haber Broj 70 Juli-Oktobar 2013 WILLIAM HAGUE cijena jedna funta BRITISH SECRETARY OF STATE FOR FOREIGN AND COMMONWEALTH AFFAIRS Iz Networka William Hague, British Secretary of State for Foreign and Commonwealth Affairs THE TRUE LEGACY OF SREBRENICA SHOULD BE THAT SUCH VIOLENCE IS NEVER PERPETRATED AGAIN Lessons from Srebrenica apply as much to the international community as they do to the people and politicians of Bosnia and Herzegovina. Eighteen years on, the legacy of Sre- to compromise is stalling Bosnia and progress, aided by the spirit of reconbrenica and the conflict of the 1990s Herzegovina's progress toward the ciliation. Bosnia and Herzegovina is still haunts Bosnia and Herzegovina. EU and NATO. Membership of both lagging behind. It is encouraging that Victims remain unidentified and perpetrators of these crimes remain at large. Since the end of the fighting, only 60 cases of wartime sexual violence have been prosecuted, despite some estimates suggesting that up to 50,000 women were raped in Bosnia and Herzegovina during the violence. Every year remains of victims from Srebrenica and other atrocities are discovered, beginning the painful process of identification that often ends with a family's grief being revisited. This injustice and uncertainty continues to exacerbate the suffering of the victims and their loved ones. Overcoming the legacy of such deeply traumatic conflict requires real effort. I am pleased that the would benefit all of Bosnia and Her- over three quarters of Bosnians want G8 pledged $23 million last month zegovina's people. On the surface, it the same European future, irrespecto tackle the scourge of sexual vio- would seem that the scars of the eth- tive of their background. Last month, lence across the globe and we will nic cleansing that ripped this country groups from all walks of life joined continue to call for greater recogni- apart have not yet healed. in the streets of cities across Bosnia tion of victims of sexual violence and more support for those still struggling in Bosnia and Herzegovina nearly twenty years on. The UK is also supporting the work of the International Commission for Missing Persons, whose efforts to identify those who died in Srebrenica continue to bring closure to their families and friends left behind. We also support the work of the Bosnian State Court and the International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia to help ensure war criminals are brought to justice. We will continue to provide this vital assistance. However, we do so in a climate which remains divided along the same ethnic lines that proved so fatal nearly two decades ago. Bosnian children are educated separately according to their ethnic group and political parties continue Yet across the region, there is opti- and Herzegovina to demand action to promote their own ethnic agenda, mism and hope. Croatia joined the from the Government on a number of rather than take decisions in the na- EU earlier this month, and Serbia issues affecting the lives of ordinary tional interest. A refusal by politicians and Kosovo are making welcome citizens, again regardless of politics or ethnicity. Some say that the legacy of Srebrenica can be seen in our foreign policy decisions today and that the lessons from Srebrenica apply as much to the international community as they do to the people and politicians of Bosnia and Herzegovina. The world was shaken by the events of summer 1995, and it is hard to deny that the international community was found wanting. One day, the true legacy of Srebrenica should be that such violence is never perpetrated again, whether in Europe or anywhere else in the world. 2 Iz Networka DAN KADA SE SLUŽBENI LONDON PRISJETIO SREBRENICE “…Član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović primio je u posjetu dr. Waqara Azmija, predsjednika Inicijative za sjećanje i edukaciju o Srebrenici iz Ujedinjenog kraljevstva. U srdačnom i prijateljskom razgovo- i dječaka, i neobjašnjivim masovnim stavnicima Ambasade BiH i ostalih ru kojem je prisustvovao i ambasa- silovanjima i mučenjima desetina bh. udruženja u Velikoj Britaniji dor Velike Britanije u BiH Nigel Ca- hiljada žena, dok su muškarci slani u prisustvujem Danu sjećanja na Sresey dr. Azmi je naglasio svoju želju koncentracione logore vojske bosan- brenicu, u Lancaster House u Lonza većom saradnjom sa Bosnom i skih Srba pod komandom generala donu, na komemoraciji koju su orHercegovinom. Upoznao je člana Ratka Mladica. ganizovali Ministarstvo vanjskih PBiH Izetbegovića sa aktivnostima (Oslobođenje) poslova VB, te nevladina organizaciinicijative koju predstavlja. Posebnu ja “Sjećanje na Srebrenicu”. Iako je pažnju je posvetio detaljima organipovod ovoj komemoraciji bio veoma Bosno moja, Srebrenice mati….. zacije „Dana sjećanja na Srebrenicu“ tužan, mi Bosanci i Hercegovci u VB, Kao što se i vidi iz priloženog tekplaniranog za 11. juli 2013. u „Lanosjećamo veliku čast što smo bili caster House-u“ u Londonu. Prisus- sta, o pripremama za Dan sjećanja pozvani na skup kojim se službeni na Srebrenicu te njenom održavanju tvo ovom događaju su najavili i visoki London prisjetio srebreničkih žrtava. zvaničnici britanske vlade, a dr. Azmi pisali su i naši i mnogi svjetski medi- Pored vodećih britanskih političara ji. A šta se još može dodati pisanju je ovom prilikom pozvao na učešće i kao što su William Hague, ministar iskusnih novinara, posebno onih koji vanjskih poslova, čija je savjetnica gospodina Izetbegovića.“ (Vijesti.ba) “…Britanija će danas odati počast žrtvama masakra u Srebrenici 1995. godine, organizirajući Dan sjećanja na Srebrenicu u Lancester Houseu, najavljeno je iz britanske inicijative “Sjećanje na Srebrenicu”. Ova inicijativa je organizator skupa, a specijalni gosti i govornici bit će ministar vanjskih poslova William Hague, poslanica u britanskom parlamentu barnoersa Warsi, velečasni Vincent Nichols i preživjela žrtva genocida i autor izložbe Hasan Nuhanović. Troje preživjelih žrtava srebreničkog genocida govorit će u Londonu prvi put o najtežem zločinu u Evropi nakon Drugog svjetskog rata………. Članovi BH udruženja na manifestaciji (Info Live) “David Cameron: Važno je da ne svoj posao uzimaju ozbiljno do te bosanskog porijekla, i lorda Padzaboravimo Srebrenicu. Srebrenica je bila snažan pokazatelj mjere da čak i vlastiti život dovode u dyja Ashdowna, u programu su uzeli šta se može desiti kada se mržnja, pitanje. učešće i Martin Bell, novinar koji je diskriminacija i zlo ne zaustave.” (24 Šta se još može napisati o Srebreni- izvještavao iz ratnog Sarajeva, Yuci, a da svijet o tome ne zna? A svijet suf Islam (ranije Cat Stivens), veinfo) “….Velika Britanija će postati prva je znao, ali nije na vrijeme reagovao liki prijatelj BiH koji je komponovao evropska zemlja koja će odati počast te kobne 1995. godine, samo par sati muziku koja je prvi put bila izvođena žrtvama masakra u Srebrenici 1995. avionske vožnje od poznatih evrop- tokom večeri, članovi baletne grupe godine, organizirajući Dan sjećanja skih metropola. Samo pola vijeka “Amadeus” iz Sarajeva, te poznata na Srebrenicu u Lancester Houseu prije, nakon završetka Drugog svjet- imena iz oblasti ozbiljne muzike iz 11. jula, saopćeno je u utorak iz bri- skog rata i Aušvica, taj isti svijet je po- BiH, gospodin Emir Nuhanović i Aida tanske inicijative “Sjećanje na Sre- navljao “Ne ponovilo se”. A ponovilo Čorbadžić. se, opet. Na kraju 20. vijeka ubijana Ono što je na mene ostavilo najveći brenicu”. Dan sjećanja na Srebrenicu predstav- su djeca, dječaci, mladići, zreli ljudi, utisak jeste prisutvo preživjelih lja prvi i jedini memorijal na genocid u penzioneri. O toj zloslutnoj mržnji i Srebreničana, koji su stigli u LonEvropi, izvan bivše Jugoslavije. Skup kobnosti etničkog čišćenja koje je don da bi pričali o golgoti Srebrenici, će organizirati britanska humanitarna razorilo domove i oduzelo živote hilj- o svome bolu i mukama, o Maršu inicijativa “Sjećanje na Srebrenicu”, a adama nedužnih, govori se svakog mira, o smrti najbližih članova pospecijalni gosti i govornici bit će mini- 11. jula, na Danu žalosti. Srebrenica rodice, a posebno o traganju za star vanjskih poslova William Hague, je simbol stradanja Bošnjaka, kao mrtvim članovima svoje porodice, poslanica u britanskom parlamentu i mnoga mjesta u BiH počev od op- kojima se pokušava utvrditi identitet barnoersa Warsi, velečasni Vincent koljenog Sarajeva, općine Prijedor putem DNK, o humanoj slagalici Nichols i preživjela žrtva genocida i na čijoj je teritoriji bio veliki broj kon- koja podrazumijeva sakupljanje kocentracionih logora i koji je poslije stiju iz tri, četiri, pa i više različitih autor izložbe Hasan Nuhanović. Troje preživjelih žrtava srebreničkog Srebrenice mjesto sa najvećih bro- grobnica. Drago mi je što smo imgenocida govorit će u Londonu prvi jem žrtava, pa do Višegrada, Foče ali vremena da se ispred BHCUK i put o najtežem zločinu u Evropi na- itd. Svako ljeto sa sobom donosi lično zahvalimo baronesi Warsi, te sjećanje na mnoštvo tragedija, na Dr Azmiju, koji su se pored pomekon Drugog svjetskog rata. U periodu između 11. i 16. jula 1995. genocide, na etnička čišćenja, na nutih političara trudili da dođe do godine, genocid, koji je premijer Da- dženaze, na vrijeme kada i nebo održavanja ovakvog događaja na vid Cameron nazvao “sramotom Ev- spušta kišu u dolinu šehida. kojem su Saliha Osmanović, Hasan rope i svijeta”, kulminirao je brutalnim 11. jula 2013. godine sam imala Hasanović, Hasan Nuhanović i Hakiubistvom 8.372 bošnjačka muškarca izuzetnu čast da zajedno sa pred- ja Huseinović mogli da pokažu svoj 3 Iz Networka mukotrpni ratni put, borbu u kojoj je život nadvladao smrt i da budu opomena mladim generacijama da nikada ne zaborave strahote rata i ono što smo pretrpjeli. Prisutne u Lancaster House jesu ganule suze koje su neumorno tekle niz naša lica. Mislili smo da su sve suze isplakane, da su sve riječi već istrošene, ali se one uvijek iznova rađaju. Hakija Huseinović je tako malo govorio, a tako je mnogo rekao. Umjesto riječi, govorile su njegove tužne oci, lomljenja ruku, leđa na koja se srušio sav teret ovoga svijeta. Vrijeme ne liječi rane, ono ih samo prikriva “Muškarci ne plaču, mati tad rekla je…”, stihovi su iz “Kišne dove” Šabana Burhana. Tako se ponašao Tomasica in Prijedor i Hakija Husejinović kojeg je u grlu stezala bol, bol ponosnog, kršnog, vrijednog, poštenog bosanskog čovjeka. Saliha Osmanović, žena koja je izgubila sinove i muža, vratila se u svoje rodno mjesto, uz krvavu Drinu. Kroz suze priča kako bi bila sretna da makar ima unuče da je dočeka na vratima, ali da se zahvaljuje Allahu što joj je podario volju za životom. Poziva nas u Potočare, u Srebrenicu, onako spontano kako to samo mi Bosanci znamo. |Uz njenu tragediju svaki se naš problem čini malim. Priča nam kako je ovo prva godina da nije u Potočarima, a mi joj govorimo kako je njen dolazak u Veliku Britaniju jedan od načina da i svijet zna šta je događalo u zaštićenoj zoni UN. Jedan naš poznati književnik je rekao ” Vrijeme ne liječi rane, ono ih samo prikriva”. Ovo veče je pokazalo da se rat nikada ne može zaboraviti, da će nas trauma uvijek pogađati, ali i da postoji svjetlo na kraju tunela, ako postoji istinsko suočavanje svijeta sa krivicom, svijeta koji je ignorisao rat u BiH, svijeta koji je mogao spriječiti ubistva nevinih ljudi. “Srebrenički inferno“ koji je rođen u velikoj boli, u mukama pjesničkog pera Džemaludina Latića i tužnim notama Đele Jusića, jesu poruka za kraj. Jer, Bosna jeste naša mati, Bosnu ćemo majkom zvati, Srebrenica jeste naša sestra po boli koje se ne treba sjećati samo 11. jula, nego tokom cijele godine. Semira Jakupović Foto: Vukelić HUNDREDS OF BODIES FOUND IN BOSNIA MASS GRAVE (CNN) -- Investigators in Bosnia have uncovered a mass grave thought to contain several hundred bodies of victims of the conflict that followed the breakup of the former Yugoslavia two decades ago. The remains are believed to be those of victims of Bosniak and Croat ethnicity from Prijedor and its surroundings, killed in the summer of 1992, according to the Prosecutor's Office of Bosnia and Herzegovina. The site, at Tomasica in Prijedor municipality, is one of the biggest mass graves found in Bosnia and Herzegovina since the conflict, said Boris Grubesic, a spokesman for the prosecutor's office. As of Thursday, 231 complete bodies had been exhumed, as well as the body parts of another 112 people. But, he added, the number found goes up by the day or even the hour. More than 30 personal items have also been found, he said. Excavation of the mass grave, which goes to a depth of 10 meters (33 feet), began in early September and is expected to continue into next week. The remains are being taken to an identification center in Sanski Most, where they will remain until the forensic analysis and identification process is completed, the prosecutor's office said. Representatives of the International Commission on Missing Persons, the interior ministry for Bosnia and Herzegovina and the prosecutor's office are present for the dig, as well as an expert forensic pathologist. Missing relatives Identification of the remains may help bring closure for the many families whose relatives vanished in the course of the conflict, which ended in 1995. About 9,000 people are still missing, about 30% of all those reported after the conflict. Another 22,000 have been accounted for, according to the International Commission on Missing Persons. the excavation works at the two sites were "some of the most complex undertaken in the region." "The process of investigating these disappearances is a painstaking one which requires careful excavation of clandestine gravesites and precise documentation of evidence that is recovered," she said. War crimes trials Ambassador Peter Sorensen, head of the delegation of the European Union to Bosnia and Herzegovina, was part of a delegation that visited the Tomasica site just over a month ago, when he spoke of the thousands still missing. "Their families have the right to know what happened to their missing relatives," he said. "Governments, military authorities and former armed groups have an obligation to provide all the relevant information they hold, and assist in efforts to put families back together." He and others also visited another grave site under excavation, this one at a garbage disposal site in Sarajevo. Witness statements suggest that as many as 100 bodies may be found there, but two decades worth of garbage must first be removed, according to a statement from the International Commission on Missing Persons. Kathryne Bomberger, director general of the commission, praised the work of the investigators, saying that 4 The International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia, a U.N.-backed court, continues to prosecute war crimes committed during the conflicts in the Balkans in the 1990s. Four cases remain at trial, including that of form er Bosnian Serb leader Radovan Karadzic, accused of genocide, crimes against humanity and war crimes. The other three on trial are former Bosnian Serb army leader Ratko Mladic, who's indicted for genocide and other war crimes; Croatian Serb rebel leader Goran Hadzic, accused of crimes against humanity and war crimes; and Vojislav Seselj, a Serb nationalist politician who faces charges of crimes against humanity and war crimes. The tribunal said "the most significant number" of its cases dealt with alleged crimes by Serbians or Bosnian Serbs. But there have been convictions for crimes against Serbs by others, including Croats, Bosnian Muslims and Kosovo Albanians. Serbia's president declines to define killing of 8,000 in Srebrenica as 'genocide' CNN's Talia Kayali contributed to this report. Iz Networka Bosnia UK Network UDRUŽENJA DOBILA POMOĆ Pomoć je pružena našim udruženjima u Birminghamu, Coventryju, LondonuVictoria kao i Svjetskom savezu dijaspore Bosne i Hercegovine. Ovim organizacijama je odobrena pomoć za narednu godinu dana ukupne vrijednosti od £37000. Nakon ljetnje stanke, početkom sep- tujemo novu stranicu. Aktivnosti u tembra profesionalni radnici Bosnia okviru projekta pomoći starijim i boleUK Networka vratili su se svojim re- snim osobama teku po planu i nakon dovnim dužnostima. Više detalja dao pauze tokom godišnjih odmora pononam je menadžer UK Networka Anes vo su počele aktivnosti organizoCerić: vanja druženja svake druge srijede “ BH UK Networka je u proteklom u prostorijama Bosanske kuće, a za peripodu pomogao svojim članicama kraj novembra planirana je i posjeta da apliciraju za određene fondove novootvorenom bh. centru u Derbiju. kako bi mogli lakše organizovati svoje S obzirom da je ove školske godine aktivnosti u narednoj godini, Pomoć povećan broj djece koja pohađaju je pružena našim udruženjima u Bir- bosanskohercegovačke dopunske minghamu, Coventryju, Londonu- škole, upućeno je pismo Ambasadi Victoria kao i Svjetskom savezu di- Bosne i Hercegovine da nam pojaspore Bosne i Hercegovine. Ovim mognu u nabavci knjiga za dopunorganizacijama je odobrena pomoć sko obrazovanje kako bi se nastava za narednu godinu dana ukupne vri- u ovim školama mogla izvoditi po jednosti od £37000. Čestitamo sret- važećem nastavnom planu. Još uvinim dobitnicima i želimo im mnogo jek čekamo odgovor od naše ambassreće u realizaciji planiranih ak- ade. Inače, ove školske godine djeca tivnosti. Takođe, angažovana je loka- mogu pohađati nastavu u dopunskim lna kompanija koja radi na rediza- školama u Mancesteru, Derbyju, Birjniranju naše web stranice i nadamo minghamu, Coventryju, Hertfordu, se da ćemo već u narednom broju Londonu, a još uvijek je upitna škola Habera biti u mogućnosti da prezen- u Guildfordu. “ JUBILEJ AZRA BAŠIĆ OBILJEŽAVANJE DVIJE DECENIJE RADA U BIH DOPUNSKIM ŠKOLAMA U ENGLESKOJ I PROMOCIJA NOVOG CD IZVORNIH SEVDALINKI 14. DECEMBAR 2013, početak u 19.00 sati New Victoria Social Club St. Johns Road, Sparkhill Birmingham, B11 3SG GODIŠNJA SKUPŠTINA BH UK NETWORKA Obavještavamo rukovodstva bh udruženja u Velikoj Britaniji da će se godišnja skupština BH UK Networka održati 14. 12. 2013 sa početkom u 15.00 sati, u prostorijama Bosanske kuće u Birminghamu OBZIROM DA JE RAD NETWORKA JAVAN I OTVOREN ZA SVE NAŠE GRAĐANE POZIVAMO SVE ZAINTERESIRANE BOSANCE I HERCEGOVCE DA NAM SE PRIDRUŽE I PRISUSTVUJU GODŠNJOJ SKUPŠTINI KAKO BI SE UPOZNALI SA AKTIVNOSTIMA I NAČINOM RADA NETWORKA. GODIŠNJA SKUPŠTINA JE MOŽDA PRILIKA ZA VAS DA SE SA SVOJIM IDEJAMA AKTIVNIJE UKLJUČITE U RAD BOSNIA UK NETWORKA Dnevni red: •Dobrodoslica ‘Okrugli sto •Obracanje predstavnika Ambasade BiH London •Izvjestaj o aktivnostima BiH UK Networka •Finansijski izvjestaj BiH UK Networka •Diskusija i usvajanje izvjestaja •Verifikacija mandata i usvajanje novog rukovodstva •Izbor predsjednika, potpredsjednika, sekretara i blagajnika •Plan aktivnosti za 2011/2012 godinu Poštovani čitaoci, podsjećamo sve Vas da je naš magazin otvoren za saradnju i da su svi Vaši prilozi dobrodošli bez obzira da li ste saradnik Habera. Šta pisati u Haberu, predlažemo: Tekstovi o aktivnostima u bh. asocijacijama, vrijednim volonterima, uspješnim učenicima, studentima, biznismenima. Svakako nas zanimaju i interesantne priče o običnim ljudima, kako žive, šta rade kako provode dane u Engleskoj. Zainteresovani smo i za edukativni i zdravstveni sadržaj, priče o bh. gra- dovima, običajima, tradiciji, kulturi i muzici iz naše zemlje. Očekujemo i priloge za poetski i književni kutak, tu je vesela strana gdje bi se objavljivali vicevi i šale, sport i razne zanimljivosti. Stoga Vas molimo da razmislite o ovim temama i da nam pomognete svojim prijedlozima da dođemo do zanimljivih sagovornika. Takođe, nemojte se ustručavati da sami napišete tekst, da nam pošaljete zanimljivu fotografiju, mi smo tu da Vam pomognemo i da to objavimo. U cilju poboljšanja kvaliteta naših novina za koje su neophodna finan- 5 sijska sredstva, pozivamo čitaoce da se pretplate na Haber. Koristimo priliku da pozovemo biznismene da se reklamiraju u našem listu i na taj način pomognu printanje našeg magazina. Prethodne brojeve Habera u elektronskoj formi možete pročitati na web stranici BIH UK NETWORKA http://www.bhuknetwork.org/ Molimo Vas da svoje priloge i fotografije u elektronskoj formi dostavite na email adresu haberurednik@ gmail.com. Redakcija Habera Iz Networka U Sarajevu obilježena 18. godišnjica proboja 28. divizije ARBiH iz Srebrenice PRVO OKUPLJANJE PREŽIVJELIH BORACA 28. DIVIZIJE SREBRENICA: ZLOČINCI NISU POSTIGLI CILJ tragedija koja se desila u Srebrenici, pokolj, genocid u Srebrenici, je zasjenila herojstvo i jednu od najvećih bitaka koju su Bošnjaci vodili u svojoj historiji. Preživjeli pripadnici 28. divizije Sre- Duraković rekao je za agenciju An- prvi put da 28. divizija obilježi svoju brenica, udruženja koja okupljaju adolija da je ovaj događaj važan, godišnjicu. Duraković je dodao da je majke Srebrenice, porodice šehida, jer se počinju uvoditi određene ak- zbog toga sretan. rodbina, visoki zvaničnici, održali tivnosti i govoriti o onim stvarima koje su su na platou ispred Kulturno- je Srebrenica u kojoj je 1995. godine Član Predsjedništva BiH Bakir sportskog centra Skenderija mani- počinjen genocid nad bošnjačkim Izetbegović također je prisustvovao festaciju “Preživjeli smo”, u okviru stanovništvom, zajedno sa 28. di- manifestaciji, a u obraćanju medijima obilježavanja 18. godišnjice geno- vizijom, proživljavala. je kazao da tragedija koja se desila cida u Srebrenici i proboja pripadnika u Srebrenici, pokolj, genocid u Srebrenici, je zasjenila herojstvo i jednu od najvećih bitaka koju su Bošnjaci vodili u svojoj historiji. Na posredan način na ovoj manifes- heroj u BiH. Na kraju bih iskoristio taciji bio je prisutan i Bosnia UK Net- priliku da se zahvalim uredniku “100 kilometara su se ljudi ranjeni work. Naime potpredsjednik krovne Habera Namiku Alimajstoroviću koji probijali, vukući jedni druge, boreći ogranizacije Bosanca i Herse, razbijajući zasjede, napadani halucinogenim bojnim otrovima iz cegovaca u Velikoj Britaniji zasjeda. Vrijeme je da i to počnemo Mujo Delić, nekadašnji priobilježavati. Čast mi je biti danas sa padnik 28. divizije, nagrađen preživjelima, sa onima koji su prošli je priznanjem Zlatni ljiljan. U tu strašnu golgotu, sa herojima BiH”, ime kompletnog rukovodstrekao je Izetbegović. va i članova Bosnia Uk Networka, našem potpredsjedU okviru manifestacije upriličen je niku Muji Deliću uputili smo defile ratnih zastava 28. divizije Armiskrene čestitke i pitali ga ije RBiH, koje su simbolično nosila kako se tog dana osjećao u djeca šehida, ratnih-vojnih invalida i srebreničkih dobitnika Zlatnih ljiljana, Sarajevu. najvišeg ratnog priznanja ARBiH. “Meni su se taj dan desile dvije prelijepe stvari, prva Danas je upriličen i umjetnički dio je to što smo se ponovo programa, a glumica Alena Džebo okupili, mi stari ratni drugovi recitirala je pjesme Nihada Nine i što ćemo se svake godine okupljati. je informaciju o skupu putem svoje Ćatića, pjesnika i novinara koji je Hvala dragom Alahu i Naseru što je baze podatka plasirao širom svijedan uoči pada Srebrenice očajnički uspio ponovo da okupi nas stare ta i doprinio da se okopi veliki broj tražio da se ovom gradu pomogne. preživjele ratnike. Druga stvar koja preživjelih boraca. Takođe bih se Nihad Nino Ćatić je sin Hajre Ćatić, je takođe jako bitna za mene je da zahvalio i Networku koji dugi niz gočlanice iz Udruženja građana "Žene Srebrenice". sam dobio priznanje - plaketu Zlat- dina podržava aktivnosti vezane za nog ljiljana i što mi ga je lično dodi- obilježavanje godišnjice genocida u Na platou Skenderije nastupila je jelio Naser Orić, za mene najveći Srebrenici.” i Hanka Paldum, koja je pjevala pjesme posvećene Srebrenici i Žepi. ZLATNI LJILJAN MUJI DELIĆU 28. divizije Armije Republike Bosne i Hercegovine (ARBiH) iz Srebrenice na slobodnu teritoriju. Preživjeli borci 28. divizije Srebrenica i nekoliko stotina prisutnih građana pozdravili su ratnog komadanta 28. divizije Srebrenica Nasera Orića, koji je u svom obraćanju kazao da je poruka koju nosi današnja manifestacija ujedno i jedan od ciljeva okupljanja preživjelih pripadnika srebreničke divizije. “Želimo poručiti da iako je naš gubitak ogroman i nenadoknadiv, zločinci nisu postigli svoj cilj. Preživjeli smo”, kazao je Orić. Predsjednik Organizacionog odbora za obilježavanje 18. godišnjice genocida nad Bošnjacima Srebrenice, načelnik opštine Srebrenica Ćamil “Ovaj dan mi je jedan od, možda, pored same dženaze, najvažnijih u okviru ukupnog obilježavanja godišnjice genocida za ovu godinu”, pojasnio je Duraković. Govoreći o daljim aktivnostima u sklopu obilježavanja godišnjice genocida, Duraković je rekao da ove godine ostaje još posjeta posljednjem stratištu Trnovo, 17. jula. U sklopu obilježavanja 18. godišnjice genocida u Srebrenici, kao i proboja preživjelih pripadnika 28. divizije Armije Republike Bosne i Hercegovine (ARBiH) iz Srebrenice na slobodnu teritoriju, na platou ispred Kulturno-sportskog centra Skenderija u Sarajevu održana ke konferencija za medije kao uvod u manifestaciju pod nazivom "Preživjeli smo". “Na ovom mjestu su zloglasni Škorpioni, po poznatom snimku, ubijali dječake, zavezane mladiće. To je posljednja aktivnost za ovu godinu, ali tokom cijele godine radimo na pripremama za sljedeću godinu, jer obično naš život se i svodi na to, obilježavanja stradanja, zatim juli kao glavna priča, zatim godišnjice”, rekao je Duraković. Na konferenciji za medije obratio se Amir Kulaglić, jedan od organizatora 18. godišnjice proboja pripadnika 28. divizije ARBiH, koji je tom prilikom kazao da je 28. divizija pokrivala područje Srebrenice, Žepe, Bratunca, Vlasenice i Zvornika, te da je samim tim čuvala granicu RBiH u dužini od 100 kilometara. Prema njegovim riječima, ovo je 6 “Program nosi naziv ‘Preživjeli smo’ sa ciljem da podsjetimo i sebe i Iz Networka druge da su preživjeli teški genocid 1995. godine, ali da smo odlučili da se značajnije uključimo u rješavanje životnih problema boračke populacije Srednjeg Podrinja i da na taj način zajedno sa svim patriotama u BiH pokušamo da utičemo na rješavanje svih životnih problema, pogotovo porodica šehida”, pojasnio je Kulaglić. brenica dodijelilo je ratnom komandantu 28. divizije Srebrenica Naseru Oriću priznanje Zlatni ljiljan sa zlatnim vijencem i plaketu. Plakete za mogu pomoći. Sve što sam mogao uraditi jeste da ga previjem, i da kažem da ima kolona ljudi iza nas koja će ga ponijeti”, pojasnio je Delić. Prema njegovim riječima, to što su preživjeli nekadašnjm borcima ARBiH daje obavezu da moraju sve učiniti da pomognu djeci porodica šehida, ratnim vojnim invalidima, ali i demobilisanim borcima. Ratni komadant 28. divizije Srebrenica Naser Orić, odgovarajući na novinarska pitanja, rekao je da je 28. divizija nastala iz seoskih jedinica, grupica ljudi, grupica mladih koji su bili odvažni i koji su pružili otpor neprijatelju tokom minulog rata u BiH. Govoreći o ukupnom broju poginulih pripadnika ove divizije, Orić je rekao da taj broj nikada nije tačno utvrđen, ali da je jedno sigurno, da je više od 12.000 Bošnjaka krenulo iz pravca Šušnjara, područje Srebrenice, a da je samo oko 4.000 došlo na prostor Tuzlanskog kantona. Danas će također biti upriličen defile ratnih zastava 28. divizije Armije RBiH, koje će simbolično nositi djeca šehida, ratnih-vojnih invalida i srebreničkih dobitnika Zlatnih ljiljana, najvišeg ratnog priznanja ARBiH, nakon čega će biti upriličeno postrojavanje preživjelih članova jedinice na platou ispred Skenderije, prenosi novinar agencije Anadolija. Organizatori su najavili i umjetnički dio programa, a glumica Alena Džebo recitirat će pjesme Nihada Nine Ćatića, pjesnika i novinara koji je dan uoči pada Srebrenice očajnički tražio da se ovom gradu pomogne. Nihad Nino Ćatić je sin Hajre Ćatić, članice iz Udruženja građana "Žene Srebrenice". Na platou Skenderije nastupit će i Hanka Paldum, koja će pjevati pjesme posvećene Srebrenici i Žepi. 18. godišnjica genocida i proboja 28. divizije ARBiH Srebrenica: Dodijeljena priznanja Povodom obilježavanja 18. godišnjice genocida nad Bošnjacima Srebrenice i proboja 28. divizije ARBiH Srebrenica na slobodnu teritoriju pod nazivom “Preživjeli smo”, podijeljena su priznanja, plakete i nagrade osobama koje su svojim radom pomagale u toku i nakon rata, u Srebrenici i u BiH, prenosi novinar agencije Anadolija. Udruženje veterana 28. divizije Sre- Detalj sa ceremonije borbu za traženje istine udruženjima sa područja Srebrenice i Bratunca dobile su Žene Srebrenice, Majke Srebrenice, Majke Pokreta enklava Srebrenica i Žepa, zatim Udruženju porodica šehida Srebrenice i Udruženju Žene Bratunca na čelu sa Šuhrom Sinanović. Član Organizacionog odbora obilježavanja 18. godišnjice genocida u Srebrenici i proboja pripadnika 28. divizije Srebrenica Amir Kuluglić dobio je plaketu za za doprinos u organizaciji obilježavanja 18. godišnjice, a Muji Deliću, nekadašnjem pripadniku 28. divizije, dodijeljeno je priznanje Zlatni ljijan. Plaketa je dodijeljena i načelniku opštine Srebrenica Ćamilu Durakoviću u znak zahvalnosti što je nesebično pomogao u organizaciji svih aktivnosti koje su realizovane u povodu obilježavanja 18. godišnjice proboja. On se prisjetio jednog od, kako kaže, najtežih trenutaka na Baljkovici, kada su mu poginuli najbolji drugovi Juso, Ejub... “Ja sam imao sreću da nisam izgubio ni brata, ni oca, ali sam izgubio 22 člana porodice, mnogo prijatelja”, rekao je Delić. Prisjetio se i puta kroz šumu koji je trajao šest dana. “Među prvima sam se sastao sa Naserom. Ali kada sam se okrenuo nisam imao nikoga od mojih drugova, familije. Moj brat je kasnio 18 dana. Ja sam se ponovo vratio u šumu i tražio ga. Ipak, ni nakon sedam dana ga opet nisam našao”, prisjetio se Delić. Obilježavanju 18. godišnjice proboja 28. divizije ARBiH Srebrenica prisustvovao je veliki broj preživjelih pripadnika 28. divizije, među kojima je bio i Nedžib Delić iz Srebrenice. Govoreći o ovogodišnjem "Maršu mira", čiji je i on bio učesnik, Delić je kazao da je bilo veoma teško ponovo proći taj put. “Ovo je prvi put nakon 1995. godine da se svi okupimo. Svi su ovdje, ratni vojni invalidi, demobilisani borci, porodice šehida, zlatni ljiljani… Danas mi se vraćaju neke uspomene jer prvi put danas vidim neke ljude koje nisam vidio 20 godina”, pojasnio je Delić. “Pogotovo je bilo teško kada naiđete na one kote gdje je bilo najteže. Ponovo su mi se vratila sva sjećanja. Nakon toga mi je trebalo par dana da dođem sebi i još uvijek sam pod stresom”, kazao je Delić. On je istakao da su bili zajedno u ratu i da su sada nakon 20 godina ponovno zajedno u miru. Mujo Delić se prisjetio puta “Kolona”, rekavši da je to bio jako težak put. “Moji najteži trenutci su bili kada sam na tom putu nailazio na ranjenike, kada me zovne imenom, a ja mu ne 7 Preživjeli pripadnici 28. divizije Srebrenica, majke Srebrenice, porodice šehida, rodbina, visoki zvaničnici, obilježili su danas u Sarajevu manifestaciju “Preživjeli smo”, u sklopu obilježavanja 18. godišnjice genocida u Srebrenici, kao i proboja preživjelih pripadnika 28. divizije Armije Republike Bosne i Hercegovine (ARBiH) iz Srebrenice na slobodnu teritoriju 1995. godine. Haberi iz Asocijacija Veselo i svečano u Derbyju ZVANIČNO JE OTVOREN BOSANSKOHERCEGOVAČKI CENTAR U DERBYJU Radovi na novom objektu počeli u ljeto 2012., a završeni u maju 2013. Tokom planiranja i pregovaranja koja su trajala nekih devet godina, bili smo ravnopravni partneri sa opštinom. Po procjeni objekat vrijedi oko £650000 plus zemljište i lokacija i sve je u vlasništvu Derby Bosnia Herzegovina Community Associaiton. Dana 04. oktobra 2013. zvanično je otvoren Bosanskohercegovački centar u Derbyju od strane ambasadora Bosne i Heregovine u Londonu, Nj.E. Mustafe Mujezinovića i Mr. Adama Wilkinsona, Chief Executive of Derby City Council, uz prisustvo mnogih zvanica iz grada, predstavnika drugih etničkih manjina u gradu, i naravno članova Bosanskohercegovačkog udruženja građana u Derbyju. A kako je sve počelo. Ideja o imanju prostorija u vlasništvu počela je 1996. godine kada smo kao Upravni odbor posjetili vijetnamsku organizaciju u Leedsu (u to vrijeme ja sam bio predsjednik bh. udruženja). Uradili smo projekat kako bi imali samo dvije male prostorije i kako bi pomogli našim izbjeglicama sa područja bivše Jugoslavije (naglašavam bivše Jugo- Ambasador Nj.E. Mustafe Mujezinovića i Mr. Adama Wilkinsona, Chief Executive of Derby City Council, slavije, jer je naše udruženje "Bosna lonterskim radom renovirali tu zgradu tokom 2003. godine i dalje, počeli su u malom" i članovi udruženja i oni koji te joj podigli vrijednost sa £60000, pregovori vezani za sam objekat, jer koriste usluge udruženja su Bošnjaci, koliko smo je platili, na oko £150000. se nalazio na putu izgradnje budućeg Srbi, Hrvati, Romi, Albanci, CrnogorU volonterskom radu su učestvovale kružnog toka, tako da je bila opcija ci, Makednonci i svi oni sa područja mnoge familije i pojedinci, a radili smo da zahvati samo mali dio parkirališta bivše Jugoslavije). Pomoć smo dobili subotom i nedjeljom. Čak smo i hranu do opcije da cijeli objekat mora da od nacionalnog loterija, i 1998. smo donosili od svojih kuća. Zvanično ot- se ruši, a što se i potvrdilo tokom kupili zapuštenu zgradu, koja je bila vorenje te zgrade je bilo u junu 2001., 2005., kada je gradsko vijeće usvonoćni klub. a otvorio ju je tadašnji ambasador u jilo plan po kome naš objekat, naš Tokom 1999. i 2000. godine smo voLondonu Osman Topčagić. Međutim, centar mora da bude porušen. Od Odličan odziv 8 Haberi iz Asocijacija tada pa sve dok nije odobrena plan- jer nije bilo pogodne zgrade za zam- novom objektu počeli u ljeto 2012., ska dozvola u decembru 2011., sa jenu, a takođe cijena zemljišta i grad- a završeni u maju 2013. Tokom planpredstavnicima Derby City Council nje je jako porasla u međuvremenu iranja i pregovaranja koja su trajala sam imao vjerovatno oko 70 sas- a kriza je pogodila i ekonomiju ove nekih 9 godina, bili smo ravnopravni tanaka i pregovaranja, razgledanja zemlje, mi smo ponovo pogurali i partneri sa opštinom, i stekao sam ponuđenih rješenja (oko 20 objeka- insistirali na rješenju, tako da sam dojam da su uvijek htjeli da nam pota), čak i učešće u "javnom preispi- čak organizovao sastanak tadašnjeg mognu. Mi smo bili strpljivi, surađivali tivanju" buduće gradnje, jer smo se ambasadora Bosne i Hercegovine smo uvijek i naš rad je svakim danom žalili na odluku Derby City Council. Imali smo samo jedan cilj, dobiti drugi objekat u zamjenu za naš, a nikako nismo htjeli uzeti novac, jer nam je to ponuđeno. Situacija je bila "vruća" 2009., jer traženo je da napustimo objekat, jer su radovi bili u toku, i svako kašnjenje u radovima opštinu je koštalo oko £10000 sedmično. Bilo je nepovjerenja i u samom bh. udruženju, jer kao i obično, mislilo se da tamo neko "mešetari". Prihvatili smo privremeno izmještanje na godinu dana. a tamo smo ostali gotovo četiri godine. Bez obzira na sve ove nedaće, naše udruženje se dalje razvijalo i naši projekti su bili od interesa i nacionalnog loterija i ministarstva za unutrašnje poslove i drugih agencija, tako da smo za naše projekte dobili još Ponos BH zajednice u Velikoj Britaniji dva granta od loterija i mnoge druge male grantove, i kao što je jedne prilike Jadranke Negodić, Upravnog odbora bio sve poznatiji i od interesa za lokana sastanku rekao tadašnji Chief i novog Chief Executive tokom 2011. lne vlasti, čvrsto smo stajali na tome Executive, "Ferid, vi Bosanci ste Poslije tog sastanka sve je krenulo da hoćemo objekat a ne novac, što najbolja i najorganizovanija grupa nabolje. Kao što sam već napomen- su oni u opštini veoma cijenili, nismo koja je došla u Derby", tako o nama uo, odobrena je planska dozvola od ometali gradnju lokalnog kružnog misle i sve lokalne agencije. toka te imamo sada ovo što Suština našega rada je otimamo a što je kruna našega vorenost prema svima, iskren uspjeha. Ne znam da li je bitna i pošten rad bez rasizma i nevrijednost objekta, a po procjeni trepeljivosti, pomoć svima kosami objekat vrijedi možda oko jima je pomoć potrebana, ne £650000 plus zemljište i lokacisamo sa područja bivše Juja i sve je u vlasništvu Derby goslavije. nego svim ljudima Bosnia Herzegovina Commuiz cijeloga svijeta. Naš rad je nity Associaiton, a registrirani poznat lokalno i regionalno. samo kao dobrotvorno društvo, Nase udruženje svake godine Reg. Charity Number 1071955. posjećuje gradonačelnik kao Objekat Bosnia & Herzegovina i lokalni vijećnici, a mi uzimaCentre je jedinstven i služi za mo učešća u svim manifespomoć svim dobrim ljudima i tacijama koje su od interesa svim građanima Bosne i Herceza lokalne vlasti i naravno od Nagrada za Ferida Kevrića, menadžera BH udruženja govine, pa i onima sa područja interesa za naše udruženje. bivše Jugoslavije, bez obzira Širimo istinu o onome što se na vjersku pripadnost. Svi su dešavalo teških 1992-1995. godine. strane Gradskog vijeća, nađena su dobrodošli. I kada je sve bilo zastalo oko Centra, dodatna sredstva, te su radovi na Ferid Kevrić 9 Haberi iz Asocijacija Ponosni Derby-Bosanci SVEČANO OTVORILI VRATA SVOJE NOVE ZGRADE Dugo se čekalo da ovaj, za mnoge nevjerovatan projekat konačno ugleda svjetlo dana. Ne mogu a da ne spomenem Ferida Kevrića, osobu kojoj najviše dugujemo za realizaciju ovog lijepog objekta, za prezentaciju i za pripremu proslave. Zahvaljujući njegovoj upornosti danas bh. udruženje u Derbyju ne mora da brine za opstanak, jer već ima ono najbitnije (svoj vlastiti prostor). Osim njega, i mnogi drugi su pomogli da se preseli u objekat, da se sve dovede u red i postavi kako treba kako bi sve bilo u funkciji. Ali sam prostor ne znači ništa ako se u njemu ne okupljaju oni zbog kojih je i napravljen. Ovo je ujedno i poziv svima koji žele da nađu neki vid zabave, druženja ili aktivnosti, ili daju svoj doprinos u radu udruženja, da unesu život i radost za sebe, svoju djecu, stare i omladinu. Upravo na otvorenju objekta baš oni su pokazali da mogu napraviti mnogo toga. Bilo je tu mnogo gostiju iz drugih bh. udruženja, engleskih prijatelja, predstavnika donatora koji su potpomogli u realizaciji projekta, ali nas je posebno obradovalo prisustvo našeg bh. ambasadora iz Londona i gradonačelnika grada Derby koji su zvanično presjekli vrpcu. Svi su uživali u prelijepom nastupu folklorne grupe „Bosnaski biseri“ iz Derbyja, zatim u muziciranju ukrajinskog i perzijskog predstavnika. Na kraju programa par sati nas je zabavljao gospodin Hilmija, jedan veoma talentovan pjevač. A na švedskom stolu koji su pripremile vrijedne članice udruženja, nema čega nije bilo: ćevapa u somunu, sarme, raznih Kakvo bi ti sijelo bilo bez kahve Fahira sa svojim folklorom pita, piletine, kolača, torti, baklave... tala se družba akšamlija“. da sve ne nabrajam. Uz pjesmu, kolo Zar to nije lijepo, ne moramo čekati i veselje pekla se bosanska kahva i neki posebni događaj pa da se ponopila tradicionalno iz fildžana, sjedilo vo ovako skupimo i uživamo zajedno, se na podu kao nekada i meračilo uz možemo to ponoviti bilo kada. Neka sarajevske lokume. Pjevala se pjes- im je sretno i berićetno! ma „Ah meraka u večeri rane, sas- Migrant Voice WEST MIDLANDS NETWORK MEETING Date: Tuesday 19th November 2013 Time: 6 – 8.30pm Venue: Bosnia House, 36 Medley Road, Greet, Birmingham B11 2NE. Travel: 31.37, 37a Bus from City Centre to Warwick Rd. Get off at shops after Golden Hillock Rd roundabout. Train: Small Heath Station. Car: off street parking (residential area). Agenda 1.Welcome to the Bosnia & Herzegovina UK Network 2.Craftspace & Shelanu: Women’s Craft Collective will be giving information about their installation “Story Meadow: Tales of Migration to Birmingham” at the new Library of Birmingham (26/11 – 1/12) where visitors will be invited to share their stories of migration to the city and contribute to this exhibition. We’ll be working with them to make origami contributions for the installation. 3.New Immigration Bill. Back- 10 ground Information. How can we make our voices heard? 4.Training session. Making videos using smartphones, digital cameras and video cameras for putting your message across (i.e. Facebook/You Tube). 5.Members updates 6.Any other business Haberi iz Asocijacija BIH UK NETWORK OTVORENO PISMO PREDSJEDNIŠTVU BOSNE I HERCEGOVINE PARLAMENTARNOJ SKUPŠTINI BOSNE I HERCEGOVINE VIJEĆU MINISTARA BOSNE I HERCEGOVINE MINISTARSTVU VANJSKIH POSLOVA BOSNE I HERCEGOVINE AMBASADI BOSNE I HERCEGOVINE LONDON Poštovani, Na nedavno održanom sastanaku Izvršnog odbora Zajednice bosanskohercegovačkih asocijacija i humanitarnih organizacija u Velikoj Britaniji BOSNIA UK NETWORK razgovarano je o već redovnoj praksi bh. političara da prilikom svojih čestih gostovanja u Londonu izbjegavaju susrete sa našim građanima u mnogobrojnim bh. udruženjima i uskraćuju im mogućnost da se kroz javne tribine upoznaju sa ekonomskom i političkom situacijom u zemlji. Bosnia UK Network već dugi niz godina posredstvom naše am- basade u Londonu i u direktnim kontakima sa bh. političarima pokušava organizirati ovakve tribine. Nažalost, uporno nailaze na “zid šutnje” te s pravom postavlju pitanje da li je političarima važnije da posjete robnu kuću “Harrods” ili da se sastanu sa našim građanima koji žive i rade na Ostrvu. Nažalost, ni Bakir Izetbegović, član Predsjedništva BiH, prilikom prošlonedjeljne posjete Oxfordu i Londonu, nije našao vremena niti volje da se sretne sa bh. građanima u Engleskoj, ali je zato imao vremena da posjeti Islamski centar u istočnom Lon- donu, gdje je u njegovu čast priredjena večera. http://jonathanfryer.wordpress. com/2013/10/28/bakir-izetbegovic-at-the-east-london-mosque/ IO BH UK Networka traži od političara koji po raznim osnovama dolaze u Veliku Britaniju da se obrate našim građanima, održe javne tribine i u direktnim razgovorima saznaju šta naši građani misle o situaciji u domovini. S, poštovanjem Izvršni odbor Bosnia UK Networka dr. Zdenka Besara, predsjednica Guilford ENGLESKI FANATIKOSI PROSLAVILI USPJEH ZMAJEVA Na gostovanju u Kaunasu u Litvaniji reprezentacija BiH je konačno osigurala plasman na veliko takmičenje – Svjetsko prvenstvo u Brazilu. Navijači naše reprezentacije, Bosanci i Hercegovci koji žive u Guilfordu su tom prilikom obećali da će pozvati bh. navijače iz Engleske sa kojima su se zajedno družili i bodrili bh. reprezentaciju tokom kvalifikacija diljem Evrope, da zajedno proslave plasman na Svjetsko prvenstvo. Druženje je proteklo u veseloj atmos- feri. Prisutni su izrazili zadovoljstvo novom inicijativom Nogometnog/ Fudbalskog Saveza BiH “Otvorena vrata” da se na organizovaniji način prate mladi fudbalski talenti iz Velike Britanije. Prisjetili smo se i prijašnjih fudbalskih turnira bh. dijaspore. Naravno, svi su izrazili želju da što više naših ljudi iznađe način da podrži naše momke na Svjetskom prvenstvu u Brazilu. Adil Hamidović iz Croydona se prisjetio i proučio Fatihu za pripadnike navijačke grupe "Ljuti Krajišnici" Hasiba Mahmića, Vildana Pehlića i 11 Almira Kasunovića, koji su poginuli u stravičnoj saobraćajnoj nesreći u Poljskoj, na povratku iz Kaunasa. Ovom prilikom bih se želio zahvaliti našim domaćinima iz Guilforda koji su se zaista potrudili da provedemo prelijepu večer. Posebno bih se zahvalio organizatiorima, predsjedniku bosanske asocijacije iz Guilforda Muji Deliću, inicijatoru i odanom bh. navijaču Zijadu Fajkoviću, te “oficiru za vezu” Husi Bektiću iz Kenta. Edin Hromadžić Haberi iz Asocijacija AKTIVNOSTI BOSANSKOHERCEGOVAČKI SAVJETODAVNI CENTAR (BHCAC) LONDON POSJETA KEMBRIDŽU Vožnja u tradicionalnim čamcima je posebno oduševila naše članove jer su iz njih imali savršen pogled na čuveni Brige of Sighs (Most uzdaha). Poštovani čitaoci, Zadovoljstvo nam je da s vama podijelimo vijesti iz Bosanske zajednice u Londonu i pružimo informacije o aktivnostima koje BHCAC realizuje. U posljednjih nekoliko mjeseci bili smo zauzeti pripremama edukativnog programa i aktivnostima za novu akademsku 2013/14. godinu koja je u BHCAC-u počela 2. oktobra 2013. godine. Sve zajedno je organizovano kako bi se zadovoljile potrebe naših članova i korisnika usluga, s posebnim naglaskom na neovisnost, bolje zdravlje i blagostanje. Mnogi od naših članova koji su u protekloj godini bili aktivni sudionici naših programa i aktivnosti se slažu da su nove vještine i fizička aktivnost najbolji način za sticanje neovisnosti i boljeg zdravlja. S ovim na umu, organizovali smo kurseve engleskog jezika, refleksologije, Tai-Chi i generalni fitness. Naše dugogodišnje partnerstvo s lokalnim Zavodom za Detalji iz Kembridža edukaciju odraslih osoba omogućuje fleksibilan program koji nudi priliku da se učesnici posvete svome zdravlju, osobnom razvoju u društvenom okruženju kroz aktivnosti koje uzimaju u obzir fizičke sposobnosti učesnika. Pored toga, BHCAC se upustio u niz društvenih aktivnosti, uključujući dva puta sedmično društveni klub, mjesečni kviz i posjete historijskim mjestima u Engleskoj. Petog oktobra 2013. godine, grupa BHCAC članova je posjetila grad Cambridge gdje su imali priliku da prošetaju do Peterhousea, najstarijeg koledža u Cambridgeu, osnovanog 1284. godine. Poslije kojeg je uslijedila kratka šetnja niz glavnu ulicu King’s Parade do poznate kapele Kings koledža. Vježbama do zdravlja Obilazak St. John’s koledža, osnovanog 1511. godine, koji se pruža sa obje strane rijeke Kem je bilo obavezno mjesto posjete. Vožnja u tradicionalnim čamcima je posebno oduševila naše članove jer su iz njih imali savršen pogled na čuveni Brige of Sighs (Most uzdaha). Ovaj divan izlet bi bio još više poseban za naše članove da su imali priliku da se druže sa svojim zemljacima iz različitih regija Engleske. Svi zajedno se nadaju da će u bliskoj budućnosti imati takvu priliku. Srdačan pozdrav svim čitaocima Habera od sviju nas u BHCAC-u Druženje u prostorijama udruženja 12 Haberi iz Asocijacija London SEDMICA IZBJEGLICA Sedmica izbjeglica ili Refugee Week je događaj sa raznolikim programom umjetnosti, kulturnih i obrazovnih događanja i aktivnosti, koji slavi doprinos izbjeglica u Velikoj Britaniji i potiče bolje razumijevanje zašto ljudi traže utočište. Ove godine Bosanskohercegovački savjetodavni centar je proslavio postignuća bivših i sadašnjih izbjeglica sudjelovanjem na manifestaciji 21. juna na Hammersmithu koji je organizovao Forum za izbjeglice opštine Hammersmith i Fulham. Manifestaciji su prisustovali predsjednik g. Zaim Pašić, profesionalno osoblje, volonteri i članovi organizacije koji su kompletirali kurs indijskih masaža u Centru. Ovom prilikom su članovi BHCAC-a pokazali svoje novostečene vještine dajući masaže ruku sudionicima manifestacije. Pored toga je bila i prilika da se pokažu djelatnosti BHCAC-a, uz interakciju s različitim zajednicama u zapadnom Londonu. “Refugee Week je godišnji događaj koji kontinuirano podržava BHCAC više od deset godina. Ovo je velika prilika da se obilježi vrijedan doprinos svih izbjeglica u britanskom društvu. Osim toga se unapređuje intergracija i razmjena iskustava s drugim skupinama izbjeglica. Iznimno smo ponosni da se sudjeluje i podržava ovaj važan događaj. Kao izbjeglice i sami znamo poteškoće na koje nailaze novopridošle izbjegličke zajednice i ovo je velika prilika za nas da im pružimo dobrodošlicu i da ih podržimo na njihovom putu integracije. Izuzetno smo ponosni na naše članove koji su bili prisutni i sudjelovali na manifestaciji pokazujući svoje novostečene vještine i jednu od mnogobrojnih aktivnosti Centra”. Koristimo ovu priliku da čestitamo sljedećim članovima koji su primili priznanje na ovoj manifestaciji za doprinos izbjegličkim zajednicama u zapadnom Londonu: Enisa Dizdarević, Suada Jusufović, Envera Rušidović, Ismeta Velić, Ismeta Trožić, Hasnija Majdanac, Azra Dizdarević, Jasna Kahrimanović i Hajrija Dedić. LJETNI IZLET DO MALE VENECIJE Ljetno krstarenje od Camdena do Male Venecije je održano 29. juna 2013. uz zeleni i lisnatni rub Regents kanala, poslije kojeg su članovi BHCAC imali priliku da uživaju u mirnoći Male Venecije, inače poznate kao Maida Vale. Za članove koji nisu imali priliku da nam se pridruže, preporučujemo ovaj mali izlet gdje je miran prostor pun malih trgovina, obalnih barova i restorana. 13 HABER • Izdavač: BiH UK Network, Bosnia House 36 Medley Road, Greet Birmingham B11 2NE Tel: 0121 772 3052, Email: uknetwork@btconnect.com www.bhuknetwork.org • Glavni urednik: Namik Alimajstorović urednikhaber@gmail.com • Redakcija: Anes Cerić, Idriz Kadunić, Zaim Pašić, Žana Vukmirović • Stalna saradnja: Zijad Bećirević (SAD), Dr Zdenka Besara, Haris Halilović (Njemačka), Fahira Hasedžić, Meho i Semira Jakupović, Mišo Marić, Vesna Ružička, Senadin Selimić, Muhamed Širanović, Faruk Tičić, Ognjen Tvrtković , • Štamparija: Bosanska kuća, Birmingham • Copyright@2013 Bosnia Herzegovina UK Network & Haberi iz Asocijacija Birmingham dernek FOLKLOR ODUŠEVIO SVE PRISUTNE Svi su dobili velike pohvale kao i njihov koreograf, a oni sa ponosom nose nošnje svoje Bosne i čuvaju njenu tradiciju a tako će biti i ubuduće. Tradicionalna druženja u Birminghamu ponovo su oživjela i priredila svojim ćlanovima BH udruženja prelijepo sijelo. 26-tog Oktobra u prostorijama „New Victoria Social Club“ sakupilo se već dobro poznato društvo, ona raja koja je uvijek spremna da igrom i pjesmom oslobodi svoju dušu svakodnevnog stresa i ujedno vidi drage ljude i prijatelje i sa njima podijeli radosne trenutke. Naravno bez muzike i pjesme nema ni derneka pa je pozvan i Sefer Haskić već dokazani zabavljać na našim druzenjima i zabavama, koji je opravdao njihova oćekivanja. Igralo se i pjevalo do kasno u noć. Ali dovela je i Fahira svoje folkloraše, svoju folklornu grupu „Mladost Bosne“ iz Birminghama Medina i Azemina Mekić, Lejla Karić, Selma Bogdanić, Haris i Nejra Gazibegović, Ajla Hadžović, Selma Bektić, Najda i Aida Dautović, a (opravdano su ne- Sefer i Branka Mostarka Bosanski Biseri Birmingham dostajali i Ernes Džumastagić, Amina Mekić i Faris Cerić ) koji su oduševili sve prisutne koji su ih pratili aplau- rumena“. Imali smo i prvi nastup najmlađih debitanata folklorne grupe od 6-8 godina ( Elma Bešić Tarik Bektić, Hana Debitanti Elma Bešić Tarik Bektić, Hana Cerić i Rajan Hadžović zom, a u oćima roditelja potekle su i suze. Odigrali su 4 kola, pjevala se naša stara sevdalinka „Oj moja ružo Svoj doprinos dao i Nermin Bogdanić 14 Cerić i Rajan Hadžović) koji su nakon samo nekoliko proba uspjeli da nauće dosta komplikovane korake za njihov uzrast i odigrali Bosansko kolo Zavrzlamu. Naravno uz njih je non stop bila njihov koreograf Fahira i pružala im podršku kako bi što bolje prvi puta javno pred publikom odigrali svoje prvo kolo. Svi su dobili velike pohvale kao i njihov koreograf, a oni sa ponosom nose nošnje svoje Bosne i čuvaju njenu tradiciju a tako će biti i ubuduće. Igralo se i pjevalo do kasno u noć, kao i obićno na takvom druženju. Sefer je redao pjesmu za pjesmom a pomogli su mu i sami gosti koji su uzeli ućešće u programu. Svrha je opravdala sredstva, svi su otišli kući zadovoljni i sretni sa nadom da će se nešto slićno uskoro ponoviti. Haberi iz Asocijacija Bosanska kuća - Noć vještica MAŠTOVITIM KOSTIMIMA ZABAVILI SAMI SEBE Proteklog vikenda u prostorijama Bosanske kuće u Birminghamu prigodnim maskenbalom obilježena je Noć vještica (Halloween). Najmlađi članovi bosanskohercegovačke zajednice maštovitim kostimima zabavili su sami sebe, a naravno i svoje roditelje. Organizatorica Halloween partija Meliha Hadžović dala nam je informaciju više: "Najvažnije od svega je da smo našli povod da okupimo našu djecu, da se druže, da im bude fino, bilo ih je preko 30 i naravno uz djecu su uživali i roditelji koji su se, takođe, mogli fino družiti. Zabava je trajala do kasnih noćnih sati. Pošto se djeci i roditeljima dopao parti, odlučili smo opet napraviti slično druženje krajem novembra. Tema tog okupljanja će biti Predstavljanje volontera u Londonu "preruši se u omiljenu ličnost", neki lik iz bajke, iz crtića ili sa televizije. Svako će imati priliku da izađe na binu i da druga djeca pogode ko je taj karakter dok prerušena osoba treba reći zašto voli taj karakter. Ovakvim druženjima kod naše djece želimo razviti maštovitost i kreativnost.” VOLONTERSKI RAD U LONDONSKOJ DOPUNSKOJ ŠKOLI Na početku ove školske godine sam se kao redovan volonter pridružila dopunskoj školi u Londonu. Možda se neko iznenadio kada je došla djevojka iz Slovenije i upitala ako organizaciji treba pomoći u školi – kao što ste vjerovatno primijetili, još uvijek učim bosanski. A ekipa u školi, uključujući i roditelje djece, bila je veoma ljubazna te otvorena na moju ideju. Sada pokušavam da svake sedmice pomognem (uglavnom najmanjoj djeci!) sa radom u razredu, sa vještim vođenjem gospođe Jakupović. Dozvolite da se ukratko predstavim i možda objasnim zašto sam bila zainteresirana za saradnju sa školom. Rođena sam u Ljubljani, a odrasla sam u okolnom selu. Kad sam bila djete, moja porodica se preselila izvan Slovenije, te sam kao odrasla osoba studirala u Holandiji i u Engleskoj. Nakon svega toga, danas u Londonu učim vaš jezik, kojeg su moji roditelji govorili kao maternji jezik. Stvarno mislim da je šteta što se poznavanje ovog jezika za moju generaciju u Sloveniji izgubilo u roku od samo dvadeset godina. A moje lično zanimanje za istoriju mojih roditelja je također razlog za moje trenutne doktorske studije, koje su vezane za moju znatiželju povodom učenje jezika. Istraživanje za doktorske studije Prije godinu dana sam počela sa doktorskima studijama na sekciji za antropologiju na fakultetu SOAS u Londonu. Moje istraživanje se u globalu bavi sa dijasporama iz bivše Jugoslavije u Britaniji. Preciznije, bavi se sa međugeneracijskom komunikacijom na temu prošlosti, sadašnjosti i budućnosti – drugim riječima, sa pričama koje svi pripovijedamo (ili ponekada ne) u svakodnevnom životu, u školama, u porodi- Špela Drnovšek Zorko cama, na komemoracijama. Zanima me kako ljudi razumiju prošlost koja se dešavala u drugoj zemlji u drugo doba, kada razgovaramo ovdje, u sadašnjosti u tzv. “dijaspori”. U ovom dobu znam da je za mnoge Bosance jako teško razgovarati o prošlosti, te se moje istraživanje ne bavi ratom. Želim biti veoma pažljiva da moje studije ne budu neosjetljive ili škodljive. A nadam se da ima i priče o prošlosti (i sadašnjosti) koje 15 su vezane na vrijeme kada smo svi razumijeli isti jezik, bez potrebe za časovima. Nadam se da možemo danas razgovarati i o tome šta znači biti stranac u Britaniji, razgovor koji se može održavati između različitih generacija, zemalja porekla, i tako dalje. Moje istraživanje, kao što znaju roditelji u londonski školi, nije vezano za malu djecu sa kojom radim. A moj volonterski rad osjećam kao bitan iz mnogo razloga: jako se želim upoznati sa ljudima iz dijaspore, a istovremeno želim pomoći gdje mogu. Također želim, ako su ljudi zainteresovani, polako i kroz mnogo razgovora razmijeniti naše mišljenje o ovim temama. Škola u Londonu me je vjerovatno obradovala, jer smo se već upoznali prije dvije godine. Nadam se da ću u budućnosti upoznati i ljude iz drugih gradova. Ako je neko zainteresovan za moje istraživanje, ili ako neko želi da sazna više, baš bih bila sretna ako mi se javite – naročito mladi ljudi koje rjeđe susrećam na redovnim događajima. Na drugoj strani, ako mislite da se bavim sa teškim pitanjima, ili da ima bitnijih tema nego što je ova, molim da i vi stupite u kontakt. Uvijek sam na raspolaganju na ovoj adresi: 583004@soas.ac.uk (i naravno, subotom, u londonski školi). U međuvremenu, ja ću nastaviti sa vježbanjem jezika i pomoći djeci da i oni dobro uče. Nadam se da ćemo svi napredovati! Špela Drnovšek Zorko Haberi iz Asocijacija Emina Gunić diplomirala medicinu na Queen Mary University u Londonu VIŠE OD DIPLOME Na dan završne svečanosti predstavljala sam sebe, moje roditelje, moju Bosnu i Hercegovinu i moje integrisanje u društvo Velike Britanije Imala sam veliku sreću da upoznam Eminu Gunić još davne 1996. godine, kada sam počela raditi u “Prvoj bh. dopunskoj školi London”. Bila je tada sedmogodišnja djevojčica koja je došla sa svojom majkom Zlatom i ocem Bedrudinom na upis. Već tada je bila puna samopouzdanja, otvorena, smjelog pogleda, bez treme, malo stvorenje spremno da se uhvati u koštac sa velikim životom. Zahvaljujući roditeljima i izvrsnom kućnom odgoju, uvijek se prema odraslima, a posebno prema prosvjetnim radnicima odnosila sa puno poštovanja. Željna znanja, smiona i vrijedna, bila je primjer učenicima svoje generacije, spremna da osvaja svijet. Ja sam joj predavala veoma kratko vrijeme, ali sam već tada bila svjesna njenog ogromnog intelektualnog potencijala, koji je kasnije uz predan i marljiv rad dao i željene rezultate. Emina je još kao mala odlično vladala scenom i uvijek se dobro snalazila, bez obzira da li se snalazila u ulozi male voditeljice, recitovala neku poznatu pjesmicu ili učila ilahije. Englezi bi rekli,”All in one”. Mi, ”sve u jednom”. Čini mi se da ovaj sklop riječi najviše odgovara Emininoj osobenosti i njenom životnom stilu. Kao dijete je zbog ratnih dejstava u BiH morala napustiti rodnu Banjaluku, zeleni Vrbas, prelijepi kastel i Sahatkulu. Emina je prisilno otišla iz Bosne i Hercegovine, ali njena domovina iz nje nikada. Vjerovatno zahvaljujući roditeljima koji su oduvijek bili svjesni značaja njegovanja naše tradicije, kulture i vjere, a to i prenijeli na svoju kćerku jedinicu. Emina je oduvijek pokazivala veliki interes za maternji jezik i za domovinu iz koje je ponikla. Jedna je od naših rijetkih bivših učenika koja nam se i poslije završetka osmogodišnjeg dopunskog školovanja iznova vraćala, želeći da pomogne, da svoj doprinos očuvanju naše kulturne baštine. Na njenu inicijativu, mnogi omladinci su se uključivali u rad Omladinske sekcije London, koja je u saradnji sa našom školom, učestvovala i organizovala mnoge priredbe povodom Dana državnosti i Dana nezavisnosti BiH. Ono što će nam svima najviše ostati u sjećanju je njen izvanredan doprinos u organizovanju Komemo- Emina Gunić racije Srebrenica 2011. godine, kada smo okupili veliki broj naših građana, a posebno mladih ljudi. Uz dužno poštovanje svih omladinaca koji su učestvovali u pripremama programa, moram posebno istaći Eminin entuzijazam, samopouzdanje, društvenost i izuzetnu spremnost da sarađuje s drugima u timskom radu. Pored svega toga, tu su i voditeljske sposobnosti i ljubav prema poeziji i monodrama, koje je izvodila. Kao što i sami vidite, svi ovi razlozi bili su više nego dovoljni da pišemo o našoj Emini i prije, ali najbolji povod mom pisanju je Eminin uspjeh u Velikoj Britaniji. Naime, ovoga ljeta Emina je diplomirala medicinu i stekla zvanje doktora medicinskih nauka na Queen Mary University u Londonu. Nakon mukotrpnog petogodišnjeg školovanja, prolaska kroz zahtjevne ispite i težak praktični rad, Emina je uspjela da pređe težak put “od trnja do zvijezda” i dokazala svima da je sve moguće ako ste disciplinovani, istrajni i vrijedni. Draga Emina, prije svega želim da ti čestitam na ovom ogromnom uspjehu i nadam se da ćeš imati uspješnu karijeru. Pošto će te mnogi naši čitaoci upoznati po prvi put, možeš li im nešto više reći o sebi, a posebno o svome djetinjstvu i dolasku u Veliku Britaniju? Moju dragu Banja Luku sam napustila sa tri godine i živjela kod majke i 16 dide u Rijeci do svoje sedme godine kada sam skupa s mamom i babom došla u Škotsku. U Škotskoj smo proveli sedam mjeseci, prije nego što smo se preselili u London. Dolazak u Veliku Britaniju je bio velik šok i promjena za mene, zamislite samo da se budite u zemlji u kojoj vam je sve strano. Iako su moji roditelji bili uz mene, ja sam se osjećala usamljeno. Nakon što smo doselili u London i nakon što sam počela pohađati englesku i bosansku školu, moj se život preokrenuo, počela sam da učim engleski jezik i da upoznajem nove prijatelje. Kako se osjećaš sada nakon završetka studija. Možes li nam u nekoliko rečenica objasniti gdje si studirala i kakve si utiske ponijela sa završne svečanosti? Nakon završetka A-levela u Latymer Grammar School aplicirala sam za studij medicine na londonskim univerzitetima i dobila sam mjesto na Queen Mary University London. Još uvijek se sjećam mog prvog dana, prvog predavanja i ljudi koje sam upoznala. Nakon prve tri godine studiranja medicine, pružila mi se mogućnost da studiram na drugom polju medicine koji je bio više istraživački, gdje sam diplomirala Bachelor of Science. Nastavila sam studij medicine i ove godine diplomirala - Bachelor of Medicine and Surgery. Na dan završne svečanosti osjećala sam se sretnom, ponosnom i zadovoljnom što sam došla do svog cilja, do završetka studija. Taj dan sam predstavljala sebe, moje roditelje i moju Bosnu i Hercegovinu i moje integrisanje u društvo Velike Britanije. U doba recesije, mnogi mladi ljudi susreću sa sa jednim velikim izazovom, a to je traženje posla, a posebno onog za koji su kvalifikovani. Možeš li nam reći kako si uspjela da u rekordnom roku pronađeš posao u bolnici? Da li si praktični dio studija obavljala samo u Velikoj Britaniji ili još negdje? U Velikoj Britaniji mladi doktori apliciraju za posao u šestoj godini studija, gdje se takmiče za posao u bolnicama širom Velike Britanije. Ja sam, hvala Bogu, dobila posao u Bedfordu koji nije daleko od mojih roditelja i Londona tako da svaki slobodan trenutak provodim sa njima i prijateljima. Tokom studiranja praktični dio studija sam obavljala Haberi iz Asocijacija u londonskim bolnicama. Nakon završenih ispita u šestoj godini, otišla sam u Sarajevo kako bih stekla internacionalno iskustvo. Bilo mi je veliko zadovoljstvo da sam taj dio prakse mogla odraditi u svojoj Bosni. Doktori u Kliničkom centru Univerziteta Sarajevo su me srdačno primili, pomalo iznenađeni što sam ja iz Londona došla na praksu u Sarajevo. Ovim putem pozdravljam svo osoblje odjela Gastroenterologije i zahvaljujem im se na toplom i srdačnom dočeku. Koliko je važno da se mladi ljudi poput tebe integrišu u englesko društvo i promovišu našu Bosnu i Hercegovinu na pravi način? Da li u budućnosti integrišu u englesko društvo, da se educiraju i postanu ravnopravni članovi ovoga društva. Ključna riječ je integracija, a ne asimilacija, jer jedino tako možemo predstavljati svoju zemlju a i doprinijeti engleskom društvu, kojem trebamo biti zahvalani što su nas primili i omogućili da se situiramo i školujemo. Ova zemlja pruža mogućnosti da se što više školujemo i svako od nas, pogotovo mladi, treba da iskoriste tu šansu. Svoju budućnost u ovom trenutku vidim u Velikoj Britaniji kako bih stekla svoju specijalizaciju. Da li postoji neka osoba koja je tebi bila uzor? Šta ti je davalo snagu i Doktorica Emina Gunić sa kolegama vidiš svoju karijeru i izvan granica Velike Britanije s obzirom da si se odlučila za karijeru liječnice? Jako je važno da se mladi ljudi podršku u najtežim trenucima? Hvala dragom Bogu koji mi je podario zdravlje, upornost i moje roditelje koji HABER PRETPLATNI KUPON IME I PREZIME................................................................. ADRESA............................................................................. ........................................................................................... TEL ................................................................................... GODIŠNJA PRETPLATA IZNOSI £15 Ček naznačiti na: BH UK NETWORK Molimo da ovaj kupon, zajedno sa čekom pošaljete na adresu: BiH UK NETWORK, BOSNIA HOUSE, 36 MEDLEY ROAD, BIRMINGHAM B11 2NE 17 su mi bili uzor i podrška tokom cijelog života, a posebno u toku mog školovanja. Također mi je dala veliku podršku moja familija, moji prijatelji i prijatelji mojih roditelja, kojima se ovom prilikom zahvaljujem. Nikad neće znati koliko mi je značila njihova podrška u danima ispita i cijelog školovanja. S ponosom mogu reći da si bila đak “Prve bh. dopunske škole London". Kakva su tvoja sjećanja na dane provedene u našoj skoli? Da li je pohađanje škole na maternjem jeziku pomoglo u formiranju tvoje ličnosti? Šta možeš poručiti onima koji možda imaju želju da se upišu u našu školu? Najljepši dani mog djetinjstva u izbjeglištvu su bili u bosanskoj školi. Sjećam se priredbi, prepričavanja priča, upoznavanja svoje domovine, svojih korijena i sticanja prijatelja s kojim se i danas družim. Upoznala sam, također, divne nastavnice koje su uvijek bile pune entuzijazma, vesele i radile sa velikim žarom kako bi djeca upoznala i zavoljela još više svoju domovinu, koje se nisu ni sjećali. Naš uspjeh je velika zasluga naših učitelja. Moja poruka roditeljima je, upisujte svoju djecu u bosansku školu. Tu će naučiti svoj jezik, upoznati svoju domovinu i kulturu. Tu će naći svoje prijatelje s kojima će se družiti čitav život. Ja i danas ponosno svim engleskim i bosanskim prijateljima pričam o danima provedenim u bosanskoj školi. Također znam da je moje pohađanje bosanske dopunske škole pomoglo pri upisivanju u Grammar school i univerzitet jer sam znala i druge jezike osim engleskog. Mislim da tvoji roditelji, a i cijela naša bh. zajednica mogu biti ponosni na tebe. Ti si u pravom smislu riječi “role model” mladim naraštajima. Koja je tvoja poruka za kraj? Naša sudbina nas je dovela u Englesku, ali nikad ne smijemo zaboraviti ko smo, šta smo i odakle potičemo. Mi trebamo kroz svoj rad i trud da se dokažemo u ovom društvu i da budemo ambasadori Bosne i Hercegovine. Poruka roditeljima: vodite svoju djecu u Bosnu kako bi upoznali te rijeke, gradove i planine koje su opisane u čitankama. Također kako bi djeca upoznala dobre ljude i nove prijatelje. U toku mojih odlazaka u našu Bosnu upoznala sam mnogo divnih ljudi, a među njima i mog supruga Envera. Draga učiteljice Semira, ja bih se vama i ostalim učiteljicama u moje i u ime mojih školskih prijatelja htjela zahvaliti za sav vaš trud i rad u Bosanskoj školi, jer vi ste bile i ostale stub naše škole. Velika hvala! S. Jakupović BiH dopunske škole Birmingham NIKAD JAČA ŠKOLA Odavno škola nije bila brojnija, gotovo 80% djece školskog uzrasta iz Birminghama i Wolverhamptona je sjelo u đačke klupe. Škola se kao i do sada održava u uslovnim prostorijama Bosanske kuće, sa njima rade tri učitelja Azra Bašić, Dževdana Gološ i Emir Bolić, Sudeći po broju upisane djece (31 učenik) u školsku 2013/2014. godinu, bosanskohercegovačka dopunska škola iz Birminghama nikada nije bila jača. Mašala, što bi rekli, neka djece neka se obrazuju, jer što znaš vise jezika, više i vrijediš, stara je poslovica. Detaljne informacije o Učitelji i đaci u tekućoj školskoj godini ljeno je i sa redovnom dežurom, tako svake subote po jedan roditelj dežura tokom nastave, obaveza dežurnog je da pazi na red i čistoću te da djecu i učitelje počasti svježim voćem u pauzi nastave. Od van- Azra Bašić sa svojim razredom nastavnih aktivnosti, u okviru škole tekućoj školskoj godini dobili smo od i dalje će se na fakultativnoj osnovi Suade Bogdanić, koordinatorice bh. odvijati vjeronauka, koju i ove godopunske škole Birmingham. dine izvode Elvir ef. Huseinović i “ Odavno naša škola nije bila bro- njegova “desna ruka” Ada Dedić. jnija, gotovo 80% djece školskog Naravno, tu je i naša nadaleko preuzrasta iz Birminghama i Wolver- poznatljiva folklorna sekcija Mladost hamptona je sjelo u đačke klupe. Bosne koju dugi niz godina uspješno Škola se kao i do sada održava u vodi iskusna koreografkinja Fahira uslovnim prostorijama Bosanske Hasedžić. Koristim priliku da se svikuće, sa njima rade tri učitelja Azra ma koji rade sa našom djecom u ime Bašić, Dževdana Gološ i Emir Bolić, bosanskohercegovačke asocijacije djeca su podijeljena u tri starosne Birmingham najtoplije zahvalim.” grupe. Naravno, i ove godine školu O samoj nastavi, uslovima rada i zajedničkim snagama finansiraju udžbenicima razgovarali smo sa lokalna bosanskohercegovačka aso- dugogodišnjim učiteljom Emirom cijacija i roditelji koji plaćaju godišnju Bolićem: “Ovakav odziv djece je upisninu za svoje najmlađe. Nastav- dokaz da je roditeljima iz Birming- 18 hama i Wolverhamptona jako stalo Naši učenici Učenici bosanskohercegovačke dopunske škole koji redovno pohađaju školsku 2013-2014. godinu: Fahrudin Dergić, Amar Burazerović, Azemina Musić, Aida Dautović, Amina Mekić, Selam Bogdanić, Lejla Karić, Haris Gazibegović, Belma Ayla Hadžović, Naida Dautović, Selma Bektić, Redžep Halvadžić, Medina Musić, Nejra Gazibegović, Adis Durmišević, Edin Dedić, Ernes Džamstagić, Saira Zukić, Sabit Forić, Tarik Bektić, Hana Cerić, Faris Cerić, Benjamin Zlomuzica, Haris Rayan Hadžović, Elma Bešić, Sabaheta Forić, Alem Bahtagić i Elma Durmišević, Adna Dedić, Emina Bolić, Amer Halvadžić. do dodatnog školovanja njihovih najmlađih. Iako im je to zakonska obaveza, po već ustaljenoj praksi bosanskohercegovačkih vlasti i ove godine izostala je njihova pomoć dopunskim skolama u dijaspori. Ponovo ću ponoviti ono što već pet godina zaredom pričam, ali da Bog da da to odgovorni čuju. Naime, opet smo u školsku godinu ušli bez udžbenika za učenike od 5. do 8. razreda, tako da svi učitelji koji rade u ovakvim školama moraju biti pravi vidovnjaci da bi ispoštovali plan i program rada za dopunsko obrazovanje djece. Kada će oni biti odštampani ponovo ne znaju ni u bh. ambasadi u Londonu niti u nadležnom BiH dopunske škole ministarstvu u Sarajevu. Malo je neshvatljivo da svake godine dobro plaćeni državni službenici ovakvim školama postavljaju neke nove učiteljima, koordinatoru te naravno roditeljima koji svake subote dovode svoju djecu u školu.” Šta na kraju reći, koju poruku poslati javnosti i “nadležnoj birokratiji “? Pa možda onu jednu ljudsku, bez obzira na sve nedaće sa kojima se tradicije i kulture u Birminghamu i jedna od najvažnijih aktivnosti lokalne bosanskohercegovačke asocijacije. Tako ćemo kao i prošle godine tekst završiti sličnim komentarom, da o njenom značaju najbolje mogu svjedočiti svi bivši učenici ove škole Suvada Bogdanić Vladine zahtjeve spram obaveza učitelja u ovim školama, a sa druge strane niti Vlada BiH finansira ove škole niti nude bilo kakve povlastice za učitelje koji ovaj posao ipak rade na volonterskoj osnovi. Moram reći, bez obzira na maćehinski odnos vlasti u BiH spram ovakvog vida obrazovanja, da će ove škole i dalje raditi zahvaljujući rukovodstvu bh. asocijacije, menadžmentu Bosanske kuće, Emir Bolić i njegov razred susreće, dopunska škola na bosan- koji se sada nesmetano posredstvom skome jeziku iz Birminghama nastav- MMS-a, maila ili Facebooka dopisuju lja svoju plemenitu misiju započetu i razgovaraju na bosanskome jeziku davne 1994. godine. Škola dokazu- sa svojim vršnjacima iz domovine i je da je i dalje prva linija odbrane u dijaspore. njegovanju bosanskohercegovačke BH dopunska škola Viktorija London GODINA NOVIH IZAZOVA s djecom i omladinom. Također Nova školska 2013/14. godina je u “Prvoj bh. dopunskoj školi London” počela 14. septembra 2013. godine. Trenutno škola ima 24 redovna učenika, te nekoliko učenika koji zbog drugih obaveza u školu dolaze povremeno. Nastavno osoblje sačinjavaju Semira Jakupović, koja radi s učenicima od 6 do 11 godina, a Vedrana Kovačević-Jalisi sa starijom grupom učenika od 11 do 15 godina starosti. Pored predmeta koji sačinjavaju kulturnu i društvenu historiju BiH, u sklopu redovne nastave izvodi se i islamska vjeronauka kao fakultativan ili izborni predmet. Ovu nastavu izvodi Sedin ef. Sahman, za stariju grupu djece u periodu od 15.30 do 16.15, a za mlađu grupu učenika od 16.15 do 17.00 časova. Nastavnom osoblju se i ove godine pridružila naša volonterka Špela Novi informativni letak BH dopunske škole Viktorija se nalazi na 43.strani Drnovšek Zorko, Slovenka koja dobro govori naš jezik i priprema postdiplomski rad na temu BiH, te nekoliko roditelja koji pomažu u učionicama s vremena na vrijeme. Pored redovnih školskih i administrativnih obaveza, naših nekoliko volontera je uspjelo da uradi CRB ili policijsku provjeru, neophodnu za rad smo uspjeli da uradimo školski informativni liflet u dvojezičnoj englesko-bosanskoj verziji, u koji je uloženo mnogo truda, a za kojim već odavno postoji potreba. Pored djece bosanskohercegovačkog porijekla, školu pohađuju i djeca čiji roditelji vode porijeklo iz drugih zemalja. Pored već navedenog, željela bih da dodam da 30. novembra 2013. godine planiramo poetsko-muzičko druženje pod nazivom “Domovini za rođendan”, kojim ćemo obilježiti Dan državnosti BiH. Više informacija o ovom kulturnom događaju moći ćete uskoro naći na web stranici BHCUK, te FB. Oćekujemo da će ova godina biti godina novih izazova, te proširenja naših dosadašnjih aktivnosti. Zahvaljujući dobijenom fondu, od novembra 2013. godine, moći ćemo našim sadašnjim i bivšim učenicima i roditeljima, te svima koji budu zainteresovani omogućiti neophodne uvjete za stare i nove aktivnosti. Molim Vas da sve neophodne podatke o adresi, vremenu, nastavnim i vannastavnim aktivnostima potražite na priloženom posteru i informativnom lifletu. Očekujemo da nam se pridružite i želimo vam iskrenu dobrodošlicu. S.J. 19 DALEKA OBALA Akacije moćne, razvile jedra cvjetna, noćas će nas oluje strasti, odnijeti negdje daleko. Jedinu želju imam, da opet budeš sretna, kao vodena vila, da lebdiš nad ovom rijekom. Suton već uveliko, na počinak sjenke šalje, ja na stotinu koraka, uvijek ću poznati tvoju. I horizont je bljeđi, sve je dalje i dalje, rumenilom se utapa u jaču, tamniju boju. Dugo se skriva akšam u sjeni bagremova, zagonetnom putanjom, javi se prvi svitac. Čeznja je moja satkana, od jave i od snova, odaju te laki koraci, pod kojim uzmiče škriljac. Tihim žuborom brzak, igra se zvjezdama palim, hoće i mjesec da slomi i baci ti ga pod noge. Vraćam se obali našoj, sanjam, strepim i žalim. Dodire i nježne riječi, prekriše godine mnoge. Nestaje izmaglica, budi se nova zora, staze mladosti naše, prekrila divlja drača. Mnogo pitanja ima, sva su bez odgovora. Duša tražeći smiraj, stoji pred zidom plača. Meho Jakupović Bosanskohercegovačka dijaspora Bihać okrugli sto Glavnog odbora SSDBiH NEISKORIŠTENI EKONOMSKI POTENCIJALI BH. DIJASPORE U Bihaću je, 11. 10. ove godine, Glavni odbor Svjetskog saveza dijaspore organizovao okrugli sto na kojem su učestvovali članovi GO SSD i načelnik općine Bihać gospodin Emdžad Galijašević sa saradnicima. Ovaj okrugli sto tretirao je dvije teme i to: ”Odnos domovine i dijaspore – slijepa ulica, kud i kako dalje” i druga tema: ”Neiskorišteni ekonomski potencijali bh. dijaspore”. Ovdje se mora istaći dobra posjećenost kao i prisustvo federalnih i lokalnih medija, te građana Bihaća. Moderator za obje teme bio je Smail Toromanović, savjetnik načelnika općine Bihać. Uvodničar je bio Zaim Pašić, predsjednik GO SSD. U raspravi su učestvovali načelnik općine Bihać i većina njegovih saradnika koji su predstavili ekonomsku situaciju općine Bihać, ukazali na veliki zastoj u ulaganjima u privredu te predstavili impozantne kapacitete i mogućnosti općine Bihać koja bi uz odgovarajuća ulaganja veoma brzo mogla stati na zdrave noge i povući razvoj cijelog Unsko-sanskog kantona. Posebno su podvučene mogućnosti ulaganja u turizam jer općina Bihać, ali i cijeli Unsko-sanski kanton obiluju prirodnim ljepotama i drugim resursima koji mogu turističku privredu postaviti na sigurne i zdrave noge. Od ostalih učesnika u raspravi na okruglom stolu mora se izdvojiti izlaganje ambasadora SSD i počasnog konzula BiH u Turskoj gospodina Ahmeda Kemala Baysaka koji je govorio o ulaganjima turskih firmi u BiH, ali i neiskorištenim potencijalima prijateljske Turske koja može i želi ulagati u BiH. Na osnovu rasprave obavljene na okruglom stolu nisu izvlačeni nikakvi zaključci, ali je svima bilo jasno Načelnik sa rukovodstvom SSDBiH da politika i političari u našoj domo- cjelokupan ekonomski, a ne i ljudvini gotovo da nisu zainteresovani ski potencijal bh. dijaspore, pod usza saradnju sa svojom dijasporom i lovom da dijaspora nema nikakav pored toga što dijaspora ima izuzet- uticaj na usmjeravanje uglavnom no velike ekonomske, ali i sve druge ekonomskih potencijala. Mladi Publika je imala šta da čuje potencijale, posebno ljudske, jer se u inostranstvu školuju mladi te veoma dobri i vrijedni kadrovi, a u privredi razvijenih zemalja širom svijeta rade mladi stračnjaci iz sastava bosanskohercegovačke dijaspore. Bh. političari bi željeli iskoristiti bosanskohercegovački mozgovi ih ne interesuju jer su potencijalna prijetnja njihovom opstajanju na veoma dobro plaćenim funkcijama iza kojih uglavnom ne stoje adekvatni rezultati. FESTIVAL FOLKLORA Na sastanku GO SSD BiH u Bihaću donesena je odluka da se pokrene aktivnost za održavanje Festivala bh. dijaspore u Bihaću. Da bi se mogao dogovoriti termin održavanja Festivala, potrebno je da se što prije počne sa pripremama učesnika te vas molim da dostavite vaše prijave do kraja godine. Orijentacioni program festivala: 1. Festival će trajati tri dana 2. Obilazak Nacionalnog parka” Una” u Bihaću 3. Obilazak Nacionalnega parka “Plitvička jezera” 4. Zabavni program – druženje dijaspore i domaćina u disko klubu 5. Folklorni festival dijaspore i posebnih gostiju sa područja BiH Kotizacija je 60 eura na svakog pojedinca. Folklorne grupe će imati obezbijeđeno prenoćište za tri noći i dva obroka – doručak i ručak. Svaka grupa dobija i zahvalnicu za učešće na festivalu. Molim sva udruženja da razmisle 20 o mogućem učešću, da predlažite termin za festival koji bi odgovarao učesnicima, a i zbog lakše organizacije istog. To je prilika da predstavimo naš rad, trud i borbu za našu BiH, našu tradiciju, a ujedno i način da mladi upoznaju svoju domovinu BiH i sve njene ljepote prolazeći kroz različite sredine. Radna grupa za kulturu Dinka Hrustanović Bosanskohercegovačka dijaspora U Bihaću održan sastanak GO SSDBiH TJEŠNJE POVEZIVANJE SA LOKALNOM ZAJEDNICOM Rukovodstvo Svjetskog saveza dijaspore Bosne i Hercegovine nezainteresovanost državne vlasti za terminu održavanja narednog, sedNakon što je u Bihaću 11. 10. ove ovaj vid saradnje sa organizovanom mog kongresa SSD. Utvrđeno je da će se isti održati krajem maja mjesegodine organizovan veoma dobro dijasporom. posjećen okrugli sto, narednog dana I ovom prilikom istaknuta je orijen- ca u Sarajevu. Dogovoreno je da se održan je i sastanak Glavnog odbora tacija dijaspore da pokuša ostvariti na kongres ponovo pozovu predSvjetskog saveza dijaspore. Najprije bliže kontakte i saradnju sa lokalnim stavnici vlasti, ali i nevladin sektor, sa su riješena protokolarna pitanja, a organima vlasti. Potvrdu takve ori- kojim SSD ima ostvarenu saradnju i nakon toga radilo se po predviđenom jentacije članovi GO mogli su dobiti dodirne tačke interesa i aktivnosti. dnevnom redu. Prije svega su raz- u izuzetnom angažovanju struktura U organizaciji kongresa aktivno će motrene aktivnosti koje se provode u općine Bihać u radu okruglog stola, učestvovati Ministarstvo za ljudska savezima objedinjenim u okviru Svjet- prethodnog dana, ali i gostoprimstvu prava i izbjeglice. Na kraju sastanka skog saveza bosanskohercegovačke koje se moglo osjetiti na svakom kor- dogovoreno je da se pripremi plan dijaspore. Nakon toga vođena je aku. Nakon toga obavljena je raspra- aktivnosti vezan za organizovanje rasprava o izvještajima sa konfer- va vezana za organizaciju narednog dana dijaspore u Bosni i Hercegovini. encija o potencijalnim ulaganjima turnira u malom fudbalu koji organi- Naredni sastanak GO SSD organizodijaspore u Bosnu i Hercegovinu, zuje Svjetski savez bh. dijaspore. vat će se u februaru 2014. godine u koje su održane u Prijedoru i Mo- Mjesto i termin održavanja narednog Danskoj. staru. Istaknut je značaj takvih kon- turnira odredit će se do kraja godine. Vezuv Bašić ferencija, ali je također ukazano na Provedena je i rasprava o mjestu i Usvojen Zakon: GRAĐANI BIH SADA MOGU BITI DRŽAVLJANI I OVE, I NEKE DRUGE ZEMLJE Suštinska poruka u okviru ovog zakona je da se državljani BiH ne moraju više odricati svog državljanstva da bi ostvarili svoje pravo na državljanstvo druge zemlje. Predsjedavajući Predstavničkog se državljani BiH ne moraju više odri- nadležnom organu BiH. doma PSBiH Denis Bećirović je, cati svog državljanstva da bi ostvarili Prema izmjenama, boravak u BiH tokom diskusije, kazao da je ovo svoje pravo na državljanstvo druge kao uvjet za stjecanje državljanstva jedan od krucijalnih zakona za sve zemlje. BiH naturalizacijom s dosadašnjih 13 državljane BiH, sve njene građane i Vijeće ministara BiH je jučer utvrdi- godina smanjuje se na osam godina. sve njene narode. lo Prijedlog zakona o izmjenama i "Da je to tako ilustruju i sljedeći dopunama Zakona o državljanstvu Ovaj Zakon također će predstavljati podaci. Samo u toku 2012. godine BiH. olakšicu građanima koji su izgubili bez bh. državljanstva je ostalo, Kako su naveli iz Vijeća ministara pravo na državljanstvo BiH, a zbog odnosno odreklo se ukupno 3.489 BiH, utvrđen je s ciljem implement- kojih je Ustavni sud BiH 2011. godine osoba. Do juna 2013. godine bez bh. acije Odluke Ustavnog suda BiH i u donio odluku da se član. 17 stavlja državljanstva je ostalo 1.490 osoba. određenim slučajevima olakšavanja van snage i time stopirao automatUkupno do maja 2012. godine bh. stjecanja bh. državljanstva i skladu sko gubljenje državljanstva. državljanstva su se odrekle 54.454 s Evropskom konvencijom o "Odluke suda se moraju poštovati osobe. Prema svim procjenama, mil- državljanstvu. i ovo je jedan primjer kako je ion građana BiH je koji bi bili primoDopunama zakona precizirano je da ispoštovana odluka Ustavnog rani da se odreknu državljanstva BiH dijete koje je rođeno u inozemstvu, suda BiH, te kako će se omogućiti da nema ovakvog jednog zakonskog a čiji je jedan roditelj bio državljanin građanima BiH da više ne gube rješenja", kazao je Bećirović. BiH, u trenutku njegovog rođenja državljanstvo po automatizmu i da stječe državljanstvo bh. porijekPrema njegovim riječima, suštinska lom, pod uvjetom da do navršene mirno spavaju", istakla je Zaimovićporuka u okviru ovog zakona je da 23. godine starosti podnese prijavu Uzunović. 21 Bosanskohercegovačka dijaspora Mostar-Uspješno završena konferencija CONNECTO 2013 POSLOVNA SURADNJA S DIJASPOROM Konferencija je održana pod pokroviteljstvom Predsjedavatelja Vijeća Ministara BiH gospodina Vjekoslava Bevande i u partnerstvu sa Svjetskim savezom dijaspore Bosne i Hercegovine MOSTAR, 26.07.2013.- INTERA i poljoprivredni pogoni. triju. Tehnološki Park bio je domaćin Kratku prezentaciju aktivnosti IN- Prisutnima su posebno bile zanimkonferencije CONNECTO 2013 – TERA Tehnološkog Parka prisutnima ljive panel diskusije na kojima su Poslovna suradnja s dijasporom je prezentirao gosp. Mladen Kostić, uspješni poduzetnici povratnici iz dikoja je okupila predstavnike domaće Izvršni direktor. On je naglasio kako jaspore istaknuli da se nisu susreli s poduzetničke zajednice, predstavni- INTERA Tehnološki Park može i treba korupcijom, o kojoj se non stop goka poslovno orijentirane dijaspore biti platforma i partner poduzećima vori, nego da im je velika prepreka BiH iz preko 15 zemalja te više ugled- u regiji kako bi domaći poduzetnici i bila velika i spora administracija. nika iz privatnog i javnog sektora kao poduzetnici u dijaspori zajedničkim Također su uspješni poduzetnici u dii predstavnika stranih ambasada u snagama potaknuli nove poslove, jaspori prikazali svoje uspješne priče BiH, ukupno preko 350 sudionika. ponajprije imajući na umu budućnost i mogućnosti suradnje kroz svoje ovih prostora u kontekstu novih rad- primjere te naglasili važnost suradnje Konferencija je održana pod pokro- nih mjesta za mlade. s dijasporom. Na panelima su sudviteljstvom Predsjedavatelja Vijeća jelovali poduzetnici iz raznih zemlja: Ministara BiH gospodina Vjekoslava Argentina, Norveška, Švedska, HrBevande, koji je u svom pozdravnom vatska i Švicarska. govoru naglasio kako su sa ovih prostora osobe često odlazile, Za cijelo vrijeme konferencije svi međutim tamo gdje su otišli redom nazočni su posebno bili oduševljeni su postizali zavidne uspjehe. Također proizvodnim poduzećima koji su u je istaknuo kako je bitno da se konsklopu Gospodarskog izloga izložili takti koji se ostvare na konferenciji svoje proizvode. Izloženi su proizvodi nastave u budućnosti, te da se tako koji imaju izvozni potencijal (metalni kroz ovu konferenciju mogu ostvariti sektor, sektor plastike, sektor eleknovi poslovni poduhvati. tronike, IT sektor, grafički sektor,...). Ovo je najbolja poruka svakome, a Među uvaženim gostima je bila i NJ.E. posebice dijaspori i stranim delegaciMaria Urlike Knotz Veleposlanica Rejama da je Hercegovina i proizvodna publike Njemačke, koja je u svom goregija i da ima veliki izvozni potencivoru istaknula, kako njemački invesjal. titori cijene BiH radi dobro školovane Nakon službenog dijela programa radne snage. Također je istaknula uslijedio je nastup gudačkog kvarteta kako u Njemačkoj živi 200.000 ososimfonijskog orkestra Mostar i prigodba čiji korijeni potiču iz BiH te da oni ni domjenak. mogu doprinijeti tome da BiH bude u svijesti njemačkog gospodarstva. Vrijednost ovog projekta prepoznali su i podržali: Veleposlanstvo KraljeGostima se obratio i NJ.E. Bosse vine Norveške, Njemačka organiHedberg, Veleposlanik Kraljevine zacija za međunarodnu suradnju Švedske koji je najavio kako će biti GIZ, Vanjskotrgovinska komora BiH, uspostavljen challenge fund koji je Europska banka za obnovu i razvoj namijenjen potpori poslovnim poth(EBRD), OXFAM Italia, Importanne vatima s posebnom pozornošću na Resort, Mostarski sajam, Bossin korištenje znanja i iskustva dijaspore. d.o.o., BH TELECOM, HT ERONET. Prema riječima švedskog Veleposlanika, i Švedska i BiH mikro i sredPored spomenutih, potrebno je istaknja poduzeća će imati priliku aplicirati nuti i partnere projekta: REDAH, za sredstva u okviru challenge funda. Naša perspektiva Prijedor, Svjetski savez dijaspore BiH, Poslovna agenSponzori i partneri projekta Pozdravnim govorima prisutnima cija za jugoistočnu europu SEEBA te su se obratili i gosp. Ljubo Bešlić, Hrvatsko-njemačka gospodarska koGradonačelnik grada Mostara, Gosp.Goran Radoš je prezentirao je mora. gosp. Ahmet Egrlić Predsjednik institucionalne okvire suradnje s di- Konferencija CONNECTO 2013 je Vanjskotrgovinske komore BiH, te jasporom u Republici Hrvatskoj. dio dugoročnog projekta. Namjera g-đa Daria Krstičević, Predstojnica je, a u skladu s mogućnostima, u državnog ureda za Hrvate izvan RH. Kao pozitivan primjer suradnje mjesecima nakon završetka jeds dijasporom iskustva iz Repub- nodnevne konferencije organizirati Prisutni su imali priliku vidjeti krat- like Irske prezentirala je gđa Cairin tematske okrugle stolove. Cilj tematki film o Hercegovini pod nazivom O’Connor, Direktorica razvoja Dock- skih okruglih stolova je rješavanje ak„Svijetla strana Hercegovine“ koji lands Innovation Parka iz Dublina. tualne poslovne problematike i raznih prikazuje kulturne, turističke i gosp- Prezentirajući gospodarsku situaciju pitanja u čije ćemo rješavanje uključiti odarske potencijale Hercegovine. Za i potencijale Hercegovine, gosp. Ivan kompetentne osobe kako lokalne, razliku od svakodnevnih crnih vijesti, Jurilj je istaknuo kako Hercegovina tako i iz dijaspore. u filmu je prikazana pozitivna strana ima izrazito velike potencijale u turegije, kvaliteta življenja kakvu se ne rizmu i poljoprivredi, ali da također ne INTERA Tehnološki Park poziva sve može naći u većini zemalja Europe, treba zanemariti već dosta razvijenu organizacije, institucije i pojedince te su pokazani suvremeni industrijski grafičku i metaloprerađivačku indus- koji imaju mogućnost, želju ili ideju za 22 Bosanskohercegovačka dijaspora podršku uspješnijoj realizaciji nekih od zaključaka konferencije posebice organiziranju tematskih sastanaka i okruglih stolova. INTERA Tehnološki Park kao nevladina i neprofitna organizacija može biti organizator ovakvih poslovnih događaja, ali uz suradnju i potporu naručitelja, sponzora, pokrovitelja ili donatora. Zahvaljujemo se svim sudionicima koji su se odazvali pozivu na konferenciju i koji su uvidjeli veliki potencijal suradnje s dijasporom. Posebno se zahvaljujemo svim sponzorima i partnerima koji su prepoznali značaj ove konferencije i svojim doprinosom omogućili da se uspješno održi. Na temelju svih izlaganja i panel diskusija na konferenciji CONNECTO 2013, predloženi su sljedeći zaključci konferencije: u sklopu kojeg će se nalaziti sve informacije, marketinški materijali i tehnička dokumentacija. 4. Dijaspora može i treba doprinijeti da se postojeći domaći proizvodi i proizvodni kapaciteti maksimalno stave u funkciju izvoza. Time se najbrže mogu ostvariti nova radna mjesta. 5. Pripadnici bh dijaspore se mogu i trebaju istaći u pronalaženju (skeniranju) poslovnih prilika i proizvoda u zemljama u kojima žive i djeluju, a koje se mogu primijeniti i proizvoditi u BiH. 6. Dijaspora bi trebala podijeliti svoja iskustva i informacije iz svojih struka i sektora domaćim poduzetnicima i pojedincima (u poslovnom, tehnološkom, znanstvenom i drugim aspektima) 7. Bilo bi dobro kroz udruge, klubove država u okruženju. Treba težiti da budući investitor u roku od 24 sata može dobiti sve tražene i potrebne informacije, te da investicija od početka procesa do početka realizacije traje tri mjeseca. 10. U svrhu postizanja konkretnijih rezultata, bilo bi dobro da se ideje koje mogu utjecati na povećanje zaposlenosti i konkurentnosti domaćih poduzeća dostave INTERA Tehnološkom Parku. 11. Realno je i poželjno da svi koji budu napravili bilo kakve rezultate proizišle iz ove konferencije informiraju INTERA Tehnološki Park, kako bismo svake godine mogli mjeriti konkretne učinke. 12. INTERA Tehnološki Park namjerava, u skladu s mogućnostima, raditi na uspostavljanju on-line platforme putem koje će se prezentirati domaća i inozemna poduzeća u svrhu ostvarivanja poslovne suradnje. 13. O održavanju konferencije CONNECTO 2014 sudionici i javnost će biti blagovremeno informirani. ULIČNI SVIRAČ Omer Mićijević SSDBiH (desno), zapažena prezentacija 1. Na tržištu europskih zemalja ima veliki broj proizvoda i usluga koje se mogu kvalitetno raditi u BiH. i putem pojedinaca stalno raditi da se iz dijaspore šalju informacije o dostupnoj polovnoj strojevima i opremi koja može biti interesantna za Ne osuđujte uličnog svirača što na ćošku bučne ulice stoji Što tanano po žicama gudi I bijedni bakšiš broji. Ne žalite njegovu sudbinu jadnu Ne okrećite glavu pred sjenkom skitnice Možda se s njime život poigrao I nema ništa sem violine prijateljice. Ne sudite mu samo golim okom Slušajte te umilne zvuke Možda će vam uljepšati dan Zaboravit ćete na sve svoje muke. Konferenciji je prisustvovalo više od 350 učesnika 2. Pripadnici bh dijaspore mogu i trebaju postati ambasadori u mijenjanju percepcije o BiH proizvodima i poduzećima, u cilju poboljšanja poslovanja u oba smjera. Pri tome je nužno educirati i pružiti što više informacija pripadnicima dijaspore o proizvodima, uslugama i proizvodnim potencijalima u BiH. 3. Poduzetnici mogu kvalitetno predstaviti svoje proizvode, usluge i proizvodne potencijale kroz regionalni gospodarski izlog INTERA TP-a proizvođače u BiH (jer poduzeća na zapadu radi ekonomske krize često nude tehnološki naprednu opremu i strojeve po povoljnim cijenama). 8. Poželjno je da Općine u regiji čim prije dobiju investicijske certifikate u svrhu privlačenja investicija. 9. Očekuje se da Općine osnuju poslovne zone, smanje papirologiju i ubrzaju administraciju u svrhu privlačenja investicija, kako bi bile konkurentnije od općina iz drugih 23 Možda i pozavidite Tom skromnom boemu bez ikakve pompe Tom strpljivom virtuozu bez slave Što stoji pred svijetom visoko uzdignute glave. On pogled ni od kog ne krije Od svojih snova odustao nije. Bez svjetala reflektora, bez smokinga I dasaka koje život znače On bijedni bakšiš broji Al’vama osmijeh pokloniće. U svome svijetu on živi I za vas tužnu pjesmu gudi Dušu mu muzika ko sunce grije I kad ima malo, on se smije Od svojih snova odustao nije. Semira Jakupović Bosanskohercegovačka dijaspora Prijedor: održan prvi investicioni forum BH dijaspore BHDIJAFOR 2013. Biznis forum na temu „Investicije BH dijaspore u funkciji razvoja regija i ekonomije u procesu pridruživanja Evropskoj Uniji održan je 10. i 11. avgusta u Prjedoru. Poruka ovog foruma jeste da treba uspostaviti jake veze između institucija na svim nivoima u BiH i dijaspore u smislu veće podrške, bolje komunikacije i zajedničkog djelovanja na investicionim projektima sa ciljem da se otvori što više radnih mjesta i obezbjedi egzistencija svih onih kojima dijaspora pomaže. S obzirom da BiH ima 28 posto nezaposlenih i da u BiH dođe preko 3,5 milijardi konvertibilnih maraka (preko dvije milijarde putem doznaka i milijarda putem transfera ino penzija) što pokriva 42% spoljnotrgovinskog deficita BiH, pokretanje investicija od strane dijaspore svako je veoma ozbiljna tema što potvrđuje i činjenica da su doznake iz inostanstva četiri puta veće od stranih investicija u BiH. Zbog toga naša dijaspora treba biti tretirana kao bitan potencijal u smislu investiranja u BiH, transferu znanja, nove poslovne filozofije, upravljanja novim tehnologijama i sa njima treba graditi partnerske odnose i otvoriti nove perspektive. Dio učesnika BHDIAFOR-a 2013. gradu dobrih poslovnih mogućnosti što potvrđuje i nedavno dobijen certifikat BFC za povoljno investiciono okruženje. U prilog tome, svoje uspješne investicione poduhvate na području grada Prijedora, na konferenciji su predstavili investitori upravo iz dijaspore,: „Austronet“ d.o.o. Prijedor; „Beton Gal“ d.o.o. Prijedor, „Arifagić ivestment“ d.o.o. Prijedor. Predstavljene su i druge uspješne investicije u Prijedoru kao „Mira“ a.d.; Tokom dvodnevnog izlanja, mogli su se čuti zanimljivi prijedlozi na temu kako BH dijaspora može doprinijeti boljem ekonomskom razvoju kroz sigurne investicije, koji su to potrebni uslovi i logistika, šta možemo ponuditi dijaspori kao partnerima u investicionim poduhvatima. Pažnju su svakako privukla izlaganja učesnika: Kemal Kozarić, guverner Centralne banke BiH; Ahmet Egrlić, predsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH; Anes Cerić, generalni sekretar Svjetskog saveza BiH dijaspore, Marko Pavić, gradonačelnik Prijedora; Sanel Jakupović predsjednik Grupacije „BHdiaFor“; Boris Cigler, voditelj projekta „DijasporaCard“ i drugih. Privredna komora RS se na forumu predstavila prezentacijom na temu „Republika srpska – vaš poslovni partner“ u kojoj su predstavljeni uslovi investiranja i perspektivni sektori. „Elker“ d.o.o. i „Arcelor Mittal“ d.o.o. kao i nove investicione mogućnosti za privlačenje investicija. Prvi investicioni forum BH dijaspore je održan u Prijedoru, prepoznatom kao Osnažiti ulogu privrednih komora i komorskog sistema na svim nivoima Kemal Kozarić, guverner Centralne Banke BiH: “Želio bih zahvaliti svima onima koji nisu zaboravili Bosnu i Hercegovinu i koji će i dalje pomagati razvoj Bosne i Hercegovine, što bi svi koji mi ovdje u Bosni i Hercegovini trebali prepoznati i cijeniti.” 24 u BiH, u cilju unapređenja privredne saradnje između domaćih i stranih poslovnih subjekata, posvećujući naročitu pažnju na strane poslovne subjekte u kojima rade i/ili su vlasinici i menadžeri članovi zajednice dijaspore, jedan je od zaključaka Prve investicione konferencije BH dijaspore održane u Prijedoru. ZAKLJUČCI I PREPORUKE FORUMA 1. Grad Prijedor i regija su u proteklom periodu ostvarili značajan napredak u funkciji ostvarivanja povoljnih uslova za poslovanje kompanija, realizaciju investicija i ostvarivanje poslovne saradnje, što je i potvrđeno certifikatom gradskoj upravi Prijedora za povoljno poslovno okruženje, u okviru programa “Certifikacije opština s povoljnim poslovnim okruženjem u jugoistočnoj Europi (BFC SEE)”; 2. Članovi zajednice dijaspore su u periodu od 2000.godine do danas u regiji Prijedora direktno investirali oko 100 miliona KM u različite projekte malih i srednjih biznisa i poslovanja, koji projekti su za cilj imali ostvarivanje novog zapošljavanja i smanjenja stope nezaposlenosti, transfer znanja i tehnologija, rast domaćeg proizvoda i prihoda, te različite druge važne efekte koji nisu primarno ekonomske prirode; U okviru privatnih investicija u rekonstrukciju i izgradnju novih stambenih objekata (kuće i stanovi), članovi zajednice dijaspore su vlastitim sredstvima (i u manjem iznosu sredstvima međunarodne zajednice i domaćih vlasti) u navedenom periodu u regiji Prijedora uložili oko 1 milijardu KM, uzimajući u obzir broj obnovljenih i izgrađenih objekata (oko 10.000 stambenih jedinica) i prosječnu vri- Bosanskohercegovačka dijaspora jednost stambene jedinice (od oko 100.000 KM); 3. Kontinuirano unaprjeđivati razvoj i podsticanje privlačenja investicija članova zajednice dijaspore i drugih ulagača u regiju Prijedor i državu; 4. Kontinuirano unaprjeđivati razvoj saradnje članova zajednice dijaspore i drugih stranih kompanija sa loka- gradske i svih opštinskih administracija u regiji Prijedor, koji će pružati informacije članovima zajednice dijaspore na jednom mjestu (one-stopshop) o svim pitanjima koja su relevantna za ostvarivanje potpune, brze i efikasne infomisanosti dijaspore; 9. Osnažiti ulogu privrednih komora i komorskog sistema na svim nivoima Anes Cerić (Sekretar SSDBiH), Ahmet Egrlić (predsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH), Sanel Jakupović (Predsjednik BH DIAFORA-a), Marko Pavić, (gradonačelnik Prijedora), Kemal Kozarić (guverner Centralne banke BiH) i Armin Alijagić (Naša Perspektiva) lnim poslovnim subjektima u regiji Prijedor i državi; 5. Nastaviti sistemske aktivnosti u cilju poboljšanja komunikacije lokalnih vlasti u regiji Prijedor sa potencijalnim investitorima i stranim poslovnim subjektima, uključujući i članove zajednice dijaspore, kroz aktivnu promociju raspoloživih resursa, potencijala, projekata i komparativnih prednosti ove regije u odnosu na druge regije u BiH i šire (ponuda regije), kao i efikasno prilagođavanje zahtjevima i potrebama investitora i stranih kompanija u cilju ostvarivanja ulaganja i poslovne saradnje u regiju Prijedor (potražnja ulagača i stranih partnera); 6. Obezbjeđivati sistemsku, potpunu, sigurnu i efikasnu vertikalnu i horizontalnu prohodnost odluka u procesu realizacije ulaganja i poslovne saradnje na lokalnom, entitetskom i državnom nivou za investitore i strane kompanije u regiji Prijedor,ali i svim drugim područjima u državi, 7. Omogućiti kvalitetan pristup kapitalu i financijskim sredstvima investitorima i stranim kompanijama u regiji Prijedor na višem stepenu tehničke i logističke podrške komercijalnih banaka registrovanih u BiH, kroz aktivniji pristup banaka tržištu potražnje za kapitalom, tj. firmama i ulagačima, što podrazumijeva i otvaranje filijala u regiji Prijedor određenih banaka koje promovišu finansiranje projekata usmjerenih za povratak u Bosni i Hercegovini (uključujući i povratak članova zajednice dijaspore u domovinu), kao što su Turkish Ziraat Bank Bosnia i BBI banka, ali i svih ostalih registrovanih banaka; 8. Uspostaviti, gdje god je to moguće, određene oblike organizacije Infocentara za dijasporu u okviru lokalne u BiH, u cilju unapređenja privredne saradnje između domaćih i stranih poslovnih subjekata, posvećujući naročitu pažnju na strane poslovne subjekte u kojima rade i/ili su vlasinici i menadžeri članovi zajednice dijaspore; 10. Vlasti na svim nivoima u BiH moraju institucionalno ojačati vezu sa građanima koji žive u inostranstvu; 11. Obezbjediti adekvatne informaci- Ambasador SSDBiH Ahmet Kemal Baysak uručio je priznanje Prof. dr. Sanelu Jakupoviću, predsjedniku BH Diafor-a, za odličnu organizaciju Foruma je o mogućnostima ulaganja, kao i određene podsticaje za greenfield i joint venture investicije; 12. Osim novca neophodan je i transfer znanja, standarda i tehnologija, kao i poslovne filozofije; 13. Afirmisati postojeće projekte, te izgrađivati vezu sa domovinom na partnerskom osnovu, kako bi obezbjedili win-win situaciju; 14. Jačati i poboljšavati institucionalni okvir u BiH za unapređenje saradnje sa dijasporom, shodno značaju i ulozi koja joj pripada, na način da se ak- 25 tivnosti i saradnja provode sistemski i sinhronizovano na svim nivoima, sa poboljšanim upravnim, budžetskim i zakonskim okvirom; Za provođenje ovih ciljeva naglašavamo važnost uloge i značaja sljedećih institucija i organizacija: Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, Sektora za iseljeništvo, Ministarstva spoljnih poslova BiH, Odsjeka za ekonomsku diplomaciju, Ministarstva za spoljnu trgovinu i ekonomske odnose BiH, Agencije za promociju stranih investicija (FIPA), Spoljnotrgovinske komore BiH u saradnji sa svim entitetskim, regionalnim i kantonalnim komorama, kao i Svjetskog saveza dijaspore BiH i svih drugih organizacija u dijaspori koji se bave različitim oblicima saradnje sa domovinom; 15. Naročitu pažnju posvetiti razvoju i unapređenju saradnje sa mladom generacijom članova zajednice dijaspore/iseljeništva, koja bi trebalo da se pozicionira kao jedan od osnovih pokretača i nosilaca dugoročnog razvoja ekonomije i društva u domovini; 16. Omogućiti efikasno korištenje mogućnosti koje se nude u različitim oblicima tehničke i financijske podrške i pomoći Bosni i Hercegovini od stranih vlada, institucija i organizacija, uključujući i okvir ugovorenih odnosa i podrške institucija Evropske unije za BiH, na način da se usvoje relevantne sektorske strategije (uključujući i strategiju saradnje sa dijasporom/iseljeništvom), te pripremi pravni, upravni, budžetski i tehnički okvir za implementaciju programa i projekata strane podrške i pomoći; 17. Osnaživati napore za postizanjem visokog stepena saradnje svih relevantnih aktera sa medijima u cilju promocije potencijala dijaspore i primjera dobre prakse saradnje i uspjeha članova zajednice dijspore u zemlji i u inostranstvu; 18. Omogućavati efikasno korištenje potencijala dijaspore u cilju obezbjeđivanja potpune normalizacije prilika u BiH, stabilizacije, harmonizacije, kohezije, socijalne inkluzije, rasta i razvoja, tj. poboljšanja životnog standarda svih građana; 19. Imajući na umu da ekonomske aktivnosti koje se promovišu putem foruma predstavljaju važan, potreban i nužan, ali ne i dovoljan uslov ukupne stabilizacije i unapređenja odnosa između relevntnih aktera u državi, i da se ukupni efekti i ovakvih aktivnosti mogu mjeriti samo u sinergiji i ukupnosti sa svim drugim parametrima društveno-ekonomskog razvoja, preporučujemo svim relevantnim akterima društvenih procesa u gradu Prijedoru, Republici Srpskoj i BiH da usmjere pozitivnu energiju i pažnju i u svim ostalim društvenim segmetnima koji utiču na razvoj i prosperitet ukupnih društvenih odnosa i kvalitet života i rada u regiji Prijedor i državi. Bosanskohercegovačka dijaspora London PROPUŠTENA PRILIKA Ili kako je Bosna i Hercegovina zemlja koje zapravo skoro da nema Ovih sam dana dobio poziv za ot- kako je Slovenci zovu Benečija materijal i koješta još varanje izložbe koja se održavala (dakle ono iza Venecije, ali ne i sama (video, gastronomska ponuda te u galeriji koja djeluje pod nazivom Venecija!), pa Friuli Venezia Guilia večeri- naravno istarska vina i osta“12 Stars” u tzv. “Europa’s House”, (slovenski Furlanija/Julijska krajina!) lo!), koji prezentiraju skrivene kutke zvaničnom predstavništvu/amba- - sve regije iz Italije, potom Kras i Jadranske obale, male gradove sa sadi/ veleposlanstvu Europske za- Obala iz Slovenije, pa otok Hvar (ne izvanrednim istorijskim spomenicijednice u Londonu smještenom u grad, nego unutarnjost!), Crna Gora ma, prirodnim ljepotama, raznim samom centru na Smith Square-u. sa obalom, te na koncu i Lesza pov- starim i skoro zaboravljenim zanaPoziv sam dobio preko simpatične incija iz Albanije. Između se smjestio tima i koješta još- sve kao stvoreno koordinatorke za kulturne akcije i Hercegovačko-neretvljanski kanton/ da tamo odeš, šetaš se, odmaraš Veleposlanstva republike Slovenije Špele Vrbnjak, koja priprema i organizira gomilu raznih događaja sa područja kulture. Izložba je nosila zanimljiv naziv ”Adristorical LandsHistory, Culture, Arts and Ancient Crafts in the Europe Adriatic Territory”, a pripremila ju je za mene nepoznata organizacija pod nazivom IPA Adriatic Cross-Border Cooperation Programme. Posebno me je privukla informacija da je u ovaj projekt uključena i Bosna i Hercegovina, odnosno Turistička zajednica Hercegovačko-neretvljanskog kantona/županije. Otišao sam sa zanimanjem i ljubopitljivošću neizliječenog Bosanca, jelte, koji zna da je i BiH država koja ima svoj dio obale na Jadranskom moru. Dočekala me je prekrasna izložba vrhunskih fotografija koje su prikazivale istorijske gradove, umjetnost i zanate, te prirodu koji se nalaze na obali Jadranskog mora ili tik uz njega. Želja je organizatora da prikažu ne velike gradove i poznate turističke destinacije kakvih je na obalama Jadranskog mora bezbroj (od Dubrovnika do Venecije, od Trsta do Skadra, od Budve do ne-znam-već-čega!), nego da zađu u manja mjesta u kojima su naslage povijesti ogromne i u kojima ćemo moći da vidimo, probamo, prošetamo, osjetimo sve te slojeve civilizacija koje su se tu smjestile, da spoznamo raznovrsnost, ljepotu starih zanata, da vidimo mnoge kulturne i istorijske objekte i koješta još. Neki su se dosjetili, organizirali se i dobili novac od Europske zajednice, odnosno iz fonda nazvanog “Instrument for Pre-Acession Assistence”, koji očito postoji da podržava regionalne suradnje bez obzira na stvarne državne granice. I što je najvažnije u ovom slučaju, svi okupljeni oko ovog iznimno zanimljivog projekta se nisu nasilno zatvorili u okvire Šengenske granice, tako nepropusne kada su u pitanju zemlje koje nisu članice Europske zajednice, nego su na suradnju pozvale- pazite sad ovo, i Crnu Goru, Albaniju i napokon i- Bosnu i Hercegovinu. županija čija je Turistička zajednica se, probaš kulinarske lokalne speciPomenimo sve participante - prvo bila jedan od partnera ovoga zanim- jalitete i koješta još. A nisi u Veneciji provincija Bari, onda regija Molise, ljivog projekta. ili u Puli, ili u Drači ili u Dubrovniku. pa Abruzzo, Marche, više nam poz- Prvo o samoj izložbi - ona nam po- Dakle, nešto što je iza, skriveno, a nata Ravenna, potom Veneto, ili dastire podatke, slike, propagandni beskrajno lijepo, neka mistična lje- 26 Bosanskohercegovačka dijaspora pota i kulturološka raznolikost. Kad sam uzeo prekrasno designiranu agendu zaprepastio sam se- uz slovenski i italijanski sve su legende bile ispisane i na hrvatskom, crnogorskom, pazite sad ovo na albanskom, te naravno na engleskom. Uz izvanredne fotografije tu su bili i različiti prospekti, kojekave parafernalije, lokalne mape i prospekti, prekrasan kalendar za 2014. godinu, pa agenda, DVD i koješta još. Otvorio je i govorio moj stari poznanik Franko Jurij, nekada politički djelatnik, poslanik u slovenskom parlamentu, pritom i sjajan karikaturista, pa politički komentator i gle čuda svojedobno i harmonikaš koji je svirao u nekim od važnih proto-istarskih folk skupina, poput legendarnih “Istranova”. Sa njim sam se u deset godina mog boravka i novinskog rada u Sloveniji često družio, pomagao je nama bosanskim bjeguncima, dao na poklon autorska prava na svoje karikature, pa je Bosansko društvo “Ljiljan” iz Ljubljane tiskalo album sa njima i od njegove prodaje dobilo dosta novca. Slovensko-hrvatskotalijanskih korijena on je, kao i brat mu Aurelij, uvijek bio osoba suradnje, međukulturalne izmjene. Danas je direktor Pomorskog muzeja “Sergij Masera”u Piranu koji je jedan od partnera u ovom projektu. Dakle, našli smo se i razgovarali sretni što smo iznova skupa. Neposredno sam prije toga tražio motive iz doline rijeke Neretve i našao sam ih u jednom kutku bez legendi- Blagaj sa izvorom rijeke Bune i čuvenom derviškom tekijom, onda Počitelj i na koncu jedna crkvica od kamena koju nisam prepoznao, niti je bilo podnapisa da vidim o čemu se doista radi. Pregledao sam i sve štandove krcate propagandnim materijalom, sve ljepšim od ljepšeg, knjige, mape, video radovi i koješta još, ništa o Mostaru, Međugorju, Počitelju, Blagaju, Stocu, Hutovom blatu, vodopadu Kravice, Vitini, Radimlji, pravoslavnim samostanima i franjevačkim svetilištima, Mogorjelu, mogli bi sad nabrajati do beskonačnosti. Pitao sam Franka Jurija o čemu je riječ, zašto nema ništa iz Bosne i Hercegovine i on mi je ispričao žalosnu, depresivnu storiju. Naime, hajde prvo da kažemo da je novac bio već obezbijeđen, onda je on osobno otišao u Mostar, sve dogovorio, pozvao ljude da se pojave u Londonu sa propagandnim materijalom- i na koncu nikoga i nigdje njišta. Tek vrtimo prekrasni kalendar do mjeseca koji se zove ottobre/oktober/listopad/oktobar/tetor i nalazimo odličan i informativan tekst o turističkoj ponudi Hercegovačko-neretljanskog kantona uz tri vrhunske fotografije na kojima su Stari most, Počitelj i derviška tekija na vrelu Bune- sve odreda spomenici kulture nulte kategorije. Fotografija je derviške tekije i na naslovnici kalendara i agende, da se zna. Sve se ovo možete "skinuti"sa njihove odlično urađene web stranice www.adristorical-lands.eu. Bili su to dani kad je u Engleskoj u posjeti bio član bh. Predsjedništva g.Bakir Izetbegović, kraj oktobra. Prvo je imao predavanje studentima u Oxfordu, a potom i jedan dan proveo na važnom (i za našu zemlju!) 9. svjetskom islamskom ekonomskom kongresu (WIEF), koji je sa pažnjom dočekan u glavnom gradu Velike Britanije i jednom od istinskih finansijskih centara svijeta, uz to i prvi puta održan izvan zemalja u kojima je islam dominantna religija i u kojima se finansijski tijekovi organiziraju u suklađu sa šerijatskim pravom. Načelnik je Londona oblajhani Boris Johnson sa pažnjom i dostojanstvom i uvažavanjem dočekao sve učesnike, znajući dobro sa kakvim ekonomskim i finainsijskim gigantima ima posla i sretan što su mu došli na noge. A mi- bio sam kao posran jedini Bosanac na toj izložbi, grad iz koga vučem korijene je bio bijedno prezentiran, nitko iz naše ambasade, barem oni koji su podrijetlom iz kantona/županije koja je bila tako bijedno zastupljena, nije došao. Franko Jurij mi je na koncu sa žalostnim tonom rekao da je iznenađen da se nitko iz Turističke zajednice nije pojavio, makar su mu svi troškovi puta i boravka bili pripremljeni. Talijani, Slovenci, Albanci, Hrvati su došli i predstavili se u gradu iz koga im svake godine dolazi sve više i više turista sa sve više novca i sa sve većim zahtjevima. Bosne, a posebno Hercegovine, turističkih destinacija koje zadnjih godina bilježi strahovit porast zanimanja, nije bilo, makar je savršeno jasno da itekako imamo što da ponudimo. Ognjen Tvrtković OPET SU “KIŠE” PJEVALE MOSTARU Posljednjeg vikenda u julu, na terasi hotela «Brsitol», opet su zapjevale «Mostarske kiše», prosuvši nanovo «kapljice» lijepe pjesme, budeći uspomene i stara dobra prijateljstva. Izlazak «Mostarskih kiša», danas odraslih ljudi, koji su voljom mračnih sila rata, razbacani diljem svijeta, popraćen je burnim aplauzom, koji se nije stišavao do duboko u noć. Tako je pozdravljen i Mišo Marić, novinar, pjesnik, utemeljitelj ove grupe. Obraćajući se članovima ansambla, ali i svima prisutnim, on je istakao da je ova grupa najljpši ukras njegovog života. Potom je, sa tugom i sjetom, izgovorio imena onih koji su izgubili živote u proteklom ratu. - Večeras ćemo i za njih pjevati, a nećemo plakati, rekao je Marić na kraju svoje tužne besjede. Na značaj djelovanja ove grupe su podsjetili i Stipe Rozić i Nijaz Skenderagić, sa kojima su članovi intezivno surađivali na vrhuncu slave. Najviše razloga za zadovoljstvo ima inicijator i organizator ove večeri lijepih uspomena Sergio Sotrić, član Veče prijateljstva i pjesme je nastavljena sve do ranih sati. Ukrasili su je i «Sandi i Mišo», članovi renomirane grupe, koji je, zajedno sa suprugom Sanjom, jednom od članica - kapljica Mostarskih kiša i organizirao ovo nezaboravno druženje. grupe «Mostar sevdah reunion» koji su doslovce sve prisutne na terasi hotela ”prisilili” na ples. Fahro Konjhodžić 27 Humanitarne aktivnosti Asmir Begović o fudbalu i humanosti NADAMO SE DOBROM I KVALITETNOM STARTU RADA FONDACIJE Za drugu polovinu novembra zakazana je svečana prezentacija novoformirane fondacije "ABF - The Asmir Begovic Foundation” na koju su pozvani svi britanski mediji, te još mnogo poznatih lica iz svijeta sporta. Liga kup utakmicu Engleske između se pojavi tim koji može platiti odštetu prikupljeni novac donirati na najbolji ljutih rivala Birminghama i Stoke koju traži moj klub. Znači, sve opcije mogući način. Tako smo za 21. noCitya naš Asmir Begović je pro- su otvorene." Naravno, iskoristili smo vembar, u jednom prelijepom zdanju pratio sa klupe zarezervne igrače. priliku da pitamo Begovića kakav je u Stokeu zakazali svečanu promociju Shodno dogovoru da drugi gol- stručnjak Mark Hughes. "Izvnredan, - prezentaciju “ABF fondacije”, pored man (Sorensen) brani kup mečeve, pravi menadžer koji vodi računa o medija tu će biti dosta mojih klupskih našem reprezentativcu nije ostalo svemu, pošto je bio odličan igrač saigrača, navijača, a naravno svoj ništa dugo nego da "grize nokte" njegovi standardi su izuzetno visoki dolazak najavile su i komšije iz Mangledajući jednu izuzetno dobru i uz- i vrlo često na treningu aktuelnim chestera Džeko, Kolarov, Nastasić, budljivu utakmicu. Fudbalski sladokusci su stvarno uživali na “St' Andrews” stadionu u Birminghamu, vidjeli su osam golova, isto toliko penala, dva produžetka, jedan crveni karton, bezbroj šansi, znači sve ono što fudbal čini najljepšom sporednom stvari na svijetu. Nakon svega, bolji tim Stoke City ide dalje jer je imao više nerava prilikom izvođenja dodatnih jedanaesteraca. Nakon meča razgovorali smo sa našim Asmirom, a prva njegova rečenica je bila "Namik, jesam li to sanjao da ovakvu utakmicu možemo odigrati, vodili smo 3:1, imali igrača više, pogodili dvije prečke i doveli se u situaciju da u 94. minutu primimo izjednačujući gol i igramo produžetke, potom opet u 120. minuti primimo četvrti gol. Stvarno je to bilo previše za mene i Nermin Bogdanić u društvu zmaja Begovića mnogo teže mi je bilo na klupi nego da sam stajao među stativama. Ipak, igračima pokaže svoje majstorije, jos Jovetić. Biće tu još mnogo poznatih Bog nas je nagradio i nije dozovo- uvijek je u odličnoj kondiciji i formi. iz svijeta sporta i muzike i nadamo lio da bolji tim ispadne." Naravno, Iako trenutni rezultati nisu najbolji, se dobrom i kvalitetnom startu rada nakon dotatnih komentara poptis- mislim da je Stoke napravio odličan fondacije. nika ovih redova i bivšeg fudbalera posao sa dovođenjem Marka Hughe- Tvoje navijače, a vjerujem i mnoge Sarajlije Nermina Bogdanića, koji je sa i da pod njegovom palicom igramo građane Bosne i Hercegovine, obtakođe posmatrao meč, vratili smo mnogo ljepši fudbal." radovala je vijest da je u drzavljanse malo ozbiljnijim temama. Prva se Za drugu polovinu novembra zaka- stvo naše zemlje primljena tvoja odnosila na informaciju u britanskim zana je svečana prezentacija tvoje supruga Nicolle Marie Begović, medijima da rukovodstvo Manches- novoformirane fondacije "ABF - The članica reprezentacije BiH u disciter Citya traži zamjenu za engleskog Asmir Begovic Foundation” na koju plini dresurno jahanje. Poznavajući reprezentativca Joe Harta: "Vidite, mi su pozvani svi britanski mediji. Za situaciju sa vađenjem licnih dokumeigrači zadnji saznamo u kojim smo one koji još nisu čuli za tvoju fon- nata u BiH, kada možemo objektivno kombinacijama, vjerovatno da naši daciju, možeš li je kratko predstaviti: očekivati da tvoja supruga na nekom menadžeri klupski funkiconeri prvo "Odavno je u meni sazrijevala ideja velikom takmičenju sa bh. pasošm u bez nas razgovaraju, a onda se u ne- da to uradim, a najviše se konk- ruci predstavlja svoju novu zemlju: koj kasnijoj fazi pregovora uključimo i retizovala tokom mojih boravka u "Pa tu su trenutno dvije prepreke, mi. Što se tiče Manchester Citya, dok Bosni i Hercegovini i humanitarnim prva koju ću rješavati u prvoj polovini je na klupi sjedio Manchini bili smo radom sa ugroženom djecom iz za- novembru kada supruga i ja odemo jako blizu dogovora, to nije realizova- voda u Mjedinici. Vidio sam da toj u Bosnu i predamo potrebnu dokuno iz više razloga, a glavni je odlazak djeci sport mnogo znači i u dogovru mentaciju za vađenje lične karte, pa italijanskog trenera. Vjerujte da ja sa mojom porodicom, odlučio sam kako su nam rekli, kada ona bude sada ne znam u kojoj su fazi i da li se da formiram ovu fondaciju koja će gotova pasoš ćemo vaditi ovdje u uopšte vode pregovri, čim mediji pišu pomagati ugroženoj djeci u Bosni i našoj ambasadi u Londonu, to bi oni možda nešto više znaju od mene, Hercegovini, ali i u Velikoj Britaniji. otprilike sve trebalo da bude gotovo ali za sada ja sam čvrsto vezan za Naravno, najlakše ću im pomoći kroz do Nove godine. Međutim, mnogo Stoke City i za mene je možda na- sport jer fudbal je mnogo dao meni veća prepreka njenim nastupima leži jbolja opcija da tu i ostanem do kraja i mojoj familiji i red je da na neki u činjenici da Konjički savez BiH nije prvenstva kako bi što spremniji otišao način uzvratim. Kako je otpočela član međunarodne konjičke federu Brazil. Doduše, pošto smo mi igrači priča sa radom fondacije, do sada acije (FEI - FEDERATION EQUES"roba" kao i svaka druga a u redovi- su nam se iz BiH javili mnogi koji TRE INTERNATIONALE ) i bez tog ma Stoke Citya imate još dva izvan- imaju ideju šta. kako i gdje napraviti članstva onda nema ni nastupa. Koredna golmana, Sorensena i en- u našoj zemlji. Nećemo žuriti, idemo liko znam, u toku su aktivnosti oko gleskog reprenzentativca Butlanda, stepnicu po stepenicu, prvo želimo toga, a kada će se to desiti ne zavisi sva iznenađnja su moguća ukoliko obezbijediti dobre partnere, a potom on nas.” 28 Humanitarne aktivnosti Porsmuth – humanitarna akcija SELMA I JOHNNY SKUPLJAJU POMOĆ ZA GORAŽDE Mlada Goraždanka Selma Adžem, koja u Engleskoj gradi uspješnu muzičku karijeru, ovih dana ponovo je u žiži javnosti, doduše ne zbog svog prelijepog glasa, već zbog humanitarne akcije pomoći djeci Goražda koju zajedno sa svojim vjerenikom Johnnyem Ertlom, kapitenom FC Portsmutha, vodi u Engleskoj. Akcija traje već mjesec dana a proteklog vikenda popularna TV kuća Sky je donijela prilog o tome. Naravno, informaciju više o tome kako je došlo do pokretanja ove akcije dala nam je vrijedna Selma: “Tokom ljeta nastupili smo na popularnom Goraždanskom festivalu i nakon susreta sa divnom djevojkom Arijanom Dragolj iz uduruženja “Roditelji”, odlučili smo da pomognemo ugroženoj djeci iz Podrinjskog kantona, gdje djeluje ovo udruženje. Inače, asocijacija “Roditelji” www.roditelj.ba) je jedna prelijepa organizacija čija je vizija da svako djete treba da se odgaja uz mnogo ljubavi, sigurnosti i poštovanje koje mu roditelji, porodica Sportsko-estradni par i cjelokupno društvo treba da pruži. šta želimo raditi i naišli smo na vePo povratku u Englesku obratili smo liku podršku i pomoć u akciji prikuse Johnnyevom klubu, obrazložili pljanja pomoći za djecu iz Goražda. Odštampali su nam reklamni plakat, podijeli ga navijačima koji dolaze na utakmice kluba i naravno svim klupskim igračima i funkcionerima. Da bi privukli što više donatora, klupski funkcioneri su odlučili da svakom od njih poklone po dvije ulaznice za utakmicu FC Portsmutha. Osim toga, u kompletan projekat uključili su i kompaniju “Yellow Self Storage” koja će obaviti tehnički dio posla, prikupljanje, skladištenje i odvoz donoacije u Goražde. Inače, očekujemo da će se u ovoj akciji prikupiti velika količina školskog pribora, odjeće i obuće, a ona će trajati do kraja godine.” CIJENA OGLASA U HABERU 1/16 strane £25 1/8 strane £40 1/4 strane £65 1/2 strane £100 1/1 strana £200 Oglasi na web stranici £30 Oglasi na kolornim stranicama skuplji su za 50% od gore navedenih cijena 29 Humanitarne aktivnosti London-Bihać PORODICI DELIĆ DONACIJA OD 700 KM UDRUŽENJE «RADOSTI DRUŽENJA» Roditelja djece i mladih sa posebnim potrebama općine Bihać USK-a i PREDMET: Humanitarni projekat „BUDIMO HUMANI“ Zaim Pašić i porodica Delić SSD BiH. Rukovodstvo BHCAC-a se Članovi BHCAC-a London su pri- zahvaljuje donatorima: Hajrudinu kupili donaciju od 700 KM za porod- Šisteku,Medihi Oručević, Zaimu icu Merima Delića iz Bihaća koji je uz Pašiću, Fejziju Jahaju, Nedimu svoje dvoje djece usvojio djevojčicu Mujčinoviću, Dževadu Dizdareviću, Mesudu Kahrimanoviću, Rifetu koja je ostala bez roditelja. Kada su je prihvatili u svoj dom imali Efendiću i Bećiru Aliču. su posao, ali situacija se promijenila Koristimo priliku da pozovemo sve i g.Delić je ostao bez posla sa troje oni koji mogu pomoći u humanidjece, potražio je pomoć i članovi tarnim aktivnostima da se uključuju BHCAC-a su na jednom druženju jer je to, nažalost, još potrebno u klubu prikupili sumu od 700 KM, našim građanima u BiH. koju je predsjednik Pašić predao porodici u Bihaću prilikom sastanka GO Upravni komitet BHCAC-a Poštovani! Udruženje „radosti druženja“ roditelja djece i mladih sa posebnim potrebama USK-a postoje 11 godina, bavimo se populacijom oštećenom mentalno i fizički, od 2004. Godine radili smo u privatnoj zgradi, zadnje 5 godine smo imali projekat kupovina vlasitog prostora za ovu populaciju, projekat je uspješno završio, sada imamo svoj prostor i djeca dolaze na razne radionice edukativnog karaktera. Trenutno nam je najpotrebnije da kupimo kombi za prevoz djece od kuća do udruženja, jer većina djece živi u ruralnim područjima, a bez našeg prevoza oni nebi mogli posjećivati naše radionice, educirati se u svojim mogućnostima. Poštovani obraćamo se i Vama ako ste u mogućnosti da podržite naš projekat, jer ovaj projekat je od velikog značaja za našu populaciju i njihove roditelje. Po završetku projekta bit ćete obaviješteni i upisani u našu donatorsku skupinu. S poštovanjem! Senija Alibabić i Mirsada Hodžić SAHRANJEN MAZOVJECKI: NIKO IZ BIH NIJE 'SKOKNUO' NA SAHRANU VELIKOG PRIJATELJA BIH Dok se ministar vanjskih poslova i drugi političari guraju na letove za utakmice reprezentacije BiH, Manchester Cityja i rezervišu aranžmane za Brazil, skaču po stadionima i ulicama jer 'ne mrze Bosnu', na sahranu velikog prijatelja BiH i počasnog građanina Sarajeva niko se nije udostojio otići. I u godinama što su slijedile, sve do Hiljade Poljaka su danas u špaliru posljednjeg dana, sam Mazowiecki duž ulica Varšave, uz posljednji je uvijek imao jasan, nedvosmislen aplauz, ispratile pogrebnu povorku stav povodom onoga što se desilo Tadeuša Mazovjeckog, svog prvog u BiH od 1992. pa do Daytona, ali i premijera poslije pada komunista o onome što se na Balkanu dešava koji ih je čvrsto usmjerio od SSSR-a danas. ka Zapadu, prenijela je FTV. Umro je 28. oktobra u 87. godini, Taj katolički intelektualac, publicista, poslije duže bolesti, a sahranjen je bio je savjetnik pobunjenih radnika danas u porodičnoj grobnici u mjestu u Gdanjsku 1980. godine koji su Laski, kraj Varšave, uz pune vojne i na čelu s Lehom Valensom izvodržavne počasti. jevali prve nezavisne sindikate iza Posljednje "Zbogom!" Mazovjeckom "gvozdene zavjese" - Solidarnost, oglasilo je prije podne najveće zvote premijer na početku tranzicije no u Poljskoj - "Zigmunt" u zamku 1995. Poljske od 1992. do 1995. godine. Vavel u Krakovu, čiji se duboki zvuk „Ovo je jedino što mogu uraditi za Bio je i izvjestilac za ljudska prava čuje rijetko, samo u vrijeme najveće jadne ljude u BiH.“ Ovim riječima u Jugoslaviji, a posljednjih godina radosti i tuge, i na samo neke od je Tadeuš Mazovjecki 1995. godine savjetnik predsjednika Poljske. crkvenih praznika. obrazložio svoju ostavku na mjesto Mazowiecki je jedini stranac koji Sahrani je prisustvovao evropski specijalnog izvjestitelja Komisije za je dao ostavku na mjestu specikomesar José Manuel Barroso, a izljudska prava UN-a u Bosni i Herjalnog izaslanika generalnog sekraze sućuti poslali su američki predcegovini. Bio je jedan od rijetkih koji retara UN-a za ljudska prava na sjednik Barack Obama, njemačka nije htio zatvarati oči pred zločinima području bivše SFRJ, nakon genokancelarka Angela Merkel, Papa koji su kulminirali genocidom. cida izvršenog u Srebrenici, 25. jula Franjo... 30 Kako pomoći sebi Kad “valovi” ženi poremete život KLIMAKS/MENOPAUZA Mnogo žena tokom menopauze ili klimaksa imaju različite simptome koji su direktna posljedica prestanka proizvodnje estrogena. Ovi simptomi mogu biti blagi, ali i vrlo izraženi i neugodni, pri čemu smanjuju kvalitet života. Menopauza je fiziološki prestanak menstrualnog ciklusa koji nastaje kao posljedica smanjenja i prestanka funkcije jajnika, a javlja se izmedu 47. i 55. godine života, ali nisu rijetki slučajevi da se klimaks javi i ranije. Kao početak klimaksa se računa period od godinu dana nakon zadnjeg mjesečevog krvarenja, ali obično mu prethodi period poremećenog ciklusa. U početku su krvarenja obilna i učestala, a kasnije sve oskudnija i rjeđa. Sa postepenim starenjem jajnika dolazi do sve rjeđih ovulacija i smanjenog stvaranja estrogena, što se manifestuje specifičnim simptomima klimaksa. Ovaj prelazni period kroz koji žena prolazi na kraju reproduktivnog perioda zove se klimakterij ili perimenopauza. Sama menopauza može biti rana, prirodna i umjetna. O ranoj govorimo kada funkcija jajnika prestane prije 40 godine života. Često je povezana sa pušenjem i lošom uhranjenošću. Umjetna menopauza je najčesce posljedica hiruskog odstranjenja jajnika ili zračenja male zdjelice. Mnoge žene tokom menopauze imaju različite simptome, koji mogu biti vrlo blagi, ali i vrlo izraženi i neugodni. Neugodni simptomi Valovi vrućine, “valunzi”, javljaju se u oko 75% žena. Ovi valovi nastaju usljed vazomotorne nestabilnosti. Oni obično traju duže od jedne godine, u 50% slučajeva čak i do pet godina. Javljaju se nekoliko puta dnevno, najčešće su praćeni znojenjem, a često se javljaju i tokom noći pa ometaju san. Neredovne, oskudne ili obilne menstruacije takođe su neki od simptoma. Ipak treba biti vrlo oprezan u pripisivanju ovog simptoma menopauzi, jer neka oboljenja takođe mogu imati iste simptome i znakove i zato se preporučuje obavezan ginekološki pregled. Promjene se desavaju i na koži, koja postaje suha i tanka, sklona svrbežu. Bolovi u mišicima i zglobovima te glavobolje česti su u periodu menopauze, a posljedica su pada estrogena. Psihički simptomi Ovi problemi su izraženi kod žena koje su i ranije imale probleme psihičke prirode. Simptomi variraju od umora i razdražljivosti pa do nesanice, depresivnog raspoloženja, plačljivosi, paničnih napada, smanjenja libida, smanjenja mogućnosti koncentracije i slabljenja pamćenja. Oni jesu posljedica nedostatka estrogena, ali i nespremnosti žene da se suoči sa činjenicom da stari i da se njena životna uloga neminovno mijenja. Pored toga, mnoge žene se baš u ovom periodu susreću sa životnim problemima koji mogu dovesti do depresivnog raspoloženja (problem u braku, briga o bolesnim i starim roditeljima, problem na poslu, briga i problem sa djecom i sl.). Pored ovih, često se javljaju i drugi neugodni simptomi kao proljev, zatvor, bolovi u mišicima i zglobovima, lupanje srca i dobivanje na težini. Gubitak i na kostima Usljed nedostatka estrogena dolazi do atrofičnih promjana na sluznici rodnice pri čemu se njena normalna flora mijenja, što dovodi do suhoce rodnice, bola pri seksualnom odnosu, učestalog nagona za mokrenjem i nemogućnosti zadržavanja mokraće. Infekcije urinarnog trakta znaju biti česte u periodu nakon menopauze. Osteoporoza tj. gubitak koštane mase je problem koji je povezan sa menopauzom. Češće se javlja kod žena nježnije konstitucije, kod onih što puše duhan i konzumiraju alkohol. Osteoporozom su više pogođene žene koje koriste kortikosteroide, te one koje imaju poremećaj funkcije štitne žlijezde i koje su fizički slabo aktivne. Kako prevazići problem Važnu ulogu u prevazilaženju navedenih tegoba ima ishrana koja u menopauzi treba biti uravnotežena, raznovrsna, bogata kalcijem i ostalim nutrijentima. Uzimanje dva do tri obroka mlijeka i mliječni proizvoda, kao i drugih namirnica bogatim kalcijem u toku dana može obezbijediti dovoljnu količinu ovog minerala. Kalcij se nalazi i u ribi sa kostima, sardinama, lososu, brokuli, zelenom lisnatom povrću, grahu, grašku, leći, mahunama. Preporučena količina kalcija je 1.200 mg dnevno. Potrebno je paziti na odvekatan unos željeza. Konzumiranje najmanje tri obroka hrane bogate željezom obezbijediće dovoljan dnevni unos. Namirnice bogate željezom su; nemasno crveno meso, meso peradi, riba, jaja, zeleno lisnato povrće, orašasti plodovi, žitarice obogaćene željezom. Neophodno je hranom unositi dovoljno vlakana, koja smanjuju nivo lošeg holesterola, održavaju šećer u krvi stabilnim, pomažu redov- 31 no pražnjenje crijeva i smanjuju rizik od raka debelog crijeva. Nalazimo ih u cjelovitim žitaricama, integralnom brašnu, voću i povrću. Zaštitne tvari kao što su vitamini, bioflavonidi i slično nalazimo u voću i povrću pa se zato preporučuje njihovo svakodnevno unošenje u količini od 300 do 400 gr dnevno. Nisu uvijek krivi hormoni Zbog smanjene prizvodnje estrogena obično dolazi do porasta “lošeg” (LDL) holesterola. Zato je u menopauzi potrebno smanjiti unos zasićenih masti koje se nalaze u namirnicama životinjskog porijekla (punomasno mlijeko i sirevi, puter, žumanjak, masno meso, mesne prerađevine) i smanjiti unos soli. Za debljanje u menopauzi obično se okrivljuju hormone, ali pravi problem je što su zene u menopauzi manje aktivne. Kako starimo treba nam sve manje kalorija, zato treba smanjiti porcije hrane, reducirati unos namirnica bogatih šećerom i mastima, imati manje porcije više puta. Obzirom da imamo slabljenje koncentracije i pamćenja, od pomoći može biti ishrana bogata omega 3 masnim kiselinama, fizička aktivnost, ali i vježbe memorije - svakodnevno čitanje, rješavanje ukštenih riječi, učenje stranih jezika… KORISNE PREPORUKE - Preporučuje se prestanak pušenja i pijenje alkohola. - Izbjegavajte kafu, napitke bogate kofeinom, čokoladu, tople napitke i ljute začine. - Odijevajte se slojevito, a odjeća neka bude od prirodnih materijala. - Posebna tehnika dubokog disanja [joga]. - Za suhoću rodnice mogu se koristiti specijalni gelovi Urinarna inkontinencija (nemogućnost zadržavanja mokraće) može se ublažiti vježbama za mišice dna zdjelice i akupunkturom. Ženama u menopauzi preporučuje se svakodnevna fizička aktivnost, jer ona pozitivno utiče na smanjenje gojaznosti, kao i oboljenja vezana za gojaznost, jača kosti, smanjuje rizik od oboljenja srca, smanjuje stres te samim tim i djeluje na dobro raspoloženje. dr. Zdenka Besara -pedijatar- Moj stav SVE OKO POPISA 2013 Evo prođe i taj famozni 15. oktobar, završen je Popis stanovništva, domaćinstava i stanova (u daljem teksu Popis) a koji trajao je od 1. oktobra punih 15 dana. Da li je to mnogo ili malo, pokazaće analize koje tek predstoje. diduju interesenti za gradske instruk- oni su objašnjavali da za odsutne članove domaćinstva podatke ne Sad preostaje provjera i analiza tore i popisivače. popisnog materijala, a preliminarni Prilikom ocjenjivanja i izbora kan- može dati odsutno lice koje se u toku rezultati će se znati poslije devede- didata tražilo se od popisne lokalne popisa zateklo u svom domaćinstvu. komisije (u daljem tekstu PKLS) da Nedosljednim tumačenjem tačke 2 u set dana. Šta reći iz mog ugla, kao člana popis- pored ostalih uvjeta, ocijene i opšti obrascu P-1, direktni izvršioci Popisa utisak svakog kandidata. vršili su opstrukciju. ne komisije grada Trebinja? Iskreno da kažem, da sam znao da Neshvatljivo je kako je moguće oci- Pored toga i što su evropski će biti ovoliko peripetija, počev od jeniti nečiji opšti dojam, utisak u ne- posmatrači prilikom popisivanja izbora kandidata za gradske instruk- koliko minuta, a prije svega, članovi gdje su i oni prisustvovali sugerisali popisivačima da upišu sve članove tore i popisivače pa sve do završetka PKLS nisu stručnjaci za to. samog Popisa, nikad se ne bih prih- To je bio jedan od uslova, a nije se domaćinstva, a na insistiranje nosivodila računa o socijalnoj kompo- oca domaćinstva, a da postoje drugi vatio ovog posla. načini u metodologiji ako je potrebno Radio sam svašta u životu, ali ovako nenti. Ovo su bili uslovi ili neuslovi koji su da se provjere date informacije. nešto nikad. Pa ne znaš kome si više kriv ili našim kod kandidata izazivali revolt i svađu Pošto su se mnogi žalili da popisivači neće da popisuju odsutne državljane ili njihovima, tako te svi gledaju i sa članovima PKLS. Statističke institucije nisu bile BiH, Agencija za statistiku BiH upusvrstavaju. tila je cirkularno pismo na sve PKLS: Međutim, pošto se ovom tematikom spremne za ovaj Popis. dugo bavim kao član SSD BiH, U prilog tome govore i činjenice da od Brisela do Sarajeva tražio sam je znatan broj popisivača i gradskih 2. Tumačenje člana 4 Zakona o popisu pravo da se državljani BiH koji žive instruktora odustao. privremeno van BiH popišu, ali za Odustajali su zbog visine iznosa Član 4. to nije bilo sluha od nadležnih in- nadoknade za tako obiman i, kako (Jedinice koje su obuhvaćene popisom) stitucija države BiH (ona postoji ali kažu, važan državni projekat. On jeste važan sa mnogih aspekata, Popisom će biti obuhvaćeni: ne funkcioniše) i EU. Pošto su utanačili zajednička ali da li su ga statističke institucije a) državljani Bosne i Hercegovine s mišljenja, i država BiH i EU, onda su organizovale kako treba, to je već prebivalištem ili boravištem u Bosni druga stvar. i Hercegovini, bez obzira na to jesu se zajednički dogovarali i nastupali. Državljani BiH koji žive van države Direktni izvršioci Popisa odustajali li u trenutku popisa prisutni u Bosni su popisani u drugim državama Ev- su i zbog toga što nisu znali kad će i Hercegovini ili su odsutni iz Bosne i rope i nemaju status rezidenta i ne biti plaćeni, a i zbog drugih razloga Hercegovine, b) strani državljani s dozvolom za mogu biti popisani, takvo je njihovo znanih samo njima. Kad su statističke institucije vidjele stalni ili privremeni boravak u Bosni i objašnjenje. Pa kad je već tako i to se može da bi odustajanje moglo postati veliki Hercegovini, bez obzira na to jesu li u provjeriti, a što je sa državljanima problem, onda su čak rekli popisnim trenutku popisa u Bosni i Hercegovini Amerike, Australije dugih svjetskih lokalnim komisijama (PKLS) da pri- ili nisu, destinacija u kojima žive državljani likom zamjene tih koji odustaju nađu c) osobe bez državljanstva, kandidate kojim se ne treba ocjenji- d) domaćinstva osoba iz tački a), b) BiH? Pogledajte vrlo interesantnu stvar, vati rukopis i opšti utisak i da se is- i c) i svi ti koji žive u dijaspori imaju tim da obuka samo dva dana, pa ako e) stanovi i druge stambene jedinice državljanstvo BiH i imaju pravo da treba i za vrijeme Popisa. glasaju, ali zato su birokratskim me- Evo vidite kako se obučavao (ne OBRAZ LOŽENJE: todama onemogućeni i ne mogu se obučavao) jedan dio popisivača, a Popisivač ne smije izvoditi zaključke upisati kao punopravni državljani sve to govori da su promjenom svoje koga treba popisati nego je dužan u BiH, a time i ne mogu ući u ukupan metodologije popisne institucije izgu- potpunosti slijediti odredbe Zakona o bile kompas. popisu stanovništva, domaćinstva i broj stanovnika BiH. Pa moji dragi statističari, bilo evrop- Ovakav pristup obučavanju će dove- stanova (u daljem tekstu Zakon) BiH ski ili bosanskohercegovački, zar sti do nesuglasica i pri samom Pop- 2013 i metodološke dokumente koji su propisani od strane statističkih innije bilo potrebno da se prvo završi isu. Održivi proces povratka, planiran da O neorganizovanosti govori i poda- stitucija. se okonča 2016. godine, pa da se tek tak da je u jeku Popisa (od 08. do 11. Svaku uočenu nepravilnost popisivač oktobra) nestalo popisnog materijala. je dužan prijaviti svom gradskom inonda održi Popis? Ne, vi se niste pridržavali čl. 7 De- Onda se postavlja pitanje da li su svi struktoru. jtonskog ustava da se proces pov- građani popisani, a posebno oni koji Statističke institucije će tokom postratka mora sprovesti, ali vi poštujete su u te dane trebali da budu popisani popisne ankete i obrade podataka Dejtonski ustav kad vama i vašim zbog toga što ranije, prije 15. okto- napraviti kontrolu svih prikupljenih bra (a što su oni ranije i najavili), podataka i u skladu sa Zakonom, političarima odgovara. Metodologijom i međunarodnim Kako bilo da bilo, dijaspora nije pop- napuštaju svoje prebivalište. isana (već otpisana), a vrlo malo ih je Nesvakidašnje je i to da svi direktni preporukama, utvrditi rezidentost koristilo obrazac P-1 IN koji je nami- akteri u Popisu nisu potpisali svoje stanovništva, ali i pored ovakvog obavještenja ili upozorenja od jenjen za državljane BiH koji žive van ugovore do završetka Popisa. Taj podatak dovoljno govori sam za najveće statističke institucije, AgenBiH godinu ili više dana. cije za statistiku BiH, pojedini instrukVećina građana je ignorisala ovaj sebe. obrazac jer su znali da broj ovako Najupečatljivi problem je bio kako tori i popisivači su nastavili po starom popisanih državljana ne ulazi u uku- popisati građane BiH koji borave van i nisu pristajali da popisuju odsutne, BiH manje od godinu dana. sa obrazloženjem da za odsutne pan broj građana BiH. Moram da istaknem da je već od Gradski instruktori i popisivači nisu članove domaćinstva podatke može početka bilo anomalija u ovom se pridržavali odredaba statističkih dati samo član domaćinstva koji staldokumenata, posebno kad se radilo no boravi u svom prebivalištu u BiH. čitavom procesu. Počev od Javnog poziva da se kan- popisivanju građana koji nisu tu i 32 Moj stav 3. Tumačenje člana Zakona o državljanima koji moraju da napuste mjesto boravka prije 15. oktobra 2013. (1. - 15. OKTOBRA) NAPUŠTAJU NASELJENO MJESTO POPISA Ukoliko se u periodu od 1. - 15. oktobra PKLS obrate osobe koje nisu popisane, a znaju da će u preostalom vremenu popisivanja, svi članovi njihovog domaćinstva biti odsutni i za njih niko neće moći dati podatke, član PKLS treba s općinskim/gradskim instruktorom, popisivačem, zakazati termin u kojem će biti moguće izvršiti popisivanje na adresi njihovog stanovanja. Isto će postupiti i u slučaju kada se u vrijeme popisivanja u prostorije PKLS jave osobe kojima je popisivač na trećem „Obavještenju o ponovnom dolasku popisivača“ upisao broj telefona i adresu PKLS. OBRAZLOŽENJE: Ovakva odluka je često nailazila na nerazumijevanja kod gradskih instruktora i popisivača sa objašnjenjem da to remeti njihov red i rad pri popisivanju određenih popisnih krugova (PK). Što je sasvim kontradiktorno i neistinito. Sve ono što je određeno Zakonom, a što je objašnjeno u Metodologiji i Upustvu je validno i prema tome se treba i mora ponašati. Lica koja su se prijavila po ovoj osnovi i ispoštovala svu procedure, član PKLS i gradski instruktori su morali uvrstiti u PK popisivača i istim dati objašnjenje da se takva lica moraju popisati. 4.Tumačenja pravila kako da popisivač postupa, ako ne nađe odgovarajuće lice na određenoj adresi Član 11. (Obaveze osobe koja se popisuje) (1) Osoba obuhvaćena popisom dužna je na sva pitanja u popisnim obrascima tačno i potpuno odgovoriti. (2) Lične podatke o odsutnim članovima domaćinstva starijim od 15 godina može dati samo punoljetni prisutni član domaćinstva, kojem su podaci najviše poznati, a o djeci do 15 godina podatke daje jedan od roditelja, usvojitelj ili staratelj. (3) Ako popisivač u vrijeme popisivanja ne zatekne u stanu osobe obuhvaćene popisom, a podatke ne može da prikupi na način koji je predviđen u stavu (2) ovog člana, ostavit će osobi pismeno obavještenje o dužnosti da dostavi podatke nadležnoj popisnoj komisiji do 15. oktobra 2013. godine. (4) Obavještenje iz stava (3) ovog člana sadržavat će radno vrijeme i adresu nadležnog popisnog centra. OBRAZLOŽENJE: Međutim, gradski instruktori i popisivači se nisu ponašali u skladu te odredbe Zakona, nego su je tumačili svojevoljno i proizvoljno. Obrazloženja od strane popisivača su išla u tom pravcu da su oni pitali komšije da li na toj adresi neko živi. I na osnovu takvog odgovora vršili su popisivanje, a što je protiv svih pravila i propisa. Popisivač koji prvi put ne nađe nikoga na određenoj adresi dužan je ostaviti obavijest o njegovom ponovnom dolasku sa objašnjenjem kad će sljedeći put doči i tako tri puta. I ako i poslije toga ne nađe nikoga, ostavlja obavijest sa podacima da se to lice javi u kancelariju PKLS. Bilo je primjera da popisivač na takvom obavještenju ne ostavlja svoje ime (potpis), pa čak i informaciju kad ponovo dolazi, a sve to govori da pojedini popisivači nisu prošli obuku kako treba. Istina je da popisivač treba da pita komšije, kako bi dobio više saznanja o svemu tome, ali je uz to obavezan da postupi po upustvima i da ostavi obavijest i da sve to evidentira u svom obrascu o ponovnom dolasku. Zbog nepoštivanja ovakve odluke dolazilo je do nerazumijevanja između popisivača, članova PKLS i popisnog lica i time se otvara sumnja da pojedina lica nisu popisana. 5. Tumačenje zatvorenog popisnog kruga (PK) Prilikom popisivanja pojedini popisivači, a vjerovatno uz saznanje gradskih instruktora da se Popis treba po mogućnosti završiti do 10. oktobra, kako je rečeno u Upustvima, a ako ne on se nastavljao kako je to već propisano do 15. oktobra 2013. godine, zatvarali su svoje popisne krugove (prije15. oktobra) i objašnjavali da su oni završili sa popisivanjima u tim PK i da se u njima više niko ne može popisati. OBRAZLOŽENJE: To je protiv svih pravila i logike jer Popis se završavao tek 15. oktobra u 21:00 sat, i svako ko nije bio popisan iz ovog ili onog razloga morao je biti popisan u PK i on se nije mogao zatvarati. Popisivači su to pravdali na taj način da oni moraju ispravljati te PK (to je za njih problem, a nije problem da građani budu popisani), a ne pitaju se da li su uradili sve provjere prije nego su zatvorili svoje popisne krugove, da li su ostavili obavještenja o ponovnom dolasku ili su se samo zadovoljili da pitaju komšije da li na tim adresama neko živi. Ovim načinom tumačenja vjerovatno je i određeni broj lica ostao nepopisan. Šta reći o samom Popisu? 33 Nije se slijedilo osnovno upustvo da popisivač popisuje sve što mu popisno lice kaže, a da u metodologiji postoje načini kako da se utvrde vjerodostojnosti tih iskaza. Dobro je poznato da svi akteri u popisivanju imaju pravnu odgovornost, pa tako i popisno lice je odgovorno za svoj iskaz. Jedan dio popisivača je popisivao odsutne članove domačinstva, a drugi nije. Sad više nije ni važno šta je korektno a šta nije, već ovo govori o različitom tumačenju jednog te istog Zakona, a svi su zajednički prošli obuku i test. Ovdje se više ne radi da li će privremeno odsutna lica biti popisana, nego o nespremnosti statističkih institucija da sprovede Popis kako treba. Ovdje se govori o nedosljednosti u sprovođenju jednih te istih odredbi iz statističkih dokumenata. Neshvatljivo je da gradski instruktori i popisivači mogu popisivati na različite načine i time štetiti popisna lica, a Popis je organizovan baš radi njih! Mišljenja sam da je bilo potrebno prvo napraviti registar stanovništva koji bi itekako pomogao statističkim institucijama BiH pri provođenju Popisa. Ovako je ovaj Popis više bio izborni proces nego sami popis, više je imao političke konotacije nego statističke. Mišljenja sam da je ovaj Zakon bilo teško prilagoditi u praksi, vjerujem da ni Venecijanska komisija to ne bi mogla uraditi. Informacije o Popisu od samog početka bile su tako kontradiktorne da se kod velikog broja državljana BiH stvorilo mišljenje da će im neko oduzeti imanja, stanove, kuće, državljanstvo itd. i sve je to uticalo zajedno sa drugim propustima da se stvori slika nesvakidašnjeg Popisa. Kod mene postoji i doza skepticizma, da li će ovih 46.000.000 KM, koliko je procijenjeno da će koštati čitav ovaj projekat, biti uzaludno potrošeno kad se vidi da se ovdje govorilo više o svemu drugom nego o statističkim pitanjima. Naprotiv, ta pitanja i odgovori su toliko potrebni da bi se pravili strateški planovi za budućnost i približili tako dugo očekivanim evropskim fondovima kako bi država krenula iz ove mrtvaje! Nadam se da neće biti mjesta za moj skepticizam i da ćemo konačne rezultate dočekati na vrijeme, 2016. godine, i da nećemo morati čekati 22 godine, koliko smo čekali da se ovaj Popis održi! JFTicic Moj stav TOMAŠICA OTVARA SVOJU UTROBU Rudnik Tomašica ponovno otvara svoju utrobu; tekovine srpskog fašizma i nacionalizma iz devedesetih godina prošlog vijeka tek nakon 20 godina izlaze na površinu, da bošnjačkim i hrvatskim žrtvama Prijedora vrate pravo na dostojanstven ukop njihovih najmilijih, a Evropi i svijetu bace u lice njihovo licemjerje koje ih i danas čini nespremnim da prihvate vlastite greške i priznaju genocid koji se u ljeto 92. dogodio u Prijedoru “Zakleli se nebo i zemlja da se ništa sakriti ne može”. Da li se u ovoj ljudskoj spoznaji nalazi razlog što se po treći put otvara utroba rudnika Tomašica kod Prijedora, ali ne da iz svoje utrobe izbaci željeznu rudu, već da prirodom svojih instinkta otkrije zločine koje je srpski agresor u ljeto 1992. godine počinio nad Bošnjacima i Hrvatima Prijedora?! Porodice žrtava Prijedora već 20 godina traže i čekaju pravdu Porodice Prijedorčana već 20 godina traže pravdu i svoje nestale. Ono što smo očekivali da će se dogoditi prije 10 ili 15 godina, događa se tek danas. Otvara se utroba rudnika Tomašice da vrati ožalošćenim prijedorskim porodicama njihove najdraže makar u posmrtnim kovčezima i na tabutima i da dodatno tijelima nedužnih žrtava dokumentuje svijetu gorku istinu o zločinu genocida koju režimske vlasti RS uporno negiraju i preko prijedorskog gradonačelnika Marka Pavića pokušavaju prikriti i predstaviti u drugom svjetlu. U ljeto 1992 .godine u Prijedoru su se dogodili strašni zločini nad Bošnjacima i Hrvatima, dogodio se genocid koji dvolična međunarodna zajednica i pored niza indikacija još uvijek ne želi priznati kao zločin genocida. Sa ovim, trećim ulaskom pod jalovinu Tomašice postaje mnogo jasnije, potpunije i očiglednije ono što udruženja prijedorskih žrtava već punih 20 godina dokumentuju i pokušavaju svijetu predočiti. Masovna grobnica Tomašica otkrivena tek 2004. godine U rudniku Tomašica 2004. godine pronađena je masovna grobnica iz koje su ekshumirani kompletni posmrtni ostaci 24 žrtve Bošnjaka i brojni dijelovi ljudskih skeleta, što je ukazalo na izmještanje ove grobnice na drugi lokalitet. Naime, tada je utvrđeno da dijelovi posmrtnih ostataka nađeni u rudniku Tomašica pripadaju žrtvama koje su prije toga otkrivene u sekundarnoj masovnoj grobnici Jakarina kosa, iz koje su ekshumirane 373 žrtve. To je bio jasan indikator gdje treba dalje tražiti neke od 1.000 prijedorskih Bošnjaka i Hrvata koji su se vodili kao nestali. Tomašica je najveća masovna grob- nica u BiH Najveća koncentracija masovnih grobnica u BiH je na području Zvornika i Bratunca. Nove iskopine rudokopa rudnika Tomašica već u startu su pokazale da će Tomašica biti registrirana kao najveća od 305 masovnih grobnica ucrtanih na jedinstvenoj mapi masovnih grobnica BiH. Do sada je u rudniku Tomašica prekopano 3.000 m2 rudokopa, a pretpostavlja se da će biti prekopano još oko 2.000m2. Prema riječima g. Muje Begića, do sada je iz masovne grobnice Tomašica ekshumirana 271 žrtva, za koje se prema ličnim dokumentima nađenim pored žrtava može opravdano pretpostaviti da su Bošnjaci i Hrvati s područja prijedorskih sela Rizvanovići, Bišćani, Zecovi... koje su srpski zločinci pobili tokom ljeta 1992.g. Tijela su pronađena na dubini od 10 m. Od do sada iskopanih, 200 žrtava je sa čitavim tijelom, a 68 su ostaci dijelova tijela. U međuvremenu su otkrivene još dvije mikrolokacije na kojima će uskoro početi iskopavanje. Jedan broj ovih žrtava je iz ove primarne masovne grobnice prebačen u sekundarnu grobnicu Jakarina kosa ili neke druge sekundarne lokalitete. Sva tijela koja su iskopana biće prebačena u Centar za identifikaciju Šejkovača – Sanski Most radi identifikacije i forenzičke obrade. Rad na iskopavanju koordinira istražni tužilac Tužilaštva BiH u prisustvu predstavnika Međunarodne komisije za nestale osobe (ICMP), Instituta za nestale osobe BiH i MUP-a RS. Lokacija masovne grobnice Tomašica bila poznata mnogim građanima i vlastima RS Ovih dana u Tomašici se s tijelima bošnjačkih žrtava iskopava ili pokopava i pogubna ideologija bolesnih umova srpskog nacionalizma. Pretpostavlja se da će radovi na iskopu trajati još najmanje mjesec dana. Na mjesta gdje se vrše iskopi svakodnevno dolaze članovi porodica žrtava nestrpljivo iščekujući rezultate iskopa, u nadi i strahovanju da će u nekoj od novoiskopanih prepoznati svoje najmilije, koji su se do sada vodili kao nestali. Posebno je indikativno da su mnogi mještani znali za ovu lokaciju, jer put do nje vodi kroz naseljena mjesta, ali su uporno šutjeli. Moralo je to biti poznato i prijedorskim vlastima. Prikrivanje masovnih grobnica je zločin nad zločinima, za koje krivicu uz počinioce zločina treba da snose aktuelne vlasti Prijedora, prije svih gradonačelnik Marko Pavić. Dovoljno je sviju nas podsjetiti na njegov odnos prema učesnicima protesta u Prijedoru 31. maja na “Dan bijelih traka”, koje je gradonačelnik Prijedora, umjesto da im se pokloni, nazvao 34 “gay paradom”. Sa ovim postaje još uvjerljivije zašto su prijedorske vlasti uporno negirale gedocid i suprotstavljale se svim pokušajima prijedorskih udruženja žrtava da dođu do potrebnih saznanja koja bi im pomogla da utvrde šta se dogodilo sa članovima njihovih porodica. U ljeto 1992. u Prijedoru ubijeno 3.227 Bošnjaka i Hrvata Svijet pravednih nikad ne smije zaboraviti da je u ljeto 92. u Prijedoru ubijeno 3.227 nedužnih Bošnjaka i Hrvata, da se za njih 1.000 još uvijek traga, da Omarska nije postala poznata svijetu kao rudnik kvalitetne željezne rude, već po logoru Omarska koji je kao Aušvic stekao “slavu “ kao “ fabrika smrti”. Toliki broj ubijenih na toliko velikom broju lokaliteta nije bilo moguće zakopati na bilo kojoj lokaciji u Prijedoru a da za to ne znaju vlasti, lokalno stanovništvo, kao svi oni koji su učestvovali u prevozu žrtava, zatrpavanju, prekopavanju primarnih grobnica, iskopu sekundarnih i prenosu žrtava iz primarnih u sekundarne jame. A veliki je broj očevidaca među porodicama žrtava, koji je spreman doslovno potpisati i potvrditi navode iz priče Feride Kadirić o Prijedorčanki Paši koja je u istom času izgubila muža Rasima i sinove Agana (26) i Emdžada (27)… U njenom tragičnom sjećanju, koje se ponavlja kao halucinacija, jezivo nam se doimaju riječi “sve su ih pobili oko Suadove prodavnice, po cesti, po Sredićima, Bišćanima, Hergićima, sve do Volara… Leže onako na hrpi, muhe se roje na njima…da mi bar daju da ih zakopam “. Kalendar ukopa žrtava se stalno dopunjuje novim terminima A kalendar otkrivanja i ukopa žrtava od Srebrenice do Foče, od Foče do Prijedora stalno se dopunjuje novim terminima, koji nas ispunjavaju bolom, pritišću dušu i mame suze. I samo ove kalendarske godine:aprila 20., masovni ukop 11 žrtava u Vlasenici, maja 12., ukop 33 žrtve u Bratuncu, juna 7., Crni vrh - Još jedna nova grobnica kod Zvornika, juli 20., ukop 48 žrtava u Prijedoru, jula 11. nove sahrane u Potočarima, a septembra 9., nađene nove žrtve u jezeru Peručac i sve tako do novih, novih masovnih primarnih ili sekundarnih grobnica u Prijedoru ili nekom drugom mjestu krvave Bosne. I nakon svega Oni imaju morala da kažu “Bošnjaci samo kukaju“. Iskopi u Tomašici ukazuju na počinioce zločina iz Prijedora Sa iskopavanjem žrtava u Tomašici neminovno će se dopuniti liste počinilaca zločina novim imenima zločinaca s područja Prijedora i susjednih opština, prije svega Bosan- Moj stav ske Dubice, koji su sudejstvovali u počinjenim zločinima nad mještanima Kozarca i drugih prijedorskih naselja i sada skriveni u mišijim rupama osluškuju krajnji ishod. Možda po toj inerciji dođe na red za iskop i neka od još skrivenih primarnih ili sekundarnih masovnih grobnica na području planine Kozara, u rejonu Bosanske Dubice, kako bi se saznalo kako su i gdje završili nestali Dubičani. Nebo i zemlja su se zakleli da se ništa sakriti ne može A možete samo pomisliti koliko je za proteklih 20 godina maskirano masovnih grobnica, koliko dokaza uništeno o počinjenim zločinima, koliko zločinaca poslano u Ameriku ili još udaljenije dijelove svijeta, koliko je ušutkanih svjedoka, koliko sakrivenih optužnica i odbačenih optužbi. Pokušaji rušenja Omeragića kuće u Višegradu, u kojoj je 14. juna 1992. zapaljeno 70 civila, navođenje vode u jezeru Perućac (u kojem su tokom asanacije jezera 2010.g. pronađene 162 bošnjačke žrtve) su samo spontano izdvojeni indikativni slučajevi prikrivanja zločina, koje vlasti genocidne RS rutinski obavljaju kao redovan dnevni posao. I sve to se svakodnevno dešava pred očima sviju nas na unutarnjem planu. A strateške programe, po kojima zločinac i žrtva trebaju sjesti u istu klupu i završiti zajedno prvi razred, uz već dugo aktivne nacionalističke srpske lobije sve angažovanije provode postojeća i novoformirana predstavništva RS u mnogim državama svijeta. Ali ništa sakriveno ostati ne može! Vlasti RS i vlasti Prijedora i dalje negiraju genocid U ljeto 1992. Prijedor je bio najstrašnije mjesto na svijetu. Bio je to grad logora i smrti. Gomile ljuskih tijela ležale su na ulicama, a muhe se kupile, nadlijetale ptice grabljivice. I ne samo tada. Pred zatvorskim kapijama logora Omarska mrak je pobijedio i tada i 20 godina kasnije. Ni 9. maja 2012. godine predstavnicima udruženja logoraša Prijedora nije bilo dopušteno da odaju poštu svojim mrtvima i polože cvijeće makar pred kapije rudnika. Vlasti RS i vlasti Prijedora i dalje negiraju priznati genocid, iako su Bošnjaci i Hrvati Prijedora od 92 .do 95. bili žrtve nesnošljivog terora; za svega 3 mjeseca istrijebljeno je 94% Bošnjaka, ubijeno 3.173 civila, od čega 102 djece i 256 žena. Policija RS je na Korićanskim stijenama strijeljala 200 prijedorskih civila; 31.000 ljudi bila zatočena u prijedorske logore smrti, a 53.000 osoba su žrtve progona i deportacije. Samo kroz logor Omarska prošlo je 3.000 logoraša, a od 700 do 900 je ubijeno. Iako je ovaj logor zatvoren 6. augusta 92., njegove kapije su i danas za porodice žrtava ograđene visokom ogradom od bodljikave žice. Uz sve to građani Prijedora, Muslimani i Hrvati tih ljetnih dana 92., morali su 35 svoje kuće obilježiti bijelim čaršafima a svoja tijela označiti bijelim trakama, kao Židovi u vrijeme nacizma... Prijedorom i danas marširaju četnici, a žrtve ne smiju ni cvijeće položiti mrtvima. I sve to po kriterijima licemjerja nije genocid. U Prijedoru se dogodio genocid i to treba otvoreno priznati i javno reći Nakon ovih iskopina u rudniku Tomašica Prijedor više ne može biti samo problem Prijedorčana, niti problem BiH, već problem MZ, UN, ali ponajviše problem vlasti RS. Protesti šutnjom više ne mogu biti ni cilj ni rješenje. Utroba rudnika Tomašica izbacila je na površinu previše gole istine, da bi istina mogla ostati zaboravljena. Ali takoj razgolićenoj istini potrebna je neodložna i beskompromisna Pravda. U BiH se ne može govoriti o evropskim i svjetskim integracijama, o ulasku u Evropu, dok se ne riješe osnovna ljudska prava, prije svega prava na javno izražavanje, javno okupljanje, pravo sjećanja na žrtve genocida počinjenog u Prijedoru u ljeto 92. nad Bošnjacima i Hrvatima. U Prijedoru se dogodio genocid i to treba otvoreno priznati i javno reći. Žrtve genocida moraju biti obeštećene a počinioci adekvatno kažnjeni, jer “nebo i zemlja su se zakleli da ništa sakriveno ostati ne može”. Zijad Bećirević Iz štampe Kako je otkrivena Tomašica: SRBIN KOJI JE OTKRIO GROBNICU TRAŽIO JE ZAUZVRAT SAMO KABANICU! se grobnica nalazi. Pošto je padala otkrivena ''nakon što je dato zeleno Taj čovjek je kazao kako mu je nakon otkrivanja informacije o Tomašici ''nekako postalo lakše'', te da se rasteretio otkrivši mračnu tajnu koju je tako dugo čuvao u sebi. Proganjale su ga sjene prošlosti. Proradila mu je griža savjest. Pričao je kako su mu posebno ostale upečatljive neke slike sa Tomašice zbog kojih je, očito, kiša, dali smo mu samo kabanicu'', govori za Anadolu Agency jedan od istražitelja. Taj čovjek je kazao kako mu je nakon otkrivanja informacije o Tomašici ''nekako postalo lakše'', te da se rasteretio otkrivši mračnu tajnu koju je tako dugo čuvao u sebi. i progovorio Grobnica u Tomašici kod Prijedora koja je 21 godinu krila mračnu tajnu o masovnim likvidacijama na stotine bošnjačkih i hrvatskih žrtava u Bosanskoj krajini, otkrivena je zahvaljujući informacijama dvojice lokalnih Srba koji su bili dio sistema Vojske Republike Srpske i '90-tih su učestvovali u uklanjanju tijela ubijenih žrtava, a čija savjest je dvije decenije nakon ratnog užasa, ipak, proradila, izvještavaju novinari Anadolu Agency (AA). Slike užasa iz Tomašice ovih dana su obišle svijet i iznova ga zapanjile razmjerima zločina koji su počinjeni u Bosni i Hercegovini tokom agresije i genocida u toj zemlji od 1992. do 1995. godine. Iako je ovih dana u novinarskim i istražiteljskim krugovima kolala informacija da je za informaciju o mjestu grobnice u Tomašici zapravo plaćeno 25.000 KM (oko 12.700 eura), istražitelji su u razgovoru za Anadolu Agency (AA) tu informaciju potpuno odbili. ''Nije tačno da je dat novac! Radili su potpuno besplatno. Oni koji su ranije tražili novac, ispostavilo se, nisu znali ništa. Mi smo najprije došli do saznanja o osobama koje su učestvovale u prebacivanju i sklanjanju osoba na Tomašicu. Sa dvojicom od njih smo uspostavili kontakt. Radili smo na tome ne bi li im proradila savjest. Jedan od te dvojice Srba je kasnije bio važniji jer je upravo on otkrio gdje se tačno nalazi grobnica. Čovjek je naprosto došao na lice mjesta i pokazao nam gdje Proganjale su ga sjene prošlosti. Proradila mu je griža savjest. Pričao je kako su mu posebno ostale upečatljive neke slike sa Tomašice zbog kojih je, očito, i progovorio. ''Kazao nam je: 'Pa ja ne mogu pojmiti to šta je moj narod uradio bošnjačkom narodu'. Njegov jedini uslov je bio da ga se nigdje ne spominje, da ga nigdje nema'', kazao je naš izvor, istakavši kako je lokalno stanovništvu u blizini masovne grobnice dvije decenije skrivalo zločin: „Čovjek koji nam je otkrio lokalitet grobnice, kazao nam je kako se preostalo lokalno stanovništvo srpske nacionalnosti u ratu, ali i poratnim godinama bunilo tajno tražeći izmještanje grobnice, zbog nesnosnog smrada leševe, koji je do njihovih kuća dolazio i putem podzemnih voda. Ali? Šutjeli su o svemu i nisu htjeli obavijestiti porodice na stotine žrtava i reći im gdje su tijela njihovih svirepo ubijenih najmilijih. U ovoj grobnici bile su i njihove brojne komšije, ali oni nisu ništa htjeli reći i, vjerovatno, nikada ne bi ni progovorili“. Zahvaljujući tom čovjeku na lokalitetu Tomašica ovih dana su boravili i istražitelji Haškog tribunala. Nema sumnje, potvrđeno je AA, kako će dokazi prikupljeni u Tomašici biti dio dokaza na suđenjima vojnim i političkim čelnicima Republike Srpske (RS) Radovanu Karadžiću i Ratku Mladiću. S druge strane, Edin Ramulić, predsjednik Udruženja „Izvor“ iz Prijedora kazao je kako je Tomašica i sada 36 svjetlo policije i ljudi koji su ovdje veoma utjecajni da se može otkriti taj lokalitet''. ''Neko je ovdje procijenio da bi trebalo skinuti taj pritisak sa Prijedora. Sama ta šutnja pokazuje da je strategija da se pretrpi nekih pola godine, da se ekshumacije izvrše i da u vremenu poslije Prijedor ne bi imao taj balast nestalih osoba kako bi mogli da kažu da su i to riješili'', kazao je Ramulić za Anadolu Agency. Iz masovne grobnice Tomašica do sada su otkriveni posmrtni ostaci 430 žrtava, od čega je 275 kompletnih tijela. Među tijelima su otkriveni muškarci raznih životnih dobi i žene. S obzirom na glinovito tlo u Tomašici, mnoga tijela i nakon 20 godina gotovo imaju kosu, nokte, pa čak i tkiva, kazali su novinarima Anadolu Agency istražitelji na mjestu događaja. Ekshumacije će se nastaviti i narednih dana, a osigurane su i mašine za intenziviranje radova. Ovo je do sada najveća masovna grobnica u BiH. Naime, uz žrtve na Jakarinoj Kosi kod Prijedora, a koje su, kako je dokazano, prethodno bile ukopane u Tomašici, ovdje su bila sakrivena tijela više od 800 žrtava. Na području Bosanske krajine do sada je otkrivena 131 masovna grobnica, do toga samo u Prijedoru i okolici 61 grobnica. Na području Prijedora bilo je 59 logora i drugih objekata za zatočenje. Utvrđeno je kako je na području Prijedora ubijeno oko 3.500 osoba mahom bošnjačke i hrvatske nacionalnosti. Haški sud osudio je 16 bosanskih Srba na ukupno 230 godina zatvora za zločine počinjene na području Prijedora. U BiH se još traga za više od 8.000 osoba ubijenih tokom agresije na tu zemlju. - Tijela žrtava zakopavana tri mjeseca Tijela žrtava 1992. godine na Tomašici zakopavana su tri mjeseca, a u zločinačkim radovima učestvovalo je više stotina ljudi sa mašinama. Tragično je da su i neki zatočenici bili primorani prenositi leševe, a nakon toga su i sami bili likvidirani, što potvrđuju i pronađene čahure i zrna metaka kod masovne grobnice u Tomašici. „Između ostalih, ljudi su izvođeni iz logora u Trnopolju i Omarskoj i tjerani da tijela ubijenih skidaju sa kamiona i bacaju ih u grobnicu. Kada bi to obavili bili bi ustrijeljeni na licu mjesta, kako ne bi bilo svjedoka zločina“, opisali su novinarima Anadolu Agency forenzičari koji rade na izvlačenju tijela iz masovne grobnice Tomašica Kultura London DALINDA - PJEVAČICA KOJA DOLAZI IZ PROSTORA U KOJIMA SE DODIRUJU RAZNE KULTURE Pravim imenom Dalinda Topalbegović ova pjevačica i skladateljica nosi u svojoj ličnosti odsjaje različitih kultura, koje se u njenoj umjetnosti ne sudaraju, nego skladno nadopunjavaju i obogaćuju. Po roditeljima njeni su korijeni u Bosni i Hercegovini, odnosno u gradu Travniku, koji je dao velike umjetnike pisca nagrađenog Nobelovom nagradom Ivu Andrića (18921975) i veliku opersku primadonu Srebrenku-Senu Jurinac ( 1921-2011.), sopranisticu čiji su nastupi u Royal Garden Operi u Londonu i svuda po svijetu izazivali ushićenje. Ona je rođena u glavnom gradu Libije Tripoliju, dakle na obalama Mediteranskog mora, a blizu Sahare, išla je u francuske škole i studirala u Engleskoj. Klasična arapska muzička tradicija se tako našla pored balkanskog popa i folklora, koga su slušali njeni roditelji, talijanske kancone i francuski chanson pored muzike koja je dolazila iz pustinja, a tu je naravno bila i suvremena pop produkcija. Sve su se te kulture dodirivale, miješale i oplođivale u onome što je stvarala Dalinda T.(opalbegović). Onda je sa sestrama učila svirati i pjevati i započela muzičku karijeru pjevajući u libijskom rock sastavu „Lotus“, da bi nastavila u Londonu gdje dolazi studirati. Dodiruje razne žanrove, a onda dolazi presudan moment - susret sa velikim egipatskim udaraljkašem/producentom Hossam Ramzyjem, saradnikom brojnih svjetskih muzičara, među kojima su slavna grupa „Led Zeppelin“(sa kojom je, BTW, posjetio i Zagreb!). Tako nastaje CD „Turquoise“ (Arc Music; EUSD2368; 2003, a reizdanje pod nazivom „Songs from Lybia“ sa dva remixa početkom ove godine!), na kome Dalinda sa svojim saradnicima i autorima, među kojima su neka od najvećih imena arapske muzike, miješa tradicionalne utjecaje, posebno one kairske škole klasične arapske muzike, sa savremenim producentskim potezima. Otuda i bilingvalno pjevanje - i na arapskom i na engleskom, otuda i savremeni rock instrumentarij, ali i klasični instrumenti arapske muzike poput magrouna, baglame, naya, kawala, te arapski gudački orkestar, snimljen Dalinda Topalbegović u Kairu. Taj neobični mix različitih kultura uz nježno pjevanje Dalinde daje izenađujuće svjež i ekspresivan rezultat, CD ima uspjeha, ne samo u Velikoj Britraniji i u arapskom svijetu, nego i u drugim zemljama širom svijeta - od Japana do Amerike, od Njemačke do Izraela. Pjesmu sa tog CD-a „Yoah( Oh, How Much )“ nalazimo i na kompilaciji „Global Woman: Ethnic Songs From 14„. Već prije izlaska ploče Dalinda T. radi i sa poznatim producentom Colinom Rivasom, dok će sredinom 2000tih uspostaviti suradnju sa libijskim pjevačem/kompozitorom/producentom Hamed EL Shary-jem, sa kojim snima duet „Leash Takhod Qalbi“, a video klip sa tom pjesmom ima veliki uspjeh u arapskom svijetu. Nakon toga slijedi avantura sa trance ethno dance grupom „Mandragora“, koju vode Phil Thornton i Simon Villiamson, sa kojom realizira više klupskih nastupa. Jednu od pjesama na njihovom CD-u kreira sama Dalinda otpjevavši poznatu romsku pjesmu „Ederlezi“ sa Balkana, znanu iz filma Emira Kusturice „Kuća za vešanje“ i kasnije iz repertoara ansambla svjetski priznatog bosanskog autora Gorana Bregovića. Kriza u Libiji Dalindu T. pogađa osobno, jer jedna od dvije njene sestre 37 živi u Tripoliju sa obitelji. Osjećaj tragedije i brige pretočen je u pjesmu „Phantom Port 32N 13E“, za koju će sama Dalinda napisati i tragične stihove i muziku, a realiziran je i video klip. Upravo ta pjesma otvara EP CD „ Waternixie“, u kojoj su elementi klasične arapske glazbe harmonično uklopljeni sa porukama stihova. Dalinda kao da sa ovim CD-om počinje neki novi život - izazovi su za nju dio bavljenja muzikom. Sama piše većinu pjesama, radilo se u Soundray Studios u Londonu čiji je vlasnik poznati nezavisni producent/aranžer/multiinstrumentalist Pete Murray. Dodatna su se snimanja klasičnih arapskih instrumenata, posebno gudača, obavila u Alwan Studios u Tripoliju u društvu nekih od najboljih tamošnjih instrumentalista i pjevača. Dvije je eterične balade napisao producent i aranažer Pete Murray ( „Bridges“ i „Falling“), i one izvanredno odgovaraju egzotičnom glasu Dalinde T., dok je jedna „Dimitrije, sine Mitre“ jedna od pjesama koja govori o ljubavnoj tragediji, napisala ju je početkom XX stoljeća pjevačica Strana Avramović Karaminga iz grada Vranja, nekada u domovini iz koje su roditelji Dalide T.- Jugoslaviji, a danas na granici Srbije i Makedonije. Kasnije će se proširiti ne samo na Balkanu, nego i daleko šire, a nosi u sebi karakteristični orijentalni osjećaj zvan karasevda. Pjesma je otpjevana a capella, što još više naglašava emociju ljubavne izgubljenosti koji provejava kroz nju. Tri pjesme potpisuje sama Dalinda, od kojih naslovnu dobijamo u dvije verzije - studijskoj i akustičnoj. Tako i ovom pločom Dalinda skladno miri razne svjetove i kulture - ona je i u svojoj domovini Bosni, i u Libiji gdje se rodila i gdje je odrasla, i u Engleskoj gdje se školovala i nastavila djelovati i kao pjevačica i autorica. I napokon još i ovo: Dalinda Topalbegović je utemeljila vlastitu nezavisnu etiketu Big Vocal Poet Ltd., o ovoj mističnoj ljepotici možete čitati više na stranicama www. dalindaworld.com, pa i naručiti novi CD koji upravo ovih dana počinje da živi u engleskim, pa i svjetskim medijima. Ognjen Tvrtković Kultura KNS JE DOTAKAO ZVIJEZDE “Čovječe, Pazi da ne ideš malen ispod zvijezda… (A.B. Šimić) Nakon uspješno održanih Novosarajevskih susreta i promocije zajedničke zbirke pjesama ”Izvan dometa” osjećam prije svega ljudsku, a potom i pjesničku dužnost da se domaćinima i organizatorima odužim i na ovaj način. Drago mi je što su susreti pjesničkih duša dostigli ovakav nivo, a pri tom naravno ne mislim samo na luksuzni prostor “Radon Plaze” gdje su održani, nego na cjelokupnu ozbiljnost, odanost, predanost teškom poslu i ogromnu želju organizatora da susret dovede na međunarodni nivo. Prije svega, odajem zahvalnost bračnom paru Osmanbašić, gospodinu Velidu Bajramoviću, recenzentu ovogodišnje zbirke, gospodinu Bajramu Redžepagiću, Džabiru Sediću, Amini Zimić, te mnogim drugima čija imena ne znam, na sceni i iza scene, na dostojnom načinu predstavljanja pisane riječi, a iznad svega podizanju kulture u BiH na dostojan nivo. Nije mala stvar pregledati na stotine radova, okupiti pjesnike iz 18 zemalja i 5 kontinenata. U našoj lijepoj BiH u kojoj ima još mnogo nerazriješenih problema, borbe sa duhovima prošlosti, nezaposlenošću, korupcijom, mitom i podijeljenošću, KNS izgleda kao jedan od rijetkih svijetlih tačaka. KNS je zvijezda koja svijetli, svjetlo na kraju tunela u mračnoj prošlosti i nesigurnoj sadašnjosti. U KNS-u nema geografskih, političkih, nacionalnih i vjerskih granica. Na koliko smo samo jezika slušali poeziju tog 24. augusta 2013., dok je kiša neprekidno padala nakon duge suše, koliko se različitih generacija okupilo na jednom mjestu, koliko ljudi sa različitom vjerskom i nacionalnom pripadnošću…Bosanski, hrvatski, srpski, crnogorski, slovenački, makedonski, bugarski, arapski i mnogi drugi jezici govore o ljubavi, čeznji, nostalgiji, bolu, ratu, tuzi… I uz to sve, okupljeni na jednom mjestu. A Sarajevo, rasadnik talenata u svijetu filma, muzike, sporta, književnosti, dobija još jednu potvrdu svoga kvaliteta. Multikulturalni grad u srcu Evrope, Učesnici Novosarajevskih susreta spoj Istoka i Zapada, petstogodišnji starac koji odolijeva i ratovima i svim nedaćama. Okupiti ovoliko ljudi na KNS-ovim susretima, u završnoj noći Sarajevo Film Festivala je više nego uspjeh. Bilo je više nego uživanje slušati poeziju i prozu mojih prijatelja po peru, bez obzira na umor koji sam osjećala nakon iscrpljenosti zbog putovanja isti dan. Suprug i ja krenuli smo iz Kozarca u ranim jutarnjim časovima, da bismo na susrete stigli isti dan. Znam da je mnogima put bio još duži, ali izgleda da niko ništa nije prepustio slučaju. Razgovarajući sa kolegicom po peru, koja je sjedila do mene, saznajem da je stigla iz Crne Gore i putovala duže nego ja. Putovanja često znaju biti veoma monotona. Ja lično ne volim sputanost dok putujem autobusom na veliku daljinu, ali volim i ovakav način upoznavanja svoje domovine. Prošli smo kroz Banjaluku, Prnjavor, KotorVaroš, Derventu, Maglaj, Doboj, Ze- 38 nicu, Kakanj….Posmatrala sam kroz prozor igru sunčevih zraka sa zelenim krošnjama, gledala sam usijani asfalt, prelazila rijeke, mostove i entitetske granice. U sebi sam toliko puta pomislila,”Ima li igdje ovoliko raja na zemlji? Otkud onda ljudima tolika potreba da od raja prave pakao? Zašto nam se onda dogodio rat?” Da li je moguće zaboraviti kad nas na svakom koraku pored novoizgrađenih arhitektonskih zdanja, dočekuju i tragovi ne- milosrdnog rata, duga, nepregledna mezarja, invalidi sa vidljivim i nevidljivim ožiljcima, vječite traume, ptice polomljenih krila i izgubljenih snova. Još uvijek je to tema pisanja mnogih učesnika na ovogodisnjim susretima. Na mene je poseban dojam ostavila djevojka koja je recitovala stihove o crvenm stolicama, o nepreglednoj rijeci stolica na kojima bi, da nije bilo rata sjedili ljudi. Lijepo je bilo vidjeti i učenike osnovnih i srednjih škola, te nekoliko pjesničkih udruženja, a pri tome posebno mislim na mlade pjesnike iz Bosanske Krupe i Mostara. Predivan je osjećaj znati da osim zainteresovanosti za sjedenje po kafićima i provoda po klubovima, ima onih koje zanima i književnost. Velika je to stvar za naše gradove, od kojih mnogi poslije rata više nemaju ni društvene domove, a kamoli kina i pozorište. Tu je i Elma Velić, dobitnica nagrade Novosarajevsko pero 2011. koja je uspjela da u svojoj rodnoj Krupi okupi talentovane pjesnike i prozne pisce. Kultura Mladić, čijeg se imena ne sjećam, a napisao je priču o svome ocu koji se nakon završetka rata pored ratnih trauma, bori i sa demonima alkohola, na mene je ostavila poseban dojam. Vezuv Bašić Bašo, kojeg sam upoznala prije dvije godine na KNSovim susretima, recitovao je pjesmu u kojoj se dotiče problema izbjeglištva, kroz koje sam i sama prošla. Pjesnikinja iz Slavonije koja sa toliko ljubavi priča o Bosanskoj krajini, o Sani i Uni, me je posebno zainteresovala. Činjenica je da se opus različitih tema uvećava, da postoje inspiracije za različite životne probleme, da su pjesnici neumorni i da ih izvlače iz svojih pjesničkih sehara kao mirisne dunje. Od pjesnika koji pišu na više jezika, najviše me oduševio Sabah Al-Zu beidi, porijeklom čini mi se iz Irana, novinar i publicista koji živi u Srbiji. Iako ne razumijem njegov maternji jezik, pjesme koje je čitao ostavile su na mene dubok dojam. Prijevod na naš jezik je to i potvrdio. Njegove emocije bile su toliko transparentne, toliko upečatljive. Sigurna sam da je zbirka “Izvan dometa” riznica prelijepih priča i pjesama, te da ću čitajući naići na mnoge koje te večeri, 24. augusta 2013., nisam zapazila, a ni spomenula u ovom tekstu. Poštujem sve pjesnike i nadam se da ću u budućnosti imati više vremena da ih i lično upoznam, mada je početna stepenica u tome uvijek čitanje pisanog djela. Može se reći da su KNS-ovim susretima bile prisutne sve generacije, počev od djece školskog uzrasta, pa do ljudi u zrelijim godinama, te ljudi različitih intelektualnih profila, zanimanja i slično. Ne pita poetska duša da li si mlad ili star, da li si profesor ili rudar, da li si već afirmisan ili anoniman. Nije bitno samo nastupiti, biti viđen, jer stvaralački proces počinje mnogo prije. Počinje onda kada se u kutku duše pojavi pjesničko sjeme, koje će dati najljepši plod, pisani zapis koji smo i ove godine mogli podijeliti sa drugima. “Što je zapisano ostaje, a što je rečeno iščezne.” Svi smo bili dobrodošli i uživali u centralnoj manifestaciji koja je trajala više od četiri sata. I na kraju se želim poslužiti stihovima pjesnika Idriza Hodžića, koji će najlakše dočarati kako se osjećam. “Da sam umro prije 4. augusta 2011…”. Da sam umrla prije 24. augusta 2013, ne bih došla u Sarajevo, niti prisustvovala KNS-ovim susretima, niti vidjela ovoliko pjesnika okupljenih na jednom mjestu. Ne bih dijelila isti prostor sa onima koji putem riječi žele dotaknuti zvijezde, ne bih ih nikada upoznala, niti bila bogatija za još jedno životno iskustvo. Život bi mi bio običan, svakodnevan, samo još jedan prekrižen dan u požutjelom kalendaru. Ovako je makar na trenutke postao realna iluzija, stvarnost koju gledam kroz ružičaste naočale. Dan je postao pravo bogatstvo, koje se ne može kupiti nikakvim novcem na svijetu. Dan kada se čovjek nije otuđio od čovjeka. Dan kada se u ovom burnom, dinamičnom vremenu zaustavio da pogleda svijet oko sebe. Pobrinuli su se domaćini i za članske kartice, te zahvalnice prisutnima za učešće, za promociju mnogobrojnih izdanja KNS a koja već sada sačinjavaju pravu biblioteku i nude različite žanrove za različite ukuse. Još jednom veliko hvala KNS-u kojem se neizmjerno zahvaljujem i želim mu mnogo uspjeha u daljem radu. Semira Jakupović IBISEVIC FIRES BOSNIA-HERZEGOVINA TO BRAZIL Lithuania keeper Giederius Arlauskas had to look lively two minutes from the interval to deny Sejad Salihovic’s deflected shot, leaping across his goalmouth to maintain the stalemate. Bosnia-Herzegovina made history in Kaunas, a nervy 1-0 win over Lithuania securing their ticket to the 2014 FIFA World Cup Brazil™, which will be their first-ever appearance at a major finals. Desperate to avoid the play-offs Bosnia emerged for the second half intent on finding a way past the in-form Arlauskas. Stuttgart striker Vedad Ibisevic was the man of the night, scoring a 68thminute goal in this decisive Group G qualifier. Since gaining independence from the former Yugoslavia in 1992, the Bosnians have agonisingly all too often tripped up at the last qualifying hurdle, as they did against Portugal in the play-offs for South Africa 2010 and UEFA EURO 2012. With Greece taking a seventh-minute lead against Liechtenstein in Athens to assume the Group G summit, the task facing the Safet Susic-coached side was at least clear cut, a win now being essential to grab the automatic qualifying spot on goal difference The Lithuanian player made his third save from a Miralem Pjanic free-kick minutes after the restart, with Ermin Bicakcic volleying the rebound high. from the goal-shy Greeks. After Lithuania’s Mindaugas Kalonas tried a daring half-volley on 25 minutes the Bosnians began to cause problems and will have counted themselves unlucky not to have reached the break in front. 39 Then, with the clock ticking, Ibisevic finally put Bosnia in World Cup heaven. Set up by Edin Dzeko from the left, the 29-year-old side-footed past Arlauskas to secure Bosnia top spot in Group G and their long-awaited and fully deserved ticket to Brazil next year. Sport CASEY: NADAM SE DA ĆE PRINC GEORGE JEDNOG DANA GLEDATI ŽELJU U AKCIJI Nigel Casey, ambasador Velike Britanije u BiH, prenio je pozdrave i zahvalnicu britanske kraljevske porodice povodom dodjele doživotne članske kartice FK Željezničar princu Georgeu, sinu vojvotkinje Kate i princa Williama. Princ George rođen je 22. jula a doživotni član Željezničara postao je tri sedmice kasnije. Polovinom augusta ovu člansku kartu Caseyju je uručio tadašnji prvi čovjek struke tima sa Grbavice Amar Osim. Tom prilikom ambasador Velike Britanije u BiH obećao je da će doći na jednu od Željinih utakmica. Casey je ispunio svoje obećanje te će prisustvovati današnjoj utakmici Plavih i mostarskog Veleža. "Veliko nam je zadovoljstvo što smo nedavno primili odgovor od njegove porodice koja se duboko zahvaljuje na ovom dirljivom gestu. Najvjerovatnije da će princ George odrasti kao navijač Aston Ville pošto njegov otac navija za taj klub. Zaista se nadam da će u svom životu imati priliku da jednom dođe ovdje i da vidi Želju u akciji. U prošlosti su njegova baka princeza Diana i princ Charles posjetili su ovu zemlju", kazao je Casey. ZMAJEVI BI MOGLI DOBITI POJAČANJE IZ CHELSEAJA Upitali smo ambasadora Velike Britanije u BiH za koga će navijati u srijedu kada se igra vječiti sarajevski derbi između Sarajeva i Željezničara. "Ovo je neobično iskustvo za mene zbog toga što ja podržavam crvenu polovinu Manchestera i neobično mi je da budem na plavoj strani Sarajeva. Preselili smo u ovaj komšiluk nedavno i, uz izvinjenje navijačima Sarajeva, FK Željezničar je naš lokalni klub", odgovorio je Casey. NEKADAŠNJI REPREZENTATIVAC BIH SANEL JAHIĆ POTPISAO ZA ST. JOHNSTONE Sanel Jahić novi je igrač škotskog premijerligaša St. Johnstona. Nekadašnji reprezentativac BiH ugovor sa Škotima potpisao je do januara, nakon čega će potražiti novu sredinu, a nije isključeno ni to da ostane u redovima škotskog sastava. Mladi, 16-godišnji stoper londonskog Chelseaja Ali Suljić reprezentativac je U-17 selekcije Švedske i nastupa za omladinsku ekipu londonskog Chelseaja. Međutim, s obzirom na činjenicu da su njegovi roditelji porijeklom iz Bosne i Hercegovine, Suljić bi mogao steći pravo nastupa za reprezentaciju BiH. Naravno, o nekom pozivu u reprezentaciju Bosne i Hercegovine isuviše je rano govoriti, ali Suljić se nije slučajno našao na Stamford Bridgeu i u budućnosti bi se mogao razviti u igrača svjetske klase. Projekat “Otvorena vrata”, koji posljednjih mjeseci po Evropi provodi Nogometni/Fudbalski savez Bosne i Hercegovine, od prošle sedmice je počeo u Engleskoj, pa se za nadati da će neko od čelnih ljudi bh. kuće fudbala pokucati i na Suljićeva vrata na Stamford Bridgeu. Izvor: sport.ba Jahić nam kaže kako su pregovori sa St. Johnstonom trajali jako dugo, te da nije istina da se nalazio na probi, kako su objavili pojedini mediji u BiH. "Smiješno je to što sam pročitao kako se nalazim na probi. Trenirao sam sa njima i pregovarao oko ugovora. U St. Johnston sam došao kako bi igrao i vratio se u formu, s obzirom na to da već duže vrijeme nemam prvenstvenih utakmica", objašnjava nam Jahić, koji se dugo sporio sa turskim Karabuksporom. "Sada je to iza mene. Važno je da igram, a već u januaru menadžer za mene planira još bolji i jači klub." Jahić nam je dodao i to kako je imao ponude grčkog Apoela, te nekoliko ponuda iz Turske, ali se odlučio za Škotsku, jer ga privlači otočki nogomet. Vijest o potpisivanju ugovora sa Jahićem objavili su i iz St. Johnsto- 40 Sanel Jahić na, čiji je trener, između tri opcije, vagao koga će potpisati. Na kraju se odlučio potpisati Jahića, za kojeg kaže da će mu donijeti sigurnost u odbrani. Podsjećanja radi, Jahić je prije potpisa za St. Johnston igrao za Sochaux, Željezničar, Las Palmas, Meridu, Aris Solun, AEK iz Atine, a odakle je prešao u kiparski Apoel, a posljednja destinacija bio je, pomenuti, Karabukspor. Sport Birmimngham - Svjetski savez dijaspore Bosne i Hercegovine KONKURS ZA DOMAĆINA 11. SP BOSANSKOHERCEGOVAČKE DIJASPORE U FUTSALU Svjetski savez dijaspore Bosne i Hercegovine na svojoj web stranici ( http://www.bihdijaspora.com/ ) ponovo je objavio konkurs za domaćina narednog 11. svjetskog prvenstva bosanskohercegovačke dijaspore u futsalu. Naime, odmah nakon jubilarnog 10. šampionata, koji je održan maja mjeseca u švedskom gradu Vesterasu, objavljen je konkurs za narednog domaćina. Nažalost, iako su mnogi obećavali da će preuzeti domaćinstvo, to se nije deslilo i niti jedna zemlja nije se javila da preuzme ulogu domaćina. Više o tome rekao nam je sekretar SSD BiH Anes Cerić: "Tokom proteklog šampionata svoje interesovanje za domaćina narednog prvenstva iskazali su predstavnici Norveške, Slovenije i Njemačke, međutim niko od njih nije poslao konkretnu ponudu. U razgovoru sa njima vidjeli smo da je najveća prepreka stavka troškovnika koja se odnosi na podmirivanje troškova smještaja za prekookeanske ekipe. Stoga je Glavni odbor SSD BiH na nedavno održanom sastanku u Bihaću donio odluku da ovu stavku izbaci i potencijalnim organizatorima olakša donošenje odluke o preuzimanju takmičenja." Inače, prednost pri izboru imaće članice Svjetskog saveza dijaspore Bosne i Hercegovine, a konkurs je otvoren do prvog decembra 2013. godine. XI svjetsko prvenstvo dijaspore BiH u malom fudbalu/nogometu KONKURS za domaćina XI svjetskog prvenstva dijaspore Bosne i Hercegovine u malom fudbalu/nogometu Prvenstvo će se održati u aprilu/maju 2014. godine Sportska komisija SSD BiH izabraće onog domaćina koji ponudi najbolje uslove. Kriteriji koji će biti uzeti u razmatranje - obaveze domaćina: • Sportska dvorana (ako je moguće dva igrališta ili da se prvo kolo odigra u petak naveče) • Doček ekipa, gostiju, medija i sponzora (obezbjeđenje besplatnog smještaja za članove GO, medije i sponzore - dvije noći) • Pomoć oko smještaja takmičara • Ishrana takmičara i gostiju • Medalje, priznanja i pehari • Kulturno-zabavni program Molimo da pismene ponude dostavite na adresu SSD BiH, do 1. decembra 2013. godine. (Prednost imaju članice SSD BiH) Za više informacija molimo da kontaktirate članove Sportske komisije SSD BiH: Anes Cerić (Engleska) Tel: 0044 7734994856 uknetwork@btconnect.com Jasmin Halkić (Kanada) Tel.: 01 519 474 6336 unahot@gmail.com Namik Alimajstorović (Engleska) Tel: 0044 7754191587 a l i m a j s t o r o v i c @ gmail.com Alija Salihović (Italija) Tel.: 0039 3392612730alijasalihovic@live.it Hajrudin Isović (Njemačka) Tel.: 0049 1771900248 isovic-rwi@web.de Fudbalski/Nogometni savez Bosne i Hercegovine sa projektom “Otvorena vrata” stiže i u kolijevku fudbala MLADI TALENTI U DIJASPORI NA RADARU SAVEZA Ovo je poziv mladim talentovanim fudbalerima bh. porijekla koji žive u Velikoj Britaniji te oklonim zemljama, a koji bi u budućnosti mogli da nose dres naše reprezentacije da se jave organizatorima kampa. koji bi u budućnosti mogli da nose sa generalnim sekretarom Jasminom Fudbalski/Nogometni savez Bosne dres naše reprezentBakovićem, tehničkim direki Hercegovine projektom “Ot- acije. Tokom ove gotorom Denijalom Pirićem i vorena vrata” nastavlja svoj put u dine održani su kamkoordinatorom za omlabosanskohercegovačkoj dijaspori, povi u Švedskoj i dinski fudbal Muratom nudi joj svoje usluge sa željom da Njemačkoj kroz Jahom, dogovoreno zajednički odrade najbolje što se koje je prošlo je da kooridantor može za sve naše selekcije, državu preko 300 mladih projekta za Englesku talentovanih fudbude gospodin Nabalera porijeklom mik Alimajstorović, Zainteresovani bh. talenti za doiz Bosne i Hercekoji će u saradnji sa datrne informacije mogu se javiti školom fudbala PROna mail ( kolijevkafudbala@gmail. govine, a od iduće godine projekat se SCOUTS iz Birminghacom ) širi i na “kolijevku fudma na njihovim terenima bala” Englesku i okolne organizovati proljetni kamp i Savez. Projekat podrazumijeva zemlje. za naše fudbalske talente od praćenje talentovanih fudbalera bh. 13-19 godina. porijekla koji žive u inostranstvu, a Nakon obavljenih razgovora u Savezu 41 Sport Begić: PRIJE DVIJE GODINE SMO BILI SUSPENDOVANI, A SADA SMO U BRAZILU Brojni novinari, rodbina i prijatelji su glasnim aplauzima dočekali nogometne reprezentativce BiH na Sarajevskom aerodromu po povratku iz Litvanije gdje su ostvarili historijski rezultat i plasirali se na Mundijal. Opušteni, dobro raspoloženi i sretni, Papetovi Zmajevi su s novinarima i zapjevali "Ale, ale, igraj Bosno, ne daj se, igraj, svi smo uz tebe...." Novinarima se prvo obratio predsjednik Nogometnog saveza BiH Elvedin Begić koji je rekao da se večeras piše historija. “Ova selekcija i Savez ušli su u povijest. Prije dvije godine bili smo suspendovani, a sada smo u Brazilu. Hvala svima, hvala sjajnoj generaciji igrača. Hvala krasnim navijačima i novinarima”, kazao je Begić. Selektor Safet Sušić se na početku obraćanja našalio kazavši novinarima da fotografiraju igrače, jer su pojedini zbog ponašanja u avionu okončali karijeru. Zmajevi su na to uzvratili pjesmom “Oj, Safete, Sajo, Sarajlijo”. “Čestitao bih igračima na zalaganju i velikom uspjehu koji su postigli. Četiri godine zajedno radimo i pravimo ekipu. Nije nikada bilo problema i nagrađeni smo. Ponašali su se kao veliki profesionalci. Publika je bila fenomenalna na svim utakmicama. Hvala Ivici Osimu, Elvedinu Begiću i ostalim članovima koji su stvorili optimalne uslove za rad. Nepravda bi bila da nismo otišli direktno, dali smo tri gola po utakmici. Uvijek smo imali jedan cilj da pobijedimo. Korektan je bio odnos medija prema nama. Veliko hvala svima koji su na bilo koji način pomogli“, rekao je Sušić. ovi momci su zaslužili plasman”. I kapiten Zmajeva Emir Spahić se zahvalio svima na podršci. Zmajevi su se nakon kratke konfer“Bilo je fantastično i večeras i pre- encije za novinare uputili ka centru thodne utakmice, hvala svima. Pon- grada u otvorenom autobusu. osan sam na sve iskrene prijatelje, Na sahrani navijača BiH u Vrnograču više od 14.000 ljudi NA SAHRANI NAVIJAČA BIH U VRNOGRAČU VIŠE OD 14.000 LJUDI VELIKA KLADUŠA - Stadion "Mladost" u Vrnograču kod Velike Kladuše, na koji može stati oko 14.000 ljudi, danas je bio premalen da primi sve one koji su došli da odaju počast navijačima fudbalske reprezentacije BiH Hasibu Mahmiću, Vildanu Pehliću i Almiru Kasumoviću, koji su poginuli u Poljskoj, na povratku sa utakmice Litvanija - BiH. Pored članova porodica, te brojnih građana i navijača, klanjanju zajedničke dženaze prisustvovali su i predsjednik Fudbalskog saveza BiH Elvedin Begić, kapiten bh. reprezentacije Emir Spahić, premijer Federacije BiH Nermin Nikšić, premijer Unsko-sanskog kantona (USK) Hamdija Lipovača, te glumac Emir Hadžihafizbegović. Nakon klanjanja zajedničke dženaze na stadionu, Almir Kasumović je 42 ukopan u Vrnograču, Vlidan Pehlić na mjesnom mezarju u Pehlićima, a Hasib Mahmić u Mahmić Selu kod Bosanske Krupe. Navijačka grupa "Ljuti Krajišnici", čiji je poginuli Mahmić bio vođa, organizovala je i besplatan prevoz građanima iz brojnih opština USK-a, koji su došli u velikom broju. Vlada USK-a na posljednjoj sjednici održanoj u petak, dan dženaze tragično stradalim navijačima proglasila je Danom žalosti u Kantonu. Tri navijača BiH poginula su u saobraćajnoj nesreći u poljskom gradu Lomža, 150 kilometara udaljenom od Varšave, 16. oktobra pri povratku sa utakmice u Litvaniji, gdje je reprezentacija BiH izborila učešće na Svjetskom prvenstvu u Brazilu 2014. godine. BOSNIA IN WORLD CUP HEAVEN
© Copyright 2024 Paperzz
