GLASILO BOSANSKO-HERCEGOVAČKIH GRAĐANA U DANSKOJ BH GLAS DANSKA * JANUAR 2014 * BR./NR.: 41 * GODINA/ÅRGANG: 5 * BESPLATNO/GRATIS * www.bhglas.com Vehid Gunić: “BOSNA JE VRELO DOBRIH LJUDI” ISSN: 1904-5433 BOSNISK NYHEDSBLAD NOVO!!! Tokom putovanja topli napitci neograničeno gratis Ljubazno osoblje naše agencije topli napitci neograničeno gratis stoji Vam na raspolaganju! BOSNA I HERCEGOVINA 0612 104 664 ŠVEDSKA +46 739 918 620 +46 736 784 676 JANUAR 2014 +46 736 769 660 +46 733 563 147 Sve informacije i rezervacije na telefone: DANSKA +45 26 163 636 +45 26 636 362 +45 20 748 286 SADRŽAJ KRATKE VIJESTI DANSKA POLITIKA Prijelazni period Budžet Danske za 2014. godinu AKTIVNOSTI BH ZAJEDNICA Malme, Odense, Herning, Grena, Hobro, Aalborg 10 RAZGOVOR S POVODOM ”Sa svojom djecom govorite samo vašim maternjim jezikom” 11 ZAKONODAVSTVO Zakon o premjeru i katastru RS Ček za starije osobe (Ældrechek) 12 INTERVIEW Vehid Gunić: „Bosna je vrelo dobrih ljudi” 14 NAUKA, AUTO I TEHNOLOGIJA Jeste li spremili auto za zimu? 16 ZDRAVSTVO Uzroci nastanka Osteoporoze (2) 17 MODA, STIL I KULINARSTVO 8 najčešćih grešaka koje činimo kod korištenja pegle za kosu: 18 SPORT Grupa po mjeri, razlog za umjereni optimizam Adnan Ćatić prvak svijeta po četvrti put 20KULTURA Borba za bosanski jezik i ljudska prava 21 HISTORIJA Bosna i Hercegovina u II svjetskom ratu 22 TRADICIJA I OBIČAJI U BiH Narodni običaji kod rođenja djeteta 23RAZONODA 24ZANIMLJIVOSTI 26SKANDINAVKA 4 5 6 Poštovani čitaoci, Pred vama je novi broj BH Glasa, prvi u petoj godini našeg postojanja. Period od četiri godine protekao je relativno brzo. Trudili smo se da budemo što bolji i zanimljiviji, ali i da opravdamo vaša očekivanja i naš moto da budemo glasilo BH građana u Danskoj ili bolje rečeno vaš medijski servis. U tome smo u mnogome i uspjeli. Naša čitalačka publika se širila te sa ponosom možemo reći da smo ušli u domove 1/5 bosanskohervcegovačkih građana, naših čitalaca u Danskoj. Postali smo prepoznatljivi i u našoj domovini zahvaljujući upornosti i velikom trudu našeg jedinog dopisnika iz BiH, Idriza Hodžića, koji uredno servisira većinu institucija koje imaju potrebu za informacijama sa ovih prostora, a dosta čitalaca opskrbljuje elektronskim izdanjem našeg lista. Već od ovog broja primjetit će te neke promjene u koncepciji BH Glasa za 2014. godinu. Sve više je vijesti o aktivnostima naših udruženja i klubova koje su pored riječi propraćene i slikom. Neke dosadašnje rubrike smanjujemo ili proširujemo, ovisno o mišljenjima i željama naših čitalaca. Tako će od ovog broja križaljka biti na cijeloj stranici, a još jednu stranicu posveću- jemo humoru i narodnim mudrostima. Uvodimo i novu rubriku koja će imati za cilj da pomogne našim građanima da se bolje informišu o zakonskim propisima u našoj domovini, a koji su vezani za imovinskopravne poslove te mnoge informacije vezane za obične stvari kao što je vađenje pasoša ili lične karte. U dijelu posvećenom zdravlju donosit ćemo i dijelove posvećene narodnoj medicini i ljekovitim svojstvima prehrambenih artikala. Uvodimo i rubriku o našim narodnim običajima i tradicijama kao i rubriku iz nauke i tehnike kojom želimo našim čitaocima približiti naučnotehnička dotignuća i ostvarenja. Našim čitaocima nudimo da učestvuju u kreiranju našeg i vašeg BH Glasa. Pišite nam i predlažite šta vas posebno zanima, a mi ćemo to istražiti i objaviti na našim stranicama. I u ovom broju je vidljivo da imamo nove saradnike sa raznih strana Danske. O njima i njihovim prilozima bit će i dalje riječi. Cilj nam je biti što bolji i aktuelniji, a vi nam u tome možete pomoći.. Svim našim čitoacima želimo mnogo zdravlja, sreće i uspjeha u radu i životu, u novoj 2014. godini, Ugodno čitanje. REDAKCIJA BH Glas / Bosnisk nyhedsblad Redakcija/Redaktion: Dizajn i prijelom/Lay out: Štampa/Tryk: ISSN: 1904-5433 Vezuv Bašić Sanel Memija „Štamparija Fojnica“ d.d. Broj/Nummer: 41 Fadil Ćatović (gl. urednik/redaktør) Godina/Årgang: 5 Emir Ovčina (graf. urednik/layout) Bank-konto broj/nummer.: Januar 2014. Sabrija Ovčina 2760-0744236177 Izdavač/Udgiver: Saradnici/Korrespondenter: Telefon: Hamdija Breko Foreningen BH Glas Benjamin Dajić Arben Deliu Armin Galešić Idriz Hodžić (Sarajevo) Amila Smajlagić Dženana Šečić Almira Šišić (45) 29721948 /(45) 71684521 Sado Breko Fojnica, Bosna i Hercegovina Distribucija/Distribution: Nørremarken 6 DK - 7330 Brande CVR nummer: 34764999 Mirsad Dervišević E-mail: Meho Kasumović bhglas@gmail.com Hajrudin Mešanović Emir Solak JANUAR 2014 3 KRATKE VIJESTI Reforma socijalne pomoći pogađa djecu Reforma socijalne pomoći, koja stupa na snagu od Nove godine, pogodit će najviše djecu, izjavila je Majbritt Borgmann zaposlena u organizaciji ”Red Barnet” koja posebno vodi brigu o pravima djece u Danskoj. Predsjednik udruženja Saveza socijalnih radnika (Socialrådgiverforening) Majbrit Berlau slaže se s ovim mišljenjem i to potkrepljuje podatkom, da se veliki broj parova s djecom, koji žive nevjenčani, već razišao ili je na putu separacije, što će se negativno odraziti na djecu, jer će živjeti odvojeno od jednog roditelja. Razlog separiranja i razilaska parova je prevashodno ekonomske prirode, jer je reformom socijalne pomoći uvedena obaveza uzajamnog izdržavanja i za one parove koji žive zajedno nevjenčani, što do sada nije bio slučaj! Opštinski centri za rad sankcionišu različito Ako pogledate statistiku sankcija/kazni izrečenih u opštinskim centrima za rad, pomislit ćete da se radi o različitim zakonima o socijalnoj pomoći, a ne o istom zakonu koji vrijedi u cijeloj zemlji! Nezaposleni, i primaoci socijalne pomoći kažnjavaju se različito, ovisno o opštini u kojoj žive, odnosno socijalnom savjetniku koji im radi na predmetu! Opštine Skive i Lemvig su najoštrije u kažnjavanju, i izrekle su kazne u više od 50 % predmeta nezaposlenima i primaocima socijalne pomoći. Razlog je, zato što nisu dovoljno – po njihovom mišljenju - radili na traženju posla ili nisu došli na zakazani razgovor u centar za rad. Na drugoj strani se nalaze Silkeborg, Herning i Ærø gdje je izrečeno najmanje kazni, daleko ispod 10 % piše ”Avisen”. Predsjednik Odbora za rad i tržište koji djeluje pri Udruženju Opština (KL) Jacob Bundsgaard, koji je ujedno i gradonačelnik Århus-a drugog 4 DANSKA POLITIKA Reforma socijalne pomoći: od 1. januara 2014. godine stupaju na snagu nova pravila Prijelazni period Obaveza uzajamnog izdržavanja (gensidig forsørgerpligt) za sve one koji žive zajedno, a stariji su od 25 godina, stupa na snagu od 1. januara 2014. godine. Pravilo ipak neće stupiti odmah na snagu, jer je zakonom regulisano da 2014-ta godina bude tzv. prijelazna godina Piše: Sabrija OVČINA R eforma socijalne pomoći (kontanthjælpsreform) koja je usvojena u Parlamentu (Folketinget) 28. juna 2013. stupa na snagu od 1. januara 2014. godine. Reforma sadrži nekoliko krucijalnih promjena koje će bitno izmijeniti dosadašnji sistem socijalne pomoći. Jedna od tih promjena je obaveza uzajamnog izdržavanja (gensidig forsørgerpligt), koja po trenutno važećem zakonu obuhvata samo one osobe koje su vjenčane, ali će se od naredne godine odnositi na sve osobe koje žive zajedno, a starije su od 25 godina. Ovo pravilo će međutim biti uvedeno postepeno, da bi se osobe koje žive zajedno, a nisu vjenčane, mogle prilagoditi novonastaloj situaciji. Poznato je, da u Danskoj živi veliki broj osoba zajedno (samlivsforhold), imaju djecu, ali nisu vjenčani. Zato je 2014. godina proglašena prijelaznom godinom, u vezi stupanja ovog pravila na snagu. Druga značajna promjena obuhvata mlađe osobe ispod 30 godina, koji su bez obrazovanja. Od 1. januara slijedeće godine, osobe mlađe od 30 godina, a koje nisu završile neko obrazovanje, neće ostvarivati pravo na socijalnu pomoć, kao što je to bio slučaj do sada. Umjesto primanja socijalne pomoći, morat će početi s nekim obrazovanjem (uddannelsespålæg) i ostvari- JANUAR 2014 vat će pravo na primanje koja se zove pomoć za obrazovanje (uddannelseshjælp). Pomoć za obrazovanje će biti u visini državne stipendije (SU), što je dosta manje od socijalne pomoći, koja se do sada isplaćivala osobama starijim od 25 godina. Mladi koji ne budu spremni da otpočnu s nekim obrazovanjem, morat će učestvovati na kursevima i doškolovavanjima, koja će ih pripremiti i osposobiti za upis na željeno, ali s centrima za rad, dogovoreno obrazovanje. U periodu dok čekaju na početak obrazovanja - morat će raditi. Ukoliko ne budu mogli naći posao, učestvovat će u društveno korisnom radu i aktivnostima (nyttejob), koje im odrede centri za rad u opštinama. Mlade samohrane majke imat će posebnu praktičnu i ekonomsku pomoć, s ciljem što bržeg starta na obrazovanje. Za njih je predviđen poseban i koordiniran program aktivnosti, koje će provoditi različiti opštiski odjeli, a glavni koordinator će biti iz centar za rad. Osobe starije od 30 godina, koje nisu radno nesposobne, i koje nemaju značajnih i posebnih problema, trebaju intenzivirati traženje posla u prva tri mjeseca od početka primanja socijalne pomoći, odnosno od 1. januara naredne godine. Zaposleni u centrima za rad će ih pozivati na razgovore, s ciljem da brže i efikasnije nađu zaposlenje. Prije isteka trećeg mjeseca – ukoliko ne bude izgleda za zaposlenje – centri za rad će im ponuditi društveno koristan posao (nyttejob), koji opština procijeni i odredi potrebnim i korisnim, u datom momentu. Ovakvi poslovi će se obavljati u periodima do 13 sedmica, i po potrebi – ili do pronalaska pravog zaposlenja – ponavljati opet. Drugim riječima, primaoci socijalne pomoći će morati od Nove godine raditi, da bi dobijali socijalnu pomoć. Primaoci socijalne pomoći koji imaju kompleksne zdravstvene i socijalne probleme, i koji nisu u stanju da traže posao ili obavljaju društveno koristan rad, dobit će jednog koordinatora ili mentora, čiji će zadatak biti da kroz poseban, cjelovit i zajednički angažman više različitih stručnjaka iz raznih oblasti, pokuša približiti dotičnu osobu što više tržištu rada. Ovom reformom je predviđen i veoma efikasan sistem sankcija, koj će omogućiti zaposlenima u centrima za rad, da kazne sve one koji ne budu željeli sarađivati s opštinom, i tražiti načine samofinansiranja. Predstojeća reforma centara za rad, o kojoj je BH Glas pisao u prošlom broju, a koja se najavljuje za proljeće slijedeće godine, efektivizirat će i pospiješiti provođenje reforme socijalne pomoći. DANSKA POLITIKA Povećava se razlika između zarađenih i novaca po osnovu socijalnih davanja Budžet Danske za 2014. godinu U po veličini grada u Danskoj, smatra da je ovo nedopustivo, i da se mora raditi na ujednačavanju kriterija, pošto se radi o jednoj zemlji i istom zakonu. Majbrit Berlau, predsjednik Dansko udruženja socijalnih savjetnika (Dansk Socialrådgiverforening) je šokirana ovim statističkim rezultatima, posebno kada je u pitanju očigledna raznolikost principa o savjesnom radu, etici i moralu nekog socijalnih savjetnika. Pretpostavlja se, da će predstojeća reforma socijalne pomoći još više doprinijeti povećanju šarolikosti u riješavanju predmeta i primjeni sankcija. Ekspert za narodno pravo Frederik Harhoff progovorio Piše: Arben DELIU okviru rasprave o budžetu vlada je zaobišla ujedinjenu listu i napravila budžet sa Venstre i Konzervativnom narodnom partijom. Mnogi kritikuju vladu što bira saradnju sa desnicom umjesto da sarađuju sa ljevicom. Iako je saradnja sa desnicom zabrinjavajuća, mnogi misle da je to ipak mudar potez vlade. Ujedinjena lista neće otići iz koalicije iako ih je vlada već više puta prešla. Svjesni su da imaju više uticaja na dansku političku scenu sada i sa ovom vladom, nego što bi to ikada imali da je kojim slučajem desnica na vlasti. Vlada se sa desnicom bori za birače, a saradnja sa desnicom po pitanju finansija šalje signal biračima da su finansije, kao najjači adut desnice nešto po čemu se vlada i desnica slažu. Time opozicija gubi adute i mogućnost da pokazuje značajnu razliku svoje politike u odnosu na vladinu politiku. U vremenima ovakvih kriza bitno je da partije imaju ekonomske alternative ako žele da dođu ili da zadrže vlast. Vlada je opoziciju, u ovom trenutku, učinila pasivnom pokazavši da ima adekvatnu političku alternativu. Zanimljivo je pogledati šta budžet za 2014. godinu znači za one koji su zaposleni u javnom ili privatnom sektoru, ali i za one koji su na jedan ili dru- KRATKE VIJESTI gi način ovisni o primanjima od strane države. Iznos od blizu milijardu kruna koristit će se na veći neoporezivi dio primanja, povećanjem ekonomskih pogodnosti za ljude koji rade u odnosu na one koji su na socijalnoj pomoći. Cilj toga je da razlika između onih koji imaju niska primanja vezana za socijalna davanja i onih koji rade bude veća. Ovo iz razloga što ljudi moraju da shvate da se više isplati raditi nego biti na socijalnoj pomoći. Neoporezivi dio samohranim majkama ili očevima će također biti povišen, a vlada će koristiti raspoloživa novčana sredstva da spriječi takozvani «social dumpning» to jeste niske satnice radnika iz istočne Evrope koji preuzimaju sve više danskih poslova. Za one koji su ovisni o primanjima od strane danske države ovaj budžet ima dobrih, ali i loših vjesti. Dobre vijesti su da će se 0,3 milijarde krune iskoristi na pomoć djeci koja boluju od raka i pomoć mladima da nađu stanove, a 1 milijarda će se uložiti na poboljšanje uslova života starih ljudi. Najgore će proći oni koji su na socijalnoj pomoći. Vlada je izjednačila vjenčane i nevječane parove i uvela takozvanu obostranu odgovornost, a to znači da parovi imaju odgovornost da se brinu jedni o drugima. Ako su oba partnera napunila 25 godina za njih sada važe ista pravila kao i za vječane što znači da ako partner mjesečno zarađuje naprimjer 25.000 kr, prije poreza, onda od 2015. godine drugi partner neće imati nikakva primanja. Socijaldemokrate tvrde da se ovim samo izjednačuju vječani i nevječani parovi, ali to nije potpuno tačno pošto njevječani parovi nemaju pravo na neoprezivi dio partnera koji je na socijalnoj pomoći, kao što to imaju vječani. Što se tiče „sygedagpenga“ (primanje prilikom bolovanja)», vlada je uklonila granicu od 52 sedmice ali istovremeno je uvedeno pravilo da se poslije pet mjeseci bolovanja mora donijeti odluka o tome da li bolsena osoba može nastaviti sa bolovanjem ili može nastaviti raditi sa smanjenim primanjem u odnosu na platu. Iznos tog smanjenog primanja je u visini socijalne pomoći i neovisan je o primanju bračnoga druga. Danska politika se sve više udaljuje od univerzalne socijalne države gdje su svi imali pravo na prihode bez obzira na familiju, ranija primanja i slično. Odgovornost se sve više premješta sa države na pojedinca i njegovu familiju. Nažalost to je nešto na što se svi mi moramo polagano navikavati. JANUAR 2014 Smijenjeni bivši sudija Internacionalnog Suda za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije (ICTY), Frederik Harhoff, u interview-u za danski list ”Information” optužuje ovaj Sud i njegovog predsjednika Theodor Meron-a za nezakonito otpuštanje s posla i čudan stil rada. Podsjetimo: Ovaj Danac je smijenjen odlukom sudskog panela u augustu o.g., nakon što se saznalo da je uputio privatno e-mail na adrese 56 Danaca. E-mail je otkriven i naknadno objavljen u danskom listu ”BT”. U mailu, ovaj sudija izražava čuđenje i nezadovoljstvo stilom rada predsjednika suda, koji je počeo da insistira na oslobađanju od odgovornosti za ratne zločine ”velikih riba” po komandnoj odgovornosti (na primjer, oslobađanje bivšeg načelnika Generalštaba Vojske Jugoslavije generala Momčila Perišića, hrvatskih generala Gotovine i Markača), a počeo osuđivati nižerazredne oficire za počinjene zločine. Ovaj ekspert za narodno pravo kaže, da on razumuje ljutnju predsjednika suda zbog kritike koju je iznio na račun njegovog rada, i rada suda, ali smatra da to nikako ne može biti pravni osnov za otpuštanje s posla! Više svjetski poznatih pravnika, slaže se s njegovim mišljenjem i smatra, da sud treba promijeniti svoju odluku. 5 KRATKE VIJESTI Oštrije kazne za pijane vozače Vlada je upravo poslala u zakonsku proceduru prijedlog zakona o pooštravanju kazni za pijane vozače. Ukoliko vozite sa promilom alkohola u krvi većim od 2, policija će vam na licu mjesta oduzeti automobil, koji više nikada nećete moći dobiti nazad! U Danskoj nije dozvoljeno voziti sa promilom alkohola u krvi većim od 0,5. Iako je veoma teško precizno izračunati koliko piva ili rakija odgovara 0,5 promila, prevashodno zbog različite tjelesne težine i metabolizma kod ljudi, može se ipak reći da su to 2 pive ili 2 rakijice. Dakle, onaj koji vozi s promilom od 2, popio je najmanje 8 piva ili 8 rakija, u kratkom vremenskom roku! Po trenutno važećem zakonu nije moguće oduzeti automobil pijanim vozačima, što omogućava mnogim vozačima koji vole ”cugnuti” koju više i sjesti za volan, da opet voze pijani, i ugrožavaju živote drugih nedužnih učesnika u saobraćaju. Po riječima ministra pravde Morten-a Bødskov-a, usvajanjem ovog zakona Vlada očekuje da će se broj smrtnih slucajeva u saobraćaju smanjiti više od 50% do 2020. godine. Mladi, koji su rođeni u Danskoj, lakše do državljanstva Vlada je upravo poslala u zakonsku proceduru prijedlog izmjena Zakona o državljanstvu koji bi trebao stupiti na snagu najkasnije od ljeta slijedeće godine. Ovaj prijedlog sadrži pozitivne promjene kada je u pitanju dodjela državljanstva mladim strancima u Danskoj, koji su rođeni i odrasli u ovoj zemlji. Do sada su mladi morali – isto kao i svi ostali – polagati posebne i zahtjevne ispite iz poznavanja danskog jezika, kulture i historije (danskprøve, statsborgerskabsprøve). Ovo veoma restriktivno pravilo, koje su kritizirali mnogi pobornici za ljudska prava i prava mladih, izgleda da bi moglo biti uskoro promijenjeno. Vlada predlaže, da mladi stranci koji su rođeni i odrasli u Danskoj, koji završe osnovnu školu i koji nisu kažnjavani, mogu automatski ostvariti pravo na dansko državljanstvo, 6 AKTIVNOST BH ZAJEDNICA Aalborg: Održan sastanak glavnog odbora SBHUD U Aalborgu je dana 7.12.2013. godine održana sjednice GO SBHUD kojoj su prisustvovali svi članovi. Na ovoj sjednici razmotrena su neka značajna pitanja, a uvodno izlaganje o radu za proteklih godinu dana, od kada je SBHUD osnovan, podnio je Edin Hajder, predsjednik GO. On je istakao da su u proteklom periodu postignuti značajni rezultati na učvršćivanju Saveza, ali i na animiranju drugih udruženja da postanu dio SBHUD. Aktivnosti planirane za ovaj period potpuno su realizovane. Podnešen je i izvještaj sa sasatanaka Svjetskog saveza BiH dijaspore u Švedskoj i Bihaću. Nakon toga članovi GO podnijeli su kratke izvještaje o radu udruženja koje predstavljaju. Pregled ekonomske situacije u SBHUD podnio je Rufad Šećerbegović, zadužen za ovu oblast. Dogovoreno je da se u idućoj godini organizuju i provedu tri veće aktivnosti koje će kordinirati SBHUD, a to su Završni turnir za izbor ekipe koja će predstavljati dansku dijasporu na narednom svjetskom prvenstvu. Završni turnir održat će se u Viborgu, S a kao alternativa se određuje Aalborg. U organizaciju će se uključiti pododbor za sport u koji je izabran još jedan član, a to je Sanjin Jakić iz Vejlea. Druga značajna aktivnost je obilježavanje 1. Maja – praznika rada. Ovu manifestaciju će organizovati udruženje BIHDAN iz Hobra uz pomoć Pododbora za kulturu i GO SBHUD. Treća značajnija aktivnost je obilježavanje Dana državnosti 25. Novembra koja će se održati u Herningu u organizaciji njihovog udruženja. Dogovoreno je da se humanitarnim aktivnostima posveti više pažnje u svim udruženjima. Usvojen je prijedlog da se organizuje prodaja knjiga BiH autora iz Danske, a da se sav prihod usmjeri u humanitarne svrhe prije svega za plaćanje humanitarnih transporta za škole i institucije kojima je pomoć neophodna. Uplate bi išle na konto SBHUD, a o svemu tome će se obaviti naknadni dogovori. Vezuv BAŠIĆ Džematlije iz Danske u posjeti Malmeu a velikom željom da uvijek budu dio humanih i kreativnih događaja i ideja koje pomažu Bošnjacima širom svijeta, džematlije džemata ”Sabah” iz Brandea, zajedno sa još nekim džematlijama, prisustvavali su manifestaciji: „Izbor bošnjačkog nacionalnog fonda za Švedsku“ koji se održao u Malmeu. Zahvaljujući ugodnom prijevozu našeg sponzora Turističke agencije ”Papalina” , put do Malmea, gdje je izbor održan, prošao je brzo i ugodno. Na ovaj put su krenule džematlije iz Herninga, Ikasa i Brandea prema Vajlu. Tu su se ovoj grupi pridružile džematlije iz Vejlea kao i predsjednik humanitarne organizacije Bošnjaka Danske „Most Bro“, Faruk Jakić. Dalje je nastavljen put do Koldinga, a lijep i sunčan dan te ugodna priča, sa nezaobilaznom temom o našim zmajevima, brzo je prošao. Tu su se ”šarenoj bosanskohercegovačkoj karavani” pridružile i džemalije iz Esbjerga sa njihovim efendijom, Harisom Hajlovcem, Efraim Baraković - Zelo, te nekoliko džematlija iz Koldinga. Na slijedećoj destinaciji, u Odensi grupi su se pridružili i Sabahudin Beba, Haris Bašić te još neke druge džematlije. U toku putovanja, obzirom na njeg- JANUAR 2014 ovu dužinu i vrijeme provedeno u vožnji, posluženi su sokovi, kahva i slatkiši koje je obezbijedila „Papalina“ i njen vlasnik Hazim Mešanović, koji je također bio dio ovog karavana. Predsjednik džemata ”Sabah” Mirzet Bilanović počastio je putnike jagnjećim pečenjem. Malme je goste dočekao široko i nasmijano kao i oni njega. Džamiju nije bilo teško pronaći, a u njoj su gosti zajedno sa domaćinima klanjali podne i ikindija namaz. Poseban dojam na sve goste ostavio je obilazak Islamskog centra, sa lijepom džamijom, ukrašenom zelenilom i ponosnom munarom i mirom kakav duši samo može dati ovakvo mjesto. Nakon obavljenih obreda gosti su u pratnji domaćina došli u „Malme Arenu“ u kojoj je održana manifestacija: „Izbor bošnjačkog nacionalnog fonda za Švedsku“. Prepuna Arena, razmjena mišljenja i iskustava Bošnjaka iz različitih dijelova Skandinavije, obilježili su lijep kraj putovanja i uspješno realiziranog projekta. Fadil ĆATOVIĆ AKTIVNOST BH ZAJEDNICA Bosansko sportsko udruženje iz Grene K ako svi Bosanci i Hercegovci vole sport, a naročito fudbal, izuzetak nisu ni naši sugrađani iz Grene. U ovom gradu živi oko 200 bosanskohercegovačkih građana koji svojim aktivnostima pokušavaju očuvati svoj identitet. Organizuju razne aktivnosti, uglavnom lokalnog karaktera, a najviše interesa vlada za sportske aktivnosti. U Greni je prije šest godina počelo sa radom Bosansko sportsko udruženje, koje je u početku imalo namjeru da okupi mlade sa ovog malo zabačenog dijela Jyllanda, te da učini sve da se ne zaborave naša kultura, tradicije i običaji. Dobra osnova za to su sportske aktivnosti pa se od toga i krenulo. U udruženju je aktivno tridesetak članova, a Amir Čatak i Almir Seniček, sa ostalim članovima uprave, čine sve da ovo udruženje opstane i potraje. Udruženje ima i članove koji ne učestvuju aktivno u radu udruženja, ali ga veoma konkretno pomažu. Osim fudbala u okviru udruženja aktivno se igra i badmington. Ttreninzi se obavljaju u iznajmljenoj sali, petkom od 19,00 do 21,00, a svi mogu koristiti taj termin. Udruženje je uvijek otvoreno za sve aktivnosti koje mogu pokrenuti svi građani. Ekipa u malom fudbalu je veoma aktivna, a učestvovala je na takmičenju koje se naziva „Bygma kup“, koje je održano u Greni ove godine. Ekipa je učestvovala u takmičenju u okviru grupe „Oldboys timovi“ i postigla veoma dobar rezultat. Sačinjavali su je Nermin Isić, Amir Čatak, Almin Zečić, Emir Šabić i Admir Demirović. Sve njihove nastupe pratila je velika grupa naših građana koji su njihove majstorije nagrađivali burnim aplauzom. Slobodan SEFEROVIĆ U Herningu održan sastanak o repatrijaciji U Herningu je 11. decembra održan sastanak sa bosanskohercegovačkim građanima sa ovog područja, na kojem je osnovna tema bio novi danski zakon o repatrijaciji. Sastanak je organizovalo bosanskohercegovačko-dansko udruženje iz Herninga, a o ovoj temi govorio je gost iz Kopenhagena, Asim Perendija, koordinator za repatrijaciju Danske pomoći izbjeglicama. U uvodnim napomenama gospodin Perendija je istakao da se ovdje još uvijek radi o prijedlogu zakona jer se mora sačekati da se usvoji danski budžet za 2014. godinu. To iz razloga što danska vlada prvo obezbijedi izvore finansiranja, a tek onda donosi zakone koji postaju apsolutno realni i provodivi. U novom zakonu nema velikih promjena osim što će se pomoć za repatrijaciju povećati sa sadašnjih 2.800 kruna na 3.600 za one koji se trajno vraćaju i koji je žele permanentno primati u svojoj domovini. Isplata jednokratne nak- nade povratnicima u iznosu od blizu 128.000 kruna isplaćivala bi se 40% odmah, a ostatak nakon godinu dana, u slučaju da se povratnik ne pokaje. U prijedlogu su predviđene još neke manje izmjene koje pojašnjavaju i preciziraju dosadašnja primanja i prava povratnika. Nakon uvodnog izlaganja postavljeno je jako mnogo pitanja posebno onih vezanih za prava povratnika penzionera. Na sva pitanja dati su konkretni odgovori, kojima su svi prisutni bili zadovoljni. Jedinstvena ocjena svih prisutnih je da bi ovakvih sastanaka, ali i na druge teme i sa ovako isto kompetentnim sagovornicima, trebalo biti više, ali da bi im trebao prisustvovati mnogo veći broj naših građana. Vezuv BAŠIĆ KRATKE VIJESTI samo na osnovu potpisane izjave, da žele državljanstvo. Danski zatvori prepuni teških kriminalaca i bandita Državna policija Danske (Rigspolitiet) upravo je objavila podatke o broju ”teških” zatvorenika u danskim zatvorima. Trenuno se nalazi 370 teških kriminalaca, bandita i rokera u danskim zatvorima, i to je apsolutni rekord od kada se vodi statistika ovih zatvorenika. Ubistva, pokušaji ubistava, teška nasilja, narkotika su neki od razloga da se ovoliki broj teških kriminalaca nalazi iza rešetaka. Po riječima Michael-a Ask, šefa odjela za istrage pri državnoj policiji (NEC), policija je intezivno radila na razotkrivanju krivičnih djela, suzbijanju bandi i konflikata između bandi, pogotovu u Kopenhagenu, što je rezultiralo velikim brojem hapšenja i osuda na dugogodišnje zatvorske kazne. Sud: Ok, usporedba mahrame s otpadom! Bivši član Parlamenta (Folketing) ispred Danske narodne partije (Dansk folkeparti) Tina Petersen iz Svendborg-a upravo je sudskom odlukom oslobođena optužbi za rasizam – objavio je tv2fyn.dk. Ona je na Facebook-u uporedila muslimansku mahramu s otpadom! Uz fotografiju dvije prekrivene muslimanke, iza kojih se vide vreće s otpadom pored kontejnera, ona je napisala: ”…hehehe… zapamtite da pokupite i krupnu otpad sjutra…”. Jens Bertel Rasmussen, branilac pomenute političarke, izjavio je slijedeće: “Sud nije našao, da je Tina Petersen imala loše namjere ili želju da našteti nekome. Njena želja je bila otvoriti debatu o ugnjetavanju žena”. Yahya Hassan prijavljen policiji zbog rasizma Mohamad Suleban, socijaldemokratski političar soJANUAR 2014 7 KRATKE VIJESTI malijskog porijekla iz Århus-a, prijavio je mladog pjesnika palestinskog porijekla Yahya Hassan-a policiji zbog rasističkih izjava. BH Glas je pisao u proslom broju o kontraverznim i ponižavajućim izjavama ovog mladog pjesnika, za koje smo ocijenili da su na ivici kažnjivosti sukladno pargrafu o rasizmu u Kaznenom zakonu (Strafelovns § 266b, stk 1). ”Jyllands-Posten” u prilogu od 8. oktobra 2013. godine u članku pod naslovom ” Meni Allah nizašta ne treba” prenio slijedeću izjavu ovog mladog pjesnika: ”Gheta su puna glupih strandžera (perkere) koji danima besciljno lunjaju u džoging odjeći. Petkom idu na džumu, a drugim danima kradu, lažu i spavaju sa mladim Dankinjama. Kad završe u zatvoru, uzmu Kuran u ruke, traže oprost, da bi nakon izlaska iz zatvora nastavili s istim…Nema se tu šta reći, osim da je ova generacija potpuno glupa i izgubljena jer su ih odgojili roditelji-idioti…”! U drugoj izjavi, koju je nedavno dao danskim medijima, ovaj mladić kaže: ”Moj otac je isti, kao i svi ostali strandžeri koji žive u ghetoima. On prima socijalnu pomoć i vara državu, krade i preprodaje ukradenu robu. Majke također primaju socijalnu pomoć i varaju državu radeći na crno po restoranima i pizerijama, kao peračice. Mladi mijenjaju fiktivno adrese, i varaju zbog stipendija, a stariji lažu da su bolesni da bi otišli u nezaslužene penzije…u ghetoima svi varaju, lažu, kradu, rade na crno i preprodaju ukradenu robu…”. Muhamad Suleban smatra da Yahya Hassan ima pravo na slobodu govora, kao i svi ostali građani u Danskoj, ali to pravo treba biti u skladu sa zakonskim odredbama, odnosno ne smije sadržavati rasističke tonove i izjave. On smatra, da je ovaj mladi pjesnik prevazišao Pia Kjærsgård, kada su u pitanju ponižavajuće izjave upućene muslimanima i strancima u Danskoj. Ostaje da se vidi, kako će policija reagovati na ovu prijavu i hoće li podići optužbu za rasizam, protiv ovog mladog pjesnika. Digitalizacija Dugo najavljivana digitalizacija u Danskoj, odnosno elektronska komunikacija putem interneta između građana i vlasti u ovoj zemlji, o kojoj je BH Glas pisao u 8 Školi u Gornjim Vukovijama stigao namještaj i učila B osanskohercegovački građani iz Odense uspješno su završili još jednu humanitarnu akciju. Akcija je bila usmjerena prema Bosni i Hercegovini odnosno prema osnovnoj školi u selu Vukovije u opštini Kalesija te Srednjoškolskom centru u Živinicama. Navedenim školama upućen je kamion sa školskim inventarom koji je nabavljen u Danskoj. Kamion je već stigao na svoje odredište gdje je isporučeno: 25 školskih tabli, 60 stolova, 120 stolica, 2 grafoskopa te par paketa sa sitnim školskim priborom. U akciji koju je organizovao i vodio BH radio iz Odense prikupljeno je 6.000,00 kr za plaćanje troškova prevoza inventara. Donacije su u glavnom pristizale od slušalaca BH radija koji su po ko zna koji put stali uz svoj BH radio i pomogli da se i ova akcija završi uspješno kao i mnoge predhodne akcije. Inače potreba za školskim inventarom u BiH je izuzetno velika, a Bosanci i Hercegovci iz Odense će se svakako odazvati na pozive za pomoć koji vec pristižu na adresu redakcije BH radija iz Odense. Mensur Graca Odense: Promocija knjige ”Deseta vrata pakla” U Vollsmose biblioteci u Odensi održana je promocija knjige “Deseta vrata pakla” Rezaka Hukanovića novinara, publiciste i književnika iz Prijedora. Promocija je održana u sklopu više promotivnih susreta koji su organizovani u Švedskoj, a ova promocija je upriličena na inicijativu čitateljke BH Glasa Samire Čolaković iz malog mjesta Langaa na sjevernom Jyllandu. Uvodničari u promociju bili su Meho Selman i Vezuv Bašić, a promotor je bio Fikret Tufek iz Malmea, novinar Bosanske pošte iz Norveške. Izuzetan gost, na promociji, bio je Suljo Halalkić koji živi u Švedskoj, a poznati je i dokazani humanista, posebno kada se radi o Bosni I Hercegovini. Promocija je bila izuzetno uspješna mada se o sadržaju knjige nije govorilo previše. To je ostavljeno svakom čitaocu da pročita i preživi sve strahote koje se nalaze iza naslova knjige. A sam naslov knjige “Deseta vrata pakla” govori više od bilo kakvih riječi. Pitanje: JANUAR 2014 “Može li se, uopšte, vrednovati i izmjeriti bol” jasno govori o onome što se može naći između korica ove knjige. Knjiga je autobiografsko djelo Rezaka Hukanovića koji je i ovom prilikom izazvao bure emocija kod prisutnih na ovoj promociji. Knjiga je objavljena u više izdanja, a prevedena je na više stranih jezika. Naišla je na ogromno interesovanje čitalaca u SAD i Australiji. O kvalitetu sadržaja ove knige ponajbolje govori podatak da je dobitnik Nobelove nagrade za mir 1986. godine Elie Wiesel napisao predgovor izdanju na engleskom jeziku u Wašingtonu 1994. godine. BH Glas je ovu knjigu već predstavio na svojim stranicama, a čitaocima toplo preporučuje da je potraže i pročitaju. Vezuv BAŠIĆ Hobro: Održan malonogometni turnir U Hobru je 14.12. održan malonogometni turnir u malom fudbalu. Turnir je organizovan pod kontrolom i po pravilima koje je utvrdio Savez bosanskohercegovačkih udruženja BH dijaspore u Danskoj, a u fazi predtakmičenja za izbor ekipe koja će predstavljati BH dijasporu Danske na turniru koji organizuje Svjetski savez BH dijaspore. Na turniru u Hobru učešće je uzelo 8 malonogometnih ekipa iz ovog grada, ali i mnogih drugih gradova sa Jyllanda. Ekipe su bile podijeljene u 2 grupe, sa po četiri ekipe. Prvu grupu su sačinjavale ekipe Matador Mix, Al-Alli broderne, Balkan Boys i Gradska picerija, a drugu: Merhametlije, Zmajevi, Ljiljan i Muhine bebe. Propozici- jama je predviđeno da prve dvije ekipe iz svake grupe idu u završnicu. Također je predviđeno da se u grupnoj fazi igra po sistemu svako sa svakim, a da se nastavak odigra po eliminacionom sistemu. Utakmice u grupnoj fazi igrale su se po 12 minuta, a finalna utakmica i utakmica za treće mjesto igrale su se 2 X 10 minuta. Za četvrtfinale su se plasirale po dvije prvoplasirane ekipe, a postignuti su slijedeći rezultati: Gradska picerija – Merhametlije 0 : 4 i Zmajevi – Matador Mix 2 : 1. U borbi za treće mjesto su se sastale ekipe: Gradska picerija – Matador Mix 1 : 3. U finalnoj borbi za pobjednika turnira sastale su se ekipe: Merhametlije – Zmajevi 3 : 1 Finalna utakmica između ekipa Merhametlije i Zmajeva odigrana je u veoma fer i korektnoj igri, a pobijedila je bolja ekipa Merhametlija te tako osvojila ovaj veliki i značajan turnir BH dijaspore u gradu Hobru. Ova ekipa se ranije plasirala na završni turnir na turniru u Randersu te su pravo nastupa na završnom turniru stekle ekipe Zmajevi i Gradska picerija. Na osnovu postignutih rezultata podijeljene su nagrade za prve tri ekipe. Turnir u Hobru bio je organizovan na izuzetno visokom nivou. Suđenje je bilo vrhunsko, ponašanje svih ekipa izuzetno korektno, a i sve ostalo je proteklo u okvirima fer i sportskog natjecanja. Vezuv BAŠIĆ KRATKE VIJESTI prethodnim brojevima, stupa na snagu ovih dana. To znači, da će opštinske, regionalne i državne vlasti kontaktirati postepeno sve više i više građane putem interneta/kompjutera. Po riječima ministra za financije Bjarne Corydon, cilj Vlade je da 80 % svih komunikacije između građana i vlasti krajem 2015. godine, bude putem kompjutera. Građani koji žele promijeniti liječnika, od sada trebaju otići na internet, odabrati novog liječnika, popuniti elektronski formular i poslati ga preko interneta u opštinu. Ukoliko se želite vjenčati u opštini, trebate otići na internetsku opštinsku stranicu, popuniti elektronski formular i poslati ga matičnom uredu u opštini. Isto vrijedi za prijavu ukradenog bicikla. Nema sumnje, da je cilj Vlade, da Danska uskoro postane zemlja bez papira! Porez: Nova radna jedinica sa 200 zaposlenih Danski list “Politiken” upravo je objavio vijest o otvaranju novod odjela u Upravi za porez (Skat) koji će brojati 200 zaposlenih ”poreskih lovaca” (skattejægere), kako se popularno zovu osobe-kontrolori zadužene za otkrivanje i suzbijanje poreskih i socijalnih prevara, i rada na crno. Ova nova radna jedinica očekuje svestranu pomoć od građana koju su, bez sumnje, i do sada imali. Posebno su postale popularne takozvane anonimne prijave. U 2012. godini bilo je ukupno 7. 929 prijava, dok je za prvih 6 mjeseci ove godine zaprimljeno 4.880 prijava. Tendencija anonimnih prijava u drugoj polovini 2013. godine se ubrzano nastavlja, pa se očekuje više od 10.000 prijava u 2013. godini. Ministarstvo za Porez (Skatteministeriet) vjeruje da će se ovakva tendencija nastaviti i u slijedećoj godini. Danska RTV je upravo provela anketu među građanima, i pitala ih, da li bi oni prijavili anonimno komšiju, za rad na crno ili socijalnu prevaru. Pred tv-kamerama, svi ispitanici su negativno odgovorili. Situacija je očigledno sasvim drugačija – kada se kamere isključe! Preveo i priredio: Sabrija OVČINA JANUAR 2014 9 RAZGOVOR S POVODOM Adnan BRNJAK, nastavnik u novootvorenoj privatnoj školi: ”Sa svojom djecom govorite samo vašim maternjim jezikom” Razgovarao: Fadil ĆATOVIĆ D anski školski sistem je preskup, a rezultati su ispod prosjeka, ocjena je relevantnih stručnih, političkih i državnih organa i organizacija te se radi toga moraju uraditi odgovarajuće promjene. Reforma školstva trebala bi dati mnogo efikasnije rezultate, a počet će se realizirati s novom školskom godinom ili od augusta 2014. godine. To je bio dovoljan povod da o tome porazgovaramo sa nastavnikom u jednoj takvoj školi, Adnanom Brnjakom. Recite nam nekoliko riječi o sebi! BRNJAK: Rođen sam u Bosanskoj Gradišci 1992. godine, 10 gdje sam uspio završiti samo prvi razred, a zatim su me ratna dešavanja dovela u Dansku. Ovdje sam završio osnovnu školu, zatim gimnaziju i na kraju pedagoški fakultet. Jedno vrijeme sam radio kao prevodilac, a nakon toga sam upisao teološki fakultet u Aarhusu, smjer arapski jezik i Islam. Aktivno se bavim sportom prije svega košarkom I borilačkim vještinama. Koja je Vaša funkcija u privatnoj školi u Vejleu i šta u njoj radite? BRNJAK: Ja sam jedan od predavača u toj privatnoj školi koja je otvorena prije nešto više od godinu dana. Predajem tjelesni odgoj, danski i engleski jezik. Uporedo s tim obavljam dužnost razrednog nastavnika drugom i trećem razredu. Jeste li uočili razliku između oficijelnih i privatnih škola? BRNJAK: Program u Vejle Privatnoj školi isti je kao u državnim školama. Prati se nastavni plan koji važi za sve škole u Danskoj. Razlika je u tome što je Vejle Privatna škola drugačija i interesantnija od tradicionalnih danskih JANUAR 2014 škola, a u njoj se uče i sljedeći predmeti: bosanski, turski, arapski, te učenje Kur’ana i islam kao religija. Cilj nam je da naši učenici imaju najbolje ocjene u Danskoj i da imaju najbolje osobine i karakter u danskom društvu. Je li bio dovoljan interes roditelja i djece za pohađanje ove škole? BRNJAK: U našu školu je u augustu prošle godine pošlo 55 djece. Taj se broj povećao tako da sada u našu školu ide 84 učenika. Imamo pune razrede od 0 do 6 i već pravimo strategiju razvoja s više učenika i novim prostorijama. Razlog za novi plan je i 28 đaka na listi čekanja. Nadam se da će nam se ova djeca pridružiti u augustu slijedeće godine. Djeca su iz Turske, Bosne i Hercegovine, Somalije, Čečenije i Sudana. U ovoj školi su svi dobrodošli, pa i oni koji nisu muslimani. Kakva je procedura upisa u školu? BRNJAK: Svi oni koji se žele prijaviti za upis u ovu školu mogu to uraditi i putem naše stranice: www.vejleps.dk. Odbor škole je već pripremljen za realizaciju novog reformskog školskog sistema, za 2014. godinu. Djeca sad uče engleski od prvog razreda, nastavnici se pripremaju kod kuće. S novim školskim sistemom, radno vrijeme će biti od osam do šesnaest sati. Svaki dan bit će po jedan čas tjelesnog odgoja. Nadam se da ćemo se brzo prilagoditi novom školskom sistemu i da ćemo uspjeti sve postaviti na svoje mjesto. Ovdje radi šest predavača, dva pedagoga i dva pomoćnika pedagoga. SFO funkcionira kao i u drugim školama. Šta biste mogli poručiti roditeljima bosanskohercegovačke djece? BRNJAK: Kao obrazovna institucija pozivamo roditelje da obezbijede da djeca uče maternji jezik. To je ujedno dobra polazna osnova za učenje drugih jezika, a naš maternji jezik je i naš indentitet. Ako biste znali pravu istinu o tome koliko djeca znaju maternji jezik, razočarali biste se. Zato poručujem roditeljima da sa djecom govore samo našim jezikom jer time gaje i uče svoj maternji jezik! ZAKONODAVSTVO Zakoni i propisi u BiH Danski propisi u praksi (30) Zakon o katastru Republike Srpske Ček za starije osobe (Ældrechek) Da li novi Zakon o premjeru i katastru Republike Srpske legalizuje nastavak ekonomskog genocida nad Bošnjacima iz vremena agrarnih reformi u Kraljevini Jugoslaviji u kojima je Bošnjacima oteto 1.175.305 hektara zemlje U 2014-oj godini ček za starije osobe iznosi bruto 16.200 kr. Imovinska granica koja određuje pravo na ovu vrstu pomoći iznosi 80.300 kr. likvidne imovine Piše: Idriz HODŽIĆ N ovi Zakon o premjeru i katastru Republike Srpske, čija je ustavnost bila osporena, stupio je na snagu nakon što je Ustavni sud BiH utvrdio da je taj zakon u skladu s Ustavom BiH i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i osnovnim slobodama. Uprava za geodetska i imovinskopravna pitanja Republike Srpske već je počela implementirati ovaj zakon u 2013. godini, u skladu s planom Vlade RS-a. Tročlane komisije sastavljene od dva pripadnika srpskog naroda i trećeg člana iz reda Bošnjaka, odnosno Hrvata, shodno strukturi lokalnog stanovništva kod kojih se vrše odgovarajuće procedure, već su otpočele sa izlascima na teren. Svi oni koji smatraju da posjeduju određeno pravo na određeno zemljište imaju obavezu da budu prisutni na lokaciji gdje se vrši premjer, te da prilože svu dokumentaciju koju imaju, kao i da angažiraju svjedoke koji bi potvrdili da je neko vlasnik odnosne zemlje. Ukoliko se stvarni vlasnik ne pojavi i ne učestvuje u procesu utvrđivanja imovinsko-pravnih činjenica određenog zemljišta, komisija će donijeti rješenje prema postojećem stanju!? Ovim zakonom uspostaviće se nova katastarska evidencija zemljišnih nekretnina u RS-u, a stare zemljišne knjige biće nevažeće. Time će se izjednačiti grunt i katastar nekretnina (vlasničko i posjedovno stanje), pri čemu će jedino važeći biti katastar nekretnina, što može izazvati ogromne probleme kod dokazivanja stvarnog vlasništva na zemljišnim parcelama. Postoji opravdana bojazan da bi ovo mogao biti nastavak procesa u kojem Bošnjaci gube svoju imovinu, pogotovo što se među samim Bošnjacima ne radi ni ozbiljno, ni predano u pogledu očuvanja postojeće, pa i vraćan- ja ranije oduzete imovine. Slaba svijest i nedovoljna upućenost ljudi, s jedne, kao i činjenica da su brojne porodice u cijelosti stradale u protekloj agresiji na RBiH, s druge strane, povećavaju ovu bojazan. Ovo i iz razloga što se izuzetno mali broj institucija u BiH zvanično uključio u ovu borbu za očuvanje godinama sticane imovine Bošnjaka. Najangažiranija je Islamska zajednica u BiH čija se značajna vakufska imovina nalazi na području RS-a. Shvatajući svu ozbiljnost posljedica koje mogu nastati primjenom Zakona o premjeru i katastru Republike Srpske, prije svega po vakufsku imovinu, ali i imovinu Bošnjaka općenito, Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini, putem Vakufske direkcije, izdala je Uputstva o primjeni Zakona o premjeru i katastru RS-a za medžlise, džemate i Bošnjake općenito. To je svojevrstan apel na svijest svih Bošnjaka da se aktivno uključe u sve pripremne i ostale radnje kako bi zaštitili svoju imovinu u RS-u. Pri Vakufskoj direkciji je formiran ekspertni tim stručnjaka koji može pružiti odgovarajuću pravnu pomoć i zainteresiranim građanima, koji imaju imovinu na području RS-a. Više informacija o planiranim aktivnostima i najavama za provođenje određenih radnji predviđenih Zakonom o premjeru i katastru Republike Srpske, čitatelji „BH Glasa“ i ostali zainteresirani građani u BiH i bh. dijaspori, mogu naći na web adresi: www.rgurs.org. Osim toga Zakon o porezu na imovinu u RS-u dodatno usložnjava ovaj problem. Vlasnici zemlje koja se ne obrađuje, dužni su plaćati porez na tu zemlju. Ukoliko se obaveze po osnovu poreza ne izmiruju, Republika Srpska ima mehanizam da se obešteti, pa bi i to mogao biti uzrok trajnog gubljenja imovine Bošnjaka u RS-u. Piše: Sabrija OVČINA U našoj rubrici ”Danski propisi u praksi”, u toku smo obrade različitih tematskih cjelina iz danskog zakonodavstva. Pisali smo o naknadi za bolovanje (sygedagepenge), rehabilitaciji (revalidering), flexjob (fleksjob), dotakli se generalno svih vrsta penzija (førtidspension, folkepension, brøkpension), pisali o radnim i privatnim penzijama i načinu ostvarivanja istih (div. pensioner), potpori za plaćanje stanarine (boligstøtte, boligsikring, § 34), porodiljskom odsustvu (barselsorlov), besplatnom mjestu za čuvanje djeteta (økonomisk friplads), raznim vrstama socijalne pomoći i pravima na ostvarivanje pomoći (kontanthjælp og socialhjælp), zdravstvenom dodatku, pomoći za grijanje i čeku za starije osobe (helbredstillæg, varmehjælp, ældrecheck), likvidnoj imovini koja ima uticaja na visinu penzije i pomoći od opštine (likvidformue), obračunu poreza (årsopgørelse), raznim vrstama jednokratne pomoći (enkeltydelser), pravu na savjet i uputu (ret til råd og vejledning), pravo glasa i podobnost na izborima (valgret og valgbarhed), vjenčanjima (vielser), predračunu poreza i poreskoj kartici (forskudsopgørelse og skattekort), a ovoga puta nam je fokus na čeku za starije osobe za narednu 2014-tu godinu. Ček za starije osobe(ældrechek) je jedna vrsta dodatne pomoći penzionerima koji su lošeg imovinskog stanja, a koji su navršili 65 godina starosti najkasnije u decembru mjesecu ove godine. Isplata se tradicionalno vrši u januaru mjesecu svake godine. Ukoliko je vaše, odnosno vašeg bračnog druga ili partnera, imovinsko stanje niže od 80.300 kr., ostvarujete pravo na puni iznos ove pomoći koja za 2014-tu godinu iznosi bruto 16.200 kr. Ova vrsta pomoći se isplaćuje automatski svima onima koji imaju boravišnu adresu u Danskoj i nije potrebno podositi molbu za isplatu pomoći. Iplatu vrši Danska Isplata (Udbetaling Danmark) na osnovu pokazatelJANUAR 2014 ja koje imaju iz Poreske Uprave (Skat) i Narodnog registra (Folkeregister). Ukolio vaša, i likvidna imovina vašeg bračnog druga ili partnera, prelazi 80.300 kr. ne ostvarujete pravo na ovu vrstu pomoći. Pod likvidnom imovinom se podrazumijeva gotovinska novčana zaliha, stanje na vašem kontu u banci, ili druga imovina u toj vrijednosti. Ukoliko primate recipročnu penziju( brøkpension) koja se isplaćuje srazmjerno godinama života prije penzionisanja u Danskoj, ostvarujete djelimično pravo na isplatu čeka za starije, srazmjerno dužini vašeg boravka u Danskoj. Isplata ove pomoći ne utiče na vaše pravo na pomoć za plaćanje stanarine (boligstøtte, boligsikring) niti na pravo za pomoć na grijanje (varmehjælp) i pomoć za lijekove (helbredstillæg). Kada je riječ o pomoći za plaćanje stanarine, treba naglasiti da je imovinska granica 770.000 kr. Ipak, kada je riječ o pomoći za grijanje i lijekove, onda je imovinska granica ista kao i kod čeka za starije, dakle 80.300 kr. u 2014-oj godini. Svi penzioneri koji su navršili 65 godina, koji žive u nekoj od drugih Skandinavskih zemalja, ili zemalja članica Evropske Zajednice, Lihteštajnu i Švajcarskoj, a koji ostvaruje pravo na dansku narodnu penziju (danskfolkepension) trebaju podnijeti molbu za isplatu ove pomoći. Molba se proslijeđuje Danskoj Isplati (Udbetaling Danmark). Ukoliko živite u Danskoj, napunili ste 65 godina i primate narodnu penziju, imate imovine, ali je ona niža od 80.300 kr. ostvarujete pravo na djelimičnu isplatu ove pomoći koja se obračunava procentualno, srazmjerno vašem imovinskom stanju. Ako smatrate da ostvarujete pravo na ček za starije osobe, a isti vam nije isplaćen, trebate se obratiti Danskoj Isplati (Udbetaling Danmark) pismeno ili na telefon 70128061. Ovisno od opštine u kojoj živite, evntualno možete potražiti pomoć i objašnjenje kod vašeg socijalnog savjetnika. 11 INTERVIEW Vehid Gunić, bosanskohercegovački književnik i publicist ”Bosna je vrelo dobrih ljudi” Razgovarao: Idriz HODŽIĆ R ođen je 9. februara 1941. godine u Kozarcu, od oca Banjalučanina i majke porijeklom iz Livna. Dugogodišnji je novinar, voditelj i urednik u Radio-televiziji Sarajevo, odnosno Radio-televiziji Bosne i Hercegovine. Objavio je brojne knjige historijskih rasprava, putopisa, intervjua, dokumentarne proze, te knjige sevdalinki s komentarima. U red njegovih najznačajnijih djela spadaju knjiga bosanskih izreka “Na nebu paučina”, te knjige putopisa “Rodna Bosno, daleko odosmo” i “Bilješke univerzalnog neznalice”, kao i antologijski izbori sevdalinki s komentarima “Sevdalinke o gradovima” i “Sarajevo, divno mjesto”. Krajem 2001. godine objavljen je prvi tom, od pet predviđenih tomova edicije “Ljudi dobre zemlje Bosne”. “Iz bisaga Vehida Gunića” - naslov je serije njegovih TV putopisa, koja je mjesecima, tokom 2001. i početkom 2002. godine, bila na programu većine bosanskohercegovačkih televizija i na II kanalu Norveške televizije u okviru programa BNT (Bosansko-norveška televizija). Upućeni posebno cijene napore i doprinose koje je ovaj autor uložio u očuvanje, revitalizaciju i reafirmaciju bosanske gradske pjesme - sevdalinke. Nova knjiga naslova “Sevdalinke (tumači, autori...)” i knjiga “Na nebu paučina”, kapitalna su djela Vehida Gunića. Možete li s čitateljstvom „BH Glasa“ podijeliti neke svoje uspomene na djetinjstvo i rodni Kozarac? GUNIĆ: Te uspomene su još intenzivne. Zapravo, ono što nam se dogodilo u djetinjstvu najintenzivnije i živi u nama. Tamo gdje je čovjek zaplakao prvi put, gdje je prvi put poliven mlazom tople vode, ta su sjećanja trajna i prate te do kraja života. Rođen sam u kraju koji, kao da je nacrtan, kao da predstavlja najljepše Rubensovo platno. Kozarac je sav kao jedna dobro osmišljena fotografija, kao Polje u cvatu Gabrijela Jurkića. Sve radosne stvari su mi se u djetinjstvu dešavale u Kozarcu. Ponajprije neka poetska saznanja proistekla iz pjevanja moga oca, koji je dobro pjevao sevdalinke... U mome zavičaju sam napisao prvi pjesmul- jak, koji je moj veliki učitelj i uzor u novinarstvu, pokojni Vlado Dijak, objavio u novinama... Kozarac je bio grad i u XIII vijeku i sjedište Sanske župe, dakle staro mjesto, kojemu je suđeno u nekim ciklusima da ga razaraju i da se ponovo iz pepela diže... Snimio sam film o Kozarcu i napisao dvije knjige. U Kozarcu su se desili svi oni užasni “cidi”, uključujući i elitocid, kao jednu potpuno novu, malo poznatu kategoriju... Stoga, kad se spominje Kozarac, ja sam obuzet sjetom... A šta se desilo s historijskom šansom da se proslavite, kao mlad novinar, prilikom raporta sa svečanosti povodom otvaranja partizanskog spomenika na Kozari, u septembru 1972. godine? GUNIĆ: Desilo se nešto neočekivano, pošto sam još bio relativno mlad novinar, odredili su da taj čin samog otkrivanja spomenika prenosimo pokojni Aco Aleksej Nejman, sjajni reporter, i ja. Puhnuo je vjetar i oteo papire iz ruku Ace Nejmana. Bili smo tik uz Tita, što je meni veoma godilo i bio sam van sebe od uzbuđenja, ali Husein-kapetan Gradaščević, narodni genije je izrekao ovu pjesmu: U kuli kamenoj majka plakala Svog sina najdražeg kroz suze molila Čuješ li, sine moj, sine jedini Bosnu zaboravi, al’ živ mi ostani K’o jecaj, k’o krik, k’o kletva te duše ponosne Zauvijek ostaše riječi Zmaja od Bosne Zaludu, majko, blaga sultana, careva Bosna je alem sjaj, Bosna je jedina Neću nikada k’o vazal nikome služiti Ja sam bosanski sin i to ću ostati.“ 12 JANUAR 2014 kad vjetar raznese Acine papire, ja sam trčkarao da ih pokupim. Kada se pratio drug Tito, nije se smjela izgovoriti ni jedna riječ koja nije verifikovana od ljudi zaduženih za štampu iz Titovog protokola. Aco je bio zakovan. Trebalo je da i ja nešto kažem, ali sam ganjao njegove papire kao mlađi novinar. To je bila incidentna situacija, a bile su još dvije, prilikom obilježavanja Dana ustanka naroda i narodnosti, opet na Kozari, i prilikom otvaranja spomenika Bici za ranjenike, na Makljenu... Je li Vaša knjiga “Ljudi dobre zemlje Bosne”, zapravo, trag o ljudima koji su bili i/ili putokaz za prepoznavanje traga koji vodi do Dobrih ljudi Dobre zemlje Bosne? GUNIĆ: U pogovoru za moju knjigu “Bilješke univerzalnog neznalice” Izet Sarajlić je rekao da sam ja jedan od malobrojnih ljudi koji ima tu sposobnost da svojim djelovanjima raduje ljude. Ja, zapravo, volim ljude i uvijek sam pisao o ljudima koje volim... Jer, ljudi su dobri. Ima i zločestih ljudi, ali ja to i kažem negdje u uvodu toj knjizi da je voda INTERVIEW na svome izvoru uvijek bistra, a nađe se uvijek neka pogan koja je dolje, nizvodno, opogani. To je jedna ekološka kategorija koju sam čuo od moje rahmetli nene, koja je na onoj rici, tako zovu Kozarčani tu svoju rječicu, vidjela jednu Zlatu Terzićku kako baca neke poderane gumene čizme u rijeku i kaže joj: „Nemoj, draga Zlate, vavik živi neko doli“. To je bio moto jednog svjetskog ekološkog pokreta - Uvijek živi neko dolje. To je moja nena izgovorila 1951. godine... Svaka knjiga, pa i Vaše knjige su, sigurno, pisma u budućnost generacijama koje će doći kad nas ne bude, da ponešto saznaju o ljudima koji su živjeli u vrijeme u koje smo mi živjeli i koji su svojim djelovanjem obilježili svoje vrijeme. Kako kao savremenik Safeta Isovića i član Udruženja sevdalija u Americi i u Švedskoj, koja nose njegovo ime, gledate na ovu ljudsku i umjetničku veličinu među Bošnjacima? GUNIĆ: Gledam s ponosom i ushićenjem, i to je jedno od mojih najradosnijih prijateljstava. Imao je i sreću i nesreću što je pjevao na jeziku malog naroda, mada je bio poliglota, jer je tečno govorio francuski, njemački i engleski jezik. Zamislite da je s takvim glasom i takvim potencijalom pjevao u Italiji? Mogao je održati vokal većeg raspona od onog koji su imali Pavarotti i Kareras. On je bio čudo. A drugo, bio je pjevač, intelektualac, koji nije pjevao, on je tumačio pjesmu. Imao je taj dar kao obrazovan čovjek da prodire u najdublje slojeve sevdalinke, jer ona u sebi prikriva neke sadržaje koje laik i površan čovjek nije kadar odgonetnuti. Safet je to uspijevao kao i Himzo Polovina, koji je opet bio pjevač malog glasa, ali velikih intelektualnih sposobnosti i nije se nikad zalijetao da pjeva poravne pjesme koje zahtijevaju veći raspon glasa... Bosna i Hercegovina nije ni svjesna kakvog je velikog autentičnog tumača sevdalinke izgubila, ali došle su neke nove snage koje nemaju pojma i koje nemaju dar da se čuju te neke vrijednosti... Sarajevo mu se ničim nije odužilo. Pred tom činjenicom, pred tim prostaklukom ja sam zapanjen, šokiran i razočaran i u svim mojim istupima i ovdje i vani ja govorim o tim činjenicama... Vas je akademik Abdulah Sidran u svom epitafu označio kao „svog naroda očinji vid...“ Recite nam koji detalj više o druženju i prijateljevanju s našim planetarnim pjesnikom i akademikom Avdom Sidranom? GUNIĆ: Avdo je moj stvarni prijatelj. Ja imam srdačnije i bliže relacije sa Sidranom nego s braćom. Imao sam veliki melanom na tabanu i liječio sam se gorivom za motore s unutrašnjim sagorijevanjem. Dok sam se borio da pobijedim rak, dolazio mi je u bolnicu i bodrio me. Kaže mi: “Šta si se prepao, ja sam savladao tri raka i imam kapacitet da savladam još najmanje dva”. Vodio sam dnevnik s namjerom da objavim knjigu „Neću da umrem od raka“, a Sidran me nazvao i kaže mi da stavim kao moto te knjige: „Ni ti rakovi ne mogu nam ništa, nama samo žene mogu dohakati“. Znajući koliko ja putujem po svijetu i koliko tragova ostavljam, napisao mi je epitaf koji bi mogao stajati na mome nišanu: „Ovdje počiva svog naroda očinji vid/ Pjesnik i putopisac od Gunića Vehid.“ To će, možda i stajati na mom nišanu, iako moji sinovi smatraju da je to narcisoidno i da to ne treba pisati na nišanu... Doktoru Esadu Sadikoviću i njegovoj tragičnoj smrti posvetili ste svoju knjigu naslova „Doktor Eso“. Šta se, zapravo, desilo s njim i njegovom djecom? GUNIĆ: Esad Sadiković je bio moj prijatelj iz njegovih studentskih dana. Bio je čovjek jedinstvenog dara, koji je od svega pravio šegu i vic, pa čak i od vlastite smrti. Uđe u radnju i traži iglu za bijeli konac, ili u prodavnici obuće „Borovo“ traži teget-plavu pastu za cipele broj 44. U Prijedoru je stekao slavu kakvu je ranije imao doktor Mladen Stojanović. Među posljednjima je odveden u logor Omarska. Jedan preživjeli priča da su došla dvojica oficira iz Beograda, koji su bili kolege Esinog oca, pukovnika JNA, jer Eso potječe iz partizanske porodice i željeli su da ga izvedu iz logora. On je odbio da s njima izađe iz logora, a mogao je izaći i spasiti se. U cik zore, 06. 08. 1992. godine, Esu izvode iz logora. Neki su logoraši plakali i, ne znajući kako da mu se oduže, počeli su aplaudirati... Taj preživjeli logoraš, od njih 217, koliko ih je ubijeno i bačeno u jamu, ispričao je da je vidio da Eso stoji nad jamom Hrastova glavica, svezanih ruku i moli za jedan dim cigarete. Kad je povukao taj dim, dželat mu je pucao u potiljak. Esina supruga se samo petnaest dana nakon toga udala za nekog ko je bio ključni za sve što se dešavalo u logoru, a djecu je pokrstila... Žive u Americi, ali se još javno ne eksponiraju na ovoj strani. Sidran ima u glavi scenarij i mislim da će ta knjiga doživjeti i svoju ekranizaciju... Jednom ste izjavili da Vam je bio životni san da objavite knjigu koja po obimu premašuje Marksov „Kapital“. To je Vaša knjiga “Sevdalinke (tumači, Naš novinar u društvu sa Vehidom Gunićem autori)”. Šta ona znači za očuvanje sevdalinke kao „krunskog dragulja lirskog stvaralaštva naroda Bosne i Hercegovine”? GUNIĆ: Znači veoma mnogo i znači da ona predstavlja sublimat tih radosnih stanja moje duše... Sevdalinka kao književna stečevina naroda, namjerno govorim u množini, jer su je gotovo podjednako baštinili u Bosni i pravoslavci i katolici i Bošnjaci muslimani. Ona kao muzička tvorevina, možda će nestati, ali kao književna, kao vrhunska lirska pjesma nikada neće nestati, pogotovo neće nestati naše balade iz kojih su proistekle i brojne sevdalinke. A balade “Hasanaginica”, “Smrt Omera i Merime” i “Braća Morići” sigurno idu u sam vrh svjetskog pjesništva... Ova knjiga za mene predstavlja veliku radost, jer na jednom sam mjestu objedinio, prema mom mišljenju, najbolje sevdalinke, a to sam odavno želio... Autor ste i knjige „On najveći – Muhamed Ali“. Kako ste, koristeći se svojim lukavstvom, upoznali i intervjuisali svjetskog bokserskog šampiona, Muhameda Alija? GUNIĆ: To je bilo u vrijeme kada sam vodio kviz „Olimpijski vremeplov“. Pred Olimpijadu u Los Angelesu Amerikanci su sami meni ponudili da dođem u Los Angeles. Ja sam u Beogradu prihvatio taj poziv i naveo da želim da se sretnem s Muhamedom Alijem. Gospođica Rozelin Mišel, moja domaćica, jedan dan je došla i saopštila mi da je obaviještena da tri minute Alijevog intervjua koštaju 2.500 dolara i da oni u budžetu određenom za moj boravak nemaju osigurana ta sredstva. Rekao sam da mu doslovno prenese sljedeće: „Uredniku TV Sarajevo, Vehidu Guniću, poznato je da Muhamed Ali ima najblistaviju sportsku biografiju na svijetu. Toj biografiji nedostaje samo još jedan podatak, a to je da ga je intervjuisao najpoznatiji novinar svih vremena, Vehid Gunić“. Ubrzo stiže obavijest da će me Muhamed Ali primiti... U salonu za prijem, JANUAR 2014 iza paravana se pojavio, izvodeći neke svoje mađioničarske trikove, da bi u jednom trenutku pokazao kako vertikalno lebdi. Kad je aterirao, reče: „Vehid“. Kažem: “Ja”. On reče: “Es-selamu alejkum!” Prišao mi je, zagrlio me i krenuli smo uz stepenice prema ogromnoj biblioteci u kojoj su se nalazili samo Kur’ani, štampani u XX vijeku... Usput sam naglas učio Kulhuvalahu i on je sa mnom učio. Iz jedne ciljane vitrine je uzeo Kur’an štampan u Bosni, u izdanju Orijentalnog instituta, sa sjajnim aplikacijama Mersada Berbera i izvadio fotografiju na kojoj su bile naše majke i nene, koje su u Begovoj džamiji učile hair-dovu za Alijevu pobjedu uoči meča s Frejzerom... Koju biste poruku uputili bosanskohercegovačkim građanima koji žive u Danskoj i bh. dijaspori, općenito? GUNIĆ: Da sačuvaju makar minimum baštine, nešto od svoje tradicije i običaja, pa i od svoje muzičke tradicije, jer ako išta imamo u svjetskim relacijama vrijedno, onda je to naša sevdalinka. Baštineći sevdalinku, na najljepši način će, zapravo, osjetiti te hijeroglife narodne duše koje u sebi krije ta veličanstvena pjesma... Jedina zemlja na svijetu koja ima vrelo je Bosna i ona je vrelo dobrih ljudi. Poslije habera da je u Istanbulu, u dramatičnim okolnostima, umro ili je zadavljen u 32. godini života, prvi veliki i strastveni borac za autonomiju Bosne, Husein-kapetan Gradaščević, narodni genije je izrekao ovu pjesmu: „U kuli kamenoj majka plakala/ Svog sina najdražeg kroz suze molila/ Čuješ li, sine moj, sine jedini/ Bosnu zaboravi, al’ živ mi ostani/ K’o jecaj, k’o krik, k’o kletva te duše ponosne/ Zauvijek ostaše riječi Zmaja od Bosne/ Zaludu, majko, blaga sultana, careva/ Bosna je alem sjaj, Bosna je jedina/ Neću nikada k’o vazal nikome služiti/ Ja sam bosanski sin i to ću ostati.“ Ja želim da ti bosanski sinovi i kćeri nikada ne zaborave ko su, šta su i odakle su. 13 NAUKA, AUTO I TEHNOLOGIJA Amazon pakete namjerava dostavljati bespilotnim letjelicama Gostujući u showu Charlieja Rosea, “60 Minutes”, šef Amazona Jeff Bezos otkrio je da pakete namjerava dostavljati uz pomoć bespilotnih letjelica, prenosi index.hr. Servis naziva Prime Air mogao bi postati dostupan već za četiri ili pet godina. Bezos tvrdi da će pošiljke dostavljati u roku od pola sata nakon što kupci potvrde kupovinu na stranici, ali dodaje i da će bespilotne letjelice ispočetka dostavljati pakete koji nisu teži od dva kilograma (86% dostava). Amazon trenutno radi na sigurnosnim mjerama i očekuju odobrenje Američke zrakoplovne vlasti (FAA). TV: Samsung šalje daljinske upravljače u penziju Za nadolazeći sajam CES, tehnološki gigant Samsung najavio je predstavljanje svojih pametnih TV uređaja sa kojim će korisnici Internet Osam stvari o Facebooku koje niste znali Facebook je najpopularnija društvena mreža na svijetu s više od milijardu i dvjesto miliona korisnika od kojih je uvijek najmanje 60 posto aktivno. Na Facebooku se nalazi preko 10 milijardi različitih aplikacija kojima se broj povećava iz dana u dan 4. Brojka od 58 posto korisnika Facebooka koji postanu “fanovi” određenog brenda očekuje posebne popuste, pogodnosti te pozive na događaje 5. Unutar prvih pet sati od trenutka objavljivanja statusa se dogodi tri četvrtine sveukupne interakcije korisnika Facebooka 6. 80 minuta je prosječan ”životni vijek” objave na Facebooku D onosimo vam osam činjenica o najpopularnijoj društvenoj mreži. Pogledajte što se svakim danom događa na Facebooku: 1. Više od 350 miliona fotografija se svakodnevno stavi na Facebook 2. Jedna od najomiljenijih aktivnosti korisnika Facebooka je dodavanje fotografija 7. 3. 8. Čak 66,4 posto kupaca putem statusa na svom Facebook profilu obavještava prijatelje o akcijama i sniženjima koja nude. Isključivo putem mobilnog uređaja Facebooku pristupa čak 189 miliona korisnika Velika brojka Facebook korisnika, čak četvrtina ne pridodaje veliku pažnju postavkama privatnosti na ovoj društvenoj mreži. FARUKS TRANSPORT Prijevoz paketa i robe iz Skandinavije za Bosnu i Hercegovinu RASPORED PREUZIMANJA PAKETA I STVARI Datum Mjesto Vrijeme Datum Datum Mjesto Vrijeme Svakog 3. u mjesecu Svendborg Nakskov Maribo Sakskøbing Nykøbing Stege Næstved Brøndby Strand Hedehuse BKC København Nivå Slagelse Nyborg Odense Ejby Kolding 09,00 12,00-13,00 14,00-14,30 15,00 16,00-17,00 18,00 19,00 09,00-10,30 11,00 12,00-16,00 19,00 10,00-11,00 12,00-13,00 14,00-16,00 17,00 18,00-19,00 Svakog 4. u mjesecu Svakog 5. u mjesecu Adresa: Faruks Transport 14 Dyrehavegårdsvej 38 6000 Kolding Svakog 6. u mjesecu Svakog 7. u mjesecu Vejle Brande Horsens Silkeborg Langå Randers Grenå Hobrå Hadsund Støvring Frederikshavn Ostevro Ålborg Viborg Skive 09,00 11,00 13,00-14,00 15,00-15,30 16,30 17,00-18,00 19,00 09,30 10,30 11,30 13,00-14,00 14,30 15,30-16,00 18,00 20,00 Svakog 8. u mjesecu Svakog 9. u mjesecu Mjesto Vrijeme Thisted Bested Nørre Nisum Ringkøbing Herning Sdr. Felding Varde Esbjerg Haderslev Abenraa Sønderborg Tønder 09,00 10,00 11,00 13,00-14,00 16,00 17,00 18,00 19,00-20,00 08,00 09,00 10,00-11,00 13,00-14,00 Za selidbe ili veću količinu stvari i paketa dolazimo na lice mjesta po prethodnom dogovoru. Kontakt telefoni: Humanitarne pakete i donirana ortopedska pomagala DECEMBAR 2013 I BH GLAS I 25 JANUAR 2014 26991626 vozimo besplatno! 60765140 / 60800141 NAUKA, AUTO I TEHNOLOGIJA Auto S moći razgovarati i koji će imati ekrane osjetljive na dodir. Za CES 2014. u Las Vegasu, Samsung je pripremio Smart TV uređaje za 2014. sa naprednim funkcijama korištenja. Tu je nova usluga glasovne interakcije, koja prepoznaje različite jezike i trenutno je dostupna u 11 zemalja. U 2014. će ta usluga biti proširena na 12 novih tržišta. Jeste li spremili auto za zimu? aznajte šta morate obavezno prekontrolisati na autu kao pripremu pred zimu: 1. Ako je tokom ljetne sezone, iz bilo kojih razloga dolijevanja voda u sistem hlađenja motora, nužno je prekontrolirati gustoću rashladne tekućine i njezinu otpornost na niske temperature. Neadekvatan nivo otpornosti tekućine na niske temperature, može dovesti do velikih i skupih oštećenja motornih vozila. 2. Tekućinu za pranje vjetrobranskog ili stražnjeg stakla vozila, treba zamjeniti zimskom verzijom. Neadekvatna tekućina zbog smrazavnja smanjuje vidljivost i dovodi do oštećenja komponenti za ispiranje stakala. 3. Da bi se izbjeglo zaleđivanje sistema goriva, posebno kod starijih vozila, poželjno je prekontrolirati ima li u spremniku nakupina vode nastale kondenzacijom u ljetnim mjesecima. 4. 7. 5. 8. Zbog nakupina vode zamjeniti filtere za gorivo, nezavisno o vrsti goriva koja se koriste. Problemi sa zaleđivanjem dovoda goriva jednako pogađaju vozila sa benzinskim i dizelskim motorima. Za uspješan start dizelskog motora potrebno je provjeriti ispravnost grijačih svjećica vozila, posebno kod starijh vozila koja se neredovno servisiraju. 6. Neredovno servisiranje benzinaca dovodi do istrošenosti svjećica za paljenje iskre. Stoga je potrebna kontrola svjećica. Specifičnost benzinskih motora je problem sa vlagom koja (zavisno o vozilu), dovodi do proboja visokonaponskih kablova. Zato je potrebno kablove zaštiti sredstvom za sprječavanje vlage. Iz prakse službe ¨pomoći na cesti¨ akumulatori vozila su jedan od najčešćih razloga otkazivanja starta motora. Ovaj je problem posebno izražen u prvom naletu niskih tempertaura. Poželjno je prije nastupa niskih temperatura ispitati ispravnost akumulatora vozila. Priredio: Emir OVČINA JANUAR 2014 Igrice: FIFA 14 je najprodavanija igra uoči Božića Igra FIFA 14 je zauzela prvo mjesto na listi naprodavanijih igara uoči Božića. Nogometna simulacija FIFA 14 je doživjela veliki rast prodaje te je nadmašila i prošlosedmični bestseler, igru “Call of Duty: Ghosts”.Prvi put nakon 2007. godine kompanija EA i njena igra FIFA zauzimaju prvo mjesto na listi najprodavanijih igara uoči Božića. Prethodnih godina su prva mjesta osvajale igre “Call of Duty”, no, dominaciji je došao kraj, pa je ova popularna igra ovog puta zautela drugo mjesto. 15 ZDRAVSTVO Bolesti kostiju (3) Narodni lijekovi Uzroci nastanka osteoporoze U ovom broju nastavljamo govoriti o osteoporozi, prije svega o uzrocima njenog nastanka. Kada osoba poznaje uzroke, odnosno faktore rizika za nastanak ove bolesti može se lakše orijentisati, odnosno preventivno djelovati te smanjiti ili otkloni rizik za nastanak bolesti. Raniji prijelomi kostiju J edan od uzroka osteoporoze može biti raniji prijelom kostiju. Osobe koje su ranije lomile kosti imaju veliki rizik za pojavu osteoporoze. Razlog nije potpuno jasan, ali je najvjerovatnije uzrok tome to da se struktura kosti kod prijeloma mjenja i kosti postaju više porozne. Ovo je specijalno izraženo kod osoba koje su imale spontane prijelome kičmenih pršljenova. Osoba koja je imala prijelom pršljena ima i do sedam puta veći rizik za novi prijelom u odnosu na osobu koja nije imala prijelom. To je naročito izraženo kod ženske populacije. Žene koje su ranije doživjele prijelom ručnog zgloba ili pršljenova imaju veliki rizik za novi prijelom. Štitnažlijezda se nalazi na vratu i proizvodi hormone, koji su jako 16 Poštovani čitaoci, od ovog broja BH Glas-a idemo s novom rubrikom, s ciljem da vam pomognemo u liječenju nekih bolesti prirodnim putem, odnosno namirnicama koje ima svako domaćinstvo, a koje u svom “Narodnom zdravlju” preporučuje naš čuveni Sadik Sadiković. K Piše: Dr. Armin GALEŠIĆ Bolesti štitne žlijezde Kiseli kupus važni za pravilno funkcionisanje organizma. Od bolesti štitne žlijezde uglavnom obolijevaju osobe koje su izložene stresu, a posebno obolijevaju žene svih životnih dobi. I muškarci mogu oboljeti od štitnjače. Obično su simptomi kod njih izraženiji i teže ih je liječiti. Štitnjača prozvodi hormon, koji se naziva tiroksin. Kod bolesti štitne žlijezde tiroksin se može lučiti u povećanoj količini, a to dovodi do gubitka koštane mase i osteoporoze. Određeni lijekovi za bolesti štitne žlijezde, koji se uzimaju nekontrolisano, mogu dovesti do viška tiroksina i naknadno do osteoporoze. Zato je jako važno da osoba koja uzima lijekove za lječenje štitne žlijezde redovno kontroliše njene hormone, bilo kod svog porodičnog JANUAR 2014 ljekara ili kod specijaliste, naravno ako osoba ide na konrolu kod specijaliste. Neki pacijenti idu na kontolu kod specijaliste jedno vrijeme, a poslije izvjenog vremena nastavljaju kontrolu kod svog ljekara. Na žalost, neki od njih, iz raznoraznih razloga, zaborave kontrolisati krv i tada nastaje problem, odnosno javi se oboljenje. upus slatki i kiseli, u svježem stanju ili kuhan, ne samo da je vro zdrava hrana već se upotrebljava kao lijek protiv mnogih bolesti! Kiseli kupus rastapa i odvaja loše sokove iz tijela, te čisti i jača krv. Slabokrvni ljudi, ljudi loših živaca, reumatičari i oni koji imaju problema s želudcem neka češće jedu prijesan kiseli kupus pomiješan sa crvenim lukom i maslinovim Maligna oboljenja -Tumori kostiju Neki oblici raka mogu dovesti do promjene strukture kosti i osteoporoze. To se najčešće događa kod bolesti koja se zove mijelomatoza, a od nje obično oboljevaju osobe starije od 60 godina. Mijelomatoza je oblik raka kostiju, koji je relativno niskog maligniteta. To znači da osoba uz terapiju i redovnu kontrolu ove bolesti može živjeti relativno dug period. Međutim, kao rezultat slabljenja strukture kosti, razvija se osteoporoza kod veikog broja oboljelih. I druge vrste raka kostiju, također, oštećuju strukturu kosti i povećavaju rizik za osteoporozu. Na žalost, drugi oblici raka kostiju su jako maligni, odnosno zloćudni, tako da smrt često nastupi prije nego se osteoporoza razvije. U slijedećem broju moći ćete pročitati i o drugim uzrocima osteoporoze te na taj način preduprijediti nastanak bolesti. Naravno pravilna prehrana i promjena životnih navika i stila života smanjit će rizik za nastanak bolesti. uljem, uz komad ražovog hljeba. Kod nagluhosti usljed zpaljenja uha ili stvrdnute ušne masti, uštrcava se rasol od kupusa i time se postižu gotovo nevjerovatni rezultati! Protiv čireva u stomaku i crijevima pije se svakog sahata po jedna kašika dobro u vodi razrijeđenog rasola od kupusa. Na upale usljed ujeda pčele, ose ili druge koje bube, i kod rana i čireva po koži, stavljaju se oblozi od kiselog kupusa, i mijenjaju svako pola sahata, sve dok upala ne prođe. Pijenjem 1-2 čaše rasola razbija se i najteži mahmurluk. Zapamtite! Kupus se ne smije kuhati u bakrenim sudovima! Pripremio: Sabrija OVČINA STIL, MODA I KULINARSTVO 8 najčešćih grešaka koje činimo kod korištenja pegle za kosu: K pločama teže je doći što bliže korijenu vlasi, a upravo je to mjesto gdje su vlasi najkovrčavije. Odaberite peglu s keramičkim ili tourmaline pločama širine 2,5 cm. Umjesto peglanja potpuno ravno, paralelno s licem, peglu pokrećite u obliku slova C kako idete prema vrhovima kose. orištenje pegle za kosu za neke od nas postala je sasvim uobičajena praksa. No iako se neke od nas smatraju stručnjakinjama za peglanje kose, to ne znači da mnoge žene čine puno grešaka i oštećuju svoju kosu. Ne peglajte dok je kosa još vlažna Iako postoje posebne pegle za ravnanje vlažne kose, većina stručnjaka neće ih preporučiti. A još je veći “grijeh” korištenje obične pegle na kosi koja je mokra ili vlažna. Prije nego se uhvatite pegle potrebno je kosu do kraja osušiti, i pričekati barem pet minuta prije nego je krenete peglati. Vaša kosa mora biti 100 posto suha, inače ćete završiti s oštećenom i naelektriziranom kosom. Prije korištenja topline na kosi, kako biste je zaštitili potrebno je koristiti sredstva (sprej, serum, ulje...) koja su specijalno namijenjena zaštiti od topline. Bez toga kosa će se s vremenom jako oštetiti, a i kosa neće imati onaj zdravi sjaj koji svi želimo. Peglu ne stavljajte na maksimalnu toplinu Većina današnjih pegli za kosu ima na sebi dugme kojim možete podešavati toplinu pegle. Izbjegavajte peglu stavljati na maksimalnu Ne koristite nekvalitetne proizvode moguću toplinu jer previše vrućine može oslabiti vlasi i dovesti do ispucanih vrhova i oštećene kose. Iako se vaša pegla može zagrijati na 230 ºC ne znači da s 200 ºC nećete jednako tako dobro ispeglati kosu. Ako imate oštećenu, obojenu ili veoma tanku kosu poželjna je još niža temperatura (180 ºC) Ne peglajte iste pramenove više puta i ne držite peglu predugo Nemojte isti pramen nekoliko puta izlagati velikoj toplini. Svaki pramen što je više moguće izravnajte prije peglanja običnom četkom i zatim preko njega prijeđite peglom. Obavite to u jednom ravnomjernom, glatkom potezu. Nemojte se zaustavljati i nastavljati jer bi vam se mogle vidjeti horizontalne linije na pramenu. Kod peglanja idite sporo, ali ne presporo – toliko da peglu držite na jednom mjestu više od nekoliko sekundi. Što dulje držite to više oštećujete kosu i izvlačite vlage iz vlasi – a nitko ne želi kosu suhu kao slama. Nemojte koristiti pramenove s previše kose jer se tako toplina pegle neće ravnomjerno rasporediti i dovoljno je ispeglati. S prevelikim pramenovima žene u pravilu to kompenziraju tako da onda dulje drže peglu na kosi – čime samo isušuju i oštećuju gornji sloj kose u pramenu. S velikim i preširokim peglama, odnosno s peglom s preširokim Kod peglanja kose važno je imati kvalitetnu peglu, ali i kvalitetno sredstvo za zaštitu kose od topline. Kod odabira sredstva za zaštitu važno je, po mogućnosti, odabrati one koji ne sadrže alkohol. Evo nekoliko kvalitetnijih proizvoda (većina se može nabaviti ili u frizerskim salonima ili preko interneta): L’Oréal Paris Elnett Sleek Heat Protect Spray, L’Oreal profesional Thermo Milk, Toni&Guy Iron defence, Kerastase nectar thermique, Matrix Biolage Fortetherapie Thermo-Active Repair Gloss, John Frieda Frizz-Ease Thermal Protection Hair Serum, Redken Spray Starch 15 Heat Memory Styler, CHI silk infusion, Sedu Anti-Frizz Polishing Treatment with Moroccan Argan Oil, Aveda Light Elements Smoothing Fluid, TreSemme Thermal Creations Heat Tamer Spray, Frederic Fekkai Coiff Defe UV Protectant. Priredila: Almira ŠIŠIĆ Recepti iz BH kuhinje Češka torta Kora: - 2 jajeta - ¼ šoljice margarina - 1 šoljica šećera - 2 kašike meda - 2 kašike praška za pecivo - 5 šoljica brašna Izmiješati šećer i med, pa kada se dobro povežu dodati margarin, a zatim jaja i brašno sa praškom za pecivo (malo po malo). Smjesa se ne bi smjela razdvajati u toku miješenja. Može se dodati malo mlijeka da se smjesa ne razdvaja i da ne bude ljepljiva. Tijesto razviti na 5 jednakih dijelova. Svaku koru peći na 180C, 3 do 5 minuta, da dobije zlatno žutu boju, a onda ga sušiti na plehu. Fil: - 225 grama slatkog kondenzovanog mlijeka - 3 jajeta - 2 kašike meda - ¼ šoljice margarina - ½ šoljice mljevenih oraha Pomiješati sve sastojke za fil osim oraha. Sve to kratko prokuhati i ostaviti da se ohladi. Smjesom premazati sve kore, a orasima posuti gornju koru. Pljeskavice od krompira sa mesom Sastojci: - Sirov krompir 5-6 kom - 150 gr. mljevenog mesa (prethodno prodinstano) - 1 glavica luka I 1 čehno bijelog luka - 2 kom jaja - 1 kašika brašna - Malo peršunovog lista - Začini, so i biber Priprema: Izrendati krompir i ocijediti višak JANUAR 2014 vode. Dodati jaja, so, biber i brašno te promiješati. Mljeveno meso malo prodinstati pa ga pomiješati sa lukom i bijelim lukom, te mu dodajte so, biber i druge začine po želji. Od pripremljene mase krompira formirati tanke pljeskavice. Na pljeskavicu staviti nadjev od mesa, a zatim ga poklopiti drugom pljeskavicom. Pržiti na vrelom ulju sa obje strane. Priredila: Amila SMAJLAGIĆ 17 SPORT Izvlačenje grupa za SP 2014 – Zmajevi saznali imena protivnika Grupa po mjeri, razlog za umjereni optimizam Piše: Benjamin DAJIĆ I ako smo kroz kvalifikacije za sljedeće Svjetsko prvenstvo prije svega priželjkivali da se naši Zmajevi konačno plasiraju na to veliko takmičenje, i iako smo u slavlju prilikom ostvarenja tog cilja prvenstveno uživali u tom trenutku, ipak smo svi mi koji volimo našu domovinu sa velikim nestrpljenjem i nervozom iščekivali izvlačenje grupa za najveću nogometnu smotru. Zadovoljstvo plasmanom u Brazil nije jenjavalo, ali ipak i ljudski i sportski i patriotski instinkt tjerali su na špekuliranje o mogućim protivnicima i priželjkivanje grupe u kojoj bi imali realne šanse za borbu za jedno od prva dva mjesta koja znače prolazak u drugu fazu takmičenja. Kombinacija je pri žrijebanju bilo bezbroj i nakon što nam je dah u više navrata zastajao sreća nam ipak nije u potpunosti okrenula leđa. Izbjegli smo takozvane grupe smrti i zapali u onu pod nazivom F, zajedno sa Argentinom, Nigerijom i Iranom. Kada se baci pogled na ostale grupe može se biti relativno zadovoljan. Mogli smo proći i nešto bolje, ali i mnogo gore. Objektivno, Argentinci su favori- 18 ti u našoj grupi. U prošlom broju našeg lista opisali smo novembarski susret sa našim protivnikom na SP-u, i svi smo mogli zaključiti da su Argentinci kvalitetnija ekipa od naših Zmajeva. Međutim, nesavladivi sigurno nisu. Uz malo bolje posložene strateške kockice možemo se nositi sa njima ravnopravnije nego što je to bio slučaj u St. Louisu. Svoju kartu za prolazak ipak moramo ponajprije tražiti u mečevima protiv Nigerije i Irana. Nijednu od ovih ekipa ne smijemo potcijeniti. Nigerijcima će ovo biti peti nastup na SP-u, i iako u ovim kvalifikaijama nisu briljirali njihovo iskustvo učestvovanja na velikim takmičenjima i uspjesi koje bilježe njihove omladinske reprezentativne selekcije moraju se uzeti za ozbiljno. Iran je na papiru autsajder u našoj grupi. Ovo će im biti četvrto učestvovanje na SP-u, a kvalifikacije su prošli bez većih poteškoća i naravno da se mora biti oprezan sa njima. Za kraj rečenica koja zvuči pomalo nestvarno: Na Svjetskom prvenstvu prvu utakmicu igramo u hramu nogometa, slavnoj Maracani, gdje će nam protivnik biti Messi i njegova Argentina. Poput sna. JANUAR 2014 Oluja progutala Britanca Adnan Ćatić prvak svijeta po četvrti put Piše: Benjamin DAJIĆ F elix Sturm (u prijevodu - oluja), borac koji nomilalno boksuje pod njemačkom zastavom a pobjede slavi ogrnut u bosansku, postao je prvak svijeta po četvrti put. Pojas šampiona srednje kategorije u verziji IBF osvojio je pobijedivši dotadašnjeg prvaka, Britanca Darrena Barkera. Za neupućene mora se dodati da je ovdje riječ o Adnanu Ćatiću, čovjeku bh. porijekla čiji su roditelji iz Blagaja, a koji je rođen u njemačkom Leverkusenu. Adnan je bokserski alijas njemačkog prizvuka uzeo iz komercijalnih razloga, pošto većinu svojih mečeva odrađuje u njemačkim arenama i pred publikom, sponzorima i medijima koji najviše žele gledati borce sa imenima koja njima nešto znače. Za Nijemce Felix, za Bosance i Hercegovce Adnan, za Darrena Barkera uraganska oluja, za cijeli Svijet (ponovo) šampion. Pred decembarski meč za titulu mnogi su osporavali Adnanovu vrijednost i predviđali mu skori završetak karijere, nakon što je u posljednja četiri meča ostvario samo jednu pobjedu i jedan remi, dok je dva puta bio poražen. Ipak, taj bh. inat koji se probudi kada čovjeka otpisuju i omalovažavaju došao je do izražaja u Adnanu te hladne noći u velelijepnom zdanju Porsche Arene u Stuttgartu. Sva prigovaranja o izgubljenoj eksplozivnosti, nedostatku hrabrosti i manjku inicijative pala su u vodu u nekoliko minuta trajanja borbe. Nošen gromoglasnim navijanjem nekoliko hiljada bh. navijača Adnan je već u prvoj rundi dinamičnim pristupom nagovijestio tok trajanja borbe. U drugoj rundi već je sve bilo riješeno. Nekoliko munjevitih kombinacija razbilo je Barkerov gard koji više nije bio u stanju parirati Adnanovim olujnim naletima, i njegov trenerski štab nije imao izbora nego baciti peškir u ring. Zvuci bosanske pjesme sa tribina, Adnanovo obraćanje publici na bosanskom jeziku, pozivanje u ring bh. nogometnih Zmajeva, Salihovića i Ibiševića, javne čestitke putem inerneta od strane Džeke i Teletovića, šampionski pojas oko struka i bh. zastava na Adnanovim leđima – slike za pamćenje koje svi želimo ponovo doživjeti. Naprijed Adnane, svi smo uz tebe! SPORT Trener: Glen Riddersholm FC Midtjylland iz Herninga zasluženo prvi Postignuti rezultat je proizvod rada i oslonca na vlastite mlade snage Piše: Fadil ĆATOVIĆ D anska fudbalska scena u znaku je FCM-a, koji je ovu godinu zaključio prvim mjestom u Superligi. Uvjerljivom pobjedom protiv AGF-a, u nedjelju, 08. 12. 2013, zadržali su prvu poziciju, sa šest bodova prednosti nad F.C. Copenhagen. Rezultati koje je postigla ekipa FCM u najjačoj danskoj fudbalskoj ligi nisu nikoga posebno iznenadili. To se posebno odnosi na poznavaoce danskog fudbala koji prate dansku Super ligu. Oni znaju da su ovi rezultati proizvod izrazito dobrog i napornog rada, politike oslonca na vlastite mlade snage te prihvatanje kolektivne igre, za koju najveće zasluge ima trener Glen Riddersholm. Malo je trenera koji su za jedan klub vezani više od dvadeset godina. Trenirao je od najmlađeg uzrasta do prvog tima, bio asistent Eriku Rasmussenu, treneru danske ju- niorske reprezentacije. Strpljivo je čekao svoju priliku u FCM-u i gradio svoj autoritet. Kada je dobio prvu pravu priliku, već je znao kako se sve mora posložiti. Oslonac njegovog rada su mladi talenti koji se fudbalski školuju u Akademiji FCM. Među njima su se našli i neki mladi talenti iz naše domovine, a o njima će se tek čuti. Veliki doprinos osvajanju prvog mjesta dala je dobro i mudro postavljena igra u kojoj su se igrači nalazili na pravim mjestima, posebno na utakmicama koje su igrane u gostima. Ukupnom rezultatu mora se pridodati i podrška vjernih navijača koji su podržavali svoj klub bez obzira gdje je igrao, a to je imalo ogromno značenje. U takmičarskoj pauzi igrači imaju kraći odmor. Poslije Nove godine okupit će se radi početka priprema za proljetni dio sezone. “Idemo u Portugal, gdje trebamo odraditi prvu fazu priprema i osposobiti igrače, uz mali rizik za povrede. Nadam se da će manje ključnih igrača biti van terena, jer u jesenjem su dijelu imali više povreda”, kaže šef stručnog štaba FCM-a. On je svoj start u FCM-u prije nekoliko godina krunisao trećim mjestom, ali to je samo jedan dio njegovog trenerskog uspjeha. Njegov uspjeh su pojedinci koje su spremi za igru na najvećem fudbalskom nivou, uklopljeni u veoma dobro uigran tim sa velikim stepenom efikasnosti, izvanrednom završnicom, gdje je u fokusu cijeli tim, kao cjelina koja funkcionira bez greške. Na naše pitanje šta očekuje u sljedećoj godini odgovara: “Najvažnije je spremiti ekipu i boriti se za prvo mjesto. Sve je moguće i vjerujem da mi to možemo. ” Glen Riddersholm namjerava ostati u FCM-u i naredne godine. Sa naše strane poželimo da njihova nada i san budu i realnost te da FCM sljedeće godine bude šampion. Na tom putu trebat će im puno sportske sreće, koja je jedan od faktora za uspjeh. JANUAR 2014 19 KULTURA Učenici OŠ „Petar Kočić“ i njihovi roditelji iz Konjević Polja ne posustaju u borbi za zaštitu prava na obrazovanje na bosanskom jeziku i izučavanje nacionalne grupe predmeta Borba za bosanski jezik i ljudska prava Izučavanje nacionalne grupe predmeta kroz vannastavne aktivnosti kukavičje je jaje koje se perfidno podmeće kao optimalno rješenje ovog problema. Piše: Idriz HODŽIĆ O ko stotinu učenika OŠ „Petar Kočić“ iz Konjević Polja, ne pohađaju nastavu od 02. 09. 2013. godine. Zajedno s roditeljima opredijelili su se za bojkot nastave koja se ne izvodi na matrenjem, tj. bosanskom jeziku i ne uključuje nacionalnu grupu predmeta, te su podigli šatorsko naselje pred zgradom OHR-a u Sarajevu, tražeći svoja prava i čekajući da OHR i Vijeće za provedbu mira, odnosno Visoki predstavnik u BiH, potvrde da se time nad njima vrši klasična diskriminacija. Do bojkota nastave u OŠ „Petar Kočić“ u Konjević Polju došlo je nakon odbijanja Ministarstva prosvjete i kulture RS-a da ispuni zahtjeve roditel- 20 ja da se u toj školi, od prvog do četvrtog razreda uvede nacionalna grupa predmeta i da se adekvatno riješi pitanje nacionalnog sastava Školskog odbora. Svoja prava djeca i njihovi roditelji tražili su i pred institucijama BiH, ali bez uspjeha. Smjenjivale su se posjete šatorskom naselju i pojedinih aktuelnih bh. političara, koji osim verbalne podrške njihovim zahtjevima nisu rezultirali nikakvim pomacima u pravcu rješavanja navedenog problema. Pregovori s ministrom prosvjete i kulture RS-a, Mutabdžijom, nisu doprinijeli iznalaženju rješenja, jer on smatra da se grupa nacionalnih predmeta ne može izučavati u osnovnim školama u RS-u, ukoliko je broj učenika u odjeljenjima od prvog do četvrtog razreda manji od 18. Direktori pojedinih sarajevskih osnovnih škola i delegacije učenika dolaze u znak podrške svojim vršnjacima, a građani Sarajeva samoinicijativno ih posjećuju i donose im skromne znake pažnje, na čemu su im i djeca i roditelji izuzetno zahvalni. Vozači revnosno trube iz svojih vozila pri prolasku pored šatorskog naselja u znak podrške njihovim pravednim zahtjevima. JANUAR 2014 Nevrijeme i hladnoća su dodatni otežavajući faktori na putu njihove borbe za svoja prava, ali za nehumane uslove života ove djece i njihovih roditelja niko ne mari. U opticaju je ideja da se djeca upišu u Osnovnu školu „Vladislav Skarić“ u Sarajevu, zašto je iskazana spremnost i te škole i Kantonalnog ministarstva obrazovanja, nauke i mladih Kantona Sarajevo. Neki, kao rješenje, zagovaraju paralelnu školu u Konjević Polju u kojoj bi se nastava izvodila po nastavnom planu i programu Tuzlanskog Kantona, a troškove bi finasirala Federacija BiH. Sve to teče dosta neorganizovano i vrlo traljavo. Nešto se čeka? Solidarnost s učenicima iz Konjević Polja iskazali su roditelji i 150 učenika iz Vrbanjaca kod Kotor Varoši, a u sličnoj poziciji su i učenici-Bošnjaci iz Dubrava kod Gradiške. Roditeljima koji protestiraju pred OHR-om vlasti RS-a prijete sankcijama zbog neslanja djece u školu, a djeci prijete gubitkom školske godine. Pored svega rečenog ima određenih najava koje nose dozu optimizma da će ovaj problem biti riješen na zadovoljavajući i obostrano prihvatljiv način, a da li će se to desiti i kada, velika je nepoznanica? To je, nažalost, surova stvarnost u Bosni i Hercegovini koja bilježi veliki zastoj na svom evropskom putu. HISTORIJA Historija i historiske ličnosti Bosne i Hercegovine (29) Opstanak BiH u uslovima političkog i vojnog nasilja Bosna i Hercegovina u II svjetskom ratu Piše: Benjamin DAJIĆ K raljevina Srba, Hrvata i Slovenaca, nastala po završetku I svjetskog rata (1918.) i kasnije preimenovana u Kraljevina Jugoslavije (1929.), pokazivala se od svog početka nesposobnom za miran opstanak usljed nepomirljivih želja i tendencija raznih etno-nacionalnih grupa. Nepomirljivost stavova između Srba i Hrvata pokušana je da se izgladi takozvanim sporazumom Cvetković-Maček, kojeg su 26. avgusta 1939. sklopili Dragiša Cvetković, predsjednik vlade Kraljevine Jugoslavije, i Vladko Maček, predsjednik Seljačko-demokratske koalicije u Hrvatskoj. Jedna od najvažnijih tačaka sporazuma bila je stvaranje Banovine Hrvatske, koja bi bila jedna od upravno-teritorijalnih jedinica u sklopu Kraljevine Jugoslavije, i koja bi osim hrvatskog teritorija uključivala i 13 bh. srezova sa hrvatskom većinom. Ostatak bh. srezova trebao je pripasti srpskoj banovini koja je bila u planu za skoro formiranje. Zbog širokog nezadovoljstva i usljed početka II svjetskog rata do sprovođenja spomenutog sporazuma nikada nije došlo. Bez prethodne objave rata njemački avioni su 17. aprila 1941. bombardirali Beograd zajedno sa upadnom njemačkih trupa na jugoslovensko tlo. Bezuslovna kapitulacija svih jugoslovenskih snaga potpisana je 11 dana kasnije, a teritorij države je podijeljen na tzv. interesne zone sa različitim političkim statusima. Ustaše pod vodstvom Ante Pavelića proglasili su Nezavisnu Državu Hrvatsku, fašistički satelit koji je bio podijeljen na njemačku i italijansku utjecajnu zonu, i koji je obuhvatao i Bosnu i Hercegovinu. Stare etničke razlike i antagonizmi oslikali su se za vri- jeme II svjetskog rata u borbama na jugoslovenskom prostoru gdje su se različite grupacije brutalno borile jedne protiv drugih. BiH je bilo glavno poprište sukoba i borbi. Ustaše, četnici, partizani i druge vojne jedinice ratovale su međusobno i(li) protiv okupatora. Po početku rata Komunistička partija Jugoslavije organizirala je partizanske vojne odrede koji su gerilskim načinom ratovanja nastojali parirati protivničkim snagama, očekujući u isto vrijeme pomoć od Staljina i Sovjetskog saveza. Osnovani su i narodnooslobodilački odbori koji su se na oslobođenim područjima bavili civilnim poslovima i pitanjima. U Bihaću je 26. novembra 1942. osnovano Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije (AVNOJ) kao politički izvršni organ partizanskog pokreta i ujedno je činio osnovu za novi politički sistem. Neposredno prije Drugog zasjedanja AVNOJ-a (29. novembra 1943.) u Mrkonjić Gradu 25. novembra 1943. osnovano je Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja BiH (ZAVNOBiH). Rukovodstvo jugoslovenskog narodnooslobodilačkog pokreta odlučilo je ranije da se BiH konstituira kao posebna federalna jedinica o okviru nove federativne Jugoslavije, i u skladu sa time na osnivačkoj skupštini ZAVNOBiH-a, na kojoj je prisustvovalo 247 delegata iz svih krajeva, društvenih i naciona- lnih sredina Bosne i Hercegovine, donesena je rezolucija ZAVNOBiH-a. U rezoluciji je istaknuto da su se prvi puta u historiji Bosne i Hercegovine sastali predstavnici muslimanskog, srpskog i hrvatskog naroda sa ciljem da se na osnovu rezultata borbe naroda Jugoslavije i naroda Bosne i Hercegovine donesu političke odluke koje će otvoriti put narodima BIH da urede svoju zemlju kako to odgovara njihovoj volji i interesima. Izričito je izraženo da „...njihova zemlja nije ni srpska ni hrvatska ni muslimanska, nego i srpska i hrvatska i muslimanska.“ ZAVNOBiH je ostao dosljedan svojim stavovima iz rezolucije sa Prvog zasjedanja, i na Drugom zasjedanju održanom od 30. juna do 2. jula 1944. u Sanskom Mostu nizom odluka faktički je konstituirana BiH kao posebna i ravnopravna federalna jedinica u novoj Jugoslaviji. Završetak II svjetskog rata BiH je dočekala sa ogromnim gubicima u ljudstvu. Procjenjuje se da je od ukupno 1,7 miliona žrtava II svjetskog rata čak oko 670.000 ubijeno na bh. teritoriju. Sama BiH izgubila je preko 400.000 svojih sanovnika, zemlja je bila razorena i opustošena. Ipak Bosna i Hercegovina je preživjela unutarnje i vanjske pritiske i opstala kao i mnogo puta ranije, a i kasnije. Naša domovina i njen narod naučili su kroz historiju kako prevazići i nadživjeti nipodaštavanje, agresiju i nepravdu. JANUAR 2014 21 TRADICIJE I OBIČAJI U BiH Narodni običaji kod rođenja djeteta Piše: Vezuv BAŠIĆ O d davnina svi ljudi prolaze kroz različite životne faze. Među njima su najbitinije rođenje, ženidba i smrt. Sve religije i kulture svijeta posjeduju, manje ili više, razvijen sistem običaja, tabua i obreda koji prate dijete od začeća do njegovog uključenja u svijet odraslih. Hrišćanstvo i islam nisu iznimka od ovog pravila. I jedna i druga religija imaju kodekse i zakone vezane za rođenje djeteta iz kojih su se protekom vremena razvili različiti običaji, sa različitom svrhom i značenjem. U svim kulturama na svijetu rođenje djeteta predstavlja jedan od najznačajnijih i najradosnijih dana za porodicu u koju prinova stiže, a gotovo po pravilu ta radost se dijeli sa rodbinom, prijateljima i komšijama. Za dolazak novorođenčeta na svijet uvijek se pripremala cijela familija, svako na svoj način i u sk22 ladu sa mogućnostima. U starim vremenima žene su rađale djecu najčešće u kućama, a pomagale su im uglavnom babice koje su dolazile na lice mjesta. Smrtnost pri porodu bila je veća nego danas tako da su pripreme za porod podrazumjevale i pripreme za situacije u kojima je rodilja moga podleći u toku ili nakon poroda. Pripreme i sam čin rođenja u Bosni i Hercegovini dešavaju se ovisno o području, ali i strukturi stanovništva ili bolje reći kojoj naciji i vjeri pripada familija koja dobija prinovu. Nakon što radost potraje neko vrijeme, stvari se dovode u normalu i život teče dalje. U našoj domovini postoje običaji koji su vezani za prinovu u familiji, a obilježavaju se nakon isteka određenog vremena. Neke od tih običaja, naši ljudi koji žive van domovine, su zaboravili ili ih nisu prenijeli na mlađe generacije tako da se ne može reći da ih mladi ne poštuju nego da ih ne poznaju. Mnogi običaji i tradicije prilagođeni su savremenim uslovima života i usklađeni sa napretkjom civilizacije, ali su njihovi korjeni u većini slučajeva zadržani u nekom novom obliku ili značenju. U ovom broju pisat ćemo o običaju babina sa aspekta prijašnjih vremena, ali i onoga što se zadržalo do današnjih dana. JANUAR 2014 Babine To je lijep stari društveni običaj koji pruža mogućnost za zbližavanje i bolje povezivanje rodbine, ali i prijatelja i komšija. Organizuju se dvije do četiri sedmice nakon porođaja. Odabere se dan, najčešće nedelja kada većina ima slobodan dan, te se pozove rodbina, prijatelji i susjedi. Za taj dan priprema se raznovrsna hrana, a ponekada i ponegdje i dobro meze i piće. Gosti dolaze i daruju novorođenče novcem ili poklonima uz najljepše želje. Većina običaja u našim krajevima imala je i ima religijski predznak, a babine ga gotovo da ih i nemaju. U novije vrijeme ovaj običaj prilagođen je savremenim uslovima života te se praktikuje na razne načine, ali su povod i osnova ostali isti, a to je rođenje djeteta. Naša tradicija nalaže da je red otiči na babine. To je ispravno i to treba poštovati, ali se pri tome mora imati obzira prema familiji novorođenčeta, a posebno prema majci tek rođene bebe. Nije dobro odlaziti na babine makar prvih mjesec dana, jer se rodilja, ali i cijela njena familija sa kojom živi još uvek prilagođava na novonastalu situaciju i najmanje što joj treba je puna kuća gostiju. Takođe, vrlo je važno da ste potpuno zdravi kada odlazite na babine jer tek rođenoj maloj bebi i majci čije je tijelo još uvek jako osjetljivo možete nanijeti nesagledive posljedice prenošenjem neke bolesti ili zaraze kojoj ste vi izloženi.. Nekada su babine imale svoj smiaso, a danas se do njih ne drži toliko. Hrana i piće nosili su se kako porodilja ne bi morala spremati hranu obzirom da ima mnogo obaveza oko tek rođenog djeteta. Danas je to drugačije, pa umjesto da se novopečenoj majci time pomaže, nameće joj se velika obaveza. RAZONODA VICEVI DOBRO PAMĆENJE Sjede dva starca od oko devedeset godina i razgovaraju: - Bil ti mogo jedan sladoled? - Jašta bi već mogo! - Od čega bi volio? - Vaniliju i čokoladu. - I meni to paše. - Nemoj zaboravit koji ćemo. - Kako ću zaboraviti kad je slastičarna odmah iza ćoška. Nakon dvadesetak minuta dolazi onaj prvi sa dva hamburgera. - Ama, šta ti je to jadan nebio? - Hamburger, zar ne vidiš? - A đe ti je senf? - Uh, ja zaboravio. PAUK Napio se čovjek i legao na parking da spava. Naiđe policajac pa ga pita: - Šta to radiš čovječe - Zar ne vidiš da sam se parkirao? - Vidim da ležiš, ali nisi ti auto. - Šta to ima veze. Nisi ni ti pauk. DOKTORI Otvorili dva naša čovjeka ordinaciju u Švajcarskoj. Počeli Švajcarci napuštati svoje doktore i idu kod njih dvojice. Švajcarski doktori pošalju jednog svog doktora da vidi šta to oni rade. Došao doktor prerušen kod njih. - Šta tebi fali jarane? - Imam problem sa čulom mirisa. - Kolega ponesi mi lijek pod brojem devet! Ulazi kolega sa kantom izmeta pa je postavi pacijentu pod nos. - Au! Što ova govna smrde - reče pacijent - Kolega, piši da je ovaj izliječen. Vremenom ne ostade ni jedan pacijent kod Švajcarskih doktora pa oni odluče ponovo poslati onog svog kolegu kod novih doktora. - O! Ti opet došo jarane! - Morao sam. Nedavno sam imao saobraćajnu nesreću pa sam izgubio pamćenje. - Kolega ponesi lijek broj devet. - Nemoj opet govna molim te! - Kolega, piši da je ovaj izliječen. VOLI ŽIVOT Pitali cigu: - Sa kojom bi pjevačicom volio otići u krevet? - Nisam lud da vam to kažem. - Radi čega? Šta je tu neobično? - Da kažem pa da me Arkan ubije! PINGVIN Otvorio dječak frižider da uzme hladan sok. U ruci je držao papagaja pa ga ostavio u frižideru. Nakon šest sati ode do frižidera da uzme još jedan sok pa ugleda papagaja: - Ama, koga to moje okice vide? - Pingvina! Hajvanu jedan. SVEMIRCI Sluša čovjek radio: „Poštovani slušaoci, pojavili su se svemirci na zemlji. Izgledaju kao mi ali su zeleni, buljavi i ruke su im do zemlje. Ako ih vidite vi ih zagovarajte dok mi ne dođemo. Ode čovjek da ore pa nakon nekog vremena ode do grma da se pomokri. Ugleda zelenog, buljavog sa rukama do zemlje pa poče da ga zagovara: - Ja evo orem pa ću da posijem, a onda ću da žanjem. Onaj zeleni šuti, a čovjek ponovi: - Ja evo orem pa ću da posijem, a onda ću da žanjem. Zeleni i dalje šuti, a čovjek ponovi još dva puta: - Ja evo orem pa ću da posijem, a onda ću da žanjem. - A ja sam šumar pa evo vršim nuždu, a kada završim pitat ću te što posječe jutros onu bukvu bez dozvole? SMIRENJE Posvađali se muž i žena pa se muž izgalamio na ženu, a ona mrtva hladna: - Kako možeš biti tako smirena kada ja galamim? - A šta mogu drugo? Kada ti završiš ja odem u WC i onda je sve OK! - Kakve veze ima WC sa tvojim smirivanjem? - Smirim se dok čistim WC Šolju. - Opet ne razumijem. - Pa, WC šolju čistim tvojom četkicom za zube. Narodne poslovice Ko se o mlijeko opeče taj i u jogurt puše. Čega se pametan stidi time se lud ponosi. Od inata nema goreg zanata. Riječi treba mjeriti, a ne brojati. Lakše je steći nego sačuvati. Bolje je sa mudrim plakati nego sa budalom pjevati. Ko laže za tebe, lagat će i protiv tebe. Bivši prijatelj je gori nego neprijatelj. Pametni ljudi uče na tuđim greškama, budale na svojim. Prijatelj je najbolja imovina u životu. O neprijatelju ne govori zlo, nego misli. Zlo je svakome vjerovati, ali i ne vjerovati nikome. Zagonetke MRAK OGLEDALO TAJNA Priredio: Vezuv BAŠIĆ Što ga više ima To ga manje vidiš JANUAR 2014 Crna sam kao noć I uvijek te pratim Po mraku se skrivam Po danu se vratim. SJENKA Ako je imaš, želiš je dijeliti Ako je podijeliš, više je nemaš Ako me baciš razbit ću se. Ako se nasmiješ uzvratit ću ti osmjeh. 23 ZANIMLJIVOSTI Priredio: Emir OVČINA jednodnevnih pregovora i natezanja, DF je odlučio da ne smjenjuje aktuelnog socijaldemokratskog gradonačelnika, a zauzvrat je tražila da se na centralnom gradskom trgu ponovo postavi jelka za Božić i da se u javnim kantinama služi veći broj tipičnih danskih jela. DANSKA Kraljevska porodica u horor izdanju Novi portret danske kraljevske porodice izazvao je negodovanje u javnosti, pa čak i najoštrije kritike medija, koji ga smatraju stravičnim. Britanski tabloidi upoređuju ga sa portretom porodice Adams iz istoimenog horor filma i serijala. Portret, napavljen u povodu obilježavanja 150. godišnjice dolaska porodice na danski tron, prikazuje kraljicu Margaretu okruženu djecom i unucima na način na koji su 1868. godine njen djed i njegova porodica ovjekovječeni u palači Fredensborg. Švedska: Pobjegao iz zatvora da bi otišao zubaru Jedan švedski zatvorenik pobjegao je iz zatvora i otišao kod zubara, a nakon intervencije se pojavio u policiji. Ovaj 51-godišnjak se četiri dana prije bjekstva iz zatvora požalio čuvarima da ima zubobolju. “Cijelo lice je bilo potpuno otečeno. Na kraju nisam mogao više da podnesem bol”, rekao je ovaj zatvorenik za švedski dnevik “Dagens Nuheter”. Zbog bjekstva iz zatvora njegova jednomjesečna kazna produžena je za 24 časa. Zatvorenik, koji je u međuvremenu napustio zatvor, rekao je za švedski list da je, iznad svega, srećan što se “otarasio zubobolje”. “Sada ostaje da platim račun zubaru”, rekao je ovaj čovjek. Njemačka: Traži se baštovan, plata 2.800 eura Njemački predsjednik Joahim Gauk hitno traži baštovana za predsjedničku rezidenciju za mjesečnu bruto platu do 2.800 eura, objavio je tabliod “Bild”. Bild navodi da se iskusni radnik traži za održavanje parka dvorca Belvi, površine 76.750 metara kvadratnih. Na sreću, novi baštovan ne mora sam da se brine o Velika Britanija: Hirurg se potpisao na jetri svog pacijenta Britanski hirurg Simon Brahmall suspendovan je poslije optužbi da se “potpisao” na jetri jednog svog pacijenta. On je upotrijebio netoksični argon gas kako bi urezao svoje inicijale na jetru. Protiv Barmhola je pokrenuta istraga pošto je jedan njegov kolega otkrio inicijale “SB” na jetri tokom sljedeće operacije u bolnici u Birmingemu.Menadžeri bolnice su u saopštenju naveli da je hirurg suspendovan do okončanja istrage. Danska: Dali mjesto gradonačelnika u zamjenu za svinjetinu Desničarska, antiimigraciona Danska narodna partija (DF) prepustila je mjesto gradonačelnika koje je mogla da preotme socijaldemokratama, u zamjenu za obećanje da će na meniju javnih kantina biti više svinjetine. Kako prenosi AFP, s obzirom na ishod lokalnih izbora, DF je bila u poziciji da osvoji svoju prvu opštinu u zemlji, Hvidovre, udaljenu 10 kilometara južno od Kopenhagena. Nakon NJEMAČKA Njemačka: Pretinac za napuštene bebe U njemačkoj bolnici „St. Joseph“, koja se nalazi u Berlinu, postoji poseban pretinac za bebe u kojem roditelji anonimno mogu ostaviti neželjenu djecu. Nakon što ostave dijete u čeličnom pretincu, u kojem se nalaze dekica i jastuk, aktivira se alarm, a potrebno je dvije do tri minute medicinskom osoblju da bi došle do njega, što daje roditeljima dovoljno vremena da odu, a da ih niko ne vidi. 76.750 metara kvadratnih velikom parku, jer se za uređenost predsjedničkog parka brine, prenose mediji, ukupno sedam baštovana i jedan pomoćni radnik. ŠVEDSKA Bicikl od zlata, vrijedan 80.000 eura Skandinavska kompanija za dizajn “Aurumania” napravila je pravi dragulj na dva točka - bicikl od 24-karatnog zlata, ukrašen sa 600 Svarovski kristala. Bicikl, čija je cijena 80.000 eura, proizveden je u samo 10 primjeraka. Svaki bicikl se izrađuje ručno. Armatura je od 24-karatnog zlata i ukrašena kristalima, dok su sjedište i rukohvati od prave kože boje čokolade. Većina ovih zlatnih bicikala završiće kao primjerak koji je nedavno kupio jedan Londonac: okačen o zid dnevne sobe kao umjetničko djelo. 24 rupcem i s kacigom na glavi. Od pljačke je prošlo četiri mjeseca, a pljačkaša još uvijek nisu uhvatili. JANUAR 2014 Francuska: U manje od 30 sekundi ukrao nakit vrijedan 140 miliona dolara! Na internetu se pojavila snimka pljačke koja se dogodila u julu u Cannesu. Naime, nadzorne su kamere snimile trenutak u kojem je lopov ukrao 140 miliona dolara vrijedan nakit za manje od pola minute, piše NY Daily News. U hotel Cartlon je ušetao nepoznat muškarac, naoružan samo automatskim pištoljem, lica omotana Austrija: Spektakularno hapšenje Bosanca i Hrvata Austrijska policija uhapsila je tri osobe među kojima su jedan Bosanac i jedan Hrvat zbog sumnje da su u na području Poggersdorfa u Koruškoj u posljednjih nekoliko mjeseci opljačkali nekoliko kuća. Kako navode austrijski mediji, u tom dijelu se skoro svakodnevno dešavaju pljačke iza kojih stoje bande koje uglavnom dolaze iz drugih država. Policija je nekoliko mjeseci pratila određene osobe, a u subotu su dobili dojavu od jednog stanovnika Poggersdorfa koji je u svojoj kući zatekao provalnike. Međutim, dok je lokalna policija stigla, pljačkaši su IZ SVIJETA već pobjegli u Golfu. Nakon dva i po sata potrage u koju su bili uključeni helikopteri, psi tragači i policajci sa posebnom opremom, uhapšene su tri osobe čija imena nisu objavljena. razgovarao s direktorom banke, a kada ga je on kategorički odbio vratio se s kamionom punim otpada i istovario ga ispred vrata banke. Slovenačka policija traži zatvorenika koji je pobegao sa suđenja za tešku krađu, zaključavši prethodno sudiju i ostalo osoblje u sali za suđenje. Osuđenik Urban Prelac, koji je izdržavao u zatvoru Dob dvoipogodišnju kaznu zatvora zbog krađe i trgovine drogom, pobjegao je iz Okružnog suda u Ljubljani, na početku dokaznog postupka u novom slučaju. Pošto su mu u sud- tralnom Sibiru do Moskve morao je prinudno da sleti u Novosibirsku jer su pijani putnici pretukli jednog člana posade. Policija u Novosibirsku saopštila je da je avion sletio na aerodrom “Tolkačevo”, kao i da su dva napadača uhapšena. Isti izvor navodi da je član posade prebačen u bolnicu sa lakšim povredama, prenijela je agencija Iinterfaks. Avion je nakon zadržavanja nastavio let ka Moskvi. Rusija: Pijani putnici Slovenija: Lopov pretukli člana zaključao sudiju i posade pobjegao sa suđenja Avion na letu od Krasnojarska u cen- RUMUNIJA Napravili auto od 500.000 Lego kockica Inženjeri Steve Sammartino i Raul Oaida napravili su potpuno funkcionalan automobil od 500.000 Lego kockica. Ovaj nesvakidašnji automobil sklopljen je u Rumuniji nakon čega je prevezen u Australiju. Ima 256 klipova u motoru na zrak. Lego automobil može razviti brzinu do 30 kilometara na sat, a da pri tome ostane u jednom dijelu. Sammartino i Oaida vjeruju da može razviti i veću brzinu, ali su se bojali da automobil ne eksplodira. nici skinuli lisice s nogu i ruku, on je pobjegao, prethodno zaključavši sudiju, zapisničarku i dva pravosudna policajca koji, iznenađeni, nisu uspjeli na vrijeme da reaguju, objavili su slovenački mediji. Bugarska: Srušio kuću i istovario je pred banku Jedan očajni Bugarin dao je posljednji novac koji je imao kako bi srušio kuću u kojoj je živio s porodicom, jer više nije mogao otplaćivati hipoteku. S obzirom da zemljište na kojem se kuća nalazila nije pod hipotekom, Bugarin je došao na ideju da svoj dom sruši, a građevinski materijal i otpad odnese pred banku. Prije nego što je uništio svoj dom još jednom je KINA Kinezi jelu dali ime “Bosanski rat” Kinezi imaju praksu da svojim jelima daju čudna imena, a jedno od njih dobilo je naziv “Bosanski rat”. Ko se sjetio toga nije poznato, ali nekoga su špinat i pržene gljive podsjetili na BiH. Inače, davanje neobičnih imene jelima u Kini je tradicija stara stotinama godina. “Mravi se penju na drvo”, “Kao djevica” i “Skidanje djevice” samo su neka od neobičnih imena kineskih jela novina tražila dobrog muža i za njega je ponudila 330 miliona dolara. takođe ranije bila u braku, prenio je danas AFP. Nigerija: Da na masovnom vjenčanju izgovorilo 1.111 parova Kenija: Osuđen na 10 godina zatvora zbog seksa s kozom Više od 1.000 muslimanskih parova sklopilo je brak na masovnom vjenčanju u gradu Kano, drugom po veličini u Nigeriji, što je dio vladinog programa čiji je cilj propagiranje stabilnih porodica. Masovna vjenčanja su pokrenule vlasti prošle godine kao reakciju na ono što su zvaničnici opisali kao epidemiju razvoda. Događaj, organizovan u centralnoj gradskoj džamiji, obuhvatio je 1.111 prethodno razvedenih žena i isti broj muškaraca, među kojima je većina Kenijac Katana Kicao Gona (28) proglašen je krivim za seksualno zlostavljanje koze. Nakon što se u sudnici suočio sa svojom žrtvom, osuđen je na deset godina zatvora. Tokom izricanja presude koza je mirno stajala u uglu sudnice i posmatrala. Kako prenosi list “Star”, Gonu je uhvatio na djelu lokalni stanovnik. Nakon hapšenja je obavljen ljekarski pregled, koji je potvrdio iskaz svjedoka. Gona je na sudu izjavio da mu je žena hendikepirana i zavisna od njega, ali to nije spriječilo sudiju da mu izrekne kaznu od deset godina zatvora, prenosi Blic. Saudijska Arabija: Milionerka preko oglasa traži novog muža Iako je prešla 55 i ima četiri kćerke, milionerka iz Saudijske Arabije, koja je u oglasu sebe nazvala ‘Fatoun’, traži novog muža. Njen glavni uvjet je da se kandidat ne oženi za nju zbog njenog novca, a dodala je i da neće biti zla prema njemu. Navela je i da bi bilo dobro da ne bude stariji od nje te da bude pametan i obrazovan. No, u oglasu nije navela nikakav kontakt. Inače, ovo je druga bogatašica koja preko oglasa traži muža, piše Emmirates 24/7. Prije dvije godine, nepoznata je 33-godišnja milionerka preko KINA Kina: Polje riže na krovu kuće! Peng Qiugen, kineski farmer iz provincije Shaoxing na stoku Kine, pretvorio je krov svoje četvorospratne kuće, visoke preko 12 metara, u plodno poljoprivredno zemljište. Osim riže on uzgaja lubenice, povrće i drugo na usjevenoj površini od 120 kvadratnih metara. Ovaj farmer je riješio jedan od najvećih problema njegove gusto naseljene zemlje, a to je kako proizvoditi dovoljnu količinu hrane za ovako veliki broj stanovništva, kada je raspoloživog zemljišta sve manje. JANUAR 2014 25 SKANDINAVKA FILM BH. REDITELJA SA SLIKE, ZA KOJEG JE DOBIO “ZLATNOG MEDVJEDA” U BERLINU SASTAV I VRSTA GRAF. OBRADA: AFRIČKOG SLOMLJENA, EMIR OVČINA SKRHANA RISA (Mn.) VEZNIK IME PJEVAČA VILIJAMSA DRUGI SAMOGLASNIK ŽENSKO IME LJETOVALIŠTE U GRČKOJ KAO OVO, POPUT OVOGA NORIJ OSOBINA NAŠEG NAREČJA DOK. FILM BILJNI REDITELJA RUMUNSKA ROD IZ SA SLIKE SA PLIVAČICA PORODICE DINOM MULOREDANA TRAVA STAFIĆEM UMJETNIČKI I KNJIŽEVNI SMJER IZ XX VIJEKA KOJE SE MOŽE LAKO OSVOJITI DRŽAVNI BUDŽET (Fr.) FILM BH. REDITELJA SA SLIKE ROBERTA ODMILJA FILM REDITELJA SA SLIKE “IRANSKI RIJAL” (Skr.) KNJIŽEVNI POKUŠAJ “Adeno Associated Virus (Skr.) BH RIJEKA ŽENA ZAŠTITAR FILM REDITELJA SA SLIKE AMERIKANAC IZ AJOVE VRSTA ŽUTE BOJE AMERCIJ MJESTO BEZ KOSE NAGLAVI (Mn.) SEKUNDA AMPER NAŠ REDITELJ SA SLIKE, OSKAROVAC SREDINA, SREDNJI PUT (Lat.) BACANJE KAMENČIČA NA MINI ZA VRIJEME HADŽA (Ar.) ČETA VOJNIKA (Turc.) PRVO SLOVO “Udruženje Industrijalaca” (Skr.) ZADNJE SLOVO ABECEDE BH. POLUOSTRVO NA JADRANU IZOLDIN DRAGI T. Ž. JAPANSKI PISAC, AKINARI PLANINA U SREDNJOJ BOSNI PROMJER METKA, ZRNA GRAD U KENIJI NEBIOLOŠKI OTAC DJETETA OTAC ODMILJA BRITANSKI MUZIČAR KILMISTER SMRDJETI, ZAUDARATI (Fig.) RUSKO GORJE VELIKI JUNAČKI SPJEV UPIŠITE: I. Đ. JEKA (Mn.) ANJA ODMILJA “Zollinger Ellison Syndrome” (Skr.) FILM REDIT. SA SLIKE ZA KOJI JE DOBIO OSKARA PROLAZ (Fr.) VAŠKA, VAŠ BUHA “DINAR” ŠPANSKI FUDBALER ESPANIA KLJAKAV, SAKAT DOK. FILM REDITELJA SA SLIKE ŽITELJ BASKIJE DIO (Turc.) SVESKA ČISTAČ, ČISTILAC ZADOVOLJAN AMBIS, PROVALIJA SOVA, EJA (JEJINA) ŽITELJ DREVNE ASIRIJE SAT, URA ZAVRŠITI ČEŠNJANJE KOSE UPITNA ZAMJENICA GRAD U SIBIRU NA RIJECI OM AUTOOZNAKA ZA BELGIJU I. Š. AUTO OZNAKA ZA ŠVEDSKU RIBLJA JAJAŠCA NATRIJ ŽITELJKA SANE SAFET SUŠIĆ LJUBLJANA KARAT NASTAVAK TEKSTA NAZIVA FILMA ISTA SLOVA VELIKI MORSKI SISAR RJEŠENJE IZ 40. BROJA: ITEKAKO, TRATORAK, ALAMATA, TEMPLAR, OBIJELI, INULIN, P, ITANI, RA, ENIS, VEPAR, Ć.T., MOLIM, I, IZUZEV, KLIMATAV, OTICATI, VINILAN, AVIJANO, CIJANID; 26 JANUAR 2014 26 I BH GLAS I DECEMBAR 2013
© Copyright 2024 Paperzz
