b pr es im pla je tn ra i k Glasilo Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga Časopis za zdrav život Broj 5 - rujan 2013. Diabetes s l a t k i ž i v o t Tema broja: Sport godišnji sponzor HSDU-a Diaeuro 2013: Slatka bronca za Hrvatsku! Intervju s doc. dr. sc. Dariom Rahelićem: Šećerna bolest - medicinski, ali i socioekonomski izazov Impressum / Sadržaj br. 5/2013 velika Moja priča 39 Ja vrtlarica postignuća HSDU je član međunarodne dijabetičke federacije (IDF) 1922. godine Marie Krogh je uvjerila svog muža da započnu proizvodnju inzulina u Danskoj Glasilo je Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga u kojem pišemo o zdravom načinu života, tjelovježbi i pravilnoj prehrani, a za osobe sa šećernom bolešću, one koji o njima brinu ili s njima žive donosimo i popularne članke poznatih stručnjaka te preporuke za dobru regulaciju šećerne bolesti kako bi se izbjegle kronične komplikacije. Časopis izlazi 6 puta godišnje i besplatan je, a za one koji žele dostavu na kućnu adresu naplaćujemo troškove poštarine u iznosu od 30 kn koju treba uplatiti na žiro račun Saveza 23600001101494782 (uz naznaku u rubrici “poziv na broj” 12-JMBG za pojedinca ili 5-MB za pravne osobe). Potvrdu o uplati s adresom OBAVEZNO poslati na fax: 01 4847 807 ili na diabetes@diabetes.hr Također u ovom broju: Izdavač: Hrvatski savez dijabetičkih udruga Za izdavača: Davor Bučević, prof., predsjednik HSDU-a Uredništvo: Glavna urednica: dr.sc. Mensura Dražić, dipl.ing.chem. Medicinska urednica: Kristina Blaslov, dr.med. Prevencija: prim. Ana Švast-Singer, dr.med. Edukacija: mr.sc. Manja Prašek, dr.med. Prehrana: Snježana Gaćina, dipl.ms. Tjelesne aktivnosti: Jadranka Kos, prof. edukacijske rehabilitacije i viša fizioterapeutkinja Djeca i mladi: mr.sc. Marina Grubić, psihologinja Grafičko oblikovanje i priprema: Tatjana Dinter Lektura/Redaktura: Tonči Bonaći Administracija: Sandra Kerim, Štefica Dolčić Tisak: Tiskara Vjesnik Tiskano: rujan 2013., u 30 000 primjeraka DR MARIE KROGH (1874–1943) Liječnica i znanstvenica, Danska Marie je imala dijabetes tipa 2 Tim znanstvenika u Kanadi, koji su predvodili Frederick Banting i John Macleod, otkrio je inzulin 1921. godine. Kao liječnica koja je i sama imala dijabetes tipa 2, Marie je shvatila važnost ovog otkrića. Za vrijeme posjeta Sjedinjenim Državama, uvjerila je svog supruga Augusta Krogha, danskog nosioca Nobelove nagrade da otputuju u Kanadu i zatraže dozvolu znanstvenika kako bi u Danskoj mogli početi proizvodnju ovog važnog lijeka. Isto tako je uvjerila svog kolegu znanstvenika Hansa Christiana Hagedorna da im se pridruži jednom kada budu imali dozvolu. U travnju 1923., prvi bolesnici su primili inzulin proizveden u Danskoj. Od tada, Novo Nordisk unaprijeđuje inzulinsku terapiju osoba s dijabetesom. Ne samo pomoć kućnom budžetu, nego i bogatstvo doživljaja i zadovoljstvo poslije radnog vremena Diabetes/Slatki život ISSN 1333-8404 Glasilo Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga, broj 5/2013., godina izlaženja XXI. Zagreb, Dugi dol 4a, tel./fax: 01 2330 991, e-mail: presi@diabetes.hr web: http://www.diabetes.hr Izdanje: 01-22.02.2013. GODINA MIJENJAMO DIJABETES Urednički savjet: Prim. Želimir Beer, dr.med. / prof.dr.sc. Nikica Car, dr.med. / prof.dr.sc. Irena Colić Barić / prof. dr.sc. Tomislav Čabrijan, dr.med. / Božena Dakić, dijetetičar / prof.dr.sc. Miroslav Dumić, dr.med. / Branka Duvnjak, vms / prim. Vesna Goldoni, dr.med. / prof.dr.sc. Magda Kadrnka-Lovrenčić, dr.med. / prof.dr.sc. Željko Metelko, dr.med. / mr.sc. Manja Prašek, dr.med. / akademik, prof. dr.sc. Zdenko Škrabalo, dr.med. / prim. Ana Švast-Singer, dr.med. Uredništvo zadržava pravo redakture, korekture i kraćenja tekstova uz poštivanje autorskih prava. Rukopisi, slike i crteži se ne vraćaju ukoliko to nije izričito dogovoreno. U skladu s člankom 9. točka 4. Pravilnika o sadržaju, rokovima i postupku stručnog usavršavanja i provjere stručnosti liječnika HLK-a, članci objavljeni u časopisu Diabetes/Slatki život boduju se s 2 boda po članku. Hrvatski savez dijabetičkih udruga je nakladnik i jedini vlasnik časopisa Diabetes/Slatki život. S adržaj: 6 Događaji i akcije Diaeuro 2013: Slatka bronca za Hrvatsku Još jedan dokaz koliko smo jaki: Čestitke od predsjednika IDF Europe za sve što je HSDU organizirao u Zadru 4 Uvodnik 6 Događanja i akcije 12 Intervju 16 Tema broja 18 Medicina 25 Prehrana 29 Recepti 32 Gastro putovanja 36 Tjelovježba 42 Moja priča 44 Iz udruga HSDU-a 46 Djeca i mladi 49 Nova knjiga 51 Nagradna križaljka Medicina 20 Ne jurite odmah na Hitnu nego nazovite 194 ili 112 Građani moraju znati kad je potrebno zvati Hitnu medicinsku službu! Tjelovježba 36 Nikad nije kasno za stvaranje nove navike I u trećoj životnoj dobi ima načina za održavanje fizičke kondicije – treba samo htjeti i znati kako odgoditi fizičko starenje 6 Diabetes www.diabetes.hr 3 Događanja i akcije Riječ urednice / Poruka predsjednika br. 5/2013 br. 5/2013 RIJEČ UREDNICE O sportu i Hitnoj D Čovjek je u pravu. Vrijeme prolazi, godine prolaze s našim, uglavnom istim političarima. Vrijeme prolazi, a međusobni konsenzusi su predaleko osim kad na lokalnoj razini treba formirati vlast: onda nacionalnim političkim vođama druga politička opcija postaje stvar lokalnih procjena. Možda se pitate zašto ova politička opservacija u našem časopisu za dijabetes? Imao sam potrebu našim članovima u 51 udruzi u Hrvatskoj i mog skoro 20-godišnjeg društvenog rada naglasiti postojanje našeg hrvatskog specifičnog konteksta koji otežava učinkovito ragi naši čitatelji, djelovanje organizacija civilnoga društva. Potkrepljujem to i s dva održana sastanka koje je s HSDU-om organizirao Ministar zdravstva tema broja je sport, ali će ono što ćete pročitati za neke možda samo biti podsjetnik da se tjele- u sklopu svojih redovnih sastanaka s udrugama srijedom. Jedan je bio 21. ožujka 2012., a drugi nakon godinu dana, 21. ožujka 2013. sne aktivnosti ne zaborave jer nam je to propisano kao dio terapije za postizanje bolje regulacije dijabetesa. Za neke se tjelovježba svodi na šetnje, neki mogu i hodati u brdima i planinariti, ali nekima je dovoljna tjelovježba samo kao razgibavanje primjereno godinama odnosno zdravstvenim ograničenjima. Ipak je svima uvijek preporuka da se tjelovježba provodi redovito i usklađeno s prehranom i terapijom. Nemam vlastitih iskustava sa sportom, ali su me tekstovi naše vrtlarice iz HSDU-a Tanje i gđe Vesne Mimice podsjetili mojih početaka angažmana u Zagrebačkom dijabetičkom društvu kad smo organizirali za članove ZDD-a tečaj joge u društvu Joga u svakodnevnom životu. U to vrijeme, tri puta tjedno sam putovala iz Črnomerca u Dubravu u večernjim satima nakon cjelodnevnog rada u Ilici 48 i stizala na jogu, čini mi se zadnjim snagama. Nakon dva sata s Vandanom na povratku kući osjećala sam se kao ptičica - fizički i psihički oporavljena! Slična su i moja iskustva hodanja na Sljemenu i Samoborskom gorju, najčešće nedjeljom. Poanta je u rekreaciji i opuštanju. Sigurna sam ipak da će svima biti zanimljivo pročitati kako je HSDU organizirao Diaeuro 2013 na što svi možemo biti ponosni. Naravno, nogomet nije bio jedini sadržaj susreta dijabetičara iz 12 europskih država o čemu ćete sigurna sam sa zanimanjem čitati i vidjeti fotografije. Veselim se da smo u prilici u ovom broju objaviti intervju s doc. dr. sc. Dariom Rahelićem, novim predsjednikom društva za dijabetes i boesti metabolizma HLZ-a s kojim je HSDU uvijek imao dobru suradnju, a iz ovog ćemo intervjua vidjeti kakve nam novosti najavljuje novi predsjednik. Imamo i zanimljiv tekst o Hitnoj službi nakon predavanja što su ga u organizaciji Zagrebačkog dijabetičkog društva i KUZ-a održale liječnice iz Hitne medicinske službe gdje ćete naći korisne informacije i preporuke kako se koristiti tom službom. Nadam se da će vam i drugi tekstovi u ovom broju biti poučno i zanimljivo štivo, a budući da se bliži kraj godine pozivamo vas da nam se javite sa željama i prijedlozima tema za sljedeću godinu. U oba sastanka razgovarali smo o sljedećem: 1. Provedba, analiza učinkovitosti Hrvatskog modela, Nacionalnog programa, Saborske rezolucije o šećernoj bolesti. 2. Neovisna stručna analiza efekata pripajanja samostalne klinike „Vuk Vrhovac“ u KB Merkur. 3. HZZO i ortopedska pomagala za dijabetes. 4. Funkcioniranje Regionalnih centara za dijabetes (Osijek, Rijeka, Split). Tako u Osijeku prostori od 60m2 nisu prikladni za cijelu Slavoniju, Baranju,… 5. Dnevne bolnice za dijabetes u bolnicama. U Splitu se ne organizira, a ministar izjavljuje da su dnevne bolnice dobro rješenje… Snimak, analiza i perspektiva mreže dijabetologa danas i sutra. Provedbe kontrola dijabetičkih pacijenata u obiteljskim ambulantama i lokalnim županijskim specijalističkim ambulantama… 6. Dostupnost inzulinskih pumpi (smatramo logičnim da se troškove nabave s bolničkih budžeta prebace na doznaku HZZO-a kao i ostala pomagala za dijabetes). Problem nedefinirane iste procedure zamjene inzulinskih pumpi nakon proteka roka trajanja od 5 godina. Broj odobrenja po regionalnim centrima za odrasle: Zagreb 20, Split, Rijeka i Osijek po 10. Ukupno u zadnjih 10 godina, 500 pumpi za odrasle ! 7. Radno vrijeme majki malih dijabetičara (4 sata) postaviti kao pravilo HZZO procedure, a ne da se isto ostvaruje nakon pokretanja sudskih tužbi roditelja. Ni jednu od 7 navedenih tema još ne možemo zaključiti kao riješenu! Toliko o navedenom dijalogu u svrhu donošenja dobrih i u interesu perspektive stanovništva i zajedničkih rješenja (naglašavam, zajedničkih). Ipak, veseli i zdravi bili Davor Bučević, prof. Srdačno vaša, Mensura (Seka) Dražić Dva sastanka, sedam pitanja, nula odgovora L RIJEČ PREDSJEDNIKA jeto je prošlo, jesen je došla, ona kalendarska i ona politička, često nazivana vrućom. Iako, iskustvo kaže, puno je tu galame, „pametnih“ izjava i riječi, ali sve se svodi na nekonstruktivni politički dijalog (naglašavam, dijalog) u svrhu donošenja dobrih i u interesu perspektive stanovništva - zajedničkih rješenja (naglašavam, zajedničkih). Zar je nemoguće postići ikakav nacionalni konsenzus i dogovaranje političkih stranaka, koje za to i imaju nacionalnu odgovornost, bilo da su trenutna pozicija ili trenutna opozicija? Nama koji živimo i radimo dalje od sabornice, ministarskih kabineta i županijskih i gradskih ureda, taj je folklor bolno providan, a našoj djeci i mladima često urnebesno smiješan. Na Radio Splitu u emisiji „Auspuh“, nakon javljanja slušatelja s konkretnim problemima stanovnika grada, na inicijativu voditelja te emisije problemi se pokušavaju otkloniti. Pa se tako vrlo učinkovito često i otklone. A u uvodnome jinglu koji se ponavlja kao zaštitni znak emisije, jedan građanin govori otprilike ovako: „ Ja se dignem u pet sati, idem radit, oni igraju na karte. Ja se vratim navečer, oni i dalje igraju. I svi su im krivi! Kriv je Tito, kriv je Ante Pavelić, krivi su Rusi, Amerikanci, Staljin…ali oni i dalje side i igraju…“ 4 Diabetes www.diabetes.hr In memoriam Branko Šalamon Sad kad Branka više nema, postajemo svjesni kakav smo privilegij imali što nam je u proteklih 15 godina bio član Izvršnog odbora HSDU-a. Iz mandata 1997. – 2004. pamtimo brojne problematične rasprave o radu HSDU-a i osmišljavanju novih sadržaja i aktivnosti iz kojih bismo bez njegove pomoći teško razbistrili kako oblikovati zaključak i kako uskladiti stavove. Iz njegovih intervencija u diskusijama uvijek je bilo jasno vidljivo optimalno rješenje i lako smo dolazili zajedničkog stava. Bilo je i drugih situacija osim rasprava na sastancima i skupštinama, kad je susret i razgovor s Brankom o nekim drugim temama iz običnog života bio opušteniji. Naravno, bilo je niezbježno spominjati i brigu o našem zdravlju uz dijabetes. Svi znamo službene preporuke struke koje su nas upućivale na očuvanje zdravlja bez komplikacija. Ali, znamo iz brojnih iskustava naših članova da principi i način života koji nam je preporučen često nije dovoljan da se spasimo od posljedica života s dijabetesom, a Brankov život je bio izuzetno naporan. Ima tu i drugih utjecaja koji su nam zadani rođenjem ili okolnostima u kojima živimo. Zbog toga, kada dođe kraj, možemo samo žaliti i zahvaliti našem dragom članu na svemu onom u čemu nam je pomogao i naravno, izraziti sućut obitelji Šalamon. Branko je bio oličenje velikog altruista koji je svojim volonterskim radom i doprinosom razvijao našu organizaciju i unapređivao društvenu zaštitu osoba s dijabetesom u Republici Hrvatskoj. Hvala Ti, dragi Branko. Mensura Dražić i Davor Bučević Diabetes www.diabetes.hr 5 Događanja i akcije Događanja i akcije br. 5/2013 br. 5/2013 Diaeuro 2013, Zadar 26. – 31. kolovoza Slatka bronca za Hrvatsku HSDU S ve je počelo u Ukrajini kao ideja povezivanja Europskog prvenstva u nogometu 2012. i malonogometnog natjecanja namijenjenog osobama s dijabetesom koje se ne bave profesionalno sportom. Tako je nastao projekt DIAEURO. Prošle godine prenijeli smo vam atmosferu i pobjedu Hrvatskog tima. Ove godine odlučili smo organizirati DIAEURO 2013. u Zadru. Tim projektom željeli smo podići svijest o tjelesnoj aktivnosti kao jednom od najvažnijih faktora u kontroli i upravljanju dijabetesom, naglasiti da osobe s dijabetesom mogu biti fizički aktivne kao i bilo koji zdravi pojedinac te potaknuti primjerom sve ljude s dijabetesom (kao i sve ostale) da se više i češće bave fizičkom aktivnošću. Događaj je bio organiziran u gradu Zadru, od 26.-31. kolovoza, utakmice su se održavale u Gradskoj dvorani Mocire, a na DIAEURO-u 2013 sudjelovalo je više od 170 sudionika. Osim igranja malog nogometa, osobe s dijabetesom prošle su kroz razne edukativne radionice te su bile pod nadzorom liječnika - dijabetologa, kineziologa i trenera kako bi naučili pravilno provoditi tjelesnu aktivnost. Natjecanje je uključivalo 12 nacionalnih timova osoba s dijabetesom (odrasli od 18 +) iz različitih zemalja. Zemlje sudionice bile su: Ukrajina, Belgija, Poljska, Italija, Slovačka, Portugal, Srbija, Mađarska, Bugarska, Rumunjska, Uzbekistan i Hrvatska. Svaka reprezentacija bila je u pratnji liječnika – dijabetologa i trenera tima. Projekt je bio organiziran pod pokroviteljstvom IDF Europe (Međunarodne dijabetičke federacije Europe). Utakmice su bile sjajne, igrači motivirani, a sve je prošlo u fairplay ozračju. Hrvatska je ove godine osvojila broncu, Portugalci srebro, dok su zlato odnijeli Mađari pa su pripreme za slijedeći DIAEURO u Budimpešti već započele. Kućama smo se vratili umorni, ali sretni i obogaćeni novim prijateljstvima i znanjima. Zahvaljujemo svim institucijama koje su prepoznale važnost ovoga događaja te su pokrovitelji natjecanja: predsjednik RH prof. Ivo Josipović, Ministarstvo zdravlja RH, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, Zadarska županija, Grad Zadar te Hrvatski nogometni savez. Dojmovi gostiju: I would like to thank you for the great event this week and for been so kind with me. On behalf of IDF Europe, and also personally, I would like to Congratulate you for the success of DIAEURO 2013, please extend my congratulations to all people involved on this magnificent initiative. Today it was a hard day for me with the return to the hardwork here in my University, but I couldn't stop thinking on the tournament and on the nice and friendly atmosphere that was created in Zadar. Hope to see you very soon. Best wishes Joao Nabais Osim natjecateljskog dijela manifestacije, događaj je također uključivao i okrugli stol gdje su predstavnici zemalja predstavili zdravstveni model svoje zemlje, podijelili svoje životno iskustvo s naglaskom na važnu ulogu uravnotežene prehrane i tjelesne aktivnosti u kontroli dijabetesa, a sudionicima su distribuirani letci i edukativni materijali o pravilnoj prehrani i fizičkoj aktivnosti. Jelovnici su bili primjereni osobama s dijabetesom, te su za svaki obrok dobivali i informacije o količini ugljikohidrata, a također se vodila evidencija o visini šećera u krvi svakog pojedinog sudionika prije i nakon obroka. 6 Diabetes www.diabetes.hr _________________________________________ Joao Manuel Valente Nabais President | International Diabetes Federation, European Region Direct Contact: Phone: +351 266745318 | Mobil: +351939449661 | E-mail: joao@idf-europe.org IDF Europe Chaussee de la Hulpe 166 B-1170 Brussels, Belgium tel +32 2 6392094 | fax +32 2 5371981 | info@idf-europe.org | www. idf-europe.org IDF | Promoting diabetes care, prevention and a cure worldwide Događanja i akcije br. 5/2013 8 Diabetes www.diabetes.hr Događanja i akcije br. 5/2013 Diabetes www.diabetes.hr 9 Događanja i akcije Događanja i akcije br. 5/2013 br. 5/2013 da je moguće upravljati stanjem i kontrolirati šećernu bolest i u ekstremnim okolnostima. Također, na Touru su se prikupljala sredstva za dobrotvorne svrhe. Svaki od vozača je prikupljao sredstva za svoj lokalni dijabetički savez te je ovaj Tour imao izraziti humanitarni karakter. Bilo je ovo nezaboravno iskustvo gdje su se izgradila nova prijateljstva, podignula razina svijesti o dijabetesu i skupio novac za one koje ga najviše trebaju. Promocija mobilnog zdravstva Biciklom po šećeru ili: mHealth Grand Tour Nenad Šimunko Što je mHealth Grand Tour? To je biciklistička vožnja od Brisela do Barcelone u dužini od 2.100 kilometara. Ali, nije samo biciklistička vožnja nego je i prilika da se pokažu inovativna rješenja u mobilnom zdravstvu i podigne svijest o šećernoj bolesti na globalnoj razini A sada podsjetimo na neke činjenice. Dijabetes je veliki problem u svijetu i Europi, gdje 8,5 posto stanovništva boluje od dijabetesa tip 1 i tip2, a brojka se iz godine u godinu drastično povećava što ima teške socijalne i gospodarske posljedice za pojedinca i društvo. To je veliki izazov kako u razvijenom svijetu tako i u zemljama u razvoju. Međunarodna dijabetička federacija (IDF) procjenjuje da 371 milijun ljudi širom svijeta živi s dijabetesom. To je 8,3 posto svjetske populacije. U Europi broj osoba s dijabetesom trenutno iznosi 55 milijuna. Procjene pokazuju da je dodatnih 21,2 milijuna ljudi još uvijek nedijagnosticirano. V ožnja je bila nevjerojatan doživljaj koji je uključivao prekrasan krajolik, mirne lokalne ceste, kulturne znamenitosti i priliku da se kušaju lokalni specijaliteti i vina. Trasa Toura uključila je klasične Liege-Bastogne biciklističke rute, dijelove Tour de Francea i neke Vuelta uspone i nizbrdice u Pirenejima, bez pokušaja da se bilo koja od tih utrka kopira. Tako je mHealth Tour bilo nezaboravno iskustvo za svakog sudionika. Je li Tour za svakoga? Ruta je izazovna, ali ostvariva. Gotovo svatko može završiti Tour ako je dobro pripremljen i motiviran da završi ovako izazovnu vožnju. Baš kao trčanje maratona, priprema za Tour zahtijeva poseban pristup treningu tako da vozač svakodnevno može potegnuti po 200 kikometara I da drugi dan bez problema nastavi dalje. Ukoliko vozač nije spreman voziti cijelu distancu, ima i drugih mogućnosti. A mogućnosti vožnje Tour-a su: Epic - vozač vozi cijelu dužinu Tour-a Stage - vozač vozi jednu ili više etapa Relay - vozači dijele dnevnu kilometražu s kolegom iz svog tima Kako god vozili, Tour bi trebao biti fantastično, ugodno i nezaboravno iskustvo. 10 Diabetes www.diabetes.hr Troškovi dijabetesa su ogromni za zdravstveni sustav. Mobitelna povezanost može pomoći u smanjenju tih troškova i poboljšanju komuniracije pacijent-liječnik. Mobilne zdravstvene tehnologije (mHealth) kao što su kontinuirani mjerači glukoze u krvi, mogu pomoći u kontroli i regulaciji šećerne bolesti te smanjiti troškove zdravstvene skrbi. Zamišljeno je da mHealth Grand Tour okupi sve organizacije uključene u zdravstvu: farmaceutske tvrtke, mobilne operatere, zdravstvene djelatnike, tehnološke tvrtke, nevladine organizacije i sve ostale s ciljem razmjene iskustava i podizanja svijesti o dijabetesu i pokazati potencijal mobilnog zdravstva kao dijela rješenja. Da se dokaže kako nova tehnološka rješenja mogu pomoći ljudima da se suoče s izazovima dijabetesa, kolektivno i individualno, razvio se mHealth Grand Tour. Htjeli smo okruženje koje će biti fizički izazov i za sudionike i za tehnologije. Da razumijemo vrijednost vježbanja i pravilne prehrane, Tour je dizajniran kako bi se omogućilo osobama s dijabetesom da sudjeluju, gdje je prikladno koristiti mHealth rješenja te pokazati Intervju Intervju br. 5/2013 br. 5/2013 RAZGOVOR: Doc. dr. sc. Dario Rahelić, dr. med. Specijalist internist, endokrinolog i dijabetolog, pročelnik Zavoda za endokrinologiju, dijabetes i bolesti metabolizma Kliničke bolnice Dubrava i predsjednik Hrvatskog društva za dijabetes i bolesti metabolizma Hrvatskoga liječničkoga zbora Šećerna bolest - medicinski ali i socioekonomski izazov Prema procjeni Svjetske dijabetološke federacije u svijetu trenutačno ima 371 milijun oboljelih od šećerne bolesti, a procjenjuje se da će ih do 2030. biti više od 520 milijuna. U Hrvatskoj je registrirano 234.457 punoljetnih osoba od čega 93 posto čine bolesnici sa šećernom bolešću tipa 2. Ukupni troškovi liječenja na teret HZZO-a u 2009. godini iznosili su dvije i pol milijarde kuna što predstavlja 11,49 posto ukupnih troškova HZZO-a. Upravo zbog toga, sa sigurnošću možemo reći da šećerna bolest predstavlja medicinski, ali i socioekonomski izazov u Republici Hrvatskoj. Smanjenje broja oboljelih moguće je očekivati jedino uz nacionalni program prevencije pri čemu najvažniju ulogu ima edukacija populacije o rizicima i posljedicama koje šećerna bolest sa sobom nosi. Praktički, pola oboljelih od šećerne bolesti zbog izostanka simptoma godinama ni ne zna da ima šećernu bolest Razgovarala: Nataša Gajski Kovačić Z bog pandemijskih razmjera šećerna bolest predstavlja važan javnozdravstveni problem a činjenica da praktički pola oboljelih ni ne zna da ima šećernu bolest, čini dodatan problem u liječenju. Zbog toga je jako važno rano otkrivanje bolesti i pravovremeno liječenje, ali još je važnija prevencija pri čemu pravilna prehrana i redovita tjelovježba čine osnovu prevencije šećerne bolesti. A za to je potrebna edukacija 12 Diabetes www.diabetes.hr zdravih kako oni ne bi kasnije oboljeli, naglašava naš sugovornik doc.dr. sc. Dario Rahelić, specijalist internist, endokrinolog i dijabetolog. pročelnik Zavoda za endokrinologiju, dijabetes i bolesti metabolizma Kliničke bolnice Dubrava. Doc. Rahelić odnedavno je i novi predsjednik Hrvatskoga društva za dijabetes i bolesti metabolizma Hrvatskoga liječničkoga zbora što je bio i povod za razgovor za naš časopis. Čestitamo vam na imenovanju za predsjednika Hrvatskog društva za dijabetes i bolesti metabolizma Hrvatskoga liječničkog zbora. Što vam znači ovo imenovanje? Hvala vam na čestitkama. Velika je to čast a istovremeno je i velika odgovornost na novom predsjedniku, posebice u vremenima kada zdravstveni sustav ima ograničena sredstva, a broj bolesnika sa šećernom bolešću se povećava.ravo vrlo kompleksna i vrlo teško se liječi. Budući da je ovo društvo jedno od najstarijih i najaktivnijih društava Hrvatskog liječničkog zbora, imate li, uz već zacrtane aktivnosti, planova i za neke nove? Početkom srpnja ove godine Republika Hrvatska je postala punopravnom članicom Europske unije. Stručna društva Hrvatskoga liječničkog zbora moraju se prilagoditi novim uvjetima. Zbog velikog broja oboljelih stručno društvo ima važnu ulogu u stvaranju partnerskog odnosa s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje i Ministarstvom zdravlja. Nadalje, suradnja s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo na promicanju svijesti hrvatskih građana na važnost prevencije šećerne bolesti, dodatni je izazov i naša obveza. Hrvatsko društvo za dijabetes i bolesti metabolizma zalaže se za postizanje podjednake razine liječenja na području cijele Hrvatske. Možete li komentirati trenutačno stanje u razini liječenja šećerne bolesti, jesu li neki bolesnici zakinuti u usporedbi s drugima samo zbog mjesta gdje žive? Hrvatska dijabetologija je na europskoj odnosno svjetskoj razini. Naravno da uvijek postoje razlike ali prije bih rekao da je to stvar osobnog pristupa pojedinog liječnika bolesniku. Hrvatski model bio je vrlo poznat u svijetu kao primjer dobro organizirane službe. Primarni, sekundarni i tercijarni dijabetološki centri su nam potrebni kako bi uspjeli razviti centre izvrsnosti. Kad pitate o zakinutosti bolesnika ne bih se složio da je on u bilo kojem dijelu Hrvatske zakinut zato što živi izvan velikih gradova, osim, naravno, zbog udaljenosti mjesta stanovanja od dijabetološkog centra. Stav Hrvatskoga društva za dijabetes i bolesti metabolizma Hrvatskoga liječničkog zbora kao i mene osobno, je da treba podjednako razvijati sve dijabetološke centre jer hrvatsku dijabetologiju ne čine samo dijabetološki centri u četiri najveća grada u Hrvatskoj. Budući da ste po zanimanju specijalist dijabetolog kakvim biste ocijenili dostupne načine liječenja šećerne bolesti u Hrvatskoj? U Hrvatskoj su praktički dostupni svi lijekovi za liječenje šećerne bolesti koji su registrirani u Europskoj uniji. Našim su bolesnicima na raspolaganju najmoderniji lijekovi. Neki lijekovi dostupni su uz nadoplatu. No, činjenica je da, nažalost, neke terapijske mogućnosti još uvijek financijski ne pokriva HZZO. Kakvom ocjenjujete prevenciju i educiranost bolesnika sa šećernom bolešću te samoregulaciju bolesti? Često puta možete čuti ljude s prekomjernom tjelesnom masom da se ne osjećaju nimalo bolesni, da je čak dobro da imaju koji kilogram više za svaki slučaj ako jednoga dana budu bolesni. Istodobno im njihova prekomjerna tjelesna masa ugrožava zdravlje, značajno povećavajući rizik za nastanak šećerne bolesti. Upravo zbog toga iznimno je bitno educirati ljude da im prekomjerna tjelesna masa neposredno može ugroziti zdravlje. Bolesnici sa šećernom bolešću prolaze edukaciju u ordinacijama specijalista obiteljske medicine i u dijabetološkim centrima. Nažalost, često jedna edukacija nije dovoljna. Uspjeh edukacije bolesnika ovisi samo djelomično o dijabetološkom timu koji čine liječnik, medicinska sestra i nutricionist. Dobrim dijelom ovisi o samom bolesniku, o njegovu stavu prema šećernoj bolesti, njegovoj spremnosti na promjene životnih navika, a i svjesnosti o ozbiljnosti bolesti. Bolesnici često nisu svjesni koliko je šećerna bolest opasna. Ako se dobro osjećaju i ništa ih ne boli, neki bolesnici drže da se tada ne trebaju brinuti. Međutim, kad nastupe komplikacije šećerne bolesti, tada su spremni mijenjati navike, ali... Kada govorimo o samoregulaciji šećerne bolesti, tada držimo da bolesnik mijenja dozu inzulina ili oralnih hipoglikemika ovisno o vrijednostima glukoze u plazmi. Dio bolesnika vrlo dobro uspijeva regulirati šećernu bolest dok drugi dio bolesnika ne sudjeluje u samoregulaciji. Čak je još važnije da bolesnik potraži pomoć ako primijeti da mu regulacija šećerne bolesti nije dobra. Naime, često možemo vidjeti da bolesnici redovito mjere glukozu u plazmi pomoću glukometra, upišu vrijednosti u dnevnik samokontrole i kada donesu dnevnik vidimo da bolesnik mjesecima ima povišene vrijednosti glukoze a da ništa nije učinio. Ako bolesnik nije znao kako povećati dozu inzulina ili tableta, svakako je trebao potražiti savjet od svog obiteljskog liječnika, odnosno dijabetologa. Često se vodi polemika oko toga da bolesnici imaju premalo trakica za samokontrolu glukoze u plazmi, ali za bolesnike koji s Diabetes www.diabetes.hr 13 Intervju Intervju br. 5/2013 rezultatima mjerenja ništa ne učine, njima je prevelik i najmanji broj trakica. U posljednjim se mjesecima mnogo govori o zdravstvenom odgoju u školama. Ako ostavimo po strani dijelove zdravstvenog odgoja koji su uzrokovali različite reakcije u široj javnosti, možete li nam reći koliko je uvođenje zdravstvene kulture bitno već u osnovnoj školi s gledišta prevencije određenih ponašanja i navika koje posljedično mogu uzrokovati razvoj šećerne bolesti? Stjecanje pravilnih životnih navika, uključujući pravilnu i ujednačenu prehranu i redovitu tjelesnu aktivnost, započinje u najranijem djetinjstvu u roditeljskom domu, vrtiću i školi. Kao što znate, vrlo je teško mijenjati životne navike. Zato Hrvatsko društvo za dijabetes i bolesti metabolizma Hrvatskoga liječničkog zbora pozdravlja inicijativu Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta. Edukacijom djece u najranijoj dobi mogu se stvoriti pravilne životne navike koje će dugoročno smanjiti rizik od raznih kroničnih bolesti, uključujući šećernu bolest tipa 2. Svjedoci smo velikog porasta broja oboljelih od tipa 2 šećerne bolesti što je uvelike posljedica nepravilnih životnih navika, neredovite i nezdrave prehrane, te nedovoljne tjelesne aktivnosti. Kao što znate, broj pretilih osoba povećava se praktički u svim zemljama, a s pretilošću raste i broj oboljelih od šećerne bolesti. Upravo je zato taj dio zdravstvenog odgoja neophodan. Hrvatsko društvo za dijabetes i bolesti metabolizma je prije dvije godine pokrenulo predavanja o prevenciji i liječenju šećerne bolesti tipa 2 i pretilosti, a najavljen je i pilot program ranog otkrivanja predijabetesa i dijabetesa u Hrvatskoj. Možete li nam reći nešto više o tom programu kao i o eventualnim dodatnim inicijativama koje poduzima Društvo na prevenciji šećerne bolesti? Hrvatsko društvo za dijabetes i bolesti metabolizma Hrvatskoga liječničkog 14 Diabetes www.diabetes.hr br. 5/2013 zbora radi na stvaranju dijagnostičkih smjernica za postavljanje dijagnoze šećerne bolesti odnosno predijabetesa. Prije dvije godine objavljene su hrvatske smjernice za liječenje šećerne bolesti tipa 2. Što se tiče ranog otkrivanja šećerne bolesti, to je primarni zadatak svakoga zdravstvenog sustava jer samo ranim otkrivanjem i pravovremenim liječenjem bolesnika možemo smanjiti posljedice neliječene šećerne bolesti, razvitak brojnih kroničnih komplikacija, popraviti kvalitetu života bolesnika i, u konačnici, smanjiti troškove liječenja šećerne bolesti i njezinih komplikacij kako bi se dio tih sredstava mogao utrošiti na prevenciju i rano otkrivanje. Hrvatski sabor je prije dvije godine usvojio rezoluciju o šećernoj bolesti. Što se usvajanjem tog dokumenta promijenilo u liječenju i prevenciji dijabetesa? Usvajanjem Rezolucije o šećernoj bolesti osigurani su preduvjeti za daljnji razvoj dijabetološke struke u Hrvatskoj. Sabor Republike Hrvatske time je još jednom potvrdio da je svjestan njezinih pandemijskih razmjera i važnosti prevencije, odnosno liječenja šećerne bolesti u našoj zemlji. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije trenutačno u svijetu 6,4 posto svjetske populacije odraslih ima šećernu bolest. Koji su glavni razlozi globalnoga porasta oboljelih od šećerne bolesti? Prema procjeni Svjetske dijabetološke federacije (IDF) u svijetu trenutačno ima 371 milijun oboljelih od šećerne bolesti. Procjenjuje se da će do 2030. godine navedena brojka oboljelih premašiti 520 milijuna. Prekomjerna tjelesna masa, nepravilna prehrana i nedovoljna tjelesna aktivnost ključni su čimbenici u nastanku šećerne bolesti tipa 2. Upravo zbog toga naglasak treba staviti na prevenciju šećerne bolesti, edukaciju cjelokupne populacije i posebice na stvaranje pravilnih životnih navika u najmlađih. Samo tako možemo barem djelomično usporiti porast oboljelih. Koliko je u Hrvatskoj oboljelih? Je li razlika između broja registriranih i stvarnih bolesnika odraz toga što veliki broj bolesnika sa šećernom bolešću nije ni svjestan da boluje od ove bolesti, barem ne u prvoj fazi? Prema Izvješću Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za 2012. godinu u Republici Hrvatskoj registrirano je 234.457 punoljetnih osoba sa šećernom bolešću, od čega 93 posto čine bolesnici za šećernom bolešću tipa 2. Navedeni podaci su dobiveni analizom Centralnoga zdravstvenog informacijskog sustava tzv. CEZIH-a. Smanjenje broja oboljelih od šećerne bolesti u RH moguće je očekivati jedino uz nacionalni program prevencije pri čemu najvažniju ulogu ima edukacija populacije o rizicima i posljedicama koje šećerna bolest sa sobom nosi. Praktički pola oboljelih od šećerne bolesti ni ne zna da ima šećernu bolest. Dodatan je problem izostanak simptoma pa bolesnici često godinama ne znaju da imaju šećernu bolest. U tih se bolesnika bolest otkrije prilikom sistematskih pregleda ili slučajno, prilikom vađenja krvi zbog nekog drugog razloga, dok se manji dio bolesnika javi liječniku zbog simptoma šećerne bolesti. Nerijetko se šećerna bolest otkrije kad bolesnici budu primljeni u bolnicu zbog srčanog infarkta ili moždanog udara, bubrežnog zatajenja, gangrene stopala ili smetnji vida. Sve su to moguće komplikacije neprepoznate odnosno neliječene šećerne bolesti. Vaše je Društvo između ostaloga poznato i po organizaciji Dana dijabetologa, stručnog simpozija koji se održava svake godine i prigoda je da struka izmijeni najnovije spoznaje vezane uz šećernu bolest te kongrese dijabetologa Hrvatske svake četiri godine. Ove godine održan je 5. kongres i 72. dani dijabetologa pa možete li prepričati dojmove ali i nove spoznaje prikazane na tim važnim događanjima? Hrvatsko društvo za dijabetes i bolesti metabolizma Hrvatskoga liječničkog zbora dva puta na godinu organizira Dane dijabetologa na kojima se razmjenjuju najnovija iskustva iz područja dijabetologije. Ponosni smo na dugogodišnju tradiciju Dana dijabetologa. Svaki takav skup pridonosi još kvalitetnijem liječenju bolesnika jer na njemu predaju brojni dijabetolozi iz Hrvatske i svijeta. Glavne teme spomenutih kongresa bile su prevencija šećerne bolesti i ustroj dijabetološke službe, novosti u liječenju tipa 1 šećerne bolesti, te novosti u inzulinskoj i inkretinskoj terapiji. Cijeli jedan blok predavanja bio je posvećen dijabetičkom stopalu kao važnoj komplikaciji šećerne bolesti. Dani dijabetologa su dio tradicije hrvatske dijabetologije i moram priznati da sam kao predsjednik Hrvatskoga društva za dijabetes i bolesti metabolizma ponosan na tako dugu tradiciju redovitih sastanaka. U Dubrovniku je krajem lipnja održan 31. međunarodni simpozij o šećernoj bolesti i prehrani u organizaciji Diabetes and Nutrition Study Group (DNSG) koja djeluje unutar Europskog dijabetološkog društva (EASD) radi razmjene znanstvenih spoznaja o kliničkim i metaboličkim učincima prehrane na liječenje šećerne bolesti. Budući da ste sudjelovali na tom simpoziju zanima nas prijedlog novih prehrambenih smjernica EASD-a koje su na tom simpoziju predstavljene? Ove godine nama je pripala čast organizacije tog simpozija uz sudjelovanje više od 200 sudionika iz 25 zemalja svijeta što je veliki uspjeh za ovako malu zemlju kao što je Hrvatska. Na simpoziju su sudjelovali poznati svjetski stručnjaci iz područja prehrane i šećerne bolesti. Budući da je pravilna prehrana temelj prevencije i liječenja šećerne bolesti, ovakvi simpoziji značajno pridonose kvalitetnijem liječenju naših bolesnika. U većim dijabetološkim centrima u edukaciji bolesnika sa šećernom bolešću sudjeluju klinički dijetetičari što bi trebalo biti uobičajeno u svim centrima. Na simpoziju je raspravljano i o novim prehrambenim smjernicama EASD-a koje su u izradi i koje će, kad budu predstavljene, dodatno pridonijeti kvalitetnijem liječenju bolesnika. Opet s ponosom mogu reći da i hrvatski dijabetolozi sudjeluju u izradi navedenih smjernica. Prilikom Vašeg nedavnog izbora u znanstveno-nastavno zvanje docenta u znanstvenom području Biomedicina i zdravstvo, održali ste predavanje „Šećerna bolest kao medicinski i socioekonomski izazov u RH". Kada je o socioekonomskom aspektu bolesti riječ, možete li nam reći s čime se sve suočavaju oboljeli od šećerne bolesti? Prema rezultatima studije „Trošak dijabetesa u Hrvatskoj” iz 2010. godine, ukupni troškovi liječenja šećerne bolesti tipa 2 na teret HZZO-a u 2009. godini iznosili su dvije i pol milijarde kuna što predstavlja 11,49 posto ukupnih troškova HZZO-a. Upravo zbog toga, sa sigurnošću možemo reći da šećerna bolest predstavlja medicinski, ali i socioekonomski izazov u Republici Hrvatskoj. Od ukupnog iznosa, 85,72 posto čine troškovi liječenja komplikacija šećerne bolesti. Prevencija šećerne bolesti može značajno pridonijeti smanjenju broja bolesnika a time dugoročno i smanjiti troškove liječenja. Što se bolesnika oboljelih od šećerne bolesti tiče, suočavaju se s brojnim izazovima. Nije im jednostavno prihvatiti spoznaju da imaju šećernu bolest. Čak i kada prihvate spoznaju da imaju šećernu bolest, teško mijenjaju životne navike. A bez pravilne prehrane i redovite tjelovježbe nema dobre regulacije šećerne bolesti. Tjelesna aktivnost ne košta ništa, a značajno pridonosi regulaciji šećerne bolesti. Hrvatsko društvo za dijabetes i bolesti metabolizma Hrvatskoga liječničkog zbora rado će se uključiti u programe prevencije šećerne bolesti u suradnji s Ministarstvom zdravlja, Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje, Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo i Institutom za antropologiju. Samo zajedničkim naporima možemo očekivati smanjenje broja oboljelih i bolju regulaciju šećerne bolesti. Koliku ulogu imaju udruge civilnog društva u prevenciji i edukaciji bolesnika o određenoj bolesti, konkretno udruge kojima se mogu obratiti bolesnici koji boluju od šećerne bolesti? Udruge bolesnika predstavljaju važan čimbenik u liječenju šećerne bolesti. Naime, nerijetko bolesnici nakon postavljane dijagnoze šećerne bolesti pronalaze podršku u tim udrugama bolesnika. Hrvatsko društvo za dijabetes i bolesti metabolizma Hrvatskoga liječničkog zbora odlično surađuje s Hrvatskim savezom dijabetičkih udruga, a nadam se još boljoj suradnji jer samo zajedničkim naporima možemo očekivati bolju budućnost za naše bolesnike sa šećernom bolešću. Diabetes www.diabetes.hr 15 Tema broja br. 5/2013 Što zapravo znamo o dijabetesu i vježbanju, koji su problemi i zašto ne vježbamo? Bez pravih stručnjaka nema dobre rekreacije Populacija s dijabetesom postaje sve mlađa i mlađa i mnogi od tih pacijenata hodanje smatraju dosadnom i nestimulativnom tjelesnom aktivnošću. U slučaju da se ipak odluče uključiti u organizirane programe, ne znaju je li za njih bolji npr. pilates, Zumba ili teretana. Drugi veliki problem je (ne) redovitost pohađanja pa je u nekim programima u Zagrebu postotak odustajanja bio i do 75 posto! Stoga bi u budućnosti trebalo organizirati ciljano školovanje kadrova koji rade s pacijentima nakon što izađu sa svojom dijagnozom iz medicinskih ustanova, a to su kineziolozi, voditelji sportskih programa, sportski treneri, voditelji rekreacije i f izioterapeuti Prof. dr. sc. Lana Ružić, dr. med Katedra za medicinu sporta i vježbanja, Kineziološki fakultet, Zagreb P risjetimo se za početak riječi profesora Georgea Albertija, bivšeg predsjednika IDF-a: "Šećerna bolest jedna je od najvećih zdravstvenih katastrofa koje je svijet do sada vidio. Financijske i socijalne posljedice ove bolesti bit će neizdržive ako se vlasti ne probude i smjesta nešto ne poduzmu!“ Važnost promoviranja tjelesne aktivnosti kao vitalne komponente prevencije kao i zbrinjavanje dijabetesa tipa 2, trebala bi imati puno viši prioritet u sustavima. Nažalost, kada sustav i osigura programe, u svijesti pojedinca koji ima dijabetes tjelesna aktivnost nije na visokom mjestu prioriteta. A epidemija dijabetesa tipa 2 koja hara svijetom, dovodi se upravo u vezu s padom razine tjelesne aktivnosti i sve rasprostranjenijom pretilošću. Mora se naglasiti da su blagodati vježbanja u procesu poboljšanja patofizioloških promjena metabolizma uzrokovanih dijabetesom tipa 2 vjerojatno najveće ako ih se provodi rano, u prijelazu s rezistentnosti na inzulin preko slabljenja tolerancije na glukozu, do konačne hiperglikemije, koju je tada potrebno liječiti oralnim pripravcima i konačno inzulinom. Budući da je dijabetes povezan s povećanim rizikom za ra- 16 Diabetes www.diabetes.hr zvoj kardiovaskularnih bolesti (Matteucci i sur. 2006.), dobrobit vježbanja treba cijeniti i u cilju poboljšanja poznatih rizičnih faktora za razvoj ateroskleroze. Također, ovdje je ipak potrebno naglasiti da je do sada manji broj istraživanja uspio pokazati nezavisno djelovanje tjelesne aktivnosti na poboljšanje glikemijske kontrole mjerene HbA1c u pacijenata s dijabetesom tipa 1, no zato utjecaj tjelesne aktivnosti na regulaciju dijabetesa tipa 2 uopće nije upitan iako je veličina tog utjecaja u objavljenim istraživanjima prilično različita. U nekim od istraživanja utjecaj tjelesne aktivnosti na regulaciju šećerne bolesti bio je vrlo jak, dok je u drugima učinak bio slabiji do neznatan (Salvatoni i sur., 2005; McGavvock et al, 2004). Pretpostavljamo da se do različitih rezultata dolazilo zbog slabe kontrole provedene tjelesne aktivnosti, posebno slabog nadzora intenziteta za vrijeme vježbanja, a problem može ležati i u tome da su brojni rezultati zasnovani na praćenju tjelesne aktivnosti putem retrogradno primijenjenog upitnika što smanjuje pouzdanost dobivenih podataka. Da bi rezultati bili pouzdaniji, volumen, frekvenciju i intenzitet tjelesne aktivnosti treba dobro planirati i pratiti kako bi se moglo utvrditi da li je došlo do željenih promjena. Najveći problem s kojim se pacijenti s dijabetesom, a često i znanstvenici koji planiraju istraživanje susreću, je nedostatak profesionalnog vođenja organizirane tjelesne aktivnosti. Nakon završetka programa dnevne bolnice koju organizira Institut za dijabetes, pacijenti su dobro upoznati s važnošću tjelesne aktivnosti ali je rijetko nastave prakticirati jer nisu u mogućnosti pronaći prikladan program i savjetnika. Industrija zdravlja i fitnesa nudi široki spektar programa vježbanja pod različitim zaštićenim ili nezaštićenim nazivima (Pilates, Callanetis, Total Body, TNS, Zumba, Aerobic, Pump up, Step aerobic itd.) od kojih ni jedan nema znanstveno utvrđen utjecaj na šećernu bolest. Pacijent najčešće ne može pronaći preporuke (i moguće kontraindikacije i negativne efekte) za popularne i moderne oblike organiziranih programa tjelesne aktivnosti. Različiti tipovi (programi) organizirane tjelesne aktivnosti imaju drugačiji utjecaj na razinu glukoze za vrijeme i nakon aktivnosti, na HbA1c, na otpornost na inzulin, itd. (Di Loretto i sur. 2005, Acik i sur. 2004, Kosaka i sur. 2005; Tokmakidis 2004). Studije koje su se provodile u tom području najčešće nisu uspoređivale utjecaj različitih oblika tjelesne aktivnosti paralelno, u longitudinalnom istraživanju, a u većini istraživanja uvedena tjelesna aktivnost bila je isključivo jedne vrste. Danas je pacijent s dijabetesom svjestan da bi trebao vježbati, ali osim okvirnih smjernica za svakodnevnu 30-minutnu šetnju, vrlo je malo savjeta za druge oblike tjelesne aktivnosti. Iznenađujuće je da se vježbe u teretani i vježbe snage obično rjeđe preporučuju dijabetičarima u odnosu na ae- robnu aktivnost iako su Cauza i sur. (2005.) dokazali upravo obrnuto, tj. bolji glikemički profil 48 sati nakon vježbanja kod skupine koja je primjenjivala trening snage. Moramo se suočiti s činjenicom da populacija s dijabetesom postaje sve mlađa i mlađa i da mnogi od tih pacijenata hodanje smatraju dosadnom i nestimulativnom tjelesnom aktivnošću. U slučaju da se odluče uključiti u organizirane programe, ne postoje smjernice pa npr. ne znaju je li za njih pilates bolji nego Zumba ili teretana, ili ne znaju da li bi trebali vježbati manje naporniji aerobik umjesto jogginga. Također muči ih i pitanja kako često, koliko dugo, kojim intenzitetom vježbati? Drugi veliki problem je (ne)redovitost pohađanja za koji ipak veliki dio odgovornosti mora preuzeti sam pacijent. Nažalost, u nekim programima do sada provedenima u Zagrebu postotak odustajanja bio je čak i do 75 posto. Zbog svega navedenoga smatram da u budućnosti treba obratiti pažnju na školovanje kadrova koji rade s pacijentima nakon što izađu sa svojom dijagnozom iz medicinskih ustanova, a to su kineziolozi, voditelji sportskih programa, treneri i voditelji rekreacije te fizioterapeuti. Za sada je u tom pogledu unazad nekoliko godina uključen u obuku trenera fitnesa i predmet Fitness za osobe s kroničnim bolestima, a u novom programu studija Kineziološkog fakulteta je planiran i predmet Tjelesno vježbanje i zdravlje koji će teme iz navedenoga područja detaljnije obrađivati. Na pacijentima ipak ostaje odgovornost za redovito provođenje planirane aktivnosti jer, nažalost, umjesto njih nitko ne može vježbati. Diabetes www.diabetes.hr 17 Medicina Medicina br. 5/2013 br. 5/2013 Šećerna bolest i sportovi izdržljivosti – obje strane medalje Izniman sportski napor traži iznimnu kontrolu U neprestanoj borbi inzulina i šećera, tjelesna aktivnost jedan je od najboljih partnera za dugotrajan i kvalitetan život. Odluči li se, međutim, osoba oboljela od šećerne bolesti na bavljenje ekstremnim sportom, treba voditi računa o tome da intezivna produljena f izička aktivnost može dovesti do pada razine šećera ispod donje granice normalnih vrijednosti (hipoglikemija) što može rezultirati ozbiljnim posljedicama Hrvoje Barić, dr. med, Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije već začuđuje i širok spektar karaktera koji na startnim blokovima količinom tjelesne tekućine uslijed dehidracije, može dovesti do čeka da zabava počne. Većinu čine „obični“ ljudi s neobičnim zatajenja bubrežne funkcije. Osim svega, produljeni napor do- životnim pričama, a upravo takve priče razlog su „boom-u“ ul- vodi do smanjenje učinkovitosti imunološkog sustava (imunosu- tra-sfere. Naime, unatrag 20-ak godina pojavio se niz uglavnom presija), čija je funkcija ionako smanjena kod šećerne bolesti. američkih autora, koji su zahvaljujući svojim ulogama u sporto- Imajući navedeno na umu, tijekom cijelog pripremnog perioda, vima izdržljivosti, postali popularni i slavni. Svoje priče zapisali kao i na sam dan utrke, Nenad je bio pod nadzorom nadležnih su i objavili, pokazali da zaista svatko može završiti takve utrke, a specijalista. Uz periodične liječničke preglede, poduzete su sve zatim gotovo preko noći nadahnuli tisuće ljudi željnih promjene. mjere predostrožnosti kako bi se izbjegle moguće komplikacije. Svi su zagrizli i svakodnevno izranjaju nevjerojatne priče o ljudi- Američko udruženje za šećernu bolest (American Diabetes ma oboljelima od teških bolesti koji završavaju ironman (triatlon Association) preporučuje umjerenu tjelesnu aktivnost najma- ukupne duljine gotovo 250 kilometara), 24-satne ultramarato- nje pet dana u tjednu, ukupnog trajanja 150 minuta. Osim ae- ne, višetjedne biciklističke utrke itd. Između ostalih nevjerojatne robnih vježbi (hodanje, lagano trčanje, biciklizam, plivanje i sl.), su i osobe oboljele od šećerne bolesti. preporučeni su i treninzi snage (vježbe snage, lagani treninzi s Prva osoba oboljela od šećerne bolesti koja je uspješno završila utezima, vježbe s elastičnim trakama i sl.). Pridržavanje ovakvih double-ironman (2x ironman iz gornjeg teksta, tj. uzastopnih i preporuka bez sumnje nosi dobrobit za vaše zdravlje, a fizičku neprekidnih 7,6 kilometara plivanja, 360 kilometara bicikliranja i aktivnost nemoguće je zamijeniti lijekovima, dijetom ili bilo ko- 84 kilometra trčanja) i triple-ironman (gornja zagrada dulja za 33 jim drugim oblikom terapije. posto) triatlon je Hrvat Nenad Šimunko. Nenad boluje od šećerne Šećerna bolest ozbiljno je, tiho i šuljajuće stanje koje nosi niz kom- bolesti tip 1 od svoje šeste godine, a njegov iznimni doseg opisan plikacija. U neprestanoj borbi inzulina i šećera, tjelesna aktivnost je u časopisu Croatian Medical Journal gdje su autori (i sami vrsni jedan je od najboljih partnera za dugotrajan i kvalitetan život. Sto- sportaši) stručno izvjestili o Nenadovom tijeku bolesti i metabo- ga, vrijeme za krenuti na prvi ovotjedni trening je - sada! ličkim promjenama za vrijeme utrke. Naravno, pozivaju na oprez, posebno naglašavajući opasnost od hipoglikemije kod osoba oboljelih od šećerne bolesti koje sudjeluju na sličnim utrkama. K Iako ovaj primjer daleko nadilazi preporučenu količinu, pravilno ao liječnik i ultramaratonac posljednjih sam godina svjedok izuzetnog porasta popularnosti sportova čiji se učesnici odlikuju „nadljuskom“ izdržljivošću. Konkretnije, radi se o raznim „ultra“ varijantama klasičnih disciplina. Tako je, pri- mjerice, posljednjih godina broj ljudi koji sudjeluje na trkačkim utrkama duljim od 100 kilometara ili 100 milja (popularne „100 miler-ice“ u SAD-u) porastao do mjere da su mnogi organizatori bili primorani ograničiti broj prijava, uvesti kvalifikacijske utrke ili na drugi način smanjiti broj sudionika. Osim „ultra“ trčanja, sve više sportaša (amatera i profesionalaca) zagrizlo je u dulje varijante biciklizma, plivanja, triatlona... Zahtjevi koji pred sebe postavljaju ovakvi sportaši iznimni su u svakom pogledu. Utrke često traju duže od 24 sata (čak do nevjerojatnih 72), bez stanki za spavanje, uz iznimno rijetke stanke za hranu ili promjenu suhe odjeće. Trajanje etapnih utrka nerijetko se mjeri u tjednima. Naravno, ovakvi pothvati ostavljaju tijelo pred samim slomom. Opasnosti po zdravlje vrebaju na svakom koraku. Osim nevjerojatnog metaboličkog obrata (i posljedičnog oksidativnog stresa), pogubni mogu biti dehidracija, gubitak elektrolita, oštećenje bubrega raspadnim produktima preopterećenih mišića itd. Zasigurno se pitate: „Pa tko bi pri zdravoj pameti ovakvo nešto uopće pomislio?“ Na vaše čuđenje, odgovor glasi: „mnogi“! Ne samo da se rijeke ljudi slijevaju na „ultra fešte“ diljem svijeta, dozirana fizička aktivnost itekako ima svoje mjesto u reguliranju razine šećera u krvi i prevenciji komplikacija šećerne bolesti. Odlučite li se ipak na bavljenje sportom nalik gore opisanom, nekoliko stvari treba imati na umu. Intezivna produljena fizička aktivnost kod osoba oboljelih od šećerne bolesti može dovesti do pada razine šećera ispod donje granice normalnih vrijednosti (hipoglikemija), što može rezultirati posljedičnim oštećenjem mišića i jetre te oštećenjima živčanog sustava. Osim povišenog rizika te, za bolest specifične komplikacije, moguće su i druge ozljede i oštećenja. Dugotrajno izlaganje ultraljubičastom zračenju za vrijeme utrka oštećuje kožu kroz niz mehanizama i s različitim posljedicama, a najgore su zasigurno povećani rizik od malignih bolesti kože. Padovi s bicikla te oštećenja kože i noktiju za vrijeme trčanja otvaraju put infekcijama koje se kod osoba oboljelih od šećerne bolesti često mogu komplicirati i potrebno je znatno vrijeme za njihovo liječenje. Povišena temperatura okoline nerijetko dovodi do dehidracije i poremećaja razine elektrolita u krvi (poglavito natrija) što uzrokuje grčenje mišića, probavne smetnje, a rijetko i poremećaj svijesti s mogućim smrtnim ishodom. Nakon produljenih napora tijelo reagira generaliziranom upalom, podižu se razine upalnih parametara u krvi, nastupa razgradnja crvenih krvnih stanica (hemoliza) i mišićnih stanica (rabdomioliza). Kombinacija tih zbivanja, zajedno sa smanjenom Medicina Medicina br. 5/2013 br. 5/2013 Kada zvati hitnu medicinsku službu? Ne jurite odmah na Hitnu nego nazovite 194 ili 112 To je važno jer postoje stanja (kao npr. sumnja na akutni infarkt miokarda) kada je medicinski kontraindicirano da pacijent hoda. Drugo, ako pacijenti dolaze u prostore županijskih zavoda za hitnu medicinu sami, može se dogoditi da tamo liječnika nema jer je na hitnoj intervenciji na terenu. Zato je jako važno znati da u slučaju bilo kakvih zdravstvenih potreba za koje pacijent ili njegova obitelj misle da su hitne, treba nazvati 194 ili 112, a ne dolaziti samostalno u prostorije Hitne! Mr. sc. Milena Car, dr. med, Hrvatski zavod za hitnu medicinu U organizaciji Koalicije udruga u zdravstvu Hrvatski zavod za hitnu medicinu održao je u dvorani Tribine Grada Zagreba predavanje o organizaciji i radu Hitne medicinske službe (HMS) kojom prilikom su prisutnima podijeljeni edukativni letci „Hitna medicinska služba – sve što trebate znati“. Koliko su ovakva predavanja potrebna i korisna potvrđuje i činjenica da je u srpnju pitanje naplaćivanja usluga u županijskim zavodima za hitnu medicinu izazvalo veliki novinarski interes. Naravno da su takva pitanja od velikog interesa i za svakog građanina naše zemlje. Međutim, pitanje naplaćivanja usluga donijelo je zapravo u prvi 20 Diabetes www.diabetes.hr plan pitanje racionalnog korištenja zdravstvenog sustava. Naime, lavinu novinskih članaka pokrenuli su ovlašteni kontrolori Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje koji su tijekom provedenoga nadzora u nekoliko županijskih zavoda za hitnu medicinu utvrdili da zavodi pružaju zdravstvenu zaštitu velikom broju pacijenata s nehitnim stanjima - što je u suprotnosti s njihovom osnovnom namjenom u djelatnosti hitne medicine - te je ukazano na potrebu racionalizacije poslovanja. Statistički podaci Većini ljudi vjerojatno ne pada na pamet zvati ili otići na HMS zbog previjanja obrađene rane, vađenje konaca, po recept, na cijepljenje i tome slično, jer to nisu hitna stanja. Međutim, temeljem statistike koju prati Hrvatski zavod za hitnu medicinu u prosjeku je samo 33 posto intervencija na terenu hitno, dok je u sjedištu i ispostavama zavoda od ukupnog broja pregledanih pacijenata u prosjeku samo 18 posto hitnih. Dakle, od 1,5 milijuna intervencija, što uključuje pacijente pregledane u sjedištu i ispostavama te izlaske na teren, tijekom 2012. godine u čak 67 posto slučajeva, odnosno u milijun intervencija, nije bila potrebna hitna medicinska intervencija! Milijun građana svoje medicinske poteškoće mogli su riješiti u ambulantama liječnika opće/obiteljske medicine. Što nam govore ti podaci? Oni ukazuju na najveći i najvažniji problem u HMS a to je preopterećenost službe nehitnim pacijentima, što u konačnici može značiti da takvo neodgovorno korištenje resursa HMS može onemogućiti pružanje pomoći onima kojima je život zaista ugrožen. HMS nije zamjena za ambulante opće/obiteljske medicine Ovdje treba pojasniti da se ne radi o tome da liječnici u HMS ne žele pružiti skrb pacijentima u slučaju nehitnih stanja. Radi se o jednostavno o činjenici da je HMS organizirana za provođenje djelatnosti hitne medicine odnosno za skrb hitnih pacijenata, a djelatnost opće/obiteljske medicine za usluge koje nisu hitne naravi, tzv. planirana liječenja. I mreža hitne medicine i mreža opće/obiteljske medicine financirane su od Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje isključivo za pružanje zdravstvenih usluga u okviru svoje djelatnosti. Treba uvijek imati na umu činjenicu da velik broj nehitnih pacijenata usporava brzinu reakcije hitne službe i smanjuje njenu efikasnost te time dovodi u opasnost živote ljudi koji imaju infarkt ili neko drugo stvarno hitno stanje. Prema tome, za nehitne usluge ne treba tražiti pomoć HMS nego se treba uputiti svom obiteljskom liječniku. Da bi smanjili postotak zbrinjavanja nehitnih stanja koja neopravdano opterećuju HMS, Hrvatski zavod za hitnu medicinu i svi županijski zavodi za hitnu medicinu rade i radit će na edukaciji građana. Kada i kako pozvati HMS? Dakle, HMS zbrinjava hitna stanja – stanja kada je izravno ugrožen ljudski život ili je teško narušeno zdravlje. Nagli prestanak disanja ili otežano disanje, gubitak svijesti, gušenje, otežani govor, slabost ili oduzetost dijela tijela, jaka alergijska reakcija – samo su neki od primjera kada je izravno ugrožen život ili teško narušeno zdravlje. Ovdje treba posebno naglasiti da u slučaju hitnog stanja treba uputiti poziv na 194 ili 112, a ne juriti na hitnu. Zašto je to važno? Ima nekoliko bitnih razloga. Naime, postoje stanja (kao npr. sumnja na akutni infarkt miokarda) kada je medicinski kontraindicirano da pacijent hoda. Drugo, ako pacijenti dolaze u prostore županijskih zavoda za hitnu medicinu sami, može se dogoditi da tamo liječnika nema jer je na hitnoj intervenciji na terenu. Zato je jako važno educirati građane da u slučaju bilo kakvih zdravstvenih potreba za koje pacijent ili njegova obitelj misle da su hitne, treba nazvati 194 ili 112, a ne dolaziti samostalno u prostorije hitne. Medicinsko prijavno-dojavna jedinica HMS Kada osoba nazove 194 javit će joj se medicinski dispečer u prijavno-dojavnoj jedinici županijskog zavoda za hitnu medicinu. Dispečer je zdravstveni radnik educiran za primanje poziva sukladno Hrvatskom indeksu prijema poziva, što znači da će dispečer voditi strukturiran razgovor s pozivateljem postavljajući sva neophodna pitanja kako bi dobio informacije koje će mu omogućiti da pravilno odredi prioritet i organizira daljnju pomoć. Na temelju Hrvatskog indeksa prijema poziva dispečer utvrđuje stupanj hitnosti, odnosno dodjeljuje svim pozivima crveni, žuti ili zeleni prioritet. Crveni prioritet odnosi se na životno ugrožavajuća stanja, sve što bi vrlo brzo moglo dovesti do smrti ili invalidnosti, i u tom slučaju dispečer odmah upućuje pacijentu najbliži slobodan tim i nastavlja s davanjem uputa pozivatelju kako se Diabetes www.diabetes.hr 21 Medicina br. 5/2013 Komunikacija pozivatelja i dispečera Prava i pravodobna informacija je ključna, a problem prilikom intervencija ponekad predstavlja upravo loša komunikacija s pozivateljem. Potpuno je razumljivo da su pozivatelji često pod velikim stresom u trenutku pozivanja (jer se radi o stresnim situacijama, posebice ako se radi o članovima obitelji), međutim važno je što smirenije i točnije dati sve informacije koje traži dispečer. Zna se dogoditi da pozivatelji budu iritirani kada dispečer pokušava saznati koliko godina ima pacijent, boluje li od neke bolesti i gdje se točno nalazi, jer misle da ih se time zadržava, a zapravo su to vrlo bitni podaci za intervenciju. Kako bi građane informirali kada i kako zvati HMS, Hrvatski zavod za hitnu medicinu tiskao je edukativni letak „Hitna medicinska služba – sve što trebate znati“, koji su preko Županijskih zavoda za hitnu medicinu, Savjeta za zdravlje i udruga pacijenata distribuirani građanima u cijeloj zemlji. Kako razgovarati sa medicinskim dispečerom, što će medicinski dispečer pitati, što činiti dok se čeka dolazak tima HMS i drugi savjeti mogu se pronaći u letku koji se može naći na mrežnim stranicama Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu www.hzhm.hr. Naplaćivanje usluga u HMS Radi pravilnog informiranja javnosti ovdje treba naglasiti da HMS ne naplaćuje usluge zbrinjavanja pacijenata s hitnim stanjima. Cjenici o kojima je bilo riječi u nedavnim novinarskim člancima postoje već odavno u svim zdravstvenim ustanovama pa tako i u HMS prije svega zbog naplaćivanja zdravstvenih usluga strancima koji dolaze iz zemalja koje nemaju potpisanu konvenciju o socijalnom osiguranju s Republikom Hrvatskom. Ni jednom pacijentu kojega pregleda, HMS ne naplaćuje pregled. Tek nakon procjene stanja pacijenta te- 22 Diabetes www.diabetes.hr meljem pregleda, ukoliko utvrdi da se radi o nehitnom stanju, liječnik upućuje pacijenta kako da riješi svoj zdravstveni nehitni problem. Ukoliko takav pacijent inzistira da se njegov nehitni zdravstveni problem ipak riješi u HMS, liječnik će ga informirati da se nehitne usluge naplaćuju u HMS (jer su za njih plaćeni liječnici opće/obiteljske medicine) i da hitni slučajevi imaju u svakom trenutku prioritet. Zaključak HMS je organizirana za provođenje djelatnosti hitne medicine odnosno skrb hitnih pacijenata, a djelatnost opće/obiteljske medicine za usluge koje nisu hitne naravi. Racionalno korištenje zdravstvene zaštite preduvjet je dobre organizacije HMS u cilju spašavanja ljudskih života i zdravlja u hitnim stanjima koja zahtijevaju neodgodivu zdravstvenu skrb. Kako bi postigli smanjenje postotka zbrinjavanja pacijenata sa nehitnim stanjima u HMS - što će povećati efikasnost HMS i pridonijeti racionalnom korištenju zdravstvenog sustava - Hrvatski zavod za hitnu medicinu i svi županijski zavodi za hitnu medicinu rade i radit će na edukaciji građana o radu HMS. Tako je Hrvatski zavod za hitnu medicinu izdao edukativni letak „Hitna medicinska služba – sve što trebate znati“, a pojedini županijski zavodi za hitnu medicinu imaju organizirane dane otvorenih vrata kako bi se ostvarila što bolja komunikacija između građana i djelatnika HMS sa zajedničkim ciljem pružanja što kvalitetnije hitne medicinske skrbi. Accu-Chek® Performa sustavi sada s jednokratnim kodiranjem STARI BIJELI ČIP ZA KODIRANJE NOVI CRNI AKTIVACIJSKI ČIP Uklonite bijeli čip za kodiranje. Umetnite crni aktivacijski čip i ostavite ga tako. Zauvijek. • Pojednostavljuje mjerenje tako da kodira aparat jednom zauvijek • Štedi vrijeme — jedan korak manje za zapamtiti • Pruža sigurnost s točnim rezultatima Nove kutije Accu-Chek® Performa test traka više ne sadrže nikakve čipove za kodiranje. Nakon uvođenja na tržište crnog aktivacijskog čipa, on se u određenom periodu nalazio u kutijama Accu-Chek Performa traka. Od sada u kutijama ovih traka nećete pronaći crni aktivacijski čip. Ako nemate umetnut crni aktivacijski čip u vašem aparatu, a niste ga pronašli u novoj kutiji traka, molimo nazovite korisničku podršku na besplatni broj: 0800 60 00 60. Nakon što jednom umetnete crni aktivacijski čip u vaš aparat, nikad ga više nećete morati mijenjati bez obzira na to jeste li u novoj kutiji traka pronašli bijeli ili crni čip. KUPON ZA NAGRADNU KRIŽALJKU 5/2013 Traženi pojam je God. rođenja NOVO!!! Pored pakiranja od 10 i 50 ACCU-CHEK PERFORMA test traka, od sada vam stoje na raspolaganju i pakiranja od 25 traka. Ime i Prezime Dijabetičar od Adresa dalje ponašati i što napraviti do dolaska HMS. Žuti prioriteti su također hitni slučajevi, ali koji mogu malo pričekati, poput prijeloma ili vrtoglavica. Zeleni prioritet se odnosi na stanja i tegobe koje su u domeni liječnika opće/obiteljske medicine i na takva stanja HMS ne izlazi nego dispečer daje savjet pozivatelju što mu je činiti da riješi svoj zdravstveni nehitni problem. izreži i pošalji na adresu redakcije Roche d.o.o. Ul. grada Vukovara 269a 10 000 Zagreb Besplatni telefon: 0800 60 00 60 Experience what’s possible. Crni aktivacijski čip radi sa svim Accu-Chek Performa proizvodima. • Accu-Chek® Performa • Accu-Chek® Performa Nano Prehrana br. 5/2013 velika Prehrana sportaša sa šećernom bolesti postignuća Snježana Gaćina, dipl.med.techn. KB Merkur, Sveučilišna klinika za dijabetes, endokrinologiju i bolesti metabolizma Vuk Vrhovac T EDITH DANIELSEN (1904-2002) Glavna sestra, Hvidøre Diabetes Sanatorium, Danska Podučavanje dječaka s dijabetesom 1932. godine, Nordisk je osnovao bolnicu Steno Memorial. Šest godina kasnije, Novo je osnovao Hvidøre Diabetes Sanatorium. Glavna sestra u Hvidøre, Edith Danielsen, bila je predvodnik u promicanju zdravog života kao ključnog faktora regulacije dijabetesa. Zahvaljujući vlastitim bolnicama, ove dvije tvrtke su ponudile specijaliziranu brigu za dijabetičare u Danskoj, dok su istovremeno skupljale saznanja o potrebama bolesnika. 1992. godine, Steno i Hvidøre su spojene u jednu ustanovu stvorivši Steno Diabetes Center. Novo Nordisk nastavlja rast na holističkom pristupu liječenja dijabetesa koji je primjenjivan u Steno i Hvidøre centrima. Noviji primjer je DAWN2™ studija (Diabetes Attitudes, Wishes and Needs), koja stremi prema novim saznanjima i iskustvima osoba s dijabetesom, njihovih obitelji i drugih učesnika. Izdanje: 01-22.02.2013. GODINA MIJENJAMO DIJABETES 1930. godine, Novo i Nordisk u Danskoj osnivaju bolnice za dijabetičare kako bi unaprijedili skrb ip 1 šećerne bolesti je stanje u kojem tijelo ne proizvodi inzulin. Bez inzulina sposobnost tijela da koristi glukozu kao izvor goriva je sasvim umanjena. Znači li to da se ljudi s dijabetesom tipa 1 moraju odreći snova o uspješnoj sportskoj karijeri, snova o uspjehu u elitnim sportovima i na visokim razinama natjecanja? Mnogi uspješni sportaši diljem svijeta i njihovi rezultati koji su ih proslavili kao olimpijce i vrhunske sportaše govore u prilog tome da je sport, čak i elitni, uz šećernu bolest sasvim moguć. Rezultati koje su postigli američki ski olimpijac Kris Freeman, NFL igrač Orlando Brown, plivač Gary Hall, veslački olimpijac Steve Redgrave i mnogi drugi govore da granice za osobe sa šećernom bolesti ne postoje. Postoje samo pravila za sve osobe koje se bave sportom, koja im pomažu da bez komplikacija za svoju bolest, ostvare dobre rezultate. Timski rad liječnika dijabetologa, sestre edukatora i sportskog tima dobar je put ka uspjehu. Krenimo, zato otpočetka. Inzulin, hormon gušterače, ima brojne važne funkcije u tijelu, uključujući i regulatorni učinak na metabolizam ugljikohidrata koji je presudan za život sportaša. Inzulin potiče preuzimanje glukoze u stanice, priječi oslobađanje glukoze iz glikogena u jetri i potiče sintezu mišićnog glikogena nakon vježbanja. U osoba koje nemaju šećernu bolest inzulin se izlučuje u skladu s tjelesnim potrebama a koncentracija glukoze u krvi se drži u uskom rasponu. Osobe s dijabetesom tipa 1 ne proizvode inzulin zbog čega stanice ne mogu korisiti glukozu kao gorivo što je u sportu i ekstremnim naporima neophodno za mišićni rad. Nekoliko osnovnih pravila za osobe koje se bave sportom ili intenzivno vježbaju: Prije treninga dozu inzulina treba smanjiti ako trening traje dulje od 30 minuta. Koliko to smanjenje treba biti varira za svakog pojedinca, ali pravilo koje uvijek ostaje je: što trening dulje traje, doza inzulina je sve manja. Prilagodba doze inzulina mora biti, bar u početnim fazama treninga, uz konzultaciju s liječnikom i sestrom iz tima koji se skrbi o šećrnoj bolesti. Sportaši na inzulinskoj pumpi će možda morati smanjiti bolus dozu inzulina od 20-50 posto, a ponekad i prekinuti dotok bazalnog inzulina za vrijeme vježbanja i smanjiti dozu bazalnog inzulina za 25 posto, nakon što je vježba završena. Lakše je predvidjeti odgovor tijela na trening kada je metabolička kontrola dobra, OPASNO JE vježbati kada je razina glukoze u krvi visoka a ketoni u mokraći pozitivni. Potrebno je predvidjeti vršno razdoblje aktivnost inzulina kako bi se izbjegle prekomjerne razine inzulina u krvi u isto vrijeme dok traje najintenzivniji trening. Apsorpciju inzulina povećana je u mišićima za vrijeme vježbanja, stoga treba izbjegavati aplikaciju inzulina u blizini velikih mišića koji su aktivni - trbuh je obično najbolji izbor za aplikaciju inzulina prije vježbanja. Kako sport utječe na šećernu bolest? Mišićne kontrakcije, povećan protok krvi i povećanje tjelesne temperature u naporu uzrokuje bolju reakciju tijela na inzulin, tjelesne su stanice osjetljivije na inzulin za vrijeme i neposredno nakon vježbanja. Kod osoba koje nemaju šećernu bolest oslobađanje inzulina se smanjuje tijekom vježbanja. Osobe s dijabetesom tipa 1 moraju prilagoditi svoju dozu inzulina zbog smanjene potrebe za inzulinom tijekom vježbanja. Diabetes www.diabetes.hr 25 Prehrana Prehrana br. 5/2013 br. 5/2013 sa i bez šećerne bolesti. Dobro upravljanje šećernom bolešću uz bavljenje sportom zahtjeva dozu predanosti da se metodom pokušaja i pogrešaka odabere najbolja kombinacija hrane i pića koja će rezultirati dobrom glikemijom i dobrim uspjehom u spotu jer je odgovor organizma na promjene bilo koje vrste vrlo individualan. Doza inzulina se mora prilagoditi i sastavu obroka koji je uzet prije vježbanja. Prehrambeni zahtjevi osoba koje se bave sportom Prehrambeni su zahtjevi osoba sa i bez šećerne bolesti u sportu skoro identične: raznolika prehrana s dosta voća, povrća, mahunarki, žitarica, umjerene količine ribe, mesa, peradi, jaja i mliječni proizvodi i manjih unosa hrane visoke masnoće, rafinirani šećer i alkohol. Unos namirnica niskog glikemijskog indeksa (GI) pomaže u kontroli glukoze u krvi osoba koje intenzivno vježbaju. Nije loše dobro se informirati o GI kako bi on bio dobar alat za postizanje željenog efekta na razinu glukoze u krvi ali isto tako i na efekt vježbanja. Namirnice visokog GI sadrže ugljikohidrate koji se jako brzo raščlanjuju i vrlo brzo mogu doći u krvotok i naravno, brzo podići razinu glikemije - poznate su kao namirnice visokog GI. S druge strane, namirnice koje sadrže ugljikohidrate koji se polako razgrađuju, glukoza se postupno oslobađa u krvotok – namirnice su niskog GI. Osobe sa šećernom bolesti se potiču konzumirati hranu niskog GI sa sporim otpuštanjem u krvotok i posljedično blažim porastom glikemije. Tako se potiču i osobe koje se bave sportom da prije treninga uzmu hranu nižeg GI kako bi otpuštanje glukoze u krv trajalo cijelo vrijem vježbe - postupno. Međutim, ako je potrebna brza intervencija u hipoglikemiji koja se eventualno dogodi tijekom vježbe, najbolji su izbor namirnice visokog GI kako bi glukoza što prije došla do stanice. Hrana niskog GI poput nemasnog mesa (piletina, puretina), ribe, integralnih žitarica (integralna riža, kruh i tjestenina), mlijeka i mliječnim proizvoda, voća i povrća – ukupno smanjuje GI hrane ako se kombinira sa hranom visokog GI. Prehrambene strategije Općenito je kontrola glukoze u krvi bolja ako se dosljedno uzimaju obroci u pravilnim razmacima. Potiče se osobe sa šećernom bolesti tipa 1 da prilagode dozu inzulina količini i vrsti obroka i tjelesnoj aktivnosti a ne obrnuto – da dozi inzulina prilagode količinu obroka čime se zapravo iskrivljuje namjera i svrha intenziviranog inzulinskog liječenja. Nemoguće je dati set smjernica za sve osobe koje se bave sportom. Općenite sportske prehrambene strategije su slične u osoba 26 Diabetes www.diabetes.hr Prehrambeni putokazi Prije treninga se preporuča obrok na bazi ugljikohidrata 1-3 sata prije početka vježbanja. Moguće je obroku dodati lagani mali snack neposredno pred vježbu. To je osobito važno za osobe s dijabetesom tipa 1 kako bi se osigurala koncentracije glukoze u krvi na odgovarajućoj razini prije početka vježbanja - idealno između 4-8 mmol/L. Vježbanje s visokim koncentracijama glukoze u krvi šteti metaboličkoj kontroli i prijeti daljem povišenju glikemije. TRENING TREBA ODGODITI ako je koncentracija glukoze u krvi iznad 10 do 14 mmol / L, a pogotovo ako su prisutni ketoni u mokraći. Važno je u trening ili natjecanje ući s „dobrom“ razinom glikemije kako bi se prevenirala hipoglikemija, ponekad je potrebno uzeti i veće količine ugljikohidrata ako je razina glukoze niska. Lakše je imati pod kontrolom glikemiju kod ustaljene rutine treninga i odmora ali u situacijama nepredvidivog početka natjecanja, trajanja meča kojem se ne zna duljina (npr. tenis) treba biti usredotočen na prve znake hipoglikemije! Tijekom vježbanja koje traje dulje od jedan sat ili se procjenjuje težina treninga na umjeren do visok intenzitet, treba dodati obrok ugljikohidrata. Predlaže se dodatak od 30-60 g ugljikohidrata po satu treninga. Nije potrebno dodavati inzulin za dodatni obrok tijekom vježbe ili natjecanja. Sportski napitci su dobar izbor i tijekom utakmica jer istovremeno nadoknađuju ugljikohidrate i tekućinu. Pijte puno vode tijekom i nakon vježbanja. Žeđ je znak dehidracije. Pijte male količine češće, čak i ako niste žedni - otprilike 150 ml tekućine svakih 15 minuta - dehidracija dramatično utječe na rezultat. Izotonični sportski napitci obično sadrže vodu, šećer i elektrolite. Prosječan izotonični napitak sadržava 5-8 g ugljikohidrata po 100 ml. Prikladno je koristiti i ugljikohidratne gelove, voće i mali snack - energetsku pločicu. Bolje je uzimati taj dodatni obrok tijekom cijelog meča po male zalogaje nego pričekati prve simptome hipoglikemije. Nakon treninga i natjecanja važno je dobro oporaviti tijelo od naporne vježbe. Potrebno je nadoknaditi potrošene rezerve energije i tekućine. Povećana osjetljivost na inzulin uzrokovana vježbom traje nekoliko sati nakon vježbanja zbog čega rizik od hipoglikemije potraje i 4-48 sati nakon vježbanja. Dovoljno ugljikohidrata nakon vježbe kako bi se popunile prazne rezerve i smanjenje doze inzulina smanjit će bojazan od vježbanja. Također može biti potrebno smanjiti dozu inzulina sljedeći nakon vježbanja. To je korisno za praćenje razine glukoze u krvi često nakon vježbanja. Nezgodno, odgođena hipoglikemija često se nakon utakmice. Jutarnji umor sportaša može biti i po- sljedica noćnih hipoglikemija! Ako se takve situacije ponavljaju nije naodmet provjeriti s vremena na vrijeme razinu glikemije u noći između 02:00 i 03:00 sata. Konzumiranje alkohola u vrijeme bavljenja sportom nije preporučljivo jer ALKOHOL priječi otpuštanje glukoze iz jetre. Tako zapravo nije moguće nahraniti stanicu u situacijama hipoglikemije. Alkohol istovremeno smanjuje prag prepoznavanja znakova hipoglikemije čime se povećava rizik od lošeg upravljanja situacijom, što je u ključnim trenucima od životne važnosti. 4. Ukupna potrošnja energije kreće se u rasponu od 37 do 41 kcal/kg tjelesne mase/dan za trening umjerenog intenziteta i 44-50 kcal/kg tjelesne težine/dan za jak intenzitet treninga . 5. Iako su neke dijete za mršavljenje postale popularne ne postoje znanstveni dokazi da išta osim "uravnotežene" prehrane poboljšava performanse treninga: 55 do 60 posto energije iz ugljikohidrata, 12-18 posto energije iz proteina, a 25-30 posto energije iz masnoća. 6. Postoje dokazi da velike količine proteina (> 2,4 g/kg / dan), može izazvati komplikacije na bubrezima. 7. Dodaci prehrani sportaša u širokoj su primjeni, međutim za osobe sa šećernom bolesti potrebna je konzultacija sa dijabetologom. 8. upotreba anaboličkih steroida nije dopuštena u svrhe izvan terapijskih indikacija Moguće komplikacije treninga Zbog uzbuđenja tijekom natjecanja luče se kontrainzularni hormoni kao što su primjerice adrenalin i kortizol koji podižu razinu glikemije, na način da potiču oslobađanje glukoze iz jetre i smanjuju osjetljivost na inzulin. Dobra strategija koja uključuje dobru Nekoliko redaka za motivaciju: pripremu za trening, pravilnu prehranu i kontrolu smanjuju evenSamo je jedan kutak svemira koji sigurno možete promijeniti, a tualne loše učinke treninga. Tehnike opuštanja pridonose smato ste vi sami. Aldous Huxley njenju učinka kontrainzularnih hormona. Ponekim je osobama, Morate vjerovati u sebe jer ste katkad jedina osoba koja vjeruposebno osjetljivim na natjecateljska uzbuđeje u vaš uspjeh. Tim Blixseth nja, potrebna dodatna doza inzulina Prije svega, priprema je ključ uspjeha. zbog hiperglikemije. Pokušaji da Alexander Graham Bell se hiperglikemija umanji smanjenjem unosa ugljikohidrata na dan natjecanja nije dobar izbor. Ograničavanjem unosa ugljikohidrata mišići ostaju bez „pogonskog goriva“ zbog čega mogu izostati dobri rezultati natjecanja. Radikalni namjerni gubici težine radi postizanja dobrih rezultata u sportu u osoba sa šećernom bolesti tipa 1 nisu preporučljivi. LITERATURA...... Brzi gubitak masnog tkiva oslobađa metabolite – ketonska tijela koja su presudna za razvoj dijabetičke ketoacidoze! S obzirom da 1. Burke LM, Kiens B, Ivy JL. Carbohydrates and fat for training and recovery. inzulin mijenja sintezu proteina, Svjetska anJ Sports Sci 2004; 22:15-30. tidopinška agencija (WADA) brani primjenu 2. Burke LM. Practical sports nutrition. Australia: Human Kinetics 2007. inzulina u dopinške svrhe, ali odobrava kori3. Rodriques NR, Di Marco NM, Langley S. Position of the American Dietetic štenje inzulina u osoba sa šećernom bolešću Association, Dietitians of Canada, and the American College of Sports koji imaju potvrdu o terapijskoj indikaciji. Medicine: Nutrition and athletic performance. J Am Diet Assoc 2009; 109: American Dietetic Association je dala osnov509-527. ne preporuke za prehranu sportaša koja se 4. Phillips SM, Moore DR, Tang J. A critical examination of dietary protein preporuča i osobama sa šećernom bolesti: requirements, benefits, and excesses in athletes. Int J sports Nutr Exer Metab 1. Potrošnja ugljikohidrata u rasponu od 2007; 17: S58-S76. 6 do 10 g/kg tjelesne mase/dan za održava5. Tipton KD, Elliott TA, Cree MG et al. Stimulation of net muscle protein nje razine glukoze u krvi i nadoknadu mišićsyntheses by whey protein ingestion before and after exercise. Am J Physiol nog glikogena za vrijeme aktivnosti. Endocrinol Metab 2007; 281: E197-206. 2. Potrošnja proteina u rasponu 1,2 do 1,4 g/ 6. Mettler S, Mannhart C, Colombani C. Development and validation of a kg tjelesne težine/dan food pyramid for Swiss Athletes. Int J Sports Nutr Exer Metab 2009; 19: 5043. Potrošnja masnoća između 20 i 25 po518. sto od ukupnih dnevnih kalorija, većina koja 7. Hulston CJ, Wallis GA, Jeukendrup AE. Exogenous CHO oxidation with bi trebala biti u nezasićenom obliku. Maglucose plus fructose intake during exercise. Med Sci Sports Exerc 2009; 41: snoća je od presudne važnosti u atletičara 357-363. jer daje energiju, vitamine topive u masti8. Burke L, Deakin V. Clinical Sports Nutrition. McGraw-Hill: Australia 2006. ma i esencijalne masne kiseline. MIRISNA RIBA LIST PILEĆA PRSA U CURRY UMAKU DIA B E TE S / S L ATKI Ž IVOT - RUJ A N 2013 DIA B E TE S / S L AT K I ŽI VOT - R U JAN 2 0 1 3 VRTNI MIX ŠTAPIĆI OD SMOKVE DIA B E TE S / S L ATKI Ž IVOT - RUJ A N 2013 DIA B E TE S / S L AT K I ŽI VOT - R U JAN 2 0 1 3 PILEĆA PRSA U CURRY UMAKU MIRISNA RIBA LIST ZA 6 OSOBA ZA 4 OSOBE 4 kom pilećih prsa bez kosti, 3 žlice grožđica, 1 jabuka, 1 stabljika celera, vlasac, režanj češnjaka, lovorov list, 2 žličice ekstradjevičanskog maslinovog ulja, 2 žlice usitnjenih badema, 1 šalica nemasnog mlijeka, žličica Curry-ja, 2 žlice brašna, sol i papar 4 fileta lista 2 žlice svježeg bosiljka 1 žlica svježe mente 1 režanj češnjaka 50 g ekstradjevičanskog maslinovog ulja sol, bijeli papar Zagrijte pećnicu na 180° C. Namočite grožđice u toplu vodu. U teflonsku tavu stavite list lovora, maslinovo ulje i nasjeckani luk s celerom i češnjakom. Pirjajte na laganoj vatri dok povrće ne omekani. Izvadite lovorov list i dodati jabuku narezanu na komadiće. Kuhajte još dvije minute i dodajte grožđice (koje ste ocijedili i osušili) i bademe. Operite i osušite pileća prsa, prepolovite na pola i napunite smjesom. Zatvorite ih čačkalicom, posolite i popržite u tavi s malo ulja dok ne poprime zlatnu obju, oko 5 minuta po svakoj strani. Stavite iz zatim ih stavite u posudu koju ste prekrili papirom za pečenje, dodajte malo ulja i pecite u pećnici 15 minuta. U međuvremenu zagrijte mlijeko s curryjem u prahu i brašnom. Miješajte dok ne dobijete glatku kremu. Izvadite piletinu iz pećnice, prelijte umakom i pecite još 10 minuta. Energetska vrijednost jedne porcije: 371 kcal ugljikohidrata 20 g, bjelančevina 36 g, masti 16 g Operite riblje filete i posušite ih dobro papirnatim ručnicima. Zagrijte nauljenu teflonsku posudu i čim je jako vruća, položite na nju filete lista. Dodajte malo soli, svježe mljevenog papra i usitnjene mješavine bosiljka, metvice i češnjaka. Kad su fileti gotovi, pospite ih s malo maslinovog ulja i poslužite vruće. Darja Lovšin Veliki kuharski vodič za dijabetičare • tvrdi uvez • 260 stranica • bogato ilustriran • prvi takav na Hrvatskom tržištu Kupite svoj primjerak po cijeni od samo 105,00 kn (+ troškovi poštarine) Energetska vrijednost jedne porcije: 139 kcal ugljikohidrata 1 g, bjelančevina 19 g, masti 4 g Isprobani recepti za: • predjela • juhe • salate • glavna jela • slastice • Jelovnik za čitav tjedan • Tabele • Rječnik pojmova • Savjeti Recepti preuzeti s internet stranice www.diabete.net Recepti preuzeti s internet stranice www.diabete.net ŠTAPIĆI OD SMOKVE VRTNI MIX ZA 80 KOMADA ŠTAPIĆA ZA 4 OSOBE 4 šalice smokava 2 šalice badema 1 šalica sjemenki sezama 100 g rajčica 100 g krastavaca 50 g mrkve 100 g šampinjona 100 g zelene jabuke 100 g radića 50 g kukuruza 1 limun 40 g ekstradjevičanskog maslinovog ulja sol jabučni ocat Sameljite smokve i bademe zajedno u mlincu. Dobro promiješajte. Stavite smjesu na voštani papir (papir za pečenje) i razvaljajte na 2mm debljine. Izrežite u pravokutne štapiće 2,5 cm širine i 7 cm dužine. Pospajte sezamom u centar, savijte strane prema sredini, pa pospite ponovno sezamom odozgora. Razvaljajte ponovno do 2,5 cm u promjeru i režite štapiće dužine cca 2 cm. KNJIGE I PRIRUČNICI U IZDANJU HRVATSKOG SAVEZA DIJABETIČKIH UDRUGA Operite povrće te odstranite nejestive dijelove. Izrežite povrće u trake i pripremite otopinu octa, vina i soli za njihovu marinadu. Čim se povrće mariniralo, stavite ga u posudu i začinite umakom od ekstra djevičanskog maslinovog ulja i jabučnog octa. Ukrasite listovima peršina i poslužite hladno. Hrvatski zbor nutricionista u suradnji s Hrvatskim savezom dijabetičkih udruga predstavlja priručnik Jelovnici pravilne prehrane • spiralni uvez • jelovnici po kalorijskim vrijednostima • bogato ilustriran • birajte i izračunajte sami dnevni jelovnik Kupite svoj primjerak po cijeni od samo 25,00 kn (+ troškovi poštarine) • glavni obroci • međuobroci • izračuni kalorijskih i jediničnih vrijednosti Energetska vrijednost jedne porcije (štapića): 60 kcal ugljikohidrata 8 g, bjelančevina 1,5 g, masti 3 g Recepti preuzeti s internet stranice www.diabete.net Energetska vrijednost jedne porcije: 118 kcal ugljikohidrata 3 g, bjelančevina 3 g Recepti preuzeti s internet stranice www.diabete.net Gastro putovanja Gastro putovanja br. 5/2013 br. 5/2013 Gastronomski kutak Ah, ta janjetina Vedran Obućina S vake godine oko većih blagdana, poput Uskrsa ili Velike Gospe, oveće stado janjadi platit će glavom na radost mnogih poklonika ukusnoga mesa. Ali, postoji nešto uzvišeno u toj izdržljivoj četveronožnoj životinji koja obitava na nekim od najnegostoljubljivijim krajevima našega planeta, a čije se meso smatra gastronomskim vrhom. Janje je stoljećima i vjerski simbol, posebno za abrahamovske religije: kršćanstvo, židovstvo i islam. Žrtvovanje janjeta čin je produhovljenosti i služenja monoteističkom božanstvu. Sjetimo se samo da je Abraham umjesto svog sina Izaka, žrtvovao na kraju janje. Muslimani za Kurban bajram žrtvuju ovna (kurban), ali i janjetinu, dok se uskršnje mlado janje ili već poodraslo janje za Veliku Gospu također povezuje s najranijim danima kršćanstva. Janje je simbol čistoće i nevinosti, ono je božansko (Agnus Dei), jedan od znakova Isusa Krista. Ono i pati – tako imamo žrtveno janje, kao izraz kojim opisujemo one koji su podlegli nevini a za nečije tuđe dobro. U nemilosrdnim ratovima, pla- 32 Diabetes www.diabetes.hr niraju se zločini nad ljudima koji bespomoćno čekaju "kao janje na klanje". A kad gledamo božićne jasle u crkvama,obavezno se uz Svetu Obitelj tamo nađe i pokoje janje koje spokojno gleda tek rođenog Spasitelja jer su pastiri koji su prvi čuli veliku vijest na obližnjim brežuljcima, naravno čuvali stado ovaca. Vjersko opredjeljenje na Bliskom istoku za janje nije plod stvarne božanstvenosti janjeta, već kulturološka zakonitost. Svinjetina je u toplim pustinjskim i bezvodnim prilikama postala haram (zabrana) muslimanima, ali i dobrom dijelu Židova, jer se lako kvarila i bila je puna masnoće. Janjetina je, međutim, masnija od svinjetine, ali to očito nije smetalo revnim stanovnicima pustinje. Danas je arapski jelovnik u potpunosti nezamisliv bez janjetine. U svojim posjetima marokanskim, libanonskim i egipatskim restoranima uvijek sam bio u nedoumici među brojnim jelima od janjetine. Marokanske tadžine koje uz komade janjetine imaju i povrće te rižu, pripremaju se otprilike kao naša peka, dok se janjetina na ražnju s mediteranskim začinima iz Libanona može jasno dovesti u vezu s našom ja- njetinom. Egipćani imaju niz zanimljivih kombinacija među kojima je i janjetina s bijelim grahom, koja se jede kao naša užina, gablec ili marenda. Vjerojatno najčudniji arapski recept je nacionalno jelo Saudijske Arabije – janjetina koja se peče obložena devinim mesom. U Europi je janjetina najzastupljenija u mediteranskim i balkanskim državama, te na britanskom otočju. Začudo, Srednja i Istočna Europa nikad nije bila sklona janjećem mesu, već je tamo primarna svinjetina. No, i među "janjećim zemljama" Europe ima velikih razlika. Britansko je otočje (a tu ubrajamo i Irsku) poznatije po ovčetini nego po janjetini. Gruba oceanska klima dovela je do toga da se janjad brižljivo sklanja s jakih vjetrova dok ne bude dovoljno velika da se pridruži svojim rođacima na zelenim pašnjacima. Kao prepoznatljivo jelo nudi se janjeći but, no to je odlika moderne britanske kuhinje koja je pod utjecajem raznih gastronomskih krugova. Britanci i Irci su puno skloniji janjećim tripicama i iznutricama koje se ponekad miješaju i s pivom pa se zapeku u kruhu. S druge strane, svjetski je poznat ovčji gulaš iz Irske (Irish Stew), a među Englezima i Lancashire Hot Pot, gusti gulaš od ovčetine pomješan s krumpirom i povrćem te naveliko začinjen paprom. Jug Europe je više skloniji cijelom janjetu. Priprema se diljem Mediterana s ružmarinom i drugim mirišljavim biljem. Mediteranski i balkanski utjecaji prožimaju se i u Hrvatskoj. Najčešće se radi o janjetini na ražnju, janjetini lešo ili janjetini ispod peke ili čripnje, s krumpirima. A kad je pitanje kraja odakle janjetina dolazi, tu se tuku lokalpatriotski osjećaji s ukusima. Ipak, neke razlike postoje između hrvatskih janjećih krajeva. Lička pramenka masnija je i snažnija okusom jer se radi o životinji koja živi u hladnijim krajevima i koja ne može cijelu godinu imati vanjsku ispašu, već se drži u stajama, na toplom. Paška je janjetina prirodno slanija. Ona pase po škrtom kamenjaru koji je slan od kapljica mora što ga snažna bura nosi preko Velebitskog kanala na otok Pag. Arome mediteranskog bilja možemo razaznati u krčkoj i creskoj janjetini, a prava bomba okusa je ona dalmatinska, bilo da se priprema u Zagori ili na dalmatinskim otocima. Naravno, postoje i neke izrazite regionalne razlike u našoj maloj a tako bogatoj zemlji. Janjetina lešo sa salšom od rajčica lijepi je dalmatinski spoj uglađenosti i građanstva jer su u dalmatinskim gradovima vjekovima s podozrenjem gledali na barbarske običaje zaleđa. Istra se ne može podičiti nekim posebnim jelom od janjetine osim janjetine ispod čripnje, ali se često može naći janjeći but s ovitkom od istarskog pršuta. Kvarner je tu već bogatiji. Kvarnerski žgvacet, za razliku od istarskog kokošjeg ili pilećeg, obavezno se radi s janjetinom, a tu su i janjeća jetrica s palentom. U Lici se radi janjeća juha, ali i obavezan lički lonac. Sjeverna i istočna Hrvatska izrazito oskudijevaju janjetinom te su više slični srednjoeuropskim jelovnicima. Ima i onih koji ne vole janjetinu. Bilo zbog mirisa, bilo zbog okusa, ali kako kaže stara poslovica: O ukusima se ne raspravlja. Recepti: Kuhana janjetina sa salsom od rajčice Sastojci: 2 kg mlade janjetine od vrata ili plećke 100 g mrkve 2 glavice luka 1 vezica celera pola vezice peršina 1 list lovora pola žlice koncentrata od rajčica Diabetes www.diabetes.hr 33 Gastro putovanja br. 5/2013 1,5 dl maslinova ulja 6 režnjeva češnjaka 1 kg rajčica 1 žlica šećera pola žličice papra sol Dodamo mrkvu, celer, svježu papriku, krumpir sve izrezano na kockice, te pire od rajčice. Juhu zgusnemo laganom zaprškom a na kraju dodamo limunov sok i još kratko kuhamo. Na kraju juhu posipamo svježim peršinom. Priprema: Janjeće meso staviti u lonac, naliti hladnu vodu, dodati očišćenu i narezanu mrkvu, listiće peršina i celera, lovor, očišćene cijele glavice luka i koncentrat od rajčice. Posoliti. Kuhati na tihoj vatri oko jedan sat. U međuvremenu preliti rajčice ključalom vodom i ostaviti ih u vodi jednu minutu, a zatim izvaditi, oljuštiti i sitno narezati. Na ulju popržiti sitno sjeckani češnjak, pa kad počne žutjeti dodati narezane rajčice. Posoliti, popapriti i posuti šećerom. Pirjati na tihoj vatri jedan sat uz povremeno miješanje. Kad je janjetina mekana izvaditi je, narezati i složiti na tanjur. Poslužiti sa slanim krumpirom i pripremljenim umakom od rajčica. Juhu procijediti, dodati prženi grašak (tijesto za juhu) i staviti na vatru dok se tijesto ne skuha. Janjeća ragu juha Sastojci: 500 g janjećeg buta 0,5 dl ulja 80 g luka 40 g mrkve 40 g celera 50 g svježe paprike 50 g svježih rajčica 20 g češnjaka mljevena paprika limun 11 temeljca sol papar peršin Janjetina po staru zi šurlicam Sastojci: za 10 osoba: 0,1 kg ribana ovčjeg sira 2 kg mlade janjetine 0,5 kg kapule 0,05 kg brašna 0,05 kg češnjaka ružmarin kadulja 0,2 kg svježe oguljene rajčice Priprema: Meso narežemo na manje kockice. U posudi pirjamo sitno sjeckani luk, dodamo meso, sjeckani češnjak, sol i papar i kratko nastavimo pirjati. 34 Diabetes www.diabetes.hr Janjeća jetrica i palenta Sastojci: za 10 osoba: 1,5 kg mladih janjećih jetrica 1,5 kg kapule 0,05 kg češnjaka 0,05 kg peršina 0,4 l maslinova ulja 1 l bijele bevande (0,5 l vina i 0,5 l vode) sol, papar po potrebi Priprema: Jetricu narežemo na komadiće 1-2 dag. Luk usitnimo, te ga uz dodatak maslinovog ulja i jetrice, pirjamo na laganoj vatri. Pri kraju termičke obrade količinu umaka određujemo dodavanjem bevande. Prije posluživanja dodajemo nasjeckani češnjak, peršin, sol i papar. Poslužujemo toplo uz palentu Priprema: Na komade izrezanu janjetinu posolimo, pobrašnimo i pržimo na zagrijanom maslinovom ulju. Izvadimo meso iz posude te na istoj masnoći pržimo kapulu i rajčice. U posudu sa poprženom kapulom i rajčicama vratimo janjetinu, dodamo češnjak, ružmarin i kadulju. Nastavimo lagano pirjati. Za povećanje količine umaka dodajemo vodu ili bijelu bevandu, popaprimo i prema potrebi dosolimo. Janjetinu serviramo sa šurlicama. Tjelovježba Tjelovježba/Kolumna br. 5/2013 br. 5/2013 Tjelesna aktivnost i vježbanje za zdrav život u trećoj životnoj dobi Nikad nije kasno za stvaranje nove navike „Svi dijelovi tijela koji su u funkciji, ukoliko se primjereno koriste i vježbaju radom, dobro se razvijaju, ostaju zdravi, stare sporo, ali ukoliko nisu u uporabi postaju skloni bolesti, zaostaju u rastu i brzo stare.“ Hipokrat ( oko 460-377. g. prije Krista) Čovjek svih razdoblja tijekom razvoja tragao je za načinima i mogućnostima produženja životnoga vijeka. Čežnja tih traganja je postignuta pa je značajka današnjega svijeta sve duži životni vijek - u stanovništvu udio starijih ljudi sve je veći. Takvo stanje stvara potrebu za novim istraživanjima ali i novim programima održavanja dobrog zdravlja u trećoj životnoj dobi Jadranka Kos, profesor rehabilitator i bacc. fizioterapeut Ž ivotni vijek odrasle osobe promatra se kroz tri razdoblja: mladost, zrela dob i treća životna dob (starost) koja teorijski počinje poslije navršenih 65 godina života. Treća dob, nazvana i zlatnom, promatra se kao „mlađa“ starija dob – do 74, „starija“ starija dob do 84 godine i „ vrlo stara „ dob poslije 85 godina života. Prisjećajući se pojedinaca koje poznajemo i točno im znamo godine, uočavamo i razlike u njihovom funkcioniranju, tjelesnom i mentalnom. Postoje osamdesetogodišnjaci koji planinare, osamdesetpeto godišnjaci koji još idu u teretane, rade na računalu, dopisuju se putem elektronske pošte, znamo i za devedesetogodišnjakinje koje vode svoje vlastito domaćinstvo i pomažu unucima... Koja je tajna takve misaono –tjelesne svježine i dobrog funkcioniranja (na za- 36 Diabetes www.diabetes.hr dovoljstvo i članova njihovih obitelji)? Proces starenja normalna je fiziološka pojava u kojoj tijekom godina dolazi do određenih posebnih promjena. Češće su kroničnih bolesti: dijabetes, bolesti srca i krvnih žila, reumatske bolesti i njihove posljedice i dr. Tijekom starije životne dobi radni kapacitet može biti manji, masa mišića može biti manja, funkcija živčanog sustava može biti sporija, krvne žile nisu više tako elastične, gustoća kostiju više nije tako besprijekorna... Sve ovo može biti manje ili više izraženo ili možda ipak - samo minimalno? Postoji kronološka dob svakoag čovjeka, ali i ona fiziološka dob, tj. razina na kojoj osoba funkcionira. To znači da sedamdesetogodišnja osoba može funkcionirati (često i izgledati) kao neka druga kojoj je 55 godina! Temelji zdrave starosti mogu se postaviti u mladosti Dvadeseto stoljeće, osobito druga polovica, omogućila je korištenje strojeva i pomagala koji su zamijenili rad čovjeka, tjelesne napore i kretanje. Nema ništa loše u svim tim pomagalima, ali nije dobro to što su mnogi ljudi umanjili ili izgubili tjelesnu spremnost zbog prevelikog korištenja pomagala umjesto rada i kretanja. Tako su nastali sjedilački stilovi života, a time i povećane vjerojatnoti za pojavu bolesti vezanih za minimalno kretanje. U dugotrajnom razdoblju takvoga stila života, kod tih osoba dolazi do smanjenje mišićne mase, povećanja mase masnog tkiva, nedovoljno elastičnih krvnih žila (arterija) koje nisu bile dovoljno zaposlene opskrbom mišića koji bi radili, omogućili kretanje, osigurali tjelesnu spremnost. Ipak, nikad nije kasno za novi početak dobrih navika, a dobre navike su svakako tjelesna aktivnost, rad i kretanje. Sve osobe koje su od mladosti imale stil života koji uključuje tjelesni rad, kretanje, vježbanje i/ili neki sport, održavali su svoju tjelesnu spremnost i jednostavno, u neke kasnije godine ušetali, ušli ili utrčali spremni nastavivši tako živjeti i funkcionirati u “dobroj formi“ u kasnijem životnom razdoblju. Osobe koje su u kasnijim godinama odlučili promijeniti stil života iz manje aktivnog u više aktivni, vjerujući u tu dobrobit, uz prilagodbe i stručnu pomoć u tome su i uspjeli jer - nikad nije kasno za novi aktivniji početak. Dobrobiti tjelesne aktivnosti u starijoj životnoj dobi Osobe koje su cijeli život bile tjelesno aktivne došle su u treću dob spremnije te tako i dalje mogu nastaviti živjeti aktivno uživajući u blagodati svoje funkcionalne sposobnosti i dobrog raspoloženja u stvarnosti da mogu raditi, brinuti se za sebe za i druge u potrebi, a sve to opet potiče na novo kretanje i rad. To je krug zdravog kretanja, rada i dobrog raspoloženja. Osobe koje žele novi početak aktivnijeg života, mogu to ostvariti i postići rezultate. Organizam treba vrijeme prilagodbe za veće zahtjeve. Tijekom postupno prilagođenog programa tjelesne aktivnosti srce se prilagođava i može raditi učinkovitije. Mišići koji omogućuju pokrete i kretanje opstaju i funkcioniraju samo zahvaljujući svom radu. Aktivni mišići održavaju jakost i svoju snagu koja s vremenom vježbanja može postati još bolja. Životna dob nije zapreka za postizanje veće snage mišića i izdržljivosti, samo aktivnost mora biti prilagođena osobi, programirana, i mora se održavati. Mišići koji su aktivni trebaju hranu za svoj rad, a dobivaju je iz krvnih žila koje, u potrebi opskrbe mišića ostaju elastične ili se poboljšava protok krvi. Svaka aktivnost omogućuje življi i bolji protok krvi, održavanje snage i jačanje mišića, dobru provodljivost živaca. Primjerena aktivnost mišića omogućuje postizanje kratkoročnih i dugoročnih dobrobiti. Dobrobit bolje tjelesne spremnosti ujedno je i dobrobit za misaone funkcije (pamćenje, rasuđivanje, orijentiranost, učenje i dr.) Osjećaj i spoznaja da se sve to može činiti, da se može bolje kretati i raditi doprinosi boljem raspoloženju i motivaciji – volji za novu i daljnju i ustrajnu aktivnost. Mogućnosti kretanja, aktivnosti i vježbanja Govoreći o aktivnosti i tjelesnoj spremnosti primarna i najvažnija zadaća je aktivnost brige o sebi koja uključuje kretanje i različite načine tjelesne aktivnosti. Briga o sebi je visoko vrijedna aktivnost o kojoj se u mlađoj dobi ne misli tako, smatra se mogućim i normalnim samo po sebi, ali u starijoj dobi (kada kod nekih osoba postoje opravdana ograničenja), izuzetno je važno održati samostalnost i neovisnost o drugim osobama. Funkcionalna sposobnost starijih osoba je sposobnost obavljanja svakodnevnih aktivnosti neovisno o kronološkoj dobi a osigurava kvalitetu življenja. To treba održavati, boriti se, biti uporan - treba vježbati. Većina aktivnosti svakodnevnog života, ipak je i stereotipna, ponavljajuća, ponekad zbog toga i zamarajuća. Potrebno je promišljati tako da se planiraju i prakticiraju raznolike aktivnosti kako bi se uspostavila ravnoteža u vrste aktivnosti i opterećenja. Hodanjem se mogu obavljati poslovi, ali kad trenutno te potrebe nema, treba hodati radi održavanja spremnosti za hodanje. Osobe starije dobi koje imaju poteškoće - bolove kod hodanja, pojavu grčeva i sl. (kod promjena na krvnim žilama), ne trebaju odustati od hodanja, već se preporučuje odabrati ispravnu brzinu (sporiji hod) kretanja/hodanja ili šetnje. Bolje je stići na cilj uloživši više vremena, nego stati zbog neprilagođene brzine i ostati obeshrabren. Hodanje po uzbrdici ili uz stube uzrokuje povećani broj otkucaja srca. To je normalna pojava kod osoba svih životnih dobi, jer je to aktivnost potrošnoga tipa, kada srce većim brojem otkucaja osigurava veće potrebe mišića tijekom rada. Osobe s trenutno nižom tjelesnom spremnosti također hodaju - sporije, uz odmore, prakticirajući duboko disanje radi izdržljivosti u zadatku i postizanja cilja: popeti se na viši kat, viši teren. Postoje i razrađeni programi hodanja i vježbanja u tzv. ciljanoj frekvenciji (broju otkucaja) srca, a to znači da se hoda takvim tempom ili brzinom koja planirano povećava broj otkucaja, a udio od izmjerenog maksimalno mogućeg opterećenja, obično 50-60 posto. Osobe sa šećernom bolešću u ovakvim aktivnostima imaju posebne koristi ciljanim iskorištavanjem šećera u krvi. Pojedinci koji imaju bolove u zglobovima koljena ili kukova i time izazvane poteš- Diabetes www.diabetes.hr 37 Moja priča Tjelovježba/Kolumna br. 5/2013 br. 5/2013 koće hodanja, mogu u ciljanom kretanju prakticirati nordijsko hodanje pomoću štapova. Takvo hodanje aktivira i mišiće ruku i ramenog pojasa, a prebacivanje težine tijela preko ruku na tlo, rasterećuje od pritiska na kukove i koljena tijekom takvog kretanja. Osobe koje više nisu sigurne u samostalnom kretanju u vanjskom prostoru mogu hodati u unutarnjem sigurnom prostoru i okruženju, ali je važno da hodaju. Osobe koje zbog opravdanog razloga nisu duže vrijeme hodale dugu prugu, jednom ponovno moraju početi. Postoji program prilagođenog tempa hodanja koji se provodi svakodnevno. Počinje se sporim hodanjem deset minuta. Svaki dan prvih nekoliko minuta hoda se sporo, nastavi brže, a onda opet uspori. Svaki dan se hodanje produžava za nekoliko minuta, tako da se uvijek počinje sporo, nastavi normalan/brži tempo i pri kraju planiranog vremena opet se uspori. Tjelovježba znači prakticiranje aktivnosti koja je planirana, programirana, određenog tempa i trajanja, a uključuje uglavnom mišiće cijelog tijela. U vremenu trajanja tempo je razrađen kao zagrijavanje, glavni di i zadnje hlađenjesporije vježbanje. Tjelovježba uključuje vježbe disanja, vježbe gibljivosti, vježbe istezanja, jačanja mišića, opuštanja i vježbe disanja. Ciljevi ove aktivnosti su održavanje optimalnih razina šećera u krvi, življeg protoka krvi, elastičnosti krvnih žila, jakosti i snage mišića i izdržljivosti, optimalnog rada srca, održavanje gibljivosti zglobova, održavanje provodljivosti perifernih živaca. Pozitivan psihološki učinak su dobro raspoloženje, bolje pamćenje, lakše učenje, rasuđivanje, orijentacija i dr. Rezultati istraživanja govore o terapijskom učinku tjelovježbe u liječenju depresivnih stanja kod osoba sa šećernom bolešću. Prije sustavnog provođenja potrebna je dijagnostička obrada, mišljenja liječnika specijalista i edukacija i/ili praćenje stručnjaka. Najjednostavnije je vježbati samostalno u kućnim uvjetima prema preporukama i programu koji je postavio stručnjak. Pozitivan učinak se postiže redovitošću i kontinuitetom - dugotrajnošću prakticiranja. 38 Diabetes www.diabetes.hr Posebnu dobrobit omogućuje organizirano vježbanje u ustanovi ili posebnim mjestima pod vodstvom stručnjaka. Tu je osigurano praćenje (mjerenja šećera, tlaka, rada srca) a vježbanje je sigurno. Koriste se razni rekviziti u vježbanju: štapovi, loptice, gumene trake za opterećenje... Osim toga grupa pozitivno utječe na pojedince i tijekom takvog rada polaznici se druže, vesele zajedno, educiraju, misle pozitivno, a to bolje raspoloženje u kućnim uvjetima pomaže boljem pristupu svakodnevnim dužnostima i radu. Moge osobe voze terenski bicikl. Neki takvu priliki imaju ili uzimaju dugi niz godina i to im održava tjelesnu spremnost. Svima koji nemaju priliku voziti terenski bicikl, dobro bi bilo vježbati na sobnom biciklu. Sprava je prikladna za osobe svih životnih dobi. Kod osoba treće životne dobi vježbe na biciklu imaju posebnu prednost jer se ne opterećuju zglobovi kukova i koljena težinom tijela, a mišići su aktivni i troši se energija. Osobe koje imaju povišen krvni tlak i koje imaju srčane tegobe ili su preboljele infarkt, posebno su educirane o programu vježbanja na biciklu. Ples je aktivnost koja čini dobro i može se prakticirati u svim životnim dobima. Razlika je samo u tempu i vrsti plesa. Poseban značaj je druženje i komunikacija s drugim ljudima. I u kućnim uvjetima može se plesati uz omiljenu glazbu. U kućnim uvjetima može se i vježbati uz glazbu. Zvuci glazbe kao da protječu kroz mišiće i ostvaruju gracilne kretnje u svom ritmu. Osobe treće životne dobi mogu se baviti određenim sportovima. Oni koji to čine od ranijeg razdoblja imaju i određenu tjelesnu spremnost. Najvažnije u tome je primiti savjet stručnjaka i ne prakticirati sport u natjecateljske svrhe (koje zahtijevaju teške napore), već radi postizanja osobnih ciljeva dobrog zdravlja. Ljudi žive u različitom životnim okolnostima. Mnogi žive u okruženju prirode, zelenila, imaju vrtove, voćnjake koje obrađuju. Potrebe i izazovi rada u vrtovima na neki su način jamstvo aktivnosti koja se periodički ponavlja i donosi vidljive rezultate - plodove rada. Takve aktivnosti ipak ne postoje u zim- skom razdoblju pa se tada treba dodatnim akitvnostima i tjelovježbom pripremati za proljetne radove. Kućni ljubimci, osobito psi, veliki su motivatori i pokretači zbog kojih njihovi vlasnici jednostavno moraju hodati. Najprije moraju a poslije to žele i to im čini veliko zadovoljstvo, osjećaj ispunjenosti, obavljene plemenite dužnosti. Neki kažu da su svojim ljubimcima zahvalni za svoju tjelesnu spremnost hodanja. Mnoge osobe temeljitije otkriju vrijednost i važnost vježbanja i tjelovježbe tijekom potrebe rehabilitacije u procesu vraćanja jakosti i snage mišića dijela tijela (poslije operacije, ozljede). To je suočavanje sa stvarnošću kad se vidi koliko mišići oslabe u kratkom vremenu prisilnog i opravdanog mirovanja! Povratak u ravnotežu zahtijeva napor i vježbanje, ali često daje motivaciju za redovito vježbanje u održavanju postignute funkcije i poboljšanju spremnosti u kasnijem razdoblju. Mogućnosti u odabiru i prakticiranju tjelesne aktivnosti su široke i mogu se uskladitis interesima. Eduakcija i savjet stručnjaka sigurno su svjetlo koje utire put sigurnosti i ispravnosti vježbanja. Rezultati dolaze, učvršćuju se, a poštujući umjerenost doprinose osobnom zadovoljstvu. Zaključak Dobre navike tjelesne aktivnosti koje započinju u mladosti donose mnoge dobrobiti i utječu na sprječavanje pojave bolesti i nepoželjnih posljedica kasnijih godina. Nikad nije kasno započeti program aktivnosti i vježbanja. Program se prilagođava pojedinoj osobi. Mišići osobe starije dobi (osim kod posebnih bolesti i slučajeva) pozitivno reagiraju na programiranu aktivnost i moguće je postignuće jačanja, bolje snage i izdržljivosti. Tjelesna aktivnost doista je zdrav život koji osoba osigurava vlastitom voljom, znanjem i upornošću. Zdrav život uključuje kretanje, bolju kvalitetu života, pa kronološka dob nije prepreka. Pokretljivošću, aktivnošću njeguje se zdrav duh i ozračje poletnosti i mladosti. Ako je kretanje život, a život je kretanje, krećimo se u smjeru zdravoga života... Ja, vrtlarica O d u vijek sam željela imati komad zemlje, igrati se vrtlara, ali i ubrati nešto što sam sama uzgojila. Onda je krenula i HTV-ova serija emisija Vrtlarica pa sam rezervirala vrijeme da pogledam svaku epizodu. I tada, kao grom iz vedra neba, pojavili su se Gradski vrtovi! Jeste li čuli za projekt zvan Gradski vrtovi? Krenuo je kao inicijativa, a danas je to već projekt koji Zagrepčanima omogućava da na određenom gradskom zemljištu uzgajaju svoje povrće i voće, ali i više od toga - da izađu u prirodu, da se druže i pomažu jedni drugima. Dobro, radeći u sklopu Udruge za skrb djece s posebnim zdravstvenim potrebama 3L, ispunjavam si i taj važan humanitarni aspekt života, ali sad još i Gradski vrtovi - sve su mi se komponente posložile. Krenulo je s tim mojim vrtom jako amaterski: sve što sam znala bilo je da treba prekopati, preštihati, pregrabljati… Neću lagati da nije fizički zahtjevno, no štos je u tome kako si posložiš stvari u glavi. Dakle, biram: mogu plaćati mjesečnu članarinu u fitness klubu, a mogu i raditi fizički u svome vrtu na otvorenom. Učas je na red došao i Google! Što se i kako sadi, koje kulture su dobri a koje su loši susjedi, pa posjet Agronomskom fakultetu u Zagrebu, kupnja sadnica i sjemena, a onda se nekako zavrtilo i došla sam do starih sorti rajčica, ekološki čistih (bar tako vjerujem). Savjeti su počeli pljuštati sa svih strana i vrt je počeo poprimati svoj smisleni oblik i veselila sam se svakom posađenom poriluku, cikli, brokuli, krastavcu i mahuni. Na početku je sve bilo čudno i novo – pojma nisam imala da su neke biljke penjačice i da će trebati mreža da se po njoj penju, da ću po Tanja Dinter, HSDU šumi tražiti kolce za rajčice (na kraju su angažirani i roditelji prijatelja i svi poznanici), ali rezultiralo je to time da ja danas radim kompletne obroke iz svog no-GMO vrta! Ali, vratimo se dobrobiti rada u vrtu. Prema nedavnim istraživanjima u Nizozemskoj, već se nakon pola sata rada u vrtu smanjuje razina kortizola, a samim time i stresa za oko 22 posto.. Kretanje jača krvožilni sustav, ali i imunitet, ubrzava izmjenu tvari u organizmu, smanjuje opasnost od obolijevanja od dijabetesa, uklanja masnoće u krvi, a koncentracija raste kao da smo na nekom kraćem godišnjem odmoru … Rad u vrtu preventivna medicina prihvaća kao učinkovitu zaštitu od civilizacijskih bolesti. Fritz Neuhauser u svojim člancima pojašnjava kako se vrtni rad osobito pozitivno odražava na depresiju, strahove i emocionalna opterećenja. Kreativne aktivnosti i bavljenje biljkama potiskuju probleme i brige u drugi plan, a zamjetna postignuća pridonose osjećaju uspješnosti. Usput – nemojmo ni to zanemariti - učimo jednu sasvim novu vještinu koja pridonosi našem općem blagostanju. Naime, učimo se strpljenju. Poznato je da "trava ne raste preko noći" pa se, radeći u vrtu, učimo prilagođavati tempu prirode i pritom pronalazimo svoj vlastiti. Nadalje, Nacionalni institut za srce, pluća i krv u SAD-u preporučuje 30 – 45 minuta dnevnoga rada u vrtu protiv pretilosti. Zatim, tu je i druženje. Naravno da nisam jedina korisnica parcela ima više od sto. Družimo se, donese se hladno piće, razmjenjuju se savjeti, ali i plodovi vrta. Vidjela sam nedjeljom kompletne obitelji u vrtu s frižiderom i badmintonom. Malo rade, malo se druže i odmaraju se. Gradski vrtovi su korak do zajedništva koje nam toliko nedostaje. Ne sjećam se kad sam zadnji put pogledala Dnevnik u 19,30. I mogu mirne savjesti reći da mi uopće ne nedostaje. Ali Vrtlaricu ne propuštam! Tjelovježba Tjelovježba/Kolumna br. 5/2013 br. 5/2013 Vesna Mimica N isam se nikada bavila sportom. Evo, rekla sam. Istina, u školi sam igrala rukomet, voljela sam odbojku, izvrsno skijam na vodi i snijegu, ali sportom se nikada nisam bavila. Zato se uvijek malo naljutim kada mi netko kaže da smo sportašice ili još bolje, kada naš Meštar u svojoj najavi naših vježbi na HTV-u kaže “naše gimnastičarke“. Dakle ljudi moji, mi smo plesačice. Profesionalne. Završile smo te škole, to nam piše u radnim knjižicama. A ja se pjenim jer je velika razlika između bavljenja sportom i plesa. Iako je u jednoj seriji o plesačima veliki svjetski poznati plesač i koreograf Peter Schaufus trening plesača usporedio s treningom atletičara, naši se putovi razilaze. Plesači i koreografi, da bi bili zbilja dobri, moraju biti umjetnici. Moraju znati sve finese kreativnog stvaranja, bezbrojne kombinacije izvođenja, sve varijacije. Moraju izvrsno poznavati Dajte šansu tijelu da vam sredi misli glazbu, likovnu umjetnost, književnost, teatar. Sportaš je fokusiran na svoj segment. Mi smo fokusirani na sve segmente! I zato se naši treninzi razlikuju. Naša tijela moraju biti spremna za sve izazove scenskog izvođenja ali i na sve varijacije neke teme, inače bi vama, našim gledateljima, bilo silno dosadno to gledati. Sportaš ima jedan cilj, poboljšati rezultat. Mi, osim poboljšanja rezultata izvedbe, imamo još sto ciljeva. Sve navedeno ne znači da ne volim ili ne cijenim sport. Pasionirano gledam skijanje i moto utrke, navijam za Hajduk (oprostite Dinamovci ali korijeni su korijeni) pa gledam njihove utakmice. Profesionalni sport je u nekom dijelu umjetnost. Ta posvećenost, taj ritam, ta izvedba... A rekreacijski sport je zadovoljstvo. Naravno, tu mislim na samo bavljenje sportom a nešto manje na gemište poslije rekreacije. Zašto ja mislim da je to važno? Pa, zbog dobrog učinka na zdravlje. Tu se uopće nema što sporiti. Razmislite malo i o dobrom učinku na vaše misli, na psihičko zdravlje, mir, stabilnost. Jednoga dana morala sam srediti neku zaostalu administraciju i sjedila sam pet sati za kompjutorom. Kada sam sve završila bila sam premorena i spremna na sva odustajanja. Jedina želja mi je bila ići kući spavati. No, kako sam morala voditi neki tečaj, odvukla sam se u dvoranu, malo bezvoljno, no što sad...mora se. Nakon sat vremena izašla sam vedra i nasmijana. Moje fizičko tijelo „uredilo“ je moje psihičko tijelo. To sam trebala napisati odmah na početku teksta ali ja sam opširna. Kao i svaki koreograf, volim razradu. Sažetak glasi: bavite se sportom, bavite se rekreativnim sportom, Dajte tijelu šansu da sredi vaše uskovitlane misli i vrati osmijeh na lice. Ako niste znali i Zareb je centar flamenka. Ove godine drugi put za redom ti majstori očaravajučeg plesnog stila bili su u Zagrebu Jedna od najpoznatijih plesačica flamenka Saška Sašić La Sali samo za vas snimila je ove vježbe. Svoje prve flamenco korake napravila je u Beogradu. Pored redovnih satova i seminara koje su vodili poznati svjetski umjetnici, često je odlazila na usavršavanje u Španjolsku. U želji da se u potpunosti posveti flamencu, početkom 2010. godine seli se u Granadu gdje svoje učenje nastavlja na plesnoj akademiji Mayte Galan. Godinu dana kasnije odlazi u Madrid kako bi svoje usavršavanje nastavila na najboljoj akademiji za flamenco – Amor de Dios. Ne bi li razvila jedinstveni plesni stil, uz flamenco uči i klasični balet , suvremeni ples i teatar u plesu. Autorica je mnogih samostalnih plesnih djela a aktualna predstava “Café Cantante” plod suradnje s poznatim plesačem Pedrom Fernandezom, premijerno je izvedena na Prvom Festivalu flamenca u Zagrebu u srpnju 2012. godine, a zatim u teatru Madlenianum u Beogradu i na XXIX Internacionalnom festivalu Sarajevo “Sarajevska zima 2013“. 40 Diabetes www.diabetes.hr Ako imate priliku radite vježbu na svježem zraku. Raskoračite i širom otvorenih ruku se nagnite naprijed ravnih leđa. Pogledajte naprijed malo dignuvši glavu pa je opet položite u ravninu leđa. Opustite se i vratite okruglih leđa u uspravan položaj. Ponovite bar 4x. Stanite u raskorak i malo otvorite poziciju stopala prema van. Spustite se u duboki čučanj i neka su vam koljena iznad palčeva stopala.. Ruke raširite u stranu. Polako se spuštajte u čučanj brojeći do 2, malo osjetite rastezanje bedrenih mišića pa se vratite u uspravan položaj. Napravite to 4x i prijeđite odmah na drugu vježbu ne mijenjajući poziciju nogu. Kao prava plesačica flamenka zakoračite jednom nogom naprijed i gurnite bok naprijed. Pri tom dignite ruke iznad glave, vratite se u početni položaj a ruke neka ostanu gore. Ponovite drugom nogom i tako uzastopce 10 x kao da plešete. Naučite održavati ravnotežu. Prebacite težinu na jednu nogu, a drugu odignite od poda savijenu u koljenu, potkoljenicu malo zakrenite u stranu. Ruke širom otvorite. Stanite na tu nogu i podignite drugu i tako malo hodajte naprijed kao da plešete :) Diabetes www.diabetes.hr 41 Moja priča Moja priča br. 5/2013 br. 5/2013 Nenad Šimunko, šampion Ironman distance Rušim svjetske rekorde usprkos šećernoj bolesti! O Nenad Šimunko, HSDU bolio sam od šećerne bolesti kad sam imao šest godina. Sve se dogodilo iznenada. Nakon preboljelih zaušnjaka moja gušterača je prestala proizvoditi inzulin. Ne moram posebno pričati kako je bilo meni i mojim roditeljima, to zna svatko tko boluje od šećerne bolesti ili je indirektno povezan sa osobom koja boluje od te bolesti. Ali, moji roditelji su napravili čudo i sve smo zajedno uspjeli svladati. Nije bilo problema u školi, kako je vrijeme odmicalo i ja odrastao, to sam se sve lakše nosio s bolešću. Živio sam kao svaka zdrava mlada osoba i šećerna bolest me nije sputavala ni u čemu. Ipak, došlo je vrijeme kad sam postao nezadovoljan samim sobom. Nisam zapustio kontrolu ni u kojem trenutku, ali najviše me zamaralo to što sam postao fizički neaktivan, kilogrami su se na mene "lijepili"i došao sam do 106 kilograma. Po prvi puta sam se osjećao loše i nisam bio zadovoljan tijekom svog života. Studirajući na Varaždinskom veleučilištu smjer tehničke i gospodarske logistike, upoznao sam kolegicu Zrinku Lodetu koja se tada pripremala postati druga žena u povijesti Hrvatske s osvojenim naslovom IRONMAN-a, što podrazumijeva 3,8 kilometara plivanja, 180 kilometara bicikliranja te na kraju trčanja maratona dužine 42,2 kilometra. U trenutku kada sam to čuo ostao sam bez riječi. Za mene je tada sport bio nepoznanica. Borbu s dijabetesom sam vodio na svoj način, bila je to dobra regulacija ali puna nezadovoljstva i gorčine sve do jednog dana kada sam upoznao Zrinkinoga dečka Pavla Vlaheka koji me uveo u svijet triatlona. Valjda je vidio da bih nešto mogao postići i na tome mu puno hvala. 42 Diabetes www.diabetes.hr Nazvao me jedan dan i pitao dali bih išao u Ptuj na utrku koja se sastoji od 375 metara plivanja, 10 kilometara bicikliranja i na kraju 2,5 kilometra trčanja. Rekoh, prijavi me pa što bude, bude. Sjećam se kao da je danas: jedva, ali doslovno jedva, sam isplivao dionicu. Među posljednjima sam izašao van iz vode i nekako završio utrku. Bila je to grčevita borba, ali i osjećaj ponosa. Sreća koju mi je utrka pružila bila je neopisiva. Pristupio sam triatlon klubu Međimurje što je ujedno bilo rađanje novoga mene. Počeo sam trenirati svaki dan, treninzi su me ispunjavali srećom i zadovoljstvom pa rekoh sam sebi :zašto i ja ne bih probao IRONMAN? Što mogu izgubiti? Pripreme su bile teške i stoga jer nisam imao puno vremena. Radio sam od 6-14 sati, odmah ubacio trening od sat, dva i krenuo na predavanja koja su trajala do 21 sat. Kasno sam se vraćao kući ali sve to mi nije bilo teško nego sam to radio sa zadovoljstvom jer mi je dan bio ispunjen u potpunosti. Najveći strah mi je predstavljalo plivanje jer sam bio loš plivač pa mi nije baš bilo svejedno. Uz trenericu Mariju Pamuković koja je napravila ogroman posao, plivanje mi je postalo lijepo i zabavno. Prije bi mi i sama pomisao na plivanje zadavala velike glavobolje. Bilo bi bezobrazno da ne spomenem da bez savjeta kolega iz kluba, podrške sponzora, prijatelja i podrške roditelja sve to bi bilo puno teže odraditi. Hvala vam svima od srca. Došao je dan polaska u Češke Otrokovice, predivnog mjesta kojega ću se uvijek rado sjetiti. S ekipom sam stigao dan ranije kako bi se stigli odmoriti uoči same utrke i malo upoznati stazu. Kako je Češka poznata po dobrom i jeftinom pivu, naravno da smo morali probati, bar smo malo zaboravili što nas sve čeka sutradan. Buđenje u 4 sata ujutro, srce lupa kao ludo, potrebno je spremiti pristojan doručak jer će sva energija biti itekako potrebna. Start je bio točno u 7 sati. Čim sam napravio prvi zamah rukom sva nervoza je nestala, koncentrirao sam se da ne jurim, da pazim što radim budući da mi je to prvi put. Plivanje sam odradio za 1 sat i 32 minute što je za mene bio super rezultat. Kako ne bi bilo problema sa šećerom uzeo sam u svakom krugu po paketić šećera. Došao je na red bicikl. Valovita staza i vjetar nisu baš idealni, ali nije bilo tako loše. Izmjerio sam šećer u prvom krugu bicikla, bio je malo viši pa sam dao 3 jedinice novorapida i to je bila zadnja injekcija do 22.00 sata. Zadnji krug bicikla mi je zadavao muke jer me već stražnjica toliko boljela da sam jedva čekao kraj od 180 kilometara. Osjećaj kad siđete s bicikla je jako dobar, ali brzo ispari jer treba još istrčati 42 kilometra. A kad se krene nema stajanja. Kako sam se štedio na biciklu, trčanjem sam bio zadovoljan. Prvih 20 kilometara bilo je ok, ostalo je već bilo uz male grčeve, ali sve je to nestalo kad sam krenuo u zadnji krug. Znao sam da ću završiti, i to još ispod 13 sati što me posebno razveselilo, bio je to stvarno odličan zadnji krug za odraditi. Trpao sam sve živo u sebe kako šećer ne bi pao ispod dozvoljene razine i stigao u cilj s vremenom od 12 sati 42 minute i 40 sekundi. O, kako dobar osjećaj! Izmjerio sam šećer, bio je 5,6 mmol/L što me dodatno usrećilo. Pričekali smo da ostatak ekipe završi borbu i svi sjeli na picu i pivo. Gdje ima nešto bolje? Od toga dana život mi se drastično promijenio, postao sam prva osoba s dijabetesom u Hrvatskoj sa IRONMAN krunom, bio sam u novinama, moja slika na zagrebačkim tramvajima, upoznao predivne ljude, jednostavno predobar osjećaj. Dana 27.08.2011. završio sam utrku dvostruke Ironman distance (7,6 km plivanja, 360 km biciklizma i 84,4 km trčanja) za 29 sati i 40 minuta i time postao prva osoba s dijabetesom na svijetu kojoj je to pošlo za rukom! A 2012. godine završio sam utrku trostruke Ironman distance (11,4 kilometra plivanja, 540 kilometra biciklizma i 126,6 kilometra trčanja) za 51 sat i time postao prva osoba s dijabetesom na svijetu kojoj je to pošlo za rukom! Upravo sam završio biciklističku utrku Brisel-Barcelona, 2.100 kilometara. Želim poručiti svima vama koji bolujete od dijabetesa da samo treba malo dobre volje, prave edukacije i nema prepreke koju ne možete svladati. Budite hrabri, zadajte si cilj i ne posustajte dok do njega ne dođete. Diabetes www.diabetes.hr 43 Iz udruga Hsdu-a Iz udruga Hsdu-a br. 5/2013 br. 5/2013 Iz udruga Splitska udruga primjer cijeloj Hrvatskoj! Branko Lulić SPLIT B rojne su bile aktivnosti naše udruge u proteklom razdoblju. Završio je ciklus edukacije-radionica u grupama, a potvrdnice je uručila zamjenica ravnatelja KBC Split dr Maja Radman. Održana su i mnoga predavanja i konzultacije dijabetologa i drugih stručnjaka vezanih uz dijabetes a posebno izdvajamo interesantno predavanje prof. Bože Kokana s PMF-a o mogućnosti liječenja kroničnih rana s ličinkama muhe. Aktivno smo sudjelovali i u raspravi na temu sprečavanja korupcije u zdravstvu u hotelu Art u Splitu Sudjelovali smo na prezentaciji lijeka Trajenta u hotelu Radison te na pre- davanju održanom na Medicinskom fakultetu na temu „ Poremećaji metabolizma i poremećaji spavanja“ kao i na simpoziju održanom na splitskom Medicinskom fakultetu pod nazivom „Cochrane colaboration“ povodom obljetnice hrvatske podružnice ovog talijanskog udruženja. Sudjelovali smo i na ovogodišnjoj smotri volonterskog rada u Đardinu gdje smo obavili 104 mjerenja GUK-a našim sugrađanima. Uspješno smo realizirali i jednodnevne edukativne izlete naše djece u Primošten i u Radmanove mlinice (kod Omiša) u prirodu gdje su bili s roditeljima. Šestero djece boravilo je u kampovima u Rapcu i Dugoj uvali. Inače, roditelji su redovito svakog zadnjeg četvrtka u mjesecu imali svoja okupljanja, a djeca su redovito uz stručnu pomoć imali svoje igraonice i radionice. Njih osmero bilo je u rujnu na jedrenju Jadranom. Gostovali smo u raznim medijima (TV Jadran, Radio Split, Radio Trogir, Radio Dalmacija, HTV Studio Split, Slobodna Dalmacija,…) s kojima tradicionalno održavamo korektnu suradnju. Spomenimo najzad da je delegacija Grada Splita obavila nadzor nad realizacijom našeg projekta „Edukacija i rehabilitacija osoba sa šećernom bolešću“ te da pripreme za domaćinstvo XIV Koordinacije udruga i Susreta dijabetičara Dalmacije teku po planu pa se nadamo uspješnom domaćinstvu i dobrim zaključcima Koordinacije. HRVATSKI SAVEZ DIJABETIČKIH UDRUGA ČINI 48 UDRUGA ČLANICA! Mi ne možemo doći k vama, ali vi možete pristupiti nama. Zajedno smo jači! Ujedinjeni protiv dijabetesa – pokažimo da nam je stalo! PRISTUPNICA ZA UČLANJENJE U UDRUGU Ispunjenu pristupnicu pošaljite na adresu najbliže udruge ili je osobno donesite Ime i prezime Iva Grgić Ozimec U 44 Diabetes www.diabetes.hr Ovom prilikom predsjednik se zahvaljuje svima koji su pripomogli u organizaciji akcije - gradonačelniku Stipi Veliću i Gradskoj upravi Grada Dugog Sela, Pučkom otvorenom učilištu i Gradskoj knjižnici Dugo Selo, Radio Martinu, tvrtkama SALVUS d.o.o, BIOGNOST, Medilani i Robertu Kukolju, Studio TITAN, DUGO SELO ćer viši od 6,5 što je granica normale. Među njima bio je i jedan dio registriranih dijabetičara, no konstatirano je kako je bez obzira na to ipak vrlo visok broj ljudi s povišenim šećerom u krvi. Svima njima preporučeno je obavezno Zeleni kvadrat, Studio TIME, KVORUM, Nova knjiga Rast, Studio ŠIM, Diskont Mario – Venera d.o.o, Pekara Croatia Dugo Selo, CO Sveti Martin, Ljekarni Grgošić – Obućina, g. Ferenčiću... a velika hvala Nenadu Haleušu Malom i Ivi Grgić Ozimec. Hvala svim članovima udruge, velikim i malim prijateljima koji su na svoj način pomogli ovu akciju, jer šećerna bolest JE TEŠKA BOLEST IAKO SE TO TAKO MNOGIMA NE ČINI. Nažalost, pripremajući ovu akciju i radujući se oživljavanju ove udruge, napustio nas je zauvijek utemeljitelj i član udruge od samoga početka Petar Levar. Hvala mu na svemu. UČLANITE SE U VAMA NAJBLIŽU UDRUGU OSOBA SA ŠEĆERNOM BOLEŠĆU! Masirali građane zdravstvenoj akciji pod nazivom „U Europu bez šećera“ što ju je organizirala Udruga dijabetičara Dugo Selo napravljeno je 108 mjerenja šećera u krvi te je ustanovljeno da više od 50 posto ljudi ima še- imali su u pravom smislu riječi „pune ruke posla“, s obzirom na veliki interes građana. Tom prilikom svi zainteresirani mogli su dobiti stručne savjete od dr. Vjekoslava Cvijanovića, a oni koji su se tog dana učlanili u Udrugu dijabetičara Dugo Selo dobili su majicu, knjigu, nove brojeve časopisa Dijabetes i Dugoselske kronike uz prigodne informativne materijale o dijabetesu. Učlanjeno je pet novih osoba. Godišnja članarina iznosi 30 kuna, a u tom razdoblju članovi mogu svakodnevno mjeriti šećer u krvi, krvni tlak te dobivati savjete i informacije koje su vezane uz dijabetes u organizaciji dugoselske Udruge dijabetičara. javljanje liječnicima. Organizirane su i besplatne masaže koje su bile posebno primijećene od strane građana, a članovi Udruge masera i ljubitelja masaže („Slobodni maseri“) koji su pružali usluge relaksirajućih masaža, Datum rođenja Ulica i kućni broj Poštanski broj i mjesto Broj telefona Broj mobitela e-mail Ukoliko u vašem mjestu ne postoji udruga javite se uredu Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga. Dobiti ćete upute za osnivanje udruge: Ilica 48 10000 Zagreb Tel/fax: 01/4847 807 Mob: 091/3131 050 e-mail: diabetes�diabetes.hr Dugi dol 4a 10000 Zagreb Tel/fax: 01/2330 991 Mob: 091/3131 020 e-mail: presi�diabetes.hr Diabetes www.diabetes.hr 45 Djeca i mladi Djeca i mladi br. 5/2013 br. 5/2013 jednostavno uskladiti sve svoje obveze te još uz njih ubaciti aktivnost, no uz dobru organizaciju apsolutno sve možemo. Usaditi u svoje živote svakodnevno bavljenje sportom, pa bilo to hodanje do posla, bicikliranje, trčanje… mora biti imperativ svih nas! Volonteri Zagrebačkog dijabetičkog društva u akciji 1. SPORTSKI DAN U PUNOM SJAJU Baš je bilo lijepo vidjeti šarenilo mladih i najmlađih po cijelom terenu koji su u sebi probudili sportski duh, dobro se zabavili i nasmijali, a svoje glikemije doveli na zavidne razine. A cilj nam je bio dokazati da dijabetes i sport idu zajedno ruku pod ruku Posebnu zahvalu upućujemo djelatnicima tvrtke NovoNordisk, koja je i ovaj put omogućila da se naša vizija provede u djelo. dobro zabavili, nasmijali i svoje glikemije doveli na zavidne razine. Unatoč proljetnom pljusku koji nas je natjerao da cjelokupni program završimo prije zacrtanog vremena, uspjeli smo ostvariti svoj prvotni cilj: dokazati da sport i dijabetes zaista idu zajedno. Kao što i definicija s početka ovog članka kaže - sport je aktivnost u kojoj se pojedinac ili grupa ljudi natječu jedan protiv drugog (sportskim žargonom rečeno) ili se jednostavno kroz sport zabavljaju i udaljuju od svakodnevnih briga. Nije, naime, uvijek Ana Špoljarić U pišemo li riječ sport u Googleovu tražilicu dobit ćemo mnoštvo definicija. Između ostalih i ovu: ˝ Sport je aktivnost koja uključuje fizički napor i vještinu u kojoj se pojedinac ili momčad natječu jedan protiv drugog ili se zabavljaju˝. Pojam Sport predstavlja vječitu dinamiku. Ljudi se počinju njime baviti ponajviše zato što žele nešto promijeniti u dosadašnjem načinu života. Motivi su razni: žele steći dobru kondiciju, oblikovati tijelo, smršaviti, promijeniti okolinu, upoznati dosad neotkriveno i nedostižno, napuniti baterije nakon zamorne svakodnevnice, očuvati zdravlje… Svi ovi i mnogi drugi motivi razlog su zbog kojih čovjek odlučuje promijeniti sjedilački način života onim aktivnim. Svako toliko u tiskanim i elektronskim medijima možemo čuti o raznim kampanjama kojima se promiče tjelesna aktivnost i zdrav način života. Činjenica je da živimo u kolotečini gdje se obveze nižu jedna za drugom i gdje imamo sve manje vremena za sebe. Upravo se tim kampanjama želi potaknuti čovjeka na reorganizaciju vlastitog života u kojemu sport mora zauzeti svoje mjesto. Mnogi slavni sportaši uključuju se u te projekte jer žele dati svoj 46 Diabetes www.diabetes.hr doprinos, odnosno žele biti primjer i uzor djeci, mladima te starijima diljem svijeta. Kako bi nastavili ovaj trend, Zagrebačko dijabetičko društvo je uz veliku pomoć i podršku tvrtke NovoNordisk, koja i sama djeluje pod sloganom ''Mijenjajmo dijabetes'', organiziralo 1. Sportski dan. Cilj nam je bio dokazati da dijabetes i sport idu zajedno ruku pod ruku. U najljepše doba dana, subotnje jutro, 25.5. okupilo se veselo društvo volontera ZDDa i započelo s pripremanjem terena za sportski susret. U planu su bile razne aktivnosti; graničar, odbojka, mala škola trčanja, mali nogomet, povlačenje užeta te ostale štafetne aktivnosti. Uz osmijeh i veliko olakšanje što smo sve stigli na vrijeme pripremiti, veselo smo dočekivali sudionike prvog Sportskog dana. Važnosti ovog susreta pridonijeli su gradonačelnik Milan Bandić, koji je u svom pozdravnom govoru istaknuo nužnost bavljenja sportom i to na svakodnevnoj bazi, te zlatna nogometna ekipa Diaeura i trostruki Ironman, Nenad Šimunko. Lijepo je bilo vidjeti šarenilo mladih i najmlađih po cijelom terenu koji su uz to što su u sebi probudili sportski duh, ujedno se Saznajte najnovije napretke u liječenju šećerne bolesti i obrazovanju 400 stručnih govornika 1000 postera 275 sati znanstvenih sjednica Nove programske struje Dijabetes kod autohtonih naroda Istraživanje u 20. stoljeću usta 37% pop za ranu ciju registra JA LIPN do 14. www.worlddiabetescongress.org Diabetes www.diabetes.hr 47 Nova knjiga Djeca i mladi br. 5/2013 br. 5/2013 NOVA KNJIGA Italija: Internacionalni kamp za mlade lidere Snaga sirovog, recepti za vitalnost i dugovječnost Što su naučili to će pokazati AUTORI: Lena i Darko Jurić, Planetopija, Zagreb, 2012. IZDAVAČ: Planetopija Maja Ajduković I ovoga je ljeta koncem srpnja organiziran kamp za mlade lidere od strane IDF-a (International Diabetes Federation) u Tirreniji, sjevernoj Italiji, blizu grada Pise. Družili smo se u Olimpijskom centru sa sudionicima iz različitih Europskih država uz razne sportske aktivnosti, radionice, predavanja i prezentacije. Igrali smo odbojku, nogomet, košarku... U radionicama smo učili kako se što bolje aktivirati i doprinijeti radu u udrugama, primjenjivati promjene koje će povećati učinkovitost našeg djelovanja. Učili smo o načinu komunikacije s raznim sponzorima, važnosti utjecaja medija na javnost o dijabetesu. Predavanja su održavali liječnici, medicinske sestre, sportaši, a odnosila su se uglavnom na regulaciju dijabetesa, važnost povjerenja između medicinskog osoblja i osoba s dijabetesom. Sportaši su nam pokazali kako se unatoč dijabetesu može kvalitetno i zdravo živjeti i postizati vrhunske rezultate. Prezentacije nas sudionika su se odnosile na angažman u udrugama, upoznavanje s drugim zemljama i kulturama, načinu života i odnosa prema dijabetesu. Svi mi zapravo dijelimo iste probleme, a cilj ovog kampa bio je i educirati nas o načinu kako poboljšati status osoba s dijabetesom u našoj okolini. Isto tako nam je cilj da se problemi osoba s dijabetesom što više istaknu 48 Diabetes www.diabetes.hr u državnim institucijama kako bi odnos zdravstvenog sustava prema potrebama osoba s dijabetesom bio što kvalitetniji. Ovo je bilo još jedno vrijedno i nezamjenjivo iskustvo koje mi je omogućilo novo upoznavanje i druženje s mladim ljudima. Iako smo iz različitih sredina sve nas spaja dijabetes. Uz obaveze smo imali i dovoljno slobodnog vremena da se dobro upoznamo i sprijateljimo. Ja nastavljam sa svojim radom i aktivnostima sada puno jača, s više znanja i iskustva. Zahvaljujem IDF-u što mi je omogućio prisustvovanje ovom kampu kao i HSDU što je poslao baš mene, a ja ću nastojati svojim što boljim radom opravdati to povjerenje. stoji niz različitih pristupa sirovoj prehrani, odnosno pripremi hrane. Lena i Darko izborom recepata u nama bude gurmane. „Darko: Poslije svega pročitanog i proživljenog, spoznao sam da je sirova namirnica jedina cjelovita namirnica, a njeni glavni nutrijenti su boja, okus, temperatura pa tek onda svi mikro i makro nutrijenti. Termičkom obradom namirnice iznad 45 °Celzijusa uništavamo većinu njenih aktivnih sastojaka. Kuhanjem enzimi postaju neativni, vitamini bivaju uništeni, esencijalne masne kiseline promijenjene, a životna energija (Qi) u namirnici svedena je na minimum. Gledano očima holističkog nutricionista sirova prehrana bi trebala biti osnova svakog terapijskog pristupa hranom... S naga sirovog prva je kuharica hrvatskih autora koja nas upoznaje sa sirovom prehranom. Sadrži uvodne tekstove koji jezgrovito opisuju značajke sirove prehrane, opisuju dobrodošle kuhinjske alate i značajke pojedinih skupina namirnica. Sadrži sedamdesetak recepata te sedmodnevni meni za uravnoteženu sirovu prehranu. Gotovo svaki recept prati fotografija koja postaje vodilja u pripremi. Prezentacija Lene i Darka odiše intimom i ljubavi. Sastavni dijelovi zdrave prehrane tako su konceptualno, kroz prezentaciju, prenešeni u recepte kuharice koja nas uvodi u svijet pripreme obroka namirnicama biljnog podrijetla koje su termički obrađene do 45°C. Za one iskusnije poslužit će kao inspiracija te će nadopuniti znanja o pripremi, prehrani te proširiti vidike. Po- Posljedica svega (op.a. potrošačkog društva) su sve češća nemogućnost ljudi da u tom sivilu žive sretne i ispunjene živote, ali i sveopća ugroženost zdravlja degenerativnim bolestima od kojih sve veći broj ljudi diljem svijeta boluje. Promjena prehrane u tom je smislu jedan od najvažnijih koraka koji osoba može napraviti s ciljem povratka prirodnijem načinu življenja koji otvara vrata nepoznatog i novog... Što sirovojelci jedu? Sirovojelci poput nas koriste najraznovrsnije namirnice poput svježeg i suhog voća, povrća, proklijalih žitarica i mahunarki, orašastih plodova, sjemenki, algi i superhrane... Također, namirnice namačemo, sjeckamo, cijedimo, mariniramo ili dehidriramo... Kokos Kokos je pravo čudo od voća. Mladi kokos jedan je od najboljih prirodnih izvora elektrolita, odnosno ionizirane soli u našim stanicama, koji prenose energiju po cijelom tijelu. Molekularna struktura kokosove vode identična je ljudskoj Diabetes www.diabetes.hr 49 Nova knjiga Križaljka br. 5/2013 br. 5/2013 krvnoj plazmi pa je stoga konzumiranje kokosove vode poput mini-transfuzije. Od proizvoda od kokosa izdvajamo i kokosovo mlijeko i kokosovo ulje koji, osim što imaju široku primjenu u kuhanju – za napitke, slatka, slana jela, u sebi nose i sve one važne značajke ovog čudesnog voća...“ Recepti: Juha od lješnjaka i mrkve str 51 za 2 osobe ½ šalice lješnjaka 1 ½ šalica vode 3 šalice mrkve narezane na kockice 1 jabika očišćena i narezana na četvrtine ½ slatke crvene paprike narezane na kockice 1 žlica meda 1 žlica maslinovog ulja 1 žličica đumbira u prahu 1 žličica cimeta himalajske soli i papra po želji Lješnjake sameljite u brašno. U blender Vitamix stavite sve ostale sastojke zajedno s lješnjakovim brašnom i miksajte dok ne dobijete glatku krem juhu. (Miksanjem će se ona lagano i zagrijati.) Po želji dodajte vode da dobijete željenu gustoću. Štruca s češnjakom i ružmarinom str 113 za 1 štrucu 2 šalice oguljenih badema 1 šalica mljevenog lana ½ šalice cijelog lana 1 šalica zobenih pahuljica samljevenih u brašno 3 žlice usitnjenih mladih listova ružmarina ½ šalice psylium praha 3 režnja češnjaka 6 madjool datulja bez koštica 1 žlica limunovog soka ½ šalice vode 1 žličica himalajske soli Oljuštene bademe, mljeveni lan, cijeli lan, psylium prah, brašno od zobenih pahuljica i sol pomiješajte u zdjeli. U blenderu Vitamix miksajte datulje, češnjak, ružmarin, vodu i limunov sok dok ne dobijete glatku pastu. Pastu dodajte u suhe sastojke pa rukama polako mijesite dok 50 Diabetes www.diabetes.hr se sve ne sjedini. (Trebali biste dobiti masu nalik tijestu.) Tijesto skupite u loptu pa ga stavite na pliticu dehidratora Excalibur sa silikonskom folijom i oblikujte štrucu oko 6cm široku i 5cm visoku. Sušite u dehidratoru na 45° Celzijusa oko 3 sata pa je narežite na ploške i sušite još 2-3 sata, ili je tako cijelu bez folije sušite još nekoliko sati tako da korica postane hrskava. Mousse od čokolade str. 120/121 za 4 osobe 2 zrela avokada ½ šalice agavinog sirupa ili meda 3 žlice kakaa u prahu 2 žličice burbon vanilije u prahu ½ žličice tamarija, shoyu sojina umaka ili aceta balsamica 3 žlice otopljenog kokosovog maslaca malo cimeta malo lucume Sve sastojke osim kokosovog maslaca izmiksajte u blenderu. Na kraju dodajte maslac i još kratko izmiksajte. Poslužite rashlađeno kao desert, s bobičastim voćem, bananom ili kao nadjev za palačinke. Recepti i fotografije preuzeti iz knjige Snaga sirovog, Lene i Darka Jurića u izdanju Planetopije. Fotografija: Maja Danica Pečanić Zrinka Babić, autorica knjige Dijabetes – prilika za promjenu i projekta slatkikosecer.com, predsjednica Udruge za skrb djece s posebnim zdravstvenim potrebama 3L www.udruga3L.wordpress.com www.facebook.com/SlatkiKaoSecer Nagrađeni iz broja 4/2013: Nataša Vujasin, Daruvar; Ornela Babić, Lovran; Vesna Dragojević, Kastav; Snježana Takač, Daruvar; Mateja Hanjš, Koprivnica Diabetes www.diabetes.hr 51 velika postignuća GODINA MIJENJAMO DIJABETES Kako se pandemija dijabetesa nastavlja, svijet treba više velikih postignuća Dijabetes Otkriveni Dobivaju skrb Postižu ciljeve liječenja Postižu željene ishode Pravilo polovice Već 90 godina tvrtka Novo Nordisk je definirana presudnim uspjesima koji su rezultirali bitnim poboljšanjima u životima ljudi s dijabetesom, hemofilijom i drugim ozbiljnim kroničnim stanjima. Danas tvrtka Novo Nordisk ima tisuće zaposlenika u cijelom svijetu koji sa strašću, znanjem i predanošću stvaraju nova velika postignuća. Koje će biti vaše veliko postignuće? Izdanje: 01-22.02.2013. Danas 371 millijuna ljudi ima dijabetes. Do 2030. godine ta brojka bi mogla narasti, na više od 550 millijuna. U cijelom svijetu, nedostatak svijesti o dijabetesu, nezdrav način života ili nedostatan pristup skrbi znače da će milijuni ljudi ostati bez vida, biti podvrgnuti amputacijama ili će prerano umrijeti zbog komplikacija vezanih uz dijabetes.
© Copyright 2024 Paperzz