtnost u prvim satima nakon
infarkta, ali i u kasnijem periodu bolesti
sa šećernom bolešću imaju dva do četiri puta veću incidenciju periferne arterijske bolesti od opće populacije. Ulkus stopala zakompliciran infekcijom može dovesti do amputacije
i kod bolesnika s urednom cirkulacijom, što znači da dobar
nalaz cirkulacije nije garancija mogućih komplikacija na stopalima pa i same amputacije. Svakodnevna njega i samopregled stopala dobar su preduvjet za očuvanje integriteta
stopala bolesnika sa šećernom bolešću, bez obzira na stanje
cirkulacije.
Koliko se razlikuje oporavak dijabetičara nakon
srčanog udara od oporavka osoba koje ne boluju
od dijabetesa?
Smjernice Europskog kardiološkog društva preporučuju organiziranu kardiološku rehabilitaciju srčanih bolesnika s ciljem smanjena funkcijskog oštećenja izazvanog bolešću, povećanja sposobnosti za život i rad, izbjegavanja invalidnosti i
postizanja bolje kvalitete života. Kardijalna rehabilitacija mora biti sveobuhvatna, dugotrajna (doživotna), treba uključivati elemente sekundarne prevencije, aktivni pristup samog
bolesnika prema rehabilitaciji, identifikaciju čimbenika
rizika te procjenu ukupnog kardiovaskularnog rizika. Provodi se u više faza koju provodi multidisciplinarni tim u koji
trebaju biti uključeni liječnik-kardiolog, medicinska sestra,
psiholog, fizioterapeut, radni terapeut i dijetetičar. S obzirom
na to da osobe s dijabetesom najčešće imaju teži oblik koronarne bolesti, a time i sporiji oporavak i lošiju dugoročnu
prognozu, svi moraju biti uključeni u program rehabilitacije.
Izuzetno je važna dobra regulacija glikemije i tijekom akutne
faze bolesti i u fazi oporavka, odnosno rehabilitacije. Naime,
u kliničkim studijama je dokazano da dobra regulacija glikemije u akutnom infarktu miokarda može smanjiti kardiovaskularnu smrtnost i u prvim satima nakon infarkta, ali i u
kasnijem periodu bolesti.
Prva cjelovita linija PRIRODNE kozmetike za osobe sa šećernom bolesti.
Ulola diabetica njeguje, omekšava, štiti i hrani. Vrhunske sirovine, prilagođena receptura!
HRANJIVA KREMA
ZA STOPALA
HRANJIVA KREMA
ZA RUKE I NOKTE
Za sva pitanja nazovite naše savjetovalište: Ulola Diabetica, dr Fabijanić, 01/455 8383
Dostupno u ljekarnama.
MASLAC ZA
TIJELO I STOPALA
KREMASTI SAPUN S
MEDOM I PROPOLISOM
www.ulola.hr
12. KONGRES OSOBA SA
ŠEĆERNOM BOLEŠĆU
HRVATSKE
15:30 - 17:00
BLOK III
Dubravka Jurišić Eržen, KBC RI
16. - 19. travnja 2015.
Mali Lošinj
Vesna Đermanović Dobrota,
KB Merkur SK Vuk Vrhovac: Dijabetes i aterosklerotske promjene karotidnih arterija
Kristina Blaslov, KB Merkur SK Vuk Vrhovac: Hipoglikemije u tipu 2 šećerne bolesti - podcjenjujemo li rizik?
PROGRAM KONGRESA 2015.
Zorica Kovač, DZ OS, Patronažna služba: Bolje spriječiti nego liječiti
Iris Bujas: portal plivazdravlje.hr
Lana Ješić: Psihosocijalna podrška kroz pomoć i njegu u Dnevnom centru za rehabilitaciju Koračići Split
Maja Kovačević: Dijabetes i promjene na koži
ČETVRTAK, 16. 4. 2015.
Marinka Mravac Stipetić: Parodontoza
Krešimir Martinac, KB Merkur SK Vuk Vrhovac: Važnost tjelesne aktivnosti
15:00 - 18:00
Dolazak, prijave sudionika
18:30
OTVARANJE KONGRESA, pozdravi
17:30 - 19:00
Šetnja uz organizirano vodstvo - uvala Čikat, Miomirisni vrt Lošinja na terasi hotela Aurora
19:00
Koktel dobrodošlice uz nastup lošinjskog folklora - terasa hotela Aurora
20:00
Večera, maskirana zabava uz živu glazbu - restaurant hotela Aurora
20:00
Večera
21:00 - 21:45
Prezentacija Instituta Plavi Svijet V. Lošinj: Jadranski dobri dupin - Velika dvorana hotela Aurora
SUBOTA, 18. 4. 2015.
9:30 - 11:00
Ratko Magjarević, FER ZG: Primjena tehnologija u kontroli dijabetesa
PETAK, 17. 4. 2015.
9:00 - 11:00
Mladen Grgurević, KB Merkur SK Vuk Vrhovac: Kontinuirana subkutana inzulinska infuzija - inzulinska pumpa
Manja Prašek, KB Merkur SK Vuk Vrhovac: Suvremene mogućnosti samokontrole
BLOK I
Tamara Poljičanin, Hrvatski zavod za javno zdravstvo: Nacionalni program zdravstvene zaštite osoba sa šećernom bolesti
2015-2020
Dario Rahelić, Društvo za dijabetes i bolesti metabolizma: Kronične šećerne bolesti
Lea Smirčić Duvnjak, KB Merkur SK Vuk Vrhovac: Uloga referentnog centra za dijabetes u RH
Maja Radman, KBC Split: Novi inzulini u liječenju šećerne bolesti
Tina Tičinović Kurir, KBC Split
Željka Crnčević Orlić, KBC Rijeka
Silvija Canecki Varžić, KBC OS: Kada u naših bolesnika uvodimo inzulin? - iskustvo Regionalnog centra za dijabetes u Osijeku
Miro Bakula, KB Sv. Duh Zagreb: Dijabetes i hipertenzija
11:00 - 11:30
STANKA
11:30 - 13:00
BLOK II
Goran Sporiš, KIF ZG: Značaj tjelesne aktivnosti
Lana Žigić: Depresija i anksioznost
11:00 - 11:30
STANKA
11:30 - 13:00
BLOK V
Predstavljanje rada i primjera dobre prakse dijabetičkih udruga iz RH i saveza iz Europe
13:00 - 14:30
RUČAK
15:30 - 17:00
BLOK VI - Mladi i život uz šećernu bolest
Gordana Stipančić, KB Sr. Milosrdnice: Novosti u liječenju šećerne bolesti tipa 1 - jučer, danas, sutra
Lavinia La Grasta Sabolić, KB Sr. Milosrdnice: Hipoglikemije u dječjoj dobi
Tatjana Gjorgovski, Makedonija: Iskustva našeg kampa za djecu i mlade u Ohridu
Mogućnosti invazivne radiologije u dijabetesu i primjena u RH
Davor Bučević, HSDU: Sinergija programa i standarda uspješnog edukacijsko rehabilitacijskog kampa za mlade
Hrvatski i svjetski protokoli prevencije i kurative u medicinskoj obradi krvožilnog sustava kod dijabetesa
Velimir Božikov, KB Dubrava: Dijabetičko stopalo
Marica Jandrić Balen, KBC SB : Kardiovaskularna sigurnost novih lijekova za šećernu bolest tipa 2
Mario Sičaja, KB Dubrava
Romano Vrabec, KB Merkur SK Vuk Vrhovac: Arterijska hipertenzija i oko
Danijela Sušilović: Moj život s dijabetesom
20:00
Svečana večera uz živu glazbu i tombolu - restaurant hotela Aurora
NEDJELJA, 19. 4. 2015.
9:15 - 10:45
Silvio Bašić, KB Dubrava
13:00 - 14:30
BLOK IV
BLOK VII
Snježana Ivčić: Kako uspješno napisati projekt i prijaviti ga na natječaj
Igor Bjelinski, KB Merkur SK Vuk Vrhovac: Doze inzulina na putovanjima, vremenske zone
10:45 - 11:45
Ante Barada, KB Merkur SK Vuk Vrhovac: Dijabetička neuropatija
12.30-12.40
Predavanje + praktično: Lana Žigić: Manje stresa - bolji šećeri
Pozdravi i zahvale, zatvaranje kongresa
RUČAK
12.30-13.30
RUČAK
HSDU
www.diabetes.hr
Diabetes
www.diabetes.hr
HSDU
www.diabetes.hr
DOGAĐANJA I AKCIJE
DOGAĐANJA I AKCIJE
HALO, HALO – INFO TELEFON HSDU-a
Svake srijede pozivom na broj 01/ 55 30 503 u vremenu od
16:30 do 18:30 sati možete razgovarati s dežurnim stručnjakom/stručnjakinjom koji odgovara na vaša pitanja i
pomaže vam u rješavanju problema
Hrvatski saveze dijabetičkih udruga je od 28. siječnja 2015.
uveo posebnu telefonsku liniju za pomoć i savjetovanje.
Linija je aktivna jedan dan u tjednu, srijedom od 16:30 do
18:30 sati, a pozivom na broj 01/ 55 30 503 sve zainteresirane osobe s dijabetesom, članovi njihovih obitelji, njihovi
prijatelji i znanci ili ljudi koje zanima mogu dobiti odgovore
na svoja pitanja.
Iz tjedna u tjedan na našoj liniji gostujući stručnjak/stručnjakinja odgovara na vaša pitanja i pomaže vam u rješavanju problema. Do sada su na Info telefonu gostovali stručnjaci raznih profila - liječnici dijabetolozi, specijalisti za dijabetes kod djece, pravnici (specijalizirani za prava pacijenta), psiholozi te stručnjaci iz područja medicine rada.
Najčešća pitanja u ovom kratkom periodu bila su vezana
za pravnu problematiku, primjerice koja prava imaju oboljeli preko Hrvatsko zavoda za zdravstveno osiguranje te iz
područja socijalne skrbi ili kako ostvariti pravo na dječji doplatak. Također se postavilo pitanje kako pomoći djetetu da
prihvati dijabetes i kome se obratiti za psihološku podršku
te kako regulirati glikemiju.
HSDU na ovaj način želi pomoći svim oboljelima od dijabetesa, njihovim obiteljima i prijateljima te vas potičemo
da zovete i pitate naše stručnjake za pomoć. I dakako, ako
imate prijedloge ili ideje koji profil stručnjaka trebamo pozvati, javite nam.
Zahvaljujemo svim stručnjacima koji su gostovali na Info
telefonu i pomogli našim korisnicima te ostalim zainteresiranima i oboljelima od dijabetesa.
Vi pitate, stručnjaci odgovaraju
1. Mogu li se promjene raspoloženja objasniti promjenama glikemije?
Promjene glikemije mogu biti praćene raznim simptomima, među kojima su i promjene raspoloženja, odnosno ponašanja. U
slučaju hipoglikemije, mogu se javiti nervoza, anksioznost, iritabilnost i umor, a u mlađe djece nagle i bezrazložne promjene
raspoloženja. U konačnici, tešku hipoglikemiju prati i poremećaj svijesti. Promjene raspoloženja nisu česte uz hiperglikemiju
gdje u prvom redu dominiraju žeđ i pojačano mokrenje, no moguć je i pojačan umor.
2. Osoba ima probleme s regulacijom glikemije i zanima je kako se boriti s velikim oscilacijama šećera u krvi?
Velike i neželjene oscilacije glikemije nerijetko susrećemo u dječjoj i adolescentnoj dobi, budući da je riječ o vrlo burnim i emotivno nabijenim razdobljima života, gdje se mnogo toga odvija “nepredviđeno” i impulzivno. Stoga je vrlo važna podrška i
nadzor roditelja uz individualan terapijski pristup i savjetovanje.
3. Postoje li neke nove tablete koje snižavaju šećer, a djeluju preko bubrega?
01/ 55 30 503
Na našem tržištu je nedavno odobrena nova skupina peroralnih hipoglikemika: inhibitori SGLT-2 nosača. Odrasli čovjek svakodnevno kroz bubrege filtrira oko 180 g glukoze koji se potom ponovno vraćaju u cirkulaciju, i to gotovo 90%. Nedavna istraživanja pokazuju kako je u osoba s tipom 2 šećerne bolesti povišena mogućnost povrata filtrirane glukoze u krvotok upravo
preko spomenutih nosača. Ova vrsta peroralnih hipoglikemika blokira spomenute nosače, sprečava povrat suviška glukoze u
krvotok, odnosno, omogućuje izlučivanje suviška glukoze iz organizma.
Treba imati na umu da ova vrsta lijekova nije namijenjena liječenju osoba s tipom 1 šećerne bolesti, da kao i svaki drugi lijek
ima svoje indikacije i kontraindikacije, kao i (doduše rijetke) nuspojave, koje se prvenstveno odnose na infekcije genitalnog
sustava.
4. Što je fenomen zore? Kako terapijski pristupiti fenomenu zore?
U vrijeme puberteta i adolescencije postizanje optimalne glukoregulacije vrlo je zahtjevno, što zbog loše suradljivosti, što zbog
hormonskih promjena u tom životnom razdoblju. Naime, upravo je u vrijeme puberteta i adolescencije pojačano lučenje hormona rasta koji smanjuje osjetljivost na inzulin. S obzirom da se hormon rasta najvećim dijelom luči noću, to je razdoblje kada
dolazi do najizraženijeg smanjenja inzulinske osjetljivosti što rezultira pojavom visokih koncentracija glukoze u krvi rano
ujutro, tzv. „fenomenom zore“. Posljedica je poteškoća u titraciji inzulinske terapije. Najčešći terapijski pristup je pomicanje
večernje doze bazalnog inzulina na kasnije i/ili povisivanje njegove doze, odnosno, po potrebi, zamjena jednog pripravka
dugodjelujućeg inzulina drugim.
5. Kome se obratiti za psihološku podršku - postoji li dječji psiholog koji radi upravo s djecom oboljelom od šećerne
bolesti i razumije specifičnu problematiku te skupine bolesnika?
Svi dječji klinički psiholozi na klinikama za pedijatriju između ostalog rade i s djecom oboljelom od dijabetesa. Naravno, na
našoj telefonskoj liniji postoji dežuran psiholog kojemu možete postaviti detaljnija pitanja.
6. Kako pomoći sinu da prihvati dijabetes?
Radujemo se vašim novim pitanjima!
Raspored i imena gostujućih stručnjaka bit će uvijek dostupni na www.diabetes.hr!
Dijagnoza dijabetesa je vrlo uznemirujuć i zbunjujuć događaj. Strah koji dijete osjeti, zajedno s roditeljem, teško je izbjeći. No,
takve reakcije su uglavnom kratkotrajne i prolazne s obzirom da se djeca teže usmjeravati na sadašnjost. Bitno je da dijete
ima podršku obitelji, da postoji osoba kojoj se može povjeriti, reći kako se osjeća te da zna da će u tome biti shvaćen. Ovisno o
dobi djeteta, treba se usmjeravati na pojedine aspekte prilagodbe na bolest pa će se tako mlađa djeca više oslanjati na pomoć
roditelja, dok će kod starije djece prevladati želja za provođenjem vlastite volje koja će se ponekad „sukobljavati“ s traženom
strogom kontrolom šećera. Roditelj ne treba sažalijevati dijete radi bolesti, no isto tako treba dobro znati prepoznati kada
dijete „iskorištava“ svoje stanje kako bi došlo do nekog cilja. Treba postaviti realne ciljeve, objasniti djetetu da dobra kontrola
šećera ne znači uvijek idealne šećere te poticati samokontrolu i edukaciju. Pohvalite svoje dijete za trud koji ulaže, a nemojte
kritizirati kad pogriješi. Umjesto da vi donosite sve odluke, propitkujte dijete kako bi ono riješilo neki problem i na taj način
radite na osamostaljivanju djeteta te na pridavanju važnosti djeteta u njihovoj kontroli bolesti. Djeca se često znaju osjećati loše
jer se s postavljenom dijagnozom osjećaju drugačija od ostale djece pa je zato dobro uključiti dijete u neke aktivnosti u koje će
biti uključena i druga djeca oboljela od dijabetesa.
7. Kome se stranka može obratiti kako bi upozorila na manjak brige o djetetu?
Korisnost projekta prepoznali su i novinari Večernjeg lista
20
(Stranka je zvala glede jedne druge obitelji. U toj obitelji dvije osobe imaju dijabetes (jedna osoba je dijete i ima šesnaest godina,
a druga ima dvadeset i jednu godinu). Stranka navodi da HbA1c djetetu od 16 godina iznosi između 13 i 15 dok je optimalna
vrijednost između 5 i 8. Osim toga, šesnaestogodišnjakinja o kojoj je riječ je sklona cigaretama, alkoholu, bježanju iz škole te
nepravilnoj prehrani što pogoršava njezin dijabetes. Stranka smatra da se o djeci ne vodi odgovarajuća briga.)
Stranka je, sukladno čl. 108. st. 1., upućena da se javi centru za socijalnu skrb koji će poduzeti daljnje korake.
Diabetes
www.diabetes.hr
21
DOGAĐANJA I AKCIJE
DOGAĐANJA I AKCIJE
Pozivamo sve mlade zainteresirane aktiviste udruga da se prijave za sudjelovanje na
Youth Leadership Camp
International Diabetes Federation Europe
Gdje: Arnhem, Nizozemska
Kada: 13.-19. srpnja 2015.
Tko se može prijaviti: aktivne mlade osobe 18-30 godina starosti s dijabetesom tipa 1
Trošak putovanja, programa i boravka u kampu bit će u potpunosti pokriven od strane organizatora.
Hrvatski savez dijabetičkih udruga kao članica Međunarodne dijabetičke federacije - IDF Europe ima pravo prijaviti jednog predstavnika za ovaj program. U kampu će
sudjelovati 24 mladih predstavnika iz europskih zemalja.
Što se traži od mladog lidera:
- poznavanje engleskog jezika
- aktivno članstvo u lokalnoj dijabetičkoj udruzi
- aktivno sudjelovanje u svim aktivnostima u kampu.
Postupak prijave zainteresiranih:
Poslati svoje motivacijsko pismo s osobnim podacima, kao i
opisom aktivnosti koje kandidat/kinja provodi sa svojom lokalnom udrugom ili Hrvatskim savezom dijabetičkih udruga.
Ljetni kamp za djecu i mlade sa šećernom bolešću
Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga
29. lipnja do 5. srpnja 2015. u Premanturi kod Pule
Rok prijava: 1. travnja 2015. na email adresu:
diabetes@diabetes.hr
Nakon isteka roka za prijave HSDU će odabrati jednog kandidata/kinju koji će ići u kamp, a rezultat će biti objavljen na
www.diabetes.hr, kao i Facebooku. HSDU će odabranom
kandidatu/kinji pomoći u organizaciji odlaska u kamp kao i
popunjavanju potrebnih prijava, pristupnica i obrazaca.
Ljeto je sve bliže, a s njime i ljetni praznici. :)
Sretno svima! :)
Planiranje ljetovanja, posebno za djecu i mlade može početi.
Svoju djecu možete bez razmišljanja povjeriti stručnom osoblju Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga gdje će biti dio vesele
ekipe. Boravak u kampu zamišljen je kao kombinacija odmora i edukacije, rekreacije, prijateljstva i zabave. Osim što će
bezbrižno uživati u mnoštvu zabave, druženja i kupanja, djeca će imati priliku upoznati puno drugih sličnih njima i naučiti
o svojoj bolesti.
Hrvatski savez dijabetičkih udruga (HSDU)
Kamp ove godine organiziramo od 29.6. - 5.7.2015.g. u Premanturi kod Pule.
U cjelodnevnoj brizi za njih sudjeluje tim liječnika, medicinskih sestara, psihologa, voditelja tjelesne aktivnosti i animatora.
Ovakav tim će vam pružiti dovoljno edukacije da se nakon povratka kući osjećate samostalnije i osposobljeniji za bolju kontrolu svoje šećerne bolesti.
International Diabetes Federation
Young Leaders in Diabetes
Training Programme 2015 – Vancouver
The incidence of diabetes continues
to grow at an alarming rate. Some
of the most concerning growth is
occurring with young people under
25 in each of the seven regions. Over
50% of the world’s population is under 30, yet with only 5% of people
with diabetes being under the age of
30, the needs of young people with
diabetes can often be forgotten and
that’s why it’s vital for them to have
a voice within the IDF and their member associations.
Debbie Jones, Chair of the Young Leaders in Diabetes Programme: “The IDF Young Leaders in Diabetes Programme went
from a dream to a reality in Dubai 2011, where 70 young people
with diabetes from around the world came together for Leadership
Training and to attend the World Diabetes Congress. Since Dubai,
these Young Leaders have continued to work together with their
Member Associations and have achieved the impossible. Their projects are testament to the hard work and commitment they have
shown to the global diabetes community as well as locally. They
are an inspiration to all who meet them and I am both honored
and privileged to have had this opportunity of working alongside
them.”
Pozivamo zainteresirane aktiviste naših udruga da se prijave za sudjelovanje na
Gdje: Vancouver, Canada
Kada: 27.11.-5.12.2015.
Tko se može prijaviti: osobe 18-30 godina starosti s dijabetesom tipa 1
22
Trošak putovanja našeg predstavnika bit će pokriven od
strane Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga, a trošak sudjelovanja u programu i smještaj pokriva organizator, International Diabetes Federation.
Hrvatski savez dijabetičkih udruga kao članica Međunarodne
dijabetičke federacije - IDF prijavljuje jednog predstavnika
za ovaj program. Programom će biti obuhvaćeno 120 mladih
iz osamdesetak zemalja svijeta.
Uz subvencionirani iznos troška kampa od strane Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga, cijena kampa po
djetetu iznosi 2.000,00 kuna.
Predlažemo roditeljima djece koja nam se žele pridružiti u kampu da kontaktiraju svoje lokalne udruge i ispitaju postoji li
mogućnost da i udruge sudjeluju u dijelu troška.
Rok za prijavu: zaključno do 15. svibnja 2015.g., odnosno do popunjenja mjesta (požurite – broj mjesta je
ograničen!)
Sve dodatne informacije i prijave možete saznati na:
telefon HSDU-a: 01/4847807
www.diabetesa.hr/kamp
e-mail: kamp@diabetes.hr
www.facebook.com/diabetes.hr
Što se traži od mladog lidera:
- poznavanje engleskog jezika
- aktivno članstvo u lokalnoj dijabetičkoj udruzi
- aktivno sudjelovanje u svim aktivnostima u kampu.
Postupak prijave zainteresiranih:
Poslati svoje motivacijsko pismo s osobnim podacima, kao i
opisom aktivnosti koje kandidat/kinja provodi sa svojom lokalnom udrugom ili Hrvatskim savezom dijabetičkih udruga.
Rok prijava: 1. travnja 2015. na email adresu:
diabetes@diabetes.hr
Nakon isteka roka za prijave HSDU će odabrati jednog kandidata/kinju koji će ići u kamp, a rezultat će biti objavljen na
www.diabetes.hr, kao i Facebooku. HSDU će odabranom
kandidatu/kinji pomoći u organizaciji odlaska u kamp kao i
popunjavanju potrebnih prijava, pristupnica i obrazaca.
Sretno svima! :)
Hrvatski savez dijabetičkih udruga (HSDU)
Diabetes
www.diabetes.hr
23
DOGAĐANJA I AKCIJE
DOGAĐANJA I AKCIJE
OSIGURANICIMA S DIJABETESOM
NOVAC ĆE BITI VRAĆEN
Prema novoj objavljenoj listi lijekova od 28.2.2015. inzulini na osnovnoj listi lijekova ostali su s potpuno istim
indikacijama i dalje besplatni za pacijente s dijabetesom
(bez obzira na tip), a proširena su prava za pacijente
odnosno indikacije na način da su isti inzulini stavljeni i
na dopunsku listu lijekova za pacijente s dijabetesom tipa
2, koji se nalaze na oralnoj terapiji, čime oni umjesto
391 kn, odnosno 366 kn za drugi lijek sada plaćaju 95,24
kn, a Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO)
pokriva razliku od 296 kn, odnosno 261 kn. Imamo saz-
DiaEuro 2015
19. - 26. srpnja 2015. g., Cluj – Napoca, Rumunjska
nanja kako je nekim pacijentima s dijabetesom naplaćena nadoplata, te ih upućujemo da se s računom jave u
ljekarnu gdje im je doplata naplaćena i novac će im biti
vraćen. HZZO je točno poslao liste na teren (osnovna
lista se oko navedenih inzulina nije mijenjala), no do
greške je došlo u programskom rješenju za ljekarne kod
jednog od isporučitelja programskih rješenja. Greška je u
međuvremenu otklonjena.
Preuzeto sa www.hzzo.hr
Nastavak edukativnih javnih
kampanja HSDU-a
Hrvatski savez dijabetičkih udruga i nadalje nastavlja sa serijom edukativnih javnih kampanja koje
traju kroz godinu.
Edukativne postere o rizicima dijabetesa možete
vidjeti u ljekarnama diljem Republike Hrvatske.
Zahvaljujemo na pomoći tvrtki Novo Nordisk
Hrvatska d.o.o.
EUROPSKO MALONOGOMETNO PRVENSTVO
OSOBA SA ŠEĆERNOM BOLEŠĆU-
Projekt DiaEuro je po prvi puta održan 2012. g. u Ukrajini s
ciljem da se podigne svijest o tjelesnoj aktivnosti kao jednom
od najvažnijih čimbenika u kontroli i regulaciji šećerne bolesti. Želja je projektom naglasiti da osobe sa šećernom bolešću
mogu i trebaju biti fizički aktivne kao i bilo koji zdravi pojedinac te potaknuti primjerom sve ljude s dijabetesom (kao i
sve ostale) da se više i češće bave fizičkom aktivnošću. Program se osim od utakmica sastoji od edukativnih radionica o
pravilnoj i uravnoteženoj prehrani te pravilnom provođenju
tjelesne aktivnosti. Održava se i okrugli stol gdje predstavnici
zemalja dijele svoje primjere životnog iskustva s dijabetesom
i razgovaraju o zdravstvenim modelima iz svojih zemalja.
U Ukrajini 2012. g. sudjelovalo je 8 ekipa, a hrvatski tim uspio
je osvojiti zlatnu medalju. Tako je Hrvatski savez dijabetičkih
udruga bio organizator i domaćin drugog prvenstva 2013. g.
u Zadru na kojem je bilo 12 timova, a zlatnu medalju tada je
osvojio mađarski tim. Prošlogodišnje prvenstvo održano je
u Mađarskoj na jezeru Balaton, gdje je sudjelovalo 16 timova, a prvo mjesto osvojio je rumunjski tim pa je Rumunjska
ovogodišnji organizator. Na prvenstvu se očekuje 16 timova.
Svaki tim sastoji se od 9 igrača i golmana, trenera i liječnika
- dijabetologa. Utakmice se igraju u sastavu tima 4 igrača i
golman.
Hrvatski malonogometni tim osoba sa šećernom bolešću pod
Hrvatskim savezom dijabetičkih udruga je u sve tri godine
prvenstva uspio ostati među tri najbolje ekipe prvenstva.
24
Diabetes
www.diabetes.hr
U Ukrajini je osvojio prvo, a u Hrvatskoj i Mađarskoj treće
mjesto.
Ove se godine hrvatski tim priprema za odlazak na Europsko
malonogometno prvenstvo – DiaEuro 2015 koje će se održati
od 19. do 26. srpnja 2015. g. u Rumunjskoj, Cluj-Napoca.
Radnje koje svaki tim provodi tijekom cijele godine u svojoj
zemlji su pripremni treninzi te selekcija novih članova koji se
jave na poziv za igrače. Uz pripremne treninge okuplja se sve
veći broj igrača kojima je osnovni motiv tjelesna aktivnost te
na taj način u svom gradu podižu svijest o njezinoj važnosti.
Sve ovo do sada odrađeno ne bi bilo moguće bez potpore
dosadašnjih sponzora kojima se zahvaljujemo na podršci u
prethodnim godinama sa željom da nas podupru i dalje.
Financijska konstrukcija za ovaj projekt teško se zatvara te
upućujemo zamolbu na sve zainteresirane tvrtke, organizacije i pojedince koji bi željeli biti sponzor hrvatskom timu i
pomoći nam u pokrivanju troškova projekta. To će nam omogućiti da održimo dovoljan broj pripremnih treninga, kao i
za sada upitnu mogućnost samog sudjelovanja na prvenstvu
DiaEuro 2015 u srpnju u Rumunjskoj.
Iz svega iznesenog vjerujemo da se uviđa kako projekt
ima hvalevrijednu edukativno - sportsku notu te je važno
poduprijeti ga.
Hrvatski savez dijabetičkih udruga
25
MOJA PRIČA
MOJA PRIČA
KAKO JE REGOČ
JEO MILKU U WC-U
I DRUGE ZGODE
ostati u bolnici.
“Vaš sin ima dijabetes” - reče dr. Marjanac mom ocu.
Otac i ja, šokirani, ostali smo bez riječi. On je otišao kući po
moje stvari, a ja sam ušao u lift pa smo se medicinska sestra i
ja uputili na pedijatriju. Imao sam nepunih 16 godina.
U liftu je uslijedio jedan od mojih najvećih plačeva. Odvratno
sam se osjećao, znao sam da ne može biti dobro.
Matija Ažić
Bio sam hospitaliziran baš za vrijeme večere. Takav uplakan
sam sjeo za stol.
Stol je bio jako nizak, ostala djeca su bila vrlo mlada, osjećao
sam se kao Regoč na trećem katu pedijatrije (tada sam bio
visok 187 cm).
Nije mi bilo do razgovora s ostalima, a ni juha koja je bila
samo posoljena nije poboljšala moje raspoloženje.
Prva 2-3 dana sam se loše osjećao, a kasnije sam došao k sebi
i polako shvaćao što mi se dogodilo. Kasnije su dani u bolnici brže prolazili, zahvaljujući ekipi i laptopu. Neću nikad
zaboraviti da mi je prvi cimer bila beba, sva sreća pa mi je
ujak dao čepiće za uši. Par dana poslije, došao je ležati jedan
dječak, imao je problema s plućima ako se dobro sjećam.
Rodbina mu je donijela brdo čokolade, a meni sline cure kao
Niagarini slapovi. Skompali smo se i jedan dan mi je poklonio meni najdražu čokoladu, milku s keksom. Sakrio sam
se u WC na pedijatriji i pojeo ju cijelu. To mi je bila najslađa
čokolada u životu!
I tako prođe moje vrijeme u bolnici, vratio sam se kući.
Uslijedile su novi načini prehrane, bavljenje sportom i sl.
Teško mi je bilo na početku, ali sam se privikao.
Međutim, bio sam još uvijek prehlađen nakon bolnice pa se
moj otac malo raspitao i čuo je za jednu doktoricu u Zagrebu.
Ona postavlja dijagnoze pomoću laserske dijagnostike.
Odemo nas dvojica u Zagreb kod nje, a ona kaže: “Dobili ste
dijabetes jer imate puno bakterija u sebi”.
Ispostavilo se da sam obolio od streptokoka i stafilokoka,
bakterija koje su, po njenom mišljenju, napale gušteraču jer
je bila najslabija. Imalo je smisla to što je rekla, objašnjava
prehladu.
“....Skompali smo se i jedan dan mi je poklonio meni najdražu čokoladu,
milku s keksom. Sakrio sam se u WC na pedijatriji i pojeo ju cijelu.
To mi je bila najslađa čokolada u životu!”
Božić 2008.
Unatoč prehladi, uživam u očevim morskim specijalitetima i
u raznim kolačima.
Tako je prošlo dva mjeseca otprilike, a ja sam još prehlađen.
Bilo mi je čudno što sam toliko dugo bolestan. Onda je počela
konzumacija tekućina u ogromnim količinama. Pijem i pijem, a stalno sam žedan.
Počeo sam se buditi po noći da bih išao na WC. Slutio sam
da nešto ne valja, a sumnju mi je potvrdio mutan vid. Nisam
mogao čitati sa grafoskopa, a sjedio sam svega 2 metra od
njega. Znao sam da nešto ne valja sa mnom.
Nakon toga, otac je nazvao medicinsku sestru koja nam je
26
posudila aparatić za mjerenje glukoze. Kad sam izmjerio
šećer, aparatić me pozdravio na engleskome (“High”). Otišli
smo tad do medicinske sestre još jednom izmjeriti, isto je bio
jako visok. Poslije drugog mjerenja zaputili smo se u bolnicu.
4.3.2009.
Tamo mi je jedan “brižni” bolničar nježno izvadio krv (mislim da bi manje boljelo da me Drakula ugrizao). Šećer je bio
oko 22 mmol/l. Bio sam zbunjen jer nisam dotad ništa znao o
dijabetesu. Nisam znao ni da me čeka 8 dana edukacije i da
ću uskoro puno toga saznati.
Kada je doktor vidio vrijednost GUK-a, rekao je da moram
Poslije pregleda sam uzimao ogromne količine antibiotika.
Prehlada je prošla relativno brzo, a ja sam prestao uzimati
inzulin.
Naivan, ponadao sam se da sam se izliječio od dijabetesa.
Nisam imao pojma da se to liječenje antibioticima potrefilo
sa remisijom.
Bio sam bez inzulina otprilike 9 mjeseci, a za Božić 2009. opet
sam bio na inzulinu (da je bar potrajalo do Nove godine,
radi kolača).
Taj put sam se jako razočarao, a ustvari sam bio sam kriv jer
se nisam sjetio remisije. Vratio sam se na ispijanje Cole zero,
koju obožavam. Odraslom čovjeku se preporučuje najviše 6
dl dnevno jer, iako nema šećera, taj napitak ima aspartama
koji je štetan u velikim količinama.
2010. sam se sasvim pomirio sa svojom bolešću.
Volio sam se šaliti na temu dijabetesa i fotografirao sam se, a
šale bi bile na moj račun. Tim fotografijama sam htio pokazati da živjeti s dijabetesom uopće ne mora biti problem.
I dan danas volim kada mi prijatelji “ušilje” foru s dijabetesom.
Diabetes
www.diabetes.hr
U obitelji i društvu su svi znali za moj dijabetes. Jedino su
se moja baka i otac znali porječkati oko moje prehrane. Na
pitanja koje ste sigurno čuli puno puta
kao npr. “Jel ti to smiješ jesti?” sam uvijek odgovarao bez ikakve ljutnje jer nisam imao pojma o dijabetesu sve dok nisam
obolio od njega.
Došla je i 2012.
U siječnju mi se javio Zoltan Varga u inbox s pitanjem imam
li dijabetes.
Potvrdio sam, a upoznavanje s kolegom dijabetičarom mi je
jedna od najboljih odluka što sam učinio. Naime, naše upoznavanje je bila odskočna daska za moja nadolazeća dijabetičarska druženja i poznanstva. Nedavno nakon mog
razgovora s Zoltanom, upoznao sam marljive i divne ljude
iz HSDU-a u Zagrebu.
Posebno bih htio izdvojiti Tomislava Cikovića i Natašu Čuk
Roland.
Od njih sam vidio kako postoje ljudi kojima je zaista stalo
kako bi mi dijabetičari imali što kvalitetniji život. U srpnju
sam putovao u Kijev na malonogometno dijabetičarsko
prvenstvo (DiaEuro), a u kolovozu na internacionalni dijabetičarski kamp u Madridu. Ovom prilikom, zahvaljujem
se udruzi na financiranju velikog dijela putovanja. Na oba
putovanja sam se jako zabavio, ali sam i učio u isto vrijeme.
Preporučio bih svakome, ukoliko ima mogućnost, da otputuje na slične događaje jer tek onda shvatite da imati dijabetes
nije uopće “greda”.
2013.
Te godine sam otišao na svoj prvi kongres u Dubrovnik. Nakon napornog puta smjestili smo se u vrlo ugodne hotele.
Bilo je lijepo vidjeti stara lica.
Farmaceutske tvrtke, proizvođače niske GI hrane i mnogo
drugih mogli ste vidjeti na kongresu. Pohvalio bi HSDU za
organizaciju kongresa, a posebice za planiranje gala večere.
Jedina zamjerka koju sam imao su Sportske igre. Svatko se
mogao samo u jednom sportu natjecati.
U kolovozu smo igrali DiaEuro u Zadru. Bilo mi je iznimno drago što je natjecanje zaživjelo i da je svake godine sve
poznatije među dijabetičarima.
Da ne nabrajam - tamo je sve bilo savršeno.
“
Stol je bio jako nizak, ostala
djeca su bila vrlo mlada,
osjećao sam se kao Regoč na
trećem katu pedijatrije (tada
sam bio visok 187 cm).
27
MOJA PRIČA
U 11. mjesecu sam otišao na edukacijsku radionicu za mlade
u Zagreb. Iako je trajala dva dana, ako se dobro sjećam, vrijeme je proletjelo.
Edukativno, ali i zabavno. Jedno predavanje nam je držao dr.
Igor Bjelinski, dijabetolog iz bolnice Vuk Vrhovac. Svidio mi
se jer on također ima dijabetes pa se ujedno ponaša ne samo
kao doktor prema nama, nego i kao dijabetičar.
Poslije radionice smo otišli u kino. Nismo znali gdje je kino
pa smo naručili taksi.
Taksist je doslovno zamračio jer je kino bilo tri minute hoda
od hostela. Neću nikad zaboraviti njegovu facu.
Dan poslije smo išli na paintball, odlična stvar!
2014.
Nemam puno priča iz 2014. Inače, neka se zna, branim u
futsalu (mali nogomet). U petom mjesecu sam branio na
turniru i igrač mi je naletio đonom na prst. Dislocirao sam ga
i dan danas mi nije sasvim zacijelio, je li to zbog dijabetesa ili
nečeg drugog?
Nisam siguran.
Ove godine, nažalost, nisam putovao jer sam bio neodgovoran na fakultetu i bio sam prikovan za Osijek kada su se
planirala putovanja.
Propustio sam DiaEuro, što mi je veoma žao.
Nagodinu se moram potruditi kako bih što više uživao sa
svojim slatkima:)
Za kraj bih htio navesti nekoliko natuknica o dijabetesu:
- Bavite se sportom.
Primijetio sam kako su mi šećeri bolji ako se bavim sportom.
Ne morate trčati 4.215.126.123 km dnevno, ali bar prošetajte ili se odvezite biciklom gdje biste inače išli automobilom/
tramvajem itd. Jednostavno ne mogu više bez sporta, zavolio
sam ga jako.
-Pravilno se hranite.
Da se razumijemo, nisam ja primjer iz enciklopedije, zaluta
tu i tamo koji sladoled ili pivo. Međutim, za glavne obroke
brojim UH i jedem podosta povrća. Ne bih nikome preporučio fast food hranu i pekare.
-Nemojte se sramiti dijabetesa.
Možda ste čuli od nekoga “Jel se baš moraš bost pred svima?”.
Ignorirajte takve ljude i okrenite inzulin koliko vam vaga UH
pokaže.
Precizni rezultati za Vašu sigurnost.
-Educirajte ljude
Ne moraju ljudi znati strukturu beta stanica do svakog atoma, ali bar ne bi trebali pitati je li dijabetes prenosiv slinom!?
Sigurno ste barem jednom doživjeli situaciju u kojoj ne znate
objasniti hiperglikemiju, a roditelji odmah nasrnu “Što si
jeo!?”. Nije sve do hrane i inzulina, stres može drastično povisiti šećer. Na primjer, kad sam polagao vozački ispit, prije
ispita GUK mi je bio 22 natašte!
Objasnite ekipi s kojom se družite kako dati Glukagen, ako
ikad zatreba.
-Poradite na sebi
Nikada niste dovoljno stari ni prepametni kako biste nešto
novog i korisnog naučili. Bitno je da vam je stalo do sebe
i vaše budućnosti. Jedna moja starija prijateljica je znala da
boluje od dijabetesa tip 1, ali nije uzimala inzulin. Ignorirala je moje sugestije da joj je potreban odlazak u bolnicu. Na
kraju je otišla u bolnicu kad je dobila moždani udar od hiperglikemije.
Nažalost, čovjek shvati neke stvari kada udari glavom u zid.
Budite proaktivni u vezi dijabetesa, udarite vi njega !
Eh da: za desetak godina nas čeka lijek pa se strpite ;)
“
28
Ne morate trčati
4.215.126.123 km dnevno, ali bar prošetajte ili
se odvezite biciklom
gdje biste inače išli
automobilom/tramvajem itd. Jednostavno ne
mogu više bez sporta,
zavolio sam ga jako.
Svaki dan je lako,
svaki dan je točno...
Roche d.o.o.
Ul. grada Vukovara 269a
10 000 Zagreb
Besplatni telefon: 0800 60 00 60
Experience what’s possible.
MOJA PRIČA
MOJA PRIČA
mi je izmjerila ravno 22, 1 mmol/L. Kad sam vidjela tu brojku
prvo sam se rasplakala, a onda obukla i otišla šetati. Bez obzira što je vani padao snijeg i što je bilo već devet sati navečer.
Eh, ta me je večer dotukla. Napokon sam se osvijestila i vidjela da tako dalje ne može. Najgore je od svega što naši liječnici ili nemaju vremena ili nemaju volje više se posvetiti
pacijentu. Šture informacije o šećernoj bolesti nisu mi baš
puno pomogle. A ja volim znati KAKO i ZAŠTO. Zašto mi se
to događa, kakve promijene me čekaju, kakve su posljedice,
prognoze...
Zdravijim navikama
u borbu protiv
‘neprijatelja’
O ‘neprijatelju’ treba saznati što više
Prvo sam se uhvatila čitanja, o „neprijatelju“ treba saznati što
više. Službene stranice o dijabetesu, liječnički članci, recepti. Onda alternativa, prirodni lijekovi… Što sam više čitala,
manje sam znala.
Odlučila sam od svih saznanja uzeti ono što mi se čini
logičnim. I biti na nekoj svojoj dijeti. Smanjiti unos kalorija,
više se kretati, izbaciti bijeli šećer, bijelo brašno, uvesti neke
nove namirnice u prehranu. Sve to događalo se pred blagdane i nisam vjerovala da ću preživjeti Božić, Novu godinu,
punu kuću hrane, slastica i obilaske prijatelja.
Dijabetes je stvarno opaka bolest... Ništa ne vidiš, ništa
ne osjetiš, ništa te ne boli. Tko zna kako bi moj život
išao dalje da jedne nedjeljne večeri moja najmlađa kćer
nije poželjela igrati se doktorice i izmjeriti mi šećer
Ksenija Štivičić
U djetinjstvu i mladosti bila sam strašno mršava i svi su me
htjeli udebljati. Šopali su me svim i svačim, kupovali sirupe
za jačanje, riblje ulje, vitamine..., a ja jednostavno nisam voljela jesti.
No, kako nam život uvijek spremi neku „spačku“, tako se
dogodilo i meni. Nitko ne zna zašto su mi u prvoj trudnoći
mjesec i pol dana pred porod otkazali bubrezi, kad je do tada
sve bilo u redu. Zato sam s drugim djetetom cijelo vrijeme
bila na dijeti. A kako to obično biva, kad ti nešto zabrane
onda te to najviše privlači. Tako sam ja devet mjeseci sanjala klopu. Kolače, torte, masne kobasice, pečene piliće, baklave… A kad sam napokon smjela jesti, nisam više mogla
prestati. Konačno sam lijepo izgledala, dobro sam se osjećala, ništa mi nije smetalo. Nakon rođenja trećeg djeteta ostala
sam bez posla pa sam se još više okrenula kuhinji. Bolje rečeno - nakuhavanju. Doručak za uspješan dan, dobar ručak,
nešto slatko za bolji san. Palačinke, pizze, kiflice, jednom čak
i torta za večeru. A i ja sam se raspuzila kao od kvasca. „Pojas
za spašavanje“ jedino je moju mamu bacao u depru. Ona je,
naime, dijabetičar, kao i njen brat, njihova majka, sestrična,
bratić…
Ljutila se na mene i govorila da toliko kolača, bijelog brašna
i šećera nije dobro ni za koga, pogotovo ne za onoga kome
je pola obitelji „slatko“. Njoj za dušu, nekoliko puta godišnje
provjerila bih svoje zdravstveno stanje i donedavno je sve
bilo dobro.
30
U početku sam kuhala posebno za sebe, posebno za ostatak
obitelji. Pomalo su i oni vidjeli da ta moja „trava“ nije tako
loša. Otkrila sam da se od pirjanog povrća mogu napraviti
krasne krem juhe bez zaprške. Umjesto pečenog krumpira
može i batat. Za salatu mi je odlična ribana, sirova čičoka s
jabučnim octom i bučinim uljem.
A slastice su već neka druga priča - priča o jednoj sadnici
stevije koju sam kupila još prije par godina. Imala sam teglicu
posušenog lišća koje sam samljela u mlincu za kavu, stavila u
toplu vodu i napravila slatku tekućinu. Za eksperiment sam
izabrala meni omiljeni kolač od rogača i jabuka.
I uživala za Božić.
Zdravije navike
Od one mračne nedjelje prošle su dvije godine. Moram se
pohvaliti da sam izgubila 7 kilograma. Šećer uglavnom držim
pod kontrolom. Otkrila sam puno novih namirnica - proso,
heljdu, kefir, čičoku, batat… Stalno smišljam nove recepte.
Jedem više povrća. Pečem kruh od miješanog brašna bez
kvasca i kefirom. Palačinke (integralne) nadjenem ribanom
jabukom posutom cimetom. Kolače sladim stevijom.
I na kraju priznajem, kavu ipak popijem sa šećerom. Jedna
mala žličica dnevno moj je javni grijeh.
Prvo sam se uhvatila čitanja, o „neprijatelju“ treba
saznati što više. Službene stranice o dijabetesu, liječnički
članci, recepti. Onda alternativa, prirodni lijekovi… Što
sam više čitala, manje sam znala
Rekorder dana
A onda me život još jednom gadno nokautirao. Jedna obična
subota u gradu, šetnja po tržnici i slučajno mjerenje šećera
povodom Dana dijabetesa. I ja rekorder dana, 11,2 mmol/L.
Naravno da sam odmah u ponedjeljak bila kod liječnika.
Nalazi su pokazali blago povećane masnoće i šećer u krvi.
Od doktorice sam dobila reklamni letak s nekim tobože
jelovnikom za dijabetičare i čuđenje kako sam uopće pomislila da smijem jesti kolače. Jer po njenom, od sada živim na
pola šnite crnog kruha za doručak, jednoj jabuci s cimetom
za ručak i sirnim namazom za večeru.
Ne mogu reći da sam tada bila uplašena za svoje zdravlje.
Više ljuta. Na sebe što mi se to dogodilo, na rodbinu od koje
sam to naslijedila, na liječnicu koja me ne razumije…
Ne kažem da nisam baš ništa poduzela, jesam. Pokušala sam
umjesto dva sendviča za doručak pojesti jedan, umjesto četiri palačinke za večeru pojesti dvije, umjesto dvije šnite torte
pojesti jednu.
Osviještenje
RECEPT:
KOLAČ OD ROGAČA I JABUKA
4 jaja ( izmutiti najprije snijeg od bjelanjaka)
nekoliko žlica tekuće stevije
pola šalice ulja
pola šalice mlijeka
10 dag mljevenog rogača
pola šalice integralnog pšeničnog brašna
pola šalice heljdinog brašna
1 prašak za pecivo
3-4 jabuke naribane.
Malo tamne čokolade za preljev
Dijabetes je stvarno opaka bolest, ništa ne vidiš, ništa ne osjetiš, ništa te ne boli. Tko zna kako bi moj život išao dalje da
jedne nedjeljne večeri moja najmlađa kćer nije navalila da mi
izmjeri šećer. Djetetu je bilo zanimljivo igrati se doktorice s
onim malim ‘bockama’ za samokontrolu. I dobro da je, jer
Diabetes
www.diabetes.hr
31
PREHRANANA
PREHRANA
NEUROPATIJA I
PREHRANA
Znanstvenici vjeruju da veganska prehrana
pridonosi boljoj regulaciji glikemije i tako
pruža veću mogućnost liječenja boli koja je
uzrokovana dijabetičkom neuropatijom
Oštećenje živaca uobičajena je komplikacija šećerne bolesti
tipa 1 i tipa 2, a u nekom od oblika prisutno je kod 60-70%
ljudi sa šećernom bolešću. Adekvatna prehrana ključni je
čimbenik koji dugoročno prevenira razvoj dijabetičke
neuropatije
B vitamini pomažu osobama s perifernom
neuropatijom
Snježana Gaćina, dipl. med. techn.
KB Merkur, Sveučilišna klinika za dijabetes, endokrinologiju i bolesti
metabolizma Vuk Vrhovac
Neuropatija, medicinski termin za oštećenje živaca, je uobičajena komplikacija šećerne bolesti tipa 1 i tipa 2. Do 26%
pacijenata sa šećernom bolesti tipa 2 pokazuje simptome
oštećenja živaca u vrijeme dijagnoze. Kod pacijenata sa
šećernom bolesti tipa 1 oštećenja živaca mogu se pojaviti 5
do 10 godina nakon dijagnoze. Oko 60-70% ljudi sa šećernom bolešću ima neki oblik neuropatije.
Rana dijagnoza tipa 2 šećerne bolesti i stroga kontrola razine šećera u krvi može reducirati rizik od nastanka neuropatije. Ostali čimbenici koji povećavaju rizik od pojave
neuropatije kao posljedice dijabetesa su: bolest koronarnih
arterija, hipertenzija, povišena razina triglicerida u krvi,
povećana tjelesna težina i pušenje.
Za postizanje ciljnih vrijednosti glikemije prehrana je ključni čimbenik koji dugoročno prevenira razvoj dijabetičke
neuropatije. Istraživanja su pokazala da prehrana može pomoći i kod ublažavanja simptoma dijabetičke neuropatije
kao što su bol, mravinjanje, sindrom nemirnih nogu i sl.
Veganska prehrana pridonosi boljoj regulaciji
glikemije
Znanstvenici vjeruju da veganska prehrana pridonosi boljoj
regulaciji glikemije i tako pruža veću mogućnost liječenja
boli koja je uzrokovana dijabetičkom neuropatijom. U nedavnoj studiji pod nazivom Dine (dijetna intervencija za
kroničnu bol kod dijabetičke neuropatije), osobe sa šećernom bolešću tipa 2 i neuropatijom su podijeljeni u tri skupine: jedna koja je koristila prehranu sa smanjenim udjelom
masnoća, druga koja je koristila vegansku prehranu i kontrolna skupina. Sve tri su skupine koristile vitamin B12. Osobe na veganskoj prehrani izvijestile su manje boli i drugih
simptoma neuropatija, poboljšanja u razini HbA1C, kolesterola i poboljšanje kvalitete života u odnosu na kontrolnu
skupinu.
Istraživani su različiti pristupi prehrani, a rezultati su pokazali da smanjen udio ugljikohidrata potencijalno ograničava ili zaustavlja progresiju dijabetičke neuropatije. Razlog
tome je činjenica da je glavni faktor neuropatije produljena izloženost visokim razinama šećera u krvi. Smanjenjem
sadržaja ugljikohidrata, posljedično, dakle smanjenjem razine glukoze u krvi, simptomi oštećenja živaca mogu biti
smanjeni.
32
Dobra prehrana - prva linija obrane u izbjegavanju
bolesti
Studija objavljena 2007. godine govori o usporedbi učinaka dviju vrsta prehrane. Jedna je ograničavala masnoće u
prehrani, a druga ugljikohidrate u 311 pretilih žena u predmenopauzi. Najuspješnija prehrana je bila ona s niskim
unosom ugljikohidrata, kojom se uspjelo sniziti trigliceride
na dvostruko nižu razinu u periodu od 12 mjeseci. Osim
toga, uspjelo se dva puta učinkovitije smanjiti količinu tjelesne masnoće u usporedbi s rezultatima prehrane koja je
ograničavala samo unos masnoća.
Studija objavljena 2008. godine provedena je na sveučilištu
Duke University Medical Center u razdoblju od šest mjeseci, a usporedila je učinak prehrane s niskim udjelom ugljikohidrata i dijeta s niskim glikemijskim indeksom (GI).
U dvije skupine nasumično je podijeljeno 84 volontera,
a utvrđeno je kako je poboljšanje HbA1c tri puta bolje s
prehranom siromašnijom ugljikohidratima nego li s prehranom baziranom na niskim glikemijskim indeksima. Gubitak na težini bio je za 50% učinkovitiji.
Alkohol može pogoršati simptome neuropatije kao što su
smanjenje osjeta i bol, a pretjerana konzumacija alkohola
također može otežati i kontrolu razine šećera u krvi.
Određeni dodaci prehrani mogu biti od pomoći za ublažavanje simptoma neuropatije. Na primjer, alfa-lipoična
kiselina, antioksidans, koristi se u Europi već godinama u
liječenju periferne neuropatije. Riblje ulje može poboljšati
protok krvi i smanjuje upalu, a korisna svojstva imaju i kurkumin (pronađen u začina kurkume) te ulje noćurka.
Dobra prehrana je često prva linija obrane u izbjegavanju
mnogih bolesti, uključujući i periferne neuropatije. Najbolji način da se spriječi periferna neuropatija je pažljivo
upravljati svojim zdravljem. To se prvenstveno odnosi na
kontrolu razine šećera u krvi. Jedite zdravu hranu s voćem,
povrćem, cjelovitim žitaricama i nemasnim mesom.
Namirnice koje mogu pogoršati simptome periferna
neuropatije
Gluten - ako imate alergiju na gluten, celijakiju, konzumacija glutena može izazvati i pogoršati simptome periferne
neuropatije. Izvori glutena su sva hrana koja sadrži pšenicu. Potražite proizvode s oznakom “bez glutena”.
Rafinirane žitarice – imaju visok GI što znači da imaju dramatičan utjecaj na razinu glukoze u krvi, a kontrolirati razinu glikemije je prioritetna strategija kako bi se spriječila
neuropatija povezana sa šećernom bolešću. Zamijenite rafinirane žitarice s cjelovitim.
Zasićene masnoće – masnoće koje se nalaze u masnom
mesu i mliječnim proizvodima mogu povećati rizik od dijabetesa tipa 2. Budite pokretač promjena u svojoj bližoj i
široj obitelji i među prijateljima te tako širite krug dobrih
promjena koje utječu na zdravlje.
Diabetes
www.diabetes.hr
Jedan od najčešćih uzroka periferne neuropatije je nedostatak vitamina B, posebno vitamina B12. Ako se nedostatak vitamina B12 ne liječi pravovremeno, oštećenje živaca može biti trajno. Najbolji izvori vitamina B12 su meso,
riba, jaja, niskomasni mliječni proizvodi i žitarice. Ako ste
strogi vegetarijanac, žitarice su dobar izvor vitamina B12,
ali bi trebali raspraviti sa svojim liječnikom o dodatku vitamina B12. Zanimljivo je da jaja sadrže vitamin B12, ali istovremeno sadrže i tvari koje blokiraju njegovu apsorpciju.
Zbog te činjenice jedino mlijeko preostaje kao dobar izvor
vitamina B12 za vegetarijance.
Još jedan vitamin koji može biti koristan za perifernu neuropatiju je vitamin E, iako je nedostatak rijetkost, osim u
slučajevima crijevne malapsorpcije ili pothranjenosti. Izvori
vitamina E u hrani su biljna ulja, margarin, hladno prešana ulja, punozrnate žitarice, kikiriki, orasi, klice (pšenične i
kukuruzne), sjemenke suncokreta i pamuka, zobeno brašno, jaja, majoneza, posno meso, jetra, riba, piletina, sojino
ulje, tamnozeleno povrće i mladi grašak.
I nedostatak tiamina može pogoršati simptome periferne
neuropatije. Veće količine tiamina mogu se naći u svinjetini
i iznutricama. Drugi dobri izvori su cjelovite žitarice, riža,
leguminoze, klice žitarica, mekinje, pivski kvasac i melasa.
Tiamin je termolabilan što znači da se uništava kuhanjem.
U jednom ‘dvostruko slijepom’ istraživanju 24 pacijenata
sa šećernom bolešću, koji su patili od periferne neuropatije,
korištene su visoke doze B-kompleks vitamina. Liječenje je
rezultiralo značajnim poboljšanjem brzine vodljivosti živaca i poboljšanjem praga percepcije vibracija. (Stracke, 1996).
Vitamin B6 – ovog vitamina u znatnim količinama ima u
bananama, pšeničnom kvascu, jajima, govedini i zelenom
lisnatom povrću.
Biotin je još jedan od B vitamina koji pomaže kod neuropatije. U jednom istraživanju sudjelovala su tri pacijenta s teškom dijabetičkom perifernom neuropatijom, a autori su zaključili da biotin treba preporučiti za periferne
neuropatije (Koutsikos, D., 1990). Izvori biotina su pivski
kvasac, jetra, bubrezi, piletina, sardine, skuša, losos, kamenice, jaja, orašasti plodovi (bademi, kikiriki, orasi, indijski
oraščić), maslac od orašastih plodova, mlijeko i mliječni
proizvodi, mahunarke, cvjetača, integralne žitarice, mekinje, gljive, banane i matična mliječ.
Folna kiselina – izvori: leća, špinat, blitva, naranče, šparoge,
crveni grah, brokula, integralna tjestenina, sjemenke suncokreta, avokado.
Osobe sa šećernom bolešću mogu imati oslabljeno pretvaranje linolenske kiseline u gama-linolenske kiseline (GLA),
koja može dovesti do neispravne funkcije živaca. Izvori GLA nalazimo u ulju sjemenki žutog noćurka, crnog kima,
boražine i uljima gljiva. Spirulina također sadrži GLA.
Lipoična kiselina - antioksidans kojeg najviše ima u brokuli, kvascu, špinatu, jetricama, bubrezima i krumpiru.
33
PREHRANA
PREHRANA
DORUČKOM PROTIV PRETILOSTI
mr. sc. Sanja Musić Milanović, dr. med. Hrvatski zavod za javno zdravstvo
Istraživanja su pokazala da ‘preskakanje’ doručka pridonosi
češćoj konzumaciji namirnica koje sadrže više masnoća. To
se posebno odnosi na školsku djecu koja ne doručkuju pa na
putu do škole često kupuju razne grickalice i čokoladice.
A doručak je najvažniji dnevni obrok!
34
Pedijatar i psihoanalitičar Donald W. Winnicot svojedobno je izjavio: “Hranjenje dojenčeta stvar je odnosa između
njega i majke, primjena u praksi afektivnog odnosa između
dvaju ljudskih bića”.
Najraniji odnos prema hranjenju treba uspostaviti na adekvatan način (intuitivno uspostavljen kontakt majke i djeteta). Sa šest tjedana života počinje proces učenja djeteta o
prehrambenim navikama, koji se temelji na oponašanju
roditelja.
Sekundarni fiziološki faktori:
- socijalni: navike, običaji, stavovi obitelji, kulture, civilizacije
- psihološki: osobnost pojedinca (naučene preferencije,
averzija na određenu hranu), prihvaćeni stavovi, strahovi
od lišenosti hrane, simboličko zadovoljstvo, nefiziološke
potrebe za hranom
Prehrambene navike
Svi mi posjedujemo određene prehrambene navike koje
smo razvili još u djetinjstvu. Te se navike tijekom godina
mogu mijenjati u prvom redu zbog različitog načina življenja, no određena pravila povezana s prehranom ostaju u
nama zauvijek usađena.
Roditelji imaju bitnu ulogu u stvaranju ili sprječavanju
nepoželjnih prehrambenih navika. Prirodna prehrana dojenjem može već u dojenčeta pomoći u stvaranju pravilnog
mehanizma kontrole gladi i sitosti jer sama promjena izgleda i okusa mlijeka tijekom podoja regulira tek i količinu
popijenog mlijeka. Dijete ne treba nagrađivati ni podmićivati slatkišima, a za taženje žeđi u male djece od slatkih je
sokova puno zdravija voda.
Djeca moraju naučiti osnovne činjenice o prehrani, ali najvažnije je da sama spoznaju osnovna pravila koja će im
omogućiti da samostalno i odgovorno donose odluke o
načinu hranjenja i odabiru hrane. Pri tome treba slijediti
samo jedan cilj: hraniti se tako da u sebe unosimo namirnice koje će nam omogućiti zadovoljenje osnovnih tjelesnih
i emocionalnih potreba, a neće nam narušiti zdravlje.
Ako djeca uspiju od najranijeg djetinjstva uspostaviti pravilan odnos prema hrani, moći će cijeloga života
odgovorno donositi odluke povezane s prehranom čime
će aktivno utjecati na vlastito zdravlje. Djecu od najranije
dobi (u dječjem vrtiću i osnovnoj školi) treba upoznavati
s činjenicama koje se odnose na hranu, o odnosu hrane i
zdravlja, kao i o donošenju pravilnih odluka za odabir
prehrambenih namirnica u vlastitoj prehrani. Time se kod
djeteta stvara navika o preuzimanju odgovornosti za vlastito zdravlje.
Na pitanje što, kako i zašto jedemo svatko će od nas dati
neki odgovor i taj će odgovor zasigurno biti opravdan i prihvatljiv. No, postavimo li pitanje o tome koliko su pravilne
naše prehrambene navike, mnogi će se od nas zbuniti jer na
to pitanje nije lako odgovoriti. Suvremeni način života svakodnevno utječe na kvalitetu življenja, ali i na način prehrane. Sve lošije prehrambene navike posljedica su nedostatka vremena i dinamike života pri čemu se hrana uglavnom
konzumira izvan doma. Tako se često konzumiraju obroci “na brzinu”, koji su po prehrambenom sastavu bogati
energijom, ali ne sadrže dovoljnu količinu zaštitnih tvari.
Mladi zaposleni ljudi često pod pojmom pravilne prehrane
podrazumijevaju nešto previše složeno i neodrživo s obzirom na brzi ritam današnjice, a takav stav prenose i na djecu. No, u pitanju je samo nedostatak volje za prihvaćanje
pravilnih prehrambenih navika. Iako ljudi općenito dosta
znaju o načinima poboljšanja prehrambenih navika, važno
je to znanje usvojiti i primijeniti u svakodnevnom životu.
Na našu prehranu utječe veliki broj čimbenika. Moramo
jesti da bi zadovoljili osnovne tjelesne i fiziološke potrebe,
no složit ćemo se s time da jelo predstavlja i snažno emocionalno sredstvo. Osnovni razlog zašto jedemo jest zadovoljenje osjećaja gladi, ali često jedemo i zbog osjećaja
ugode, veselja i sreće što nam ih hrana koju jedemo pruža.
Ponekad je taj osjećaj zamijenjen sukobom s vlastitom savješću, jer se događa da jedemo iz očaja ili tuge, zato jer se
nalazimo pred “nerješivim” teškoćama, pa u hrani tražimo
utjehu.
Potreba za hranom je primarna biotička potreba, a proces
regulacije hrane vrlo je složen. Na njega utječu:
Primarni fiziološki čimbenici:
- lišenost hrane
- hipotalamički centar za regulaciju osjećaja gladi i sitosti
- impulsi iz probavnih organa
- razina šećera u krvi
- genetski čimbenici
Pravilan odnos prema hrani
Hrana nije nagrada
Sustezanje od hrane nije kazna
Hrani ne treba pridavati emocionalno
značenje
35
PREHRANA
Pretilost nosi rizik zdravstvenih problema
Pretilim se većinom postaje u odrasloj životnoj dobi, ali
se osnova za razvoj pretilosti stvara u ranom djetinjstvu.
Naime, masne stanice koje nastaju već u 15. tjednu trudnoće najintenzivnije hiperplaziraju (raste im broj) i hipertrofiraju (povećava im se volumen i do 1000 puta) u ranom
djetinjstvu, od šestog mjeseca do navršene druge godine
života, a hipertrofija masnih stanica izražena je i u pubertetu. Uz to, broj nastalih masnih stanica se - osim liposukcijom - nikada ne smanjuje, one samo mogu biti više ili manje
hipertrofirane. Ali, ako se još tijekom trudnoće intrauterino,
a potom i u najranijem djetinjstvu kod djeteta razvije pretilost (koju tada afirmativno karakteriziramo kao “zdravo,
bucmasto dijete”), ona će predstavljati osnovu za pretilost
u odrasloj dobi, koja nosi rizik za razvoj čitavog spektra
ozbiljnih zdravstvenih problema.
Osnovnu bi pažnju trebalo posvetiti stjecanju navika o
pravilnoj prehrani i tjelesnoj aktivnosti, a posebnu pažnju
treba usmjeriti na određena razdoblja kada su osobe najsklonije debljanju: trudnoća i dojenje, prve dvije godine života, pubertet i adolescencija, klimakterij.
Pretilost u psihološkom smislu nije jedinstven entitet nego
se radi o interakciji naslijeđenih, fizioloških, psiholoških
i okolinskih čimbenika. Ono što je kod nekog pojedinca
dominirajuće odredit će ga kao pretilu osobu, kao što će
odrediti i pristup u liječenju s najvećim izgledima da mu
pomogne.
Pravilna prehrana zadovoljava potrebu organizma za
dnevnim unosom energije i dovoljnom količinom prehrambenih i zaštitnih tvari koje su neophodne za održava-
PREHRANA
nje fizioloških funkcija organizma i zdravlja. Hranom se
osiguravaju nutrijenti (hranjive tvari) nužni za izgradnju
tkiva (bjelančevine, željezo i kalcij), energija za metabolizam i tjelesnu aktivnost (masti i ugljikohidrati) te nutrijenti
potrebni za fiziološke funkcije organizma (vitamini i minerali). Pravilnim izborom hrane pridonosimo održavanju zdravlja te mentalnoj i tjelesnoj sposobnosti, pa je zato
važan kvalitetan i raznovrstan odabir namirnica.
Osnovna pravila pravilne prehrane:
- Ne pretjerivati u količini hrane.
- Odabrati prehranu bogatu proizvodima od cjelovitih žitarica.
- Zamijeniti bijeli kruh integralnim.
- Jesti pet ili više obroka voća i povrća dnevno (jedan obrok
= koliko vam stane u šaku).
- Dati prednost ribi i nemasnom mesu (perad, kuneće
meso).
- Uvrstiti u svakodnevnu prehranu kvalitetna biljna ulja maslinovo i bućino ulje.
- Ograničiti unos slatkiša, zamijeniti ih orašastim plodovima i sušenim voćem (dnevno = koliko vam stane u šaku).
- Ograničiti unos masti i soli.
- Cjelokupan dnevni unos hrane podijeliti u 5-6 manjih
obroka (doručak-zajutrak-ručak-užina-večera).
- Doručak je najvažniji dnevni obrok.
- Međuobroci neka budu pažljivo odabrani - dajte prednost svježem i sušenom voću, orašastim plodovima i fermentiranim mliječnim proizvodima.
Sokovi su vrijedan
izvor vitamina C, čime
olakšavaju apsorpciju
željeza.
Započnite dan s doručkom i pijte dovoljno tekućine!
Uvrstiti u svakodnevnu prehranu kvalitetna biljna ulja maslinovo i bućino ulje
Doručak osigurava energiju potrebnu za početak dana,
poboljšava pamćenje, razumijevanje i pridonosi boljem
raspoloženju. Mnoga istraživanja dokazuju da učenici koji
preskoče prvi jutarnji obrok imaju lošije rezultate na testovima od onih koji su doručkovali. Tijekom dana važno
je ne preskakati glavne obroke i započeti dan s doručkom.
Tijekom noći naše rezerve u obliku glikogena razgrađuju
se kako bi se osigurala organizmu potrebna glukoza. Zato i
jest važan doručak, koji omogućava popunjavanje tijekom
noći ispražnjenih rezervi glikogena i osigurava energiju
za jutarnje aktivnosti. Također, naš se metabolizam za vrijeme spavanja i mirovanja usporava pa doručak pridonosi
njegovom ubrzanju i boljem funkcioniranju. Neka su istraživanja pokazala da “preskakanje” doručka pridonosi
češćoj konzumaciji namirnica koje sadrže više masnoća.
To se posebno odnosi na školsku djecu koja ne doručkuju
pa na putu do škole često kupuju razne grickalice i čokoladice. Doručak omogućuje unos različitih vrijednih nutrijenata i zato je važan kvalitetan izbor namirnica.
Što izabrati za doručak
- Žitne pahuljice s mlijekom ili jogurtom. Žitne pahuljice
daju dovoljno energije zbog visokog sadržaja ugljikohidrata, a ukoliko su obogaćene, vrijedan su izvor i vitamina
B skupine, željeza, cinka, folne kiseline itd. Mlijeko i mliječni proizvodi vrijedan su izvor bjelančevina, vitamina B
skupine, posebno riboflavina i BI 2, te minerala - poput
cinka, magnezija i posebno kalcija. U žitne se pahuljice
može dodati i med, kako bi se osigurao dodatan unos energije.
36
Diabetes
www.diabetes.hr
- Integralni kruh ili peciva s mliječnim namazom. Istraživanja su pokazala da namirnice izrađene iz punog
zrna smanjuju rizik razvoja srčanih bolesti, nekih vrsta
raka, te poboljšavaju funkciju probavnog sustava. Mliječni
namaz (s niskim sadržajem masti) pridonosi većem unosu
bjelančevina i kalcija.
- Sok od naranče, jagode, kivija, rajčice. Sokovi su vrijedan izvor vitamina C, čime olakšavaju apsorpciju željeza.
- Jaja. Vrijedan su izvor bjelančevina i vitamina A.
- Ne zaboravite na tekućinu. Osigurajte i dovoljan unos
tekućine - vode, mlijeka, voćnih sokova, čaja.
Ne zaboravite - vrlo je važan i dovoljan unos tekućine!
Voda je neophodna za život i zdravlje. Čini više od 50 posto tjelesne težine, pomaže pri prijenosu nutrijenata, regulira volumen krvi i tjelesnu temperaturu.
Koliko vode dnevno treba konzumirati?
0,3 dl vode/kg tjelesne mase dnevno = 1,5 do 2,5 litre vode
dnevno = 8 čaša vode dnevno
Čak i manji nedostatak tekućine, kojeg ne morate uopće
biti svjesni, može izazvati glavobolju, pospanost i umor.
Nažalost, ne možemo računati da će nam naš mehanizam
žeđi na vrijeme reći kada je vrijeme za piće. U trenutku
kada osjetimo žeđ, već smo lagano dehidrirani. Rješenje
je piti tekućinu u malim količinama tijekom cijelog dana.
Najbolje je vodu držati nadohvat ruke čime ćemo potaknuti refleksno pijenje vode. Osim što vodu unosimo drugim
tekućinama, unosimo je i brojnim namirnicama od kojih
neke sadrže i 80-95 posto vode (lubenice, dinje, marelice,
rajčice, krastavci…).
(Diabetes/Slatki život, 6/2008)
37
PREHRANA
Omega-3: „dobre masnoće“
U prevenciji i liječenju bolesti znanstvenici sve više ističu
važnost antioksidansa (primjerice vitamina E, C i selena),
moćnih boraca protiv upalnih stanja u organizmu koja su
karakteristična i za dijabetes. Osim pridržavanja režima
prehrane za dijabetičare dodatnu potporu u liječenju
osiguravaju dodaci prehrani.
Doc.dr.sc. Darija Vranešić Bender
Poseban interes u segmentu zaštitnog djelovanja na
kardiovaskularno zdravlje i protuupalno djelovanje izazvale
su omega-3 masne kiseline. Glavni zadatak omega – 3
masnim kiselinama je zaštita srca i krvnih žila, no rezultati
istraživanja pokazuju da mogu pomoći i u kontroli glukoze
u krvi. Naime, povišene razine omega – 3 masnih kiselina
u plazmi povezuju se s poboljšanom osjetljivošću na inzulin
u oboljelih od dijabetesa tip 2. Blagotvorni učinci omega-3
masnih kiselina, posebice dugolančanih masnih kiselina
EPA i DHA, poprilično su dobro dokumentirani. Pojačan
interes za potencijalno blagotvornu ulogu omega-3 masnih
kiselina na zdravlje započeo je 70-tih godina prošloga stoljeća,
a uglavnom je iniciran epidemiološkim istraživanjima
danskih znanstvenika Banga, Dyerbera i Nielsena, koji
su otkrili da Eskimi sa Grenlanda imaju izuzetno nisku
učestalost kardiovaskularnih bolesti, i to unatoč prehrani
koja je sadržavala velike količine i zasićenih masnih
kiselina i kolesterola. Ovaj fenomen objašnjen je visokim
prehrambenim unosom dugolančanih omega-3 masnih
kiselina iz ribe i drugih plodova mora. Ova istraživanja
pokrenula su čitavu lavinu novih epidemioloških, kliničkih
i istraživanja na životinjama o potencijalno blagotvornom
djelovanju omega-3 masnih kiselina. Epidemiološke studije
pokazale su snažnu vezu između konzumacije ribe i ribljeg
ulja na smanjenje rizika od iznenadne
smrti usljed infarkta miokarda.
Također, pokazano je da omega-3
nanstvena istraživanja pružaju
masne kiseline pozitivno utječu na
sve više dokaza o blagotvornosti
smanjenje razine triglicerida u krvi i
mediteranske prehrane. Jasno je
posljedično na smanjenje tromboze,
da mediteranski način prehrane ne
na smanjenje povišenog krvnoga
može izliječiti dijabetes, ali novija
Dokazano
je
da
omega-3
tlaka te da spriječavaju srčanu
istraživanja ukazuju da je najbolji
aritmiju.
masne kiseline pozitivno utječu na
izbor kada je riječ o prevenciji, ali
Kombinirani rezultati istraživanja
i kontroliranju ove bolesti. Usposmanjenje razine triglicerida, smapokazuju da omega-3 masne kiseline
redbom prehrane siromašne mastima,
njenje
tromboze,
povišenog
krvnog
mogu biti blagotvoran čimbenik u
kakvu preporuča American Heart
spriječavanju, pa i liječenju hipertetlaka te da spriječavaju srčanu
Association, i mediteranske prehrane,
nzije, ateroskleroze, depresije, dijapokazalo se da mediteranska prearitmiju.
betesa tipa 2, infarkta miokarda,
hrana znatno uspješnija u kontroli
tromboze, određenih oblika karcirazine glukoze u krvi u pretilih
noma i određenih upalnih bolesti
osoba oboljelih od dijabetesa tipa 2.
poput astme, lupusa i reumatoidnog
Dodatno, mediteranska prehrana je
artritisa. Posljednjih godina posebno
dovela do većeg gubitka na tjelesnoj
su zanimljivi novi izvori i oblici
masi od prehrane siromašne mastima.
omega-3 masnih kiselina, poput ulja
Mediteransku prehranu odlikuje
račića krila, ponovno otkrivenih drevnih chia sjemenki te
bo-gatstvo unosa biljne hrane kao što su žitarice i orašasti
različitih inovativnih proizvoda bogatih omega-3 masnim
plodovi sa posebnim naglaskom na voće i povrće. Sastavni
kiselinama.
dio mediteranske prehrane je unos ribe koji daleko nadmašuje
Z
38
Prevencija dijabetesa
naša je obveza.
Nitko ne očekuje dijagnozu dijabetesa.
Opće je prihvaćen stav da dijabetes pogađa samo starije osobe i ne povezuje se s
nezdravim načinom života.
U polovice osoba s dijabetesom dijabetes nije dijagnosticiran i ta brojka je veća u
zemljama s lošijom skrbi za pacijente.
Dijabetes tipa 2 u uskoj je vezi sa životnim navikama i moguće ga je spriječiti.
Mijenjamo dijabetes naša je aktivnost kojom želimo ukazati na problem
epidemije dijabetesa.
Pokušavamo uključiti lokalnu zajednicu kako bismo podigli svijest o prevenciji i
ranom otkrivanju dijabetesa.
Saznajte više na: www.mijenjamo-dijabetes.hr
Izdanje: 1-17.3.2014.
Mediteranska
prehrana i „dobre
masnoće“ za
dijabetičare
unos mesa, pogotovo crvenog. Stoga je i unos omega-3
masnih kiselina značajno viši u osoba na mediteranskoj
prehrani.
Za brojne zdravstvene blagodati odgovoran je visok unos
nezasićenih masnih kiselina (zahvaljujući ribi i maslinovom
ulju) te visok unos vlakana, fitokemikalija i antioksidansa
koje osigurava voće i povrće.
RECEPTI
RECEPTI
SALATA OD TUNJEVINE I SLANUTKA (za 6 osoba)
Priprema:
U većoj posudi umutite ulje, limunov sok, sol i papar. Dodajte slanutak, tunjevinu, tanko sjeckani celer, papriku i krastavac izrezane na
kockice, narezanu rajčicu kojoj ste prethodne odstranili sjemenke, tanko narezane rotkvice i luk te dobro i pažljivo promiješajte. Na pladnju
rasporedite listove zelene salate i na njih stavite pripremljenu salatu.
Poklopite i ostavite da stoji 10-15 minuta.
Poslužite s prepečenim 70 g integralnog kruha (1 kriška).
Za desert 100 g jabuke (1 komad)
SALATA S KUSKUSOM (za 2 osobe)
• 360 g tunjevine
• 450 g kuhanog slanutka (150 g sirovog)
• 200 g miješane zelene salate
• 200 g rotkvica
• 300 g rajčice
• 200 g paprike
• 150 g krastavaca
• 100 g crvenog luka
• 60 g maslinovog ulja (4 jušne žlice)
• 40 g peteljke celera
• 30 g limunovog soka (2 jušne žlice)
• ¼ čajne žlice soli
• svježe mljeveni crni papar
• 120 g piletine
• 100 g rajčice
• 100 g krastavca
• 80 g kuskusa
• 50 g crvenog luka
• 20 g ulja (4 čajne žlice)
• svežanj svježeg peršina
• sol
• ocat
• papar
• mljevena paprika
• voda
Priprema:
Kuskus operite i prelijte vodom. Neka stoji 1/2 sata da se količina
udvostruči. U međuvremenu rajčicu operite i narežite na kockice.
Krastavac dobro operite, ogulite ili ostavite s korom te narežite na
kockice. Luk također narežite na kockice. Rajčicu, krastavce i luk
stavite u zdjelu, dodajte ocijeđeni kuskus (ocijedite ga rukom) te sjeckani peršin, posolite, i dodajte 2 žličice ulja i octa. Promiješajte.
Poslužite uz meso (60g). Piletinu ispeći na gril tavi, bez masnoća.
Začiniti po želji.
Energija (kcal) 263
Kruh i zamjene 2 jedinice
Povrće 1 jedinica
Meso I i zamjene 2 jedinice
Masnoće i zamjene 2 jedinice
Energija (kcal) 385,8
Kruh i zamjene 3 jedinice
Voće 1 jedinica
Povrće 2 jedinice
Meso II i zamjene 2 jedinice
Masnoće i zamjene 2 jedinice
Recept preuzet iz knjižice Jelovnici pravilne prehrane
Hrvatski savez dijabetičkih druga
Recept preuzet iz knjižice Priručnik pravilne prehrane
R. Kovačevi, M. Rogić, B. Horvat
PALAČINKE OD SVJEŽEG SIRA (za 4 osobe/komada)
KREM JUHA OD GLJIVA (za 4 osobe)
Priprema:
• 400 g šampinjona
• 300 g vrganja
• 100 g crvenog luka
• 20 g maslinovog ulja (4 čajne žličice)
• 7 dl vode
• 1,2 dl vrhnja za kuhanje
• par kapi limunovog soka
• sol
• papar
Na maslinovom ulju dinstajte sitno narezani luk. Kada luk porumeni dodajte
mu 350 g šampinjona i 250 g vrganja koje ste prethodno narezali. Posolite,
popaprite i pirjajte dok gljive ne omekšaju, zalijte vodom i pustite da se kuha
još 10 minuta. Sve usitnite štapnim mikserom i pustite da se dalje kuha. Zatim
dodajte ostatak gljiva koje ste također prethodno narezali, vrhnje za kuhanje i
pustite da lagano prokuha. Poslužiti uz 60 g kuhanog mesa (npr. govedina) i 1
krišku kruha (60 g).
Priprema:
U velikoj posudi izmiješajte raženo brašno, pšenično brašno i sol.
U maloj posudi utucite mlijeko, jaje i 2 čajne žličice maslaca. Utucite
to u mješavinu s brašnom dok ne dobijete glatku smjesu. Na srednje jakoj vatri otopite žličicu preostalog maslaca u tavi promjera 20
cm. Izlijte 3 žlice smjese u tavu koju ćete nagnuti kako biste obložili
njezino dno slojem smjese. Pecite prvu stranu minutu, odnosno dok
palačinka ne poprimi laganu smeđu boju. Okrenite palačinku i pecite
drugu stranu 30-60 sekundi. Prebacite palačinku na tanjur. Posložite
¼ sira. Poslužite uz 180 g tekućeg jogurta (1 pakiranje).
Energija (kcal) 358,2
Kruh i zamjene 2 jedinice
Povrće 2 jedinice
Meso I i zamjene 2 jedinice
Masnoće i zamjene 2 jedinice
• 120 g raženog brašna
• 40 g pšeničnog brašna
• 20 g maslaca (4 čajne žlice)
• 1 jaje
• 2,4 dl mlijeka
• prstohvat soli
Nadjev
• 210 g ricotta sira
Energija (kcal) 384,8
Kruh i zamjene 2 jedinice
Mlijeko i zamjene 1 jedinica
Meso II i zamjene 2 jedinice
Masnoće i zamjene 1 jedinica
Recept preuzet iz knjižice Jelovnici pravilne prehrane
Hrvatski savez dijabetičkih druga
40
Recept preuzet iz knjižice Jelovnici pravilne prehrane
Hrvatski savez dijabetičkih druga
Diabetes
www.diabetes.hr
41
Izlazak Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje
(HZZO) iz državne riznice u posljednjih je nekoliko mjeseci
bio jedna od važnijih i češće komentiranih tema u hrvatskim
medijima. Za postavljanje osnovnih parametara rasprave
treba se podsjetiti zašto je HZZO uopće ušao u riznicu 2002.
godine, koji su ključni razlozi zašto sada iz nje izlazi te u
kakvoj je vezi sa cijelom situacijom činjenica da je Hrvatska
od 1. srpnja 2013. članica Europske unije. U medijima se
puno piše o koristima i dobrobiti izlaska HZZO-a iz državne
riznice, ali radi boljeg sagledavanje cjelokupne situacije
potrebno se vratiti u ne tako davnu prošlost kada je HZZO
funkcionirao kao izvanproračunski fond. Naime, razlozi
ulaska HZZO-a u riznicu i sadašnjeg izlaska su vrlo slični, a
razliku čini Europska unija.
HZZO je osnovan radi provođenja osnovnog zdravstvenog
osiguranja Zakonom o zdravstvenoj zaštiti (NN 75/93) 1993.
godine te je do 1. siječnja 2002. godine funkcionirao kao
izvanproračunski fond. Zdravstvena reforma provedena
1993. godine definirala je status državnog zdravstvenog
osiguranja, smanjila dotadašnji obujam besplatnih usluga
zdravstvene zaštite i uvela privatno zdravstveno osiguranje
za usluge i pružatelje zdravstvenih usluga koje nisu
pokrivene obveznim zdravstvenim osiguranjem.
Povijest strategija i dokumenata
U dokumentu Ministarstva zdravstva RH pod nazivom
Zdravstvena reforma u Hrvatskoj iz 2000. godine navodi se
da se hrvatski zdravstveni sustav nalazi u kritičnom i vrlo
nestabilnom stanju, s nedostatnim financijskim sredstvima
i neodgovarajućim sustavom pružanja zdravstvene zaštite.
HZZO posluje s velikim i neodrživim deficitom zbog
dospjelih, a nenaplaćenih dugova. U dokumentu se navodi
kako ovaj sektor predstavlja glavni fiskalni problem te
povećava ranjivost cjelokupnih financija javnog sektora.
Predlaže se djelotvornije trošenje u zdravstvu, a zdravstveni
sustav treba krenuti s odvažnim sustavnim reformama ili
će nazadovati. Jedna od kratkoročnih mjera koje predlaže
ovaj dokument je i integriranje prikupljanja doprinosa
HZZO-a u jedinstveni sustav izvješćivanja i prikupljanja koji
će se razviti u kontekstu mirovinske reforme, a u suradnji
s Hrvatskim registrom osiguranika i Zavodom za platni
promet (ZAP), sadašnjom Financijskom agencijom (FINA).
Prioritetno područje reforme je procjena osnove financiranja
HZZO-a i kreiranje adekvatnije raspodjele odgovornosti
u financiranju zdravstva između HZZO-a i državnog
proračuna. Slično je predlagao i Institut za javne financije
2000. godine u svom Povremenom glasilu koje je posvećeno
ekonomci javnog sektora. Zakonom o zdravstvenom
osiguranju koji je stupio na snagu 1. siječnja HZZO je postao
dio središnjeg državnog proračuna i ukinut mu je status
relativne samostalnosti. I ovim manevrom građanima se
opet smanjio obujam besplatnih zdravstvenih usluga, a
uvedeno je dopunsko zdravstveno osiguranje u sustav
financiranja usluga koje nisu potpuno pokrivene obveznim
zdravstvenim osiguranjem. Uspostavljeni su principi
odgovornosti središnje i lokalne vlasti za subvencioniranje
premija za specijalne kategorije stanovništva: djeca ispod 18
godina starosti, umirovljenici, nezaposleni, ratni veterani i
osobe s invaliditetom. Doprinosi za zdravstveno osiguranje
uplaćuju se na račun središnjeg državnog proračuna, ali i
dalje s obzirom na zakonsko uređenje zdravstvenog sustava,
zadržavaju obilježje doprinosa i prate se odvojeno od ostalih
prihoda, a obveze HZZO-a izmiruju se u mjesečnom iznosu
od 1/12 godišnje planiranih sredstava za pojedine namjene.
Nekoliko godina kasnije ponovo dolazi do promjene
situacije. U Nacionalnoj strategiji razvitka zdravstva od 2006.
do 2011. navodi se kako je preciznom analizom potrebno
ustvrditi mogućnosti opstojnosti zdravstvenog osiguranja u
sklopu riznice u odnosu na mogućnosti samostalnog sustava
financiranja zdravstva, a s obzirom na mogućnosti daljnjeg
razvoja zdravstvenih osiguranja. U izvještaju se ukazuje
na moguće probleme jer je ukupna potrošnja HZZO-a,
ne računajući bolovanja i rodiljne naknade, do 2000.
godine rasla brže od BDP-a te je 2000. godine iznosila 8%
BDP-a. Porast izdataka ugovornih subjekata, te izostanak
financijske kontrole, posebno u razdoblju od 2000. do 2003.
godine, dovelo je do deficita koji su se povremeno pokrivali
iz državnog proračuna.
Argumenti u korist izdvajanja iz riznice
U Nacionalnoj strategiji razvoja zdravstva 2012.-2020.
ističe se kako transferi središnje vlade retroaktivno
pokrivaju manjkove HZZO-ovog proračuna ili pokrivaju
akumulirane deficite pružatelja zdravstvenih usluga, prije
nego specifičnih aspekata zdravstvenog osiguranja prema
dogovorenim obvezama. Prema Strategiji, navedeno tvori
negativan poticaj HZZO-ovoj tehničkoj i administrativnoj
učinkovitosti i njegovom kredibilitetu u provođenju
fiskalne discipline među pružateljima zdravstvenih usluga
jer se stvara opći dojam kako će središnja država pokriti
akumulirani deficit na kraju fiskalne godine bez uzimanja
u obzir načina na koji je stvoren. Kao ključni problemi
modela financiranja zdravstva u Hrvatskoj ističu se problem
raspodjele sredstava, netransparentnost financiranja,
IZLAZAK HZZO-a IZ DRŽAVNE RIZNICE
– RAZLOZI KOJI SU NAM PROMAKNULI
Snježana Ivčić, univ.spec.oec.
Rasprava o izlasku Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje iz državne riznice uglavnom se vodila u uskom
okviru kriterija tehničke učinkovitosti. Zanemarena politička dimenzija cijelog procesa se otkriva ukoliko sagledamo povijest promjena fiskalnog statusa HZZO-a, prateće smanjivanje obujma dostupnih besplatnih zdravstvenih
usluga i ulogu Europske unije u organizaciji zdravstvenog sustava.
42
premala izdvajanja za primarnu zdravstvenu skrb te predugi
rokovi plaćanja. Izdaci za zdravstvenu zaštitu i činjenica da
se kompenzacije i naknade kao što su bolovanja i porodiljni
dopusti te kompenzacije transportnih troškova plaćaju iz
obveznog zdravstvenog osiguranja dovele su HZZO do
akumulacije gubitaka. U Strategiji je navedeno da su gubici
djelomično pokriveni zajmovima i državnim subvencijama,
ali i popraćeni procesima značajnog smanjivanja prava
na besplatnu zdravstvenu zaštitu te uvođenjem i rastom
dodatnih plaćanja iz džepa pacijenata. U zaključku
strategije se navodi kako zdravstveni sustav nije financiran
održivo i u stalnom je deficitu, ali postoji dosta prostora za
racionalizaciju javnih izdataka za zdravstvo bez žrtvovanja,
no s potencijalnim poboljšavanjem zdravstvenih rezultata.
Izlazak HZZO-iz riznice predviđen je Nacionalnim
programom reformi RH iz travnja 2014. godine. U
dokumentu se navodi kako se u okviru ovih reformi
planira plaćanje doprinosa izravno na račun HZZO-a, čime
bi se još kvalitetnije upravljalo prihodima i rashodima u
zdravstvenom sektoru. Predviđa se da će izlazak iz sustava
državne riznice omogućiti veću slobodu i fleksibilnost
u radu HZZO-a, te potpuniju iskorištenost planiranih
sredstava za zdravstvenu zaštitu osiguranih osoba. Teži se
transparentnom i održivom financiranju sustava zdravstva
te se ističe potreba za usklađivanjem s važećim Zakonom
o obveznom zdravstvenom osiguranju i Zakonom o
dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju te prilagodba
poslovnih procesa HZZO-a za funkcioniranje izvan
sustava državne riznice. Članak 163. Zakona o obveznom
zdravstvenom osiguranju (NN 80/13, 137/13) definira da se
Diabetes
www.diabetes.hr
U dokumentu se navodi kako će
izlazak HZZO-a iz riznice omogućiti
potpunu iskorištenost planiranih
sredstava za zdravstvenu zaštitu
osiguranih osoba, racionalniju
provedbu sanacije bolnica (sanacijski
programi financirani iz državnog
proračuna u posljednje dvije godine
više neće biti potrebni) i smanjenje
liste čekanja.
doprinosi i ostali prihodi obveznoga zdravstvenog osiguranja
utvrđeni u odredbi članka 72. stavka 1. Zakona od 1.1.2015.
uplaćuju u korist računa Zavoda i prihod su Zavoda.
Donesena je i Odluka o načinu osiguravanja i raspolaganja
sredstvima dopunskog zdravstvenog osiguranja (NN 91/13)
te Uredba o izmjeni zakona o obveznom zdravstvenom
osiguranju (NN 144/2013.). U dokumentu se navodi kako će
izlazak HZZO-a iz riznice omogućiti potpunu iskorištenost
planiranih sredstava za zdravstvenu zaštitu osiguranih
osoba, racionalniju provedbu sanacije bolnica (sanacijski
programi financirani iz državnog proračuna u posljednje
dvije godine više neće biti potrebni) i smanjenje liste čekanja.
43
Iz ovog dokumenta i pripremljenih zakonskih propisa
već u 2013. očito je da je izlazak HZZO-a iz riznice pomno
planiran te začuđuje kako glavni akteri (ministar zdravlja
Siniša Varga, ministar financija Boris Lalovac i sam premijer
Zoran Milanović) daju nedosljedne i kontradiktorne
izjave; prvotne najave u medijima su bile da će HZZO
izaći iz riznice 1. srpnja 2014., potom 1. listopada 2014., a
na kraju je HZZO izašao iz riznice 1. siječnja 2015.
Projektom izlaska HZZO-a iz riznice nadležna tijela vjerojatno
žele izbjeći situaciju koja se dogodila u Sloveniji i prilagoditi se
“pravilima života” u EU, a pitanje je da li će se uspjeti zadržati
i zaštiti sadašnja razina prava te osigurati način financiranja
zdravstvene zaštite. U kratkom pregledu povijesti HZZO-a
mogu se uočiti tri stvari; opseg besplatne zdravstvene zaštite
se smanjuje sa svakom novom reformom, sustav se sve više
prilagođava tržištu i jača privatno zdravstvo. Cijelu situaciju
treba sagledati sada i iz pozicije države članice EU jer se
postavlja pitanje kako pružati učinkovitu zdravstvenu zaštitu,
a istovremeno se pokoriti tržišnim pravilima? Dosadašnje
iskustva su pokazala da u sukobu javnog zdravstva i tržišta
tržište uvijek odnese pobjedu.
Budućnost dopunskog osiguranja i uloga
Europske komisije
U brojnim medijskim izjavama ministra zdravlja i ostalih
aktera kontinuirano se govorilo o prednostima izlaska
iz riznice, a najmanje se govorilo o tome što će biti s
dopunskim zdravstvenim osiguranjem koje posluje u
okviru HZZO-a. U intervju koji je objavljen u svibnju 2014.
u Liječničkim novinama ministar Varga je spomenuo da
su početkom studenog 2013. godine (tada je bio na čelu
HZZO-a) zatražili od Ministarstva zdravlja odnosno
Vlade suglasnost i dozvolu za osnivanje tvrtke kćeri. A
ako se to ne može sprovesti onda bi osnovali uzajamno
osiguranje uz patronat i pomoć HZZO-a. Naime, HZZO
je jedna pravna osoba što znači da izlaskom iz riznice,
izlazi i obvezno i dopunsko osiguranje. Nakon izlaska
iz riznice dopunsko osiguranje bit će zasebna pravna
osoba, a vlasnik HZZO, odnosno država. Ministar navodi
kako žele osiguranje pod okriljem Zakona o osiguranju i
pod kontrolom Hrvatske agencije za nadzor financijskih
usluga (HANFA).
U sadašnjoj situaciji HZZO drži 98% udjela u dopunskom
osiguranju i ne potpada pod stroga pravila HANFA-e, kao
ostala osiguravajuće kuće koje nude usluge dopunskog
i dodatnog zdravstvenog osiguranja (Allianz, Basler,
Croatia osiguranje, itd.). Upravo zbog ovakve situacije
Europska komisija se 2010. godine umiješala u slovensko
tržište osiguranja; tužbom je traženo da se iz slovenskog
zakonodavstva isključe posebni uvjeti za bavljenje
dopunskim osiguranjem i da svaki osiguratelj može
slobodno obavljati tu vrstu osiguranja bez intervencije
države. Stav Komisije je da se pogodovanjem jednoj
osiguravajućoj kući od strane države onemogućuje
razvoj tržišta i oštećuju građani. Europska komisija u
strogo reguliranim uvjetima dopušta državi da se bavi
osiguranjem, ali za to mora registrirati posebno društvo
za osiguranje za koje bi vrijedila sva pravila koja vrijede
za i druge.
Primjer Slovenije je poučan jer bi se izigravanjem pravila
Europske komisije i Hrvatska mogla dovesti u sličnu
situaciju. U EU se strogo pazi na poštivanje osnivačkih
Ugovora, a u tome veliku ulogu ima Sud Europske unije
(SEU) koji Europskoj komisiji daje legitimitet te osigurava
dosljednost i usklađenost njezinih odluka i politika
koje su ugrađene u osnivačke ugovore EU-a. U slučaju
međusobnog konflikta, zakonodavstvo EU ima prednost
nad nacionalnim zakonodavstvom država članica, ali
samo u područjima koja spadaju pod nadležnost EU-a,
poput jedinstvenog tržišta.
U niz slučajeva se već pokazalo da nacionalni zdravstveni
sustavi nisu zaštićeni od utjecaja zakonodavstva EU-a
jer je SEU primijenio pravo slobode kretanja usluga na
usluge u zdravstvenoj skrbi u bolničkom i nebolničkom
okruženju, pravo slobode kretanja dobara na farmaceutske
i medicinske proizvode i pravo slobode kretanja ljudi na
44
Predstavljen projekt „diabICT
- Tehnološka platforma za
nove ICT strategije u terapiji i
kontroli dijabetesa“
zdravstvene profesionalce (npr. liječnici, medicinske sestre), a
sada vidimo da se to primjenjuje i na zdravstvena osiguranja
kao usluge.
Hrvatski savez dijabetičkih udruga
Na zagrebačkom Fakultetu elektrotehnike i računarstva (FER) u četvrtak 26. veljače 2015. predstavljena su četiri projekta iz poziva „Jačanje kapaciteta za istraživanje,
razvoj i inovacije”, koji je raspisan u sklopu Operativnoga programa Regionalna konkurentnost 2007. - 2013., a
značajnim udjelom je sufinanciran iz Europskoga fonda
za regionalni razvoj Europske unije. Program „Jačanje
kapaciteta za istraživanje, razvoj i inovacije“ u nadležnosti
je Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, a postupak
dodjele bespovratnih sredstava provela je Središnja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije. U ovom pozivu prihvaćeno je sufinanciranje
ukupno 19 projekata visokih učilišta i javnih znanstvenih
organizacija u Republici Hrvatskoj u partnerstvu s gospodarskim sektorom.
Koordinatori sva četiri predstavljena projekta su s FER-a:
– Tehnološka platforma za nove ICT strategije u terapiji i
kontroli dijabetesa, prof. Ratko Magjarević
– Informacijska i komunikacijska tehnologija za generička i
energetski učinkovita komunikacijska rješenja s primjenom
u e-/m-zdravstvu, prof. Maja Matijašević
– Bežično napajani mikroelektronički sklop za distribuirane
senzorske mreže, prof. Adrijan Barić
– Napredne tehnologije u elektroenergetskim postrojenjima i tračničkim vozilima, prof. Ivan Petrović
Mala Četvrtina_2015_cut.pdf 1 24.2.2015. 11:48:32
GERMANY
QUALITY TECHNOLOGY DESIGN PRODUCTION
iDia - idealno za sve
''Air-Channel-Sip-In''
Informacije pristižu - na vrijeme
Bez kodiranja
GDH-FAD enzim
Nema utjecaja vanjskih
faktora na rezultate mjerenja
C
Mjerenje s kapilarnom, venskom,
arterijskom i neonatalnom krvi
M
Y
CM
MY
Točno mjerenje glukoze u krvi
gdje šećeri slični glukozi
poput maltoze, galaktoze
i ksiloze ne mogu
uzrokovati pogrešne
rezultate mjerenja
CY
CMY
K
Standard Wall
“Thin Wall”
022 356 011
prodaja@karl-dietz-kijevo.hr
Predstavljanju projekata prisustvovali su predstavnici HSDU-a i drugih udruga osoba s dijabetesom, specijalisti iz
zdravstvene zajednice te brojni uzvanici. Za osobe s dijabetesom posebno je zanimljiv projekt „Tehnološka platforma
za nove ICT strategije u terapiji i kontroli dijabetesa“,
skraćeno diabICT, budući da su istraživanja i razvoj na tom
projektu namijenjeni upravo njima kao krajnjim korisnicima. Poznato je da za uspješnu kontrolu dijabetesa treba redovito mjeriti i poznavati točne razine izmjerene glukoze
u krvi, a posebno je važno da ti izmjereni podaci budu dostupni samom pacijentu i njegovom liječniku „na vrijeme“.
Ova sintagma „na vrijeme“, znači da osoba koja prati vlastite razine glukoze u krvi (ili razine nekog člana obitelji),
kao i liječnik koji se brine o toj osobi, mogu u najkraćem
mogućem roku, uz pomoć tehnologije koja se razvija unutar projekta, biti upozoreni na značajne promjene razina glukoze ili promjene u obrascu izmjerenih razina. „Na
vrijeme“ je ključno za pravovremenu reakciju i moguću
promjenu terapije, znači osoba s dijabetesom ne mora čekati redoviti odlazak na pregled, a liječnik ima sve potrebne
podatke o izmjerenim glikemijama.
Načelo „na vrijeme“ ostvarit će se razvojem posebnog sučelja nazvanog my-Gluko, koje će omogućiti čitanje memorije (bilo kojeg) glukometra i slanje podataka o izmjerenim
razinama glukoze u platformu nazvanu e-Gluko, koja je
Diabetes
www.diabetes.hr
dostupna na Internetu samoj osobi s dijabetesom i njegovom liječniku neposredno nakon slanja. Platforma e-Gluko
je višenamjenska, a pristup joj je omogućen samo uporabom
osobnog korisničkog imena i zaštićen lozinkom. Namjene
platforme su pohrana prikupljenih podataka, njihov prikaz
na odgovarajući način na grafičkom sučelju (ekranu računala
ili pametnog telefona) kao i generiranje upozorenja i alarma
korisnicima i njihovim liječnicima zasnovanih na analizi podataka s pomoću naprednih i inovativnih računalnih algoritama koji se razvijaju u okviru projekta.
Dijabetičari u središtu zdravstvene njege
Drugi važan dio projekta je briga o fizičkoj aktivnosti osoba
sa šećernom bolešću koja će uvođenjem senzorske narukvice
my-Wrist omogućiti točno mjerenje dnevne fizičke aktivnosti
osobe, kao i točno vrednovanje napora i postignuća za vrijeme tjelovježbe zadane putem sučelja za tjelovježbu na platformi e-Gluko.
„Platforma koju razvijamo u projektu diabICT stavlja osobe
s dijabetesom u središte zdravstvene njege, a svi podaci koje
prenosimo u platformu su točni jer su izmjereni, a ne opisni“,
ističe prof. Magjarević. Važno je da je partner na projektu, poduzeće SD Informatika d.o.o., prepoznalo poslovnu priliku i
očekuje da će platforma biti uspješan hrvatski proizvod.
Više informacija o projektu čitatelji će moći doznati i na 12.
kongresu osoba sa šećernom bolešću Hrvatske, u travnju na
Malom Lošinju, gdje mogu zajedno s virtualnim trenerom
na platformi e-Gluko i uz senzorsku narukvicu my-Wrist
napraviti svoje prve serije vježbi.
45
US
P
ate
nt 7
,
680
, 53
2
MLADI
Arterijska hipertenzija
i fibrilacija atrija
glavni su čimbenici
rizika za nastanak
MOŽDANOG UDARA
[1]
KUPNJOM DOPLATNE MARKE
PODRŽITE EDUKATIVNI KAMP ZA
DJECU I MLADE
U suradnji s Hrvatskom poštom, Hrvatski savez
dijabetičkih udruga izdao je doplatnu poštansku
marku, koja će se, s cijenom od 1,55 kn, nalaziti u
opticaju do 31. prosinca 2015. godine.
Sredstva prikupljena prodajom ove marke, čija
kupnja je dragovoljna, pomažu organizaciju edukativno-rehabilitacijskog kampa za djecu i mlade
oboljele od šećerne bolesti.
Microlife AFIB,
jedini tlakomjer
s inovativnom
metodom otkrivanja
atrijske fibrilacije
Hvala vam za svaku kupljenu marku
kojom pomažete održavanju kampova!
HSDU
www.diabetes.hr
[2,3]
Samo u ljekarnama
Djeca sa šećernom bolesti primaju inzulin i do pet
puta dnevno putem injekcija.
Kroz ovaj kamp, koji organiziramo od 1964. godine,
djeca se osposobljavaju za potpuno samostalan
nadzor i kontrolu bolesti, čime pridonosimo
kvaliteti njihovog života i prevenciji ranih komplikacija vezanih uz šećernu bolest.
Diabetes
www.diabetes.hr
47
IZ UDRUGA HSDU-a
RAVNA GORA
USVOJEN NOVI STATUT, BROJ ČLANOVA RASTE
Šećer
Ti slatka napasti što slatkoćom mamiš,
Toliko problema tijelu napraviš.
Najljepši si kao kocka uz kavu
Ili pomiješan u dobru baklavu.
Nakon četiri godine postojanja,
Društvo dijabetičara Ravna Gora
je 21. siječnja 2015. godine u SPC
Goranka Ravna Gora održalo Izbornu
skupštinu kao i redovnu godišnju
skupštinu Društva. Za predsjednicu
je ponovno izabrana Karlica Krulić,
nova dopredsjednica je Vladinka
Dadić, a tajnik i likvidator je Željko
Herljević. Predsjednik, dopredsjednik i tajnik su statutom i članovi Upravnog odbora, a za još dva
člana Upravnog odbora jednoglasno
su izabrani Ljulja Svetličić i Franjo
Čar. U prelijepoj dvorani SPC-a uz
preko četrdeset članova Društva dijabetičara, Skupštini su prisustvovali
i naši prijatelji iz Društva dijabetičara
Delnice – predsjednik Zlatko Majnarić te Ljubica Vujnović i Branka
Tonković. Svojim prisustvom uveličali su Skupštinu i zamjenik načelnika
općine Ravna Gora Franjo Ružić,
predsjednica Gradskog društva
Karlica Krulić
Crvenog križa Delnice Mira Jurković
i predstavnica Udruge umirovljenika
općine Ravna Gora Ivanka Svetličić.
Na skupštini je usvojen i novi Statut
Društva koji je usklađen s novim Zakonom o udrugama, koji je na snazi
od 2014. godine. Članovi Društva
redovito se sastaju jednom mjesečno,
broj članova stalno raste te danas
imamo 65 redovnih članova. Srdačan
pozdrav iz snježne i hladne Ravne
Gore!
Svuda te ima, u sve se miješaš
Ali kad jednom u krv ušetaš,
Tijelu mnoge probleme stvoriš
Kada se u dijabetes pretvoriš.
Razaraš oči, krvotok, živce
Bubrege, pluća pa i srce.
Ali šećeru, ne možeš tako!
Pobijedit’ mene nećeš lako.
Sada ja glavnu riječ vodim
I sve ću probleme da prebrodim.
VELIKA GORICA
Neću biti tvoja marioneta!
SKUPŠTINA UZ PJESMU I DRUŽENJE
Pomoći će mi inzulin, vježbe, dijeta.
Neću kod očiju slijepa biti,
Niti bez nogu kolica voziti.
Ja ću tebe pobijediti vazda,
Svoga života ja sam gazda!
Milunka Medojević
48
Milka Vitez
Udruga VG Dijabetičar iz Velike Gorice održala je svoju
Skupštinu 03. veljače 2015. godine, a prisustvovalo
joj je više od 100 članova i gostiju. Nakon himne koju
su otpjevale članice VIS-a Danice, prionuli smo radu,
prošli dnevni red te potom podijelili 14 zahvalnica
našim donatorima i vrijednim članovima. Prisutni su
bili nama dragi gosti iz Popovače, Ivanić Grada, Siska
i Jastrebarskog, no nažalost nitko iz Zagreba. Nakon
domjenka kojeg su nam napravili učenici iz Srednje
strukovne škole Velika Gorica, uz pjesmu i druženje
organizirali smo i tombolu koja je sve razveselila. Naše
članove obradovao je i susret s gostima iz poglavarstva
Velike Gorice i farmaceutskih kuća, koje su mogli pitati
za savjete. Sutradan nam se javilo dosta članova koji su
se pritom pohvalili da su im, unatoč dobrom domjenku,
šećeri bili u redu.
Diabetes
www.diabetes.hr
49
IZ UDRUGA HSDU-a
KNJIGE I PRIRUČNICI U IZDANJU
HRVATSKOG SAVEZA DIJABETIČKIH UDRUGA
SPLIT
UPOZNATI S NAJNOVIJIM MEDICINSKIM DOSTIGNUĆIMA
Branko Lulić
Splitsko dijabetičko društvo ugostilo je 28. siječnja
2015. godine COCHRANE kolaboraciju pri čemu su
predstavljena najnovija stručna medicinska dostignuća,
na temelju relevantnih dokaza. Tradicionalni
jednodnevni edukativni izlet na ski-odredište Blidinje
u Bosni i Hercegovini realizirali smo 14. veljače 2015.
godine, a sam blagdan Valentinova, kao i prekrasno
vrijeme, doprinijeli su izuzetnom raspoloženju. U
tijeku su pripreme za odlazak na 12. kongres osoba sa
šećernom bolešću Hrvatske u travnju.
C
K
A
A
J
I
Darja Lovšin
Veliki kuharski vodič za dijabetičare
• tvrdi uvez • 260 stranica • bogato ilustriran
• prvi takav na Hrvatskom tržištu
Kupite svoj primjerak po cijeni od samo 60,00 kn
(+ troškovi poštarine)
Isprobani recepti za:
• predjela • juhe • salate • glavna jela • slastice
• Jelovnik za čitav tjedan • Tabele • Rječnik pojmova • Savjeti
DUBROVNIK
ZDRAVIM DORUČKOM DO PROMJENE LOŠIH NAVIKA
Željko Jaković
Volonterska akcija kuhanja zdravog doručka u
organizaciji udruga Slatki život i Bonsai, podržana od
Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske
županije održana je u petak 6. ožujka od 8 do 10 sati u
dubrovačkom restoranu Magellan. Vrijedni volonteri
Ekonomske i trgovačke škole pripremali su zobenu
kašu s naribanim jabukama, suhim šljivama, medom
i cimetom, a uz vodstvo profesionalnog kuhara imali
su priliku učiti kako se spremaju i spajaju zdrave
namirnice. Nutricionistkinja Zavoda za javno zdravstvo
Marija Vezilić putem medija poslala je poruku o tome
kako je doručak najvažniji obrok u danu. Cilj akcije je
potaknuti generacije na zdravu prehranu i promjenu
loših navika koje su rezultat užurbanog i stresnog
načina života. Akcija je podržana i od restorana
Magellan, koji je prepoznavši važnost ovakve akcije
ustupio svoju kuhinju i prostor na korištenje. Događaj
su medijski popratili Hrvatska radio televizija,
Dubrovačka televizija te dubrovački web portali.
Hrvatski zbor nutricionista u suradnji s
Hrvatskim savezom dijabetičkih udruga predstavlja priručnik
Jelovnici pravilne prehrane
• spiralni uvez • jelovnici po kalorijskim vrijednostima
• bogato ilustriran • birajte i izračunajte sami dnevni jelovnik
Kupite svoj primjerak po cijeni od samo 25,00 kn
(+ troškovi poštarine)
• glavni obroci • međuobroci • izračuni kalorijskih i jediničnih vrijednosti
50
N a r u č i t e n a : 0 1 4 8 4 7 8 0 7 • 0 9 1 3 1 3 1 0 2 0 • w w w. d i a b e t e s . h r
uplate izvršiti na IBAN HR6223600001101494782, kopiju uplatnice sa svim podacima za dostavu priručnika faksirati na: 01 4847 807
Tour of Croatia
Pro Team Novo Nordisk biciklistički je tim koji
okuplja profesionalne bicikliste dijabetičare iz
cijelog svijeta. Njihova misija je nadahnuti,
educirati i motivirati ljude pogođene dijabetesom.
Oni se utrkuju kako bi mijenjali dijabetes.
Dođite i podržite ih na utrci Tour of Croatia
Dubrovnik - Zagreb od 21.-26.4.2015.
teamnovonordisk.com
Izdanje: 1-5.3.2015.
Utrka
s dijabetesom
team
novo
nordisk

planirani projekti hrvatskog saveza dijabetičkih udruga kroz 2015

O nama - CRO-ENDO

Prijedlog smjernica za implementaciju saborske - CRO-ENDO

Psihološke tegobe - Hrvatski savez dijabetičkih udruga

Ovdje - Hrvatski savez dijabetičkih udruga

Tehnologija i dijabetes - Hrvatski savez dijabetičkih udruga

Dijabetes - Hrvatski savez dijabetičkih udruga

Stres i klimakterij - Hrvatski savez dijabetičkih udruga

s l a t k i ž i v o t - Hrvatski savez dijabetičkih udruga

Alternativne i komplementarne metode liječenja

Ususret Svjetskom danu šećerne bolesti

60 godina tkanja HSDU mreže - Hrvatski savez dijabetičkih udruga

Obitelj i šećerna bolest - Hrvatski savez dijabetičkih udruga