PLIVA u Hrvatskoj Travanj 2011. J broj 55 Magazin PLIVE JAVNOZDRAVSTVENE AKCIJE U ZAGREBU, RIJECI, SPLITU I OSIJEKU DUBROVNIK Nagrada Ron Brown str. 03 Spremni za sve izazove str. 11 20. SVIBNJA Zajedno na Jarunu str. 16 TRAVANJ U ZNAKU JZA U povodu Svjetskog dana zdravlja PLIVA, ve tradicionalno, organizira itav niz javnozdravstvenih akcija u Zagrebu, Rijeci, Splitu i Osijeku. Ove godine PLIVA obilježava 90 godina uspješnog farmaceutskog poslovanja te i na ovaj na in daje svoj doprinos o uvanju zdravlja naših gra ana i gradskog okoliša. Svake godine za projekte u zajednici PLIVA izdvoji više od 10 milijuna kuna, od ega najve i dio upravo za programe vezane uz zdravlje, prevenciju i edukaciju. U Rijeci je Svjetski dan zdravlja obilježen otvorenjem dionice Rije kih šetnica, u Osijeku je PLIVIN centar zdravlja posjetilo nekoliko stotina gra ana, dok je u Splitu, osim vlastite akcije na Rivi, PLIVA sudjelovala i na trodnevnom Sajmu zdravlja. U Zagrebu je, u suradnji sa Gradskim uredom za zdravstvo i branitelje te Zavodom za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”, zapo ela akcija prikupljanja starih lijekova iz doma instava na 15 lokacija u ambulantama Doma zdravlja Zagreb. Akcija traje do 31. svibnja. JZA’11 PLIVA JAVNOZDRAVSTVENE AKCIJE MJERENJE TLAKA PROVJERA RAZINE ŠEĆERA U KRVI PROMOCIJA ZDRAVOG NAČINA ŽIVOTA 01 UVODNIK Drage itateljice i itatelji, Travanj je, ve tradicionalno, mjesec u kojem PLLIVA organizira javnozdravstvene akcije. Tako je 8. travnja PLIVIN centar zdravlja postavljen u Osijeku, Splitu i Zagrebu, a u Rijeci je Svjetski dan zdravlja obilježen otvaranjem Rije ke šetnice. U Zagrebu je u tijeku akcija prikupljanja starih lijekova koja traje do kraja svibnja. Sa zadovoljstvom objavljujemo vijest o nagradi “Ron Brown” koju je Vlada RH dodijelila PLIVI kao najve em izvozniku u SAD, a koju je premijerka Jadranka Kosor uru ila Matku Bolan i, predsjedniku Uprave u Dubrovniku. U nastavku Magazina mnogo je tema iz poslovanja kompanije, od proizvodnje koja je opet postigla rekord - estitamo! - i komercijalnog poslovanja, do vijesti iz TAPI-ja i poziva Kadrovskih poslova za iskazivanje interesa za uplate u dobrovoljne mirovinske fondove (DMF). Najavljujemo i druženje na Jarunu, ve 20. svibnja i pozivamo vas se da se svakako prijavite. Do sljede eg broja, srda an pozdrav od Uredništva 02 Teva grupa Magazin PLIVE Allan Oberman u PLIVI Sredinom travnja PLIVU je posjetio Allan Oberman, predsjednik Teve za čkog instituta sastao s direktorima i rukovoditeljima Komercijalnog poslovanja U svojoj prezentaciji A. Oberman istaknuo je Tevinu lidersku poziciju u svijetu te je informirao prisutne o trenutnoj poziciji Teve na tržištima Srednjeg Istoka, Afrike, Izraela i Isto ne Europe ime je obuhva eno i PLIVINO Komercijalno poslovanje. Poslovni planovi za 2011. izazov su za sva tržišta EMIA-e, naglasio je Oberman, a od PLIVINOG Komercijalnog poslovanja o ekuje se pove anje tržišnog udjela i vode e pozicije u Hrvatskoj i regiji Jugoisto na Europa te godišnji rast prihoda od prodaje. Oberman se tako er osvrnuo na izmjene u organizacijskoj strukturi unutar regije i strateške ciljeve Teve i EMIA-e do 2015. godine, pri emu je posebno naglasio kako e upravo regija EMIA imati važnu ulogu u realizaciji Tevine strategije i uspjeha, baš kao i svatko od zaposlenika u okviru svojih svakodnevnih radnih obaveza. (L.E.) SNIMIO MATO PAPI Travanj 2011. EMIA - ORGANIZACIJSKE VIJESTI U nastojanju da se dodatno unaprijedi podrška sjedišta EMIA-e daljnjem rastu i razvoju tržišta u regiji, te uslijed prelaska odre enih zaposlenika iz EMIA-e u Tevu Asia, nastupila su nova imenovanja i promjene u organizaciji, stoji u pismu Allana Obermana, predsjednika EMIA-e s kraja ožujka ove godine. Doron Sitruk pridružuje se Tevi i bit e zadužen za Komercijalnu izvrsnost i Razvoj tržišta u EMIA-i. Taj e se odjel fokusirati na što brže postizanje Izvrsnosti prodaje i marketinga u EMIA-i te na Regionalni strateški razvoj. Funkcije u sjedištu EMIA-e, odnosno Izvrsnost opskrbe, Izvrsnost prodaje i Razvoj poslovanja / Licenciranje (inlicensing) tako er e biti odgovorne Doronu. On u Tevu dolazi iz GSKa gdje je bio zadužen za Komercijalni razvoj cjepiva i lijekova za gripu za GSK na me unarodnim tržištima. Karijeru je zapo eo u Izraelu u kompaniji Eli Lilly, prije nego što je otišao u SAD i nakon toga u Europu. Doron je diplomirao na Hebrew University u Jeruzalemu te završio poslijediplomski studij poslovnog upravljanja na Sveu ilištu u Bruxellesu. Gadi Ben-Nissim bit e zadužen za Komercijalne operacije i brend po- slovanje u EMIA-i, a preuzet e i odgovornost za Proizvodni portfelj i Registraciju proizvoda. Brend poslovanje i dalje je odgovorno Gadiju, a od sada i Proizvodni portfelj i Registracija proizvoda. Gadi e ujediniti aktivnosti i nastojanja vezana uz sve budu e nove proizvode EMIA-e u jednoj organizaciji, ime e se dalje ja ati i uskla ivati razvoj integriranog Proizvodnog portfelja. Oren Arbell imenovan je vršiteljem dužnosti direktora Kadrovskih poslova EMIA-e. Oren e biti zadužen za stalni razvoj i pružanje podrške Kadrovskim poslovima u regiji EMIA. Teva pomaže Japanu Putem svojih kompanija u Japanu Teva namjerava donirati 20 milijuna yena (250.000 USD) Crvenom križu u Japanu za pomo žrtvama potresa. Japanske vlasti nisu zatražile strane farmaceutske donacije jer trenutno na razini države mogu osigurati potrebne farmaceutske proizvode. Ovu donaciju dodjeljujemo na preporuku i zamolbu Teve Asia. Analiziramo i optimalne naine na koje bi Teva mogla nastaviti pomagati japanskom narodu zajedno s kolegama iz SAD-a, Teve Asia i nevladinim organizacijama na terenu. Magazin PLIVE Aktualno Travanj 2011. đu SAD-a i jugoistočne Europe« PLIVI NAGRADA RON BROWN U Dubrovniku je poč Okupilo se oko 200 sudionika, predstavnika potencijalnih ameri kih ulaga a. koji su upoznati s mogu nostima ulaganja u našu zemlju i cijelu regiju. Me u zvu nim imenima ameri kih kompanija tu su, primjerice, predstavnici Houston Airporta, ina e jednog od interesenta za ulaganje u Zra nu luku Zagreb, zatim predstavnici City Group, Bechtela, Microsofta, Motorole. Po prvi put dodijeljene su nagrade za osobit doprinos u razvoju gospodarske suradnje izme u Hrvatske i SAD-a. “U Hrvatsku treba ulagati zato što jam i jednaka prava i stranim i doma im ulaga ima, zato što daje besplatne nov ane potpore i zato što e ulaskom u EU omogu iti bolje uvjete svima koji žele ovdje poslovati”. To je, me u ostalim, kazala predsjednica Vlade RH Jadranka Kosor na otvorenju Me unarodne konferencije »Brownov Forum: Trgovina i ulaganje izmeu SAD-a i jugoisto ne Europe« koja je održan u znak sje anja na 15. godišnjicu tragi ne pogibije ameri kog izaslanstva nedaleko Dubrovnika na elu s tadašnjim ministrom trgovine Ronaldom Brownom. Govore i o gospodarskom oporavku Hrvatske, premijerka je istaknula kako se stvari kre u nabolje, naglasivši kako je hrvatski izvoz od 2010. godine porastao za više od 18, a izvoz u SAD ak za 31 posto. Ukupna ameri ka ulaganja u prošloj su godini iznosila 156 milijuna dolara, a iz SAD-a je došlo i 12 posto više gostiju, dodala je. Izrazila je i uvjerenje kako e gospodarstvenici, prona i interes za neki od 30 velikih investicijskih projekata koje je predstavila Vlada RH. “Bez obzira na probleme i složenu prošlost, Hrvatska želi graditi regiju prijateljstva i suradnje koja e jednom cijela biti u EU”, kazao je predsjednik RH Ivo Josipovi pozdravljaju i sudionike Brovnova Foruma. Nema tog biznisa koji e do i tamo gdje nema perspektive. Hrvatska nije šampion poduzetništva, ali provodimo reforme koje e potaknuti gospodarsku djelatnost. Kao što smo otvorili novu stranicu na politi kom planu mislim da je došlo vrijeme za istu takvu stranicu i na gospodarskom planu, zaklju io je Josipovi . “Cilj skupa je odrediti politiku i na ela koja e jugoisto noj Europi omogu iti da postane konkurentna na europskom tržištu, a ameri ka vlada e sa zadovoljstvom pomo i da ova regija s velikim potencijalom postane odredište me unarodnih ulaganja i trgovine “, kazao je veleposlanik SAD-a u Hrvatskoj James Foley čast otvaraju i Forum. Vlada RH donijela je odluku da se od ove godine utemelji godišnja nagrada »Ron Brown« za osobit doprinos u razvoju gospodarske suradnje izme u Hrvatske i SAD-a. Prvi dobitnici nagrade su PLIVA i sisa ka tvrtka Commercial Metals Companv (CMC) koja je u pogone u Sisku do sada uložila milijardu kuna.. PLIVI je nagrada pripala kao najve em izvozniku u SAD – u 2010. PLIVA je u Ameriku izvezla roba u vrijednosti 90 milijuna dolara - , a u ime PLIVE nagradu je preuzeo Matko Bolan a, predsjednik Uprave. Zahvaljuju i na nagradi M. Bolana je rekao: “Ponosan sam što je ova nagrada dodijeljena upravo PLIVI, ali istodobno, nakon godina predanog rada svih mojih kolega nekako i nisam posebno iznena en. Naime, PLIVA je kompanija koja na zahtjevno ameri ko tržište izvozi lijekove i aktivne farmaceutske sirovine ve više od 50 godina. Da bi to uop e bilo mogu e, morala je i mora ispunjavati najstrože standarde koje za farmaceutsku industriju propisuje FDA (Ameri ka agencija za hranu i lijekove) koja još od šezdesetih godina prošlog stolje a redovito kontrolira naše proizvodne procese i procedure. Danas su SAD, pored Rusije i Hrvatske, PLIVINO najve e tržište na koje smo prošle godine izvezli lijekova u vrijednosti od pola milijarde kuna (491 mil HRK, 90 mil USD), dok je plan za 2011. 80 posto ve i i dose i e gotovo milijardu kuna. Udio izvoza u strukturi PLIVINE prodaje raste iz godine u godinu i iznosi oko 80 posto. U sljede e dvije godine o ekujemo daljnji porast izvoza prema SAD-u.” PLIVA danas posluje u sastavu Teva grupe koja je dobro poznata ameri koj zdravstvenoj zajednici – svakom tre em korisniku na ovom tržištu prepisan je Tevin lijek. Zbog sve ve ih potreba PLIVA je ove godine ušla u novi investicijski ciklus vrijedan više od 120 milijuna dolara koji e rezultirati i novim zapošljavanjem u Hrvatskoj. To, u ovim kriznim i recesijskim vremenima, ulijeva tra ak optimizma i nade u gospodarski oporavak. M. Bolan a dodao je da nagrada obvezuje PLIVU da i ubudu e ini sve kako bi zadržala ovako visoku poziciju i ostala kompanijom po kojoj Hrvatsku prepoznaju partneri u Americi i cijelom svijetu, izrazivši uvjerenje kako e Brown forum rezultirati novim, konkretnim projektima i investicijama u Hrvatsku i regiju. (S.F.) 03 Travanj 2011. Magazin PLIVE Svjetski kongres predijabetes i metaboli ki sindrom u Madridu Svjetski kongres predijabetes i metabolički sindrom u Madridu J Priredio KREŠIMIR LOVRI I MATO PAPI Madrid, glavni grad Španjolske, grad koji doslovno živi 24 sata na dan, bio je doma in stru nog skupa 4th World Congress on Prediabetes and the Metabolic Syndrome. Kraljevski Madrid, okupan prvim proljetnim suncem, ugostio je i grupu PLIVINIH gostiju, njih 13 iz cijele Hrvatske, koji su kroz komunikaciju i druženje s kolegama iz cijelog svijeta doznali najnovije spoznaje i dostignu a u lije enju predijabetesa i metaboli kog sindroma. Rije je o dva klini ka entiteta koji su, baš kao i dijabetes kao klini ki manifestna bolest, u znatnom epidemiološkom porastu zadnjih godina, posebice u razvijenim zemljama. Upravo aspekt razvijenosti i pogoduje ovakvim stanjima jer ponajprije nastaju kao odraz modernog (može se re i i ‘zapadnja kog’), sjedela kog na ina života, nezdrave prehrane povezane s tim, te stresa kojem smo, posebice u poslovnom okruženju, svakodnevno izloženi. Na sve se nadovezuje i nedovoljna fizi ka aktivnost, što sve zajedno dovodi do same bolesti, ali još više brojnih komplikacija kao posljedica. Stoga je i kongres, a to su posebno istaknuli kolege internisti, bio prava prigoda da se na jednom mjestu progovori o svim ovim problemima, ali i da se razmijene iskustva iz razli itih geografskih podru ja i na taj na in poboljšaju mogu nosti tretiranja problema u svakodnevnoj praksi. Naime, u našoj je zemlji tretman pacijenata sa še ernom boleš u na visokoj razini, ali, kako isti u i lije nici,uvijek ima prostora za poboljšanje skrbi, napose u segmentu preven- cije jer uvijek je ‘bolje sprije iti, nego lije iti’. Na koncu, bilo je lijepo slušati rije i zahvale prof. dr. Slavena Koki a, predsjednika Hrvatskog društva za dijabetes i bolesti metabolizma, koji je istaknuo PLIVU kao perjanicu domae farmaceutske industrije, koja kroz brojnu paletu lijekova za lije enje povišenog tlaka, povišenih masno a i še era u krvi znatno olakšava svakodnevni rad kolegama lije nicima, a pacijentima otvara nove mogu nosti suo avanja sa zdravstvenim problemima koje imaju. NOVOSTI IZ PROIZVODNJE! J Priredio DAVOR PETANJEK Prvi kvartal ove godine ozna ava vrlo intenzivno razdoblje u Proizvodnji Operacija Zagreb. S ponosom objavljujemo vijest da je naš tabletni pogon na PbF lokaciji ponovo ostvario novu rekordnu proizvodnju; u ožujku ove godine proizveli smo rekordnih 425 milijuna tableta, što je ujedno i dosada najve a proizvedena koli ina tableta od osnutka pogona SOO. Ta odli na vijest samo potvr uje naša nastojanja da i ove godine ostvarimo zacrtani godišnji plan proizvodnje od 4,3 milijarde tableta u 2011. godini. Usporedno sa proizvodnjom tableta, intenzivno se radi na transferima proizvoda sa drugih Tevinih lokacija (Sellersville, Stouffville), što je osnova za daljnje pove anje volumena proizvodnje. Kako bi bili u mogu nosti ostvariti u budu nosti tu planiranu pove anu proizvodnju, u tijeku su završni radovi na projektu pove anja kapaciteta pogona na 6 milijardi tableta godišnje. Ve i dio proizvodne opreme ve je stigao i u razli itim je fazama puštanja u rad, a preostali dio opreme biti e isporu en, instaliran, kvalificiran, validiran i pušten u rad do kraja tre eg kvartala ove godine. Osim radova na samom pove anju volumena proizvodnje, kontinuirano se vodi ra una o održavanju visoke razine uskla enosti sa GMP standardima, tako da su trenutno u tijeku ak- 04 tivnosti na uvo enju novog sustava za validaciju iš enja. Intenzivnu proizvodnju u pogonu SOO prate i intenzivne aktivnosti u pogonu Oprema gdje je po etkom ožujka puštena u rad proizvodnja i opremanje tableta instalacija novih linija za opremanje i nova linija za pakiranje tableta u plasti ne boice namijenjene za US tržište koja je u Plivu stigla iz Tevinog pogona u Waterfordu, Irska. Druga linija koja je stigla tako er iz Waterforda u planu je za puštanje u rad po etkom lipnja, ime e se pove ati kapaciteti opremanja u bo ice, iji je kona ni cilj da se svi proizvodi koji se proizvode u zagrebu za US tržište tu i kona no opremaju. U pogonu Injekcija tako er je vrlo intenzivno. Paralelno s redovnom proizvodnjom radi se na transferima nekoliko proizvoda s Tevine lokacije Irvine (SAD) u Zagreb, a s ciljem da se nadoknadi nedostatak proizvoda na US tržištu zbog problema s opskrbom s te Tevine lokacije. U planu je i zna ajno pove anje proizvodnje krema i masti, koja se o ekuje od svibnja ili lipnja, ovisno o raspoloživosti sirovina za proizvodnju. Tako se u tom pogonu tako er odvijaju pripremne aktivnosti za pove anu proizvodnju, a realizacija pokrenutih investicija u dodatnu opremu o ekuje se polovicom godine. Jasno, za ovakve rezultate u prvom redu treba odati priznanje svim uposlenicima bez ijeg znanja, predanog rada, te maksimalnog angažmana i uloženog napora to ne bi bilo mogu e ostvariti. Cilj nam je i dalje nastaviti s ovakvim rezultatima kako bi još zagreba ki pogon još više u vrstio svoju poziciju unutar TEVA grupe kao jedne od Tevinih klju nih proizvodnih lokacija. Magazin PLIVE Inicijative Travanj 2011. POZIV ZA ISKAZIVANJE INTERESA ZA UPLATE U DOBROVOLJNE MIROVINSKE FONDOVE (DMF) Drage kolegice i kolege, Potaknuti promjenama Zakona o porezu na dohodak i vašim pitanjima, razmotrili smo sve opcije te utvrdili, da ukoliko iskažete interes, postoji mogu nost da oni koji ve upla uju u odabrani DMF, to ubudu e ine JEFTINIJE. Naime, u slu aju da ste zainteresirani, PLIVA bi mogla iznos koji Vi sada upla ujete iz neto plae upla ivati na na in da on bude ve i i tako za isto novca možete imati ve u upla enu svotu u DMF-u i potencijalno ve u mirovinu. Ova mogu nost otvorila bi se i za one zaposlenike koji do sada nisu upla ivali, ali bi to željeli zapo eti. Ho emo li iskoristiti prednosti novog poreznog režima ovisi o vašem interesu. Ako ste zainteresirani javite nam se i dostavite nam sljede e informacije na trecistup@pliva.hr : 1. Jeste li lan nekog DMF-a i ako jeste, kojeg? 2. Ako jeste, biste li htjeli koristiti pogodnost uplate preko PLIVE koju nudimo? 3. Ako niste, bi li htjeli iskoristiti pogodnost i poeti upla ivati u DMF preko PLIVE? S obzirom na vaš interes, organizirat emo jedan ili više sastanaka na tu temu gdje ete moi više saznati o na inu i iznosima uplate. Kako bismo onima koji trenutno nisu lanovi nekog DMF-a, a razmišljaju o tome pomogli donijeti odluku dajemo kratku informaciju o stanju u Hrvatskoj. Na tržištu trenutno djeluju 6 otvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova, • AZ BENEFIT dobrovoljni mirovinski fond • AZ PROFIT dobrovoljni mirovinski fond • CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovinski fond • RAIFFEISEN dobrovoljni mirovinski fond • ERSTE PLAVI EXPERT dobrovoljni mirovinski fond • ERSTE PLAVI PROTECT dobrovoljni mirovinski fond Štednjom u DMF-u, osim prinosa fonda, ostvarujete pravo na državna poticajna sredstva i mogu nost isplate mirovine ve s navršenih 50 godina. Ukoliko se odlu ite upla ivati štednju, važno je napomenuti da svaki lan fonda sam odre uje intenzitet i visinu uplata, a ušteena sredstva na ra unu Vaše su osobno vla- sništvo i nasljedna su. Uplate nisu obvezne, ukupna sredstva na ra unu i nadalje ostvaruju prinose do po etka korištenja mirovine. Za dodatna pitanja i individualne izra une slobodno se javite slijede im kontakt osobama: Tomislav Zori , tel: 4947 Ljubica Tadi , tel: 4655 Ivan Kos, tel: 2680 Namik Ibrahimkadi , tel: 4459 ili e-mailom na HR-trecistup@pliva.hr . Napomena: Ovo nije nagovor na u lanjenje u bilo koji DMF, ve prilog Vašem upravljanju troškovima Dobrovoljna mirovinska štednja je jedini štedni proizvod u Hrvatskoj s dvije vrste državnih poticaja Državna poticajna sredstva u visini 15% od upla enog iznosa, do maksimalnih 750 kn, dodjeljuju se lanovima DMF-a koji u pojedinoj kalendarskoj godini uplate dobrovoljnu štednju. Državna poticajna sredstva lan može ostvariti bez obzira ostvaruje li ih ve s osnove stambene štednje! Izdvajanje poslodavca do iznosa od 500 kn mjese no porezno je priznati izdatak, odnosno umanjuje osnovicu poreza na dobit, a istovremeno se ne smatra oporezivom pla om, što zna i da ne ete pla ati poreze i doprinose na navedenu vrstu uplata. Ukoliko su uplate ve e od 500 kn mjese no, ta razlika podliježe porezu na dohodak, prirezu i doprinosima. 05 Travanj 2011. Kadrovski poslovi Magazin PLIVE OBRAČUN PLAĆA U PLIVI Sve ve i broj tvrtki u Hrvatskoj slijedi me unarodni trend da, kroz outsourcing obra una plaa, pove a svoju troškovnu i operativnu efikasnost. Mi u PLIVI raspolažemo stru njacima i tako definiranim procesima da, uz implementiran informacijski sustav obra una pla a, taj posao radimo efikasnije i troškovno konkurentnije. Sa sigurnoš u možemo tvrditi da ne postoji zadatak ili izvještaj iz podru ja obra una pla a koji nismo u mogu nosti kreirati. Obra un pla a u PLIVI funkcionira kao odjel unutar Kadrovskih poslova u Radnoj jedinici Sustav zarada i benefita. Takva organizacija djeluje od 2001. godine kada je Obra un pla a premješten iz Ra unovodstva u Kadrovske poslove. Cilj tog premještaja bio je objedinjavanje svih podataka o zaposlenicima unutar Kadrovskih poslova, od zapošljavanja, ugovora o radu do isplatnog listi a koji se mjese no dostavlja zaposlenicima. Osnovni posao obra una pla a jesu redovni mjese ni obra uni pla a svakog zaposlenog te posebni obra uni za: razne primitke u naravi, regres, jubilarne nagrade, dar djetetu, boži nice, otpremnine, bonuse, nagrade PLIVE, ugovore o djelu, autorske honorare, stipendije i pomo i, reklamacije na pla u i sli no. Nakon obra una slijedi priprema naloga za pla anje poreza i doprinosa i naloga bankama (13 banaka) za isplatu neto pla e, knjiženje troškova pla a, razvrstavanje po administratorima i slanje isplatnih listi a. Poslije obra una pla e slijede i razni izvještaji koji se rade na mjese noj i godišnjoj razini. Kao temeljni alat za obra un pla a koristimo informacijski sustav SAP-HR Payroll modul te zahvaljuju i njemu postižemo visok stupanj automatizacije, koja smanjuje mogu nost grešaka i pove ava operativnu efikasnost. Hrvatska ina ica SAP informacijskog sustava podržava onaj dio obra una koji se odnosi na ispravno obra unata i upla ena sva davanja državnim institucijama (doprinosi, porezi, prirezi) poštuju i sve zakonske odredbe, regionalno/ 06 teritorijalno ustrojstvo države, te uvažavaju i pri tome sve osobne podatke o poreznim olakšicama i poreznim adresama za svakog zaposlenika. No to je tek onaj, mi u Obra unu pla a volimo re i, jednostavniji dio koji se može provesti kad imamo izra unatu bruto pla u svakog zaposlenika. OBRAČUN BRUTO PLAĆE I KAKO DOLAZIMO DO BRUTA? Dva su temeljna pravna akta u kojima je definiran obra un bruto pla e za naše zaposlenike – Pravilnik o zaradama zaposlenika i Kolektivni ugovor. Tu je definirana minimalna cijena rada, osnovica za obra un dodatka za rad pod otežanim uvjetima, uve anja za rad izvan tzv. redovnog režijskog rada, uvjeti u kojima zaposlenik ima pravo na naknadu pla e za vrijeme odsutnosti itd. Temeljem podataka o satima provedenim na radu u tzv. redovnom radu, radu u smjenama, no nom radu, radu nedjeljom, radu blagdanom, prekovremenom radu, satima provedenim na radu pod odre enim težim uvjetima rada, ili satima provedenim na razli itim pla enim ili nepla enim vrstama odsustva, te podataka o ukupnim koeficijentima složenosti ili ugovorenoj bruto pla i, a poštuju i pravila obra una iz Pravilnika o zaradama dolazimo do bruto pla e zaposlenika. Na taj bruto treba dodati još doprinose za zdravstveno osiguranje, doprinos za slu aj ozljede na radu i doprinos za zapošljavanje što uve ava trošak pla e za 17,2% prema današnjim propisima. Obra un je vrlo složen, propisan je odredbama Pravilnika o zaradama zaposlenika, a temelji se na satnici (bruto pla i za jedan sat), pa tako svi znamo da npr. za isti režijski rad u smjeni od 8 do 16 sati, svatko od nas dobije istu pla u za svaki mjesec bez obzira na broj radnih dana (sati) u mjesecu. Ukupna bruto pla a u kona nici je dobivena kao zbroj bruto iznosa za razne “vrste rada” ili bruto naknade za razne “vrste pla enih odsutnosti” (bolovanja, pla- eni dopusti, godišnji odmori itd.). Za taj i takav obra un trebalo je prilagoditi, a jednim dijelom i preprogramirati ponu eno SAP rješenje. Mukotrpan dio prilagodbe gotovog softverskog rješenja PLIVINIM pravilima djelo je PLIVINIH stru njaka (prije svega vrsnih informati ara, a u suradnji sa specijalistima iz Obra una pla a), koji su uz povremenu pomo samo jednog vanjskog konzultanta, uspjeli obra un u SAP-u prilagoditi tako da budu zadovoljena sva pravila obra una pla e i ostalih primanja definirana internim PLIVINIM aktima. Istovremeno su ostale netaknute osnovne SAP postavke koje su temelj za kvalitetno izvještavanje i relativno jednostavno prihva anje novih verzija SAP softvera. Upravo zbog automatizacije procesa mogli smo pomaknuti sve rokove isplate i operativnosti provo enja obra una i knjiženja kako bi skratili rokove i uskladili se s Tevinim standardima. No, svi mi znamo da je informacijski sustav (kako god se on zvao i tko god ga proizveo) onoliko dobar koliko ga dobro održavamo (uskla ujemo s potrebama) ili koliko ga dobro “hranimo” ulaznim podacima. O LJUDIMA KOJI RADE U OBRAČUNU PLAĆA I NJIHOVOJ PODRŠCI Oni su centralni dio procesa obra una: definiraju, koordiniraju i kontroliraju niz procesa koje je potrebno dnevno/mjese no provesti da bi naši zaposlenici dobili pla u ili druge vrste isplata (bonuse, jednokratne nagrade, nagrade PLIVE, jubilarne nagrade, regres, dar djetetu, Boži nicu, pomo i, stipendije, honorare...) na vrijeme i to no obra unate, da bi državne institucije dobile “svoj dio kola a”, da bi statisti ari dobili što trebaju itd. Sustavnu podršku i pomo imaju od specijalista za sustav zarada i benefita, referenata radnih odnosa, evidenti arima radnog vremena i IT stru njaka. Koordinacija evidentiara je vremenski kriti na za pravodobni obraun, jer bez pravodobnih i to nih unosa podataka o satima provedenim na radu ili izostanci- Kadrovski poslovi Magazin PLIVE Travanj 2011. Zahvaljujući svom uspješnom poslovanju i obrtnim sredstvima PLIVA je omogućila redovitu isplatu plaća. O tome da one ne bi kasnile i da bi ih svi djelatnici dobili na vrijeme prema unaprijed utvrđenim datumima isplate, u PLIVI brine odjel Obračuna plaća. U ovom tekstu predstavljamo odjel Obračuna plaća koji operativno provodi sve redovne isplate plaća i drugog dohotka prema zadanim rokovima, te tijekom mjeseca obavlja čitav ma, redovni mjese ni obra un pla a nema smisla pokretati. Evidenti ari radnog vremena (trenutno 26 osoba) su osobe poslovno najbliže zaposlenicima koje upisuju u SAP za svakog zaposlenika sate provedene na radu i sate odsutnosti. Referenti za radne odnose unose u SAP mati ne podatke zaposlenika i ugovorene osnovne elemente iz ugovora o radu. Svaki i najmanji zahtjev za promjenu u obra unu pla a ili bilo koje od ve spomenutih vrsta isplata (a promjene su neminovnost, i dolaze od poslodavca, kao posljedica pregovora sa sindikatima, zbog promjene državnih propisa itd.) naj eš e razmatraju specijalisti za sustav zarada i benefita s koordinatorom Obra una pla a. Nakon toga se analiziraju SAP rješenja u sustavu obra una plaa i po potrebi podnose zahtjevi za promjenama prema internim konzultantima koji podržavaju Payroll modul. PLIVINE SAP HR konzultantice, Marina Pavlinek i Dobrana Galjer, sve naše potrebe za promjenama i uvo enjem novosti u obra un pla e provode kako ne bi ostale samo želje na papiru. Naše cure, kako im esto tepamo, pozorno saslušaju naše zahtjeve, sve marljivo zapišu, koji puta nas proglase prekreativnima (nježno daju do znanja da smo pretjerali), bilo je slu ajeva da nešto proglase i nemogu im, a onda nestanu sa sastanka. Nakon par dana ponude rješenja koja su spremna za tzv. korisni ko testiranje i otklanjanje eventualnih grešaka. A u dane kad “vrtimo pla u” one su isklju ivo na raspolaganju Obra unu pla a. Jer, ako zapne u bilo kojem segmentu one korigiraju što treba i obra un može u sljede u fazu. U ostalom dijelu mjeseca se koriste prema potrebi. I onda, kad je novac za svakog zaposlenog proslije en u odgovarajuu banku na njegov teku i ra un, a trošak plaa propisno proknjižen na unaprijed ra unovodstveno zadana konta obra un pla a nije gotov za taj mjesec. Isplatni listi i se tiskaju i šalju evidenti arima radnog vremena – opet su nam oni pomaga i jer isplatne listi e distribuiraju svakom zaposleniku. OSTALE AKTIVNOSTI OBRAČUNA PLAĆA A u obra unu pla a po inju aktivnosti koje zovemo – aktivnosti nakon obra una. Radi se o više vrsta izvještaja za Poreznu upravu, Regos, banke, HZZO, HZMO, Centre za socijalnu skrb, Sindikate, Društvo športske rekreacije PLIVA i sl. Posebni obra uni kao što su: bonusi, jednokratne nagrade, nagrade PLIVE, jubilarne nagrade, regres, dar djetetu, Boži nica, pomo i, stipendije, honorare i dr. obavljaju se tijekom cijelog mjeseca prema potrebi ili prema dogovorenim rokovima. Ostali poslovi koji se obavljaju u Obra unu plaa prema zahtjevima zaposlenika su izdavanje potvrda o pla ama i drugim primicima za razne potrebe: izdavanje vize, zahtjev za kredite, dje je vrti e, Zavod za zapošljavanje i dr. Važno je napomenuti da i sami zaposlenici jednim dijelom moraju brinuti o ažurnosti podataka koje imamo u sustavu. Pravovremenim dostavljanjem promjena podataka vezanih uz porezne adrese, porezne olakšice, dopunska zdravstvena osiguranja, sudske zabrane i sli - no, zaposlenici mogu utjecati na to nost obrauna te eventualno izbje i godišnju poreznu prijavu. Ve dugi niz godina, krajem kalendarske godine donosimo Rokovnik isplate pla a za narednu godinu koji je uvijek dosad bio ispoštovan. PLIVA je naravno svojim uspješnim poslovanjem i obrtnim sredstvima omogu ila da se ne kasni s isplatom pla a, ali i Obra un pla a sve to kontinuirano izvršava prema zadanim rokovima. Otkad je PLIVE, sve zakonske obveze su se ispunjavale na dan isplate pla e tako da su svi doprinosi, porezi i prirezi upla ivani isti dan kad je ispla ivana i neto pla a zaposlenika. Ta injenica je osobito važna svakom našem zaposleniku koji nakon dugog radnog vijeka zasluži mirovinu, pa u HZMO-u sazna da neke godine nisu evidentirane u njihovom sustavu. Tada se on pojavljuje ponovno u Obra unu pla a gdje imamo sve povijesne podatke te ih na zahtjev zaposlenika izdajemo i šaljemo HZMO-u. Arhivu Obra una pla a moramo držati trajno i stoga predstavlja važan segment odjela. Obra un pla a prije svega ine ljudi koji na tome rade godinama, svaki dan: Ivan Kos, kao Koordinator obra una pla a, Ozana Ozmec, kao Voditelj obra una pla a i Nedeljka Prelec, kao Referent obra una pla a 07 Travanj 2011. PLIVA u zajednici Magazin PLIVE TRAVANJ U ZNAKU JZA J Pripremile SANJA FRESSL i LARA ERCEGOVI ZAGREB: Nova akcija zbrinjavanja starih lijekova Akcija je predstavljena na konferenciji za medije u Skupštini grada Zagreba, a brojni novinari imali su priliku uti koje se sve aktivnosti u gradu Zagrebu pripremaju u povodu ovogodišnjeg Svjetskog dana zdravlja. Pro elnik Zvonimir Šostar najavio je niz preventivno - edukativnih akcija u organizaciji Ureda i brojnih udruga. Posebno je izdvojio zna enje PLIVINE akcije zbrinjavanja lijekova kojima je istekao rok valjanosti kako za zdravlje gra ana, tako i za o uvanje okoliša. Osim prikupljanja lijekova, cilj akcije je podizanje svjesnosti gra ana o potrebi pravilnog zbrinjavanja lijekova te poticanje da i ubudue lijekove kojima je istekao rok trajanja odlažu isklju ivo u za to predvi ene spremnike u ljekarnama ili domovima zdravlja. Po završetku akcije stru njaci Odjela za farmakoepidemiologiju ZZJZGZ-a godine provest e analizu prikupljenih lijekova kako bi se usporedbom s podacima iz prošle akcije sagledali trendovi i dodatno upozorilo na važnost ustrajnosti u primjeni propisane terapije. Ove godine oti i e se i korak dalje: svi 08 lijekovi kojima nije istekao rok valjanosti vratit e se u ordinacije lije nika obiteljske medicine koji e ih mo i dati bolesnicima. PLIVA u cijelosti snosi troškove prikupljanja i zbrinjavanja starih lijekova u skladu s najvišim svjetskim standardima za zbrinjavanje farmaceutskog otpada, a i ovu akciju provodi u suradnji s tvrtkom C.I.A:K. ovlaštenom za prikupljanje opasnog otpada. “O uvanje okoliša za nove naraštaje zadatak je upravo naše generacije i ne smijemo nikako smetnuti s uma da je Hrvatska, na sreu, prema podacima iz prošle godine po o uvanosti okoliša na 16. mjestu u konkurenciji 133 turisti ke zemlje” istaknuo je, izme u ostaloga, Matko Bolan a, predsjednik Uprave PLIVE predstavljaju i novi PLIVIN ciklus javnozdravstvenih akcija. PLIVA u zajednici Magazin PLIVE Travanj 2011. PLIVA SPONZOR KAMPANJE “RIJEKA U KRETANJU” Predsjednik Uprave PLIVE Matko Bolan a i gradona elnik Rijeke Vojko Obersnel, 7. travnja potpisali su ugovor kojim je PLIVA postala sponzor kampanje “Rijeka u kretanju”. Kampanja uklju uje projekt “Rije ke šetnice”, promotivno-edukacijske aktivnosti s ciljem ja anja svijesti o važnosti kretanja za zdravlje te sportsko-zabavnu manifestaciju “Homo si te ” s Rije kim polumaratonom. Cilj kampanje je promocija zdravog na ina života kao na ina prevencije niza ozbiljnih bolesti današnjice, a za provo enje razli itih manifestacija, koje e se održavati od travnja do kraja prosinca 2011. godine, PLIVA je osigurala financijska sredstva. Ugovor o PLIVINOM sponzorstvu potpisan je upravo na Svjetski dan zdravlja, 7. travnja, u povodu kojeg PLIVA ve tradicionalno organizira itav niz javnozdravstvenih akcija u Zagrebu, Rijeci, Splitu i Osijeku. Ove godine PLIVA obilježava 90 godina uspješnog farmaceutskog poslovanja te i na ovaj na in daje svoj doprinos o uvanju zdrav- lja naših gra ana i gradskog okoliša. Projekt “Rije ke šetnice” zamišljen je kao polukružno povezivanje krajnje jugoisto ne i krajnje sjeverozapadne to ke gradskog podru ja. Na taj na in, ozna enim putovima, cestama i stazama mo i e se pješke do i od Plumbuma, na isto nom dijelu grada Rijeke, do Bivia, odnosno Preluka, na zapadnom dijelu grada. Rije ki gradona elnik Vojko Obersnel izrazio je zadovoljstvo što je PLIVA prepoznala i projekt Rije kih šetnica i uop e kampanju “Rijeka u kretanju” kao splet promocije pozitivnih vrijednosti u zdravom na inu življenja. “Mislim da PLIVA na ovaj na in najjasnije pokazuje svoju odgovornu ulogu u razvoju društvene zajednice. Vjerujem da e cjelogodišnja kampanja Rijeka u kretanju na vrlo neposredan na in u vrstiti stav naših gra ana o važnosti tjelesne aktivnosti za zdravlje i uop e poboljšanje kvalitete života “ kazao je Obersnel, izrazivši uvjerenje kako je pot- pisivanje sponzorskog ugovora poetak dugotrajne suradnje Grada Rijeke i PLIVE. Predsjednik Uprave PLIVE Matko Bolan a istaknuo je ve tradicionalnu suradnju PLIVE i Grada Rijeke, dodavši: “PLIVA ve duži niz godina ulaže napore u edukaciju gra ana jer vjerujemo kako je usvajanje zdravih životnih navika prvi korak prema zdravlju. Sigurni smo kako e ure ene šetnice potaknuti Rije ane na dodatno kretanje i privu i posjetitelje u Rijeku, a planirane edukativne aktivnosti doprinijeti isticanju odgovornosti za vlastito zdravlje”. Dio sponzorskog ugovora realiziran je ve u subotu, 9. travnja kada je otvorena prva dionica Rije kih šetnica, koja se proteže od Plumbuma preko Donje Vežice, Astronomskog centra Rijeka do Strmice i Trsata. U sklopu sve anosti otvorenja, na platou Astronomskog centra bio je postavljen PLIVIN šator u koje su gra ani mogli izmjeriti tlak i dobiti savjete lije nika kao i edukativne brošure o zaštiti zdravlja. PLIVA sponzor Green City Projekta “Svaki dan je dan Planeta Zemlje” Pod motom “Svaki dan je dan Planeta Zemlje” u Zagrebu je zapo eo novi Green City Project u cijelosti posve en UN-ovoj Me unarodnoj godini šuma. Cilj Green City Projecta je senzibilizirati hrvatsku javnost za zaštitu okoliša, a razli itim prezentacijama i instalacijama educirati mlade ljude po pitanju ekologije. Ovaj najve i eko doga aj u regiji predstavljen je na konferenciji za medije u etvrtak 14. travnja 2011. u prostorima Hrvatskog novinarskog društva. Projekt koji e trajati do sredine lipnja predstavili su Marko Lasi -Nered kao organizator, te predstavnici generalnih pokrovitelja: PLIVE, Konzuma, Zagreba ke Banke i VIPnet-a. Green City Project ekološka je inicijativa nastala organizacijom grupe pojedinaca, entuzijasta, umjetnika i kreativaca, ija je motivacija bila o uvanje prirode i svih njezinih ljepota. Inspirirani zelenilom, šumama, morem, parkovima i preljepim pejzažima nastale su galerije slika, fotografije, ideje, akcije i projekti koje su realizirane pod jednim, zajedni kim imenom. ‘Glavna ideja je senzibilizirati što širu javnost o ekološki osviještenom djelovanju, na na in da se sami gra ani aktivno uklju e, daju i vlastite ideje i prijedlo- ge za zaštitu okoliša. Upravo je program ovog projekta, koji je nadasve kreativno osmišljen, na in na koji e se to pokušati posti i. On je sastavljen od niza edukativno- zabavnih sadržaja a po inje 23. travnja na Cvjetnom trgu, simboli no na Dan planeta Zemlje.Gra ani e tada biti u mogu nosti vidjeti instalaciju koja pojašnjava proces disanja šuma te e na jedan zanimljiv na in biti prikazano, zašto su zapravo šume plu a planeta. Sljede i doga aj odvija se 21. svibnja na Dan zaštite prirode, u Muzeju suvremene umjetnosti gdje e pet hrvatskih top dizajnera kroz svoje kolekcije obraditi motiv prirode. Zatim slijedi tre a manifestacija, na Dan o uvanja okoliša. 11.lipnja na Bundeku e biti prireen koncertni program na kojem e gostovati naše najve e rock zvijezde. Tako emo na velikoj bini imati priliku uživati u live nastupima grupe Kino klub, Markiz, Flashback te Akia, Hus-a i Brk-a kao specijalnih gostiju ve eri.Zanimljiva informacija je ta da je ulaznica za koncert na Bundeku, kilogram starog papira. Cijelu akciju podupiru i brojne javne osobe koje e gostovati u sklopu organiziranih programa: Envy Room, Lana Klingor, Mario Petrekovi , Vedrana Linardi , Tatjana Juri , Ki- no klub, brojni sportaši i modeli te poznati fotograf Hoyka. Posljednji ‘’zeleni’’ doga aj biti e dodjela Green City nagrada, 16. lipnja, u dvorani Tucman, gdje e najistaknutijim tvrtkama i pojedincima biti dodijeljene nagrade za najbolje projekte i dostignu a u o uvanju okoliša. U sklopu manifestacije organizirana je akcija skupljanja starog papira pod nazivom „ Zeleni korak“ u koju se uklju ilo 105 osnovnih škola iz cijele Hrvatske, a za najuspješnije razrede sponzori su pripremili vrijedne poklone. Valja napomenuti kako je do sredine travnja prikupljeno više od sto tona starog papira. 09 Travanj 2011. Magazin PLIVE Uvjeti u proizvodnji sterilnih oblika lijekova NAJZAHTJEVNIJA FARMACEUTSKA PROIZVODNJA U pogonu Tekućih i polučvrstih oblika u proizvodnji injekcija, osim intenzivnih redovitih č čitateljima J Pripremila TAJANA BEZMALINOVI Proizvodnja gotovih oblika lijekova odvija se u skladu sa smjernicama Dobre proizvo a ke prakse (DPP). Za tržište Europske unije smjernice su definirane u EU GMP dokumentima, a za tržište SAD-a Kodeksom Saveznih propisa Ureda za hranu i li- CP10- ploče s hranjivom podlogom GSP10 - ploče s hranjivom jekove 21 CFR (dijelovi 210 i 211). za uzimanje otisaka podlogom praćenje Zahtjev za kvalitetu gotovog lijeka mikrobiološke čistoće zraka propisan je Farmakopejom, službenim priru nikom koji opisuje ljekovite tvari, po- di a, definira dizajn pogona, raspored prostorija, mo na ljekovita sredstva, na in njihovog anali- klase prostora, razlike tlakova, tokovi ljudi, maziranja i pripreme ime se osigurava kvaliteta li- terijala i otpada, KVG (klimatizacija, ventilacijekova. Hrvatsku farmakopeju izdalo je Ministar- ja, grijanje), iste zone s jednosmjernim strujastvo zdravstva i socijalne skrbi, Europska unija njem, energenti i sl. ima Europsku Farmakopeju, SAD svoju (USP), a Nakon provedbe kvalifikacija koje traju kroz sve mnoge druge države tako er imaju vlastite na- faze izgradnje pogona po evši od faze dizajna cionalne farmakopeje. i instalacije opreme preko kvalifikacije operaciKako bi u kona nici dobili lijek propisane kvali- je i rada kroz koje je kona no potvr ena zahtijetete propisane Farmakopejom, o kvaliteti je po- vana funkcionalnost prostora i opreme, dobivatrebno voditi ra una tijekom cijelog proizvod- mo prostor u koji se može implementirati proinog procesa. U sterilnoj proizvodnji jedan od na- zvodni proces. ro ito važnih segmenata kvalitete su uvjeti u proizvodnji. Zahtjev za uvjete u proizvodnji de- ČIMBENICI KOJI DEFINIRAJU UVJETE U PROfiniran je zahtjevom za kvalitetu proizvoda ko- IZVODNJI ji želimo proizvesti. Stoga je jasno da su uvjeti u Uvjeti u proizvodnji najjednostavnije re eno, proizvodnji sterilnih oblika lijekova mnogo stro- predstavljaju zbir podataka o temperaturi, relaži i zahtjevniji, teže ih je posti i i održavati nego tivnoj vlazi, diferencijalnom pritisku, prisutnosti estica i mikroorganizama u promatranom peu proizvodnji nesterilnih oblika lijekova. Ukoliko se sterilni proizvod proizvodi u stan- riodu. Svi ti podaci oslikavaju kompleksnu i dinadardnim uvjetima (ne zahtijeva posebne uvje- mi nu situaciju uvjetovanu brojnim imbenicite temperature, vlage, osvjetljenja i sl.), glavna ma prikazanim na slici 1. Njihov zajedni ki utjebriga je održavanje mikrobiološke kontaminaci- caj na proizvodnju asepti kih proizvoda procjeje na propisanoj minimalnoj razini. Sterilni pro- njuje se postupkom koji se zove simulacija asepizvodi (parenteralni proizvodi i o ni preparati) s ti kog doziranja u okviru koje se umjesto asepobzirom na na in primjene ne smiju sadržavati ti kog proizvoda slijed proizvodnog procesa simulira hranjivom podlogom pogodnom za rast niti jedan živi mikroorganizam. Sterilni proizvodi mogu biti terminalno sterilizi- širokog spektra mikroorganizama. rani ili asepti ki. Proizvodi koji su toplinski stabilni i koje je mogu e podvrgnuti završnoj sterilizaciji zahtijevaju nešto manje stroge uvjete u proizvodnji. Me utim, termolabilni proizvodi koje nije mogu e sterilizirati nakon doziranja u primarnu ambalažu, zahtijevaju vrlo rigorozne uvjete u fazama završne filtracije, doziranja i zatvaranja kada je otvoren proizvod izravno izložen uvjetima okoline. Kvaliteta proizvoda po inje se osiguravati ve u fazi dizajna pogona kada se sagledavanjem zahtjeva proizvoda i proizvodnog procesa, osnovnih principa osiguranja kvalitete, zahtjeva DPP, uzorkovač zraka i strip sa izraslim,oku vidljivim, obvezuju ih zahtjeva regulative i preporuka vo- kolonijama mikroorganizama 10 Dizajn prostora Dizajn opreme KVG Praćenje uvjeta u proizvodnji Energenti Aseptička tehnika rada OKOLINA Validacija Edukacija teoretska i praktična PROIZVODNI PROCES Tokovi ljudi, materijala Čišćenje i dezinfekcija Sterilizacija Tokovi materijala Propisano odijevanje Osobna higijena Tokovi otpada PRAĆENJE FIZIKALNIH I MIKROBIOLOŠKIH PARAMETARA Kako bi uvjeti u proizvodnji bili pod nadzorom, propisuje se program njihovog pra enja koji obuhva a pra enja fizikalnih i mikrobioloških parametara. Fizikalni parametri, ukoliko ne postoji poseban zahtjev za proizvod, uglavnom su u službi sprje avanja unosa i pove anja mikrobiološke kontaminacije u prostoru. Što je kriti nost faze procesa ve a tj. proizvod izloženiji utjecaju okoline, to je i broj kontrolnih to aka ve i, zahtjevi za parametre uvjeta koji se prate stroži, a u estalost njihova pra enja eš a. Fizikalni parametri koji se svakodnevno kontinuirano prate su temperatura, relativna vlaga i diferencijalni pritisak, estice 0,5 m i 5,0 m (kontinuirano i pojedina nim mjerenjima). Mikrobiološki parametri koje se prate su mikrobiološka isto a zraka, mikrobiološka isto a površina,te mikrobiološka isto a ruku (rukavica) i radne odje e operatera. Mikrobiološke metode temelje se na principu da jedan ili skupina mikroorganizama dolaskom na hranjivu podlogu stvara koloniju vidljivu okom koja predstavlja jedinicu za odre ivanje ukupnog broja mikroorganizama tzv. CFU (eng. Colony forming unit). U definiranju, osiguranju, kontroli i održavanju uvjeta u proizvodnji sudjeluju stru njaci mnogih organizacijskih jedinica PLIVE. Da bi prostor došao u funkciju multidisciplinarni Projektni tim sudjeluje u definiranju i realizaciji projekta. Tehni ke usluge i Validacija potvr uju funkcionalnost prostora. O tome Koje konkretne zadatke imaju pojedini timovi, pro itajte u sljedeem broju PLIVA Magazina. (Nastavak u sljede em broju) Magazin PLIVE Travanj 2011. SPREMNI ZA SVE IZAZOVE ća u četvrtak, Organizirao ju je Odjel vatrogasnih postrojbi PLIVA Hrvatska d.o.o. sukladno zakonskim propisima, a u svrhu provjere interventne pripravnosti PLIVINE vatrogasne postrojbe i J Pripremio BRANKO ERKEZ, zapovjednik Vatrogasne postrojbe Tijekom vježbe korišten je dim za zadimljavanje, sirene i rotaciona svjetla na vatrogasnim vozilima. Vatrogasna vježba izvedena je na zgradi Kvalitete Vatrogasna postrojba PLIVE Hrvatska d.o.o. vježbu je provela u suradnji s Državnom upravom za zaštitu i spašavanje - Podru nim Uredom za zaštitu i spašavanje Zagreb, Javnom vatrogasnom postrojbom grada Zagreba i Gospodarskom vatrogasnom postrojbom Brodosplita. Vježba pod nazivom „PLIVA HRAVATSKA PbF 2011.“ najve a je i najopsežnija vježba izvedena u PLIVI Hrvatska do danas. Vježbu su pratili predstavnici MUP-a, DUZSa, Ureda za upravljanje u hitnim situacijama grada Zagreba, HVZ , Zapovjednici JVP, Zapovjednicima GVP, te predstavnici INE, Petrokemije, Auto cesta Rijeka Zagreb, Vgrupe. Tehnomobil, ZCZOPa, MISTAR, AST-PROM. Pozdravne rije i uputio im je Miran Denac, izvršni direktor Operacija Hrvatska, naglasivšivažnost održavanja ovakvih vježbi radi uvježbavanja u esnika na vježbi, ali i samih zaposlenika kako se ponašati u izvanrednim situacijama, te su takve vježbe u skladu s našim zakonima i Tevinim procedurama. estitke i pohvale za održanu vježbu, a posebno disciplinu koja je vladala prilikom evakuacije, uputili su nam predstavici Državne uprave za zaštitu i spašavanje te MUPa i Ureda za katastrofe grada Zagreba, Zapovjednik Javne vatrogasne postrojbe, Hrvatske vatrogasne zajednice, Zapovjednik zagreba ke županije i drugi predstavnici tvrtki i zapovjednici postrojbi koji su promatrali vježbu. VJEŽBA JE IZVEDENA POD PRETPOSTAVKOM: • Došlo je do požara digestoru na tre em katu koji se proširio po laboratoriju u objekta br. 56, Kvalitete Zagreb. • Evakuacija zaposlenika iz objekata je izvršena, a elektri na energija isklju ena preko tipkala za isklju enje. • Nakon zapo ete akcije gašenja voditelj održavanja obavještava voditelja evakuacije da je u zgradi dežurni djelatnik održavanja isti je bio u obilasku klima te nije izašao van iz objekta, tj. da je isti javio mobitelom da je pao i povrijedio se, te da mu je požar onemogu io izlaz iz objekta. • Požar koji se proširio na namještaj po laboratoriju na tre em katu onemogu io je evakuaciju povrije enog, te je istog potrebno spasiti na drugi na in. • Vatrogasci s tre eg kata obavještavaju voditelja intervencije da na tre em katu u laboratoriju ima i opasnih tvari, a najviše Acetonitrila. • Potreba iznošenje i zbrinjavanja opasne tvari Acetonitrila, vatrogasci u odijelima za potpunu izolaciju, te postavljanje stanice za dekontaminaciju istih. • Izvršiti spašavanje ozlije enog radnika sa šestog kata s auto ljestvom, • Izvršiti spašavanje ozlije enog radnika sa šestog kata spuštanjem u trokutu za spašavanje pomo u užadi. 11 Travanj 2011. TAPI HRVATSKA Magazin PLIVE čavanja kemikalija OZNAČAVANJE OPASNIH TVARI S obzirom na činjenicu da kemikalije mogu biti potencijalno opasne za ljudsko zdravlje i okoliš, u svakoj zemlji postoji razvijen sustav zakona i propisa dizajniranih u svrhu da obavijesti korisnika putem sigurnosnih oznaka i sigurnosno tehničkih listova o svojstvima korištenog proizvoda J Priredio IVAN REBAC Do sada nije postojao globalni, svjetski propis za razvrstavanje i ozna avanje opasnih tvari. Iako su postoje i zakoni u tom segmentu sli ni, njihove razlike dovode do razli itog ozna avanja, razli itih podataka o sigurnosti materijala i, u nekim slu ajevima, razli ite klasifikacije za isti proizvod u razli itim državama. S ciljem stvaranja harmoniziranog sustava za klasifikaciju i ozna avanje kemikalija na razini cijelog svijeta, u Europskoj uniji uvode se novi propisi za ozna avanje opasnih tvari. Budui da PLIVA veliki dio svojih proizvoda izvozi na tržište EU, te da se o ekuje da Hrvatska uskoro postane punopravna lanica, postupak usklaivanja s novom direktivom u TAPI Hrvatska je proveden i sve daljnje aktivnosti se provode u skladu sa globalnim harmonizacijskim sustavom klasifikacije i ozna avanja kemikalija. Za zemlje lanice EU 16. prosinca 2008. na snagu je stupila Direktiva (EC) br. 1272/2008 Direktiva o klasifikaciji, ozna avanju i pakiranju, koja obavezuje sve proizvo a e opasnih tvari na ozna avanje propisano uredbom od 1. prosinca 2010. nadalje. Za Hrvatsku je donesen Pravilnik o razvrstavanju, ozna avanju, obilježavanju i pakiranju opasnih kemikalija koji stupa na snagu 1. prosinca 2011. Sam sustav je razvijen od strane UN-a, s ciljem prevladavanja razli itih zahtjeva za informacijama o ozna avanju fizikalnih karakteristika, te zdravstvenih i ekoloških opasnosti za iste kemikalije širom svijeta. Štoviše, on ima za cilj smanjiti prepreke za trgovinu uzrokovane injenicom da izvezeni proizvod, prethodno transportu i upotrebi, je uglavnom morao biti re-klasificiran i ozna en sukladno kriterijima 12 zemalja izvoza. Najistaknutiji dio promjene su novi GHS piktogrami, rombovi s crvenim obrubom i crnim simbolom na bijeloj podlozi, koji e zamijeniti dobro poznate piktograme za prikaz opasnosti u obliku crnog znaka na naran astoj podlozi. Tako er, dosadašnje oznake upozorenja - R oznake su revidirane i zamijenjene s H oznakama (Hazard Statement), dok su oznake obavijesti - S oznake izmijenjene sa P oznakama (Precautionary Statement). U sije nju 2011. predstavnici TAPI Hrvatska zaduženi za uskla ivanje s novom EU regulativom prošli su edukaciju vezanu uz novi programski sustav Wercs, koji omogu uje da svi proizvodi iz portfelja TEVE, bez obzira na lokaciju proizvodnje budu identi no klasificirani po standardima koji su primjenjivi za cijeli svijet. Sam proces kreacije dokumentacije vezane uz novi proizvod, kre e od otvaranja šifre proizvoda i unošenja osnovnih podataka u Wercs sustav (naziv proizvoda, CAS broj, sinonimi...), zatim unos fizikalnih karakteristika materijala dobivenih pretežno iz razvojne faze proizvoda (izgled, topljivost, stabilnost, reaktivnost...), zatim upisa toksikoloških svojstava proizvoda (kancerogenost, mutagenost, teratogenost..) te se tako pripremljeni Sigurnosno tehni ki list, šalje putem Wercs sustava kolegama u Italiju i Izrael na pregled i usporedbu s postoje im farmaceutskim studijama i bazama podataka. Odobreni i objavljeni sigurnosno tehni ki list služi za daljnju izradu sigurnosnih etiketa kojima trebaju biti opremljena sva pakiranja proizvoda i kemijskih kartica koje služe kao kratke upute operaterima koji sudjeluju u proizvodnji ili transportu proizvoda. Tako er, objavljeni sigurnosno tehni ki list, ko- ji se izvorno objavljuje na engleskom jeziku kao i na službenom jeziku zemlje u kojoj se proizvodnja odvija, može se pomo u Wercs sustava prevesti na 17 razli itih jezika, te kao takav koristiti na svim lokacijama TEVE kao i u zemljama izvoza. Do sad su za potrebe TAPI Hrvatska objavljena ukupno 53 Sigurnosno tehni ka lista za API-je proizvedene u R&D-u i Proizvodnji, a s obzirom na perspektivne planove glede daljnjih razvojnih aktivnosti novih aktivnih farmaceutskih supstancija, kao i planova novih transfera pred nama je još puno posla, s kojim emo pomou novog sustava pridonijeti globalnom znanju vezanom uz klasifikaciju opasnih tvari unutar farmaceutske industrije. Iz Regije Magazin PLIVE Travanj 2011. PLIVA U BOSNI I HERCEGOVINI TUZLA: XI. Psihijatrijski dani Poč č poslovanja. Tema sastanka bile su aktualnosti u Komercijalnom poslovanju te poslovni planovi i či i na nedavnom sastanku u Izraelu J Pripremio EDHEM RUSTEMPAŠI “Psihoti nost u medicini i psihijatrijskoj praksi“ bila je tema XI. Psihijatrijskih dana održanih u Tuzli od 25. do 26. ožujka 2011. Stru njaci u podru ju psihijatrije s razli itih su aspekata govorili o tematici koja predstavlja okosnicu psihijatrije kao medicinske discipline. Stru ni skupovi iz psihijatrije održavaju se dugi niz godina s vrlo intrigantnim i izazovnim sadržajem, a Psihijatrijski dani su proteklih godina opravdavali epitet jednog od najvrjednijih stru nih sastanaka u izgradnji i razvoju stru ne i znanstvene psihijatrijske misli u Bosni i Hercegovini. Odabirom teme za ovogodišnje susrete namjeravalo se sveobuhvatno pri i problemu psihoti nosti u medicini i psihijatrijskoj praksi s ciljem stjecanja novih znanja i razmjeni iskustava u ovoj oblasti. Nova znanja i stavove o pristupima kompleksnom fenomenu psihoti nosti s medicinskog, biološkog, etiološkog, kulturološkog, spiritualnog, terapijsko-rehabilitacijskog ili forenzi kog stajališta, prenijeli su uvaženi stru njaci iz Beograda, Zagreba, Splita, Mostara, Sarajeva, Banja Luke i Tuzle. Ovogodišnje Psihijatrijske dane organizirali su Udruženje/Udruga psihijatara u Bosni i Hercegovini u suradnji s Klinikom za psihijatriju Univerzitetskog klini kog centra Tuzla, Udruženjem psihijatara Tuzlanskog kantona i Udruženjem specijalizanata i mladih psihijatara/neuropsihijatara. Glavni sponzor bila je farmaceutska kompanija PLIVA, a prisustvovalo je oko 150 sudionika iz cijele Bosne i Hercegovine. Na posje enom satelitskom simpoziju u organizaciji PLIVE predstavljena je paleta PLIVINIH modernih atipi nih antipsihotika. Tijekom svog predavanja, prof. dr. Izet Pajevi prezentirao je suvremeni pristup lije enju psihoza naglašavaju i mjesto i ulogu PLIVINIH risperidona, olanzapina i kvetiapina. Na konferenciji za medije održanoj povodom održavanja Psihijatrijskih dana, istaknuto je da je Klinika za psihijatriju UKC Tuzla, zahvaljuju i razumijevanju i pomoi PLIVE, dobila namjenski i suvremeno opremljen edukacijski kabinet. Zahvaljuju- i sredstvima koja je osigurala PLIVA, oprema za multimedijalnu prezentaciju u ugodno opremljenom prostoru bit e korištena prije svega u svrhu edukacije zdravstvenih profesionalaca ove klinike, za stru na i edukativna predavanja namijenjena studentima, ali i pacijentima. Prof.dr. Izet Pajevi , direktor Klinike za psihijatriju JZU UKC Tuzla i predsjednik Udruženja psihijatara u BiH, zahvalio se PLIVI istakavši da je ovo rezultat dobre dugogodišnje suradnje. S time se složio i Selen Bali , direktor PLIVE u Bosni i Hercegovini, koji je naglasio kako je krajnji cilj osigurati najve i benefit za pacijente kroz kontinuiranu edukaciju u podru ju psihijatrije i psihofarmakoterapije. AKTIV DAROVATELJA KRVI PLIVE Veliki odaziv darovatelja Prvoj ovogodišnjoj akciji darivanja krvi održanoj u PLIVI 11. ožujka odazvala su se 153 darovatelja, krv je darovalo 139 darovatelja, a “odbijeno” je 14 darovatelja. Prvi put (1) krv su darovali: Kristina Kralji , Petra Buri , Robert Zori , Ivan Štoki , Marina Ku as; 10.: Slavica oli , Draško Vukadin, Vedran Krištafor, Da- mir Jurina; 20.: Gordan Dinter, Stjepan Štajcer; 30.: Radovan Biloglav; 50.: Željko Julijan, Danijel Karpišek i 110.: Gordan Pijanec. Najve i broj darivanja imao je Žarko Martinac kojemu je to bilo 126. darivanje. Sljede a akcija planirana je za sredinu lipnja. Hvala svim darovateljima! Aktiv darovatelja krvi plive 13 Travanj 2011. Vijesti Magazin PLIVE Krajem siječnja vratili smo se s trotjednog putovanja po Tanzaniji u sklopu kojeg PLIVAŠI NA KILIMANJARU J Pripremili PETAR LON AREC i IGOR PLANTAŠ Ekspediciju smo po eli planirati po etkom 2010. godine, a fizi ki se pripremati šest mjeseci prije puta. Plan puta dogovorili smo s lokalnom agencijom koja nam je organizirala prijevoz, smještaj, potrebne dozvole za ulazak u nacionalne parkove, vodi e, nosa e i ostalo. Sve je bilo jako dobro organizirano što ne udi s obzirom na broj ljudi koji se pokušavaju svake godine popeti na Kilimanjaro. Prvi na redu je bio Mount Meru koji je zamišljen kao aklimatizacijski uspon i priprema za Kilimanjaro. Mount Meru je ugasli vulkan udaljen 80 km od Kilimanjara, a njegov najviši vrh je 4562 m visok Socialist peak. Iako je zna ajno niži od Kilimanjara, uspon je bio prili no težak. Usprkos tome uživali smo u našem prvom hodu po ugaslom vulkanu i lijepom pogledu. Nakon dana odmora u gradu Moshiju kre emo na dvosatnu vožnju kombijem do ulaza u nacionalni park Kilimanjaro radi ishoenja dozvola. Za uspon smo odabrali rutu Rongai koja kre e od sela Nalemuru na visi- ni od 1900 m. Ruta je duga ka oko 90 km za što je potrebno šest dana hoda. S obzirom da na ovoj ruti nema planinarskih domova spava se u šatorima. Prvi dan je kratak i za tri sata dolazimo u Rongai Cave kamp na 2600 m. Drugi dan nastavljamo prema Kikelewa kampu uživaju i u pogledu na Kilimanjaro i Mawenzi. Tre i dan no imo u Mawenzi Tarn hutu, prekrasnom kampu pored jezera u podnožju vrha Mawenzi. Dan završavamo aklimatizacijskim usponom do visine od 4500 m. Nakon hladne no i ujutro kre emo po sedlu izme u Mawenzija i Kilimanjara prema Kibo hutu koji je polazišna to ka za uspon na vrh. Ve eramo i oko 19 sati odlazimo na spavanje. Bu enje u 23 sata i u pono kre emo iz podnožja vulkanskog kratera vrlo strmom stazom prema Gilman’s pointu (5681 m) na koji smo stigli u 3:40 i od tuda nastavili do najvišeg vrha Kilimanjara - Uhuru peaka (5895 m). Do poznatog natpisa “Uhuru peak, Tanzania, 5895 m” dolazimo prije zore, u 5:20. Osjetili smo olakšanje jer smo ve bili prili no iscrpljeni, promrzli i sve eš e smo trebali od- more da do emo do daha. Tako mo na planina o kojoj smo pri ali proteklih godinu dana bila je ispod nas. Neopisivo! estitali smo si me usobno, fotografirali se za uspomenu i brzo se po eli spuštati jer je još dalek put bio pred nama. U Kibo hut se vra amo u 8 sati i poslije dvosatnog odmora nastavljamo silazak do posljednjeg kampa na 2700 m. Nakon 14 sati hoda tog dana osje amo umor, ali i sre u zbog osvojenog vrha. Sre om, nismo imali ve ih problema s visinskom boleš u. Umjeren tempo uspona, dobra prehrana, pijenje ve ih koli ina vode i dobra fizi ka kondicija pomogli su da organizam dobro podnese visinu i nedostatak kisika. Uspon na Mount Meru (4562 m) bio je dobar potez prije uspona na Kilimanjaro jer smo se tamo dobro aklimatizirali. Moram priznati da smo o ekivali puno više poteško a no što ih je bilo. Nakon planinarenja proveli smo 6 dana na safariju kroz nacionalne parkove Ngorongoro, Serengeti i Tarangire. Putovanje smo završili odmorom na plažama Zanzibara. Jako lijepo putovanje i odli no iskustvo. Knjiga Sandija Krstini a prevedena na ruski U izdanju ugledne ruske izdava ke ku e Sophia Publisher ( www.sophia.ru ) na ruski jezik prevedena je knjiga o prehrani iji je autor hrvatski lije nik mr.sc. Sandi Krstini , dr.med. Sophia Publisher je jedan od najve ih i najpoznatijih ruskih nakladnika koji ima sjedište i podružnice diljem ruske federacije u gradovima kao što su Moskva, St. Peterburg, Kijev u Ukrajini i drugdje. Ovaj izdava objavljuje i distribuira knjige svojih autora i u susjedne zemlje ruske federacije kao što su Litva, Estonija, Letonija, Bjelorusija, Kazahstan i drugdje. Na taj na in pokrivaju tržište od preko 170 milijuna ljudi koji govore ruski jezik. Kako je ve ranije knjiga „NeuronutricionizamPrehrana prema emocijama“ s hrvatskog prevedena i na njema ki jezik kojim u svijetu govori oko 100 milijuna ljudi dolazimo do brojke od preko etvrt milijarde stanovnika planeta kojima ova izvorna hrvatska knjiga postaje dostupna za itanje na materinjem jeziku. Ovo je senzacionalna i nesvakidašnja prilika za promociju Hrvatske koja je mala zemlja i do sa- 14 da uglavnom bila poznata u svijetu preko svojih vrhunskih sportaša koji postižu zapažene uspjehe, a sada su se na tom putu proboja u svijet pridružili i hrvatski pisci znanstveno popularnih knjiga. Do sada su pretežito pisci ruskih klasika bili poznati hrvatskoj itateljskoj publici, a danas se doga a i obrnut proces kada hrvatski autori nalaze svoje mjesto na golemom tržištu knjiga Rusije. Rusko itateljsko tržište je vrlo zahtjevno i tamo postoji zanimanje samo za najbolje autore svijeta, pa tako Sophia Publisher me u svojim piscima ima i imena kao što su Paulo Coelho, Deepak Chopra, Eckhard Tolle, Don Miguel Ruiz, John Gray, Dr Scott Peck, Dr Mikao Usui, Dr Hiromi Shinya, Dr Peter D Adamo i drugi. Sada se me u knjigama spomenutih autora koji su zadovoljili kriterije da budu prevedeni na ruski nalazi i knjiga „NeuronutricionizamPrehrana prema emocijama“ ije je autor hrvatski lije nik mr.sc. Sandi Krstini , dr.med. za- poslen u PLIVI. U ovaj knjizi se po prvi puta na svijetu namirnice dijjele prema njihovom utjecaju na nastanak odre ene emocije za razliku od tradicionalne podjele namirnica prema kalorijskoj vrijednosti. Energetska vrijednost namirnice važna je u slu ajevima kada se ljudi brinu o izgledu vlastitog tijela, dok je emotivna vrijednost namirnica važna kada se želimo dobro osje ati. Znanstveno je dokazano da neka hrana ima utjecaj na nastanak osje aja.Tako primjerice svi znamo da šalica topla mlijeka prije spavanja ima umiruju i u inak koji nam olakšava uspavljivanje. Ali kao što neka hrana smiruje tako postoji i hrana koja poti e i budi na aktivnost. Takve namirnice daju nam polet i energiju jer djeluju na adrenalin koji budi i daje aktivnost ljudima, ime tjera svaku letargiju i bezvoljnost, postajemo pokretljiviji i lakše nastavljamo dan. Više o knjizi može se vidjeti na www.neuronutricionizam.blog.hr Sport i rekreacija Magazin PLIVE Travanj 2011. SKIJAŠKI TJEDAN U FRANCUSKOJ – VAL THORENS ć J Pripremili BRANKA SABLJAR-ŠKILJI i DOMINIK ŠPI EK Val Thorens nosi epitete najpoznatijeg najvišeg skijališta u Europi. Najviši zato, jer se nalazi na 2300m a skijalište se proteže i do 3500m, a najpoznatiji iz jednostavnog razloga jer je dio 3 doline koje sveukupno sadrže preko 600km staza i mogu zadovoljiti i one najzahtjevnije, u svakom pogledu ( ast iznimkama). To nije malo skijaško selo, to je pravi skijaški grad koji živi od 0-24h. Prije samog dolaska, ak i oni najoptimisti niji skijaši, bili su zabrinuti zbog skijaških uvjeta, pogotovo jer je tjedan prije bio obla an, s padalinama i relativno topao. Ni sam dolazak nije upu ivao na bolje uvjete: do ekali su nas magla i mokar snijeg. I tu pri a o lošem vremenu prestaje! Uslijedilo je savršeno skijaško vrijeme, sunce punih tjedan dana, bez padalina. Snijega nije bilo dovoljno kao što se možda o ekivalo, no, ureenje, duljina, koli ina i raznolikost staza dali su svoj maksimum. Servisi, turisti ki uredi, opskrba, uslužnost bili su na vrhunskoj razini, tako da niti tog nije nedostajalo. Nezaboravni tulumi na samim skijalištima, na visini od 3000m, kao i u samom mjestu, su nešto što se mora spomenuti. Rije ima i slikama neopisivo, jednostavno treba doživjeti. Apartmani i hoteli, smješteni su na samom skijalištu, što zna i da samo treba obu i svu potrebnu skijašku opremu i spustiti se. Ne zvu i teško, zar ne? Od samog polaska, pa do povratka, 50-ak skijaša PLIVA športskog društva, pobrinulo se za be- sprijekornu, odli nu i pozitivnu atmosferu. Trebalo je “ubiti” 17-tak sati puta autobusom, što je, osim zgužvanog sna, proteklo u pjesmi uz gitaru, kartanju bele i najnovije filmove. Zahvaljujui kvalitetnim ponudama i sadržajima Val Thorensa, proslavili smo i ro endan, plesali na CRO party-u koji je trajao do 4 u no , igrali nogomet (i cure i de ki), i bavili se ostalim sportskim sadržajima (ping pong, košarka, badminton, plivanje...) Ako još k tome dodamo da smo u sezoni 2010/2011 odskijali 3 dvodnevna izleta (Nassfled, Tarvisio i Sella Nevea), 2 dvodnevna na Krvavec od ega je jedan bio natjecanje PLIVE u veleslalomu, možemo re i da je sezona bila uspješna, u nadi da e idu a biti barem takva. Srda an skijaški pozdrav! Suradnja sa znanstvenim institucijama Otvoreni dan Kemijskog odsjeka PMF-a Sveu ilišta u Zagrebu U zgradi Kemijskog odsjeka PMF-a na Horvatovcu u petak, 25. ožujka održan je Otvoreni dan Kemijskog odsjeka Prirodoslovno-matemati kog fakulteta. Za posjetitelje, od najmla ih do onih starijih, organiziran je niz zanimljivih i edukativnih radionica i predavanja, a organizaciju Otvorenih dana pomogla je i PLIVA donacijom kuta i nao ala. Posljednjih godina Kemijski odsjek PMF-a redovito organizira Otvoreni dan posve en zainteresiranim u enicima gimnazija i srednjih škola koji razmišljaju o kemiji kao svom buduem pozivu te žele postati studenti Odsjeka. Cilj manifestacije je pred- staviti nastavnu i znanstvenu djelatnost Kemijskog odsjeka i privui sve zainteresirane za studij kemije da ga upišu upravo na PMF-u i to zbog znanstveno prepoznatljivog nastavnog kadra, kvalitetnog obrazovanja, mogu nosti nastavka školovanja na doktorskim studijima u zemlji i inozemstvu te mogu eg zapošljavanja u istraživa kim i znanstvenim institucijama te industriji. Tijekom proteklih Otvorenih dana organizirane su posjete srednjoško- laca iz Rijeke, Koprivnice, Križevaca, ur evca, Bjelovara, akovca, Ogulina, Zaboka i Zagreba. Posjetitelji mogu poslušati zanimljiva predavanja, a ve ina ih sudjeluje u atraktivnim i pou nim radionicama iz biokemije, op e, organske, fizikalne i analiti ke kemije; omogueno im je razgledavanje znanstveno-istraživa kih i studentskih laboratorija te upoznavanje sa zavidnim rezultatima rada znanstvenika Kemijskog odsjeka. (S.F.) MAGAZIN PLIVE U HRVATSKOJ; Izdava : PLIVA HRVATSKA d.o.o., Zagreb, Prilaz baruna Filipovi a 25; Glavna urednica: Tamara Sušanj Šulenti ; Izvršna urednica: Sanja Fressl; Uredništvo: Lara Ercegovi , Drijenka Pandži Kuliš, Mato Papi , Elizabeta Pavkovi , Davor Petanjek, Maja Radi , Ivan Rebac; Oblikovanje: Fingere; Tisak: FINGEREtisak, Samobor; Naklada: 2000 kom.; Adresa Uredništva: Prilaz baruna Filipovi a 25, e-mail: Pliva.Magazin@pliva.hr 15 20.SVIBNJA od 11 do 17 sati Sve daljnje obavijesti pratite na PLIVINOM Intranetu i u Vijestima.
© Copyright 2025 Paperzz
