dalje - Bosnia and Herzegovina UK Network

haber
Broj 72
Januar- Februar 2014 cijena jedna funta
Iz Networka
BOSANSKA KUĆA BIRMINGHAM
SABIT JAKUPOVIĆ NOVI PREDSJEDNIK
BOSNIA UK NETWORKA
Nakon uspješno održane Godišnje škupštine, u prostorijama Bosanske kuće u Birminghamu je krajem januara održan
prvi sastanak novoizabranih članova Izvršnog odbora BH UK Networka.
U prvom dijelu sastanka prezentirani
su prijedlozi koje su članice Networka dostavile u pismenoj formi a u cilju
unapređenja rada Networka. Nakon
obaveza novoizabranog selektora
je da odabere i organizuje odlazak
reprezentacije koja će nas predstavljati na 11. svjetskom prvenstvu
dijaspore Bosne i Hercegovine u
Muhamed Siranović (blagajnik) Sabit Jakupović (predsjednik), Adis
Burazerović (sekretar)
diskusije i prijedloga kako da se realizuju dostavljeni prijedlozi, odlučeno
je da sve eventualne promjene budu
u skladu sa pravilima organizacije
kod koje je Network registrovan
(Charity Commision). U tom cilju neophodno je uraditi reviziju i određene
promjene u Statutu, što će biti jedan
od zadataka rukovodstva u narednom periodu. Nakon usklađivanja
stavova po pitanju neophodnih promjena, prešlo se na izbor rukovodećih
pozicija. Sabit Jakupović, dogogodisnji aktivista bosanskohercegovačkog
udruženje u Hertfordshiru je izabran
za predsjednika, Adis Burazerović
(Bosnia Appeal) će obnašati funkciju sekretara, dok će Muhamed
Siranović (Derby) i u narednoj godini
voditi brigu o finansijama. Džemalu
Paratušiću (Hertford) je povjerena
selektorska pozicija reprezentacije
bosanskohercegovačkih
građana
u Velikoj Britaniji. Prevashodna
Sloveniji (22-24. maj 2014.). S obzirom da g. Spaho Bajrić, zbog privatnih obaveza, nije u mogućnosti
da obnaša funkciju koordinatora bh.
dopunskih škola, dogovreno je da g.
Jakupović sazove sastanak učitelja
na kome bi izabrali novog koordinatora i dogovorili oko domaćina narednog susreta bh. dopunskih škola.
U poslijepodnevnom dijelu sastanka pristupilo se izradi Plana rada
za narednu godinu, prevashodno načinima kako organizovati i
unaprijediti naše tradicionalne aktivnosti. Obilježavanje “Holokausta”
predviđeno je u februaru, s tim da
centralno okupljanje bude u Derbyju.
Obilježavanje Dana nezavisnosti BiH
u martu sa centralnom proslavom
u Londonu (BH Community UK).
Tradicionalni turnir u malom fudbalu
“Rahmetli Irhad Duraković” i program
2
povodom obilježavanja Dana nezavisnosti će se održati u Coventryju.
Selektor Džemo Paratušić će organizovati pripreme i odlazak ekipe
na Svjetsko prvenstvo dijaspore
(Slovenija) uz finansijsku pomoć
Networka (£500-700); priprema i odlazak na Kongres Svjetskog saveza
dijaspore u Sarajevu (maj-juni); Susret Bosanskih dopunskih škola uz
novčanu pomoć Networka (£500) i ostalih članica (kandidati za domaćina
ove godine su Hertford,Coventry i
Derby), standardni datum prva subota u junu; komemoracija žrtvama
Srebrenice će biti organizovana u
svim članicama a što bliže 11. julu;
naredna Godišnja skupština Networka će biti organizovana u oktobru.
Na prijedlog Sabita Jakupovića,
dogovoreno je da se pokuša realizovati dugogodišnja ideja organizovanja udruženja logoraša i drugih
stradalnika rata u BiH. Kao prva
polazna aktivnost predložena je izrada baze podataka članova koji su u
toku agresije na Bosnu i Hercegovinu
bili u logoru. O ovom prijedlogu će se
više diskutovati na narednom sastanku IO, koji je planiran da se održi u
Derbyju, u aprilu. Takođe je podržan
i prijedlog Adisa Burazerovića da se
interveniše institucijski na učestalo
nekorektno izvještavanje britanskih
medija a vezano za našu domovinu i naše građane. Zaim Pašić je
predložio da se uputi pismo britanskim vlastima za ukidanje viza našim
građanima za ulazak u Veliku Britaniju, po principu šengenske vize.
Sastanku su prisustvovali Remzudin
Alihodžić i dr. Zdenka Besara (Coventry), Jusuf Šačić i Edin Hromadžić,
(Birmingham), Zaim Pašic i Fejzo
Jahaj (London), Sabit Jakupović i
Džemal Paratušić (Hertford), Muhamed Siranović (Derby), Adis
Burazerović (Bosnia Appeal) i Meho
Jakupović (London).
Iz Networka
Coventry - Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine
IZABRANA SELEKCIJA BOSANACA I HERCEGOVACA KOJA ĆE PREDSTAVLJATI ENGLESKU U
LJUBLJANI
Po svima najljepši dio programa bila je humanitarna akcija koju su za ugroženu i siromašnu djecu iz Ključa organizovale njihove sugrađanke Jasna Lemeš Filipović i Senka Zulić, koje su prvo prisutne upoznale sa akcijom i njenim
ciljem, a onda ih sa velikim zadovoljstvom obavijestile da su tu večer prikupile £875.
Grad Coventry u subotu prvog marta bio je centralno mjesto na kojem
se okupila bosanskohercegovacka
dijaspora iz Velike Britanije. Povodom ovog značajnog datuma iz naše
bliske istorije, Bosnia UK Network i
Najbolji igrač turnira je izvanredni
Sedin Mustafić
bosanskohercegovačka asocijacija
iz Coventryja organizovali su sportsko-humanitarnu manifestaciju i na
taj način obilježili Dan nezavisnosti
Bosne i Hercegovine.
Vrijedni domaćini iz bh. asocijacije
iz Coventryja su uložili maksimalan
trud da ova tradiocionalna mani-
Pehar i medalje za šampione
festacija protekne u izvanrednoj at- bio izborni turnir na kojem je selekmosferi. Počelo je u sportskoj hali tor Džemal Paratušić iz Hertforshirea
Caludon Castle centra podnevnim izabrao reprezentaciju Bosanaca
meorijalnim trunirom u malom fud- i Hercegovaca iz Engleske koja će
balu “Irhad Rizvo Duraković”, koji se nastupiti na XI svjetskom prvenstvu
dijaspore
već treću godinu zaredom orgnizuje bosanskohercegovačke
u znak sjećanja na rano preminu- u futsalu koje će se u organizaciji
log mladog fudbalera iz Londona, Svjetskog saveza dijaspore Bosne
koji je u dva navrata nastupao za i Hercegovine od 22. do 24. maja
reprenzentaciju Bosanaca i Herce- 2014. održati u Ljubljani.
govaca iz Engleske na svjetskim pr- Turnir je bio veoma interesantan i
venstvima bosanskohercegovačke na njemu je učestvovalo šest ekipa:
dijaspore. Za one koji ne znaju, Team Zek Zek Coventry, LB Hearts
rahmetli Irhad Duraković prije pet prva ekipa, LB Hearts druga ekipa,
godina teško je obolio od humanog Ninja Boys London, Coventry Stars
Najmlađi su takođe uživali
Amir Kazić
oblika “kravljeg ludila”, a preminuo
je u ljeto 2011. godine. Inace, ovo je
3
i BSK Birmingham. Objektivno najkvalitetniji fudbal pokazale su obje
ekipe iz LB Heartsa koje su se i sas-
Iz Networka
tale u finalnom susretu, a rezultatom
5:2 slavila je njihova druga ekipa
koja je zasluženo osvojila turnir. Pre-
nama, pripalo mnogo mlađem timu
iz Birminghama. Za najboljeg igrača
turnira proglašen je izvanredni Sedin
teru našli su se gotovo svi igrači iz
tri prvoplasirane ekipe: Adis Balić,
Isa Berdemaj, Elvis Grozdanić, Muhamed Hukanović, Denis Paratušić,
Samir Jakupović, Demir Kurtović,
Zerin Alimajstorović, Arnes Pobrić,
Detalj sa turnira
thodno, u polufinalnim mečevima
LB Herts prva ekipa je imala težak
okršaj sa BSK Birmingham, meč je u
Mustafić, član pobjedničke ekipe, koji
je ujedno bio i najbolji strijelac turnira.
Dobre igre timova na ovom
Selektor Džemal Paratušić i sportski organizator Amir Kazić - objava
spiska potencijalnih reprenzetativaca
iz Engleske
Zarif Mujanović, Sedin Mustafić,
Nedžad Mehdić, Arnel Jakupović,
Enes Hasanbegović, Mile Krmpotić,
Haris Hodžić, Adnan Menković, Elvis
Mensur Kablić,Almin Kazić, Zdenka Besara,Amir Kazić, Jasna Lemš Filipović,
Senka Zulić, Džemal Paratusic, Anes Cerić
regulanom toku završen neriješenim
rezultatom 4:4, a bolji izvođači penala bili su momci iz Herdforshirea. U
drugom polufinalu bez nekog velikog
napora druga ekipa iz Herfordsirea je
savladala “očuvane momke” iz Coventry Starsa. Inače, poražene ekipe
takmičenju obradovale su novog
selektora Engleske reprezentacije
Džemala Paratušića, koji je, prilikom
večernje ceremonije podjele medalja
i pehara prisutnoj publici u Baras Centru, izdiktirao prošireni spisak igrača
od kojeg će biti sastavljena konačna
Sefer Haskić i Senka Zulić
Zadovoljna publika
su odigrale meč za treće mjesto i
ono je, nakon očite razlike u godi-
selekcija Bosanaca i Hercegovaca
iz Engleske. U Paratušićevom tef-
4
Balić, Aldin Kahriman i Admin Isić,
Pored toga, u večernjem dijelu programa članica izvršnog odbora bh.
asocijacije Coventry dr. Zdenka
Besara prisutnima je čestitala Dan
nezavisnosti i istakla značaj ovog
praznika za Bosnu i Hercegovinu.
Po svima najljepši dio programa
bila je humanitarna akcija koju su za
ugroženu i siromašnu djecu iz Ključa
organizovale njihove sugrađanke
Jasna Lemeš Filipović i Senka Zulić,
koje su prvo prisutne upoznale sa
akcijom i njenim ciljem, a onda ih sa
velikim zadovoljstvom obavijestile da
su tu večer prikupile £875. Naravno,
nisu propustile priliku da se zahvale i
Iz Networka
organizatorima Bosnia UK Networku
i domaćinima iz Coventryja što su
im omogućili da prikupe ovu donaciju i obraduju siromašnu djecu iz
Kljuca. Završno vece je obogaćeno
i muzičkim programom u kojem je
odličan program izveo popularni
muzičar Sefer Haskić iz Boltona koji
je svojim kolažnim programom sastavljenim od sevdalinke, zabavnih
i narodnih hitova do kasno u noć
zabavljao sve generacije prisutnih
Bosanaca i Hercegovaca. Za kraj,
jedno veliko hvala ide domaćinima iz
Coventryja koji su se zaista potrudili
da kompletna organizacija prođe u
odličnoj atmosferi. Za to je posebno
zaslužan sekretar bh. asocijacije
Coventry vrijedni Amir Kazić, blagajnik Mensur Kablić te članovi odbora
dr. Zdenka Besara i Almin Kazić.
Bolton
SEFER NACIONALE
Dočekujući Novu 2014. godinu
pokušao sam se prisjetiti otkad to
uživam u muziciranju ovog talentovanog Kozarčanina. Sjećanja sežu
sve do polovine i kraja osamdesetih.
Nismo se sreli ni u mojim rodnim
Kevljanima, niti u njegovom Kozarcu,
mjestima koja se pominju među
prvih šest naseljenih u Potkozarju,
naravno s obje strane. Sreli smo se
u Omarskoj, novootvorenom ugostiteljskom objektu “Olimpik”.
Naravno, ne želim da se bavim
muzičkom kritikom, mada mogu reći
da sam živio profesionalno od svirke.
Radeći u Omarskoj kao otpravnik
vozova, duvao sam u u željezničku
usnu zviždaljku mnogo poznatiju
kao pišta. Za razliku od mene, Sefer
je svirao gitaru i to mnogo unosnije i profesionalnije. Prije nastupa
Seferove grupe u Olimpiku bi nastupale raznorazne “pevaljke” uz vrlo
muzički siromašnu pratnju, a sve bi
završavalo sa “Večerima ojkače” i
naravno podvarkom od kiselog kupusa sa sušenom potkoljenicom.
Po narodnoj :”Svakog čuda, tri dana
dosta”, očekivalo se isto i od ove
grupe tinejdžera. No nije bilo tako.
Došlo je do potpunog preokreta,
skoro do revolucije. Usred nastupa u
ambijentu podjednako zastupljenom
svim starosnim grupama, prolomio
se mega-hit “Riblje čorbe” Amsterdam i ludilo je počelo. Gosti su podjetinjili i bili su svake večeri mlađi i
mlađi. Stariji su tumarali od gradske
kafane “Podkozarje” do kultnog “Tri
asa” tražeći utjehu u Šabanu, Miroslavu i zvucima “Marša na Drinu”. Ol-
impik je naprasno postao disko klub.
Mada se uvijek mogla čuti i dobra
narodna muzika na zahtjev onih koji
izgube ukus zabavnjaka sa čašicom
više. Uz Seferovo muziciranje uživao
sam iskreno kako uz cjelovečernje
tako i uz ono povremeno koliko je
dozvoljavala služba, ali u svakom
slučaju bilo je odmor za dušu.
Tako je bilo i na dočeku 2014. go-
lijepo druženje je iza nas. Novi izazovi i očekivanja, čekaju da budu
ostvareni. Bilo je ideja pojedinaca da
odmah rezervišemo i mjesta i salu i
muzičara za 2015. Godinu, a to sve
govori koliko je bilo dobro. No, bilo bi
nepošteno a da ne pomenemo i sve
Seferove humanitarne koncerte od
Hulla do Folkstonea. Nebrojeno puta
je svirao kako za pomoć zajedničkim
dine. Podsjetio me je na Merlina
u Beogradu, bez ijedne obavijesti
na dostupnim mrežama, iskreno
sam bio zaprepašten prepunom
dvoranom St.Anthony centra u
Edgwareu,London. Program puno
bogatiji, on onako isti, baš kao što
ga pamtim iz Olimpika. Vrijeme kao
da prolazi pored nekih ljudi, da ih i
ne očese. Je li u pitanju ono čime
se bave ili postoje i neke druge formule? Bilo kako bilo, jedno izuzetno
programima, tako i za pojedince, a
to čini i sada. Dobar dio novca od
prodaje ulaznica odlazi u humanitarne svrhe. Na našem posljednjem druženju imao sam jedan razlog više za slavlje, a to je jubilarni
rođendan supruge. No, nećemo sad
o godinama, bar kad su Kozarčani
u pitanju. Sve ćemo pretočiti u pjesmu, makar i onu najveseliju dječiju,
”Veju,veju,pahulje”…
Meho Jakupović
5
Iz Networka
NJ.E. AMBASADORU BiH U VELIKOJ BRITANIJI
TEŽAK POLOŽAJ BIH DOPUNSKIH
ŠKOLA U VELIKOJ BRITANIJI
Žao nam je da niko od osoblja Ambasade nije prisustvovao sastanku održanom 23. februara 2014. godine u Birminghamu, na kojem su prisustvovali nastavnici koji rade u BiH dopunskim školama u Velikoj Britaniji, te da je Ambasador
BiH kasnio na posljednji Dan BiH dopunskih škola održan u Londonu, 8. juna 2013, a da na pretposljednji održan u
Birminghamu 2012. godine nisu nikako ni došli. Uz dužno postovanje svih obaveza koje imaju službenici Ambasade BiH,
takav odnos prema BiH školama veoma nam teško pada, te se nadamo da će taj odnos u budućnosti biti mnogo ozbiljniji.
Poštovani gospodine Mujezinoviću,
Ovim putem želimo da vas zamolimo
da posredstvom Ambasade BiH u
Londonu proslijedite naš zahtjev na
adresu nadležnih institucija u BiH,
a vezano za rad i finansiranje BiH
dopunskih škola u Velikoj Britaniji.
Koristimo ovu priliku da Vas
informišemo da smo uspjeli da
održimo naše dopunsko školstvo
već dvije decenije, prvenstveno
uz pomoć volontera, te da je kroz
dopunske škole, kojih je nekada
bilo 12, prošlo više od 700 učenika.
Veoma smo ponosni na činjenicu da
smo uz finansijsko potkroviteljstvo
BIH UK Networka, te velikodušnu
pomćc volontera i donatora, do
sada uspjeli da organiziramo 15
skupova BiH dopunskih škola, gdje
smo pored stečenog znanja naših
učenika, prezentirali i naše bogato
muzičko-kulturno nasljeđe, te sportska takmičenja. Ovi susreti prerasli
su godinama u zajednička druženja
naših građana svih generacija, a broj
posjetilaca se kretao od 300 do 500.
Naš cilj je da kroz predmet Kulturna
i društvena historija BiH izučavamo
naš maternji jezik, sačuvamo ga
od zaborava, te pomognemo našim
mladim naraštajima da budu svjesni
svoje kulturne baštine i svog nacionalnog identiteta. Biti svjestan svoga
identiteta, ali u isto vrijeme uvažavati
ljude iz svih etničkih zajednica je
veoma važan faktor, a posebno u
jednom multikulturalnom društvu kao
što je Velika Britanija.
Svjesni smo koliko je za sve nas
važan proces integracije, ali u isto
vrijeme i kako jednostavno dođe do
asimilacije i koliko je bolno saznanje da naše mlade generacije sve
više zaboravljaju svoje porijeklo.
Zato je veoma važno da imamo
podršku naših državnih institucija, te
odgovarajuća sredstva potrebna za
rad škola da bismo mogli da nastavimo dugoročni proces obrazovanja na
maternjem jeziku, koji se zbog relativno malog broja naših sugrađana
na Ostrvu u odnosu na neke druge
evropske zemlje kao što je Švedska,
ne može organizovati na integral-
U prostorijama Bosanske kuće u Birminghamu zadnjeg vikenda u februaru
održan je godišnji seminar učitelja koji rade u bosanskohercegovačkim dopunskim školama na Ostrvu. Prisutni su bili Semira i Meho Jakupović iz Londona,
Sabit Jakupović iz Hertfordshirea, Ferid Kevrić iz Derbyja te domaće snage,
učitelji iz Birminghama Azra Bašić, Dževdan Gološ i Emir Bolić. U otvorenoj
diskusiji svi su prezentirali rad škola iz kojih dolaze i iznijeli niz prijedloga za
poboljšanje uslova rada u školama.
Svoje viđenje situacije u našim dopunskim školama i pokušaj da se na neki
način popravi status škola i učitelja sažeti su u pismu koje su uputili ambasadoru Bosne i Hercegovine u Londonu Mustafi Mujezinoviću. Pročitajte ga
i sigurno ćete biti više nego iznenađeni moglo bi se reći ignorantskim odnosom državnih organa Bosne i Hercegovine prema ovom bastionu njegovanja
tradicije i kulture zemlje iz koje potičemo.
Nastavničko vijeće BiH dopunskih škola u Velikoj Britaniji
nom principu, tj. u okviru redovne takav odnos prema BiH školama
veoma nam teško pada, te se nadanastave.
Nažalost, dosadašnja pomoć Am- mo da će taj odnos u budućnosti biti
basade BiH uglavnom se svodila na mnogo ozbiljniji.
naš
svakodnevan
rad
verifikaciju uvjerenja/svjedodžbi, upis Kroz
učenika u matičnu knjigu, djelimicnu susrećemo se sa raznim problemima
opskrbu udžbenicima, te povremene vec godinama, a između ostalih, naši
odzive službenika Ambasade BiH na zahtjevi su vezani za: finansiranje
škola, adekvatan nastavni prostor
naše skupove.
Žao nam je da niko od osoblja Am- i plaćanje prosvjetnih radnika, regbasade nije prisustvovao sastanku ulisanje radnog staža naših prosvjetodržanom 23. februara 2014. godine nih radnika, te obezbjeđivanje adeku Birminghamu, na kojem su prisus- vatnih udžbenika.
tvovali nastavnici koji rade u BiH Ovim putem Vas želimo informisati
dopunskim školama u Velikoj Britani- da smo se u više navrata pismeno
ji, te da je Ambasador BiH kasnio na obraćali našim institucijama zbog
posljednji Dan BiH dopunskih škola istih problema, ne dobivsi konkretna
održan u Londonu, 8. juna 2013, a rješenja za navedene probleme. Nada na pretposljednji održan u Bir- pominjemo da smo se u aprilu 2010.
minghamu 2012. godine nisu nikako godine obraćali Ministarstvu civilnih
poslova BIH, te podsjetili na član 33.
ni došli.
Uz dužno postovanje svih obaveza Okvirnog zakona o osnovnom i sredkoje imaju službenici Ambasade BiH, njem obrzovanju koji jasno definiše
6
Iz Networka
da “...Finansijska sredstva za
troškove nastavnog osoblja, ukoliko
iz domicilnog propisa ne proizilaze
da padaju na teret prijema, planirat
će se u budžetu Institucija BiH...”
Također smo upoznati sa činjenicom
da Velika Britanija ne pravi bilateralne ugovore iz čl. Zakona br. 33 koji
je potpuno jasan po pitanju dopunskog školstva.
Ovom prilikom podsjećamo da smo
putem Ministarstva za ljudska prava
i izbjeglice, Sektor za iseljeništvo,
obaviješteni da je na osnovu Okvirnog zakona o osnovnom i srednjem
obrazovanju (Sluzbeni glasnik BiH”,
broj:18/04/ od 01/07/2003. godine),
a uz pomoć Agencija za nastavne
planove i programe, utvrđen državni
Nastavni plan i program za učenike
osnovnih i srednjih škola državljana
BiH u inozemstvu.
Iako je 2005. godine Nastavni plan
i program za Kulturnu i društvenu
historiju BiH štampan i distribuiran,
još uvijek nisu štampani udžbenici
za učenike od 5.- 8. razreda, tako
da se nastavni materijali svode na
fotokopiranja iz starih udžbenika,
istraživanja na internetu, te korištenja
dječijih časopisa iz BiH. Ako se na
tešku ulogu nastavnika, koji u ovom
slučaju nema samo ulogu predavača,
doda i činjenica da za proteklih
dvadeset godina nije pronađen
način da se reguliše skraćeni radni
staž, onda je optimizam, žrtvovanje
i entuzijazam prosvjete u inozemstvu
više nego očigledan.
Do sada je naš rad bio omogućen
zahvaljujući potpori naših matičnih
lokalnh udruženja, BiH UK Networku,
fondovima, te ličnim donacijama
roditelja koji su plaćali upisninu za
svoju djecu. Zbog finansijske krize
koja je zahvatila čitav svijet, sve je
teže pronaći adekvatna novčana
sredstva i namjenske fondove u Velikoj Britaniji, tako da se broj dopunskih škola godinama smanjio sa 12
na 6.
Poznato nam je da su zemlje iz
okruženja već odavno organizirale
nastavu na maternjem jeziku, te
da o njihovom radu brinu amba-
sade matičnih država (npr. Hrvatska
dopunska skola, o kojoj možete naći
podatke na http://www.cro-school.
org.uk/
Po podacima publikacije koje je prikupilo Ministarstvo za ljudska prava
i izbjeglice BiH 2008. godine pod nazivom “Dopunsko obrazovanje naše
djece u iseljeništvu” , “…samo 1%
učenika školskog uzrasta naše dijaspore pohađa BiH dopunske škole”.
To je, nažalost, veliki problem kojem
se moramo posvetiti putem produbljivanja naše svijesti o vlastitom opstanku, te načinu na koji odgajamo
našu djecu. Mi, koji smo uspjeli da
svojim volonterskim radom očuvamo
ovaj neznatan procent, zaslužujemo
mnogo više, a posebno zakonsko
regulisanje već navedenih pitanja.
Duboko smo svjesni svih problema
kroz koje je prošla naša BiH zbog
ratnih dejstava, globalne ekonomske
krize u cijelom svijetu, te nedavnih
socijalnih nemira kojima su građani
izloženi svakoga dana, ali očekujemo
da državne institucije imaju više
sluha za naše probleme, te da nam
ponudi makar djelimičnu pomoć, ako
nije u mogućnosti potpunu.
Na kraju želimo naglasiti da su za
svoj volonterski rad naše skole, te
nastavnici volonteri dobijali razna
priznanja od engleskih institucija, a
između ostalih Westminster Dedication Award, NRCSE Silver and
Gold Awards, a da su naši volonteri,
među kojima su i naši bivši učenici
zahvaljujući svom radu i datim preporukama uspjeli da nađu zaposlenja. Iznenađuje činjenica da je Velika Britanija prije prepoznala naša
dostignuća od matične zemlje.
Nadamo se da ćete nam do kraja ove
školske godine dati konkretne odgovore, te da ćemo nastaviti saradnju
na obostrano zadovoljstvo.
U iščekivanju odgovora, te realizacije
naših zahtjeva, svima vama želimo
mnogo sreće i uspjeha u daljem radu.
S poštovanjem,
Nastavničko vijeće BiH dopunskih
škola VB
HABER
•
Izdavač: BiH UK Network,
Bosnia House
36 Medley Road, Greet
Birmingham B11 2NE
Tel: 0121 772 3052,
Email:
uknetwork@btconnect.com
www.bhuknetwork.org
•
Glavni
urednik:
Namik
Alimajstorović
urednikhaber@gmail.com
•
Redakcija: Anes Cerić, Idriz
Kadunić, Zaim Pašić, Žana
Vukmirović
•
Stalna
saradnja:
Zijad
Bećirević (SAD), Dr Zdenka Besara, Haris Halilović
(Njemačka), Fahira Hasedžić,
Meho i Semira Jakupović,
Mišo Marić, Vesna Ružička,
Senadin Selimić, Mu­hamed
Širanović, Faruk Tičić, Ognjen
Tvrtković ,
•
Štamparija: Bosanska kuća,
Bir­mingham
•
Copyright@2013 Bosnia
Herzegovina UK Network
16. TRADICIONALNI SKUP
BH DOPUNSKIH ŠKOLA
ODRŽAT ĆE SE 14. JUNA U
HERTFORDSHIRE-U
7
&
Iz Networka
Jennifer Stone-Wigg (MBE), Patron of BH UK Network:
“CHILDREN SHOULD NOT BE MADE TO
SUFFER FOR POLITICAL REASONS”
Jennifer Stone-Wigg, 71, was born and educated in England. She then moved to Switzerland, where her career in banking started. After retiring from the banking world, she started working at an art gallery, where she had the chance to
meet Bosnian actors from Ratni Teatar (War Theater). This led to the beginning of her charitable work in B&H in 1995.
In 2001, she founded her own organization Aiuto Svizzero alla Pace in Bosnia (Swiss Help for Peace in Bosnia) in Lugano, Switzerland. The organization was also registered in B&H in 2008. She is also the patron of a Bosnia and Heryegovina UK Network in Birmingham, U.K.
Jennifer Stone-Wigg is the founder and president of non-profit organization Swiss Help for Peace in Bosnia. She
frequently travels to and from Switzerland and the U.K.
and throughout B&H and finds ways to help people in difficulty: children, the sick, the elderly, war veterans and
anyone else who has been hit by hardship.
How did you get involved with humanitarian work in
B&H?
When I was working at an art gallery,
we had a group of actors come called
Ratni Teatar (War Theater). It was the
first time they had been out of Bosnia
(during the war) in 1995. They came and
also brought Abdulah Sidran with them.
They performed theater and it was my
job to look after them. When they came
to the gallery, I was touching their reality. I had been watching what was happening on TV in Switzerland, which was
pretty horrifying.
One of the actors, who had been living
on the Grbavica side of town, had been
thrown out of his house and he was going from house to house and I said “If I
could help you, I would” and I thought
that I’d like to send a packet each month.
I got in touch with a priest called Don
Renzo Scapolo (he was the founder of
charitable organization Sprofondo in Italy) and I asked him how much it would
cost to send a packet and he just said
“Nothing”.
to go ahead towards Europe, but one also has to point out
the poverty that there is and I’m overwhelmed with people
asking for help. We help everyone we can. I really think
that there’s not enough thought about poor people. There
are some people who live like they’re in refugee camps,
who you’d call the “forgotten people”.
After three weeks, he said “I’m going to
Bosnia, would you like to come with me”,
it was the time when you had to go over
Mount Igman (wartime) and I remember
the curfew in Sarajevo. I remember that
we had to go diagonally across the airport, one to one part and one to the other part. I went backwards and forwards
three or four times during that period.
My first impression of Sarajevo was that
it was a very beautiful city, there was snow and it was
winter time. However, I was seeing the poorest of the poor
with Don Renzo. I remember delivering the packets. Once
I was actually here, I really wanted to do more.
In 2001, you founded your own charitable organization?
Yes, at that time Sprofondo wasn’t helping children so
much and I had a lot of offers to help children. We started
the organization especially to help children with difficulties. Now we have nearly 160 children that receive help
twice a year. My organization is based in Lugano, Switzerland where we have a board, but we’re also a registered organization in B&H. I go backwards and forwards
(between Switzerland, U.K. and B&H) to bring the help in
and find contacts/funds.
I’ve just returned from England. It’s very hard because
one doesn’t want to speak badly about B&H. Bosnia has
Jennifer Stone-Wigg (MBE),
You have a Sponsor a Child program?
Yes, people can sponsor a child through our organization – they pay 33 euro and every six months, I take the
money to the children. I try and do it personally, because
I want to see the families; and also for example to see if
there’s alcohol abuse, in which case they don’t receive
the money, but I go to the local shop and buy what they
need instead or make an agreement with the shop.
What are some of the projects you’ve worked on?
We have a project in Gradačac where we are helping war
veterans, people suffering from PTS. We’ve managed to
get them eight greenhouses, which is wonderful because
two families are working in these greenhouses. Their pensions were not covering their medicines, so it is a big help.
We’re trying to enlarge that project.
Last year we did a very good project that was supported
by the Swiss embassy. I’m very sad with what’s current-
8
Iz Networka
ly happening here in Konjević-Polje. My project was in
Konjević-Polje, there were three schools; two Muslim and
one Serb and they weren’t mixing together. I taught them
humanitarian work twice a week.
in containers and now you see the houses that they’re
building; they’re putting the water in (we helped with that).
Their lives are beginning to improve, and some of them
are working.
We helped 30 elderly people who received food packets
for six months and the children worked together to help.
They had had no contact before, it was wonderful. They
were going into each other’s houses and inviting each
other over for drinks. Now, unfortunately I hear about this
problem where children have to learn ćirilica (Cyrillic alphabet). They’re very lucky if they can learn both, apparently the director is fighting for them to have both but to
no avail.
I cannot believe that politicians are making the children
suffer for their gains. It should not be happening. I don’t
think the children should be made to suffer for political
reasons. Instead of making the children grow up with love
for each other they are making the children grow more
far apart.
Something slightly different – just after the war, in 1997,
I brought 15 war invalids with eight helpers to Lugano. It
was a wonderful experience for them. They went to the
best hospital. Some of them were very young, and they
were all ex soldiers who had been shot. They all said they
really enjoyed it.
In 2003, in collaboration with general Divjak, I also brought
about 25 children to Lugano for a two-week holiday, most
of them from his organization; they were one-parent children or very poor.
What are some of the problems you’ve come across in
your work?
One of the biggest problems here is the social system.
The social system doesn’t help the sick. We work in collaboration with hospitals to help children who are sick. For
example, I have one girl suffering from lupus; I managed
to find some money for her, as her father has to pay 1000
KM per month for medicines.
Another thing that worries me a lot, for instance there are
a lot of mentally handicapped children in Tešanj (in wheelchairs) who don’t seem to have the possibility to leave
their houses, whether it’s because of their parents who
are ashamed or the lack of buildings that can cater for
them.
We put in a chemistry lab in a school in Memići and also a
library with the British embassy; they’ve got a really nice
school now. But there was a little girl I helped there and
she only goes to school for three days, because she can’t
go up the stairs.
These are things which I think you really need in Bosnia
(wheelchair access). Many of the children in wheelchairs
tell me that they can’t participate in some classes because
they can’t go up the stairs and this holds them back.
What are some of the worst cases you’ve come across?
I don’t think I can even talk about that. This was absolutely
appalling; I think the people were mentally ill. I’m still helping their daughter with an organization from Rome. The
mother and father had serious problems at their house;
we had put a bathroom in, but there was no water.
When I got back to Bosnia from one of my trips, I received
this phone call from the woman saying “Help me, help
me, my son has died” and I said “When did he die?” and
she said “Three days ago”, so I said “Have you seen a
doctor?” and she said “no”. I had to go the emergency
services and bring a doctor, and he couldn’t do anything
because of the color of her son’s face, so we had to call
the police. One of the policemen said it was the worst
case he’d ever seen. I had been there six months beforehand and I had wanted to take him to the hospital (they
had said that the boy was ill) and his mother had said “no”
and wouldn’t let me take him. He died due to a kidney
problem – he probably could have been saved. That was
the most horrific thing that I’ve come across in my life.
These people were seriously damaged from the war.
What about some of the “good” cases?
The positive examples are the students that we’ve had.
We have about five students that we’re sponsoring at the
moment; one is now teaching; one is in her fourth year
of dentistry; and there’s a boy who’s finishing engineering this year. I had various families where you could see
the situation slowly improving. There’s an area outside
of Dobroševići; when the people came they were living
9
Do you think people from B&H should get more involved
with humanitarian work?
I am getting older and looking for ways of not letting the
children (that we help) down. It’s difficult for me; in Switzerland people don’t talk about the war any more. I’d like
to stay until 2015, but I would like more Bosnian people
to be interested in doing voluntary work and being able to
help. I think it’s very important, even for a small wage. I
get a lot of organizations that have come out here (mainly
from Italy) and a lot of volunteers coming out.
For example, about 30 volunteers come in summer, and
they sleep in terrible conditions near Konjević-Polje at
a school. They’re in sleeping sacks, washing in icy cold
water and they do animation for 10 days in the summer
and they also help in hospitals. These young Italians are
fantastic.
I think people in Bosnia are afraid of trusting. It’s natural
after the war. I know that in the war everybody pulled together, but now people are suspicious. I don’t think that
anybody believes that I’m only living off my pension.
What do you think of the general situation in B&H?
I wouldn’t be doing this if I didn’t like B&H, but I get very
angry at times. I really love Bosnia and I’ve met some
wonderful people here and the majority of people just want
to work and survive and move on in life. I don’t believe the
Bosnian people want these political manoeuvres, people
just want a job and to be able to live.
You received an M.B.E. (Member of British Empire)
award in 2008 from the Queen of England?
Yes, I think it’s a sign that you’re working seriously, it’s
very good in that way. It was for my work in Bosnia, for
helping here. I think the Queen is a wonderful woman.
When I went to receive it, there were a hundred people
receiving a medal (different types, mine was an M.B.E).
What I thought was so fantastic was that for each person
that came in (the Queen was about 82 at the time), she
remembered what they had done, and when they called
me out and said “Jennifer Stone-Wigg, for her help with
the underprivileged in Bosnia and humanitarian work” and
I got up there, she remembered to ask all the right questions. And I was one of a hundred, and she spoke to me
for about five minutes.
Do you have a family and how do you spend the rest of
your time?
The work is emotionally draining – I have to cut off at
night. I watch a good film, and I don’t go out a lot at nighttime because I need to read or relax.
I have family in England, but I live in Switzerland. I couldn’t
do this work with a family. I have a Bosnian dog called
Bella, which causes enough uproar when I pass through
with her Bosnian passport, a Swiss car and I’ve got an
English passport. (laughs)
To find out more about Swiss Help for Peace in Bosnia, go
to www.swissaidbosnia.co
Emel Gušić Handžić
www.novovrijeme.ba
Iz Networka
Bosna i Hercegovina
Federacija Bosne i Hercegovine
FEDERALNI ZAVOD ZA MIROVINSKO I INVALIDSKO OSIGURANJE
FEDERALNI ZAVOD ZA PENZIJSKO I INVALIDSKO OSIGURANJE
URED ZA ODNOSE S JAVNOŠĆU
Mostar, 3.februar 2013.
Predmet :
potvrde o životu
Poštovani,
Ovim putem iznova pozivamo sve penzionere koji su nastanjeni izvan Federacije BiH,a koji penziju primaju iz
Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje, da s naše web stranice www.fzmiopio.ba preuzmu obrazac
„potvrda o životu“, te iste ovjerenu pošalju na adrese Zavoda koje su navedene na stranici.
Potvrde o životu neophodno je dostaviti kako bi se izbjegle neugodnosti te moguće obustave isplate penzije.
Obrasci, kao i svi potrebni napuci, mogu se pronaći na sljedećem linku: http://www.fzmiopio.ba/index.
php?option=com_content&view=article&id=285%3Apotvrda-o-ivotu&catid=35&Itemid=64&lang=ba
S poštovanjem,
Amel Lizde,Ured za odnose s javnošću
CHANGES TO THE UK VISA APPLICATION PROCESS IN BOSNIA
AND HERZEGOVINA
From 27 March 2014 our new commercial partner Teleperformance Ltd
will take over the running of our Visa
Application Centre in Sarajevo. The
Visa Application Centre will move to:
Hotel Europe , Vladislava Skarića 5 ,
Sarajevo
Applicants should continue to find all
information, apply and pay visa fee,
and book an appointment at visa4uk.
fco.gov.uk
In addition we are making the following changes to the visa service that
we offer:
Change of opening hours
From 27 March 2014, appointments
will be available at the Visa Application Centre every Wednesday
and Thursday. Appointments will be
available from 9am to 1pm.
User pays charges
From 27 March 2014 there will be a
charge of £59 to use the Visa Application Centre in Sarajevo. This will
be in addition to the visa fee and will
be charged at the point of booking
the appointment and will cover the
cost of providing the application submission facilities in Sarajevo. Your
appointment at this Visa Application
Centre will not be honoured if this fee
is not paid.
Alternative application point
If you prefer, you may also apply at
your nearest free to use application
point which is located in Belgrade.
Introduction of Priority Visa Service
From 27 March 2014, a Priority Visa
Service will be introduced in Sarajevo
at a cost of £100 (charged in Euro).
This service allows you to have your
visa application placed at the front of
the queue once received by the UK
Visas and Immigration. Your dependents can also apply for this service
requirements of the UK immigration
rules to be issued a visa.
This service is only available to applicants who are resident in Bosnia
and Herzegovina and are applying
Od 27. marta prijem zahtjeva za vize
za Ujedinjeno Kraljevstvo preuzeće
kompanija Teleperformance, umjesto
viznog odjela Britanske ambasade.
Njihov ured biće smješten u prostorijama hotela "Europe" u Sarajevu
i radiće srijedom i četvrtkom od 9.00
do 13.00 sati.
Procedura podnošenja zahtjeva ostaje skoro nepromijenjena, s tim što
će se uvesti dodatne usluge (prioritetna usluga, alternativna lokacija) i
naknade za te dodatne usluge. Naknada za korišćenje centra iznosiće
£59,00 po podnosiocu zahtjeva.
Više informacija možete naći na
našoj web stranici:https://www.gov.
uk/government/world-location-news/
changes-to-the-uk-visa-applicationprocess-in-bosnia-and-herzegovina
at the same time as you but they will
also have to pay an additional priority
service fee. The Priority Visa Service
does not imply or guarantee in any
way that those applicants applying
via the scheme will be successful in
their application. All applicants using
the service must qualify against the
10
for:
•any visitor visa
•Tier 2 (Skilled workers) applicants
sponsored by a company/institution
listed on the UK Border Agency’s approved Premium Sponsor list
•Tier 5 (Temporary Worker - Creative
and Sporting) applicants sponsored
by a company/institution listed on
the UK Border Agency’s approved
Premium Sponsor list
•dependents applying with the above
If you are applying for any other visa
type or for a visa to a Commonwealth
country or British Overseas Territory
you should not use the Priority Visa
Service.
We will work closely with our Commercial Partners to ensure continuity of service during the transition
period.
Iz Networka
TORVILL I DEAN BRILJANTNI I 30 GODINA NAKON HISTORIJSKOG USPJEHA U SARAJEVU
Legendarni britanski klizači Jayne Torvill i Christopher Deana večeras su u Olimpijskoj dvorani ‘’Juan Antonio Samaranch’’ u Sarajevu ponovili Bolero kojim su davne 1984. godine osvojili zlatnu medalju.
Britanci su se te davne godine upisali u historiju umjetničkog klizanja
osvojivši olimpijsko zlato, pri čemu
im je svaki sudija za nastup dodijelio
maksimalnu ocjenu (6).
polaznici bh. klizačkih klubova Olimp
i Bosna.
Sarajevskoj publici također su
održavao deset mjeseci godišnje.
se predstavili mladi sarajevski
brzoklizači i hokejaši, kao i maskota
sarajevske olimpijade, popularni
Vučko.
Večerašnja revija na ledu označila
je početak kampanje za izgradnju
ledene dvorane, na kojoj bi se led
jevu iz godine u godine je sve veći,
a dvorana je također neophodna za
pripreme bh. reprezentativaca za
zimsku olimpijadu mladih (EYOF),
koju organiziraju gradovi Sarajevo i
Istočno Sarajevo 2017. godine.
Interes za klizačke sportove u Sara-
Zlatni britanski sportisti posjetili su
Sarajevo 1998. godine, nedugo nakon ratnih razaranja, a Dean je danas kazao sarajevskim medijima da
je prijatno iznenađen oporavkom
glavnog grada BiH.
"Još uvijek su vidljivi ratni ožiljci, ali
pozitivno sam iznenađen oporavkom
grada u odnosu na moju posljednju
posjetu 1998. godine", kazao je Britanac.
Večerašnjom izvedbom Bolera, Torvill i Dean su pokazali da se još uvijek
nalaze u odličnoj formi i na najbolji
mogući način su podsjetili Sarajlije
na 80-te godine, kada su svi bili ponosni na Sarajevo i olimpijske planine.
Uz slavne Britance nastupili su i mladi britanski klizači, prvaci te zemlje u
svojim kategorijama, koji su u Sarajevo došli na poziv Torvill i Deana, te
Izvanredni rezultati
NADINA BUTUROVIĆ NAJBOLJA STUDENTICA
KOLEDŽA U DUBLINU
Nakon završene treće godine studija u Dublinu, u konkurenciji od više od 100 studenata na studiju Bachelor of Arts
(Hons) in Business Studies na dodjeli diploma održanoj u Dublinu proglašena je za najbolju studenticu
Studentica
Sarajevo
Business
School Nadina Buturović proglašena
za najbolju studenticu na studiju
Bachelor of Arts (Hons) in Business
Studies na Griffith College u Dublinu.
u Dublinu, u konkurenciji od više od
100 studenata na studiju Bachelor of
Arts (Hons) in Business Studies na
dodjeli diploma održanoj u Dublinu
proglašena je za najbolju studenticu
i tom prilikom joj je uručena i nagrada za najbolju studenticu.
Buturović je druga studentica
Ekonomskog fakulteta Univerziteta u
Sarajevu koja je dobila ovo prestižno
priznanje.
- Ekonomski fakultet u Sarajevu je
izuzetno ponosan na ostvarene rezultate studenata u okviru ovog programa koji kroz partnersku saradnju
institucija pruža mogućnost studentima da znanja usvajaju pod mentorstvom nastavnika iz Sarajeva i Dublina u oblasti businessa - saopćeno
je danas iz Odjela za odnose s
javnošću Ekonomskog fakulteta.
Nadina Buturović je studentica treće
generacije dodiplomskog programa
koji Ekonomski fakultet u Sarajevu
realizira s Griffith College Dublin iz
Irske.
Prve dvije godine programa izvode
se u Sarajevu, dok treću godinu
studenti pohađaju u Dublinu. Po
završetku studija studenti stiču dvije
diplome Griffith Collegea iz Dablina i
diplomu Univerziteta u Sarajevu.
Nadina Buturović je u prve dvije godine studija u Sarajevu ostvarila izvanredne rezultate.
Nakon završene treće godine studija
Nadina Buturović
11
Iz Networka
Investirati na Zapadnom Balkanu“
BEVANDA NA KONFERENCIJI EBRD-A U LONDONU
sko tržište sa preko 20
milijuna stanovnika i EU
preferencijalni ugovor o
izvozu na tržište sa preko
500 milijuna stanovnika
gdje je preko 95 posto
proizvoda
oslobođeno
svih taksi. Ukazao je i na
značaj stabilnosti bh. valute i na jednu od najnižih
stopa PDVa u Europi, te
o pravima stranih ulagača
koja su izjednačena sa
domaćim, a i posebno
zaštićena.
Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Vjekoslav Bevanda
govorio je danas, tokom premijerske sesije na regionalnoj
konferenciji „Investirati na Zapadnom Balkanu“ koja se u organizaciji EBRD-a održava u
Londonu.
On je pozdravio ideju za organiziranje skupova koji za cilj
imaju promoviranje regije Zapadnog Balkana kao odredišta
za investiranje. Istaknuo je da
je Evropska banka za obnovu
i razvoj jedan od najvećih institucionalnih investitora u
Bosnu i Hercegovinu i da je u
prethodnih petnaest godina članstva
ostvarena iznimno dobra suradnja
koja je rezultirala mnogobrojnim projektima namijenjenim privrednom
razvoju zemlje.
„Danas želim da predstavim Bosnu
i Hercegovinu i njezine potencijale,
a zatim da zajedno s kolegama iz
ostalih zemalja regije definiramo
zajedničke interese, te ih pretočimo u
moguće regionalne projekte,“ rekao
je tokom obraćanja predsjedavajući
Bevanda i ukazao na činjenicu da se
BiH u posljednje vrijeme često spominje u negativnom kontekstu u procesu europskih integracija i naglasio da
će tokom svoga izlaganja dokazati
da je riječ o zemlji koja krije brojne
potencijale.
Kad snove svedeš na duga ćutanja
Kad ti ukradu komad žvota
Usne vrele kao majska noć
I srce predaš očima njenim
Osjetićeš snagu sužanjsku i moć
Odustaješ od tihog lutanja
Napuštaš staze ushićenja
Te tražiš od jedne ruke
Da zaključa sva tvoja htijenja
Kad snove svedeš na duga ćutanja
Na šetnje pored tihe rijeke
Prihvatićeš ruku u ruci
Jutarnju kafu i snove neke
Male snove istkane od običnosti
Zaslađene ružama u ruci
Tajnovit osmijeh s pogledom u oči
Zatvorit će sve tvoje poglede ka luci.
Nisad Šiško Jakupović
Vjekoslav Bevanda
„Prvenstveno, važno je istaknuti da
BiH ima veoma povoljan zemljopisni položaj – nalazi se na raskrsnici
puteva između Zapada i Istoka, Mediterana i Kontinenta, od europskih
poslovnih centara je udaljena tek
dva sata leta, a kao najvažnije, ima
skoro 1000 km dugu granicu sa Europskom unijom. Obiluje i mnoštvom
prirodnih bogatstava koja su većim
dijelom neiskorištena.“
Predsjedavajući Bevanda je naveo
energetski sektor kao mogućnost za
potencijalna ulaganja i rekao da BiH
posjeduje veliki hidro potencijal koji
iznosi 6000 MW i da se koristi u visini od samo 35 posto. Naveo je i izrazite potencijale vjetra i sunca, kao
i potencijalna nalazišta nafte i plina
gdje preliminarne analize ukazuju
na nalazišta od oko 50 milijuna tona
crnog zlata.
„Bitno je napomenuti potrebu ulaganja u infrastrukturu, posebno u
izgradnju koridora 5C, modernizaciju
postojećih zračnih luka i rekonstrukciju devastiranih lokalnih i regionalnih
cesta,“ rekao je tokom obraćanja
predsjedavajući Bevanda i dodao da
pored navedenog postoji i značajan
broj infrastrukturnih projekata od regionalne važnosti, a to su Jadranskojonska autocesta i Jadransko-jonski
plinovod.
Istaknuo je i pogodnosti koje pruža
BiH, a koje bi mogle biti od izuzetne
koristi za potencijalne investitore.
Rekao je da BiH uživa trgovinske
preferencijale prilikom izvoza svoje
robe u određen broj drugih zemalja
zahvaljujući potpisanim sporazumima CEFTA što osigurava bescarin-
12
„Uzevši u obzir navedene
potencijale i pogodnosti,
ostaju činjenice da je pred
nama mnoštvo izazova, no udružimo
li snage s ostalim zemljama regije,
možemo biti jači i konkurentniji na
europskom i svjetskom tržištu. Zemlje regije Zapadnog Balkana karakteriziraju mnoge sličnosti: većina ih
je nastala raspadom SFRJ, tranzicija
iz socijalističke u tržišnu ekonomiju,
zastarjela tehnologija, devastirana
infrastruktura, ali i jedan zajednički
cilj, a to je članstvo u Europskoj uniji,“ rekao je Bevanda i dodao da je
te sličnosti trebaju da postanu naše
prednosti i da to i predstavlja svrhu
procesa stabilizacije i pridruživanja
gdje se kroz suradnju zemalja regije
dolazi do zajedničkog cilja – punopravnog članstva u Evropskoj uniji.
Na kraju obraćanja predsjedavajući
Bevanda je izrazio nadu da će razgovori na današnjem skupu ojačati
odnose između zemalja Zapadnog
Balkana, učvrstiti postojeću suradnju, rezultirati konkretnim regionalnim
projektima i, na kraju, približiti zemlje
učesnice Europskoj uniji.
Konferenciju je otvorio predsjednik EBRDa Suma Chakrabarti, a na
konferenciji, pored predsjedavajućia
Bevande sudjeluju premijeri zemalja Zapadnog Balkana koje imaju
status kandidata ili potencijalnih kandidata za članstvo u EU Edi Rama
(Albanija), Hashim Thaci (Kosovo),
Nikola Gruevski (Makednija), Milo
Đukanović (Crna Gora) i Ivica Dačić
(Srbija). Sastanku prisustvuje i hrvatski premijer Zoran Milanović, a Evropsku komisiju predstavlja europski
povjerenik za proširenje i susjedsku
politiku Štefan Füle.
Iz Asocijacija
Coventry - Emir Bešić Emko
NOVI CD TALENTOVANOG BOSANSKOG
REPERA
Emir Bešić Emko, 23-godišnji
Kozarčanin, inače današnji stanovnik
engleskog grada Coventryja, još je
jedan biser iz plejade mladih Bosanca i Hercegovaca koji svoju domovinu
Bosnu i Hercegovinu širom svijeta prikazuje u nekom mnogo ljepšem svjetlu. Naime, talentovani reper “Emko”,
kako ga britanski mediji predstavljaju,
proteklog mjeseca izdao je novi CD
"Chase Your Dreams". To je bio povod da o ovom velikom muzičkom uspjehu nadolazeće bh. zvijezde u Coventrtryju porazgovaramo sa našim
Emirom i da ga zamolimo za što više
detalja oko njegovog novog albuma:
“Polovinom protekle godine potpisao
sam ekskluzivni ugovor sa produkcijskom kućom AMG Astranout Music
Group iz Los Angelesa, menedžer
Tommy Love mi je tada garantovao
izdavanje albuma i evo nakon šest
mjeseci on je ugledao svjetlo dana.
Poznata kompanija HMV je preuzela
distribuciju i prodaju CD-a u Velikoj
Britaniji, Americi i Kanadi, ona ide izvanredno, a album su kritičari i pubNemir na sunčanoj stazi
Volim da šetam sunčanom stazom,
Na njoj se moja duša grije,
Znam i ona će ovdje doći
Da je gledam kako se smije.
Dolazi tiho na stazu cvjetnu,
U meni nemir, drhtaj ptice,
Kikoće se, pa me gleda,
A ja njeno nasmijano lice.
Lahor me hladi, dok je ngledam
I šalje mi pramen njene kose,
Ona se skrila iza stabla,
Cipele skida, noge joj bose.
Zna da volim tu igru njenu,
Ruka bi da je dirne, hvata,
Gleda me dugo, zove i mami,
Skrivena pod krošnjom, sva od zlata.
Šetam nemiran našom stazom,
Tamo gdje me taj osmijeh grije,
Hoće li me opet zvati
Da je gledam kako se smijeIdriz Saltagić
( iz knjige „Bosanac u Hayd parku“,
izabrane pjesme, Tuzla 2013.)
pjehom, da li si stigao svoje snove?
“Kada sam sa 16 godina kupio svu
muzičku opremu i zatvorio se u svoju
sobu, mnogi su se čudili tom mom
potezu, ali jednostavno kroz rep ja
sam htio da pokažem šta mislim o
svom ocu Saidu, logorašu iz protekle agresije na Bosnu i Hercegovinu, koji je prošao pakao logora
Manjača, Tnopolje i Omarska, koji je
jednostavno za mene najveći heroj
u mom životu. Osim toga, htio sam
da kažem kako se osjeća neko ko
je natjeran da živi u nekom drugom
podneblju, daleko od svog naroda,
od svoje rodne kuće. Mislim da sam
u tome uspio i da sam ovim albumom
poslao jasnu poruku o tome.”
Oćekuje te radno proljeće i ljeto, kakvi su planovi, gdje će te publika moći
uživo slušati.
“Moja produkcijska kuća AMG Astranout Music Group iz Los Angelesa
za mene već priprema mini turneju
i promociju albuma po Americi i Kanadi, a preko svojih agenata u Velikoj
Britaniji zaokružuju listu gostovanja
tokom naredna tri mjeseca ovdje
u Engleskoj. Naravno, ukoliko mi
obaveze dozvole, na ljeto ću sa fa-
lika ocijenili odličnom ocjenom uz
konstataciju da je rijetkost da neko
u mojim godinama izda ovako dobar
album.”
Koliko je pjesama
na CD-u, ko su autori pjesma i muzike,
da li si ga negdje
promovisao?
“Pa ovako, na albumu je 13 kompozicija, tekstove i muziku
sam sam napisao,
teme u pjesmama su različite,
neke su vezane
za ljubav, neke za
moje viđenje rata
u Bosni, opet neke
govore o mom svakodnevnom životu.
Naravno, prilikom
odabira
pjesma
imao sam veliku
pomoć mojih kolega
muzičara Staffza i
K.E.OnTheTracka. Manekenka Turkinja Mirela Erdogan i Emir Emko Besic
u novom spotu pg
Moje pjesme se već
vrte na BBC radiju,
a imao sam i gostovanja na nekoliko milijom i u rodni Kozarac i želja mi je
muzičkih radio programa, dio pro- kada budem u Bosni i Hercegovini
mocije u Americi radi moja produkci- da se upoznam i ostvarim saradnju
jska kuća, tako da za sada sve ide sa našim reperima Edom Maajkom i
svojim tokom.”
Frenkiejem, uz čiju muziku sam i sam
Muzikom se baviš od 16 godine, da li sazrijevao.”
si zadovoljan svojim dosadašnjim us-
13
Haberi iz Asocijacija
Bosanskohercegovačka asocijacija Birmingham
VETERANI NA ČELU UDRUŽENJA
Poslije dužeg ubjeđivanja, izabran je vjerovatno najstariji odbor bh. asocijacije u njenoj istoriji, na sramotu svih onih
čija djeca idu u bosanskohercegovačku dopunsku školu, čija djeca idu na folklor.
Krajem februara u srednjoj sali proslavu pozovu svi bivši učenici. U grama bi se odvijao u nekoj od birBosanske kuće u Birminghamu tom smislu Jasmin Solaković obavio mingemskih diskoteka.
održana je Godišnja skupština
bosanskohercegovačke asocijacije,
na koju se odazvalo dvadesetak
članova. Godišnji izvještaj o radu
asocijacije podnio je predsjednik
Edin Hromadžić i istakao da su vitalne aktivnosti udruženja bh. dopunska škola i folklor Mladost Bosne
odlično radili u proteklom periodu,
da su pored redovnih aktivnosti
obilježeni svi značajniji datumi iz istorije Bosne i Hercegovine te praznici
za koje je članstvo imalo interesa.
Organizovano je nekoliko izleta,
seminara i treninga za naše građane,
kupljena oprema za futsal BSK tim,
muzička oprema za folklornu sekcDetalj sa Godišnje skupštine
iju, a Bosanska kuća je korištena
i za zajedničko gledanje sportskih je neformalne razgovore sa dvade- Takođe, žučno je bilo i oko izbora
događaja, aktivnosti Sevdah hora setak bivših učenika škole i obavijes- novog Izvršnog odbora, ne zato što
te fitnesa. Sve u svemu, izvještaj je tio da ne postoji neki veliki interes neko hoće a ne da mu se, već upravo
jednoglasno prihvaćen i usvojen. Fi- za takvo nešto. S obzirom da je kroz što velika većina neće da se prihvati
nansijski izvještaj podnio je blagajnik školu prošlo oko 65 đaka, prisutni su obaveza. Poslije dužeg ubjeđivanja,
Mirsad Hadžiosmanović, u protek- se usaglasili da treba anketirati i os- izabran je vjerovatno najstariji odlom periodu asocijacija je jako dobro tale učenike, ali obavezno zakazati bor bh. asocijacije u njenoj istoriji,
poslovala, putem donacija i aplikacija jedan takav skup u Bosanskoj kući, na sramotu svih onih čija djeca idu
obezbijeđeno je £11,649.00, a na sve da li u maju kada je predloženo ili u u bosanskohercegovačku dopunaktivnosti potrošeno je £4,809.00, novembru kada se stvarno puni dvije sku školu, čija djeca idu na folklor,
tako da je u finansijskom smislu aso- decenije od početka rada škole. Nar- rukovođenja asocijacije prihvatili
cijacija obezbijeđena za naredne avno, za jedan ovakav skup potreban su se penzioneri Jusuf Šačić, Azra
dvije godine. Naravno, ovakvo poslo- je i kvalitetan pristup, jer na samom Bašić, Mirsad Hadžiosmanović te
vanje asocijacije obradovalo je sve sastanku moglo se vidjeti da omlad- dosadašnji članovi Anes Cerić, Ado
prisutne. Drugi dio skupštine pro- ina ima svoje želje, a učiteljica svoje Hasifić i Edin Hromadžić. Svi oni su
tekao je na momente u veoma živoj viđenje. Ono što je usaglašeno je ako se prihvatili ovoga uz jedan uslov, da
diskusiji, dominirile su dvije teme, pri- dođe do realizacije ove ideje, ona bi se u odbor izaberu i novi koordinatori
jedlog učiteljice Azre Bašić da u maju se realizovala u Bosanskoj kući gdje škole i folklora. Ukoliko do toga ne
organizuje obilježavanje 20 godina bi bila pripremljena prezentacija o dođe, onda se postavlja opravdano
rada bosankohercegovačke dopun- radu škole, podijeljene diplome svim pitanje da li ta škola i folklor trebaju
ske skole iz Birminghama i da se na bivšim učenicima, a zabavni dio pro- roditeljima i učenicima.
Mlada bh. pijanistica Naomi Druškić i dalje niže uspjehe
SA 14 GODINA PRIMLJENA NA “ROYAL COLLEGE OF MUSIC” U LONDONU
Uspješna bh. pijanistica Naomi Druškić, iako još nije završila srednju školu, već je sa 14 godina primljena na "Royal
College of Music" u Londonu.
jorku i titule prvog "Phenom LauRadi se o najprestižnijoj akademiji u
reata" na jednom od najznačajnijih i
Evropi kada je riječ o muzičkom obranajvećih takmičenja klasične muzike
zovanju, a prva predavanja slušat će
u Vašingtonu, Naomi dobiva i status
već 2014. godine.
umjetnika u Americi, na osnovu kojeg
- Naomi je morala polagati mnoge
će dobiti muzičku radnu vizu, a kada
predmete, jer tamo ne priznaju našu
napuni 18 godina, i zeleni karton.
školu, samo klavir nije, jer je su broTako će Druškić uskoro svirati na
jne nagrade, svjetski certifikati, snAkademiji u Holivudu i prisustvoimci s nastupa, preporuke svjetskog
vati na dva master klasa u Los
žirija sjedočili njenom znanju - kazala
Anđelesu i San Diegu. I u narednoj
nam je Naomina profesorica Inas
godini očekuju je mnogi nastupi na
Mursed Muether.
svjetskim scenama, ali i festivalima.
Nakon osvojenog zlata na interNaomi Druškić učenica je četvrtog
nacionalnom takmičenju ozbiljne Druškić: Uskoro će svirati na Akademiji
razreda Srednje muzičke škole u Sau Holivudu
muzike „American Protege" u Njurajevu.
14
Haberi iz Asocijacija
Gračanički "Helioplast" nastavlja saradnju s RPC-om
BRITANCI ULOŽILI TRI I PO MILIONA MARAKA
U novosagrađenoj modernoj tvornici
za proizvodnju plastične ambalaže u
Industrijskoj zoni u Gračanici, jučer
je, na svečan način, ozvaničen rad
kompanije "Helioplast", koja uspješno
posluje tri decenije.
Finaliziran dogovor
"Helioplast" zapošljava 85 radnika i
od jučer je ova kompanija zvanično
u 80-postotnom vlasništvu svjetski
poznate britanske firme RPC, nakon što su braća Suad i Mirsad Helić
dogovorili spajanje, koje je konačno
finalizirano.
Britanska kompanija RPC svjetski je
lider u oblasti prerade plastičnih masa
i proizvodnji plastične ambalaže i u
17 zemalja Evrope i u Americi ima 50
fabrika.
Vrijednost godišnje proizvodnje RPCa je oko 1,1 milijardi eura s više od
7.000 zaposlenih, u brizganoj, puhanoj i termoformiranoj metodi proizvodnje plastične ambalaže.
Moderna fabrika
Želimo
da
pomognemo
menadžerima "Helioplasta" da ga i
dalje razvijamo i da gračanička firma
postane lider u oblasti prerade plastike na Balkanu. To će i biti, a to joj
omogućava ne samo i ova moderna
fabrika u koju su uložena tri i po miliona maraka, već i obučeni kadrovi i
Tomislav Kitonić.
Podrška ambasadora Žila
Svečanosti u Gračanici prisustvovao
je i francuski ambasador u BiH Rolan
Vervat, Helić i Kitonić: Svečanim presijecanjem vrpce ozvaničili rad
geografski položaj Bosne i Hercegovine - kazao je Pim Vervat (Vervaat),
generalni menadžer RPC-a.
Tvornicu, u kojoj će posao dobiti deset
novih radnika, u rad su simboličnim
presijecanjem vrpce pustili Vervat,
Suad Helić i predstavnik "Leda"
Žil (Ronald Gilles) i brojni privrednici.
Načelnik Gračanice Nusret Helić
(SDP) istakao je da je Općina za
novu fabriku "Helioplasta" izgradila
kanalizaciju i dovela vodu, a uskoro
će uraditi i bolji pristupni put.
London bosanskohercegovački klub Viktoria
DJECE I NOVACA NIKAD PREVIŠE
Najbolje je priču početi ovom iskrenom poslovicom. Možemo se
konačno pohvaliti, imamo novaca
za sve naše aktivnosti. Djece smo
oduvijek imali. Dobijanjem fonda
“Award’s For All” od Big Lottery
Fonda, uspjeli smo da proširimo
dosadašnje aktivnosti udruženja BH
CUK . Počećemo od onih najmlađih,
budućih osnovaca, čija je aktivnost
sada vezana za predškolsku grupu.
Učitelja i radnika osposobljenih i
provjerenih za rad sa djecom svih
uzrasta imamo u dovoljnom broju, a
tu su uvijek i naši dragi i odgovorni
roditelji, spremni na pomoć u svakom
trenutku. Naravno, niz se nastavlja u
aktivnostima najstarije ”Prve bosanske dopunske škole-London”, osim
planom predviđenih aktivnosti nudi
se još i pomoć vezana za obrazovanje u UK. Tako da naši mališani
mogu da dobiju svu vrstu stručne
pomoći po pitanju: Homework cluba, KS 3, GCSE, A-level’s i Carrer’s
Advice. Uz sve ove aktivnosti našlo
se novaca da se formira i mješoviti
hor, koji je pod rukovodstvom Farke
Selmana imao nekoliko nastupa i
ostvario zapažene rezultate. Posebno imponuje to da mu se priključuju
članovi sa dugogodišnjim iskustvom i
radom kako u muzičkoj kulturi, tako i
kompaniji, koji želi ostati anoniman a
naše je da to ispoštujemo. Ostaje još
samo zahvalnost onim najzaslužnijim
za bezbrižne dane koji dolaze i
pružaju mogućnost da ostvarimo
Sa novim fondom i bogatije aktivnosti
u ovom vidu prezentiranja iste. Naravno fond je namjenski te pokriva:
školski pribor, troškove volontera,
administrativne troškove vezane
za marketing i publikaciju istih, no
najveći dio sredstava planiran je za
zakup prostorija. Ukupan iznos fonda
je £ 7600, s tim da smo dobili još £
500 od Morgan Stanlyja zahvaljujući
jednom roditelju zaposlenom u ovoj
15
zacrtane planove. U prvom redu to
su naši fonderi, naši dragi volonteri
i roditelji, ali posebnu zahvalnost
dugujemo našoj dragoj predsjednici
Vedrani Kovačević-Jalisi i blagajniku
Farki Selmanu te krovnom udruženju
naših građana u Velikoj Britaniji BH
UK Networku.
Meho Jakupović
Haberi iz Asocijacija
Predstavljamo volontera Ahmeta Hadžića iz Londona
VOLONTER KOJI RIJEČI PRETVARA U DJELA
Volontera je uvijek bilo i biće. U svakom volonteru postoji ogroman potencijal, samo ga treba aktivirati
Ove godine “Prva BiH dopunska
škola London” obilježava vrijedan
jubilej 20 godina postojanja. Za dvije
decenije u njenom radu učestvovao
je veliki broj volontera, a ovaj put
predstavićemo vam gospodina Ahmeta Hadžića koji se u posljednjih
osam godina posebno istakao svojim nesebičnim pomaganjem u BHCUK. Naravno, osim glave kuće, u
rad škole su bili uključeni i supruga
Gospa i djeca - učenici Almir i Amir.
Nijedna značajnija aktivnost škole
Victoria nije protekla bez Ahmetovog velikog doprinosa. Pobrojaćemo
neke, ogroman doprinos u realizaciji
skupova bh. dopunskih škola na Ostrvu, elektronska i DVD obrada svih
manifestacija, prezentiranje naših
projekata u Power Pointu, organizovanje niza humanitarnih aktivnosti...
Sve nabrojano, i ono što nije a što
je uradio vrijedni volonter Ahmet
Hadžić, povod je da Ahmeta i njegov
rad predstavimo čitaocima “Habera”.
Gospodine Ahmete, možete li našim
čitaocima reći nešto više o sebi, svome
porijeklu, školovanju, te dolasku u
Veliku Britaniju?
Rođen sam u Cazinu, ali nikada nisam živio u tom lijepom gradu. Kao
dijete živio sam u Pistalinama, malom selu u bosanskokrupskoj opštini.
To je malo selo sa oko 50 kuća, ali
veliko za vrijeme rata. Naime, svakog rata moje Pistaline su postajale
opština, jer se uvijek uspijevaju odbraniti od neprijatelja. A čim dođe
mir, veliki ljudi iz Krupe opet odlaze
u grad Krupu, a Pistalne prepuštaju
zaboravu. Vjerojatno do sljedećeg
rata.
Osnovnu školu završio sam u Bosanskoj Otoci, a srednju u Bosanskoj
Krupi. Zaposlio sam se u Zagrebu, konkretnije elektro-uređajima
“Končar” davne 1973. Radeći,
završio sam elektrotehnički fakultet
u Zagrebu. Nemirne 1991. došao
sam u London, jer nisam čekao da
ostanem bez posla pa da onda negdje idem. Zadnjih 15 godina radim za
Royal Mail i zadovoljan sam poslom.
Poznato je da veoma mali broj
učenika bh. porijekla pohađa dopunske škole, možete li nam reći šta Vas
je navelo na donošenje odluke da
svoju djecu upišete u dopunsku školu
na bosanskom jeziku?
Iako sam živio 18 godina u Zagrebu,
nisam promijenio svoj bosanski jezik
nimalo. Vjerojatno je to razlog što ze-
lim da i moja dva dječaka govore čist
bosanski jezik. Kod kuće pričamo
iskljucivo bosanski i to im je pomoglo
da obogate fond bosanskih riječi.
Često se pitam da li sam kao roditelj
ispunio svoju zadaću? Mislim da
ako vam djeca nastave govoriti maternji jezik da ste dosta blizu da tu
zadaću ispunite. Naravno zbog toga
su djeca ograničena da se posvete
nečemu drugom. Najgore je da u ime
djece roditelji odluče da djecu ne dovode u dopunsku školu zbog svojih
obaveza ili obaveza djece. Mislim da
griješe. Vrijeme brzo prolazi. Neka
malo analiziraju šta su izgubili/do-
Ahmet Hadžić
bili nedovođenjem djece u dopunsku
školu.
Dugogodišnji ste volonter BHCUKa, dali ste svoje dragocjeno vrijeme i trud. Znamo da volonterski
rad iziskuje dosta samoodricanja i
žrtvovanja. Šta Vas je navelo da se
aktivno uključite u rad organizacije i
kako našu školu vidite u budućnosti?
ko volite ono što radite, onda vam
to nije teško. Sa još nekoliko vrijednih volontera učestvovao sam u
organiziranju “Prve BiH dopunske
škole” u Conduit Street, kad je gosp.
M. Nahaz bio prvi bh. ambasador u
UK. U to vrijeme činilo se kao da svi
naši ljudi žele da im djeca idu u bh.
dopunsku školu. Vremenom, stvari
su se mijenjale i ostali su samo uporni, a to se i danas događa. Danas
vidim da se upornost isplati. Zadnjih
16
par godina se upisuje sve veći broj
djece čiji su roditelji ovdje odrasli i
koji više razumiju ovaj sistem i vjerovatno će donijeti osvježenje u školu a
s tim i u BHCUK.
Na koji bi se način, po Vašem
misljenju, mogao unaprijediti
rad ne samo naše, nego i ostalih
bosanskohercegovačkih organizacija
u Velikoj Britaniji?
Svaka organizacija mora imati
godišnji, petogodišnji (kratkoročni i
dugoročni plan). Naravno, plan kao
plan ne znači ništa ako ga ne realizirate. Plan ne mora biti 100% realiziran, ali ga se mora pokušat realizirati na najbolji način. Mladi su
uvijek imali bolje planove i sposobnost da ih ostvare i zato ih treba
što više uključiti u rad. Ako neko za
vrijeme svoga mandata nije ispunio
minimum plana, treba da se makne i
da šansu nekome drugom.
SSBHD je pokrenuo nekoliko dobrih
akcija: nogometno natjecanje koje
bi obavezno trebalo biti svake godine u nekom drugom gradu u BiH.
U junu će biti susret folklora dijaspore u Bihaću. Bilo bi dobro kada bi
neki grad prihvatio da bude domaćin
učenika dopunskih škola za vrijeme
ljetnih praznika. Takva okupljanja
zbližavaju naše ljude i daju im volju
da organiziraju nešto novo.
Na kraju bih Vas željela pitati, šta je
Vaša poruka potencijalnim volonterima, od čijeg rada prvenstveno zavisi
i opstanak bh. udruženja, posebno
malih udruženja sa malim fondovima,
koja nisu u mogućnosti da uposle
profesionalnog radnika?
Volontera je uvijek bilo i biće. U
svakom volonteru postoji ogroman
potencijal, samo ga treba aktivirati.
Naša asocijacija i škola to dobro
znaju. Dok god državne institucije
ne zažive kako treba i ne preuzmu
svoj dio posla u dijaspori, biće Semira, Mirsada,Vedrana, Faruka, Sahi,
Zumri i naravno Ahmeta.
Iskreno
se
nadamo
da
će
dugogodišnji volonterski rad Ahmeta
Hadžića biti motivacija svim volonterima koji žele da se aktivnije uključe
u rad svojih lokalnih udruženja, te
potpomognu jedan dugogodšnji proces, a to je očuvanje našeg kulturnog
identiteta od zaborava.
Semira Jakupović
Haberi iz Asocijacija
London BHCAC
STARO RUKOVDSTVO NOVI MANDAT
Bosanskohercegovački savjetodavni
centar u Londonu, inače poznatiji kao
bh. klub Brent, jedina je organizacija
koja u glavnom gradu Velike Britanije
pruža konkretnu pomoć starijim bh.
građanima koji žive u ovom megapolisu. Iz svojih društvenih prostorija
na Brentu profesinalni radnici svakodnevno vode računa o potrebama
svojih članova, koji pretežno čine
najstariju populaciju, koji ne govore
engleski jezik i bez ove pomoći teško
da bi se mogli snaći u ovoj džungli
na asfaltu koja broji nekih 12-13 miliona stanovnika. Svima njima ovo je
polazno mjesto za rješavanje svakodenvnih problema, od odlaska
doktoru do sređivanja raznih "papira".
Za svoj rad BHCAC je do sada mno-
Poštovani čitaoci,
podsjećamo sve Vas da je naš magazin otvoren za saradnju i da su svi
Vaši prilozi dobrodošli bez obzira da
li ste saradnik Habera.
Šta pisati u Haberu, predlažemo:
Tekstovi o aktivnostima u BH. asocijacijama, vrijednim volonterima,
uspješnim učenicima, studentima, biznismenima. Svakako nas zanimaju i
interesantne priče o običnim ljudima,
kako žive, šta rade kako provode
dane u Engleskoj.
Zainteresovani smo i za edukativni i
zdravstveni sadržaj, priče o bh. gradovima, običajima, tradiciji, kulturi i
muzici iz naše zemlje.
Očekujemo i priloge za poetski i
književni kutak, tu je vesela strana
gdje bi se objavljivali vicevi i šale,
sport i razne zanimljivosti.
Stoga Vas molimo da razmislite o
ovim temama i da nam pomognete
svojim prijedlozima da dođemo do
go puta nagrađivan, a Britanski lotto
mu već dugi niz godina obezbjeđuje
adekvatna sredstva uz pomoć kojih se odvijaju ove aktivnosti. Inače,
Dobar odziv na skupštinu
osim ovog profesionlanog dijela,
postoji i onaj drugi volonterski dio u
koji su uključeni naši građani, članovi
kluba, i oni sami sebi u društvenim
prostorijama organizuju razne aktivnosti uz koje je i starost mnogo veselija. Svake srijede i nedjelje okupe
se na zajedničkom druženju, gdje
uz raznovrsne aktivnosti vrijeme im
puno brže prođe. Tako su mnogi od
njih pod stare dane, uz pomoć kvalifikovanih učitelja naučili da koriste
kompjuter i sve nove komunikcijske
mogućnosti, tako da im je mnogo
lakše kontaktirati sa familijom širom
zanimljivih sagovornika. Takođe,
nemojte se ustručavati da sami
napišete tekst, da nam pošaljete
zanimljivu fotografiju, mi smo tu da
Vam pomognemo i da to objavimo.
U cilju poboljšanja kvaliteta naših
novina za koje su neophodna finansijska sredstva, pozivamo čitaoce da
se pretplate na Haber.
Koristimo priliku da pozovemo biznismene da se reklamiraju u našem
listu i na taj način pomognu printanje
našeg magazina.
Prethodne brojeve Habera u elektronskoj formi možete pročitati na
web stranici BIH UK NETWORKA http://www.bhuknetwork.org/
Molimo Vas da svoje priloge i fotografije u elektronskoj formi dostavite
na email adresu haberurednik@
gmail.com.
Redakcija Habera
17
svijeta, tu su i vježbe za žene, škola
engleskog jezika za početnike, te
razni kursevi koji im omogućavaju prije svega da popune svoje slobodno
vrijeme kojeg imaju u izobilju.
U takvim uslovima, polovinom januara održana je još jedna Godišnja
skupština ovog udruženja na kojoj
je prisustvovalo oko 30 članova. Svi
oni mogli su čuti izvještaj o radu te
stanje finansija i naravno nakon kratkih i konkretnih diskusija svi izvještaji
su jednoglasno usvojeni. Kako
priliči u takvim situacijama, izabrano je rukovodstvo koje će u idućem
jednogodišnjem mandatu voditi asocijaciju. Na zahtjev prisutnih, organizaciju će i dalje voditi predsjednik
Zaim Pašić, potpredsjednica je Ismeta Velić, sekretar Dževad Dizdarević i
blagajnik Nedim Mujčinović te članovi
Izvršnog odbora Fejzi Jahaj, Mesud
Kahrimanović, Hajra Dedić i Zlatan
Kapetanović.
CIJENA OGLASA U
HABERU
1/16 strane £25
1/8 strane £40
1/4 strane £65
1/2 strane £100
1/1 strana £200
Oglasi na web stranici £30
Oglasi na kolornim stranicama skuplji su za 50% od
gore navedenih cijena
Haberi iz Asocijacija
Folklorna grupa “Bosanski biseri” iz Derbyja
PRELIJEPIM NASTUPOM OBILJEŽILA HOLOCAUST DAY
Ovakvi zločini se događaju širom naše planete Bliski istok, Bosna i Hercegovina, Ruanda, Irak, Sirija, Iran, Afganistan* i
mnogi drugi. Radi toga folklorna grupa “Bosanski biseri” iz Derbyja svake godine uzme učešće u obilježavanju Holocaust
Day
Stradanja ljudi, nevinih žrtava širom
svijeta jedan je od najstrašnijih
zločina koji može ostaviti trajne
posljedice na mnogo budućih generacija. Svjedoci smo da se i danas,
takoreći svakodnevno, događaju
stravični zločini nad civilima, da ljudska rasa postaje sve krvoločnija i da
nema granice ni mjere do koje daleko mogu otići. Mi, Bosanci i Herce-
Ali šta je za njih kazna, koja je kazna primjerena za toliko izgubljenih
nevinih života? Ne, za njih dovoljno
dobra kazna ne postoji. Ostaviti ih u
životu pa maker i u zatvoru, to je za
njih nagrada, ili ih ubiti i to je takođe
za njih nagrada jer njihov je život
samo jedan i ne znači ništa prema
hiljadama koje je taj jedan pobio.
Ne, nema adekvatne kazne za mon-
govci, ne možemo i nikada nećemo
zaboraviti sve strahote koje su nanesene našem narodu od strane
Srba tokom vjerskog, bratoubilačkog,
građanskog rata 1992-1996. godine.
Ta neizbrisiva bol, ta tuga za našim
najmilijima koji su goloruki pobijeni
nemajući šansu da se brane, tjera
nas svaki dan da o tome pričamo,
da cijeli svijet čuje o monstruoznim
zločinima, da se čuje istina i samo
istina, da se kazne zločinci.
strume. Jedini način je da sve to uporno i svakodnevno ponavljamo, da
se na taj način upozoravaju buduće
genaracije da se ne ponovi sličan
scenario.
Ovakvi zločini se događaju širom
naše planete,*Izrael, Bosna i Hercegovina, Ruanda, Irak, Sirija, Iran,
Afganistan* i mnogi drugi, da ih sve
ne nabrajam.
Radi toga folklorna grupa “Bosanski
biseri” iz Derbyja svake godine uzme
učešće u obilježavanju “Dana genocida”, Holocaust Day*, koji se svake
godine u svijetu obilježava 27.01.,
kako bi pokazali svijetu o stradanjima
Bosanaca.
Sve što se ne zabilježi, to se i zaboravi. Ajša Bjelobrvić je veoma dirljivo
pročitala monolog o stradanjima u
BiH, Ferid Kevrić je pripremio lijep
slide šou*o Bosni, a članice folklorne
grupe*, naše male begovice Sara
Gopo, Emia Tutić, Adna Bjelobrvić,
Amina Prcić, Sana Akram i Emina
Hrnić* odigrale su dva kola i dobile
veliki aplauz. Njihov koreograf Fahira
Hasedžić im je sašila nove begovske
nošnje, pa je i to dodatno poboljšalo
sam kvalitet izvedbe. Pohvale su
pljuštale na sve strane. To je bila još
jedna motivacija za roditelje da dovedu djecu i učlane ih u folklornu sekciju, tako da se u stariju grupu učlanila
i Amela Subašić iz Nottinghama, a
u mlađu grupru od 5-8 god. starosti
Alija i Amel Prcić, Deen i Kenan
Gopo, Lejla Hrnić, Ðenita Salkić,
Amina Tutić i Amina Zahirović. Kako
vidimo, Derby ne treba da brine za
budućnost folklora ni narednih nekoliko godina.
Sve čestitke na lijepoj prezentaciji i svima koji su uzeli učešće u
obilježavanju ovog za nas veoma
važnog datuma.
NEKA SE NIKADA NE ZABORAVI.
Fahira Hasedžić
Ambasador Bosne i Hercegovine
u Ujedinjenom Kraljevstvu Velike
Britanije i Sjeverne Irske Musfafa
Mujezinović prisustvovao je 27. januara 2014. godine, u gradu Derby na
obilježavanju dana Holokausta, u organizaciji gradske uprave, udruženja
građana
Ukrajine,
udruženja
bosanskohercegovačkih
građana
pod nazivom “Bosnia & Herzegovina
Centre”, koje tradicionalno učestvuje
u organizaciji ovog događaja.
Ambasador Mujezinović je prisustvovao i zajedničkoj multikonfesijskoj molitvi u maloj anglikanskoj
kapelici, te simboličnim polaganjem
kamenja za sve žrtve genocida u
svijetu. Građani BiH su u prostorijama Udruženja priredili prigodan
dramski program, a prisutnima su
se obratili gradonačenlik Derbya Fa-
reed Hussain, ambasador Mustafa
Mujezinović, predstavnik Udruženja
ukrajinskih građana, te predstavnici
mimohodom do Kulturnog centra
Grada Derbya.
Specifičnost ovog obilježavanja
bh. zajednice. Obilježavanje dana
Holokausta nastavilo se svečanim
multikonfesijskim programom u Katedrali, koji se sastojao od kršćanske,
islamske i jevrejske vjerske službe,
što je predstavljalo centralni dio
programa, a završilo je kasno uveče
je činjenica da se uz Holokaust
obilježavaju i svi drugi genocidi
počinjeni od početka 20. stoljeća u
različitim zemljama svijeta, među
njima i onaj u Srebrenici.
Bosanski biseri-kvalitetan nastup
AMBASADOR BOSNE I HERCEGOVINE U UJEDINJENOM KRALJEVSTVU VELIKE
BRITANIJE I SJEVERNE IRSKE MUSTAFA MUJEZINOVIĆ PRISUSTVOVAO NA
OBILJEŽAVANJU DANA HOLOKAUSTA U GRADU DERBY
18
Prenseno sa web stranice MVP BiH
BiH dopunske škole
London
ZIMSKI PERIOD
PROVEDEN U RADU
medalju u umjetničkom klizanju. Jed- priredbom 29. marta 2014. godine,
Januar i februar su u “Prvoj BiH
dopunskoj školi London” protekli
poprilično mirno, a uglavnom se radilo na realizaciji redovnog nastavnog
plana i programa, te dodatnim ak-
Vučko u Londonu
tivnostima, među kojima se najviše
ističe rad Hora odraslih, kojeg
sačinjavaju naši članovi a vodi Farko
Selman.
Osmog februara radni dan posvetili
smo 30-godišnjici održavanja Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu, a
djeca su s ushićenjem prepričavala
ono što su čula od svojih roditelja,
djedova, nana i baka. Bili su impresionirani činjenicom da je Sarajevo
1984. godine bilo centar svijeta, te
da su ljudi iz Velike Britanije, Torwill& Dean pobijedili i osvojili zlatnu
na djevojčica je čak uspjela da nađe
i suvenir na kojem se nalazi maskota
čuvenog Vučka.
Dvadeset prvog februara 2014. Čas
sa početkom u 16.00 časova, na
adresi: The Abbey Centre, 34 Great
Smith Street, London, SW1P 3BU.
Nadam se da ćemo uskoro imati više
smo posvetili Danu maternjeg jezika
i njegovoj važnosti. Djecu je zanimala priča o porijeklu našeg jezika, te
sličnosti sa ostalim jezicima iz stroslavenske skupine.
Trenutno smo počeli sa pripremama
za obilježavanje 20-godišnjice postojanja naše škole u VB. Iako su se dvije decenije njenog postojanja desile
još u novembru prošle godine, tek
sada smo u mogućnosti da organizujemo proslavu i njen opstanak. Pored
naših učenika, očekujemo da nam
se na proslavi pridruže i naši bivši
učenici, te hor i pjesnici iz Velike Britanije i inostranstva.
Za sada možemo reći da će se
dvadesetogodišnjica škole obilježiti
detalja o ovom važnom događaju
za našu zajednicu, te da će nam se
pridružiti i naši čitaoci.
Ovom prilikom želim da se gospođi
Jasmini Turajlić, drugom sekretaru
u Ambasadi BiH, u ime naše škole
te BHCUK-a zahvalim na njenom
dugogodišnjem doprinosu radu naše
škole, te joj poželim sretan odlazak u mirovinu, te mnogo sreće u
budućnosti.
Svim čitaocima “Habera” ovom prilikom čestitam predstojeći Dan nezavisnosti BiH, a pripadnicama ljepšeg
spola sretan Dan žena, te Dan majki.
S. Jakupović
BH. GRAĐANI U ŠTUTGARTU OBILJEŽILI
MEĐUNARODNI DAN MATERNJEG JEZIKA
Tribinom o temi “Očuvanje maternjeg jezika kroz bosanske dopunske škole i druge aktivnosti” i promocijom Pravopisnog priručnika b/h/s jezika sa osnovama gramatike, koja je u petak održana u prostorijama IZ Štutgart, glavnom gradu
Baden-Wirtemberga (SR Njemačka), građani BiH u ovom gradu obilježili su 21. februar - Međunarodni dan maternjeg
jezika.
O značaju maternjeg i matern- naroda koji žive u BiH, posebno među Aida Kršo.
Tribina i promocija udžbenika
jih jezika naroda koji žive u Bosni građanima BiH koji žive u dijaspori
i Hercegovini i jezičkoj toleranciji,
u Štutgartu govorili su konzul BiH
u Štutgartu Dag Đumrukčić, prof.
Hadžem Hajdarević, prof. Aida Kršo,
Muhidin Čolić, dr. Ferid Kuglić i Haris
Halilović, predsjednik Saveza bosanskih dopunskih škola.
Posebnu pažnju u Štutgartu privukla
je promocija Pravopisnog priručnika
o kome su govorili gosti iz Sarajeva
prof. Hadžem Hajdarević, prof. Aida
Kršo i Muhidin Čolić.
Organizator
obilježavanja
Međunarodnog dana maternjeg jezika u Štutgartu bio je Savez bosanskih
Detalj sa promocije u Štutgartu
dopunskih škola u SR Njemačkoj.
U okviru obilježavanja Međunarodnog polaznicima bosanskih dopunskih večeras će biti održana i u
dana maternjeg jezika, danas će o škola u Štutgartu govoriti profesor i Schwanisch Gmundu, a u nedjelju u
važnosti njegovanja maternjih jezika književnik Hadžem Hajdarević i prof. Frankfurtu.
19
Bosanskohercegovačka dijaspora
Zaim Pašić, predsjednik SSDBiH:
DIJASPORA POKUŠAVA BITI DOBAR PARTNER
BH. VLASTIMA
Svjetski savez dijaspore BiH (SSDBiH) i dalje zastupa stav da je na nivou države potrebno formirati ministarstvo za dijasporu ili direkciju za dijasporu pri Vijeću ministara BiH, što bi doprinijelo kvalitetnijoj saradnji države i predstavnika
bh. dijaspore.
Predsjednik SSD-a BiH Zaim Pašić nim glasačima bez obzira na to koliko države BiH pokušali smo promijeniti
stav naših političkih stranaka, ali to
ocijenio je u razgovoru za Agenciju njih glasa”.
"Ranije smo tražili da se olakšaju svi nije dalo veliki rezultat pri donošenju
Fena da je ova saradnja generalno
loša, uprkos činjenici da dijaspora zakonski preduslovi oko registracije zakona o popisu koji je udaljio naše
pokušava biti dobar partner bh. naših građana u dijaspori kroz "pa- građane od mogućnosti da budu
vlastima u zajedničkom rješavanju sivnu registraciju", kao što je i u BiH. popisani", kaže Pašić.
Također, bilo bi dobro da se političari Naglašava da je Glavni odbor SSproblema.
"Najbolje je da se u samoj organi- uključe u pitanja dijaspore i pokušaju DBiH tada pozvao sve građane koji
zaciji države izmijene neke činjenice prezentovati svoje stranačke pro- imaju CIPS-ove dokumente da odu
u vezi s ovim pitanjem, s obzirom grame, ako ih uopće imaju za dijas- u svoja mjesta prebivališta u BiH da
bi bili popisani u skladu sa članom 2.
na to da je bh. dijaspora jedna od poru", poručio je Pašić.
najvećih u Evropi i da je najveći Potcrtava da je zasad najvažnija Zakona o popisu, što je, kaže, i donisaradnja s lokalnim nivoima vlasti u jelo rezultate.
ulagač u BiH", naglašava Pašić.
Podsjeća da je Savez tražio i pred- BiH, zatim povratnicima kojima treba
"Također, tražili smo potvrdu da je
lagao zakon o dijaspori koji nije do- omogućiti više projekta manjeg ula- u potpunosti implementirana odluka
bio podršku za raspravu u državnom ganja u privredu te povezivanje kom- Ustavnog suda BiH o pitanju dvojnog
parlamentu, a sadržavao je, ističe, panija sa zemljama trenutnog borav- državljanstva. SSDBiH je deset gosva rješenja za dugogodišnje zahtje- ka naših građana u svijetu.
dina bio angažovan na ovom pitanju i
Govoreći o radu SSDBiH u prošloj putem peticija kao i stalnim aktivnostive bh. dijaspore.
"Naši političari, ne svi, nažalost, godini, Pašić ističe da je ovaj savez, ma da se bh. građani ne isključuju iz
prime nas na razgovor i sve ostane pored tradicionalnih aktivnosti organ- državljanstva svoje domovine i u to
na tom nivou. Također, u većini zem- iziranja svjetskog prvenstva u malom smo uspjeli", naglasio je Pašić.
alja imamo problem s ambasadorima nogometu te sastanaka Glavnog Jedna od značajnih aktivnosti SSDkoji ne razumiju organizovane oblike odbora, bio uključen u nekoliko a u proteklom periodu bio je, navodi
bh. dijaspore u tim zemljama i jed- važnih pitanja vezanih za status bh. Pašić, sastanak Glavnog odbora
nostavno ignorišu tu činjenicu", tvrdi građana u dijaspori, kao što su u vezi Saveza u Bihaću na kojem su posa zakonima o državljanstvu i popisu
Pašić.
nudili saradnju lokalnim zajednicastanovništva.
ma, a Savez je također bio i suorMišljenja je također da bh. političari
"SSDBiH je veliki dio svojih aktivnos- ganizator privrednih konferencija u
“već kasne kada je u pitanju saradnja
s građanima u dijaspori i potencijal- ti posvetio ovim važnim pitanjima Mostaru i Prijedoru.
i uz dopise i posjete institucijama
Danska
SASTANAK GLAVNOG ODBORA SSDBIH
Savez
bosanskohercegovačkih
udruženja u Danskoj od 21-23. marta
u gradu Hobro biće domaćin sastanka Glavnog odbora Svjetskog saveza
dijaspore Bosne i Hercegovine. Sastanak je veoma bitan jer na njemu će
biti donesena odluka o održavanju
narednog 7. kongresa bh. dijaspore.
Infromaciju više potražili smo kod
predsjednika SSDBIH Zaima Pašića:
“Na prvom kongresu SSDBiH 2002.
godine dogovoreno je da se članovi
Svjetskog saveza svake dvije godine
okupe u Bosni i Hercegovini i sumiraju svoju dvogodišnju aktivnost.
Evo pred nama je 7. kongres SSD
BiH. Glavna tema sastanka u Hobru
je dogovor oko organizacije i izbor
Sekretarijata SSDBiH za organizaciju Kongresa.Na ovom skupu će biti
prisutan i gospodin Mitar Kovačević
ispred Ministarstva za ljudska prava
i izbjeglice, naših tradicionalnih pokrovitelja, tako da ćemo u direktnom
kontaktu precizirati datum i mjesto
održavanja narednog kongresa.
Kako sada stvari stoje, kongres bi
se trebao održati u zgradi Parlamen-
ta Bosne i Hercegovine 7 -8. juna.
Konkretne teme koje će se razmatrati na kongresu i okrugli stolovi koji
će tim povodom biti održani, takođe
će biti dogovoreni u Danskoj.”
Zaim Pašić
Osim kongresa, na dnevnom redu
su i duge aktivnosti SSDBH: “Kao
što vam je poznato, svake godine
SSDBiH organizuje i Svjetsko prvenstvo bosanskohercegovačke dijaspore u malom fudbalu, ove godine
naši članovi iz Ljubljane Društvo
Ljiljan je domaćin i u Danskoj će se
sumirati dosadašnja aktivnost oko
ovog takmičenja koje će se održati
20
u Ljubljani od 22-24. maja. Takođe
smo u pripremi Festivala folklora bh.
građana izvan domovine u Bihaću,
gdje će se predstaviti nekoliko
društava iz Evrope kao i domaćini.
Ova aktivnost je planirana u junu
ove godine. Na sastanku GO u Hobru - Danska će se razgovarati i o
saradnji SSD sa nekoliko humanitarnih organizacija kao što je Centar
za djecu "Duga" iz Kulen Vakufa te
pomoć finansiranju studenata iz BiH.
Pošto je politika neizbježni dio života,
SSDBiH se svojim saopštenjima već
izjasnio oko trenutne političke situacije u zemlji, a na dnevnom redu
će biti samo registracija glasača iz dijaspore i učešće SSDBiH u toj kampanji.”
Poruka
našim
građanima
u
iseljeništvu:
“Koristim priliku da pozovem sve
bh. građane koji su izvan BiH da
se pridruže organizovanim oblicima
okupljanja naših građana diljem svijeta i tako doprinesemo boljem ostvarenju saradnje i pomoći našim
sugrađanima u Bosni i Hercegovini.”
Bosanskohercegovačka dijaspora
SSDBIH - Bihać
PRVI FOLKLORNI FESTIVAL
BOSANSKOHERCEGOVAČKE DIJASPORE U GRADU NA UNI
Folklorni festival dijaspore je veoma
važan festival za cijelu dijasporu, a
i za same naše građane BiH. Mladi
imaju mogućnost da usavršavaju
jezik, da upoznaju kulturne vrijednosti BiH. To je način da se dijaspora BiH
okupi na jednom mjestu, da se razmijene iskustva, međusobno druže i
upoznaju svoje korijene. Također i
jedan od načina da se građani BiH
informišu o radu i zalaganju dijaspore oko očuvanja tradicije BiH.
Svjetski savez dijaspore BiH u suradnji sa općinom Bihać u tom gradu od
20. do 23. juna ove godine organizira Prvi folklorni festival na kojem
će učešće uzeti folklorne grupe iz
bosanskohercegovačke dijaspore.
Koordinator projekta je član GO SSD
BiH Dinka Hrustanović, inače šefica
Folklornog društva DEM iz Kranja,
koju smo pitali otkud ideja da se napravi festival dijaspore:
- U SSD BH ideja za folklorni festival
dijaspore postoji već duži niz godina.
Na prošlogodišnjem sastanku čiji
je domaćin bio grad Bihać napravljeni su i početni koraci jer napokon
smo uspjeli dobiti grad u našoj lijepoj domovini koji je spreman da pomogne dijaspori da se održi prvi folklorni festival bosanskohercegovačke
dijaspore. Grad Bihać se ponudio za
domaćina tog velikog spektakla i otvorio je svoja vrata i srce dijaspori.
Da bi očuvali svoju tradiciju, jezik,
svoje korijene, od velike važnosti je
da se međusobno povezujemo i da
naši mladi upoznaju svoju domovinu kroz različite vidike, a ne samo
odlaskom na godišnje odmore. Godine prolaze i rastu nova pokoljenja
Sudski slučaj Andrićgrad
koja nisu osjećajno povezana sa
našom domovinom kao starije generacije. Polako dolazi do otuđenosti
i hlađenja odnosa. Da bismo spriječili
da naša djeca zaborave svoje kori-
Dinka Hrustanović
jene, od velike važnosti je da radimo
na tome da se povezujemo sa svojom domovinom i njenim građanima.
Folklorni festival je jedan od načina
da se na jednom mjestu okupe mladi
iz različitih dijelova dijaspore, da šire
svoja obzorja i da se međusobno
druže sa mladima iz BiH. Iz svega
toga je nastala i ideja o organizovanju folklornog festivala dijaspore.
Ko ima pravo učešća i koliko folklora
se može prijaviti?
- Pravo učešća na folklorni festival
imaju sve folklorne grupe iz dijaspore Bosne i Hercegovine. Prednost
imaju folklorne grupe koje su članice
SSD BiH. Prijaviti se mogu i ostale
autohtone grupe iz različitih država,
koje će imati status gosta na folklornom festivalu dijaspore. Naši gosti
će, također, biti dva folklorna društva
iz BiH. Broj folklornih grupa nije
određen, u ovisnosti od broja prijava
će se odrediti i predstavljanje folklornih grupa. Predstavljanje će biti
21.06. i 22.06., a od broja prijavljenih
ovisi da li će predstavljanje biti jedan
ili dva dana. Ukoliko bude više od
14 folklornih grupa, bit će dva dana.
Svaka grupa će se predstaviti sa dvije koreografije koje izviru iz tradicije
BiH. Gostujuća društva se predstavljaju koreografijama iz područja
države odakle dolaze.
Šta je sve predviđeno programom i
kakva su očekivanja od ovog festivala?
- Program folklornog festivala imate
u samom konkursu i on je koncipiran
tako da omladini ne bude dosadno
da uz nastupe, druženje, pjesmu i
igru upoznaju i domovinu iz koje su
potekli i sve njene ljepote. Folklorni
festival dijaspore je veoma važan
festival za cijelu dijasporu, a i za
same naše građane BiH. Mladi imaju
mogućnost da usavršavaju jezik, da
upoznaju kulturne vrijednosti BiH. To
je način da se dijaspora BiH okupi
na jednom mjestu, da se razmijene iskustva, međusobno druže i
upoznaju svoje korijene. Također i
jedan od načina da se građani BiH
informišu o radu i zalaganju dijaspore
oko očuvanja tradicije BiH. Sa boljim
međusobnim odnosima dolazi i do
bolje saradnje i pomoći jedni drugima. Inače, predviđeno je da se folklorni festival održava svake godine u
drugom gradu naše domovine.
PO PRAVDU I DO STRAZBURA
BHDINFODESK iz Birminghama
prije godinu dana obavijestio je
bosankohercegovačku
javnost
o otimačini bošnjačke zemlje u
Višegradu na kojoj je napravljen
Andrićgrad. Naime, građani Bosne i
Hercegovine ali i regiona tada su upoznati sa informacijom da je famozni
Kusturicin Andrićgrad, u sprezi sa
vlastima RS, napravljen na otetoj
bošnjačkoj zemlji, koja još po “papirima” pripada nasljednicima velikog višegradskog zemljoposjednika
Pašana (Mustafe) Hadžića.
Od tada Pašanov unuk Muhamed
Pršeš sa ostalim nasljednicima
pokušava doći do svoje zemlje. Naravno, odmah u startu se znalo da to
neće biti nimalo lagan posao jer, kao
što se moglo i pretpostaviti, otimači
bošnjačke zemlje, opština Višegrad i
vlada RS, upotrijebiće sva moguća
sredstva da ozakone ovu “modernu
hajdučiju”. Pred opštinskim sudom u
Višegradu pokrenut je sudski postupak, a Muhameda Pršeša pitamo
dokle je stigao njegov pravni tim
Muhamed Pršeš
predvođen adovkatom Esadom
Hrvačićem: “Tužba naše familije
protiv opštine Višegrad (Predmet
utvrđivanje i uknjižba/ Broj: 91 0 P
21
026289 13 P) je itekako aktuelna,
nastavak glavne rasprave zakazan je za 9. april 2014. godine na
kojem će se čitati nalazi vještaka.
Naime, u dosadašnjem toku postupka korištena su tri vještaka i, pretpostavljate, svi oni ovu otimačinu
zemlje vide iz svoje perspektive.
Nažalost, mi kao porodica ostavljeni
smo da sami obavljamo ovaj “Sizifovski” posao da se sami borimo sa
ovom nepravdom. Svjesni smo da
pravdu zbog političkih uticaja vlasti
RS najvjerovatnije nećemo naći u
opštinskom sudu u Višegradu. Naravno, ići ćemo dalje sve do Strazbura,
a iskreno se nadamo da nas neće
zadesiti sudbina nane Fate Orlović i
da će se ovaj predmet riješiti u našu
korist i da će nam biti vraćena oteta
zemlja.”
Bosanskohercegovačka dijaspora
Ljubljana: pripreme za XI. svjetskog prvenstva bosanskohercegovačke dijaspore u futsalu u punom jeku
ZMAJČEKI DOMAĆINI ZMAJEVIMA
Organizacijski odbor Društva Ljiljan je ja na zadnjem sastanku potvrdio i besplatan ulaz na sve utakmice prvenstva, što
će doprinijeti još boljoj posjeti prvenstva.
Slovenački glavni grad Ljubljana
od 22. do 24. maja 2014. bit će
domaćin XI svjetskog prvenstva
bosanskohercegovačke
dijaspore
u futsalu i tom prilikom ugostit će
najbolje fudbalere bh. porijekla koji
žive van granica domovine. Organizator šampionata je Svjetski
savez dijaspore Bosne i
Hercegovine, pokrovitelj
je
Nogometni/Fudbalski
savez Bosne i Hercegovine, a vrijedni domaćin
mundijala
je
Društvo
bosanskohercegovačkog
i slovenskog prijateljstva
LJILJAN – Ljubljana.
ovogodišnji šampionat biti jedan
od najvećih sportskih događaja
bosanskohercegovačke dijaspore. U
ovom trenutku rezervisana je sportska sala Kodeljevo za odigravanje
prvenstva i zabavni dio programa
na kojem će gostovati Nihad Fetić
Hakala sa gostima. Obezbijeđena je
Elvis Alukić
Maskota
Uveliko se radi na promociji
šampionata, ozbezbijeđeni su i
značajni medijski partneri, a javile
su se i neke firme koje će biti sponzori takmičenja. Da li ste zadovoljni
Organizacijski odbor
Predsjenika
organizacionog
odbora
Elvisa
Alukića, ujedno i čelnika
Društva Ljiljan, pitamo
kako teku pripreme i šta
učesnici, gosti i publika u
sportskoj dvorani KodeljeOrganizacioni odbor-Ljubljana
vo mogu očekivati tokom
sampionata:
»Nakon
dugogodišnjeg
učešća i sala za doček ekipa i žrjeb, koji će
sportske ekipe Društva Ljiljan na se održati veče prije početka prvensvjetskim prvenstvima bh. dijaspore, stva. Za prijavljene ekipe iz Amerike
ovaj put odlučili smo se da budemo i Kanade obezbijeđen je i smještaj, a
za ostale gostujuće ekipe domaćini
će obezbijediti smještaj po povoljnijim cijenama. Osiguran će biti i
transfer za sve učesnike prvenstva.
domaćini šampionata. Formirali smo
organizacioni odbor, održali nekoliko sastanaka i očekujemo da će
sve utakmice prvenstva, što će doprinijeti još boljoj posjeti prvenstva.«
Tu će, naravno, biti uloženo i puno
volenterskog rada od strane članova
Društva Ljiljan i njihovih simpatizera.
Kod same organizacije prvenstva
sudjelovat će najmanje 50 volentera,
koji će stalno biti prisutni na samom
prvenstvu. Organizacijski odbor
Društva Ljiljan je ja na zadnjem sastanku potvrdio i besplatan ulaz na
22
Nakon Linca u Austriji, trostrukog
organizatora
ovog
eminentnog
takmičenja, zatim Antverpena u Belgiji, Minhena u Njemačkoj, Birminghama u Velikoj Britaniji, Luksemburga, Velike Kladuše, Bielle u Italiji,
Västeråsa u Švedskoj čast da bude
domaćin jubilarnog XI šampionata
pripala je našim zemljacima u
Sloveniji, na čelu sa organizacijskim
odborom prvenstva u sastavu: Elvis
Alukić - predsjednik Društva Ljiljan,
Šemsud Čehić – predsjednik sportske sekcije Društva Ljiljan, Ferid
Avdić – potpredsjednik Društva Ljiljan, Šerif Botonjić – član sportske
sekcije Društva Ljiljan, Amra Škrgić –
članica Društva Ljiljan i koordinatorica
projektnih aktivnosti Društva Ljiljan,
Emil Maleškić – član Društva Ljiljan, Admir Baltić – tajnik Bošnjačkog
kulturnog saveza Slovenije i član
Društva Ljiljan i Ale Botonjić – član
društva, bivši dugogodišnji predsjednik Društva Ljiljan.
dosadašnjim učinkom na tom polju?
»Za promociju je izrađen plakat i
logotip šampionata, sastavljen iz nogometne lopte i zmaja, koji ukazuje
na moć, hrabrost i veličinu. Zmaj je i
zaštitni znak grada Ljubljane, pronalazi se u značajnijim dokumentima i
arhitekturi 19. vijeka, a legende ga
s Ljubljanom povezuju već i u srednjem vijeku. Ove godine za razliku
od prošlih, prvenstvo će imati i svoju
maskotu »ZMAJ« koja će biti prisutna tokom cijelog prvenstva. Dvije
maskote su već naručene i dobavljene iz Kine. Tehnička ekipa koja je
zadužena kod same organizacije prvenstva trudi se i da svima obezbijedi
mogućnost direktnog prenosa svih
utakmica preko posebne internetne
stranice koja će biti namijenjena
svima onima koji neće tih dana moći
doći u Ljubljanu, pa će tako imati
mogućnost sve utakmice pratiti pre-
Bosanskohercegovačka dijaspora
ko interneta. Radio RSG iz Sarajeva
je napravio džingl šampionta, medijski partneri Dnevni avaz, Fena, portal
Isočna Bosna, Haber i TV studio 6, za
sada medijski promovišu šampionat.
Takođe koristimo mogućnosti Fejsbu-
Inače, domaćini su sigurni da je XI
svjetsko prvenstvo u futsalu izuzetna
prilika da se Društvo Ljiljan prikaže u
najboljem svjetlu, ali i da kompletna
bosanskohercegovačka
dijaspora
I am unrest at sun-patch
I like to walk at sun-patch,
My soul is so warm there,
I know she will come here,
And we will go somewhere.
I see her, she`s coming on the path,
She is smiling, looking me,
In my view is her face.
I just wish this to see.
I am looking at her, wind cools me,
Sends to me tuft of her hair,
She is hiding behind the trees,
The shoes she took of feet, yes,
there.
She knows I live this play,
My hands want to touch, catch her,
She is looking me long, and calling
me,
Hide under trees, she is golden there.
ka i preko nekoliko stranica redovno
informišemo o našim aktivnostima.
Osim toga, u ovom trenutku organizacijski odbor iz Ljubljane posebno
je fokusiran na prikupljanje sponzorskih sredstava jer se za ovako veliki
događaj očekuju i ogromni izdaci.»
uživa u ovom velikom sportskom
događaju. Svakako tome će doprinijeti i sponzori sa svojim učešćem,
te svi oni koji će na bilo kakav
način doprinijeti organizaciji ovog
šampionata.
23
I am unrest, walking on the path,
Her smile warms me, she`s running,
I see her, she`s calling me,
To see my face and how are so smiling.
Idriz Saltagić
(iz kolektivne zbirke pjesama “Sweet
nothings”, published in Great Britain
in 2011.)
Bosanskohercegovačka dijaspora
IN MEMORIAM
Preminuo Omer Mićijević,
Vicepredsjednik Matice BiH i
član Glavnog Odbora SSDBiH
Poštovani članovi Glavnog Odbora
SSDBiH
sa tugom u srcu želim da vas
obavijestim u ime Glavnog Odbora
Matice Bosne i Hercegovine da je u
Petak, 17. Januara 2014 iznenada
preminuo Omer Mićijević, Vicepredsjednik Matice BiH i član Glavnog
Odbora SSDBiH.
Posljednji ispraćaja održati će se 23.
Januara 2014 u 14:00 sati na lokalnom mezarju/groblju u Affolternu,
Zwillikerstrasse, 8910 Affoltern am
Albis, Švajcarska.
S poštovanjem,
Hamdija Kocic,
Predsjednik Matice BiH
Bleicherweg 64a,
8002 Zuerich
REAGOVANJE SSDBIH POVODOM
DEMONSTRACIJA
U DOMOVINI
SSD BiH s pažnjom i zabrinutošću
prati posljednja dešavanja u domovini i u potpunosti podržava opravdane zahtjeve građana u BiH koji se
bore za svoja osnovna ljudska prava: pravo na zaposlenje, socijalno i
zdravstveno osiguranje - egzistenciju, bezbjednost i perspektivnost mladih. Podržavamo i sve one koji dižu
glas protiv neviđene pljačke javnih
dobara u BiH i političkih predstavnika
koji su se odrodili od naroda koga
predstavljaju. Osuđujemo svaki oblik anarhije i zloupotrebe opravdanih
zahtjeva naših sugrađana u domovini u političke svrhe.
SSD BiH godinama ukazuje na
maćehinski odnos državnih aparata
u BiH prema građanima koje predstavlja. U svim normalnim zemljama
vlast služi narodu, a ne samo sebi.
Građani BiH zaslužuju bolji život,
život dostojan čovjeka, evropsku
persprektivu i to im je njihova vlast
dužna obezbijediti, a ne da od naše
predivne i prebogate zemlje prave
privatne feude u kojima se većina
ljudi pita kako preživjeti, a većina
mladih - kako iz nje pobjeći!
Saslušati zahtjeve građana
VELIKA BRITANIJA PODRŽAVA PRAVO
GRAĐANA BIH NA PROTESTE
Direktor Ureda za proširenje Evropske unije i Zapadni Balkan Ministarstva vanjskih i komonvelt poslova
Ujedinjenog kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske Owen Jenkins, koji boravi u posjeti Sarajevu,
izjavio da Velika Britanija podržava
demokratsko pravo građana na protest i razumije njihove frustracije.
- Naglasio sam političkim liderima
potrebu da poslušaju zahtjeve koji
su im upućeni, te da hitno preduzmu
korake ka poboljšanju budućnosti
ove zemlje i da ispune nastojanja da
dođe do promjene - rekao je Jenkins.
Dodao je da su ga demonstranti upoznali o potrebi za hitnim mjerama
protiv korupcije, nezaposlenosti i
nedostatka odgovornosti političkih
lidera, te da su izrazili uvjerenje da
taj stav dijele građani širom zemlje.
- Nema opravdanja da se ovi događaji
koriste kao izgovor za govore o podjeli ili za provociranje etničkih tenzija.
Ovo je sada prilika za građane i lidere
Bosne i Hercegovine da zajedno
rade na stvarnoj promjeni i ostvare
napredak na euroatlantskom putu
ove zemlje - istakao je Jenkins.
On se tokom boravka u BiH sastao
24
sa zamjenikom predsjedavajućeg
Vijeća ministara BiH i ministrom vanjskih poslova Zlatkom Lagumdžijom,
ministrom sigurnosti BiH Fahrudinom Radončićem, šefom Delegacije
Evropske unije i specijalnim pred-
stavnikom EU u BiH ambasadorom Peterom Sorensenom, visokim
predstavnikom Valentinom Inzkom,
te predstavnicima nevladinih organizacija, kao i predstavnicima Plenuma
građana Sarajeva i Tuzle, saopćeno
je iz britanske ambasade u Sarajevu.
www.avaz.ba
Bosanskohercegovačka dijaspora
London
GDJE JE MUSTAFA?
Zovem se Marina, imam 50 godina,
rođena sam i živjela do svoje 30.
godine u Sarajevu. Moja kćerka je
imala 4,5 godine kada je počeo rat.
Muž i ja smo iz miješanog braka. Moj
otac je Srbin, a majka Hrvatica, kod
muža je obratno.
6. aprila 1992. počeo je rat u Sarajevu. Moj muž je odlučio da skloni našu
kći iz grada kod ujaka Srbina dok ne
jenjaju nemiri u Sarajevu. Otišli su
vozom. Sreli smo se ponovo sljedeće
godine u Londonu.
Dva puta sam pokušala da dođem
do njih iz opkoljenog Sarajeva, ali
bezuspješno. Bespomoćna, počela
sam volontirati u sarajevskoj bolnici
"Koševo".
Svaki dan sam išla na posao pod
snajperoskom vatrom i granatama.
Vidjela sam više mrtvih nego živih
ljudi.
Nakon dva mjeseca rata, desilo se
najveće bombardovanje Sarajeva.
Marina
U bolnicu su donijeli malog Mustafu,
kome je granata raznijela pola ruke i
stopalo. Bilo mu je pet godina,odmah
se vezao za mene i nije htio da spava
dok mu ne bih ispričala "Alisu u zemlji čudesa".
Njegovi roditelji su poginuli, mene je
zvao Alisa i mnogo volio,a ja njega
naprosto obožavala. Ostavila sam ga
kad sam preko radio-veze doznala
da je moja kćerka na sigurnom, sa
tatom, u Engleskoj.
Često mislim na Mustafu, sad mu je
25 godina.
Sve godine u Engleskoj volontiram
i prikupljam novac za djecu. Dva
puta sam biciklala London- Brighton
(za mongoloidnu djecu),prošle godine 100 km oko Londona (za "Našu
djecu"- mostarsko sirotište).
Redovno se odazivam svim dječijim
apelima, podržavam organizacije za
zbrinjavanje napuštene djece Sarajeva (Ljubica Ivezić) i Mostara (Our
kids)...
Bila sam pet puta u Sarajevu nakon
rata, sita, živa i zdrava, ali nikada nisam potražila Mustafu; griža savjesti,
sebičnost ili strah?
POZIV ZA SLANJE SLIKE PODRŠKE BH IZ UK
Molimo vas da nam pošaljete fotke podrške BH tokom protesta na FBK grupu Solidarnost sa BiH u UK/Solidarity with
uprising in Bosnia
h t t p s : / / w w w. f a c e b o o k . c o m /
groups/818240708191809/
Dostavljamo par fotki
* A CALL FOR IMAGES OF SOLIDARITY *
Please send us your images showing
support with the uprising in BosniaHerzegovina, by attaching your photo in the comment of this post!
We will then forward them to Bosnian
portals.
You can send a snappy self-portrait,
or a group photo.
Make them as individual as you like.
Creative ones, performative ones
(you tube links), off-the-wall in-yourface ones etc etc are all welcome.
If you need inspiration for text here
are some suggestions we've come
up with.
SOLIDARITY WITH BOSNIA-HERZEGOVINA - WITH YOU IN DEMANDS FOR SOCIAL JUSTICE!
SOLIDARITY WITH THE BRAVE
PEOPLE OF BOSNIA - KEEP
STRONG AGAINST NATIONALISM
AND CORRUPTION!
CITIZENS FOR A BETTER (NEW?)
BOSNIA - WE ARE WITH YOU!
PERSEVERE!
UK RALLIES BEHIND BOSNIA'S
PROTESTERS
YOUR STRUGGLE IS OUR STRUGGLE
BOSNIA FORWARD – WE SUPPORT YOUR BRAVE LEAP INTO A
DEMOCRATIC FUTURE!
25
SUPPORT NEW BOSNIA FREE
FROM DIVISIONS AND CORRUPTION!
FREEDOM IS MY NATION – ONE
BOSNIA!
Edina Husanović
Sheffield
Humanitarne aktivnosti
Guilford - Engleska
NAIL NIJE SAM SA NJIM SU SABORCI NJEGOVOG
RAHMETLI OCA
BITKA ZA NAILA! je naslov novinskog teksta koji je privukao
od onih sretnih koji se uspio izvući iz
srebreničkog pakla, odmah je stupio
pomoći jer njegovi bubrezi polako
staju. Najvjerovatnije će biti potrebna
Mujo Delić
pažnju Muje Delića, predsjednika
bosanskohercegovačke humanitarne
Nail Malagić
organizacije Bosnia Aid iz Guilforda u
Engleskoj. Naime, u tekstu se govori
o teško oboljelom 20-godišnjem Nailu
Malagiću, momku koji je rođen tokom
Broj računa
Svi koji žele pomoći Nailu, svoje
donacije mogu uplatiti na sljedeći
račun:
Iban code: BA391612000027986933
swift code: RZBABA2S Ime:
Rizafeta Malagić, njena adresa je:
Butilska 33 DO Sarajevo.
Banka Raiffeisen Bank DD Bosna i
Hercegovina i adresa banke:
Zmaja od Bosne BB Sarajevo BiH.
rata u okruženju Srebrenice, kome je
potrebna transplantacija bubrega. S
obzirom da je Mujo Delić bivši major
armije Bosne i Hercegovine i jedan
u akciju i ovdje na Ostrvu pokrenuo
humanitarnu mašineriju kako bi pomogao mladom Nailu.
Za naš list kaže: “Pa Nailov rahmetli
amidža bio je Zlatni ljiljan i poginuo
je 1993. godine i po njemu je mladi
Nail dobio ime. Osim amidže, živote
u Srebrenici dali su i Nailov otac
Mujo i drugi amidža Vahidin, svi oni
bili su moji saborci iz 28. divizije
Armije Bosne i Hercegovine. Naravno da je to bio najveći razlog da
pomognemo ovom bolesnom momku. Naime, ljekari u BiH su nažalost
rekli da Nailu u BiH više ne mogu
transplantacija. Ljekari su odlučili da
Nailu potraže spas u jednoj turskoj
klinici. Ovdje u Guilfordu pokrenuo
sam akciju pomoći Nailu i za samo
nekoliko dana skupio £550, takođe
sam pozvao sve naše zemljake
u Englekoj da u granicama svojih
mogućnosti pomognu momku. Pored
toga, pošto sam u redovnom kontaktu sa mojim saborcima iz 28. divizije
koji sada žive širom svijeta, mnogi
su se kao i ja uključili da pomognu
sinu našeg poginulog saborca. Tako
su sličnu humanitarnu akciju u svojim zemljama gdje žive pokrenuli,
između ostalih, Samir Vilić u Australiji, Mujo Mehmedi u Njemačkoj, Ferid
Mehmedović u Norveškoj, Sabahudin Salković Suco u Švicarskoj, Dudo
Rizvanović i Almir Suljagić u Americi i
Hajrudin Malagić u Austriji.
HABER
PRETPLATNI KUPON
IME I PREZIME.................................................................
ADRESA.............................................................................
...........................................................................................
TEL ...................................................................................
GODIŠNJA PRETPLATA IZNOSI £15
Ček naznačiti na: BH UK NETWORK
Molimo da ovaj kupon, zajedno sa čekom pošaljete na adresu:
BiH UK NETWORK, BOSNIA HOUSE, 36 MEDLEY ROAD,
BIRMINGHAM B11 2NE
26
Humanitarne aktivnosti
London
HUMANA AKCIJA ZA DJECU KLJUČA
Inače, koristim o ovu priliku da pozovem sve Ključane, kao i sve ostale ljude dobre volje, da se priključe u ovoj maloj
akciji za pomoć onima kojima je to najpotrebnije - NAŠOJ DJECI!
Jasna Lemeš Filipović, Ključanka sa
britanskom adresom, u ovdašnjim
krugovima poznata je kao uspješna
pjesnikinja, vrijedni medicinski radnik
a od sada mnogi će je prepoznavati
i po njenoj humanosti. Naime, Jasna
je nedavno započela humanitarnu
akciju pomoći ključkoj djeci, a o tome
je za Haber rekla:
“ U saradnji sa ključkim pedagogom
Jasnom Zečević, naš sugrađanin
Dževad Mistrić (trenutno nastanjen
u Njemačkoj) je započeo humanitarnu akciju za prikupljanje novčane
pomoći djeci iz ugroženih familija,
kako bi se pokrili troškovi školskih
užina (sendviča). Naime, nije rijedak slučaj da djeca u ključkim osnovnim školama zbog slabe ishrane
i nemogućnosti kupovine užine u
toku nastave padnu u nesvijest.
Ovu humanitarnu akciju, uz pomoć
Senke Zulić, smo proširili na Englesku, pridružio nam se i muzičar
Sefer Haskić,te smo na nedavno
Jasna Lemeš Filipović
održanoj zabavi u Lonodnu usp-
jeli skupiti £435. Velikodušno, od ulaznica, Sefer nam je donirao £100,
dok je ostatak donacija gostiju zabave. Veliko hvala Seferu i gostima
na velikodušnosti i ljubaznosti. Moja
humanitarna misija nastaviće se na
manifestaciji koja se povodom Prvog marta održava u Coventriju i
tamo ću takođe skupljati sredstva
za našu djecu iz Ključa. Inače, koristim ovu priliku da pozovem sve
Ključane, kao i sve ostale ljude dobre volje, da nam se priključe u ovoj
maloj akciji za pomoć onima kojima
je to najpotrebnije - NAŠOJ DJECI!
Zavisno od uspjeha humanitarne
akcije, jedan dio novčane pomoći bi
bio uplaćen i za pomoć grupi djece
sa posebnim potrebama, koja djeluje u opštini Ključ, i čije druženje
jednom sedmično ovisi od donacija.
Svi zainteresovani za uključenje u
ovu akciju se mogu javiti na 0044 (0)
7905532086. Unaprijed hvala.”
ALADIN BAŠIĆ SE OSJEĆA DOBRO SA
NOVIM SRCEM
Aladin je bio učenik Elektrotehničke škole u Prijedoru. Nema majku, oca, brata ni sestru, a od smrti roditelja o njemu
brinu njegove tetke.
trgovca. Zahvalan je svima koji su
PRIJEDOR - Prijedorčanin Aladin pomogli njegovo liječenje, a i on sam Akciju za pomoć Aladinu Bašiću iz
Bašić /18/, koji je prije 15 mjeseci sada pomaže liječenje druge djece.
prijedorskog naselja Donja Puharska
dobio novo srce u Univerzitetskoj
pokrenuli su krajem 2011.
klinici u Beču, prvi put je došao u
mještani ovog naselja Alma
svoj rodni grad nakon uspješnog
Semanić i Mirsad Sarajlić, a
oporavka u Austriji, rekla je Alma
brojni pojedinci, udruženja,
Semanić iz Prijedora, inicijator
organizacije iz Prijedora,
humanitarne akcije "Pomozite
BiH, Njemačke, Austrije,
Aladinu Bašiću - budite i Vi dio
Švedske i drugih država
njegovog novog srca".
darovali su više od 200.000
"Aladin se osjeća odlično. U
KM.
Kliničkom
centru
Banjaluka,
Aladin je bio učenik
gdje je proveo godinu dana prije
Elektrotehničke škole u Pritransplantacije srca, želi da posjedoru. Nema majku, oca,
jeti doktora Borisa Goronju koji
brata ni sestru, a od smrti
je pomogao njegov odlazak u
roditelja o njemu brinu njeBeč, pedijatra kardiologa Darigove tetke.
ja Đukića, pedijatra Stojislava
Aladin je peti pacijent
Pomoć za Aladina skupljana je i u Engleskoj
Konjevića i kompletno osoblje
banjalučkog Kliničkog cenpedijatrije koje ga je njegovalo i više
tra kojem je urađena transplantacija
puta život spasavalo", rekla je Srni "Aladin kaže da on samo nosi to novo srca u Beču.
Semanićeva.
srce, a da ono pripada svima koji su Klinički centar Banjaluka od 2008.
Aladin ima pravo na boravak u Aus- mu pomogli da ga dobije. Za liječenje godine ima uspješnu saradnju sa
triji do novembra ove godine i nada dječaka Arnela K. iz Novog Grada Univerzitetskom klinikom u Beču
se da će tad moći produžiti vizu. Sav- darovaće 5.000 evra, a za liječenje odlaskom kardiologa Borisa Goronje
ladao je njemački jezik i po povratku djevojke Selme Dž. iz Prijedora u ovu ustanovu na edukaciju.
u Beč školovaće se za promotera i 2.000 evra", dodala je Semanićeva.
Srna
27
Pisana riječ
Publicista Nihad Filipović – Ključ - Engleska
"BOSNA U SRCU-DUG PREMA ISTINI" - KNJIGA KOJA PRODIRE U SRŽ I
POSLJEDICE RATA U DOMOVINI
Nihad Filipović, bivši logoraš iz
Manjače, publicist, pravnik iz Ključa,
jedan od najzaslužnijih za osnivanje
Svjetskog saveza dijaspore Bosne i
Hercegovine, sa trenutnom adresom
u Engleskoj, ovih dana izdao je knjigu "Bosna u srcu-dug prema istini".
Naravno, nakon upućenih čestitki,
Nihada smo zamolili za informaciju
više o ovoj knjigi koja prodire u srž i
ziju ispravljanja "krive Drine". Korijen
zla koji dovodi do periodičnih klanja
u Bosni i u bošnjačkom-srpskohrvatskom i crnogorskom regionu
isuviše je dubok, a da bi se iščupao
sitnim sjeckanjem i ukazivanjem na
površinski korov. Ipak, nađu li se makar neki među mladim pa razumiju
osnovnu poruku ove knjige, kako je
filigrantsko dobro u ljudima krhko, a
vu, dobrosusjedstvu i komšiluku
vodi do potiranja i negacija i same
mogućnosti života u razlikama...”
Javnost u Ključu zna ko je Omer
Filipović, ovo je šansa da kompletna bh. javnost sazna mnogo više
o njemu. Inače, u knjizi dominira
sudbina Omera Filipovića i njegovih savremnika sa druge strane
barikade, nešto slično po uzor na
Nihad Filipović
BOSNA U SRCU
Dug prema istini
Ključ - Birmingham, 2014.
Ključ - Birmingham, 2014.
Nihad Filipović
posljedice rata u domovini:
“Ovaj zapis je posvećen uspomeni
na rahmetli Omera Filipovića, prema
mom uvjerenju, jednog od istinskih
heroja bosanskog otpora u domovinskom ratu 1992.-1995. Istovremeno,
knjigu posvećujem i svima palim, a
malo ili nikako poznatim herojima i
svim logorašima u domovinskom ratu
1992.-1995., ubijenim, preživjelim
ili nakon rata prije vremena preminulim, zbog preživljene traume i tjelesnih povreda nanesenim im u logorima. Ali, iznad svega, ovaj zapis
i ova knjiga je na pouku, oprez i
opomenu mladim ljudima. Dolaze
nove generacije koje ne samo da ne
pamte rat, nego su imali sreću da se
rode nakon završetka bratoubilačkog
rata 1992.-1995., a nesreću da im
je taj rat u naslijeđe ostavio podijeljene škole i školske programe,
pocijepanu domovinu, parcijalne
istine; jednom riječju rašomon "istina" i laži gdje je teško razlučiti žito
od kukolja. Ovaj tekst nema preten-
zlo otporno na dobro, kao korov na
plemenitu travku i kako samo mali ko-
ZLOČIN I KAZNU: “Mnogo je onih
koji su svjesno na oltaru domovine
IZ RECENZIJE
Iako se Filipović u prvom i drugom dijelu svoje knjige bavi memoaristikom
i razvijanjem osobnog prisjećanja,
viđenja i doživljaja zbivanja koja
opisuje (što je uvjek klizav teren subjektivnog, pristrasnog, navijačkog.),
njegova misao poštuje logičke aksiome i imperativ usaglašenosti sa
empirijom. Pri tome, nije ta misao
tek refleksija i nadgradnja haotične
zbilje, nego Filipović aktivno ide za
promjenom stanja. U ovom smislu
naročito je indikativan u trećem
dijelu knjige, njegov završni komentar na oslobađajuću presudu
Suda BiH dvojici Ključana koji se
suđeni po optužnici Tužilaštva BiH
za zločine počinjene na administrativnom području općine Ključ tokom
rata 1992.-1995. Briljantnom analizom sudskog postupka u predmetu
Kondić i ostali, Filipović, na ovome
izdvojenom primjeru, ukazuje na
dubinske razloge paralize krivičnog
procesuiranja ratnih zločina u BiH
općenito: nepostojanje političkog
(društvenog) konsensusa o ključnim
društvenim pitanjima prošlosti, reflektira se u konfuznoj stvarnosti i
projekciji depresivne budućnosti;
pravna nauka (pretežno) i materijalno-pravna nadgradnja, dio su
haotičnog bh. političkog stanja, a
procesno pravo, što mu je i zadaća,
samo servisira materijalno pravo.
Prauzrok ovakvog stanja treba
tražiti u odstupanju od politike bh.
historijskog ustavno-pravnog kontinuiteta te adoptiranju i sa strane
nacionalističkih elita naturanju politike dogovora naroda umjesto politike građanskog ugovora.
rak od dobrog u kumstvu, prijateljst-
položili svoje živote. Za neke se zna,
28
mr. Anes Cerić
Pisana riječ
za mnoge ne zna ili samo malo zna.
Omer Filipović je jedan od takvih,
čovjek koji je bio potpuno svjestan
situacije u kojoj se nalazi, okolnosti
kojima je podvrgnut, zašto je to tako,
kuda ga njegov otpor, njegovo odbijanje suradnje sa silama mraka
može odvesti, pa ipak nije odstupio
ni za pedalj; zvuči patetično, ali je istinito: svjesno je žrtvovao sebe, da ne
bi iskompromitirao ideju bosanskog
otpora. On je, inače, mučki ubijen u
logoru Manjača. Drugi dio knjige je
kratak osvrt na koncentracioni logor
"Manjača" i na neke od glavnih protogonista zločinačkog načina na koji
je vođen taj logor, a u trećem dijelu
se bavimo slučajem Vinka Kondića.
Omerov prijatelj iz djetinjstva, Kondić
je čovjeka koji je presudno uticao na
razvoj događaja pred rat u opštini
Ključ. Te dvije političke putanje i te
dvije sudbine koje su ih pratile, ona
Omera Filipovića i njoj suprotstavljena Vinka Kondića, u mnogom smislu su metafora, tipična slika stanja
i odnosa u vremenu u kojemu je
pripreman rat. Inače, ovaj treći dio knjige je faktografska bilješka. U tome,
završnom dijelu knjige, pratimo sudbinu Kondića od momenta njegovog
hapšenja, preko spajanja sudskog
postupka protiv njega, sa onim koji je
pokrenut protiv još dvojice Ključana,
Mirka Adamovića i Boška Lukića, a
koji su se dovodili u vezu sa politikom
zločina i masovnim ubistvima civila u
ključkoj opštini, u mjestima Prhovo,
Velagići i Biljani, pa sve do obustave
sudskog postupka protiv Kondića,
iz zdravstvenih razloga, odnosno
oslobađajuće prvostepene presude
za Adamovića i Lukića; cijeli taj tok
pratimo faktografski, crno na bijelo,
tj. prenoseći agencijska saopćenja.”
Ovo štivo Nihada Filipovića siguno
neće ostaviti ravnodusnim nijednog
zainteresiranog čitaoca jer iz naprijed rečenog jasno je da je u prvom i
drugom dijelu knjige riječ o sjećanju
svjedoka vremena, dok je treći dio, u
kojem se izvorno prenose agencijska
saopćenja i prati tok sudskog postupka protiv trojice Ključana optuženih
za ratne zločine, dokumentarna
građa, ram za mogući dio slike jednog vremena i ljudi u tom vremenu.
Inače, promocija knjige "Bosna u
srcu - dug prema istini" zakazana je
za 1. mart u sali kulturno-obrazovnog
Centra u Ključu.
"OUTDOOR ENTHUSIAST": SARAJEVO JE BURAN
ALI PREKRASAN 'BRAK' ISTOKA I ZAPADA
Poznati britanski magazin "Outdoor
Enthusiast" donosi na svojoj naslovnici priču o Bosni i Hercegovini
kao mjestu koje je vrijedno posjetiti,
a posebno za ljubitelje planirarenja
i izleta dok Sarajevo opisuje kao
"buran ali prekrasan brak", javlja Anadolu Agency (AA).
"Kada smo prvi put izašli na ulice
Sarajeva vidjeli smo mlade ljude, lijepo obučene, i nemoguće je kazati
ko je od njih Hrvat, Srbin ili Bošnjak.
Sarajevo je baš kao jedan buran ali
prekrasan i inspirativan brak", piše
ovaj magazin.
Dodaje se da je Bosna i Hercegovina, a posebno njen glavni grad,
kombinacija istočne i zapadne kulture i dva životna pravca dvije strane
svijeta.
"To je mjesto gdje se susreću Istok
i Zapad. To se najbolje može vidjeti
ako se osvrnete oko sebe i ugledate
zgrade koje su izgrađene za vrijeme
Osmanskog carstva kao i zgrade
izgrađene za vrijeme Austro-ugarske
vladavine", navodi se u tekstu britanskog magazina.
Naglašava se kako BiH ima jedinstvenu ljepotu prirode koja je očuvana
uprkos ratnim dešavanjima 1990-tih
godina. Dodaje se također kako je
dobra i nezaboravna zabava zagarantovana tokom posjete BiH.
"BiH će vam na svakom koraju
pružiti poseban doživljaj, planinarenje, rafting na rijekama, planinski biciklizam, i sve to u prekrasnim
antičkim šumama, i uz prekrasnu
hranu. Avantura u BiH je zagarantovana", navodi autor teksta Andrew
Mazibrada koji kazuje kako je tokom
svoje posjete BiH obišao Bjelašnicu,
Maglić, Sutjesku, i mnoga druga
mjesta, koja su ga naprosto zadivila
svojom jedinstvenošću.
Prema njegovom mišljenju, putovanje kroz BiH je veliko iskustvo za
svakog stranca napominjući kako se
većina ponovo vrati kako bi vidjeli ljepote BiH.
"BiH je mjesto koje će vam pružiti
poseban doživljaj i gdje možete
naučiti kako se nositi sa promjenljivim vremenom, kako prebroditi
stresna putovanja i planinarenja i
Njega
je
najviše
impresioniralo
malo bosansko
tradicionalno
selo Lukomir u
kojem je, kako
kaže, osjetio
istinsku toplinu
i
gostoprimstvo.
"Posjetili smo
jedno
pravo
nomadsko selo
zvano Lukomir,
koje se nalazi na 1496 metara nadmorske visine. Kada smo prolazeći
između drveća pristigli u selo bili
smo dočekani od strane tamošnjih
mještana. Oni su nam odmah ponudili uštipke, prženo tijesto, koje je
tako ukusno, i tek je izišlo iz pećnice.
Uputili smo se prema Umoljanima
razgovarajući kako bi vlada mogla
više da učini za stanovnike Lukomira", ocjenjuje autor teksta.
29
kako misliti bistro. To je jedno od
mjesta gdje se čovjek poželi vratiti
ponovo", naglašava autor teksta.
Outdoor Enthusiast je britanski magazin koji izlazi četiri puta godišnje a
bavi se temama poput turizma, planinarenja, raftinga, biciklizma i ekstremnih sportova.
Kako pomoći sebi
POŽELJNA ISHRANA ZA DJEČIJI UZRAST
Djeci je potrebna zdrava ishrana koja će im pružiti najbolji mogući početak života i obezbijediti dug i zdrav život
Loše navike u ishrani, prevelike
količine brze hrane i slatkiša mogu
dovesti do ozbiljnih zdravstvenih
problema djeteta, kao što su gojaznost, srčana oboljenja, oslabljena
koštana struktura, pa čak i sklonost
ka malignim oboljenjima u kasnijem
životu. Djetetu treba obezbijediti
zdravu ishranu od samog početka,
pa možete biti prilično sigurni da će
kasnije, kada poraste nastaviti sa
zdravim navikama.
Čvrstu hranu uključujemo bebama
sa punih šest mjeseci, a to je korijensko povrće; mrkva, krompir, keleraba, pošto je ovo povrće mekano i
lako se priprema kao pire. Prvo voće
uključuje jabuke, kruške, banane.
Sa odrastanjm djeteta jelovnik
postaje raznovrsniji, po mogućnosti
malo mesa, više žitarica i mnogo
voća i povrća. Za pravilnu ishranu
djece neophodno je da su na svakodnevnom jelovniku: žitarice, mlijeko i mliječni proizvodi, meso ili riba,
kao i voće i povrće. Posljedice nepravilne ishrane kod djece uočavaju
se tek nako nekoliko godina, kada
ih je teško ispraviti. U ishranu djece
neophodno je uvrstiti bjelančevine
životinjskog porijekla, koje se nalaze
u mesu, mlijeku i mliječnim proizvodima, pa je zbog toga važno da
djeca konzumiraju mladi sir, nemasno meso, a dva puta sedmično
ribu. Unošenje bjelančevina, vitamina i mineralnih materija mora biti
zadovoljavajuće. Posebno je važno
naglasiti da bi djeca dnevno trebala
jesti oko 300 do 400 gr svježeg ili
barenog povrća, kao i oko 600 gr
svježeg sezonskog ili južnog voća.
ZAŠTO DJECI TREBA USKRATITI
SLATKIŠE?
Stetne navike prejedanja koje su
sve češće kod djece, direktna su
posljedica slabijeg kretanja i prevelikog unosa slatkiša, što izaziva niz
metaboličkih poremećaja.
Iako se u sistemu za varenje slatkiši
pretvaraju u glukozu, koja putuje u
krv, a tijelu služi kao gorivo, djeca
koja naviknu organizam na ovu vrstu
šećera jedino novim unosom mogu
popraviti raspoloženje.
Posebno je velika opasnost to što
redovno konzumiranje namirnica
bogatih šećerima može dovesti do
pojave gojaznosti, šećerne bolesti
tip 2 i kardiovaskularnih bolesti. Ako
svemu dodamo da se djeca nedovoljno kreću i da se višak hranom
unesene energije taloži u potkožnom
masnom tkivu, opasne komplikacije
su moguće.
U danima kada se slatkiši unose u velikim količinama, u potpunosti treba
isključiti jela pripremljena prženjem,
pečenjem i pohovana.
Roditelji trebaju imati na umu da
slatkiši:
- Daju obilje energije, siromašni su
vitaminima, mineralim i antioksidansima.
- Iz ishrane izbacuju druge namirnice, čime se gubi objektivan osjećaj
gladi,
- Utječu na promjenu raspoloženja
- Imaju visok glikemijski indeks, što ih
svrstava u manje poželjne namirnice,
- Štete zubima i kostima,
- Nepovoljno utječu na crijevnu floru.
Kakvo povrće djeca vole jesti
Holandski naučnici imaju savjet za
roditelje, na osnovu istraživanja
pokazalo se da kuhano povrće
zadžava svoju originalnu boju, okus
i hrskavost.
Poštovani roditelji, kada budete
djecu od 6 mjeseci počeli navikavati
na raznolikost prirodnih ukusa hrane,
morate se naoružati strpljenjem,
pa nećete doći u situaciju da vam
djeca sa 2-3 godine odbijaju zdravu
hranu,a traže brzu hranu i slatkiše.
dr. Zdenka Besara
-pedijatar-
Sadrži dovoljno kalija
PET PROBLEMA KOJE BANANA RJEŠAVA BOLJE OD TABLETA
na krvni pritisak. Zbog toga je važno
tijelo opskrbiti s velikom količinom kalija koju sadrže banane. Svako jutro
preporuča se pojesti jedna banana
koja će tlak održavati na dozvoljenoj
granici idealnog.
Nadutost i zatvor
Banane sadrže pektin koji ubrzava
probavu te potiče izbacivanje toksina i teških metala iz tijela. Osim
toga njihovo djelovanje je probiotsko
i stimulirajuće na rad crijeva. Svi ovi
faktori potiču rad probave i smanjuju
nadutost, dok vlakna iz mekanog ploda razbuđuju crijeva.
PMS
Banane obiluju vitaminom B6 koji
povoljno utječe na razinu glukoze u
krvi, a dokazano je kako moćnik iz
B skupine kod PMS-a uspješno reducira problem bolnih i napetih grudi,
promjene raspoloženja i nakupljanja
vode u tijelu.
Stres
Nazivaju ga bolešću modernog
doba jer neprestano ostavlja velike
posljedice na naše zdravlje, stres
ubrzava metabolizam pri čemu pada
nivo kalija u organizmu.
Ravnotežu je moguće uspostaviti
pomoću jedne banane koja u sebi
sadrži dovoljno kalija koji će pomoći
u normaliziranju otkucaja srca, slanju
kisika u mozak i reguliranju optimalne
količine vode u tijelu.
Krvni pritisak
Poznato je kako velik unos natrija, a
mali unos kalija ima negativan utjecaj
30
Depresija
Sastojak banane je triotofan, aminoliselina koja pospješuje otpuštanje
serotonina, poznatog kao hormona
sreće. Naime samo jedna banana
je dovoljna da razina serotonina
skoči, nakon čega nastaje osjećaj
smirenosti i zadovoljstva.
Moj stav
BUNT OBESPRAVLJENIH
Počev od 7. februara građani BiH, a najvećim dijelom u Federaciji BiH, su na ulicama. Izašli su na ulicu da iskažu svoj
bunt protiv političke oligarhije koja im je napravila život nemogućim, život obespravljenih.
Počelo je u Tuzli, pa se proširilo na politiku kako bi u njoj našli utočište i podržava i ne prihvata, ali nažalost to
čitavu Federaciju.
skrovište, kako bi postali nedodirljivi je bio izliv bijesa, gnjeva obespravIzražavaju svoj bunt i svoje nezado- i kako bi kroz političke i državne in- ljene mase.
voljstvo protiv siromaštva, korupcije, stitucije mogli zaštiti svoje interese.
Bilo je i prije demostracija, sjetite se
nepotizma, protiv loše urađene pri- Demokratija u BiH ne može ući ni izliva bunta poljoprivrednika, koji su
vatizacije, protiv zatvaranja mnogih na mala vrata, sve je podređeno danima živjeli ispod razapetih šatora
preduzeća, protiv loše vlasti na svim šestočlanom savezu političkih partija ispred bh. institucija, ali se na njih
nivoima i protiv njihovih dubokih ili bolje reći šestočlanim političkim li- niko nije osvrtao, pa boraca i drugih
džepova.
derima.
i sve se samo završavalo na pustim
Probudila se građanska svijest izaz- Oni se zaklinju u procese koje vodi ka obećanjima.
vana socijalnim nezadovoljstvom.
napretku ove napaćene, obezglav- Novine su pisale i pišu o demostraciNezadovoljstvo koje se u njima sku- ljene, opljačkane države.
jama onako kako odgovara pojedinim
pljalo zadnjih 20-tak godina, a koje Bez učešća šire javnosti oni grabe strujama koje ih finasiraju.
su im stvorile političke elite koje su velikim i grubim koracima, a sve pod Isticali su da je pronađena droga
ih napravile siromašnim i građanima plaštom demokratije.
među demostrantima, pisali o etveć ne znam kog reda.
Ekonomija Bosne i Hercegovine grca
u mnogim problemima.
Zaduženost premašuje 10 milijardi
dolara, kreditni rejting stalno pada i
na niskom je nivou, stopa nezaposlenosti je iznad evropskog, pad priliva
stranih investicija dostigao je 50 posto, preko 60.000 firmi je sa blokiranim
računima i BiH ima najlošiji privredni
ambijent u Evropi.
50 posto stanovništva živi na granici
egzistencije, a čak 20 posto njih i ispod crvene granice siromaštva.
Zbog nesprovođenja sudske odluke
iz Strazbura u slučaju Sejdić-Finci
Bosna i Hercegovina je izgubila 45
miliona eura iz fondova Pretpristupne
pomoći (IPA) za 2013. godinu, a isto Pošto Bosna i Hercegovina često nonacionalnim manipulacijama i
tako i četiri regionalna projekta teška puni mnoge svjetske novine i mnogi stranačkim politiziranjima, o nasilnim
skoro pet miliona eura neće biti odo- se bave donacijama koje su dodi- demonstracijama, sve u cilju da se
brena.
jeljene BiH i gdje su one isparile.
ovim demostracijama da druga konoI za to niko ne odgovara, ta pomoć Tako na primjer Chris Hedges u New tacija.
nije bila namijenjena političarima, već York Timesu je objavio da su bh. lideri Koliko su vlasti licemjerne kad
BiH i njenim građanima!
pronevjerili astronomski iznos od mili- kažu da zahtjeve građana ocjenjuje
Postavlja se pitanje: ,,Da li postoji im- jardu dolara.
opravdanima, a ti isti zahtjevi su upalo demokratije ili postoji strankokrati- BiH je poslije rata primila više donacija ereni protiv te iste vlasti.
ja, partiokratija u BiH?“
neko je Njemačka dobila Maršalovim Demonstracije se nastavljaju i neka,
Tačnije, u BiH vlada strankokratija i to planom nakon Drugog svjetskog rata. tako i treba. Neka budu uporni i da
ona najružnija.
Iako su formirane mnoge komisije one traju sve do izbora i nek ne osOna je nesposobna, korumpirana i da tačno utvrde taj iznosi i gdje su tave prostora da ih šestočlana parpovezana s kriminalom.
utrošena ta sredstva, to nikad nije tokratija izmanipuliše. Neka budu
Ona je produkt rata i poslijeratne poli- urađeno.
uporni u svojim zahtjevima sve do
tike. Ona je u procesu tranzicije imala Prema nedavno objavljenim podaci- njihovih ostvarenja.
zadatak da demokratizuje zemlju.
ma, 85 osoba u vlasništvu ima devet Dobro bi bilo da se demonstracije
A šta su uradili, prvo su nam uveli milijardi dolara.
omasove, da uz njih budu i drugi,
rat, a drugo, u poslijeratnom periodu Dok mnogi visoki državnici uživaju uz studente i njihovi profesori i sva
umjesto demokratije uspjeli su da u svojim vilama na Poljinama u Sa- ona intelegencija koja je dosad više
unište sve privredne grane, da unište rajevu, dolini Radobolje u Mostaru pričala, a manje radila.
privredne gigante iz tzv. totalitarnog i Laktašima, dotle pojedini građani Mi svi trebamo da budemo uz obesistema.
nastoje da nešto nađu u kontejneri- spravljene građane i da podrižimo
Stvorena je vladajuća oligarhija sas- ma i javnim kuhinjama.
njihove zahtjeve.
tavljena od ratnih i poratnih profitera, Evo ovakve i slične stvari dovele su Kudikamo bi bilo bolje da se ovaj
tajkuna, uzurpatora državne imovine do nezadovoljstva ovih obesprav- socijalni bunt proširio i prihvatio na
i poslovnih prostora.
ljenika.
cjelokupnoj teritoriji BiH jer je sociProsto rečeno ta oligarhija je sastav- Nije to nikakav državni udar, nije to jalno stanje svuda isto, bez ikakvog
ljena od korumpiranih kadrova i veza nikakav akt terorizma uperen protiv pretjerivanja i političkog manipulisansa organizovanim kriminalom.
države.
ja!
Mnogi današnji političari ušli su u Jeste, bilo je vandalizma koji niko ne Faruk Tičić
31
Moj stav
SIRIJA – ŠTA SE DEŠAVA TAMO
Neki smatraju to građanskim ratom;
neki misle da je to religijski sukob,
dok ima i onih koji vjeruju da je to
rat u ime nekog drugog a dešava
se na sirijskom teritoriju i kojem je,
nažalost, izložen nedužni sirijski
narod.
Međutim, istina je da je ono što se
tamo zbiva najveća tragedija poslije
Drugog svjetskog rata. Vjeruje se
da je preko 200.000 umrlih ili poginulih; preko 300.000 onih koji su po
zatvorima i oko 10 miliona raseljenih
i izbjeglih lica unutar i van Sirije; od
toga, prema UN podacima, više od
četiri miliona su ugrožena djeca.
Zna se da to nije konačan broj i
zvanično tačan broj se ne zna i
možda se nikad neće ni saznati.
A zašto je došlo do ovog sukoba?
Dosta negativnih promjena se de-
silo kad je otac sadašnjeg sirijskog
predsjednika, Hafez Asad, preuzeo
Dr. Murhaf Gakenyi
vlast sedamdesetih godina državnim
Zagreb: Pogled na rat u Sriji
KOME TREBA RAT
Živjeli smo u slobodi i zadovoljstvu, a nakon toga smo promijenili tokove
takvog življenja i htjeli smo da budemo raseljeni, pa nam se to i dogodilo.
Danas kad više ne možemo nazad, demonstriramo protiv demokrata koji su
narod doveli do ruba gladi i siromaštva, ako je to cijena demokracije, onda
to nije demokracija... A sami smo vidjeli što znači sukobiti se na bilo kakvoj
a kamoli na vjerskog osnovi. Do jučer smo svi živjeli jedni pored drugih i to
je bilo s vremena na vrijeme i kroz stoljeća, ali nam vrag, đavo, šejtan ili ne
znam tko već nije dao mira i tražili smo kruha nad pogačom i sad imamo
traženo. Daleko su veći interesi izvan nas nego unutar nas, koji su sve to
učinili, a ljigavci koji su nas predvodili su to prihvatili odnosno prihvaćali i
prihvatili, a mi smo im to glasovima omogućavali... kud ćeš gore od toga i
nakon toga nismo došli pameti i dalje se busamo u prsa kako smo bili na
pravom putu kad smo mijenjali dosegnuti način života na neprirodan način
i otišli smo u nepotreban rat koji nikom nikad nije donio dobra, pa ni Siriji...
Međutim, dok god u Siriji ne shvate da je rat krivi sokak, dotle neće prestati
sukob i ubijanje pa i nevinih ljudi i djece, što je najveća tragedija. Ali teško je
naći sad, a i prije sukoba i ne samo u Siriji kritičnu masu koja može ljudima
objasniti da su u krivom kad ratom rješavaju stvar. Koliko je ljudi iz BiH otišlo
i glavu izgubilo u Siriji a da uopće ne znaju za koga su to učinili. Tragedija
će trajati sve dok se ljudi ne otrijezne i dok ne shvate da ubijanjem ne mogu
riješiti razlike, već naprotiv, ali do tada treba puno vremena. Sa ove distance
govoriti tko je u pravu a tko u krivu, teško je... Možemo se samo prikloniti
onim koji više napišu i uvjere da su u pravu...a stvarna situacija nikad neće
biti znana, kako to nije ni kod nas i kako vrijeme odmiče to se sve više
potvrđuje kao i činjenica da nam sve ovo nije trebalo i da je rezultat samo
nekih usijanih glava koje nisu mogle shvati da se promjene mogu dogoditi i
razumom i mozgom, a ne silom i inatom. Pa i ove najnovije koje se događaju
u BiH moraju imati u osnovi bazu koja neće dozvoliti da se nasilje standardizira i da postane način rješavanja problema. Naime, svi dijagnosticiraju, ali
kad treba preuzeti odgovornost i ponuditi rješenje, e onda je to teško, a i onaj
tko ponudi izlaz biva otjeran, jer onaj tko izlaz traži a ne nudi nije u stanju
prihvatiti da postoji netko tko ima izlaz i da može biti pametniji od mene i da
mu ja trebam vjerovati i da ga trebam slijediti. A zašto bih ja to radio, e tu je
problem, jer tko je on da bude pametniji od mene i da može a da ja ne mogu
i slično. To je tragedija,jer kako reče Nikola Tesla, nije meni žao što su ukrali
moje ideje, već što nemaju svojih. Eto to se može primijeniti i na našu stvarnost. No o tom po tom, ali je tragedija da će Sirijci još dugo patiti i ratovati i
na kraju zaključiti da je to sve bilo samo zbog nečijih interesa i hirova, a čijih,
e to najvjerojatnije nikad neće saznati, već samo mogu nazirati.
Hamdija Malić
32
udarom eliminišući svoje neprijatelje, a one koji su ga podržavali
postavljajući na značajne položaje.
Mijenjao je status kako njemu odgovara i svoje predsjednikovanje učinio
doživotnim, dajući sebi za pravo da
ima odriješene ruke i da radi šta je
htio i kako je želio.
Uveo je vanredno stanje poslije dolaska na vlast i planirano eliminisao
svoje protivnike, a progredirao svoju
religijsku grupu (sektu) koji se zovu
aluini (Nserija). Njih i članove svoje
familije je postavljao na značajna
mjesta i položaje.
Inače, u Siriji živi oko 23 miliona
stanovništva; od toga oko 70% su
muslimani suniti, 10% muslimani
alauini, oko 10% kršćani i ostatak
oko 10% ostali.
Vijekovima su Sirijci živjeli u harmoniji i nije pravljena razlika na osnovu njihove vjerske pripadnosti do
Asadovog dolaska na vlast.
Hafez Asad je u vojsku primao
najviše svoje ljude, kao dobrovoljne
niže i više oficire (i to je jedan od
razloga da se još jedan dio vojske
koja ima oružje i koji su imućni još
nalaze uz sadašnjeg predsjednika
Bašara Asada). On je formirao više
grupa policijskih i vojnih agenata, a
uspostavio je totaliziranim (diktaturu)
i niko se nije smio miješati u politiku.
Naređivao je masovna hapšenja i
ubijanja po kratkom postupku, bez
adekvatnog suđenja.
Bilo je više pobuna i ustanaka za vrijeme Hafeza Asada. Jedan od njih je
bio u Hami, u februaru1982. U toku
tri sedmice, pod komandom Hafezovog brata, Rifata al Asada,ubijeno je
35.000-40.000 ljudi i uništen veliki dio
grada. Slično je bilo i u nekim drugim
gradovima, ali u manjem obimu.
Pred svoju smrt Hafez Asad je
pripremao da ga zamijeni njegov
najstariji sin Basal. Međutim, ovaj
sin mu je poginuo u saobraćajnoj
nesreći, pa je Hafeza zamijenio mlađi
sin, Bašar, sadašnji predsjednik, koji
je inače očni doktor (oftalmolog) po
zanimanju. Međutim, po tadašnjem
ustavu, to se moglo desiti samo ako
osoba ima 40 godina starosti. Nakon Hafezove smrti, Parlament, sazvan od Hafezovih ljudi, promijenio
je ustav po kratkom postupku, tako
da ga nasljeđuje njegov sin Bašar,
sadašnji predsjednik, koji je tada bio
mladi od 40 godina.
Narod Sirije se nadao da će njegov sin biti bolji; on je obećao da će
biti promjena na bolje kad je došao
na vlast, međutim, samo pričom;
nastavio je isti režim sa policijom i
Moj stav
diktaturom.
Bašar Asad je navodno pokušao uraditi neke promjene, kao npr. ukidanje
vanrednog stanja i mijenjanja ustava,
ali nažalost to se nije sprovodilo u realnosti.
Godine 2002., grupa intelektualaca
je tražila neke promjene, što je
završeno njihovim zatvaranjem, a to
se inače često dešavalo intelektualcima.
Bašar Asad je nastavio sa sličnim
postupcima, što je vodilo većem
i većem nezadovoljstvu sirijskog
naroda. U martu 2011., grupa omladine u gradu Darah na jugu Sirije,
je napisala na zidu: “Asad dole” i da
traže slobodu i pravdu, što je završilo
njihovim hapšenjem i maltretiranjem;
jedan od njih (svega 15 godina star)
je ubijen i vraćen familiji unakažen i
bez dijelova tijela.
Od tada su počele mirne demonstracije skoro po svim gradovima
tražeci slobodu i promjene, kao što
se desilo u nekim drugim arapskim
zemljama (Egipat, Tunis, Jemen...).
Nažalost, umjesto da dođe do razgovora i promjena na miran način, Asad
je upotrijebio silu da ubija i rastjera
demonstrante.
Zbog prekomjerne i neopravdane
upotrebe sile, sirijska vlada je bila
isključena is Arapske lige i Islamske
organizacije.
Veliki broj oficira i vojnika su odbili da
pucaju i dezertirali su, pojedini su zatvoreni, a jedan dio njih je ubijen od
strane Asadovih ljudi.
Takođe su dezertirali i pojedini
političari koji su mu bili bliski kao
predsjednik vlade (Rijad Hidžab) i
neki drugi.
Postepeno se počela organizovati
slobodna vojska od grupe oficira, vojske i naroda da brane demonstrante.
Takođe je došlo do dolaska ekstremista/mudžehidina iz više zemalja da
se bore uz sirijski narod, što je negativno uticalo politički i što svijet nije
odobravao i što je kaznio embargom
na oružje za slobodnu vojsku da
oružje ne bi došlo u ruke ekstremista.
U drugu ruku, posto je Asad počeo
gubiti u bitkama i dio vojske je dezertirao, u pomoć su mu došli njegovi partneri šijiti iz različitih zemalja
(Hezbulah iz Libanona, oko 40.000,
šijiti iz Iraka, procjena preko 15.000 i
iz Irana i nekih drugih zemalja u velikom broju, takođe i aluina) tako da
ja rat poprimio karakter religijskog
rata (između šijita i aluina na jednoj
strani, i sunita na drugoj, iako neki od
aluina se ne slažu s njegovom politikom, kao što su i neki od sunita koji
imaju svoje interese ostali uz njega).
Asad je upotrebljavao teško oruzje i
avijaciju protiv naroda, boraca i slobodne vojske koja je posjedovala
samo lako naoružanje.Takođe je
upotrebljavao i hemijsko oružje, tako
da je jednom prilikom u blizini Damaska umrlo oko 1.450 osoba od hemijskog oružja, većinom žene i djeca.
Poslije toga Asad je pristao da preda
svijetu sve hemijsko oružje da ne bi
bio kažnjen i da izbjegne vojnu intervenciju.
Na nivou Ujedinjenih nacija više
puta se trebalo glasati protiv zločina
koje čini Asadov režim i za adek-
vatne mjere da se on zaustavi, ali
su, nažalost, Rusi i Kinezi bili protiv i
stavljali veto. (Rusi imaju bazu i flote
u sirijskim vodama).
Nažalost, tragedija se nastavlja a
patnje sirijskog naroda su neopisive,
sve je više i više izbjeglica unutar i
van Sirije i na granicama, koji žive u
jako teškim uslovima. Oni koji se nalaze u opkoljenim gradovima su bez
hrane, vode, struje, umiru od gladi
svakodnevno.
Mnoge svjetske humanitarne organizacije su uključenje u prikupljanju
pomoći sirijskom narodu i izbjeglicama. Tako je i bosanska dijaspora
uključena u prikupljanju pomoći i apel
je objavljen preko Bosnia Appeala i
Habera, a akcija se završava polovinom aprila 2014. Nadamo se da će
akcija biti uspješna zahvaljujući razumijevanju i iskustvu ljudi koji su
doživjeli sličnu sudbinu. Prikupljena
doancija biće uplaćena na račun
UNICEFA za pomoć izbjeglicama iz
Sirije.
Dr Murhaf Gakenyi
P.S. Pokušao sam ukratko objasniti
pozadinu političke i ratne situacije u
Siriji. Svijet pokušava mirne solucije
za prekid sukoba (Ženeva 1&2 i neke
druge konferencije prije toga), ali Asadov režim manipuliše i svjesni su
da potpisivanje sporazuma o prekidu
sukoba znači kraj njihovog režima
i završavanje na Međunarodnom
sudu.
ANGELINA JOLIE I WILLIAM HAGUE PREDSJEDAVAT
ĆE SKUPOM O SILOVANJIMA U RATU
Britanski šef diplomatije William
Hague i holivudska zvijezda Angelina
Jolie bit će kopredsjedavajući skupa
o silovanju u ratu koji će biti održan u
Londonu u junu.
Hague je ovo najavio sinoć u Washingtonu, gdje mu je uručena nagrada
"Hillary Clinton" za žene, mir i sigurnost za 2014. godinu. Nagrada nosi
naziv bivše državne sekretarke SAD.
Hague je rekao da će četvorodnevni
skup, koji će se održati od 10. do 13.
juna u Londonu, okupiti zvaničnike
iz 140 zemalja s ciljem da se djeluje
protiv seksualnog nasilja, što je često
prva stvar koja se dogodi kada počne
neki sukob.
- Seksualno nasilje protiv žena je
uopće uzev posljednja stvar o kojoj
se vodi računa kada se završe ratovi
ili kada se ponovo grade zemlje - rekao je Hague, koji se već više godina
film iz 2011. "U zemlji krvi i meda" o
ratu u BiH.
Bez ovog prvog filma koji je Angelina
režirala, inicijativa se ne bi uopće realizirala, rekao je Hague i dodao da
će ona biti kopredsjednik londonskog
skupa zajedno s njim.
Hague je podsjetio da se procenjuje
da je 50.000 žena silovano u Bosni
prije 20 godina i da i danas takoreći
ni jedna od njih nije vidjela da je njen
slučaj razmatran na sudu.
angažira u borbi protiv nasilja nad
ženama za vrijeme rata.
Hague je u govoru na univerzitetu
Georgetown u Washingtonu rekao da
ga je inspirirala Angelina Jolie i njen
33
Britanski šef diplomatije rekao je da
želi da se stav svijeta prema ovim
zločinima promijeni i da počne da se
ruši kultura nekažnjivosti tih zločina,
prenosi Beta.
-Ako se prema ženama bude tako
užasno ophodilo tokom perioda rata,
nikad neće biti smatrane jednakim u
vrijeme mira, i to je nepodnošljivo rekao je Hague.
Iz Štampe
HRAST U IME SRĐANA ALEKSIĆA
Danas je 27. januar 2014. godine i na taj isti dan 1993. godine umro je Srđan Aleksić.
Umro je od posljedica batinanja pri pokušaju da spasi svog sugrađanina, Bošnjaka, od pripadnika Vojske RS.
,,Kako su samo bili beščasni ljudi, ako se ljudima mogu nazvati, oni što su šakama, nogama i kundacima ubili Srđana
Aleksića, Trebinjca, koji je u ludilu rata, kao vojnik Republike Srpske, od smrti spasio sugrađanina i Bošnjaka Alena
Glavovića. Alena je spasio, sebe nije. Glavović je danas u Švedskoj i s bolom se sjeća svakog trenutka i detalja tog kobnog 21. januara 1993. godine.“
Sa ove vremenske distance, vrijednosti Srđana i njegovog djela su još
veće i značajnije.
On je, ustvari, pokret koji se suprotstavio anarhiji, nečovječnosti,
a
istovremeno
je
pokazao
džejmsdinovski bunt protiv nepravde
i protiv sistema kao mladić iz trebinjske raje koja je tako i odgojena.
Njegova žrtva ne smije biti uzaludna,
jest on je spasio svog kolegu, Alena
Glavovića, svog Trebinjca, ali oni
drugi koji su na suprotnoj strani treba
da uče i da iz svega ovoga izvuku
pouku.
Neka svima njima Srđan bude uzor u
smislu da se oni nalaze na pogrešnoj
obali Trebišnjice, a u kojoj mogu
plivati samo oni koji su obdareni
ljudskošću i ljubavlju prema dobrom,
prema čovjeku.
U suprotnom, ponijet će ih životni virovi i utopit će se!
Srđan i njegovo djelo su otvorili proces kojim se traži da se ovakvi ili slični
slučajevi u kojima pravda pobjeđuje
ozvaniče kroz institucije sistema, jer
u suprotnom, poruke koje se šalju
ovim ili ovakvim slučajevima bi bile
uzaludne!
Neka državne institucije izaberu
dan u svojim parlamentima kad će
se posvetiti ovoj temi, jer to je jedini
put ka pomirenju i oprostu, put ka
budućnosti.
Pomirenje i oprost su ono što nam
treba.
To bi bilo preporučljivo i dobro, jer
svima nam treba što više pozitivnosti
kako bismo našli put iz ovog nametnutog ćorsokaka.
Tačno je da se njegovim imenom
označavaju ulice, trgovi, tačno je i to
da se posthumano odlikuje, i to treba
tako, jer samo na taj način se prave
razlike između dobra i zla, između
zaslužnih i nezaslužnih!
Srđanu Aleksiću je posthumno dodijeljena Povelja Helsinškog komiteta
za ljudska prava u Bosni i Hercegovini, Ulica Velikih drveta u Sarajevu
je petnaest godina nakon Srđanove
smrti nazvana njegovim imenom,
prolaz u Zmaj-Jovinoj ulici u Novom
Sadu je nazvan po Srđanu i tu je
postavljena spomen-ploča u njegovu
čast, također i u Pančevu, a na Dan
Srđan je postao sinonim za pravednost širom ex Jugoslavije.
državnosti Srbije, posthumno je od- uz sva uvažavanja svih poginulih u
likovan zlatnom medaljom Miloša tim nesretnim vremenima.
Obilića za ispoljenu hrabrost i djelo Pravda i pravilo su dvije različite
ličnog herojstva, Podgorica je dobila stvari i često se sukobljavaju jedna
bulevar Srđana Aleksića, RS je post- s drugom, pa tako i u ovom slučaju.
humno odlikovala Srđana Aleksića Ubice, katili su nagrađeni za svoje
"Ordenom časti RS sa zlatnim djelo, jer kako drugačije objasniti
zracima", što je i prvi put da je Re- presudu kojom su dobili samo po
publika Srpska oficijelno prepoznala dvije godine zatvora i sad slobodno
djelo hrabrog Trebinjca koji je 1993. šetaju Srđanovim gradom i šalju
godine smrtno stradao spašavajući poruku takvim kao što su i oni, i kao
život sugrađanina Alena Glavovića.
da kažu:,, Vidite, isplati se, ubili smo
našeg neprijatelja za našu stvar i evo
nas na slobodi!“
Samo se pitam koja je to stvar?
Volio bih da je vidim i da mi onda sve
postane jasnije!
Pitaju li se advokati, sudije, da li su
i oni indirektni saučesnici u ovom
ubistvu, jer su pravosnažnom presudom, ali ne i pravilnom okarakterisali
ovaj slučaj.
Srđana će se ljudi sjećati, i dok
se sjećaju njega i njegovog dijela,
sve će biti manje mjesta za ovakve
,,advokate,, i za ove druge koji ne
znaju da preplivaju na drugu obalu
Trebišnjice!
Možda mu je najveće priznanje Da je tako govori i sljedeći
odao čovjek Senad Hadžić koji je slučaj,povodom 21. godišnjice smrti
pješačio do njegovog groba da bi Srđana Aleksića, Srđanov otac Rade
se poklonio i odao počast.
i potpredsjednik Socijaldemokratske
partije Crne Gore Rifat Rastoder zasTako nešto treba da se uradi i u nje- adili su zimzeleni hrast na bulevaru
govom gradu, zvaničnici ovog grada u Podgorici koji nosi Srđanovo ime.
imaju dužnost i obavezu da to urade Može se reći zasadili su Drvo života!
u gradu gdje se to dogodilo, a time
Faruk Tičić
bi se propagirala težnja ka pomirenju
34
Iz Štampe
Joseph E. Stiglitz:
TAJNI PLANOVI MMF-A I SVJETSKE BANKE ZA OBNOVU I RAZVOJ ZABRINJAVAJU
Joseph E. Stiglitz, autor ovog teksta, je visokopozicionirani njujorški bankar, najcitiraniji ekonomist na svijetu. (Svaka
sličnost i usporedba s hrvatskim političarima u ovom tekstu je namjerna. Ovo jest priča o Republici Hrvatskoj i njezinoj
novijoj povijesti.)
Joseph Stiglitz, profesor ekonomije zuje iskustvo, u zemlju-žrtvu, ulazi doslovce bačena „na koljena“ i „de
na američkom sveučilištu Stanford, relativno malo kapitala, a kudikamo facto“ se nalazi pred posvemašnjim
bivši savjetnik predsjedničkog vijeća najveći dio raspoloživog kapitala gospodarskim uništenjem. U tim
Billa Clintona i bivši predsjednik na „zakonit“ način nesmetano izlazi dramatičnim okolnostima MMF iz nje
Svjetske banke za obnovu i razvoj iz zemlje. Taj proces izvlačenja ka- zločinačkom hladnokrvnošću izvlači
odlučio je „progovoriti“ o tome kako pitala je u ekonomiji poznat podi- i posljednje kapi krvi. Programirano
moćne zapadne banke i Međunarodni menom „krug vručeg novca“. Novac pojačava „vatru“ i podiže socijalnu
monetarni fond u svojim tajnim do- ili, točnije rečeno pljačkaški kapital temperaturu dok napokon cijeli kokumentima planiraju i hladnokrvno ulazi u zemlju-žrtvu prvenstveno radi tao ne eksplodira. Time je otvoreno
izazivaju socijalne nemire u mnogim špekulacija nekretninama i valutom, samo predvorje pakla. Eklatantan
siromašnim i tranzicijskim zemljama a zatim poput plašljive divljači, bježi primjer za to je Indonezija 1998. kojoj
diljem svijeta koje „pomažu“. Članak glavom bez obzira već na prvi znak je MMF bezobzirno ukinuo subvenje izvorno objavljen u „The Observe- nadolazećih nevolja koje bi mogle cije za hranu i gorivo za siromašno
ru“, 29 travnja 2001. prije desetak bilo kako ugroziti njegovu
pučanstvo, nakon čega su posvuda
godina. a mi ga prenosimu u prijebuknuli žestoki prosvjedi i nemiri. U
vodu i obradi dr. Ivana Šimatovića.
tom pogledu je također poučan prim(Časopis „Svjetlost“) Original možete
jer Bolivije u kojoj su prošle godine
pozvati na Googlu: Joseph Stiglitz
izbili veliki nemiri zbog drastičnog
Observer, četvrti red: IMF's four
povečanja cijene vode. Vješto prosteps to damnation.
gramirani i precizno tempirani MMFovi prosvjedi, kao svojevrstan znak
ČETIRI KORAKA DO PROKLETuzbune, uzrokuju novi masovni biSTVA
jeg kapitala iz zemlje-žrtve, a neriPerfidno smišljeni scenarij je
jetko dovode i do stečaja vlade. Taj
slijedeći: Prvo se snimi i detaljno anaposvemašnji gospodarski palež ima i
lizira gospodarsko i kadrovsko stanje
svoju svijetlu stranu - dakako, samo
svake države koja zatraži financijsku
za bezobzirne strane vlasnike kapomoć za svoj razvitak ili opstanak. sigurnost. U tom paničnom bijegu pitala. U takvoj bezizlaznoj situaciji
Nakon toga Svjetska banka za ob- kapitala državne pričuve mogu oni mogu po smiješnim cijenama
novu i razvoj vladi dotične zemlje „presušiti“ za samo nekoliko dana. otkupiti preostalu imovinu zemljeuručuje istovjetan tipizirani program Nakon takvog vješto insceniranog žrtve u paničnoj rasprodaji. Po tom
koji sadrži četiri obavezna koraka.
bijega kapitala MMF obavezno traži perfidnom obrascu već je u posljedod vlade zemlje-žrtve da odmah njim desetlječima u Trećem svijetu
PRVI KORAK – PRIVATIZACIJA
Prvo što vlada zemlje-žrtve treba drastično poveća kamatne stope na stvoreno mnogo zemalja-gubitnica.
neodlžno provesti je privatizacija 30, 50 ili čak 80% kako bi velike svjet- Pri tome su jedini pobjednici uvijek
gospodarstva, a posebice velikih ske špekulante privukla na povrat isi- bile moćne zapadne banke koje u
javnih i ključnih industrijskih poduzeća sanog državnog kapitala. „Rezultat bezdušnom lovu za kapitalom ni
koja čine kralježnicu privrede. Um- takvog poteza vlade, koja najčešće pred čim ne prezaju. Prema profejesto da se argumentirano usprotive nema drugog izlaza, je predvidljiv“ – soru Stiglitzu u planovima MMF-a i
zahtjevu za brzopletu prodaju javnih kaže profesor Stiglitz. Astronomske Svjetske banke za obnovu i razvoj
poduzeća mnogi su političari požurili kamatne stope, dakako, brzo privuku ponajviše zabrinjavaju dvije bitne
u radosnu (ras)prodaju elektroprivre- odbjegli kapital, dok s druge strane stvari :
de, naftne industrije i vodoprivrede one sustavno razaraju industrijsku 1. Da se planovi stvaraju u tajnosti
kao gospodarski imperativ. Da bi prizvodnju i definitivno isušuju na- i da ih uvijek vodi apsolutistička
ideologija kojoj je strana svaka huušutkali trezvene kritičare takvog cionalnu riznicu zemlje-žrtve.
manost i altruizam. Uz to, oni nikada
nepromišljenog postupka s teškim
TREĆI KORAK – TRŽIŠNO
nisu otvoreni za stručnu raspravu
dalekosežnim posljedicama oni se
ODREĐIVANJE CIJENA
pozivaju na imperativne zahtjeve Tada MMF zemlju-žrtvu koja je na i primjedbe te su tako razrađeni da
Svjetske banke za obnovu i razvoj. izdisaju hladnokrvno uvlači u treči ko- programirano urušavaju demokraciju
„Možete vidjeti kako im se rašire oči rak – tako zvano „tržišno određivanje u zemlji koja ih nekritički primjenjuje.
na mogućnost dobivanja provizije cijena“. To je lijep izraz za dramatično 2. Da nisu uspješni! Postoji li zemlja
ako se u procjeni vrijednosti imovine dizanje cijena hrane, energenata, koja je izbjegla ovakvu nesretnu sudvelikih javnih poduzeća i ključnih in- vode i ostalih komunalnih usluga. binu? „Da“ – kaže profesor Stiglitz:
dustrijskih poduzeća skine koja mili- To, dakako, ne vrijedi za cijenu rada „Bocvana!“ Njihov trik? „Odlučno su
jarda ili barem nekoliko stotina mili- (plaće) i mirovine. Time se, u prvom rekli managerima MMF-a i Svjetske
banke: Go home! Ako je to moćnim
juna dolara“ – kaže profesor Stiglitz.
redu, drastično ruši već ionako ni- predstavnicima svjetskog kapitala
zak životni standard stanovništva mogla reći Bocvana, zar to isto nebi
DRUGI KORAK – LIBERALIte osjetno podižu poslovni troškovi mogla i Hrvatska prije nego bude
ZACIJA
Nakon kampanjski provedene pri- u već dobrano posustaloj privredi. kasno? Jeste li zapamtili tko sve
vatizacije obavezno slijedi donošenje Ubrzo nakon toga, prema već dobro zaziva MMF u Hrvatsku, zapamtite ih
zakonske regulative o liberalizaciji uigranom scenariju, slijedi završni i sjetite se na izborima: to su
neprijatelji Hrvatske i Vaši osobni netržišnog kapitala. Taj potez, teorijski četvrti korak.
prijatelji. njihove maske nisu bitne.
gledano, omogučuje investicijskom
ČETVRTI KORAK – MMF-ov
kapitalu nesmetan ulazak i izlaPROSVJED
Krešimir Cvitković
zak iz zemlje. Pri tome, kako poka- Tim prosvjedom je zemlja-žrtva
35
Sport
Birmingham košarka
REDOVNA REKREACIJA
Već devet godina svake sedmice
u večernjim satima članovi lokalne
bosanskohercegovačke asocijacije
iz Birminghema u sportskoj dvorani
Mosley Sports Centra rekreiraju se
igrajući košarku. Najredovniji među
Bosancima i Hercegovcima na ovoj
rekreaciji je elektroinženjer Jasmin
Bešić koji rijetko kada propušta ovu
sportsku aktivnost, o čemu za naš list
Jasmin kaže:
"Vjerujte da ja ne bih mogao zamisliti ponedjeljak bez ove rekreacije, u
prosjeku napravimo tri-četiri ekipe
sa po tri igrača i s obzirom na našu
kondiciju, svi se dovoljno naigramo.
Osim igrača, sa nama u drugom dijelu dvorane vrijeme provodi i dio starije i mlađe populacije koji upražnjava
svoje sportske aktivnosti rekreirajući
se i navikavajući na zdraviji život.
Naravno, osim zdravstvenog aspekta ovdje treba istaći i onaj sociološki
gdje se za vrijeme i poslije basketa
naši ljudi u Birminghamu fino druže
i malo opuste od svakodnevnih
obaveza."
Inače, i ova sportska aktivnost
članova
bosanskohercegovačke
lokalne asocijacije iz Birminghama
sponzorirana je od strane Izvršnog
odbora ovog udruženja, a otvorena
je za sve njene članove.
BELGIJA, IZRAEL, VELS, KIPAR I ANDORA U GRUPI SA
ZMAJEVIMA
Fudbalska reprezentacija BiH saznala je imena svojih
protivnika u kvalifikacijama za EURO 2016. U grupi B sa
našom selekcijom za plasman na naredno boriti će se
reprezentacije Belgije, Velsa, Izraela, Kipra i Andore.
Počelo je dobro po izabranike Safeta Sušića nakon štto
smo izšestog šešira dobili Andoru, a potom iz petog Kipar.
Izrael nas je zapao iz četvrtog gdje je realno bio mnogo
jačih reprezentacija. Ipak, iz trećeg šešira u našu gruu
B izvučen je Vels, sa dva velika fudbalska imena u timu
kakva su Realov Gareth Bale i Arsenalov Aaron Ramsey
definitivno nisu ekipa za pocijeniti.
Ako nas je žrijeb "mazio" do drugog šešiša, onda nas je tu
definitivno napustio obzirom da je kao posljednja u grupu
B izvučena fudbalska reprezentacija Belgije, jedna od najboljih napadačkih ekipa današnjice.
Grupa A: Holandija, Češka Republika, Turska, Latvija, Island, Kazahstan
Grupa B: Bosna i Hercegvoina, Belgija, Izrael, Vels, Kipar,
Andora
Grupa C: Španija, Ukrajina, Slovačka, Bjelorusija, Makedonija, Luksemburg
Grupa D: Njemačka, Irska, Poljska, Škotska, Gruzija, Gi-
braltar
Grupa E: Engleska, Švicarska Slovenija, Estonija, Litvanija, San Marino
Grupa F: Grčka, Mađarska, Rumunija, Finska, Sjeverna
Irska, Farska Ostrva
Grupa G: Rusija, Švedska, Austrija, Crna Gora, Moldavija, Lihtenštajn
Grupa H: Italija, Hrvatska, Norveška, Bugarska,
Azerbejdžan, Malta
Grupa I: Portugal, Danska, Srbija, Armenija, Albanija,
Francuska
36
Sport
SUŠIĆU, SUŠIĆ NIJE
RJEŠENJE TVOG PROBLEMA
IMA jedna dobra i jedna loša vijest za
navijače nogometne reprezentacije
Bosne i Hercegovine. Dobra vijest je
da izbornik Safet Sušić nije "slijep",
te da je vidio što je najveći problem
njegove momčadi, a loša je što će taj
problem pokušati riješiti s nećakom
Tinom-Svenom Sušićem.
Ono što je svima već dugo jasno, a
odnedavno i Sušiću jest da reprezentacija BiH ima veliki problem na poziciji defenzivnog veznog. Pape je
pronašao "idealnog" igrača koji će se
suprotstaviti Messiju i društvu u Brazilu - sina svog brata Seada.
"Gledao sam Tina jednom protiv Dinama i svidio mi se. Hvalio ga je i
Stanko Poklepović, pa nema razloga
da ne dobije poziv", otkrio je Pape,
koji vjerojatno namjerno izostavlja
činjenicu da je Tino-Sven ofenzivno
orijentiran nogometaš, baš poput oca
i strica, te da nije karika koja će BiH
napraviti jačom reprezentacijom.
Hadžić razočarao Sušića, ali će ipak
dobiti poziv
Ima Pape na raspolaganju već nekoliko "Sušića", igrača koji su veliki
majstori s loptom, ali ne tako dobri u
defenzivi. Međutim, svi ti majstori su
mu beskorisni u ovoj formaciji.
Beskoristan će najvjerojatnije biti i
Anel Hadžić, nogometaš Sturma koji
će uz Sušića debitirati u prijateljskoj
utakmici protiv Egipta. Kreativni
veznjak, koji je u mladosti igrao i
kao napadač, sigurno nije pravi izbor za igrača koji treba zaustaviti
napade Argentine i Nigerije. I sam
Sušić priznaje da je dva puta gledao
Hadžića i da je razočaran viđenim,
no pozvat će ga jer su ga "neki ljudi
nahvalili".
mađarske lige ili Veroljuba Salatića,
kapetana Grasshoppersa. Pape će
prije gurati bratove igrače na tu poziciju, nego one kojima je to mjesto
prirodno i koji na njemu briljiraju u
svojim klubovima.
"Imam veliki problem u obrani. Ne
zato što nam nedostaje igrača, već
zato što imam šest sjajnih štopera,
a samo četvoricu ću voditi u Brazil",
rekao je Sušić i još jednom šokirao.
Sušić ima šest sjajnih štopera?!
Osim Emira Spahića i neiskusnog
Ermina Bičakčića koji su to štoperi
na koje računa Pape? Jedan je
Ervin Zukanović koji je zbog ozljede
propustio cijelu prošlu polusezonu.
Drugi je Toni Šunjić koji nije mogao
zaustaviti niti napadače Lihtenštajna.
Tu su još i Ognjen Vranješ, novi
štoper turskog Elazigspora, u koji
je stigao nakon skoro godinu dana
neigranja, te bivši Hajdukovac Boris
Pandža koji igra svaku treću utakmicu u poljskom Gorniku. I dok su
ovi štoperi "slatke Sušićeve brige",
poziv i dalje ne dobiva Edin Cocalić,
nezamjenjivi stup obrane Maccabija
iz Haife.
Što je zajedničko Tinu-Svenu i
Hadžiću? Isti menadžer, Sead Sušić!
Što je zajedničko Tinu-Svenu i
Hadžiću, osim da im igra u obrani
nije jača strana? Ista menadžerska
agencija Germania Sportagentur
GmbH, ona u kojoj radi Safetov brat
i Tinov otac Sead. Je li slučajnost
da se taj dvojac gura u reprezentaciju baš uoči povijesnog nastupa na
Svjetskom prvenstvu?
U istoj agenciji je još jedan standardni reprezentativac Adnan Zahirović
koji je ove sezone više vremena
proveo na tribinama navijajući za
njemačkog drugoligaša Bochuma,
nego na terenu igrajući. Međutim, to
ne sprječava Sušića da ga redovno
poziva.
Treći napadač "se krije" na Grbavici
Problem, koji bosanskohercegovački
izbornik ne želi priznati, postoji i u
napadu. Nevjerojatno je da će BiH
biti jedina reprezentacija sa samo
dvojicom napadača u Brazilu - Edinom Džekom i Vedadom Ibiševićem.
Nitko ne razmišlja što ako se jedan
od njih dvojice ozlijedi na prvenstvu!
A pravi defenzivci...
S druge strane poziv čekaju standardni, pravi "razbijači" poput Muhameda Bešića, koji je dvije godine
zaredom proglašen najboljim igrače
Šutnja bh. medija
Sušić je već nakon ždrijeba proglasio Argentinu pobjednikom skupine
i odmah "upisao" poraz na Maracani. Još više šokira činjenica da
A za trećeg napadača Pape ne treba
lutati svijetom, dovoljno je da ode na
sarajevsku Grbavicu i pogleda kako
u Željinom dresu na posudbi iz Liverpoola golove zabija i suparničke
braniče maltretira Armin Hodžić,
nogometaš koji trikove uči od najboljeg strijelca Premierlige Luisa Suareza.
37
KAO DA SMO SAMI BIRALI:
BIH PROTIV VELIKE
BRITANIJE I ISLANDA U BORBI ZA EP U
KOŠARCI
Košarkaška reprezentacija Bosne
i Hercegovine igrat će u grupi A
kvalifikacija za Evropsko prvenstvo
„Ukrajina 2015“ zajedno sa Velikom
Britanijom i Isladnom, odlučeno je
današnjim žrijebom u Barceloni
Košarkaška reprezentacija Bosne
i Hercegovine igrat će u grupi
„A“kvalifikacija za Evropsko prvenstvo „Ukrajina 2015“ zajedno sa Velikom Britanijom i Isladnom, dok će
Crna Gora imat nešto teži zadatak
na putu ka narednom Eurobasketu,
odlučeno je današnjim žrijebom u
Barceloni.
Crnogorci će se takmičiti u grupi „B“
sa Izraelom, Bugarskom i Holandijom. U kvalifikacijama će igrati još
jedna selekcija države sa zapadnog
Balkana, Makedonija koja je svrstana
u grupu „D“, gdje će joj protivnici biti
Belgija, Bjelorusija i Danska.
U grupi „C“ igrat će Njemačka, Poljska, Austrija i Luksemburg, dok su u
grupu „E“ Češka Republika, Gruzija, Portugal i Mađarska. U grupu
„F“ određeni su Latvija, Švedska,
Slovačka, Rumunija, dok grupe „G“
čine Italija, Rusija i Švicarska.
Kvalifikacije počinju 10. augusta ove
godine. Na EP u Ukrajinu plasirat će
se prvoplasirani timovi i šest najbolje
drugoplasiranih.
Iako su nam Britanci neugodni, što
smo osjetili u jednim od predhodnih kvalifikacija, može se reći da su
izabranici Duška Ivanovića dobili povoljnu grupu.
„Nije loše“, kratko je napisao naš kapiten Mirza Teletović na svom Twitter profilu. Na njegov tvit se brzo
nadovezao i košarkaš Bayerna, Nihad Đedović, „Top kapitenu, top““,
napisao sjajni Đedović, prenosi scsport.ba.
do prvenstva ne planira pogledati
reprezentaciju Nigerije s kojom će
se njegova momčad boriti za drugo
mjesto i plasman u osminu finala.
"Zašto bih gledao Nigerijce u
pripremnim utakmicama kada isti
sastav neće igrati u Brazilu?! Gledat
ću ih na Svjetskom prvenstvu protiv
Irana", poručio je Sušić.
O ovim problemima se šuti u
bosanskohercegovačkim medijima
kako se ne bi narušila atmosfera
uoči prvog nastupa na velikom natjecanju. Je li to dobro ili loše, pokazat
će Brazil...
Sport
Manchester: Hasan Ramić košarkaš
TELETOVIĆ JE MOJ IDOL
Što se tiče sporta, kada spomenemo
grad Manchester, odmah pomislimo
na fudbal i sve one legendarne fudbalere koji su igrali za timove iz tog
grada. Da nije mladog 185cm visokog, 13-godišnjeg Hasana Ramića
koji je rođen u ovom gradu a vodi
porijeklo iz Donje Vogošće kod Sarajeva, vjerovatno nikada ne bi čuli da u
Manchesteru egzistiraju i košarkaški
klubovi. I to sa veoma zvučnim imenima, jedan Manchester Magic, a drugi
je Trafford team. Za oba ta tima ove
sezone igra naš Hasan Ramić.
Pitali smo ga kako je to moguće: “Pa
vrlo jednostavno, pošto još nemam
punih 14 godina, za Manchester Magic igram u selekciji do 14 godina na
mjestu centra, trenutno smo prvi na
tabeli sa 14 pobjeda bez ijedne izgubljene utakmice, na terenu u prosjeku
provedem 30 minuta, stalni sam član
prve petorke, od prije četiri kola i kapiten tima sa prosjekom od 22 koša i
12 skokova po utakmici. Za Trafford
igram u selekciji do 15 godina, tu sam
na poziciji krilnog centra, zauzimamo
četvrto mjesto na tabeli, imamo deset pobjeda iz 16 utakmica. Tu je moj
učinak upola manji, a s obzirom da
Hasan Ramić 15
sam najmlađi igrač u ekipi, više sam
nego zadovoljan jer pokazujem da
i među starijom kategorijom mogu
ravnopravno igrati.”
Iz priloženog da se zaključiti da ti
već znaš šta ćeš u životu raditi, da je
košarka tvoj put. Da li će tako i ostati?
Manchester Magic
aciji i u američkoj profi ligi. Da li će se
“Odlučio sam da uspijem u ovom moji snovi ostvariti, to ćemo vidjeti.”
sportu i želja mi je da dostignem nivo
mog idola Mirze Teletovića, zato treniram i igram duplo više nego moji
vršnjaci i po ocjeni trenera, napredujem duplo brže nego moje kolege iz
tima. Košarkom se ozbiljno bavim
tek dvije godine i mislim da je ona
put kojim ću krenuti dalje. Počeo
sam u lokalnom klubu Philips Lightning gdje sam vrlo brzo zapažen od
strane trenera Manchester Magica i
pozvan na probu u ljeto 2012. Poslije
prvog treninga su mi odmah ponudili
da počnem trenirati u timu U13 Magic
2. Nakon, nekoliko utakmica i vrlo
zapaženih rezultata, prebačen sam u
prvi tim U13 Magic i počeo sam trenirati sa U14 selekcijom. Prvu sezonu
smo završili bez izgubljene utakmice,
da bi u play off-u, nažalost, izgubili
od londonske NASSE. Ovu sezonu
2013.-2014. počeo sam izuzetno dobro i pozvan sam na probu za North
West regiju na turniru gdje je nastupilo 12 timova iz Engleske. Na probama sam bio jedan od boljih igraca,
tu su bili skauti engleske reprezentacije, kada su vidjeli moju igru odmah
su me pozvali u selekciju U15 Engleske. Mislim da ozbiljno računaju
na mene.”
S obzirom da talentovni Hasan Ramić
ima oba državljanstva, i bosansko
i englesko, pitali smo ga za koga bi
radije igrao:
“Samim time što je Teletović moj
uzor, volio bih jednog dana zaigrati u njegovom dresu, znaci u
bosanskohercegovačkoj reprezent-
38
Hasan Ramić u najdražem
Teletovićevom dresu
Sport
Pobjednička ekipa LB Herts dva nastupila je u sastavu Isa Berdemaj, Sedin Mustafić,Jasmin Odobašić,
Muhamed Hukanović, Arnel Jakupović, Sabahudin
Saldumović
Viceprvaci LB Hearts jedan: Adis Balić, Enes
Hasanbegović, Samir Jakupović, Haris Hodžić, Denis
Paratušić, Milan Krmpotić.
Trećeplasirani BSK Birmingham: Elvis Grozdanić,
Zijo Karić, Aldin Kahriman, Arnes Pobrić, Zerin
Alimajstorović, Abid Kahriman, Admin Iisić, Zarif
Mujanović, Andre Tulloch
Četvrto mjesto Coventry Stars: Meho Hasanbegović,
Senad Kablić, Šuhro Medic, Remzudin Alihodžić,
Adnan Kablić, Mirzet Osmanović, Adis Kazić, Mersid Dedić.
Peto mjesto: Ninja Boys London : Suad Taras, Samir
Gredelj, Adnan Menković, Muhamed Taras, Ajdin
Gredelj.
Šesto mjesto Team Zek Zek Coventry: Junuz
Jakupović, Anes Kazić, Amel Forić, Amer Kahriman,
Rasim Jakupović, Voyed Ali, Dimasin Aisemov.
39