R mano čaćipe Broji / Broj 41 ● Berš / Godina XVI. ● Zagreb, baredivaj / lipanj 2011. Časopis Roma u Republici Hrvatskoj ● Romano Lil Jedinstveni kulturni centar već 18 godina u pripremi... zašto glasati? ZAŠTO GLASATI? U godini lokalnih izbora za Vijeće nacionalnih manjina pri Gradu Zagrebu, uključivo Vijeće romske nacionalne manjine u Gradu Zagrebu te u godini pred parlamentarne izbore na nivou Repu blike Hrvatske, romski glasači suočeni su sa sličnim dvojbama kao i većina građana. Kome dati svoj glas, te da li uopće sudjelovati u iz borima po načelu jedan čovjek – jedan glas? Razlog za ovakvo raspoloženje je tradicionalni jaz između predizbornih obećanja, deklariranih ciljeva koje će izabrani zastupati i skrbiti o istima, a u ime i za interes svoje izborne baze, te samih rezultata. Nakon 4 godine uživanja u privilegijama, godina ti jekom kojih je ništa ili vrlo malo uopće učinjeno u interesu i za dobrobit Roma koji su glasali, postavlja se pitanje da li istima, privilegiranim zastupnicima omogućiti nastavak mandata od daljnje 4 godine ili ponovno upotrijebiti zakonom zajamčeno pravo na glasanje, te utjecati na promjene. Romski izabrani zastupnici su na svim nivoima ti jekom prethodne 4 godine koristili priliku da sami sebe istaknu, sebe i svoju veličinu, da sebe promovi raju i guraju u medije sa izjavama koje su toliko gene ralne da nikakvog rješenja nigdje nema, te da putem privilegiranog statusa koji su im glasači omogućili, učine, kao zastupnici, sve što je moguće za vlastitu dobrobit. A u ime i u interesu romske nacionalne manjine. U 20-oj godini suverenosti Republike Hrvatske, raz ni Romi i neke romske nedržavne udruge stalno dje luju i rade po načelima općeg interesa, dakle znanih pitanja koja tište Rome – stanovanje, socijalno osigu ranje, školovanje, pravo na rad te izgradnju central nog kulturnog centra za Rome u Gradu Zagrebu - no iz razloga stvarnog rada na vidljivim rezultatima po romsku zajednicu, takve osobe nisu odlučile da izađu na izborne liste te je time dana šansa da oni koji ne rade na zajedničkim interesima, već isključivo rade na vlastitoj promociji i vlastitom interesu da steknu i zadrže privilegirane statuse izađu na izborne liste te putem glasova birača u konačnici sjednu na ugodne pozicije. Prilikom predstojećih izbora Romima je bitno glasati jer time ispunjavaju, kako svoje pravo, tako i dužnost, aktivnog građanina. Privilegirane zastupnike koji su dokazali da im je vlastiti interes ispred interesa za jednice, Romi ne trebaju birati. Biranjem provjerenih imena u smislu stvarnih rezultata u radu sa promi canjem interesa i ciljeva zajednice, a novih imena s obzirom na zastupljenost na biračkim listama, Ro mima se nudi mogućnost da svojim glasom glasuju za promjene. Ovih dana smo saznali da predsjednik Udruge Roma Zagreba i Zagrebačka županije, g. Alija Mešić namje rava izaći na biračku listu. Ovu odluku možemo samo pozdraviti, jer nakon 18 godina rada putem nedržavne udruge, g. Mešić je konkretnim djelima i brojka ma dokazao da postoje načini da se situacija Roma unaprijedi, pod uvjetom da su interesi zajednice is pred interesa pojedinca koji zastupa zajednicu. Stoga apeliramo na Rome, građane Republike Hrvat ske da prepoznaju članove svoje zajednice koji rade u interesu zajednice te da svojim glasovima odluče kome dati povjerenje da tijekom sljedeće 4 godine skrbi o pitanjima od značaja za romsku nacionalnu manjinu u RH. U Zagrebu, 16. svibnja 2011. Udruga Mladeži Roma Hrvatske Alija Mešić, predsjednik Udruga Roma Zagreba i Zagrebačke županije, te član povjerenstva Vlade RH za praćenje provedbe nacionalnog programa za Rome u RH ROMANO čaćipe romska ISTINA Sadržaj Zašto glasati -------------------------------------------------------------------- 2 Pismo Agana Beganovića ----------------------------------------------------- 4 Odgovor na pismo ------------------------------------------------------------ 5 Zašto se pomiče datum izbora ---------------------------------------------- 6 Dopis gradonačelniku g. Bandiću ------------------------------------------- 7 Jedinstveni kulturni centar Roma--------------------------------------------- 8 Susret povodom Dana Roma ---------------------------------------------- 10 Mediji i nacionalne manjine ----------------------------------------------- 12 Statusna prava i nediskriminacija ---------------------------------------- 14 Otvoreno pismo Jovana Ćirilova ------------------------------------------- 16 Pravopis romskog jezika --------------------------------------------------- 17 Obrazovanje Roma ---------------------------------------------------------- 18 Svjetski dan medija----------------------------------------------------------- 20 Otvoreno pismo Bajrama Halitija------------------------------------------- 22 Korak u pravom smjeru------------------------------------------------------ 24 Intervju: Nevena Petrušić----------------------------------------------------- 26 Romi kao aktivni građani--------------------------------------------------- 28 Romi u Makedoniji------------------------------------------------------------ 31 Slovenija: Apel javnosti-------------------------------------------------------- 32 Reagiranje Skendera Gussinija----------------------------------------------- 34 Romkinje dvostruko diskrimirane------------------------------------------- 36 Proslave Eidireleza u Turskoj------------------------------------------------ 38 Proslava Ederleza u Zagrebu------------------------------------------------ 41 Ederlezi vs. Đurđevdan------------------------------------------------------- 42 Romi – progonjeni nomadi------------------------------------------------- 44 Šemso Avdić: Poezija---------------------------------------------------------- 47 Još 1994. godine, Udruga Roma Zagreb i Zagrebačka županija definirala je potrebu da romska nacionalna manjina raspolaže Jedinstvenim kulturnim centrom Roma u Republici Hrvatskoj sa sjedištem u Gradu Zagrebu, te lokalnim Romskim kulturnim klubovima po županijama RH. Zahvala donatorima Ovim putem želimo zahvaliti tvrtkama koje su i ove godine svojim proizvodima razveselile naše mališane budući da su i oni dobili poklon za Božić i Novu godinu. Zahvaljujemo: Krašu Plivi Badelu 1862 Zvijezdi Jamnici Također zahvaljujemo hep-u na sufinanciranju programa “Informatičko osposobljavanje djece i mladeži romske nacionalne manjine”. Romano čaćipe Romano čaćipe – Romska istina • Romano Lil – Časopis Roma u Republici Hrvatskoj • Izdavač: Udruga Roma Zagreba i Zagrebačke županije • Redakcija: Čemernička 17, tel/fax +385 1 24 52 554, e-mail: umrh@zg.t-com.hr • Glavni urednik: Alija Mešić, e-mail: umrh@zg.t-com.hr • Izvršna urednica: Aleksandra Marković, e-mail: aleksandratmarkovic@gmail.com • Uređivački odbor: Alija Mešić (predsjednik), Anifa Gaši, Senad Herić, Besima Mešić, Mišo Ibrišević, Toni Vuk, Renata Đonđ Perković • Tajnica: Snježana Martinović • Izdavanje časopisa sufinanciraju: Savjet za nacionalne manjine Vlade RH i Ured za kulturu Grada Zagreba • Odlukom Vlade RH, Odjela upravno-pravnih poslova, br. K1 032-05/97-02 116 ur. br. 50402/97 od 24. srpnja 1997. časopis je oslobođen poreza • Priprema i tisak: Vjesnik d.d., Zagreb • Časopis je besplatan ROMANO čaćipe romska ISTINA 4 REAGIRANJA Redakcija Časopisa Romano Čaćipe Čemernička 17, 10000 Zagreb Poštovana redakcijo časopisa Romano Čaćipe, Zagreb, 01. lipanj 2011. Zadovoljstvo mi je biti Vaš čitatelj već 18u godinu te je svakako veliki supjeh da časopis koji u izvornom značenju znaći Romska Istina, izlazi 18 godina za redom, posebice što je časopis besplatan te je vrijedan alat za komunikaciju između romske manjine i socijalnih partnera te institucija. Koliko se sjećam, prije nekoliko godina, časopis je dobio i plaketu Grada Zagreba, naslovljenu na Udruga Roma Grada Zagreba i Zagrebačke županije, za doprinose razvoju civilnog društva. Obzirom da romima nedostaju rezultati u njihovim naporima za boljom budučnošću, po svim pitanjima, od državljanstva, stanovanja, zapošljavanja, svega što je odlično definirano u nacionalnom porgramu za Rome u Republici Hrvatskoj a iste teme se spominju i u Europskom projektu Romska Dekada 2005 – 2015, nužna je potreba da Romi prihvate činjenicu da kao i sa svim drugima, i među njima postoje razni ljudi sa raznim ciljevima, što kada govorimo o zastupanju interesa romske nacionalne manjine u tijelima državne uprave jest od još većeg značaja. Ove godine imamo izbore za predstavnike Vijeća nacionalnih manjina na nivou lokalne samouprave, te u konačnici, parlamentarne izbore. U razmišljanjima što ne valja po pitanju rješavanja romskih pitanja zaključio bih da imamo nesretan odabir predstavnika koji nas zastupaju, jer osim lijepih obećanja i pokojih gesti dobre volje, većinom smo razočarani jer je slabost čovjeka onolika koliko je njegova želja za političkom moći izražena. Promatrajući godinama što se to sa Romima događa, predlažem da od ove godine, Romi koji su dokazali svoje namjere, koji imaju rezultate rada iza sebe (rada usmjerenog dobrobiti romske manjine) konačno odluče izaći na izborne liste, umjesto da podržavaju razne osobe koje su dokazano, zabunom, smatrali da politička funkcija služi za njihove osobne probitke a ne služi interesu njihovih birača. Stoga se nadam da će predsjednik Udruge Roma Zagreb i Zagrebačke županije, nakon 18 godina nesebičnog rada te raznih inicijative i konkretnih rezultata, pristati da se kandidira na predstojećim izborima. Jednako tako, siguran sam da će gosp. Nazif Memedi, saborski zastupnik kojega smo izabrali dobrim dijelom i kroz zalaganje gops. Alije Mešića, ovaj puta dati podršku kandidaturi predsjednika Udruge Roma Zagreb i Zagrebačke županije. ROMANO čaćipe romska ISTINA ODGOVOR REDAKCIJE ODGOVOR REDAKCIJE na pismo čitatelja, gosp. Agana Beganovića Poštovane Romkinje i Romi, građani Republike Hrvatske! Osnovna misao vodilja kada smo započinjali sa časopisom Romano Čaćipe bila je ponuditi jedan ot voreni tip časopisa koji će služiti komunikaciji među Romima, te komunikaciji između romske zajednice te socijalnih partnera i institucija Republike Hrvatske. Kroz godine, dokazalo se da je ideja bila vrijedna, te je časopis odavno postao alat putem kojega Romi mogu izraziti svoje želje, svoje nade, svoje brige kao i strem ljenja. Unatrag 18 godina, pogotovo u samom početku, bilo je zapravo nemoguće išta konkretnoga napraviti po pitanjima od značaja za Rome u Republici Hrvatskoj. Nije postojala financijska podrška, ideja nedržavnih udruga je bila na samom početku, a o problemima koji tište Rome uopće se nije razgovaralo. iskreno niti ambicije, zastupati Rome na višim nivoi ma, međutim, vrijeme je pokazalo da za Rome nije do bro da ih zastupaju teoretičari, već je nužno da Rome zastupaju osobe koje iza sebe imaju konkretne rezul tate rada. U tom smislu, prihvaćam sugestije mnogih čitatelja te ću za predstojeće parlamentarne izbore izaći s osob nom kandidaturom, s ciljem da dosadašnje radno iskustvo upregnem u cilju daljnjih poboljšanja situacije Roma, ali na višem nivou događanja. Alija Mešić, predsjednik Udruga Roma Zagreb i Zagrebačka županija www.umrh.hr U skromnim uvjetima, ali uz osobno davanje na raspo laganje potrebama zajednice potrebne infrastrukture, dakle prostora, računala i svega ostaloga, započeto je s konkretnijim radom po pitanjima koja mogu biti od pomoći svim Romima u Republici Hrvatskoj. Osim pokretanja raznih idejnih projekata, primjerice, ideje Centralnog kulturnog centra Roma u Gradu Za grebu, još 1994. godine, za što smo tada imali podršku i Svjetske banke, ali, nažalost, ne i podršku tadašnje vlasti, zastupanja interesa hrvatskih Roma pri razn im međunarodnim institucijama i tijelima, inten zivne suradnje s lokalnom samoupravom po pitanji ma od značaja za Rome, ali i širu socijalnu zajednicu, posebno smo ponosni činjenicom da smo: unatrag 10-ak godina vrlo uspješni u izravnoj pomoći romskim osnovnoškolcima kroz besplatni pristup računalnoj mreži opremljenoj modernim računalnim pomagali ma, te ukupnom broju od preko 150 mladih Romkinja i Roma koji su kod nas s uspjehom savladali i položili znanja rada na računalima u skladu s EU projektom ECDL, te je dio polaznika dobio i upis zvanja u radnu knjižicu te mnogih drugih aktivnosti koje uvijek sadrže jednu konkretnu činjenicu, a to je da služe interesima romske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj. Radeći na konkretnim projektima koji donose kon kretne rezultate, kao udruga nismo imali vremena, a ROMANO čaćipe romska ISTINA 5 6 IZBORI 2011. ZAŠTO JE DATUM IZBORA ZA ČLANOVE VIJEĆA NACIONALNIH MANJINA GRADA ZAGREBA POMAKNUT SA SVIBNJA NA SRPANJ? Poštovane Romkinje i Romi, građani Grada Zagreba i Zagrebačke županije! Predstojeći izbori za članove vijeća nacionalnih manjina Grada Za greba, uključivo Vijeće romske na cionalne manjine Grada Zagre ba, održavaju se svake 4 godine, te se ove godine održavaju 10. srp nja 2011. Pitamo se zašto je odab koriste za osobne svrhe te uživaju u hladovini. Upravo iz tog razloga, ove godine se za povjerenje sugrađana natječu mladi ljudi, Romkinje i Romi, koji su svjesni da njihova budućnost kao i budućnost njihove djece uvelike ovisi o njima samima te o časnom i transparentnom zastupanju interesa njihove nacionalne manjine u tijeli ma koja su omogućena Ustavom Re publike Hrvatske. uzor ukazuju na činjenicu da se iz bori koji iz bilo kojeg razloga ne kome ne odgovaraju, jednako kao i parlamentarne odluke koje nisu popularne, bivaju održane u vrijeme kada je očekivan slab odaziv glasača (izuzev onih koji su organizirani od strane neke političke stranke) ili slaba zastupljenost u tijelima državnih up rava jer se zastupnici, primjerice, već nalaze u prazničnom raspoloženju. Glasanje za članove vijeća nacionalnih manjina pomaknuto je sa svibnja na srpanj, mjesec kad mnogi Romi rade sezonske poslove izvan mjesta stalnog boravka. ran datum kada je većina građana izvan Grada Zagreba, što poradi djece koja su na ljetnim školskim praznicima, a u slučaju Roma, ljeto je vrijeme kada postoje sezonski poslovi te velik broj Roma odla zi putevima preživljavanja kao i mnogi drugi sugrađani, posebno u današnje doba smanjenih gospo darskih mogućnosti. Prošli izbori za vijeće nacionalnih manjina su održani u svibnju. U dosadašnja dva saziva Vijeća rom ske nacionalne manjine Grada Za greba, pokazalo se, nažalost, da ima članova tog vijeća koji tu poziciju Isto pitanje nam je postavio niz čitatelja časopisa Romano Čaćipe koji su saznavši za datum ovih iz bora, nazvali redakciju i pitali da li mi znamo zašto su izbori određeni baš u vrijeme sezonskih poslova, te da li iza ovakve odluke stoji neka politička stranka ili politička opcija? Kao redakcija časopisa nismo sazna li odgovor na ovo pitanje. U svojstvu predsjednika Udruge Roma Zagre ba i Zagrebačke županije samome sebi postavljam isto ovo pitanje, a postavit ću ga i mjerodavnima. Iskustva iz razvijenih demokra cija koje našoj domovini služe kao ROMANO čaćipe romska ISTINA Moguće je da ova mlada demokracija brzo uči, pa time bez ikakvog konk retnog razloga, izbori koji su bitni za romsku manjinu, pogotovo u slučaju ako Romi odaberu nezavisne pred stavnike koji govore u ime Roma, a ne u ime vlastitih ciljeva u sklopu neke organizirane političke stranke, biva ju pomaknuti s uobičajenog mjese ca svibnja na mjesec srpanj. Zašto ti izbori nisu, primjerice, u listopadu, kada se sezonski radnici vraćaju svo jim domovima? Naser Mešić, predsjednik UMRH-a www.umrh.hr REAGIRANJA DOGAĐAJI Romano Čaćipe Vam u cIjelosti prenosi dopis poslan gradonačelniku Zagreba g. Milanu Bandiću Nemogućnost pokretanja dogovorenih projekata značajnih za Rome Grada Zagreba zbog otezanja i pronalaženja izgovora djelatnika Grada Zagreba Poštovani gospodine gradonačelniče Bandić! Unatrag svih godina Vašeg štovanog mandata na čelu Grada Zagreba mi redovno vodimo razgovore koji se tiču poboljšanja uvjeta romske nacionalne manjine na području Grada Zagreba, a vezano uz pozitivne odluke kako Vlade Republike Hrvatske, kako Ureda predsjednika Republike Hrvatske, kako preporuka Europske Unije, kako Nacionalnog programa za Rome u Republici Hrvatskoj, tako i paneuropskog projekta Dekada Roma 2005. – 2015., kojeg je potpisnik i Republika Hrvatska. Teme o kojima mi nastojimo ne samo razgovarati nego i rješavati, odnose se na pitanja stanovanja, zaposlenja, školovanja te socijalnih prava građana Grada Zagreba, pripadnika romske nacionalne manjine. I dok unatrag godina Vašeg štovanog mandata mi bilježimo Vaš interes i spremnost da se po ovim pitanjima razgovara i pronalaze rješenja, moramo primijetiti da, očigledno, Vaša pozicija kao gradonačelnika nije pozicija u kojoj Vaše odluke i naredbe bivaju štovane od činovnika koji bivaju plaćeni kroz proračun, dakle od strane poreznih obveznika. Konkretno, unatrag samo posljednjih 12 mjeseci, imali smo niz sastanaka između predstavnika romskih udruga i djelatnika raznih ureda i tijela Grada Zagreba. U Vašem uredu i uz Vašu nazočnost. Dogovoreno je bilo da se osnuju radna tijela koja će se baviti tim pitanjima, dogovoreno je i da se nakon sastanaka naprave zapisnici tijeka sastanka i da se ti zapisnici pošalju i romskim udrugama te da cijeli proces treba biti ubrzan. Gospodine Gradonačelniče, uz sve poštovanje, kako je to moguće da gosp. Željko Zaninović, stručni savjetnik za nacionalne manjine u Uredu gradonačelnika, te gđa Elizabeta Knor, šefica Službe za promicanje ljudskih prava, odnose s nacionalnim manjinama, vjerskim zajednicama i razvojem civilnog društva u biti onemogućavaju provedbu dogovorenih mjera na način da uopće ne odrađuju dio zadataka koji ste im Vi pred nama Romima dali u zadatak, već nam posprdno nabacuju floskule tipa „neka se Romi prvo dogovore“. Mi Romi smo se odavno sve dogovorili, te smo transparentno podnijeli liste članova radnog tijela o kojem smo razgovarali, s potpisima i pečatima romskih udruga. No, naravno, naš dio dogovora biva bačen u kantu za otpatke, pretpostavljamo. U svibnju ste, zaprimili konkretno pismo podrške pitanjima Roma od strane Ureda predsjednika Republike Hrvatske, no ništa se ne mijenja u stavu Vaših suradnika. Stoga, postavljamo sljedeća pitanja: a) Tko su ti ljudi koji u Vaše ime i na račun hrvatskog proračuna glume kako rade svoj posao? b) Tko su ti ljudi koji u Vaše ime smatraju jer se tako ponašaju da su oni ti koji odlučuju u ovoj demokraciji, a ne demokratskim putem izabrana vlast (Sabor RH) i Predsjednik RH? c) Koje su sankcije koje ćete Vi kao njihov pretpostavljeni poduzeti poradi činjenice da iste osobe namjerno sprječavaju provedbu dogovorenih mjera? d) Da li itko stvarno misli da će se ovakav način nerada moći dovijeka sakrivati po ladicama radnih stolova nekakvih činovnika te da Romi neće redovno podsjećati vlast Republike Hrvatske te međunarodnu zajednicu da je problem na strani činovnika, a ne na ROMANO čaćipe romska ISTINA strani Roma? I finalno pitanje, koje ne zanima samo Rome kao nacionalnu manjinu, već zanima i sve građane Republike Hrvatske: Na kojim su to demokratskim izborima ovakvi činovnici koji navodno rade za Vas, te navodno rade u interesu Republike Hrvatske i grada Zagreba, na kojim su to demokratskim izborima takvi činovnici izabrani? Gospodine gradonačelniče Bandiću, pozivamo Vas da se prestane raditi budalama Rome, pozivamo Vas da odradite svoj posao, pozivamo Vas da činovnici koji bi trebali slušati Vaše naredbe jer ste Vi štovani gradonačelnik, počnu raditi svoj posao. Sve opstrukcije, sve manipulacije koje su svakako namjerne i nipošto slučajne, mi Romi bilježimo i sakupljamo materijalne dokaze koji uvijek upućuju na istu situaciju – namjerni javašluk, neprofesionalnost, nestručnost i u konačnici lošu namjeru činovnika koje nitko nije birao, ali očigledno, u Republici Hrvatskoj, stvarna vlast nije u rukama Sabora RH, niti Ureda predsjednika RH, već je prava vlast u rukama gradskih činovnika. Već 15ak godina nas se redovno seli od jednog ureda do drugog, problemi se prebacuju s jedne na drugu stranu, najbolji je primjer pitanje podrške u izgradnji Kulturnog centra za Rome. Odavno je moglo biti riješeno to pitanje koje bi napravilo pozitivne pomake u cijelom nizu detalja, ali eto, Romi nisu podobni. S poštovanjem, Alija Mešić, predsjednik Udruga Roma Zagreb i Zagrebačka županija Čemernička 17, 10000 Zagreb www.umrh.hr, te član povjerenstva Vlade RH za praćenje provedbe nacionalnog programa za Rome u RH 7 GOVOREĆI prigovor OTVORENO 8 JEDINSTVENI KULTURNI CENTAR ROMA u Gradu Zagrebu U skladu s ulogom glavnoga grada te opredijeljenosti hrvatskog društva ka demokraciji i vri jednostima civilnog društva, još 1994. godine, Udruga Roma Zagreb i Zagrebačka županija definirala je potrebu da romska nacionalna ma njina raspolaže Jedinstvenim kul turnim centrom Roma u Republici Hrvatskoj sa sjedištem u Gradu Za grebu, te lokalnim Romskim kul turnim klubovima po županijama RH. Uobičajeno je da nacionalne manjine raspolažu i infrastrukturom potrebnom za njegovanje kulture kao i održavanja raznih kulturnih sadržaja kao i seminara i sličnih aktivnosti. U Republici Hrvatskoj romska nacionalna manjina je jedi na koja nema infrastrukturu koja služi toj svrsi. 1994. godine, izrađen je detaljan poslovni plan, nađeni su potencijalni sufinancijeri projek ta (tada je to bila Svjetska banka te druge međunarodne fondacije) sa pripremljenim projektom krenulo spram gradskih i nacionalnih vlasti s namjerom da se dobije osnovna pot pora u cilju realizacije ovog projekta. Ideja je ostala na životu od tada do danas, pri čemu su mnogi koristili istu ideju kao dio vlastite promidžbe, no u konačnici, poanta je da se Ro mima pomogne u realizaciji ovog projekta, a ne da se provodi promo cija pojedinaca. Jedinstveni kulturni centar namjerno sadrži naznaku „je dinstva“ iz razloga što postoji ten dencija među Romima da razjedi njuju i time razvodnjavaju smislene aktivnosti, inicijative i projekte, kako bi se realizirali individualni projekti na lokalnim razinama koji ni po čemu ne mogu biti smatrani kao reprezentativni niti operativno smisleni za bilo koju, a time i rom sku nacionalnu manjinu. Romima je iznad svega potrebno jedinstvo kako ROMANO čaćipe romska ISTINA bi ostvarili svoje legitimne težnje, a gdje pronaći bolju osnovu jedinstva nego u kulturnoj baštini? 2010. godine ponovno su pokre nuti pregovori sa predstavnici ma Grada Zagreba s ciljem da se iznađe rješenje (donacija gradskog zemljišta i-ili uporabna zgrada koja se može na trošak romskih udruga i donatora renovirati i opremiti). Bitno je napomenuti da je Vlada RH unatrag 4 godine dala potporu projektu, međutim i dalje svi detalji stoje pri Gradu Zagrebu. 2011. godine, projekt je dobio i službenu podršku Ureda predsjedni ka Republike Hrvatske te se nadamo da će nakon uskoro 18 godina, pro jekt u svojoj punoljetnosti konačno biti realiziran na zadovoljstvo kako Roma, tako i na čast Republike Hr vatske i Grada Zagreba, koji tim potezom dodatno potvrđuju svoju demokratsku i europsku orijentaciju. GOVOREĆI OTVORENO UNIFIED ROMA CULTURAL CENTER in the City of Zagreb A ccording the role of the Capitol city and the orientation of the croatian society towards democ racy and the values of civil society, already in 1994, the Roma Associa tion Zagreb and Zagreb County de fined the requirements of the Roma national minority to have a Unified Roma Cultural center in the Capitol Zagreb with regional Cultural clubs in the Croatian counties. It is com mon to see national minorities op erating various infrastructure need ed for the preservation of cultural heritage as well the various cultural events, seminars and similar activi ties. The Roma national minority is the only national minority in the Re public of Croatia that does not have a real cultural center. In 1994, the Roma Association Zagreb and Za greb county comisssioned the crea tion of a professional business plan and the co-financers of the project were found (at that time it was the World bank and other internation al foundations), with a well pre pared project one started to negoti ate with the municipal and national government for their support. The idea remained alive till today and in the past time, many individuals promoted this idea as part of their own, individual promotion, howev er, the true purpose is to help the Roma materialize this project and not to promote individuals. The Unified Roma Cultural Center de liberately contains the term „Uni fied“ because of the fact that there is a tendency among the Roma to dillute and thus dissintegrate mean ingfull activities, innitiatives and projects, in the order to material ize individual projects on the local levels which by no standards can be considered as representful or oper ationaly meaningul to any and thus also to the Roma national minority. The Roma above all need to acquire and thus maintain unity in the or der to pursue and acquire their le ROMANO čaćipe romska ISTINA gitimate aspirations, and where can one find a better unification vehicle than the culture itself? In 2010 the negotiations with the representatives of the City of Za greb were restarted with the objec tive to find a solution (donation of building land and-or a functional building which the Roma NGOs could renovate and bring into full function). It is important to un derline that the Government of the Republic of Croatia supports the project, however all the details remain to be bogged down on the municipal level. In 2011 the project received the of ficial support from the Office of the President of the Republic of Croatia and it is our sincere hope, that after 18 years of efforts, the project will finally reach its realization phase and serve the Roma as well honor the Republic of Croatia and the City of Zagreb for their democratic and european orientation. 9 10 DOGAĐAJI Susret s predstavnicima romskih udruga povodom Svjetskog dana Roma Poštovani gospodine Predsjedniče Josipović, Još jednom zahvaljujemo na prijemu povodom Svjetskog dana Roma, dana 8. travnja 2011. prilikom ko jeg je obrađeno stanje i pitanja od značaja za romsku zajednicu u Republici Hrvatskoj, U skladu sa izrečenim, 3 pitanja su prioritetna te se srdačno nadamo da ćemo u suradnji sa socijalnim partnerima, uključivo i sa Vašim štovanim ure dom, uspjeti u iznalaženju rješenja po pitanju: Izgradnje jedinstvenog Kulturnog centra za Rome u Republici Hrvat skoj s lokacijom u glavnom Gradu Zagrebu. Istu inicijativu smo kao Udruga Roma Zagreb i Zagrebačka županija inicirali kao temu još 1994. putem tadašnje Vlade Re publike Hrvatske te Grada Zagre ba. U razdoblju od sada 17 godina, kao nedržavne udruge koje se bave romskim pitanjima, iznašli smo rješenja sufinanciranja projekta, dakle donacije od strane privatnog sektora i ostalih socijalnih partnera, primjerice, u jednom momentu, Svjetske banke, s ciljem da se takav kulturni centar za Rome organizira i sagradi. Nažalost, inertnost susta va, unatoč pozitivnim mišljenjima Vlade RH do 2011. nije uspjela da se isto pitanje makar malo pokrene u smjeru realizacije. A rješenja su tako jednostavna, počev od dod jele trošne zgrade ili neiskorištenog zemljišta, kako bi nedržavne udruge i socijalni partneri mogli započeti sa konkretnim procesom prikupljanja sredstava, građevinskim radovima i organizacijom konkretne aktivnos ti. Navedeno pitanje je od značaja za cjelokupno društvo, pogotovo u ozračju opredjeljenja spram vrijed nosti demokracije, ljudskih prava te pristupa Europskoj Uniji. Iskreno se nadamo da uz Vašu svesrdnu pomoć možemo pokrenuti pro ces na način da se inertnost susta va pretvori u operativno rješavanje predmeta. Bez konkretne privole, dakle spremnosti na suradnju od strane lokalnih vlasti, pismeno (ne usmena obećanja), nama nije moguće pokrenuti proces priku pljanja potrebnih materijalnih sred stava od strane socijalnih partnera, međunarodnih fondacija te pret pristupnih fondova Europske Unije. Mišljenja smo da upravo iz toga ra zloga, već svega 17 godina, redovno sudjelujemo na sastancima sa pred stavnicima vlasti, koji obećavaju ali ne izdaju nikakvo konkretno, pismeno rješenje kojim je moguće pokrenuti proces. Ponavljamo, je dino što tražimo jest da nam se za ovu potrebu na raspolaganje stavi trošna zgrada ili zemljište na ko jem je moguće graditi. Ostalo ćemo zajedno sa socijalnim partnerima riješiti sami. Pitanja poboljšanja uvjeta života romske nacionalne manjine u Re publici Hrvatskoj u smislu mogućROMANO čaćipe romska ISTINA nosti zapošljavanja. Kao udruga, unatrag 17 godina smo realizirali niz projekata kojima smo omogućili dodatno osposobljavanje posebice mladih Romkinja i Roma, te kroz dnevne igraonice i dodatne sadržaje namijenjene osnovnoškolcima, bit no smo unaprijedili postotak rom ske djece koja pohađaju nastavu uz istovremeno poboljašnje njihovih rezultata u smislu ocjena znanja i vladanja. Da nije bilo partnera na nivou Veleposlanstava vodećih država Europe, ovakve aktivnos ti nikada ne bi zaživjele, tek kada smo dokazali da princip radi, tada smo dobili određenu pomoć u pro jektima od strane domaćih socijal nih partnera, no nažalost, poradi tradicionalnih nedostataka domaćeg sustava odlučivanja, i te potpore su unatrag nekoliko godina izostale, a dio naših incijative je de facto ko piran od strane državnih institucija s ciljem stvaranja statističkih poda taka koji govore (statistički, na pa piru) o tobožnjim uspjesima u seg mentu skrbi o zapošljavanju Roma. U državi koja je vlasnik komunalnih DOGAĐAJI poduzeća, nevjerojatno je za vjero vati da nije moguće zaposliti mlade Romkinje i Rome koji zadovoljava ju sve kriterije zapošljavanja, dok se osobama koje uopće nisu rođene u Republici Hrvatskoj omogućava zapošljavanje u komunalne i druge službe u vlasništvu države. Ovak va praksa je doslovno dokaz diskri minacije kako god to prikazali. Naša iskrena nada je da je pomake u pozitivnom smjeru, dakle stvaranja zaposlenih i produktivnih članova društva, romskog porijekla moguće učiniti u suradnji s institucijama države. Moguće do dana današnjeg nismo imali podršku koja je za to potrebna. Nadamo se da bi Vaš štovani ured mogao u istom proce su biti od kvalitativne pomoći. Pitanje poboljšanja uvjeta života pri padnika romske nacionalne manjine u smislu stanovanja i uvjeta stano vanja. Ista tema je uvijek aktualna, te su rješenja za dio problema znana – pitanja infrastrukture u romskim naseljima, pitanje socijalnog stano vanja i slično. Pitanje stanovanja je utoliko presudno jer na osnovi izuzetno lošeg materijalnog stanja i uvjeta života, iznad svega strada ju djeca, čime se otvara začarani krug kojega socijalni partneri i nedržavne udruge koje se bave pitan jima Roma pokušavaju promijeni ti. Vrlo je teško utjecati na roditelje i djecu da pohađaju nastavu, da tokom nastave ostvaruju očekivane i željene rezultate, da u daljnjem nas tavku školovanja izuče zvanje, kako bi jednoga dana bili produktivni članovi društva umjesto socijalnih slučajeva, kada mnogo djece živi u srednjovjekovnim uvjetima. Riječ je, dakako, o poznatim pro blemima, znanima i identificirani ma ne samo kod nas, već i na nivou Europske Unije, što je najbolje vidljivo iz programa i plana rada Dekade Roma 2005. – 2015. Nada romske zajednice, nada romskih nedržavnih udruga jest, da prije isteka Romske Dekade uspijemo i u našoj domovini u pokretanju raznih pitanja s mrtve točke. Jer godine prolaze, djeca koja bi mog la biti produktivni članovi društva kada odrastu umjesto toga postaju socijalni slučajevi. Problem je rješiv, čak ni ne zahtijeva velika sredstva, te još bitnije, sredstva se projicira ju iz raznih međunarodnih izvora, ali rijetko i u drastično smanjenom obliku dolaze do samih Roma. Ra zlozi su iznad svega birokratske pri rode, te kontinuirana činjenica da o Romima uvijek odlučuju drugi, koji nameću svoja shvaćanja bez da pri tome uopće imaju osobnog iskustva ROMANO čaćipe romska ISTINA što to znači živjeti u bijedi, socijal no marginaliziran te često, i dalje, diskriminiran. S nadom dobre suradnje i željom da se barem dio problema pokrene s mrtve točke, još jednom zahvalju jemo na Vašoj pažnji i vremenu. S poštovanjem, Alija Mešić, predsjednik – Udruga Roma Za greba i Zagrebačke županije (www. umrh.hr) te član povjerenstva Vlade RH za praćenje provedbe na cionalnog programa za Rome u RH 11 DOGAĐAJI 12 Seminar održan 4. svibnja 2011, Opatija, hotel „Admiral“ „MEDIJI I NACIONALNE MANJINE U REPUBLICI HRVATSKOJ“ U organizaciji Ureda za nacio nalne manjine Vlade Republike Hrvatske, Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske, Odb ora za ljudska prava i prava nacion alnih manjina u Hrvatskom saboru, 4. svibnja održan je seminar u Opat iji na temu „Mediji i nacionalne ma njine u Republici Hrvatskoj“ kojem su nazočni bili predstavnici svih nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj te dužnosnici raznih us tanova Republike Hrvatske. Tijekom seminara raspravljano je o stvarnom stanju medija u Re publici Hrvatskoj, a sa obzirom na dostupnost istih nacionalnim ma njinama, te su u skladu s temom, održana izlaganja na temu „Ost varivanje prava nacionalnih ma njina za pristup medijima“ (mr. sc. Zdenka Čunhil, zastupnica u Hr vatskom saboru), „Zaštita manjina i uloga medija u demokratizaciji hr Alija Mešić, predsjednik Udruge Roma Zagreba i Zagrebačke županije Prof. dr. sc. Siniša Tatalović, predsjednik Savjeta za nacionalne manjine Aleksandar Tolnauer, predstojnik Vladina Ureda za nacionalne manjine Branko Sočanac, Zastupnica češke i slovačke manjine mr. sc. Zdenka Čuhnil, Potpredsjednik Vlade prof. dr. sc. Slobodan Uzelac vatskog društva“ (prof. dr. sc. Siniša Tatalović, savjetnik predsjednika Republike Hrvatske za politički sustav), „Analiza izvještavanja o na cionalnim manjinama u medijima“ (doc. dr. Igor Kanižaj). Održan je i rad u odvojenim grupa ma (novinari i pripadnici nacional nih manjina) na tematiku „Položaj nacionalnih manjina u medijima s posebnim osvrtom na Rome“, „raz mjena iskustava između pripadnika nacionalnih manjina i novinara te preporuke za izvještavanje o ma njinskim temama“, te su održane prezentacije u odvojenim grupama. Kao podloga za dostupnost me dija spram nacionalnih manjina, iznesene su i dokumentirane od luke Hrvatskog sabora te izmjene i dopune Ustavnog zakona: Ustav ni Zakon o izmjenama i dopuna ma Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, od 18. lip nja 2010.; Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske od 7. travnja 2010.; Zakon o Hrvatskoj radio televiziji, od 6. prosinca 2010.; Us tavni Zakon o pravima nacional ROMANO čaćipe romska ISTINA nih manjina od 19. prosinca 2002., te Zakon o elektroničkim medijima od 17. prosinca 2009. U ime i u interesu romske na cionalne manjine, jedini pred stavnik romske nacionalne manjine nazočan ovom vrijednom i važnom skupu bila je Udruga Roma Zagreba i Zagrebačke županije te njen pred sjednik, gospodin Alija Mešić. U zaključku seminara vidljivo je da se situacija u Republici Hrvat skoj s obzirom na prava nacional nih manjina, slobode medija i zas tupljenosti nacionalnih manjina u medijima bitno poboljšala tijekom zadnjih godina. Zakonskim odred bama reguliran je način i definirana su prava svih nacionalnih manjina da sudjeluju u javnim medijima, te je omogućeno da nacionalne ma njine, uključivo romska nacionalna manjina, dobiju dovoljan prostor u javnim medijima za promociju vlas titih tema od interesa. Eventualna i stvarno postojeća ograničenja su, dakle, isključivo ve zana uz pitanje da određeni mediji iz razloga nepoznavanja zakona, te DOGAĐAJI Potpredsjednik Vlade prof. dr. sc. Slobodan Uzelac ujedno same nacionalne manjine iz razloga nedovoljne upornosti da inzistiraju na provedbi zakonom omogućenih prava, ne omogućavaju da javni mediji daju dovoljno pros tora svim pitanjima od značaja za nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj. U slučaju romske nacionalne ma njine u Republici Hrvatskoj, po iskustvima (18 godina) udruge Roma Zagreb i Zagrebačke županije, vidljivo je da promo cija interesa romske nacionalne manjine jest izvediva (primjerice, časopis „Romano Čaćipe“ koji već 18 godina izdaje Udruga Roma Za greb i Zagrebačka županija), dok su djelovanje u javnim medijima poput televizije, mora biti unaprijeđeno, jer, primjerice, HTV emisija „Priz ma“ koja je namijenjena pitanjima od značaja svih nacionalnih man jina, može i trebala bi aktivnije su djelovati u ovom procesu, pogo tovo s obzirom da je riječ o javnoj televiziji, koja se financira iz javnog proračuna i koja u konačnici svoje zadatke mora odrađivati u skladu s odlukama i zakonima Republike Hrvatske. Trenutno stanje u slučaju HRTVove emisije "Prizma" jest da se o rom skoj nacionalnoj manjini isključivo izvještava o negativnim vijestima, skoro poput „Crne kronike“, dok se pozitivne vijesti i događaji veza ni uz Rome uopće ne izvještavaju. Ovakva praksa se ne provodi u slučaju drugih nacionalnih manji na, o kojima se isključivo izvještava u najboljoj maniri praćenja dobrih događaja. Ovakvom praksom, HRTVova emisija "Prizma" izbjegava poštivanje Ustavnih odredbi i zako na Republike Hrvatske te namjerno putem medija, ocrnjuje romsku na cionalnu manjinu, izjednačavajući sve Rome u Republici Hrvatskoj kroz „prizmu“ crne kronike. Čak i za vrijeme bivše federacije, romska nacionalna manjina je ima la na raspolaganju polusatnu tjednu emisiju na romskom jeziku, u ko joj se izvještavalo o raznim tjednim vijestima i događanjima na nivou romske nacionalne manjine. Mišljenja smo da nema zakonski opravdanog razloga da u vrijeme Republike Hrvatske, Romima bude uskraćeno pravo omogućeno za konima da se barem jedanput tjed no, pruži realna emisija na rom Predstavnici nacionalnih manjina i novinari ROMANO čaćipe romska ISTINA Zastupnica češke i slovačke manjine mr. sc. Zdenka Čuhnil skom jeziku u trajanju od 15 minuta u kojoj se ujedno izvještava i o do brim događanjima i uspjesima iz svijeta romske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj. Alija Mešić, predsjednik Udruge Roma Zagreb i Zagrebačka županija www.umrh.hr te član povjerenstva Vlade Repub like Hrvatske za praćenje provedbe nacionalnog programa za Rome u Republici Hrvatskoj 13 DOGAĐAJI 14 U Ministarstvu unutarnjih poslova 23. veljače održana je sjednica “Statusna prava i nediskrimi nacija”. Na sjednici sudjelovali: Alija Mešić, pred sjednik Roma Grada Zagreba i Zagrebačke županije, Surija Mehmeti, predsjednica Vijeća romske nacio nalne manjine Grada Rijeke, Žarko Katić, ravnatelj uprave za inspekcijske poslove, Lana Velimirović Vukalović, savjetnica u Uredu za ljudska prava, Mir na Minauf, stručna suradnica u Upravi za EU, Krešimir Margaletić, upravni savjetnik. Skup postupak dobivanja državljanstva Na samom početku izlaganja predloženo je da se sjed nice radne skupine održavaju svaka 3 mjeseca. G. Katić je naglasio kako je zadatak Radne skupine proved ba posebnog segmenta iz poglavlja statusnih pitanja Nacionalnog programa za Rome te da je dosta toga učinjeno kroz rad mobilnih timova u 9 županija i Gradu Zagrebu. Istaknuo je kako su mobilni timovi i sada ak U posljednje 4 godine 196 Roma primilo je državljanstvo ROMANO čaćipe Statusna prava tualni iako vjerojatno manje nego kada su osnovani u svibnju 2004. g. G. Katić je napomenuo da ukoliko pos toji potreba, moguće je i na području drugih županija osnovati mobilne timove, te je naveo kako MUP RH vodi evidenciju zaprimljenih i riješenih zahtjeva za državljanstvo. Gđa Glavan napomenula je kako se osobe u postup ku stjecanja državljanstva ne moraju osobno izjasniti o nacionalnoj pripadnosti tako da se statistički podaci odnose samo na osobe koje su se izjasnile kao Romi. Prema evidencijama od 20. 8. 2007. do 23. 2. 2011. hr vatsko državljanstvo primilo je ukupno 196 osoba rom ske manjine. 13 osoba dobilo je zajamčenja po primitku u hrvatsko državljanstvo pod uvjetom da u roku od 2 godine od dana uručenja zajamčenja MUP-u dostave dokaz o otpustu iz dosadašnjeg državljanstva ili dokaz da će dobiti otpust, ako budu primljeni u hrvatsko državljanstvo. Negativno je riješeno 105 zahtjeva, a njih 59 je u postupku. Od ukupnog broja primljenih osoba u hrvatsko državljanstvo 69 su maloljetne osobe. Gđa Šajatović rekla je kako je Ured za nacionalne manjine, temeljem mjera utvrđenih Nacionalnim programom za Rome pripremio i tiskao brošuru na romskim jezi cima pod nazivom “Moja prava” u kojoj su informaci je o reguliranju boravka stranaca, stjecanju hrvatskog državljanstva, o prijavi odnosno odjavi prebivališta i o osobnoj iskaznici te drugim važnim informacijama za Rome. Gđa Šajatović je napomenila kako će novo izdanje brošure biti ažurirano podacima o novim za konskim rješenjima, posebno u području statusnih pitanja stranaca. G. Mešić je ukazao na probleme u rješavanju statusa stranca na stalnom boravku. Pri tome je izložio konk retan slučaj Vinete Šešić koja plaća naknade zbog pribavljanja potvrde o poznavanju hrvatskog jezika i latiničnog pisma kojoj plaćanje navedenih troškova predstavlja velik problem upravo zbog teške mater ijalne situacije u kojoj se nalazi sa svojom obitelji. Nakon kraće rasprave konstatirano je kako se radi o standardnoj proceduri koja je propisana zakonom i koja ne može proizvoljno određivati iznimke izvan okvira utvrđenim zakonom. G. Katić pojasnio je da se ne radi o upravnoj pristojbi te da troškove za navedenu potvrdu naplaćuje Filozofski fakultet kao tijelo koje utvrđuje poznavanje hrvatskog jezika i latiničnog pis ma. Uvjerenja izdaju Visoka učilišta, a način i troškovi polaganja ispita regulirani su Pravilnikom utemeljen im na Zakonu o strancima. Napomenuo je kako se radi o integraciji stranaca u društvo te kako sve države pro romska ISTINA DOGAĐAJI i nediskriminacija pisuju poznavanje jezika i pisma, društvenog uređenja i kulture za odobravanje stalnog boravka i stjecan ja državljanstva te je napomenuo kako ne možemo postavljati uvjete samo nekim strancima ovisno o nji hovoj etničkoj pripadnosti. Međutim, uzeto je u obzir da bi se ispunjenje ovog uvjeta moglo pretpostaviti u slučaju kada se radi o osobi koja je na području bivše države učila hrvatski jezik. Za odobravanje stalnog bo ravka i stjecanja državljanstva zakon propisuje pozna vanje jezika, jer pretpostavlja da je osoba dulje vrijeme živjela u RH. Osoba koja ne ispunjava navedeni uvjet ostaje u nižoj kategoriji boravka. "Besplatna" pravna pomoć G. Mehmeti konstatirao je kako je dosta zahtje va pozitivno riješeno te kako u Rijeci nema proble ma u rješavanju statusa Roma. Također je predložio da se troškovi o kojima je govorio g. Mešić pokušaju podmiriti iz sredstava Nacionalnog programa za Rome. Gđa Vukalović istaknula je kako se sredstva za troškove nastale u reguliranju stalnog boravka i hrvat skog državljanstva za određene osobe i romske obitelji slabog imovinskog stanja zatraže od Povjerenstva Vlade RH za praćenje provedbe Nacionalnog progra ROMANO čaćipe ma za Rome, s obzirom na to da se radi o sredstvima Ureda koja se osiguravaju iz državnog proračuna. G. Mešić također je prigovorio o prekidu besplatne pravne pomoći. Gđa Minauf objasnila je da je od veljače 2009. uveden novi sustav besplatne pravne pomoći kojom bes platna pravna pomoć omogućava svim građanima, a ne samo Romima. G. Katić predložio je da se odredi dan u tjednu kada bi se Romi javljali u policijsku upravu, kako bi im se pomoglo prilikom rješavanja problema statusa. Istaknuo je kako bi im se tada mogli omogućiti službenici koji bi im stajali na raspolaganu kako bi dobili točne i pot pune informacije o načinu rješavanja svojih pitanja. G. Mehmeti pohvalio je rad mobilnih timova u Primorskogoranskoj županiji. Na kraju sjednice zaključeno je kako će se ista održavati svaka 3 mjeseca, svaki put u drugom tijelu državne up rave ili u prostorijama Vijeća romske nacionalne ma njine odnosno romskih udruga. Kod reguliranja statusa posebice socijalno ugroženih Roma ili romskih obitelji s velikom brojem članova, zatražiti od Ureda za nacion alne manjine Vlade RH, novčanu pomoć za troškove upravne pristojbe. Dostavljanje članovima Radne sku pine polugodišnjeg izvješća MUP-u RH, o broju i načinu rješavanja zahtjeva za primitak u hrvatsko državljanstvo pripadnika romske nacionalne manjine. romska ISTINA 15 OTVORENO PISMO 16 Otvoreno pismo Jovana Ćirilova U nekoliko beogradskih dnevni ka tijekom travnja izašao je, u obliku oglasa, odgovor gradonačelnika na izveštaj „Amnes ty Internationala” o odnosu Repub like i Grada prema romskoj popu laciji. Gradonačelnik Dragan Đilas, ne držeći ruke u džepovima, preno si svoje razočaranje nekorektnošću i neistinama koje je ova svjetska or ganizacija iznijela u svom izvještaju povodom raseljavanja Roma is pod mosta „Gazela”. „Niste našli za shodno baš nijednu stvar koju je Grad učinio za Rome navesti u svom izveštaju”, a „odbili ste ponudu da zajedno radimo na unapređenju statusa romske populacije” i „otišli korak dalje i pozvali financijske in stitucije da ne odobravaju Beogradu Gradonačelnik Beograda Dragan Đilas G. Đilas smatra kako je puno toga učinjeno za beogradske Rome sredstva za razvoj i izgradnju in frastrukture”. Đilas zatim navodi što je konkretno učinjeno za 104 obitelji ispod „Gazele”. Poriče da im nije omogućeno da ponesu stvari. Naprotiv, svakoj obitelji omogućen je prijevoz stvari. Olakšano je da 444 Roma dobiju osobne dokumente, a njih 396 dobilo je zdravstvenu knjižicu. Gradonačelnik se ne libi biti i ironičan i navede da će im pos lati ponovno ta dokumente „koje ste greškom izgubili”. Kao što u istom tonu navodi da je „Amnesty Inter national” pozvan na proslavu dod jele učeničkih knjižica. „Niste došli!” Ogorčeni gradonačelnik kaže: „Romi u Beogradu neće biti građani trećeg reda, ali neće biti ni građani van reda”. To ilustrira u slučaju do djele socijalnih stanova. Pozitivna diskriminacija je da su socijalni rad ROMANO čaćipe romska ISTINA nici pomogli Romima sakupiti do kumentaciju, a onda je, ni po babu ni po stričevima, od 84 stana, 18 dodijeljeno romskim obiteljima, od kojih je njih 12 živjelo ispod “Ga zele”. Đilas završava molbom svo jim adresatima da ne budu toliko licemjerni: „Jer zahtjevom da nam se ne odobravaju razvojni projekti sprečavate da se Beograd razvija, a time i Romima da žive bolje”. Sve ovo pišem kao netko tko se, prema svojim sposobnostima i skromnim moćima, zalaže za dobrobit Roma i njihovu emancipaciju. Ukazujem na primjer pravog odnosa prema činjenicama, bez idolopoklonstva prema institucijama kada sebi doz vole da ne poštuju činjenice, navodi u pismu Jovan Ćirilov. OBRAZOVANJE Objavljen “Pravopis romskog jezika” U ovom, prvom stručnom djelu te vrste u svijetu, čiji je autor prof. dr. Rajko Đurić, izloženi su principi i pravila romskoga pisma i pravopisa, njegov glasovni sistem i data su opširna objašnjenja gla sovnih promjena i pojava u njemu, zaključno s pravopisnim pravilima i upotrebom interpunkcije. Knji ga sadrži i objašnjenja lingvističkih i pravopisnih termina i pojmova, kao i etimologiju romskih glagola i njihovih značenja, što je origina lan znanstveno-istraživački rad dr. Đurića i njegov doprinos romolog iji, koja je postala akademska disci plina na većem broju europskih i iz vaneuropskih sveučilišnih centara. Pravopis romskog jezika sadrži pet poglavlja - izloženi su principi i pravila romskog pisma i pravopi sa, glasovni sistem tog jezika, data su objašnjenja glasovnih promena i pojava u njemu, građenja riječi i njihovih oblika i formulirana su pravopisna pravila i upotreba inter punkcije. Prema ocjeni Romskog PEN centra, za razliku od drugih naroda i nacionalnih manjina, Romi nemaju svoje znanstvene institucije pa pojedinci moraju raditi na tako opsežnim i složenim zadacima koji su institutskog karaktera poput pra vopisa. Autor prvog romskog pravopisa Đurić istaknuo je važnost izdavanja tog udžbenika za opstanak kulture tog naroda. “Ako je romski jezik bio jedina knjiga koju su Romi prije sko ro tisuću godina ponijeli iz Indije, i koji je, zatim, preživio tako-reći sve ROMANO čaćipe romska ISTINA što je taj narod preživio, zaključno s holokaustom, onda je očuvanje i razvoj romskog jezika historijski zadatak i obaveza”, rekao je Đurić. Đurić je istaknuo da se taj zada tak mora ostvariti bez obzira na teškoće i mnogobrojne prepreke. “Ako se pri tom odnosimo misleći prema problemima iz prošlosti, onda možemo lakše promisli ti i rješavati buduće probleme i obaveze”, rekao je Đurić citirajući romsku izreku, prema kojoj se “očuvanjem jezika, čuva i brani vlastiti duhovni život od propasti i uništenja”. 17 OBRAZOVANJE 18 Obrazovanje ključno za uključenje Roma u društvo Crna Gora je u posljednjih nekoliko godina učinila mnogo za uključivanje Roma u društvo, ali su dodatni napori neophodni jer je ova zajednica posebno osjetljiva. Obrazovanje i zapošljavanje su ključna sredstva za njihovo održivo uključivanje u ostatak društva. Ovo je zaključak radionice o uključivanju domicilnih i raseljenih Roma, Aškalija i Egipćana u crnogorsko društvo D irektor za zapadni Balkan u Generalnom direktoratu za proširenje Europske komisije Pierre Mirel vjeruje da diskrimina cija i loši životni uvjeti romske po pulacije nisu prihvatljivi na početku 21. stoljeća u Europskoj uniji, ali i u zemljama koje teže postati njene članice. On je objasnio kako je in kluzija Roma jedan od sedam prio riteta u Mišljenju Europske komisije o zahtjevu Crne Gore za članstvo u EU. Mirel je dodao da je obrazovan je „ključ” za inkluziju Roma u osta tak društva. Adekvatna civilna regis tracija je također od vitalnog značaja za Rome kako bi uživali puna prava. “Crnogorska Vlada, a posebno min istarstva za ljudska i manjinska prava, zdravstva i obrazovanja, su učinili mnogo u posljednjih neko liko godina. Ali, očigledno je da ima još stvari koje treba uraditi. To nije lako i ne postoji čarobno rješenje”, rekao je on. Prema Mirelovim riječima, Crna Gora je pripremi la veoma dobar pravni okvir i sada odlučno kreće u njegovu realizaciju. “Tu odlučnost možemo vidjeti na pitanjima koja se odnose na Rome”, naglasio je on. Mirel smatra i da lokalne vlasti i nevladine organiza cije imaju značajnu ulogu u inkluziji Roma. “Romi roditelji takođe imaju odgovornost za svoju djecu. Vla da može izgraditi škole i omogućiti ROMANO čaćipe romska ISTINA nastavnike, ali roditelji su odgovorni da njihova djeca pohađaju nastavu”, rekao je Mirel. Ministar za ljudska i manjinska prava Ferhat Dinoša ka zao je kako je crnogorska vlast svje sna da treba još raditi na inkluziji Roma. On je naglasio da su obra zovanje i zapošljavanje najvažnija sredstva za to, ali i dodao da je malo učinjeno u tom pogledu do sada. “Neke od sugestija koje smo čuli na radionici bit će uključene u novu crnogorsku Strategiju za Rome od 2012.-2016. Obećavam da ćemo pokušati pripremiti dobar doku ment u suradnji s našim europskim partnerima i civilnim društvom”, zaključio je on. OBRAZOVANJE Education is vital for Roma people to be included to society Montenegro has done a lot in the past years on the inclusion of Roma people into society but more efforts are needed, since this community is particularly vulnerable. Education and employment are the key tools for their sustainable inclusion in mainstream society. This was the conclusion of the workshop on the inclusion of the Roma, Ashkali and Egyptian domiciled and displaced people in Montenegro T he Director for the Western Balkans at the General Directo rate of Enlargement in the Eu ropean Commission, Pierre Mirel, believes that discrimination and poor living conditions of the Roma people are not acceptable at the beginning of the 21 century either in the European Union, or in coun tries aspiring to become members of the EU. He explained that the question of Roma inclusion is one of the seven priorities in the Com mission’s opinion on Montene gro’s membership application. Mr. Mirel added that education is the key for the inclusion of the Roma people into mainstream society. Proper civil registration is also vi tal for Roma people to enjoy their full rights. “The Montenegrin gov ernment, especially the ministries of human and minority rights, health and education, have done a lot in the past years. But, obvious ly, there are still many things to be done and more efforts are needed. It is not easy and there are no mag ic solutions”, he said. According to Mr. Mirel, Montenegro has devel oped a very good legal framework and is now determinedly moving to its implementation. “We can see this determination on the issue of the Roma people”, he stressed. He also believes that local municipali ties and NGOs have an important role in the Roma inclusion as well. “Roma parents also have responsi bility for their children. The gov ernment can build schools and provide teachers, but parents are responsible for their children at tending classes”, said Mr. Mirel. The Minister for Human and Mi nority Rights, Mr. Ferhat Dino sa, said the Montenegrin authori ties are aware that more has to be done regarding Roma inclusion. ROMANO čaćipe romska ISTINA He stressed that education and employment are the most impor tant conditions, but little has been done in this respect so far. “Some of the suggestions we heard at the workshop will be included in the new Montenegrin Roma strategy for 2012-2016. I promise that we will try to draft a very good docu ment in cooperation with our Eu ropean partners and the civil soci ety”, he concluded. 19 MEDIJI 20 SVJETSKI DAN MEDIJA P ovodom Svjetskog dana slo bode medija, 9. svibnja pred sjednik ,,Novinsko-informa tivne agencije Roma” Bajram Haliti u Beogradu rekao je da je više od 100 zemalja svijeta, uključujući Srbiju, obilježilo Svjetski dan slobode me dija, pod sloganom “Nove granice, nove prepreke”. Cilj obilježavanja je promoviranje i podizanje svijesti o značaju slobode i nezavisnosti me dija, ali i podsjetiti države na njiho vu dužnost da poštuju i podržavaju pravo na slobodu izraživanja. Haliti je prisutne upoznao kako je odluku o obilježavanju Svjetskog dana slobode medija donijela Ge neralna skupština UN 1993., a na taj dan „Novinsko-informativna agen cija Roma” tradicionalno održava konferenciju na kojoj sudjeluju medijski radnici, organizacije za slobodu tiska i predstavnici novin skih agencija, kako bi procijenili stanje u medijima širom svijeta. Haliti je naglasio da značaj slobode informiranja, kao osnovnog ljud skog prava, ne treba biti predmet nikakve rasprave. Na svojoj prvoj sjednici 1946. Generalna skupština Ujedinjenih naroda usvojila je Re zoluciju 59(I), u kojoj se kaže: “Slo boda informiranja je osnovno ljud sko pravo i standard za sva ljudska prava kojima su Ujedinjene nacije posvećene”. Od tada, autoritativne izjave u prilog ovoj ideji i njena tumačenja dana su u velikom bro ju međunarodnih tijela, uključujući tu i Ujedinjene narode, Common wealth, Organizaciju američkih država i Savjet Europe. 21. veljače 2002. g. Komitet minis tara Savjeta Europe usvojio je Pre poruku Rec(2002)2 o pristupu službenim dokumentima, kojom se prvi put ustanovljava regionalni standard u Europi o pristupu infor macijama sadržanim u dokumen tima koje posjeduju organi vlas ti. 2003. Savjet Europe je izrazio svoju namjeru da ovu preporuku pretvori u prvi pravno obavezujući međunarodni dokument o pravu na pristup informacijama. Postoji velik broj značajnih razloga za usvajanje zakona o slobodnom pristupu informacijama, kao i broj principa koji se moraju unijeti u za kon kako bi on mogao funkcionirati. Niti jedan sustav vladavine ne može tvrditi da je potpuno demokratski ako ne uključi garancije prava na pristup informacijama. Dobar za kon o slobodnom pristupu infor macijama će povećati učešće po jedinaca u procesu formuliranja politike, dovest će do veće javne odgovornosti i bolje vladavine i, općenito, obogatiti odnos između javnih tijela i ljudi kojima ona služe. U proteklih dvadeset godina, novi narstvo u zemljama Jugoistočne i Centralne Europe doživjelo je veliki pad, a za oporavak će biti potreb no uložiti izuzetan napor i znanje. U državnim, bivšim prorežimskim medijima, nestali su profesionali ROMANO čaćipe romska ISTINA zam i objektivnost i jedina karak teristika njihova rada bila je prop aganda režima. Novinari su bili i još uvijek jesu isključivo u službi političara. Nezavisni mediji su svoj rad zasnivali na objektivno sti, odnosno na objavljivanju in formacija koje se nisu mogle naći u informativno-političkim emisijama režimskih medija. Međum, često su i lokalni mediji bili pod kontrolom političara. Kvaliteta priloga i njego va zanimljivost bili su u drugom planu, a o potrebama korisnika nije se vodilo računa. Novinari su radili zbog političara i urednika, a ne zbog korisnika informacije. Mnogi novinari su svjesno prista jali na takav način rada jer je tako lakše raditi - ići na konferenciju za novinare ili obrađivati priopćenja stranaka. Mnogi vidovi novinar skog izražavanja, kao što je, recimo, anketa gotovo su nestali s programa radiostanica. Pravo na slobodu informiranja, koje se obično razumije kao pravo na pris tup informacijama kojima raspolaže javna vlast, sada je široko priznato kao osnovno ljudsko pravo. Pos toji izražen globalni trend u pravcu pravnog priznavanja ovog prava, jer su zemlje širom svijeta koje teže demokraciji usvojile ili su u proce su usvajanja zakona o slobodnom pristupu informacijama. U Istočnoj Europi, pad totalitarnih režima i us postavljanje prava zasnovanih na ustavu doveli su do usvajanja zako MEDIJI na o slobodnom pristupu informaci jama u gotovo svakoj državi u regiji. Romima je krajem prošlog stoljeća dodijeljen status nacionalne manjine samo u nekoliko država jugozapad nog Balkana. Time je okončana dugogodišnja institucionalizirana diskriminacija jednog od najmnogo brojnijih manjinskih naroda u Europi (12-15 milijuna). Zakon je inspiriran visokim europskim standardima za zaštitu i promociju prava manjina, i na prvi pogled nudi povoljnu bazu za očuvanje nacionalnog identita manjina, a u slučaju Roma - zaštitu od rasističkog nasilja. Međutim, ono što slijedi je mukotrpan proces im plementacije. Govor mržnje, dis kriminacijske predrasude, rasni, na cionalni i vjerski stereotipi polako iščezavaju iz službene retorike, ali su i dalje prisutni u medijima. Komitet za eliminaciju rasne diskrimina cije (The Committee on the Elimi nation of Racial Discrimination) je, baveći se sličnim problemima u Ru munjskoj, Slovačkoj i Českoj ukazao da mediji imaju ogroman utjecaj ne samo u procesu promocije ljudskih prava, već i u procesu promocije mržnje i nasilja, i da se ovo drugo ne može skrivati pod plaštom prava na slobodno informiranje. Tiskani i elektronički mediji Jugoistočne Europe promoviraju diskriminatorske i veoma pristrane stavove svojim susjedima. Jezik mržnje i nesposobnost rješavanja problema zajedničkih za sve zem lje u tranziciji tipični su za balkan ske medije. Umjesto suočavanja s ekonomskim i političkim tegobama uz upotrebu odgovorne kritike i to lerancije prema “različitima i dru gima”, mediji su ih razmatrali u po vijesnom kontekstu uz veliku dozu nacionalizma. Jedna od mogućnosti za rješenje problema moglo bi biti kontinu irano obrazovanje novinara u kon taktu s “drugima”. Ono što rade medijska udruženja, medijske asoc ijacije, sami novinari, vlasnici medi ja, privatni veliki emiteri, ni u čemu nije pridonijelo poboljšanju medi jske scene, medijske slike i samog položaja Roma, rekao je Bajram Haliti - predsjednik „Novinsko-in formativne agencije Roma“. Medijski kreirana slika o Romima, nažalost, samo učvršćuje stereotipe. Zato je Haliti predložio da romski narod danas osniva svoje medije, koji bi obavljali ne samo obrazovnu, već i pokretačku funkciju u našem narodu. Elektronski i tiskani medi ji danas su od izuzetnog značaja za naš narod i njegovu emancipaciju. Ovo je prilika da se razumiju i obo gate iskustva i nađu putevi i forme za međusobnu aktivnu suradnju. Na taj način će se sadržajno obogaćivati mediji na romskom, usavršavat će se kadrovi i razvijati se naš romski jezik. Danas je više nego ikad neop hodno da se svijet upozna s pravim karakterom i identitetetom romske prošlosti i sadašnjosti, kako bi se između Roma i ostalog dijela svi jeta uspostavilo veće razumijevanje i prisnija suradnja. Borba za pot puno ostvarivanje kulturne ravno pravnosti Roma na svim meridi janima bit će samo jedna od vodilja uređivačke politike naših elektron skih i tiskanih medija, ali istovre meno gradit će mostove prema stranim prijateljima u ovim burnim vremenima. S druge strane, nadamo se da će na ovaj način problemi Roma doći do šireg auditorija i probuditi interes i znatiželju, jer su neosnovane pred rasude nastale zbog neznanja o mo ralnim vrijednostima našeg naroda. Država je obavezna da u programi ma radija i televizije čiji je osnivač omogući informativne sadržaje na jeziku manjinske zajednice, a može osnivati i posebne radio i TV sta nice koje bi emitirale program na jezicima manjinskih zajednica. Ostaje se, dakle, u uverenju da će i pripadnici manjina, pod jednakim uvjetima, osnovati svoje RTV sta nice i preko njih, eventualno, povećati obujam informiranja na materinjim jezicima. Vjerojatno je ROMANO čaćipe romska ISTINA to i najbolji put (mada ekonomski za sada i najteži) da se dođe do boljitka bez ikakvog uplitanja države. Zato treba slobodno osnivati privatne i mješovite fondacije za razvoj radiotelevizijskih stanica ili programa na jezicima manjinskih zajednica, kao i za razvoj programa i medija koji djeluju u pravcu međusobnog upo znavanja i povezivanja različitih na cionalnih i etničkih zajednica. Povodom Sjvetskog dana slobode medija Bajram Haliti, predsjed nik ,,Novinsko informativne agen cije Roma” uputio je poziv svim državama da zajedno s tom orga nizacijom, rade na unapređenju slo bode izražavanja u svim oblicima. Pozivamo sve vlade da udruže snage sa UN-om radi unapređenja slobode izražavanja u tiskanom obliku, na elektronskim medijima i preko in terneta’’, navodi se u izvještaju koji je upućen generalnom tajniku UN-a Ban Ki-moonu, visokom komesaru za ljudska prava Navy Pillay i gene ralnom direktoru UNESCO-a Irini Bokovoj. Haliti ističe da naše vrijeme karak terizira veliki paradoks, jer uživamo mogućnosti za izražavanje bez presedana, zahvaljujući novim teh nologijama i medijima, a sve više ljudi u stanju je razmjenjivati in formacije i stavove, unutar i preko državnih granica. Istovremeno se javljaju nove prijetnje i mjere kako bi se blokirale, filtrirale i cenzuri rale. Haliti podsjeća kako je tijekom prošlog desetljeća više od 500 novi nara izgubilo život slijedeći svo ju profesiju, a da je samo u 2010. zabilježeno 60 ubojstava novinara širom svijeta. Sloboda medija i sloboda javne riječi temelj su svakog demokrat skog društva i ljudskih građanskih prava, a njihovo puno ostvarenje nije moguće dok se ne otklone sve prijetnje novinarima i ne uobliči čvrst i jasan zakonski okvir koji će ih štititi, navodi se u izvještaju povodom Svjetskog dana slobode medija. 21 OTVORENO PISMO 22 OTVORENO PISMO BAJRAMA HALITIJA ROMSKI SVETAC – PROF. DR. GHEORGHE SARAU On za razliku od drugih, koji žele zadržati monopol nad romskim jezikom, nastoji oko sebe okupiti i zadržati sve one koji su spremni da se bore za ravnopravnost romskog jezika, kaže predsjednik ,,Novinsko-informativne agencije Roma - Bajram Haliti P redsjednik Novinsko-informa tivne agencije Roma Bajram Haliti povodom imendana prof. dr. Gheorgheu Sarauu obratio se otvorenim pismom u kojem mu je čestitao dan kada mu je darova no ime od strane njegovih roditelja (Gheorghe). Gheorghe je u rom skom kalendaru najveći praznik najvećeg broja Roma. Taj veliki narodni romski prosvje titelj u vrijeme kada se na jugoza padnom Balkanu provode veliki progoni nad Romima, permanentno provodi diskriminacija, rasizam i segre gacija, sveučilišni profesor dr. Gheorghe Sarau s Ka tedre za romski jezik i literaturu Fakulteta za strane jezike i književnost Sveučilišta u Bukureštu teži da se romski narod uzdigne na razinu drugih, obazovanih žitelja današnje Europe kroz institucije država u koji ma Romi žive. S PRAVOM lingvisti ističu da je čitava Sarauova prosvetiteljska aktivnost usmjerena k izbavljenju i oslobođenju od nepismenosti, stoljećima obespravlje nog romskog naroda, da bi za njega pisao i prevodio poučne knjige na književnom i standardnom jeziku Roma kao i stručnu literaturu za učenike osnovnih i srednjih škola koja je postala nezaobilazna širom Eu rope. Prof. dr. Gheroghe Sarau je položio kamen teme ljac našoj novijoj službenoj upotrebi romskog jezika, književnosti i kulturi, a najveća mu je zasluga što je, pored borbe za romski jezik, mnogo učinio u pogledu propagande da on postoji za razliku od mnogih lingvis ta koji negiraju postojanje romskog jezika. U stvari, boreći se čitav život za proširenje svojih sazna nja, Sarau, ipak, najradije za sebe ističe da je – narodni čovjek. I time se ponosi, jer je od neškolovanog naroda više saznao, nego od “preučene” gospode, često dos ta uobražene, a ponekad i pravih neznalica. Bolje je ne znati, nego naopako i zlo znati, savjetuje svoje učenike Sarau. DOSTOJANSTVO učena čovjeka ne sastoji se u tome da nam kaže kako su drugi prije nas razum no mislili, nego kako smo dužni i mi misliti i raditi na tome da nam bude bolje… Čovjek bez zdravoga razu ROMANO čaćipe ma i bez ljubavi i čovječanstva, k pravdi, k časnosti i k božanstvenoj dobrobiti, on je nečovjek i zvijer, bio filozof, bio gospodin, bio naj zad štogod mu drago. A onda, Sarau uvek rado ističe: “Knjige, braćo moja Romi! Knjige, predragi i neprocijenjeni nebeski dar, prosvijećenih neka Vam budu uvijek pri ruci i umu! One sad na zemlji i na miru caruju i pre mudre zakone daju, one vladaju i pobjeđujuju, one slavu svih prosvijećenih naroda do samih zvijezda podižu i preuzvisuju.” Prof. dr. Gheorghe Sarau Vaš veliki značaj je u tome što ste od nesavršenog romskog jezika, stvorili znanost i književnost kao forme pisane riječi. Nek Vam je sretan imendan! Bajram Haliti, predsjednik Novinsko-infomativne agencije Roma romska ISTINA OTVORENO PISMO OPEN LETTER BY BAJRAM HALITI ROMA SAINT – PROF. DR. GHEORGHE SARAU Differing from others who want to keep monopoly over the Roma language, he tends to gather and keep around himself all those who are ready to fight for equality of Roma language – says president of the „Journalism-informative agency of Roma“ Bajram Haliti P resident of the „Journalism-informative agency of Roma“ Bajram Haliti addressed in an open letter to Prof. Dr. Gheorghe Sarau in regard of his birth day in which he congratulates to him a day when from side of his parents were gifted that name (Gheorghe). Gheorghe is in Roma calendar the most significant ho lyday for majority of Roma on this planet. In time when in south-western Balkans are performed great perse cutions and pogroms over the Roma, when discrimi nation, racism and segregation are constantly realized, that great Roma folk’s illuminator, University’s pro fessor on Cathedra for Roma language and literature on the Faculty for foreign languages and literature of University in Bucharest (Romania) Dr Gheorghe Sarau tends for enlightening of Roma nation and raising of them to the level of other educated citizens of mod ern Europe through the institutions of states in which Roma live. WITH RIGHT linguists points that entire Sarau’s illuminatory activity is aimed towards salvation and release from illiteracy of, for centuries disempow ered, Roma nation, for which he translated and writ ten didactic books on literary and standard language of Roma, as well as expert literature for pupils of prima ry and secondary schools, which became unavoidable throughout of Europe. Prof Dr Gheorghe Sarau laid corner stone for our new er official usage of Roma language, literature and cul ture, and his greatest merit is that he had done a lot of things in regard of the propaganda of existence of Roma language, besides fight for Roma language it self, differing from numerous linguists who negate its existence. Actually, while fighting through entire his life for broadening of his knowledge, Sarau yet prefer ably highlights that he is a folk’s man, and he is proud of that, because he found out more from uneducated population then from the “over-learned” messieurs, of ten too conceited, amongst whom are sometimes even true ignoramuses. It is better to not know then to know upside down and misdoing – advises his students Sarau. DIGNITY of educated man doesn’t consist in telling us how others before us thought reasonably, yet how we are obligat ed to think and work on improvement for ourselves… Man without health intellect and without love for the mankind, justice, honesty and divine welfare is inhu man and beast, regardless if he is a philosopher, gentle man, or, after all, whatever he likes… And then, Sarau always gladly highlights: “Books, my brothers Roma! Books, too dear and priceless celes tial gift of enlightened, let them be always near hands and on the mind! They now reign in peace on the Earth and brings very wise laws; they rule and win; they raise and over-exalt glory of all enlightened nations till stars themselves.” Prof Dr Gheorghe Sarau, your great sig nificance is in the fact that you created from unaccom plished Roma language science and literature as a form of written word. Happy birthday to you! Bajram Haliti President of the “Journalism-informative agency of Roma” ROMANO čaćipe romska ISTINA 23 REAGIRANJA 24 Korak u pravom smjeru: EU okvir za Rome usvojen diljem Unije U ozračju rastuće diskriminacije, nasilja i zlostavljanja romske populacije u Europi, Europska koalicija Roma (ERPC) pozdravi la je usvajanje EU okvir za nacio nalnu strategiju integracije Roma. Strategija je prihvaćena 19. svib nja u Bruxellesu od strane svih 27 članica unije. Okvirom je dogo voreno zapošljavanje, socijalna politiku, zdravstvo i potrošačka pitanja. Vijeće (ESPCO), čini 27 država članica koje sustavno rješavaju pitanja društvenoekonomske isključenosti Roma u cijeloj Europi. “S obzirom na neprijateljski tret man s kojim se mnogi Romi susreću, okvir ne smije biti litanija uzvišenih osjećaja”, rekao je g. Nicolas Beger, iz Amnesty Internationala. “Komisija i države članice moraju ubrzati borbu pro tiv rasizma i ksenofobije te poticati puniju inte graciju romske zajed nice kao i njezino veće osnaživanje. Rezultati moraju biti opipljiviji. “ Koalicija očekuje kako će zem lje članice prevesti okvir ljudskih prava i obveza, ambicioznu strate giju za integraciju Roma u društvo. Kako bi to postigli, ERPC je predložio da nacionalne vlade blisko surađuju s Europskom komisijom, stvarajući pritom snažnu koordi naciju te praćenje sustava kako bi im se olakšao proces integracije. Koaliciju je pozdravio i Roma Task Force koji će u mnogočemu nas taviti pridonositi dogovorenim ciljevima. ESPCO je prepoznao potrebu da se zaštite temeljna ljudska prava, koja se uglavnom odnose na borbu protiv diskriminaci je i segregacije, kao i rašireno siromaštvo i društvenoekonomski nepovoljan položaj Roma. ERPC je pozvao zemlje članice da odrede prioritete antidiskriminacijskih mjera u borbi pro tiv rasizma. Europ ska koalicija Roma također je na glasila potrebu da posebnu po zornost pos veti romskim ženama i djevojka ma. “Okvir predviđa pomoći ROMANO čaćipe romska ISTINA civilnog društva u razvoju i proved bi strategija”, rekao je Meyer. “Rom ske i druge organizacije, spremne su pronaći rješenja s nacionalnim vladama, ali mora postojati pro ces savjetovanja na nacionalnoj i na razini EU-a, kako bi se omogućilo puno sudjelovanje u pregledu i raz voj nacionalnih strategija koje su dospjele krajem godine. “ ERPC je neformalno okupljanje nevladinih organizacija koje dje luju na razini EU. Pokriva pita nja ljudskih prava, antidiskrimi nacije, antirasizma, socijalne uključenosti, kao i pitanja Roma i putnika. Njezini članovi su: Am nesty International, Europski centar za prava Roma, Europski romski informativni ured, Insti tuti Otvoreno društvo, Europska mreža protiv rasizma, Minority Rights Group International, Eu ropska Roma grassroots orga nizacija mreže, Centar za poli tiku Roma i manjina, obrazovanje Roma Fonda, te Fundacion Secre tariado Gitano. Od svibnja do studenog 2011., ERPC rotirajuće predsjedništvo drži Amnesty International u suradnji s Fundacion Secretari ado Gitano i European Roma Grassroots Organisations Kon takt: coordinator@romapolicy.eu REAGIRANJA A step in the right direction: EU Roma Framework adopted across the Union I n a climate of growing discrimi nation, violence and harassment of Europe’s Roma population, the European Roma Policy Coali tion (ERPC) has welcomed today’s adoption by all 27 EU countries of the EU Framework for National Roma Integration Strategies. The framework, agreed under the aegis of the Employment, Social Policy, Health & Consumer Affairs Council (ESPCO), commits the 27 member states to systematically tackling the socio-economic exclusion Roma people across Europe are forced to endure. “Given the hostile treatment many Roma people encounter, the framework mustn’t be a litany of lofty sentiments,” said Nicolas Beger, from Amnesty International, ERPC’s ro tating chair. “The Commission and member states must swiftly combat racism and xenophobia and encourage fuller integration of our Roma communities and greater empowerment. There must be tangible results.” The Coalition expects member states to translate the framework’s human rights commitments into ambitious strategies to integrate Roma people into mainstream soci ety. It has pressed for specific goals to assess each country’s delivery of agreed results. To do this, the ERPC has recommended that national governments work closely with the European Commission, creating a robust coordination and monitor ing system to help them. The Coa lition has welcomed the Roma Task Force’s continued contribution to these goals. ESPCO has recognised the need to protect fundamental rights, chiefly by combatting discrimination and segregation, if the widespread pov erty and socio-economic disadvan tage Roma people suffer is to be successfully tackled. The ERPC has urged member states to prioritise anti-discrimination measures and fighting racism. The Coalition has also stressed the need to pay special attention to Romani women and girls. “The framework envisages civil society’s help in developing and implementing the strategies”, said Meyer. “Roma organisations and others are ready to find solutions with national governments. But we ROMANO čaćipe romska ISTINA need clear consultation processes, nationally and at EU level, to be promptly set up to allow full participation in the review and the development of national strategies which are due by the year-end.” The ERPC is an informal gather ing of non-governmental organisa tions operating at EU level on issues of human rights, anti-discrimina tion, anti-racism, social inclusion, and Roma and Travellers’ rights. Its members are Amnesty Interna tional, the European Roma Rights Centre, the European Roma Infor mation Office, the Open Society In stitute, European Network Against Racism, Minority Rights Group In ternational, the European Roma Grassroots Organizations Network, Policy Center for Roma and Minori ties, the Roma Education Fund, and Fundación Secretariado Gitano. From May to November 2011, the ERPC’s rotating chairmanship is held by Amnesty International in close cooperation with Fundación Secretariado Gitano and the Euro pean Roma Grassroots Organisa tions Network Contact: coordina tor@romapolicy.eu 25 INTERVJU 26 Povjerenica za zaštitu ravnopravnosti krenula Nisu svi jednaki Dugogodišnja aktivistkinja protiv nasilja u obitelji Nevena Petrušić kaže da u Srbiji uvjeti nisu jednaki za sve, a posebno ne za žene i manjine Autor: Igor Jovanović Izvor: Southeast European Times N akon godinu dana na mjestu povjerenika za ravnopravnost u Srbiji Nevena Petrušić suočava se s puno problema. Bivši dekan Pravnog fakulteta u Nišu, kaže da su razni oblici diskrimina cije duboko ukorijenjeni u društvu i da neće biti lako promijeniti način razmišljanja. Iako žene čine 51% stanovništva, manje su plaćene od muškaraca za iste poslove i daleko su manje zastupljene u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti. Kakvo je vaše mišljenje o položaju žena u srpskom društvu? Nevena Petrušić: Uprkos tome što na normativnom nivou žene i muškarci u Srbiji imaju jed naka prava, žene su još izložene strukturalnoj, indirektnoj, pa čak i direktnoj diskriminaciji i margina lizaciji, čiji su ključni uzroci čvrsto ukorijenjeni, tradicionalni, patri jarhalni stereotipi u vezi s ulogama i obavezama žena i muškaraca u obitelji i široj zajednici. Istraživanja pokazuju da su žene u nepovoljni jem položaju od žena u svim oblas tima društvenog života, a posebno pripadnice ... nacionalnih manjina i manjinskih grupa, Romkinje, žene s invaliditetom, izbjegle ili raseljene žene, siromašne žene, žene sa sela, samohrane majke, žene drugačije seksualne orijentacije i druge. Pra vo na ravnopravno učešće žena i muškaraca u procesima odlučivanja o javnim poslovima još nije ostva reno, o čemu svjedoči podatak da je samo 21,2% žena među poslanici ma Narodne skup štine, ROMANO čaćipe romska ISTINA 21,3% žena u skupštinama jedini ca lokalne samouprave, 18,5% žena u Vladi Srbije. Samo 4% žena su predsjednice općina. Diskrimina cija žena očigledna je i u ekonom skoj sferi. Stopa nezaposlenosti među ženama je dvostruko viša nego kod muškaraca. Razlika u plaćama između muškaraca i žena je 16%. Žene sudjeluju s 30,5% na upravljačkim mjestima u društvu i privredi, a od toga na direktorskim mjestima sa 20,8%. Posebno je vi sok nivo ekonomske nejednakosti koja je posljedica višestruke diskriminacije. U do meni obrazovanja žene su također u nepovoljnom položaju. Istina, na nižim nivoima ne ravnopravnost žena i muškaraca skoro je u potpunosti eliminirana u većinskom stanovništvu, ali i dalje postoji u poje dinim manjinskim grupa ma, posebno kod romske djece, djece na selu i djece sa smetnjama u razvoju. Na višim nivoima obrazovanja evidentan je trend sve većeg učešća ženske omladine, tako da postotak stu INTERVJU u borbu protiv diskriminacije u Srbiji dentica nadmašuje postotak stu denata, ali se ova prednost gubi na poslijediplomskim studijima. Nasilje u obitelji, seksualno nasilje, trgovi na ženama i drugi oblici rodno za snovanog nasilja veoma su raširene pojave. Na to prvenstveno ukazuju istraživanja nevladinih organizacija, budući da se na nivou države ne vodi evidencija o pojedinim oblicima rodno zasnovanog nasilja. Nasilju su posebno izložene žene iz margina liziranih i višestruko diskriminiranh grupa. Postojeći mehanizmi pravne zaštite od rodno zasnovanog nasilja u praksi nisu efikasni i djelotvorni, ne postoje protokoli o postupanju policije, niti je ostvarena suradnja i multisektorsko povezivanje među institucijama nadležnim za pos tupanje. Tokom sudskih postupaka za zaštitu od nasilja žene su izložene sekundarnoj viktimizaciji i nije im omogućena odgovarajuća psihoso cijalna pomoć i podrška. Romkinje su izložene diskriminaciji u ostva rivanju prava na zaštitu od rod no zasnovanog nasilja, posebno u pogledu smeštaja u sigurne kuće i prihvatilišta. Postoje li programi specijalno namijenjeni da pomognu Rom kinjama da sudjeluju u glavnim društvenim tokovima? Nevena Petrušić: Zaista je poražavajući podatak da je prosječan životni vijek Romkinja 48 godina. Položaj Romkinja u Sr biji neće se poboljšati bez adek vatnih mjera afirmativne akcije. Pored mjera koje su usmjerene ka poboljšanju položaja cjelokupne romske populacije, neophodno je predvideti posebne mjere namijen jene Romkinjama jer su one dvos truko diskriminirane, i kao članice stigmatizirane romske zajednice i kao žene. Posebno su značajne mjere za povećanje pristupa obra zovanju i većem zapošljavanju Romkinja, koje je sada veoma ograničeno upravo zbog rasnih i rodnih predrasuda. Koliko je pritužbi dobila vaša služba otkako je otvorena? Na koju se vrstu diskriminacije građani najviše žale? Nevena Petrušić: Živimo u Srbi ji u kojoj je diskriminacija raširena pojava i u javnoj i u privatnoj sferi i u kojoj su česti slučajevi javnog ispoljavanja rasizma, mizoginije, ksenofobije, homofobije, govora mržnje i drugih oblika diskrimi nacije, koji se još toleriraju i oprav davaju. I zato nam predstoji veliki posao u borbi protiv diskriminacije, ako zaista želimo razviti demokrat sko, otvoreno i tolerantno društvo koje poštuje ljudska prava i uvažava različitost. Izgradnja antidiskrimi nacijskog zakonodavstva je samo prvi korak, iza kojega mora uslijedi ti antidiskriminacijska praksa. U dosadašnjem periodu Povjereniku je upućeno preko 200 pritužbi. Najveći broj pritužbi podnijeli su pojedinci i pojedinke, a oko 20 pritužbi podnijele su nevladine or ganizacije. Ljudi se najviše pritužuju na diskriminaciju u oblasti rada i zapošljavanja, a kao osnova dis kriminacije u pritužbama najčešće se navodi nacionalna pripadnost, pripadanje odnosno nepripada nje političkim strankama, članstvo u sindikatu. Bilo je i šest slučajeva govora mržnje prema pripadnici ma seksualnih manjina. Evidentno ROMANO čaćipe romska ISTINA je da naši građani još nisu upoznati sa suštinom diskriminacije i da pod diskriminacijom podrazumijevaju svaku povredu prava, svaku situaci ju koja je za njih nepovoljna i u kojoj smatraju da su im uskraćena neka prava. Zbog toga nam predstoji ve liki rad na edukaciji kako bi ljudi ra zumjeli što je diskriminacija i mogli ju prepoznati i tražiti zaštitu. Jeste li zadovoljni ovlaštenjima koja imate u određivanju sankci ja za one koji krše zakon? Nevena Petrušić: Srbija ima do bar zakonodavni okvir za zaštitu od diskriminacije i danas pruža djelotvorne mehanizme za zaštitu, kako na terenu građanskog, tako i na terenu kaznenog i prekršajnog prava. Kad je riječ o ovlaštenjima povjerenika za zaštitu ravnopravno sti, čini mi se da su ta ovlaštenja prilično široko postavljena kako bi se omogućila uspješna borba pro tiv svih oblika diskriminacije. Jedan dio nadležnosti odnosi se na pos tupanje po pritužbama u konkret nim slučajevima diskriminacije. Zakonom je predviđen način pos tupanja povjerenika po pritužbama, a značajno je i ovlaštenje povjereni ka da, uz saglasnost diskriminirane osobe, pokrene postupak pred su dom i zatraži građanskopravnu zaštitu od diskriminacije, kao i da podnese prekršajnu prijavu. Poseb no bih istaknula ovlaštenje povje renika da preporuči primjenu me dijacije u slučajevima diskriminacije. Primjena medijacije omogućava da diskriminator preuzme odgov ornost za ono što je učinio, da ra zumije kakve je posljedice njegovo ponašanjeimalo u odnosu na žrtvu diskriminacije, čime se podiže sv ijest ljudi o neprihvatljivosti dis kriminacije. Kao netko tko se dugo bavi medijacijom, mišljenja sam da je ona najbolja metoda za preven ciju diskriminacije. 27 REAGIRANJA Romi 28 ROMANO čaćipe romska ISTINA kao aktivni građani REAGIRANJA Smanjenje jaza između političkih elita i lokalnih zajednica Napisala: Catherine Messina Pajić I zloženi nasilju, segregirani u naseljima, uskraćeni za obra zovanje i zdravstveno osiguranje, bez zaposlenja i redovno uskraćeni u građanskim pravima, Romi su također isključeni iz političkog svijeta gdje bi mogli pokušati s rješavanjem svojih problema. Kao rezultat, Romi više ni ne pokušavaju sudjelovati u političkom ili civilnom životu na bilo kojem nivou, uvjereni da je to gubljenje vremena. Ovakvo stanje neki iz većinskih naroda vide kao jednostavno, iako nedostatno rješenje „romskog problema“ – ako ih se ignorira, problemi će nestati. Međutim, utjecaj na nezadovoljstvo Roma je ogromno. Zemlje s ve likim udjelom Roma u lokalnom stanovništvu, većinski u srednjoj i istočnoj Europi, uzgajaju socijalnu nestabilnost i ogromne ekonomske troškove kako osiromašene lokalne zajednice rastu i istovremeno se udaljuju od državnog aparata. Prošlogodišnje protjerivanje bu garskih i rumunjskih Roma iz Fran cuske ukazuje da su već etablirane europske demokracije kao i cijela Europska Unija loše pripremljene na dijalog s ovom rastućom skupi nom koja živi paralelno od države, a ne kao njezin dio. Događaji su pokazali da sve dok Romi kao za jednica ne postanu aktivni građani koji sudjeluju u političkom proce su, osiguravajući resurse i usluge, demokracija u Europi ostat će neis punjeno obećanje. Unatoč nebrojenim strategijama pomoći kako bi se poboljšali ma ROMANO čaćipe romska ISTINA terijalni i pravni uvjeti Roma, malo je napora uloženo u pozicionira nju Roma na način da sami sebi po mognu kroz političko sudjelovanje. Romi moraju organizirati svoje za jednice kako bi ostvarili efikasnu političku zastupljenost koja može pozvati vlast na odgovornost. U in teresu je svih da Romi dosegnu ovu snagu na političkom nivou i riješe svoje probleme mirnim putem pri je nego nasilje i ekstremizam zavla daju. Aktivni građanin: što je to? Status građanina upućuje na odnos između građana i njihove vlasti koja uključuje niz prava i obaveza, uključujući pravo na sudjelovanje u odlukama koje se tiču javnog do bra. Građani su osnova demokrat ske vladavine. Daju smisao životu i značaju demokratskih principa i institucija stvorenih s ciljem da pruže uvid u prakse te istovremeno postave ograde za snagu državnog aparata. Bez aktivnog sudjelovan ja građana, državna vlast može biti zloupotrijebljena od malog dijela društva. Građanski aktivizam je demokrat sko pravo i odgovornost koja može konstruktivno utjecati na ponašanje države i na socijalnoekonomski raz voj jednog društva. Kako bi isko ristili ovo pravo, Romi prvo mora ju razumjeti i prihvatiti koncept građanstva i državljanstva. Također im treba znanje kako da donose od luke o političkim izborima u skladu s vještinama koje su potrebne za izražavanje zabrinutosti i neza dovoljstva. Romi moraju djelova ti zajednički i time podsjetiti javne 29 30 REAGIRANJA dužnosnike na odgovornost. Civil no društvo je sredstvo, vozilo, pop ut političkih stranaka, putem kojega Romi mogu okrupniti svoje inter ese, izraziti svoje želje i potrebe te upotrijebiti snagu koja je potrebna za promjene. Civilno društvo može pojačati glas građana te premostiti razliku između Roma i države. Udruge civilnog društva dolaze u različitim oblicima i veličinama, od velikih, urbanih nedržavnih orga nizacija (NGO) do malih, baziranih na lokalnoj zajednici, socijalnih grupa. Među njima nalazimo or ganizacije koje aktivno komu niciraju s građanima, te u slučaju Roma, na organizacije koje imaju samo ograničenu komunikaciju s građanima, iako tvrde da rade u in teresu građana. Političke odluke ve zane uz kompleksne socioekonom ske izazove, poput uključenja Roma u društvo, zahtijevaju sudjelovanje građana na širokom nivou, stoga je od osnovnog značaja da angažirane organizacije civilnog društva u pot punosti uključe romske građane na direktniji način. Bez obzira na broj najmlađih eu ropskih demokracija koje prelaze u demokratsko društvo, pomoć u strategijama većinski upućuje na potrebu razvoja civilnog društva dok je daleko manje pažnje upućeno na direktni politički angažman po jedinih građana. U slučaju Roma, isto je ograničilo potencijal civilnog društva u smislu da vlast reagira na smislene potrebe građana. Napori da se osnaži politička snaga civil nog društva mora uključiti veći broj romskih građana, direktno. Prepreke za aktivno sudjelovanje Roma u civilnom i političkom životu Nacionalni Institut za demokraciju 2009. izvršio je procjenu upornih barijera koje sprječavaju Rome u aktivnom sudjelovanju u političkom i civilnom životu. U analizu je uključena Rumunjska kao primjer vezan uz površinu i raznolikost romske populacije te znatnih napo ra financiranja koja su uložena u toj zemlji. Nakon što su se barijere po vezive s ekstremnim siromaštvom, nepismenošću, slabom infrastruk turom i nedostatkom resursa odvo jila iz analize, NDI je analizirao pravne, strukturalne te socijalne barijere koristeći kombinaciju ana lize javnog mnijenja, osobnih in tervjua te uredske analize. Neki od zaključaka navedeni su u sljedećem tekstu (puni izvještaj se nalazi na www.ndi.org ): Kao rezultat stoljeća izolacije te u vidu kulturnih tradicija vezanih uz hijerarhijske klanove, NDI nije pronašao nikakav konkretni razlog koji sprječava lokalne Rome da se međusobno organiziraju s ciljem rješavanja zajedničkih potreba. Takvi napori, gdje uopće postoje, ne uživaju potporu niti raspolažu resursima. Nacionalne i međunarodne nedržavne organizacije koje se trude predstavljati Rome i njihova pita nja nisu povezani s lokalnim rom skim zajednicama. Većina ovih nedržavnih organizacija ne potiče članstvo u organizaciji niti uživa povjerenje i podršku među samim Romima. Kao rezultat, romskim i neromskim nedržavnim udruga ma tipično nedostaje podrške što postaje deficit prilikom političkog kredibiliteta te mogućnosti utje canja na političke odluke. Mnoge nedržavne udruge, rom ske ili druge, nemaju jasne pravne ciljeve, čineći puno „buke“ ali malo napretka. U slučaju predsta va namijenjenih dobivanju glaso va, primjerice, rezultat je većinski lokalna kampanja povećanja svijesti spram određenog problema umjes to stvarnog pokušaja promjene postojećih zakona. Izostanak jakih platformi i političkih prijedloga, ili čak izjava od strane Roma dovodi do pojave da političke stranke, bez obzira na ideologiju i etnicitet, nisu jaki zagovaratelji romskih pitanja. Mada bi Romi te oretski mogli svesti svoja pitanja na nivo političke platforme, Romi nisu pretjerano stimulirani da po stanu aktivni nosioci ili pobornici političkih partija. Navedeni tekst je prijevod dijela originalnog članka objavljenog od strane http:// www.ndi.org Nacionalnog demokratskog instituta u Washnigtonu DC, SAD. Cjelokupni članak od 6 stranica dostupan je na: http://www.ndi.org/files/Catherine-PajicRoma-Chapter.pdf . ROMANO čaćipe romska ISTINA ROMI U MAKEDONIJI Macedonia wants to criminalize illegal migrations and “fake” asylum apply W hile Brus sels is threaten ing to restore the visa regime for Macedonia, and the number of asylum seekers is increasing in European coun tries, the Mac edonian government has decided to strengthen border controls, even considering to make changes in the Penal Code, creating a crime of “illegal migration “. The com mittee overseeing the process of liberation of the visa re gime has decided to introduce tougher sanctions against asylum seekers, against tourist agencies and others who participate in the organization of illegal migration. All activities related to the organization of these migrations will be considered as criminal acts. Border controls will be strengthened, while the Minister without Portfolio Nexhet Mustafa has a responsibility to intensify the in formation campaign among the Roma population. “Ul timately, the Department of Justice will adopt a change to the Penal Code by including possibly a new criminal offense for illegal migration,” said Vasko Naumovski, Deputy Prime Minister in charge of European integra tion. The Interior Minister Gordana Jankulovska, will, in turn, require member countries to the EU and the Eu ropean Commissioners for Justice, Home Affairs and Migration to provide additional information on asylum seekers Macedonia arrived in European countries. Peo ple who abuse the lifting of the visa regime will even tually be punished. The largest number of asylum seek ers were registered in Germany, Belgium, Sweden and Luxembourg. The proposal suggests a return visa will be considered May 24 by the European Commission. ROMANO čaćipe Makedonija želi kriminalizirati ilegalnu migraciju i primjenu “lažnog” azila D ok Brux elles prijeti vraćanjem viznog režima za Makedoniju, broj tražitelja azila u europskim zem ljama je u poras tu. Makedonska vlada odlučila je pojačati granične kontrole, čak uzimajući u obzir i promjene u Ka znenom zakonu, stvarajući kazneno djelo “neza konita migracija “. Odbor koji nadzire proces viz nog režima odlučio je uvesti oštrije sankcije protiv tražitelja azila, protiv turističkih agencija i drugih koji sudjeluju u organizaciji ilegalne migracije. Sve aktivnosti vezane za organizaciju ovih migracija smatrat će se kaznenim djelima. Granična kontro la će se pojačati, dok ministar bez portfelja Nexhet Mustafa ima odgovornost intenzivirati informa tivnu kampanju među Romima. “U konačnici, Ministarstvo pravosuđa će usvo jiti promjenu Kaznenog zakona uključujući vje rojatno novo kazneno djelo za ilegalne migracije”, rekao je Vasko Naumovski, potpredsjednik Vlade zadužen za europske integracije. Ministrica unu tarnjih poslova Gordana Jankulovska zauzvrat će zahtijevati od zemalja članica EU i Europskih povjerenika za pravosuđe da pruže dodatne in formacije o tražiteljima azila iz Makedonije pri stigle u europske zemlje. Ljudi koji su zloupotre bljavali ukidanje viznog režima na kraju će biti kažnjeni. Najveći broj tražitelja azila zabilježen je u Njemačkoj, Belgiji, Švedskoj i Luksembourgu. Pri jedlog povratka viza razmatrat će se 24. svibnja od strane Europske komisije. romska ISTINA 31 ROMI U SLOVENIJI 32 Apel javnosti, zainteresiranim ustanovama i Vladi Republike Slovenije P otpisani Haris Tahirović, slovenski zastupnik Europskog foruma Roma i Putnika ERTF i predsjednik Unije Roma Dežnik Kišobran, ukazuje na zabrinjavajuće stanje Roma u Sloveniji. Apelira na sve zainteresirane, ali prije svega na one odgovorne i kompetentne, da se pitanje Roma u Sloveniji riješi jer vlasti diskriminiraju i razdvajaju romsku zajednicu. Najveći problem u vezi romske za jednice u Sloveniji je sistematska i sustavna podjela Roma u dvije grupe - »autohtone« i »neautohtone«. Zbog te podjele sama romska zajed nica je razjedinjena, a tzv. »neauto htoni« Romi, koji su većinom i desetljećima državljani Slo venije, diskriminirani su u svojim aplikacijama za javne natječaje, jer su isti re zervirani za tzv. »autohtone« Rome. »Neautohtoni« Romi su u teškom društvenom položaju, jer su mno gi od njih mora li biti “zbrisani” s popisa nakon osamostalje nja Slovenije. U međuvremenu donirana su sredstva iz eu ropskih fon dova koja su namijenjena za čitavu rom sku zajednicu. Tako slovenska vla da limitira financije dobivene iz europskih fondova na samo dio romske zajednice, što je u suprotnosti s europskim duhom, to je diskriminacija i ne pomaže u rješavanju romskog pitanja u Slo veniji. Slovenski pučki pravobranitelj Zdenka Čebašek Travnik skrenula je pozornost na sustavno isključivanje dijela Roma u prošlosti. Čebašek Travnik poziva na ustavne presude i zakonske odredbe prema kojima samo »autohtoni« Romi imaju pra vo na političku prezentaciju u lokal nim zajednicama, međutim, Ustav ni sud nije dao pristanak i tvrdi da je kriterij »povijesnosti« razu man i nediskriminacijski. Sud je dodao da odred ba »autohtonosti« nema utjecaja na ostala prava Roma. Nažalost, to nije istina. Zakon o Romima nudi više mogućnosti za financiranje i tzv. pozi tivnu diskriminaciju romskoj zajednici koja ima političke predstavnike. Ministarstvo prosvjete slijedi gore navedenu logiku podjele romske zajed nice u svoje dvije stru je javnim natječajima »Porast društvenog i kulturnog ROMANO čaćipe romska ISTINA kapitala u romskim zajednicama 2007./2013.« i Porast društvenog i kulturnog kapitala u području na kojem žive romske zajed nice 2010./2013.«. To su trenutno najvažniji javni natječaji za Rome, a 85% projekata financirano je iz Eu ropskog socijalnog fonda. Nadalje, u svojim aplikativnim potprojekti ma, koji su izrazito selektivni pre ma kriteriju »autohtonosti« i »neautohtonosti« Roma, uključen je konzorcij partnera i njihovih pro jekata jasno slijedeći selektivne in stitucionalne (organizacijske) i teri torijalne kriterije. Tako se gotovo polovica romske populacije, njih oko 6500 smatraju »neautohtonim«, te su izostavljeni iz javnog natječaja. Romske zajednice u većim gradovi ma i selima pretrpjele su najviše, jer su sredstva dodijeljena »auto htonim« zajednicama u Prekmurju i dijelom Dolenjskoj, odnosno oko trećini romske populacije u Slo veniji. Očekujemo da Vlada razumi je nevolje na koje nailazimo zbog sustavnog negiranja postoja nja dijela romske zajednice, s na glaskom na sustavnu diskriminaci ju. Očekujemo da Vlada i nadležne institucije shvate da se problemi ne rješavaju negiranjem i zatvara njem očiju. Stoga, pozivamo vladu da odmah počne rješavati probleme koji su proizvod njezina rada. Haris Tahirović, ERTF delegat, predsjednik Unije Roma DežnikUmbrella ROMI U SLOVENIJI Appeal to the public, concerned institutions and the Government of the Republic of Slovenia T he undersigned Haris Tahirović, Slovenian representative in Eu ropean Roma and Travellers Fo rum - ERTF and president of the Roma Union Dežnik – Umbrella, call upon attention to the worrying situation in regards to handling the Roma question in Slovenia. I appeal to all interested, but above all to those accountable and competent, that the handling of Roma question in Slovenia turns normal and that authorities seize to discriminate and separate the Roma community. The major problem regarding Roma community in Slovenia is the sys temic and systematic division of Roma into two groups – »autoch thon« and »non-autochthon«. Due to this division the Roma commu nity itself is disunited, while the so called »non-autochthon« Roma, most of them being citizens of Slovenia for decades, are being dis criminated in their applications for public competitions, since these are reserved for the so called »auto chthon« Roma. The »non-autoch thon« Roma are in a difficult health and social position, while many of them have been prone to state »erasure« after independence. In the mean time, the funds – gained vastly from European funds – are designed for the entire Roma com munity. Thus the Slovene govern ment on its own account limits fi nances gained from European funds to merely a portion of Roma com munity, which is in contradiction to the European spirit, it is discrimi native and does little in solving the Roma question in Slovenia. Slovenian ombudsman Zdenka Čebašek Travnik drew attention to the systemic exclusion of parts of Roma population in the past. Čebašek Travnik called for consti tutional judgement of the legal pro vision according to which only »au tochthon« Roma have the right to political presentation in local com munities, however the Constitu tional Court did not consent and claimed that the criterion of »his toricity« is reasonable and non-dis criminative. The court added that the provision of »autochthonicity« has no bearing in other rights of Roma. Unfortunately, this does not hold true. The Roma Community Act offers more possibilities for fi nancing and so called positive dis crimination to the Roma communi ty with political representation. Ministry of Education follows the above logic of dividing Roma com munity in its two current pub lic competitions »Dvig socialnega in kulturnega kapitala v romskih skupnostih 2007/2013 (Rising social and cultural capital in Roma com munities 2007/2013)« and „Dvig socialnega in kulturnega kapitala v okoljih, kjer živijo predstavniki romske skupnosti 2010/2013 (Ris ROMANO čaćipe romska ISTINA Romski informacijski centar Ljubljana ing social and cultural capital in areas populated by Roma commu nities 2010/2013)«. These are cur rently the most important public competitions regarding Roma, 85% of which are being financed from the Europan Social Fund. Further, in its applicative under-projects, which are markedly selective ac cording to the criterion of »auto chthonicity« and »non-autoch thonicity« of Roma, are included consortium partners and project partners following clearly selective institutional (organisational) and territorial criteria. Thus almost half of the Roma population, cc. 6500 people deemed »non-autochthon«, was left out of the public competi tion. Roma community in bigger cities and countryside suffered the most, since the funds were allocat ed to »autochthon« communities in Prekmurje and partly Dolenjs ka, that is to about a third of Roma population in Slovenia. We expect, that the government understands the distress we are en countering due to the systematic negation of the existence of a part of Roma community, emphasised with systemic discrimination. We expect that the government and competent institutions understand, that problems are not being solved by negation and closed eyes. Thus we call upon the government to im mediately begin solving the prob lem which is a product of its own doing and suppression. Haris Tahirović ERTF delegate President of Roma Union Dežnik -Umbrella 33 34 ROMI U SRBIJI Poštovana gospodo! Veoma sam razočaran događajima koji se provode nad Romima gdje se isti kritiziraju za ugrožavanje vizne liberalizacije Srbije. Izjava ministra unutarnjih poslova Srbije g. Ivice Dačića koji je javno izjavio kako Romska zajednica ugrožava viznu liberalizaciju Srbije zbog velikog broja azila u Europi, a nije rečeno da nisu samo Romi oni koji traže azil već i druge zajednice kao što su Al banci i Srbi. Gospodin Ivica Dačić i njegova partija kupovali su glasove na izborima za SPS od Roma, a sada su za njih Romi krivci liberalizaci je viznih režima. Gospodin Dačić također predlaže da Romi trebaju biti uskraćeni za uživanje prava pu tovanja po Europi! Pozivam organizacije ljudskih prava kao i aktiviste da reagiraju na ovakve izjave vlasti u Srbiji te da ne dozvole da Romima budu uskraćena prava jer ljudska prava pripadaju svima, a ne nekim ljudima više, a drugima manje. SVI LJUDI SU JEDNAKI! Prestavnik Carine Srbije, izjavio je kako su Romi najviše putovali u Europu u jednom smjeru i kako su Romi doveli u pitanje liberalizaciju viznog režima u Srbiji. Ponovno se prikazuje samo jedna strana priče i to naravno loša po Rome. Ne priča se o životu Roma; koliko njih su so cijalni slučajevi, ne priča se o ne zaposlenosti Roma o diskrimina ciji pri zapošljavanju bez obzira na školovanje Roma, niti o činjenici koliko je pri zapošljavanju Roma prisutna diskriminacija. Skupština Srbije, raspravlja o pitanjima Roma kada dolazi do ugrožavanja položaja Srbije, a nika ko da raspravlja o potrebama Roma i njihovim životnim uvjetima. Ne priča se o nehigijenskim naseljima, kartonskim naseljima, kampovi ma na Kosovu, bolesnoj djeci i još mnogim tužnim temama s kojima Romi svakodnevno žive. Romi u Leposavici na sjeveru Koso va žive već 12 godina u HANGARU, a reagiranje skendera gussinija na izjavu Ministra unutarnjih poslova srbije ivice dačića da romska zajednica ugrožava viznu liberalizaciju srbije općinske vlasti nisu u stanju pronaći lokaciju kako bismo tražili donatore da nam se jednom za svagda izgradi nekakav smještaj! Također sam vrlo razočaran onim Romima koji sebe nazivaju rom skim prestavnicima kao Jovan Damjanović Joja, Ljan Koka i osta li koji ne reagiraju na ovakve izjave vlasti u Srbiji. Molim ERTF (European Roma and Travellers Forum) također da reagi ra na ovu situaciju kako bi Europa vi djela da nisu samo Romi prepreka za ulazak Srbije u Europsku Uniju već da postoji mnogo više uvjeta koje je Europa zadala Srbiji za ulazak u EU. Gospodin Jovan Damjanović stvorio je Političku partiju Roma u Srbiji, ali izgleda da ta stranka ne može upu titi niti protestno pismo svojim kole gama u Srbiji! Još jednom pozivam aktiviste ljud skih prava te romske aktiviste da re agiraju na ovakav stav Srbije prema Romima, kao što je to učinio Asmet kojem ovom prilikom zahvaljujem. Pozdrav, Skender Gusani ROMANO čaćipe romska ISTINA Dear all, I am very disappointed with the re cent events towards Roma where the Roma are criticized for jeopard izing the visa liberalization for Ser bia. The statement of minister for internal affairs of Serbia Mr. Ivica Dacic where he clearly stated that the Roma people from Serbia are jeopardizing the Serbia’s visa liber alization because of big cases of asy lum seekers in Europe, and it is not said that apart of Roma there are other communities who are seeking asylum also such as Albanians and Serbs and others. Mr. Ivica Dacic and his political party were buying votes from Roma for the elections for SPS and now they blame Roma for liberalization, Mr. Dacic also propose to deny the rights to Roma for traveling to Europe! I call human rights organizations and activists to react in these kind of statements of institution repre sentatives of Serbia and to not al low to have Roma restricted of their rights because human rights belong to each of us and not to some peo govoreći OBRAZOVANJE ROMI U otvoreno SRBIJI ple more and to some less instead, ALL PEOPLE ARE EQUAL! The Custom representative of Ser bia, declared that Roma traveled the most to Europe in one way and Roma have jeopardized the visa lib eralization for Serbia, again only one part of the story is told, and that’s the one that brings Roma to bad position, it is never told how Roma live in Serbia, how many so cial cases, how many unemployed, discrimination when it comes to employment not matter what edu cation Roma person will have when it comes to employment big dis crimination is present. Serbian parliament discusses about Roma issues when it comes to jeop ardizing the position of Serbia and never about the Roma needs and their way of living around the unhygienic conditions, houses form papers, IDP camps in Kosovo, sick children and more sad themes in where Roma live everyday life. Roma in Leposavic in north Kosovo live in a HANGAR for 12 years and the municipal authorities are not in position to allocate land so we seek funds to build some kind of housing for these Roma once and forever! I am also very disappointed with the Roma who call themselves Roma representatives such as Mr. Jovan Damjanovic, Mr. Luan Koka and oth ers who do not react in these kinds of statements of authorities in Serbia! I call Europea Roma and Travel ers Forum (ERTF) to react regard ROMANO ROMANO čaćipe čaćipe romska romska ISTINA ISTINA ing this situation and to present to Europe that it is not the Roma who are not an obstacle for Serbia to get integrated into EU, but there are many other conditions given by the EU to Serbia in order to be a mem ber of EU. Mr. Jovan Damjanovic has created a political party in Serbia and it seems that this party cannot send at least a protest letter to its colleagues in Serbia! I once again call human rights activ ists and Roma activists to react re garding the position of Serbia towards Roma, as Mr. Assmet did to whom I use this opportunity to thank. Best regards, Skender Gusani 35 36 ROMI događaji U SRBIJI Romkinje Licima prekrivenim bijelim povezom i u stalnom strahu, čak i od svojih najbližih, aktivistkinje romskih udruga na vjeran su način oslikale realnost života Roma i Romkinja u Srbiji dvostruko diskriminirane ROMANO čaćipe romska ISTINA ROMI U SRBIJI Skoro polovina Romkinja nema osobne dokumente, a tek nešto više od trećine djevojčica romske nacionalnosti završi osnovnu školu. Od ukupnog broja nepismenih u okviru romske populacije 75% su žene, a samo njih 3% ima visoko obrazovanje. Prema službenom popisu stanovništva iz 2002. godine, u Srbiji živi oko 108.000 Roma, ali se prema neslužbenoj statistici UNICEF-a procjenjuje da u Srbiji živi između 400.000 i 700.000 pripadnika romske nacionalne manjine. Autor: M. Nedeljković U lično-scenskom akcijom pod nazivom “Sve ono što sam ja” u organizaciji Romsko-ženske mreže Srbije, obilježen je 8. travanj, Svjetski dan Roma, s ciljem da se na umjetnički način ukaže na položaj u kojem se danas nalaze Romki nje u Srbiji. Najveći problemi s ko jima se Romi suočavaju u Srbiji su siromaštvo, nezaposlenost, nedosta tak osobnih dokumenata, nedovolj na integriranost u obrazovni sus tav i zdravstvena zaštita. U posebno teškom položaju nalaze se Romkinje, koje su dvostruko diskriminirane, kao Romkinje od strane društva u ko jem žive, ali i kao žene u okviru same romske zajednice. Upečatljivom predstavom u kojoj su izopćene iz društva, licima prekrivenim bijelim povezom i u stalnom strahu čak i od svojih najbližih, aktivistkinje iz rom skih udruženja su na vjeran način oslikale realnost života Roma i Rom kinja u Srbiji s ciljem da skrenu po zornost javnosti i državnih institucija na probleme ove marginalizirane za jednice. Performans održan na Trgu Republike ujedno je označio i kraj mjeseca romsko-ženskog aktiviz ma, u okviru kojeg su od 8. travnja održane brojne manifestacije s istim ciljem. Aktivistkinja udruženja građanki „Ženski prostor”, Vera Kurtić, smatra da je najveći problem neprovođenje mjera koje predviđaju strateški do kumenti koje je država usvojila u cilju poboljšanja položaja Roma. „Država je potpisala dokument o provođenju „Dekade inkluzije Roma”, usvojila je i Nacionalni ak cijski plan, ali nije omogućila sred stva da se mjere predviđene tim do kumentima provedu. Za sada Romi nemaju koristi od toga, malo se toga promijenilo. Mi se zalažemo za to da se usvoje lokalni akcijski planovi i da se same Romkinje i aktivistkinje uključe u taj proces, jer one već dugo godina rade na rješavanju postojećih problema i mogu ponuditi kvalitetna ROMANO čaćipe romska ISTINA rješenja”, kaže Vera Kurtić i dodaje da Romkinje nisu krive za marginal ni položaj i da im je stoga neophod na pomoć zajednice i nadležnih institucija. Povjerenica za ravno pravnost, Nevena Petrušić, također ističe da se položaj Roma posljedn jih godina nije značajno promijenio, kao i da bi lokalne samouprave mo rale preuzeti dio odgovornosti na sebe. „Podaci kojima raspolažemo pokazuju da usprkos usvojen im strateškim dokumetima nji hovi rezultati nisu zadovoljavajući. Mi imamo strateški dokument na državnom nivou, ali svi znamo da se sva prava ostvaruju u lokalnim zajednicama i zato je veoma važno da se lokalne samouprave što više Svjetski dan Roma obilježava se od 1971. godine, kada je na Prvom svjetskom kongresu Roma u Londonu donijeta odluka da se 8. travnja posveti ovom narodu, a ujedno usvojeno je i ime “Rom”, što na materinjem jeziku znači “čovjek”. uključe u ovaj proces i preuzmu dio odgovornosti. Ali trebalo bi naglasiti i da ti planovi ne bi smjeli biti popis lijepih želja, kao što je veoma često slučaj, već da paralelno s tim postoje i odgovarajuća financijska izdvajan ja, odnosno da se sagledaju realne mogućnosti prilikom donošenja određenih planova. Novca ima to liko koliko ima, pitanje je samo šta su nam prioriteti”. Ona naglašava i da Romkinje spadaju u najugroženiju kategoriju stanovništva i da se čak i u okviru romske zajednice izdvajaju kao posebno ugrožene. „Zaprepašćuje podatak da je prosječna životna dob Romkinja u Srbiji 48 godina. Ne morate ništa znati o njihovom položaju, taj poda tak je sasvim dovoljan da shvatite s kakvim se sve problemima susreću”, kaže Nevena Petrušić. 37 ROMSKA BAŠTINA 38 Različite proslave Eidireleza diljem turskih provincija E idirelezi, koji pada 5.-6. svib nja proslava je “dana Hizir”, što je prema islamskom vjerovanju dan kad su se proroci Hizir i Ilias sa stali. Vjeruje se kako će sve želje koje su te noći zaželjene biti i ostvarene u vremenskom periodu od godine dana. Hizir svečanosti uobičajene su i slave se diljem Turske. U proteklih 11 godina najveće proslave dogodile su se u noći 5. svibnja u Ahirkapi, turskom okrugu Sultanahmet u Is tanbulu. Ljudi koji su uključeni u festival obično pišu svoje želje na komadiću papira i prilože ga sve tom Nahilu ili “drvetu želja”. Ove go dine, međutim festival je otkazan, prvenstveno zbog nedostatka sig urnosti koja je potrebna kako bi se upravljalo velikom gužvom koja je prisutna tijekom svečanosti. Ipak su šarena slavlja počela u noći, neki su slavili nakon zalaska sunca, a drugi tijekom sutrašnjeg dana. Jedna od glavnih Ederlezi svečanosti poznata u romskoj zajednici je ”Kakava” festival održan u zapad noj pokrajini Jedrena. Svečanost ROMANO čaćipe romska ISTINA se slavila i u blizini Tunca Nehri je zera, gdje sudionici uživaju u natje canjima u hrvanju u ulju. Pjesma i ples glavne su karakteristike festi valske noći. Mlade djevojke koje se žele vjenčati odjevene su u šarene kostime i plešu uz turski bubanj da vul i zirnu lokalni puhački instru ment. Pripadnici romske zajednice lice su oprali vodom iz jezera Tun ca Nehri, za koje Romi vjeruju da je blagoslovljeno. Osim toga, mnogi svoje želje napisane na komadiću papira bacaju u jezero. ROMSKA BAŠTINA toka Akköprü. One također preda ju slike onoga što žele da im se do godi u nadolazećoj godini pri tome paleći svijeću. Prije odlaska prelaze preko mosta sedam puta. U okrugu İscehisar pokrajine Aegean, u provinciji Afyonkara hisar, popularni park se očisti kako bi se pripremio za Ederlez festival. Gradonačelnik Afyonkarahisara Mustafa Cibiik izjavio je kako je Ederlez festival proljetni festival poznat diljem Turske. Na taj dan stanovnici Iscehara ostavljaju svoje brige iza sebe kako bi uživali u pi kniku i slavlju sa svojim obiteljima. Ove smo godine festival organizira li u parku kako bi U zapadnoj provinciji Manisa svetkovina je održana na grobu Hacet Dede, za kojeg se vjeruje da je svetac. Stotine ljudi iz pokrajine okupe se na grobu i zažele želju ti jekom te svete noći. Žene nacrta ju svoje želje na papiru koji ostave zakačen o grob. Žene koje žele stupiti u brak nacrtaju prsten, dok drugi nacrtaju automobil ili radno mjesto. Nakon ceremonije svi za jedno recitiraju molitvu. U istočnoj provinciji Van, velika je gužva, okupljaju se uglavnom žene koje se sastaju u blizini po čitave obitelji mogle uživati. Eder lez svečanost u zapadnoj pokrajini Kütahya od izuzetnog je značaja jer se slavi 937 godina od osvaja nja Seljuks’, pokrajine Kitahije. Ki tahija također ima neke od najvećih i različitih običaja kada je u pita nju proslava Ederleza. Lomača ce ROMANO čaćipe romska ISTINA remonije pali se noću. Žene boje dlanove kanom u nadi da će se nji hove želje ostvariti, a obitelji posi plju zrna maka oko kuće, jer se vje ruje kako mak donosi svjetlost u kućanstvo. Mlade djevojke vežu svoje želje tkaninom na grm ruže. Osim toga, vjeruje se kako niti jedan prosjak ne bi trebao biti odbijen, jer se vje ruje kako Hizir može biti prerušen u tu osobu. Svečanost počinje rano ujutro u blizini Hitakiske kule. Cere monija proslave godišnjice osvajanja Seljkus počinje oko 2.30. Regionalni ministar kulture i turizma Zülkarni Yeldemez održao je govor, nakon kojega su studenti otplesali folk lorne plesove, a turska folk pjevačica Zeynel Sağ održala je kon cert. Guverner jugo zapadne provincije Ispara ti jekom svečanosti održao je govor navodeći kako festival donosi osjećaj zajedništva i bratstva. Glavni grad Ankara ove je godine također bio posvećen proslavi Ederleza. Prosla va je započela na trgu Mehmet Akif Aksoy gdje je nekoliko političara održalo govor. Logorska je vatra bila zapaljena, a mnogi su zaželjeli svoje želje vezujući trake za ružine grmove. 39 ROMSKA BAŠTINA 40 Diverse celebrations of Eídírellez across various provinces of Turkey T he Hıdırellez, which falls on May 5-6, is a celebration of “the day of Hızír” - which is the day that the prophets Hızır and İlyas met in Islamic belief. It is believed that all wishes that are made on that night will be granted within the span of a year. Hıdırellez festivities are common throughout Turkey. Each province has their own unique way of celebrating the day and making wishes on the night of May 5, fol lowing customs passed down by their ancestors. For the past 11 years, the largest celebrations have taken place on the night of May 5 at Ahırkapı in the touristic district of Sultanahmet in İstanbul. People involved in the festival commonly write their wishes on a piece of pa per and attach it to a sacred Nahil, or “wish tree.” This year, however, the festival was cancelled, due primari ly to the lack of security needed to manage the large crowds attending the festivities. Nonetheless, color ful festivities commenced across the nation on Thursday night. Some ended by sunset while others con tinued throughout Friday. One of the main Hıdırellez festivities cel ebrated by the Roma communities, known also as the “Kakava” festi val, took place in the western prov ince of Edirne. The festivities were celebrated near the Tunca Nehri Lake, where participants enjoyed oil wrestling competitions. Dancing and singing were also a main fea ture of the night. Young girls want ing to get married dressed in color ful outfits and danced to the davul, a Turkish drum, and zurna, a local wind instrument, as members of the Roma community washed their faces with the water from the Tun ca Nehri Lake, which the Roma be lieve is blessed. Additionally, some wrote their wishes on pieces of pa per and threw them into the water. In the western province of Manisa, festivities took place at the tomb of Hacet Dede, who is believed to be a saint. Hundreds of people from the province met at the tomb and made wishes on the holy night. Women apparently drew pictures of their wishes on small pieces of paper and stuck them to the tomb. Single fe males wanting to get married drew rings on the paper, while others drew things such as cars or workplaces. Everyone recited a prayer together following the ceremony. In the east ern province of Van, large crowds, mainly consisting of women came together near the Akköprü creek on Thursday night. Again, those in volved drew pictures of what they desired to happen in the coming year. There was also a candle-light ing ceremony. Sunset concluded the festivities. Before leaving, those in volved crossed the bridge over the creek seven times. In the İscehisar district of the Aegean province of Afyonkarahisar, a popular park was cleared out to prepare for the festiv ities on the night of Hıdırellez. May or of Afyonkarahisar Mustafa Çibik stated that “Hıdırellez is a spring festival known throughout Turkey. On this day the people of İscehisar have left behind their responsibili ties to enjoy picnics with their fam ilies. This year we have organized festivities in the park so families can enjoy their time here.” ROMANO čaćipe romska ISTINA The Hıdırellez festivities in the western province of Kütahya are of significant importance as they also mark the 937th anniversary of Seljuks’ conquest of the province of Kütahya. Kütahya also has some of the most distinct customs when it comes to Hıdırellez celebrations. A bonfire ceremony took place at night. Women dyed the palms of their hands with henna in the hope that their wishes would be granted and families sprinkled poppy seeds around the house, which is believed to bring luck to the household. Young girls made various wishes by tying pieces of fabric to rose bushes. Additionally, it is believed that no beggar should be refused, accord ing to the commonly held belief that Hızır may himself be disguised as that person. On Friday, people at tended ceremonies starting early in the morning in the square near the Kütahya towers. Kütahya also cel ebrated the 937th anniversary of Seljuk conquest. The ceremonies for the anniversary of the Seljuks’ con quest started at approximately 2:30 p.m. The region’s Culture and Tour ism Minister Zülkarni Yeldemez gave a speech, after which students performed folk dances and Turkish folk singer Zeynel Sağ gave a con cert. The governor of the south western province of İsparta gave a speech during celebrations, stating that the festival brings everyone to gether and evokes a feeling of broth erhood. The festivities in İsparta at tracted large crowds. The capital city of Ankara also saw a distinct celebration of Hıdırellez this year. Festivities started in the Mehmet Akif Aksoy Square where various politicians gave speeches. A bonfire was lit and many made wishes by ty ing ribbons to rose bushes. ROMSKA BAŠTINA Proslava Đurđevdana / Ederleza u Udruzi Roma Zagreba i Zagrebačke županije Đ urđevdan je najveći romski blagdan (romski: Ederlezi) kojim se slavi povratak proljeća. Na taj dan Romi se svečano odijevaju, stavlja se nakit, svira romska glazba i pleše se romsko kolo. Domovi se ukrašavaju cvijećem i raspupanim grančicama u znak dobrodošlice proljeću. Kao tradicionalno nomadski narod Romi su ovim blagdanom obilježavali prekid zimovanja i pokrečući svoje čerge, ponovno polazili na put. 6. svibnja 2011. Udruga Roma Zagreb i Zagrebačka županija je kao i svake godine do sada, svečano obilježila Đurđevdan u prostorijama udruge na Pešćenici, Zagreb. U nazočnosti stotinjak članova udruge, uključivo i predstavnike drugih romskih nedržavnih udruga održan je prigodni govor predsjednika udruge, gosp. Alije Mešića, o aktualnoj tematici situacije Roma, te je potom nastavljeno sa proslavom Đurđevdana. Uz romsku glazbu uživo, KUD Romska Duša održao je prigodni kulturno-umjetnički program uz koji su se uzvanici poslužili slavljeničkom hranom i pićem. ROMANO čaćipe romska ISTINA 41 ROMSKA ROMSKI BAŠTINA OBIČAJI 42 Ovaj praznik slavi povratak proljeća. Ederlezi je romski naziv za bugarski i srpski blagdan sv. Đorđa. Ederlezi (Hederlezi, Herdeljez, Erdelezi) su razne varijante turske Hídírellez, kao i ostalih balkanskih imena istog slavlja. Č itajući pisma na Internetu (Roma Network), osjetio sam potrebu napisati ovaj članak samo kako bih vas obavijestio i otklonio sum nje o nazivu Ederlez koji se miješa s Đurđevdanom (sv. Đorđe). Iako se ova dva slavlja obilježavaju na isti dan, način slavljenja se u nekoj mjeri poklapa, ali oni koji slavu ko riste kao slavu sv. Đorđa, slave na stari način s novododanim vjerskim ritualima. Naime, Hederlez je stari naziv slavlja. Slavi se od vremena posla nika Hz. Hizira (El Hader) i Hz. Il jasa -IIija (Ellez). Od vremena Hz. EDERLEZI Musa (Mojsije) koji je živio otpri like 13 stoljeća prije Hz. Isa (Isusa). Vezu između Hz. Hizira (el-Hader) možete čitati na Kur´an-u, sure el kahf (66-82). Naime, Hz. Hizir i Hz. Iljas su se sastali jednom godišnje i to 6. svib nja kada počinje proljeće ili kako se nazivalo početak ljeta, jer tada se po narodnim računanjima znalo samo za ljeto i zimu. Otuda Romi znaju samo za dva godišnja doba, ljeto (nilaj) i zima (jevend), dok su ostala godišnja doba posuđena kako bi ih imali. Ova tradicija izračunavanja godišnjih doba još je uvijek prisu ROMANO čaćipe romska ISTINA tna kod starih Turaka, naprimjer kod staroturskih plemena Gagau za koji danas žive u Moldaviji i u ostalim mezopotamskim zemlja ma gdje žive stara turska plemena. Zanimljivo je da se mjesec svibanj kod Gagauza zove i mjesec He derlez. Iako su ova plemena prim ila kršćanstvo, ona većinom koriste iste rituale kao i muslimanska ple mena. Ranije smo pisali o staro turskim plemenima i dokazali kako su Romi bili prisutni i zajedno sud jelovali u ratovima. Da se sve to poklapa s našim istraživanjima, dokazuje i ova slava Hederlez koja je zajednička. Naime, od Imena Hizir i Ilyas nas taje Hederlez (Hader+Ellez) jer Hizir na arapskom znači H(a)eder ROMSKA ROMSKI BAŠTINA OBIČAJI vs. je najteže i pomaže. Zato je u Tur skoj kolima hitne pomoći dano ime HIZIR, jer pomaže hitno. U želji da se i nama pojavi i po mogne uz pomoć Boga, pređimo na objašnjenje o Sv. Đorđu. Sv. Đorđe rođen je u Turskoj (Kapa dokiji) i kao veliki kršćanin nije želio njihov progon te je zato mučen i na kraju ubijen odsijecanjem glave. 23. travnja 303. god. n. e. Dodavanjem 13 dana da bi pretvorili Julijanski kalendar u Gregorijanski, ovaj dan dolazi 6. svibnja. Poznato je kako je sv. Đorđe 494. god. proglašen za sveca od pape Galesijusa i od tada se slavi i smat ĐURĐEVDAN znači zeleno. Zvao se još i Zeleni čovjek jer tu gdje je sjeo, iako je bilo suho, trava je rasla. Ako pročitate malo više o ovim poslanicima, onda će vam slika biti jasnija. Ova dva poslanika su se sasta la 6. svibnja, brijala su jedan dru goga i molila se. Jer na dan 6. svib nja počinje ljeto i na taj dan se molitve prihvaćaju od strane Ve likog Boga, kako za zahvalnost što su prebrodili zimu, tako i za do bru, berićetnu i godinu bez boles ti. Zato se uzima voda i kupaju se darovi kako bi se uslišale molitve, čisti i sretni na ljeto onako kako su trava i lišće zeleni. Pod imenom Hederlez slave ga svi muslimani, dok kršćani koriste i ime Sv. Đorđe. Vjeruje se da Hz. Hizir pomaže u Zemlji dok Hz. Il yas u Vodi jer su ova dva poslanika dobili vječni život od “vode života” koju su popili i njihova molitva je prihvaćena. Nije rijedak slučaj da se Hz. Hizir pojavljuje na ljeto i pomaže one koji su časni i pošteni. Uvijek se pojavljuje kao star siromah i upućuje ljude na pravi put i otvara im sreću. Kaže se da stiže tada kada ROMANO čaćipe romska ISTINA ra zaštitnikom država i gradova (u Europi), zanimanja i organizaci ja… Sve navedeno samo je kratak podsjetnik na Sv. Đorđa kako bis mo pokazali razliku između He derleza i Đurđevdana. Kao što smo vidjeli, Hederlez se slavi najmanje 17 stoljeća prije Đurđevdana i svaka ceremonija u vezi s vodom, travom, kupanjem lišća, klanjem ovaca, va trom, glazbom, hrvanjem, veseljem, molitvom – stara je tradicija, i to treba razlikovati. Selahetin Kruezi. selahetinkruezi@yahoo.dk 43 GOVOREĆI OTVORENO 44 Romi – progonjeni nomadi 21. stoljeća Autor: Aldo Franičević K ad se spomenu Romi, većina ljudi ima stav utemeljen na stereotipima i predrasudama koji su stvarani kroz stoljeća. Čak i običan, srednje obrazovan građanin ima relativno negativan stav prema Romima. Iako nikad nije imao oz biljniji kontakt s pripadnicima te manjine, a i ne posjeduje dovoljno informacija da bi ga temeljio na činjenicama, njegov je stav gotovo diskriminirajući. Čak je sklon reći da „postoje dvije vrste Roma – oni koji kradu i prose, a njih ne pod nosim i oni normalni protiv kojih nemam ništa“ iako je i sam svjestan da je to način opravdavanja, a ne re alno stanje stvari. Hrvatski sindrom za mnoga ljeta Neprihvaćanje Roma nije samo hr vatski sindrom. Najveći nomadski narod na svijetu uvijek je bio u su kobu sa neromskim stanovništvom ili, bolje rečeno, oni su bili u sukobu s Romima. Kad malo bolje upozna mo njihovu kulturu ne možemo se ne zapitati, kako je taj veliki ratnički narod, koji je nekoć branio sjevero zapadnu granicu Indije od ekspan zije Turaka, postao narod koji je stoljećima progonjen i stigma tiziran diljem svijeta. Malo tko zna i da su, u Drugom svjetskom ratu u koncentracijskim logorima po broju ubijenih, Romi druga etnička skupina odmah nakon Židova. Ali Židovi su svoju državu dobili, a 50 milijuna Roma čak ni osam stoljeća nakon što su krenuli na put, nisu našli odredište. Kaubojski obračun dviju obitelji u centru Karlovca, prije nekoliko mjeseci, još je jednom gurnuo rom sku zajednicu u centar pozornosti. Iako izdvojen, događaj je probudio tinjajuću netrpeljivost domicilnog stanovništva prema svojim nekon vencionalnim i „problematičnim“ susjedima. Incidenti poput ovih daju argument ksenofobima da nastave s diskriminacijom pripadnika romske manjine pod izlikom da su Romi ti koji stvaraju probleme i štete društvu u cjelini. Ipak, situacija nije crno-bi jela. Niti su Romi lopovi i lijenčine, niti su isključivo oni krivi za loše uvjete života u svojim naseljima. Is tina jest da je među romskom popu lacijom veći postotak maloljetničke delinkvencije i da je mali broj Roma uključen u tržište rada. Ali isto tako se ne može poreći da zakoni Re publike Hrvatske Romima izrazito otežavaju rješavanje statusnih pitanja (dobivanje državljanstva), a samim tim i ostvarenje ostalih prava koja iz toga proizlaze. Tako je poražavajući podatak da je protekle godine na fakultete upisano tek 11 Roma. Pre ma popisu stanovništva, Roma u Hr vatskoj ima oko deset tisuća, iako je stvarna brojka tri puta veća. Glavni problemi su im slaba obrazovanost i uključenost na tržište rada. Kao što se da naslutiti iz toga proizlazi čitav niz pitanja na koje je Vlada pokušala odgovoriti Akcijskim i Nacionalnim planom. Iako „ružičasto“ izgledaju na papiru, oba u provedbi ne daju ROMANO čaćipe romska ISTINA značajnije rezultate. Razlog tome su minijaturna financijska sredstva koja država ulaže te loša koordinacija, kako unutar same vlasti, tako i među romskim udrugama i nevladinim or ganizacijama. Svak se slika sa svojim Romom Najbolji je primjer dezorijentira nosti državnih struktura Ured pred sjednika za nacionalne manjine i Ured predsjednika za ljudska prava. Od prvih smo dobili izjavu da Re publika Hrvatska ima sjajne zakone i da ih država dobro provodi, samo da lokalne zajednice i regionalni centri ne surađuju. Izjava, paradok salna sama po sebi, savršeno poka zuje način funkcioniranja državnih službi. Slična je situacija i s Ure dom za ljudska prava. Naime, taj ured nije zaprimio niti jedan jedi ni slučaj vezan za diskriminaciju Roma. Valja naglasiti da je Hrvat ska prije nekoliko mjeseci izgubi la spor pred Europskim sudom za ljudska prava zbog diskriminacije Roma u školskom sustavu. Romi također sami snose dio odgovorno sti. Udruge su razjedinjene u svome djelovanju i uglavnom međusobno sukobljene. A tužnu sliku stvarnosti nudi i neaktivnost romskog sabor skog zastupnika Nazifa Memedija u borbi za prava manjine koju pred stavlja. Iz Ureda predsjednika tvrde da romske udruge ne nude adekvatne programe koje bi vrijedilo financi rati. Gospođa Ramiza Memedi iz GOVOREĆI OTVORENO udruge Bolja budućnost nudi drugu stranu priče „iz Ureda predsjedni ka nas sabotiraju, zato im se više i ne javljamo. Odbili su čak i naš program za prevenciju nasilja nad ženama“. Čak i istaknuti borac za romska prava Bajro Bajrić nema lijepe riječi za vlastodršce pa kaže „zani mljivi smo im samo za vrijeme iz bora kad se svatko slika sa "svo jim" Romom“. Upravo zbog lošeg pristupa države i otvorene diskriminacije unu tar školskog sustava Hrvatska je i dovedena u situaciju da se spori pred Europskim sudom. Četrnaest školaraca iz Međimurja prošlo je čitav niz instanci u Hrvatskoj da bi tek naposljetku dobili zadovoljštinu, a Republika Hrvatska ružnu packu od svojih zapadnih mentora. Kako to rade veliki i moćni Odmaknemo li se na trenutak od Hrvatske, uvidjet ćemo poprilično licemjeran stav Europe prema ovom nomadskom narodu. Presuda protiv Hrvatske je presedan, odnos no nikad prije ni jedna država nije izgubila spor protiv romske man jine pred Europskim sudom za ljud ska prava. Zašto je to licemjerno? Francuski primjer daje nam za pra vo. Predsjednik Sarkozy otvoreno proziva i etiketira Rome kao iz vor kriminala u državi. Kroji za kone koji bi omogućili deportaciju velikog dijela romske populaci je iz zemlje, a na kritiku od strane stranih kolega odgovara drsko „ako hoćete, uzmite ih vi u svoju državu“. Iako je očito da ista pravila ne vrijede za Hrvatsku i Francusku, ROMANO čaćipe romska ISTINA to nas ne opravdava. Bilo bi bolje da se ugledamo na jedan drugi svjetli ji primjer iz Europske Unije – onaj španjolski. Španjolska još od doba prosvjetiteljstva ima tendenciju da Rome uklopi u društvo. Ti davni pokušaji su propali, jer su ih pri siljavali da napuste vlastitu kulturu i jezik. Ali danas situacija izgleda puno bolje. Više od polovine Roma, koji žive u Španjolskoj, posjedu ju vlastiti stan, a tek neznatan broj ih je neobrazovano i živi u divljim naseljima. Španjolci uspjeh mogu zahvaliti kvalitetnim zakonima i njihovu koordiniranom i stručnom provođenju. Uz adekvatna financij ska sredstva nužan preduvjet za po stizanje cilja je i želja za suradnjom svih aktera uključenih u proces. Mađarska i Rumunjska su dvije zemlje u kojima je romsko pitanje 45 46 GOVOREĆI OTVORENO redovito na dnevno-političkoj sceni. Zbog velike romske populacije koja je po strukturi slična onoj kod nas, ksenofobnih pa čak i neonacističkih stavova znatnog dijela populaci je, međurasni sukobi su učestali. Ipak, Rumunji i Mađari su od rom ske kulture stvorili svojevrsnu turističku atrakciju koja efikasno puni državnu blagajnu. Za vrijeme bivše Jugoslavije rodila se anegdota vezana za sarajevske Rome. Naime, događalo se da svake godine prije početka turističke sezone veliki broj sarajevskih Roma dođe u Istru, pa bi Istrijani platili gradu Sarajevu da ih uzmu natrag. Iako zanimljiva kao anegdota, ova crtica pokazuje svu tugu koja prati romski narod kroz stoljeća. Prošlost im je bila mračna, ali budućnost bi mogla biti još gora ako ne otvorimo oči i napokon vi dimo da je čovjek od krvi i mesa bez obzira na rasu i vjeru. Naposljetku zapitajmo se kao i dav no stari Dylan: Yes, ’n’ how many ye Before they’re allo Komentar predsjednika Udruge Roma Zagreb i Zagrebačke županije te člana Povjerenstva Vlade za Nacionalni program za Rome RH Alije Mešića na članak novinara Alde Franičevića: ars can some peop le wed to be free? Yes,’n’how many ti m Pretending he just es can a man turn doesn’t see? exist his head udi mogu opstati lj i ek n a in d go ko Da, koli ? a bude dopuštena d o ob sl im o št o n Prije že okrenuti glavu o m ek vj čo ta u p Da, koliko vno da ne vidi? praveći se jednosta ROMANO čaćipe romska ISTINA Vezano uz članak čestitao bih Aldi Franičeviću na dobrom i istinitom gledištu prema Romima i njihovim problemima u Hrvatskoj. U ime prve Udruge Roma u Zagrebu, a druge registrirane Udruge Roma u Hrvatskoj želio bih reći da sam veliki borac za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Roma u RH od 1993. godine te borac za poboljšavanje uvjeta Roma u sektoru stanovanja, obrazovanja, zapošljavanja, statusnih pitanja te zdravstva i socijalne skrbi, i to punih 18 godina. Kao takav obavještavam Vijeće Europe i međunarodnu zajednicu o problemima Roma u RH kao i o uspjesima koje možete pratiti na našim web stranicama www.umrh.hr. Volio bih da je puno više ovakvih članaka, komentara i dopisa od strane neroma kao u ovom primjeru jer smatram da bi bilo puno više suradnje s romskim udrugama, a i uredima i ministarstvima te ne bi prevladavala podobnost nekih pojedinaca. Volio bih da se više ovakvih komentara nađe i na našoj web stranici te slobodno pozivam istomišljenike da nam svoje tekstove pošalju na mail u svrhu objave bilo na webu ili u našem časopisu „Romano Čaćipe“. Alija Mešić ROMSKA POEZIJA Šemso Avdić Zbirka poezije: Romska sudbina lancima okovana GDJE SI PRIJATELJU KAJ SAN AM ALEHA r ćahraja. Kaj sam amaleha, rodov tu maška san,anahi perade po droma, gaveće kaj biando arakhavtu. kate o trajo romano, , hi armaja, I po than kaj san bijando Prazxome hi I paluni nada, ? Kaj saj phene kaj I amaro rat hi lolo Nahi dikhavtu phraleha romeha, maškar Maškar e cehre phabarde, rodov tu dujra ratvale, Djunav kaj ćire nja, Lendar bršenca našeha. injavol, Djikaj mo havazi ando thuv zasard xarav I kaj nika arakhavtu, sar phral romane, mo va te davtu. E asva me jakha pherde, hi ćire. djikaj ćidav e kokala, save misli kaj rav tu, dja isanoće kokala hi sa isti, nahi pin . ni o rat čordino pa čar ni pindjarav e. Rom e mudarde tu phrala sar me rodov tu sar me phrale! Kaj sam amaleha? ske sramote, Tražim te, prijatelju, u garaži ljud i među zvijezdama oborenim, na sramotnim putevima prošlosti, u lokvama krvi, a krvi. tražim te jer i tebi pripada ista boj Nema te, brate ciganine, zidine Između čergi zapaljenih, obilazim krvave, Ma tebi pripadale nisu, Vjekovima si od njih bježao. I dok se moj glas u dimu gubi, sresti, Gubi se i posljednja nada da ću te I ciganski zagrliti. Suze mi zamagliše oči, tvoje biti, Dok prebirem kosti, koje bi mogle Sve su kosti iste, nema te! lju Nema te ni u lokvama, ljudskom krv ispunjenim, Ubiše te, brate, kao ciganina, ta, Al ja te tražim kao čovjeka, kao bra Gdje si, prijatelju? FADIL A BRATE Gdje počivaš…e moj mili brate! Noćima mi dolaziš u snove, sanjam dane kad smo djeca bili, slušam majku, kako imenom te zove. U vinu si godinama utjehu tražio, u mislima tužan, da ti sina nose, Taj dan nisi nikad dočekao, nestao si, a nisu ti osjetili kose. Živio si za dan, da svoga sina sretneš sad i mene ista muka brine, što ga nisi u naručju držao, Da te želje, za života mine. ROMANO čaćipe Zarobiše me tvoje djevojačke strasti, donijele te meni, sumorne jesenje kiše, voljela si me, sa šesnaest proljeća u kosi ta ljubav ciganke i danas miriše. Još sjećanja naviru, na tvoju gracioznost. želio sam te iskreno, i umrijet ću s tobom. prije svitanja budila me često, toplina usana, smrt može biti krivac, da bih ti rekao zbogom. Neostvarene želje, naginju želju za vinom, iz tolike ljubavi, što ne rodi sina meni, dušom odgoji: Šemsu, Zlatana i Amelu i vječni dvojnik, bila samo mojoj sjeni. romska ISTINA 47 Proslava Dana Roma i Đurđevdana u Udruzi Roma Zagreba i Zagrebačke županije ISSN 1845-6413
© Copyright 2024 Paperzz
