U - SSD BiH

GLASILO BOSANSKO-HERCEGOVAČKIH GRAĐANA U DANSKOJ
DANSKA * MART 2013 * BR./NR.: 33 * GODINA/ÅRGANG: 4 * BESPLATNO/GRATIS * www.bhglas.com
ISSN: 1904-5433
BH GLAS
BOSNISK NYHEDSBLAD
Prof. dr. sci. Tatjana Ljujić Mijatović
Mijatović:
Imali smo viziju
budućnosti
naše zemlje i
njene evropske
perspektive
MART 2013
I BH GLAS I 1
2
I BH GLAS I
MART 2013
SADRŠAJ
Z
4
4
5
6
8
8
10
Po{tovani ~itaoci,
Mjesec mart je pred nama i donosi nam
neke zna~ajne datume i podsje}anje na neke
va‘ne doga|aje. Najva‘niji je svakako Dan
nezavisnosti Bosne i Hercegovine.
Dana 1. marta 1992. godine odr‘an je
referendum u cijeloj Bosni i Hercegovini na
koji se odazvalo 63,4% njenog stanovni{tva.
Na referendumsko pitanje: „Jeste li za
suverenu i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu,
dr`avu ravnopravnih gra|ana, naroda Bosne i Hercegovine – Muslimana, Srba, Hrvata i pripadnika drugih naroda koji u njoj `ive“
99,8% ih je odgovorilo potvrdno. Historija
je zapisala {ta se nakon toga de{avalo.
Ovom prilikom svim na{im ~itaocima
~estitamo 1 mart – Dan nezavisnosti na{e
jedine domovine Bosne i Hercegovine.
U ovom broju, donosimo intervju sa
Tatjanom Ljuji} Mijatovi}, jer smatramo da
je njeno ime, djelovanje i uloga ~lana ratnog
Predsjedni{tva Republike BiH, koju je imala
u tragi~nim doga|ajima devedesetih godina
od velike va‘nosti i izuzetnog zna~aja,
posebno vezanim za nezavisnost na{e
domovine Bosne i Hercegovine.
Ve} 2. marta, u organizaciji na{eg lista,
u Ikastu se odr‘ava velika sve~anost: „Izbor
najboljeg BH sportiste u Danskoj u 2012.
godini. O~ekujemo vas na tom doga|aju
~ime }e te poptvrditi svoju privr‘enost na{em
GLASILO BOSANSKO-HERCEGOVAČKIH GRAĐANA U DANSKOJ
ISSN: 1904-5433
BH GLAS
BOSNISK NYHEDSBLAD
DANSKA * MART 2013 * BR./NR.: 33 * GODINA/ÅRGANG: 4 * BESPLATNO/GRATIS * www.bhglas.com
i va{em listu.
Pored toga, pred nama je i 8. Mart,
me|unarodni dan ‘ena. Tom prazniku se u
Danskoj ne posve}uje odgovaraju}a pa‘nja,
a na{i stariji gra|ani se dobro sje}aju koliki
su zna~aj posve}ivali tom prazniku u na{oj
biv{oj zajedni~koj domovini. I danas se u
Bosni i Hercegovini tom prazniku poklanja
velika pa‘nja. Svim na{im ~itateljkama,
pripadnicama lje{eg pola, ~esititamo ovaj
me|unarodni praznik.
O popisu stanovni{tva smo pisali u
nekoliko posljednjih brojeva. Ve} se zna da
je popis odlo‘en za oktobar mjesec, a po
nekim najavama je postavljeno pitanje ho}e
li se i tada to dogoditi. Kada do|e vrijeme o
tome }emo ponovo informisati na{e ~itaoce.
I u ovom broju donosimo priloge o
na{im ljudima i njihovim aktivnostima, ovdje
u Danskoj, te aktuelnosti iz danske socijalne
politike, danskog zakonodavstva i sa danske politi~ke scene. Tu su i prilozi iz zdravlja,
sporta, historije i kulture jo{ dosta toga
zanimljivoga.
BH Glas izlazi evo ve} ~rtvrtu godinu i
svakim novim brojem smo sna‘niji i ja~i, a
na{ entuzijazam, novinara i saradnika
potpunih amatera, ra|a nove brojeve na{eg
i va{eg lista. Zato u‘ivajte u ~itanju i ovog
najnovijeg broja BH Glasa.
REDAKCIJA
11
12
14
16
18
19
20
21
AKTUELNOSTI
DANSKA POLITIKA
Te‘e do prijevremene
penzije
Maternji jezik ponovo
u danskim osnovnim
{kolama
AKTIVNOSTI BH ZAJEDNICA
DANSKA POLITIKA
Obra~un dostupan elektronski od 4. marta, po{tom
od 23. aprila 2013.
Kad „Spin doktori“ operi{u
RAZGOVOR S POVODOM
Mirza Ahmetagi}:„Posebno
sam sretan kada komentatori na trkama spominju
ime moje domovine“
ZAKONODAVSTVO
Jednokratna pomo} (III)
INTERVIEW
Tatjana Ljuji} Mijatovi}:
„Imali smo viziju
budu}nosti na{e zemlje i
njene evropske
perspektive“
RAZGLEDNICE
Esbjerg & Mostar
ZDRAVLJE
Za{to vrijeme utje~e na
organizam?
SPORT
Posljednja provjera pred
Gr~ku
Edin D‘eko: „Za{to volim
Bosnu i Hercegovinu“
KULTURA
Film Danisa Tanovi}a dobio
Srebrnog medvjeda
Na krovu Evrope
predvo|eni elegantnim
virtuozom sa loptom
BH Glas /Bosnisk nyhedsblad
Redakcija/Redaktion:
Bank-konto broj/nummer.:
[tampa/Tryk:
ISSN: 1904-5433
Vezuv Ba{i}
2760-0744236177
„[tamparija Fojnica“ d.d.
Broj/Nummer: 33
Fadil ]atovi} (gl. urednik/redaktør)
Godina/Årgang: 4
Emir Ov~ina (graf. urednik/layout)
Telefon:
Mart/Marts 2013.
Sabrija Ov~ina
(45) 29721948 /(45) 71684521
Izdava~/Udgiver:
Saradnici/Korrespondenter:
E-mail:
Sado Breko
Foreningen BH Glas
Benjamin Daji}
bhglas@gmail.com
Mirsad Dervi{evi}
Nørremarken 6
Arben Deliu
redakcija@bhglas.com
Jusuf Dapo
DK - 7330 Brande
Idriz Hod‘i} (Sarajevo)
Fojnica, Bosna i Hercegovina
Distribucija/Distribution:
Hamdija Breko
Prof. dr. sci. Tatjana Ljujić Mijatovi
Mijatovićć:
Imali smo viziju
budućnosti
naše zemlje i
njene evropske
perspektive
Meho Kasumovi}
Amila Smajlagi}
Web stranica / Hjemmeside:
Hivzo Nikontovi}
Emir Solak
Foto sa naslovne strane:
CVR nummer:
D‘enana [e~i}
www.bhglas.com
Privat foto
34764999
Almira [i{i}
www.facebook.com/bhglas.dk
MART 2013
I BH GLAS I 3
AKTUELNOSTI
DANSKA POLITIKA
Stupila na snagu reforma prijevremene penzije
(førtidspensionsreform)
Strankinje se
uspje{no {koluju
05. 02. 2013
Najnoviji podaci iz Danske
statistike pokazuju da potomci od
nezapadnih imigranata sada imaju isti nivo obrazovanja, ako se
uzme cijela generacija 22-godi{njaka u obzir, pi{e Fyens Stiftstidende. Ovdje ‘enske osobe prednja~e. U 2002. godini se obrazovalo 43 % 22-godi{njaka u
odnosu na 51 % danskih djevojaka. U 2012. godini se broj popeo na 61 % ‘enskih potomaka
koje su se {kolovale, kako su pri
tome dosegle nivo od danskih
djevojaka iste dobi.
Beatrice Schindler Rangvid,
istra‘iva~ pri Nacionalnom centru za dru{tvena istra‘ivanja,
smatra da strankinje mogu presti}i danske djevojke kada je u
pitanju obrazovanje.
- „One vide obrazovanje kao
na~in lak{eg prosperiranja u `ivotu, a isto tako kako bi prona{le
mjesto u danskom dru{tvu. To je
tako|e kulturolo{ki uslovljeno.
One se ne bave nikakvim hobijima u slobodnom vremenu. Iz tog
razloga nije ~udno da su prionule
isklju~ivo na obrazovanje“, rekla
je Beatrice Schindler Rangvid.
Beatrice Schindler Rangvid
je jo{ uvijek zabrinuta za dje~ake,
koji u sve ve}em broju napu{taju
obrazovne institucije.
- „Pogotovo na polju privrednog obrazovanja. Dakle, nemogu}e je re}i koliko }e oni uspjeti.
No, to sugeri{e da smo napravili
jedan korak naprijed u pravom
smijeru“, ka`e Beatrice Schindler Rangvid.
Od socijalne
pomo}i do {efa
odjeljenja
05.02.13
Danski lanac supermarketa
(Dansk Supermarket) je niz godina radio sa ciljem da zapo{ljava
radnike sa drugim etni~kim porijeklom nego danskim. Ovakvim radom bi se dugoro~no mogli stvarati veoma lojalni radnici.
Ovo je pri~a o dvojici stranaca koji su se dobro sna{li. Mohammed unosi dvije kutije narand‘i u prodavnicu, stavlja ih na
mjesto i opazi Ibrahima. Prijateljskim pokretom stavlja ruku na
Ibrahimovo rame i razgovara s
njim sa neopisuju}im zadovoljstvom dok obojica nastavljaju raditi svoj posao. Mohammed So4
I BH GLAS I
Te‘e do prijevremene penzije
Od 1. januara 2013 godine primjenjuju se novi reformski propisi za dodjelu prijevremene
penzije (førtidspension). [ta to konkretno zna~i, pro~itajte u na{em prilogu
Pi{e: Sabrija OV^INA
sabrija.ovcina@bhglas.com
D
anska ima oko 245.000
osoba koje primaju
prijevremenu(invalidsku)
penziju. Prijevremena penzija se
ispla}uje osobama-penzionerima
u starosnoj dobi od 18 od 65 godina, kojima je radna sposobnost
permanentno umanjena u toj mjeri, da ne mogu vi{e raditi.
Statisti~ki podaci o dodjeli
prijevremenih penzija u zadnjih 5
godina pokazuju slijede}e: U
2007 godini dodijeljeno je ukupno
11.987 prijevremenih penzija, u
2008 je dodijeljeno 16.616, u
2009 godini 17.074, u 2010 dodijeljeno su 17.152 prijevremene
penzije. Dakle, broj penzionera se
pove}avao iz godine u godinu, i
to je bio signal Vladi i politi~arima
za uzbunu, koja je imala za posljedicu usvojenu reformu penzionog
zakona, koja se po~ela primjenjivati od 1.januara 2013 godine.
Ukoliko ste ve} ostvarili pravo
na prijevremenu penziju prije stupanja na snagu novih reformskih
propisa, ni{ta se posebno ne}e mijenjati u va{oj situaciji ako ste stariji od 40 godina, izuzev ukoliko
‘elite da se preselite u neku od zemalja koja nije ~lanica EU/EØS.
U tom slu~aju mo‘ete ponijeti sa
sobom samo dio prijevremene penzije, {to nije bio slu~aj s zakonskim propisima koji su vrijedili do
31. decembra 2012 godine, kada
se mogla ponijeti puna penzija.
EU/EØS ~ine svih 27 zemalja
Evropske unije, Norve{ka, Island
i Lihten{tajn.
MART 2013
Foto: Scanpix
Ukoliko ste ispod 40 godina
starosti i primate prijevremenu
penziju, imate sukladno novim
propisima mogu}nost da u~estvujete u takozvanom „resursnom
procesu“ (ressourceforløb) koji bi
vam eventualno omogu}io
pobolj{anje radnih sposobnosti i
dobijanje zaposlenja, umjesto dosada{njeg pasivnog primanja penzije. U~e{}e u resursnom procesu
je na dobrovoljnoj osnovi, ali treba
napomenuti, da zakon omogu}ava
op{tinama pokretanje procjene
va{e radne sposobnosti, ukoliko to
smatraju potrebnim.
Ukoliko ste u flexjob-u, reforma nema uticaja na ostvarivanje
va{ih prava koja zapravo ostaju
ista, izuzev ukoliko promijenite
flexjob. U tom slu~aju stupaju na
snagu nova pravila o flexjob-u
(fleksjobordningen) koja ograni~avaju visinu dodatka koji op{tina
izdvaja poslodavcu za va{u platu
(kommunetilskud til lønnen) {to
se indirektno mo‘e odraziti na va{a primanja.
Ukoliko ~ekate na flexjob, va{a
primanja, koja se na danskom zovu
„ledighedsydelse“, mogu biti promijenjena. Promjena nastaje nakon
6 mjeseci, ukoliko su va{a primanja
ve}a od 89 % od maksimalnog
iznosa naknada za nezaposlene (højeste dagpengesats) ili manja od tog
iznosa. Pored toga, obavljat }e se
svaka 3 mjeseca kontakt-razgovori
s socijalnim savjetnikom u centru za
rad (jobcenter), u cilju {to br‘eg
zaposlenja u flexjob.
Za one, koji nisu ostvarili pravo na flexjob ili prijevremenu penziju, a koji nisu sposobni za tr‘i{te rada, nova pravila }e stvoriti
niz pote{ko}a, posebno u ostvarivanju prava na prijevremenu penziju. Osobama mla|im od 40 godina ne}e biti mogu}e dodijeliti
prijevremenu penziju, izuzev u
specijalnim slu~ajevima totalne i
o~igledne radne nesposobnosti.
Oni }e, umjesto prijevremene penzije, ostvariti pravo na resursni
proces koji mo‘e trajati od jedne
do pet godina, i po potrebi biti opet
obnovljen, s ciljem pobolj{anja
radnih sposobnosti i zaposlenja
doti~ne osobe.
Osobe starije od 40 godina
morat }e tako|er pro}i kroz jedan
resursni proces, izuzev u slu~ajevima gdje se procijeni da takav
proces ne bi doveo do pobolj{anja
radnih sposobnosti doti~ne osobe,
ili u slu~ajevima o~igledne radne
nesposobnosti. Svi oni koji u~estvuju u resursnom procesu, a koji
su stariji od 25 godina, imaju pravo na primanja koja ne mogu biti
manja od bruto 10.300 DKK mjese~no, {to odgovara visini socijalne pomo}i za odrasle osobe (kontanthjælp for voksne).
Osobe mla|e od 25 godina,
kao i osobe koje ‘ive s roditeljima,
imaju znatno ni‘a primanja, koja
zapravo odgovaraju visini socijalne pomo}i za mlade. Primanja u
resursnom procesu nisu ovisna od
va{e imovine ili zarade koju ostvaruje bra~ni drug.
DANSKA POLITIKA
Danski obrazovni sistem na novom kolosijeku
Maternji jezik ponovo
u danskim osnovnim {kolama
Iako je ovaj projekat fokusiran na arapsku i tursku djecu, obaveza je roditelja
bosanskohercegova~ke djece da se anga‘uju na uvo|enju bosanskog jezika u
{kole koje njihova djeca poha|aju
Pi{e: Arben DELIU
Foto: b.dk
arben.deliu@bhglas.com
P
oslije deset godina
odsustvovanja maternji
jezik se vra}a u danske
osnovne {kole. Oko 200 danskih
osnovnih {kola }e uvesti ~asove
maternjeg jezika kao dio pokusnog
projekta vrijednog 30 miliona kruna. Cilj projekta je da istra‘i da li
uvo|enje maternjeg jezika mo‘e
pomo}i dvojezi~noj djeci da postignu bolje rezultate u {kolovanju.
Statistika pokazuje da je prosjek
ocjena strana~ke djece ni‘i za dvije
ocjene. Projekat se odnosi na |ake
od 1-4 razreda, a u fokusu su bila
arapska i turska djeca.
Prije 2002. godine su komune
morale pru‘iti dvojezi~noj djeci mogu}nost u~enja maternjeg jezika ali
Anders Fogh je dolaskom na vlast
to promijenio, omogu}iv{i da komune mogu same odlu~iti ho}e li
pru‘iti mogu}nost u~enja maternjeg
jezika. Komune su {tedile pare, a cilj
biv{e Vlade je bila asimilacija te se
niko nije obazirao na maternji jezik
dvojezi~ne djece. Dolaskom nove
Vlade, posjetom ministrice prosvjete
Antorini osnovnim {kolama u
Kanadi, te istra‘ivanja koja su ve}
dugo prisutna, ubijedili su sada{nju
Vladu da se ponovno uvede maternji
jezik, prvo kao pokusni projekt i ako
poka‘e dobre rezultate onda kao
permanentna solucija.
Mnoga istra‘ivanja pokazuju
da se dvojezi~na djeca bolje snalaze
u {koli i da su bolja u rje{avanju
kompleksnih problema od djece
koja samo govore jedan jezik. Djeca koja govore dva jezika su odmalena prisiljena da vi{e razmi{ljaju i
upotrebljavaju dva jezika, da brzo
reaguju u promjeni jezika koji upotrebljavaju, da razumiju razlike u
kulturama i da shvataju svu kompleksnost jezika, a krajnji rezultat
je pobolj{ano pam}enje. To se
odra‘ava i na druge predmete, a tim
i na ukupno {kolovanje djece.
Profesori pedagogije i didaktike pozdravili su ovu Vladinu odluku. Ovo istra‘ivanje je mo‘da dobra pouka mnogim na{im roditeljima koji misle da ~ine djeci uslugu ako ih u~e samo danski jezik.
Djeca su obaga}ena sa znanjem
vi{e jezika. Ako politi~ari u Danskoj ne vide potencijal stranaca to
ne zna~i da taj potencijal ne postoji
i nije potreban Danskoj. @alosno
je vidjeti da su tr‘i{ta Jugoisto~ne
Evrope, Egipta ili Afrike
neiskori{tena obzirom da kulturne
i jezi~ke barijere ne dozvoljavaju
danskim firmama da se tamo
etabliraju. @alosno je vidjeti getoe
u Danskoj gdje mnogi mladi ljudi
stranog porijekla gube svoje vrijeme i postaju socijalni problem
dr‘ave umjesto da budu njena dobit. @alosno je {to Antorini nije
spoznala jo{ neke stvari u Kanadi,
kao na primjer da se Kana|ani vi{e
fokusiraju na korist multikulturalnog dru{tva, a ne na asimiliaciju.
Najuspje{nija provincija u Kanadi
Ontario reklamira sebe kao provinciju u kojoj ‘ivi mnogo rali~itih
nacija koje govore rali~ite jezike i
na taj na~in mogu trgovati na svim
podru~jima svijeta. Oni koji se poku{avaju asimilirati nestaju u mno{tvu, oni koji se izoliraju postaju
„‘rtve“ koje krive sve oko sebe za
svoju nemarnost, dok oni koji balansiraju izme|u svog naslije|a i
danske kulture su najuspje{niji.
Bitno je integrisati se u dansko dru{tvo i postati punopravan ~lan dru-
{tva u kojem se ‘ivi, po{to je to na~in na koji se mo‘e najvi{e pomo}i
zemlji porijekla i na~in na koji se
li~ne ambicije mogu ostvariti.
Pored profesora na fakultetima,
ima vi{e onsovnih {kola koje praktikuju upotrebu dva jezika u nastavi i podr‘avaju ponovo uvo|enje
maternjeg jezika. To su {kole koje
imaju i najbolje rezultate. Naravno
dvojezi~nost nije klju~ rje{enja svih
problema. Ako se roditelji nedovoljno anga‘uju u {kolovanju svoje
djece, ne razgovaraju i ne podr‘avaju nastavnike onda je te{ko
posti}i uspjeh.
Opozicija je, kao {to se moglo i
o~ekivati, protiv uvo|enja maternjeg jezika. Konzervtina narodna
partija bi radije koristila novac na
vi{e ~asova danskoga jezika dok
Danska narodna partija smatra da ~itav ovaj projekat zadr‘ava strana~ku djecu u njihovoj kulturi umjesto da se integri{u u dansku kulturu.
Iako je ovaj projekat fokusiran
na arapsku i tursku djecu, obaveza
je roditelja bosanskohercegova~ke
djece da se anga‘uju na uvo|enju
bosanskog jezika u {kole koje njihova djeca poha|aju. Djecu ne
treba prisiljavati da dobijaju bolje
ocijene u {koli, ali se mora u~initi
sve da i danski roditelji i djeca pro{ire svoje vidike i znanje o Balkanu, posebno o Bo{njacima. Uspjeh
ovog projekta ne}e biti samo indikator potrebe znanja dva jezika
nego }e biti i indikator potrebe i
bitnosti poznavanja svoje i danske
kulture. Ako projekat propadne
onda }e moto politi~ara ponovo biti
asimilacija. To je posljedica koju
ni mi kao stranci, ni Danska kao
dru{tvo ne mo‘emo sebi dozvoliti.
MART 2013
AKTUELNOSTI
weidan, 31-godi{njak, je {ef
odjeljenja za vo}e, povr}e i cvije}e u supermarketu u City Vestu u Århusu. Ibrahim Hassan, 19godi{njak, je na praksi na istom
mjestu. Obojica osje}aju da im
je Danski supermarket dao {ansu
kad im je bilo te{ko prona}i bilo
kakav posao. O njima nastavak
slijedi malo kasnije.
Danski lanac supermarketa
je u decembru primio nagradu za
radno mjesto godine od Ministarstva za socijalne i integracione
poslove. Danski lanac supermarketa, sa sjedi{tem u Højbjergu,
je od 1996. radio na integraciji i
raznolikosti. U to vrijeme je Føtex po~eo organizovati obrazovne pravce u vidu obuke kako bi
strance primili na praksu s ciljem
na stalno zaposlenje.
- „To smo u~inili i iz odgovornosti prema dru{tvu, ali i u
svrhu regrutacije novih radnika,
naro~ito stranaca koji su bili bez
posla u Århusu“, rekla je Annette
Vittrup, HR-partner za raznolikost u Danskom lancu supermarketa.
Budu}i da su se inicijative
pro{irile na cijelu zemlju, Danski lanac supermarketa danas sara|uje sa 60 op{tina tako {to ljudima, koji primaju socijalnu pomo}, nudi praksu ili neku drugu
vrstu obuke.
- „Neki su imali pote{ko}a u
pronala`enju svog mjesta u dru{tvu, a na kraju i oni mogu biti
neki vrlo odani zaposlenici jer
cijene ~injenicu da smo im dali
priliku“, ka`e Annette Vittrup.
A sada da se vratimo na {efa
odjeljenja, Mohammeda Soweidana. On je primljen na praksu u
Føtex u tr‘nom centru Storcenter Nord 2006. godine u Aarhusu.
Prije pet godina je Mohammed
prestao poha|ati trgova~ku {kolu
iz razloga {to nije mogao na}i
mjesto za praksu. Nekoliko godina je radio kao po{tar, pa je jednu
godinu primao socijalnu pomo}.
Nakon toga je dobio praksu pomo}u jednog mentora koji je bio
dio jednog programa za strance.
Prijemni razgovor za posao
je zapo~eo lo{e po{to je mentor
primijetio da je Mohammed Soweidan bio veoma umoran i nemotivisan. On se izvinio i objasnio da nije spavao cijelu no} po{to je na razgovor do{ao direktno
iz porodili{ta jer je po prvi put
postao otac. Mentor je tako zaklju~io da on nije bio nemotivisan nego ustvari ekstremno
motivisan za dobijanje posla. Nakon toga je uslijedila praksa sa
I BH GLAS I 5
AKTUELNOSTI
platom u Vibyju, prakti~no obrazovanje u Holmeu i posao kao {ef
prodaje u Bilci. Danas je on {ef
jednog odjeljenja u tr‘nom centru City Vest (Århus). Biv{i mentor ga jo{ uvijek prati i preporu~uje mu kurseve i mogu}nosti
za razvoj karijere.
- „Bilo mi je veoma te{ko
prona}i praksu. Dansk Supermarket mi je pomogao da na|m
posao i cijelo vrijeme su se brinuli da me proguraju dalje u sistemu“, rekao je Mohammed Soweidan.
Mohammed Soweidan danas
ima odgovornost za zapo{ljavanje i obu~avanje u~enika. Ibrahim Hassan je po~eo raditi kao
praktikant u augustu pro{le godine nakon dugog tra‘enja odgovaraju}eg mjesta da odradi praksu. Sa prve godine obrazovanja
je mogao skoro biti izba~en zbog
neopravdanih izostanaka sa
~asova. Me|utim, ve} se na drugoj godini bio uozbiljio.
-„Ja ne `elim da svoj `ivot
pro`ivim na socijalnoj pomo}i.
Moj otac ka`e da se u`ivanje mora zaraditi. Neki ka`u da je trgova~ka {kola slaba, ali to nije gubljenje vremena, nego put do
uspjeha. Ja nemam ba{ najbolje
ocjene, ali ljudi u Fotexu su vidjeli da ja zaista `elim odraditi
svoju praksu tamo i dokazati se
da sam dobar radnik“, rekao je
Ibrahim Hassan i dodaje: „Ova
praksa meni zna~i sve u `ivotu.
O tome sam sanjao svaki dan.“
Ibrahim Hassan ne zna za{to
nije dobio {ansu na drugim mjestima koja je tra‘io, ali ka‘e da
„zasigurno ima razlike u tome da
li ti je prezime Hassan ili Hansen. Znam mnoge koji su mijenjali svoja imena ba{ iz tog razloga,“ rekao je Hassan.
Ibrahim se ugleda na Mohammeda, a Mohammed tako|e
poku{ava da bude uzor Ibrahimu
kao stariji brat i brine se o njemu
onako kako se to i radi u arapskoj
kulturi.
- „Volio bih inspirisati druge
i pokazati im put, a isto tako bih
volio prenositi isti onaj tretman
koji sam ja dobio ovdje,“ rekao
je Mohammed Soweidan.
Zaposlenici sa drugim etni~kim porijeklom nego danskim
dodaju tako|e vrijednost Danskom supermarketu. Izme|u ostalog mogu prevoditi i razgovarati
sa mu{terijama koje lo{e pri~aju
danski. A pored toga imaju i puno
ve}e znanje o proizvodima koji se
trebaju nabaviti u na{e supermarkete za razne praznike i sezone.
6
I BH GLAS I
AKTIVNOSTI BH ZAJEDNICA
Kopenhagen: Izabran novi odbor UBS-a
Novi Upravni odbor UBS-a
U
Kopenhagenu je, 3. februara
2013 odr‘ana generalna skup{tina UBS-a, Udru‘enja bh. studenata u
Danskoj, na kojoj se izme|u ostalog
birao novi upravni odbor. Na ~elo
novog odbora izabran je Rijad Avdagi}, podpredsjednica Anida Mujezinovi}, blagajnik Almir Malohod‘i},
sekretarica Amra Muratovi}, te ~lanica
Lamija Silajd‘ija, a BUF-predstavnik
u UBS-odboru je Sanjin Hamuli}.
Ovogodi{nja skup{tina UBS-a je
privukla dosta mladih ljudi bh. pori-
jekla i pro{la je veoma uspje{no, {to
je istakla i sada ve} biv{a predsjednica UBS-a Sabrija Tirak, naglasiv{i svoje zadovoljstvo dosada{njim radom udru‘enja: „Vidim
dosta nade u novom odboru UBS-a.
Mla|a generacija je preuzela rukovodstvo s velikim ambicijama, u kojima }e, ubije|ena sam, uspjeti. Zna~ajno je {to nisu izgubili temeljne
vrijednosti vezane za poznavanje
na{ih korijena i kulture. Ovi mladi
ljudi su spoznali snagu zajedni~kog
rada i djelovanja.“ Doskora{nja
predsjednica je zaklju~ila da izneseni
ciljevi i program UBS-a ukazuju na
novu eru u radu udru‘enja, koji }e
ga u~initi jos prosperitetnijim.
Jedan od ciljeva udru‘enja na kojem }e se posebno raditi je pokretanje
humanitarnih akcija za Bosnu i Hercegovinu. Sada{nji predsjednik UBS-a
Rijad Avdagi} je istakao: „Novi odbor
UBS-a ima za cilj promovirati bosanskohercegova~ku kulturu i istoriju, zajedno
sa svojim mnogobrojim mladim
~lanovima. Cilj je istodobno da UBS
postane jedna moderna organizacija gdje
se mladi mogu afirmirati i uklopiti u
danskom i u bosanskom dru{tvu. Kroz
razne samite i dru‘enja, vizija i ciljevi
UBS-a }e se pro{irivati, a uz to dolazi i
sakupljanje nov~anih sredstava za
socijalno ugro‘ene u BiH.“
Rijad Avdagi} je, na kraju,
napomenuo uspostavljanje stranice
na internetu www.ubs07.dk, koja je
od velikog zna~aja za postizanje
ciljeva i promociju UBS-a.
D‘enana [E^I]
Randers: BKC „Sabur“ organizovao dobrotvornu priredbu
B
o{nja~ki kulturni centar i d‘emat
„Sabur“ iz Randersa organizovali su dobrotvornu priredbu 1. februara
ove godine u sali za sve~enosti u Randersu. Namjena priredbe je bila
prikupljanje dobrovoljnih priloga za
kupovinu objekta za zadovoljavanje
zajedni~kih potreba kako mladih tako
i svih bh. gra|ana koji ‘ive u ovom
gradu. Poseban dio objekta namijenjen je zadovoljavanju vjerskih potreba na{ih gra|ana u Randersu. Bosanskohercegova~ki gra|ani Randersa ve} koriste ove, njima odgovaraju}e prostorije kao zakupljeni
prostor, a namjera im je da taj objekat
kupe kao svoj vakuf. Objekat je vrijednosti od oko 1 milion danskih kruna, a polovinaa tog iznosa ve} je
ispla}ena. Prikupljen je dio sredstava
za isplatu ostatka te je obezbije|eno
oko 70% ukupnog iznosa. Organizatori su i u toku ove ve~eri prikupili zna~ajnu donaciju, a mora se priznati da je oko 300 prisutnih posjetilaca doniralo onoliko koliko je ko
mogao. U dosada{njim aktivnostima
najve}a donacija je iznosila 26.000
MART 2013
kruna.
Ove dobrotvorne ve~eri u programu su nastupili folklor, hor ilahija
i kasida te dramska sekcija BKC „Sabur“. Muzi~ku pratnju su ~inili Esad
Islamovi}, Alija Me{arevi} te Elvir
Hajdarevi}, a nastupio je i poseban
gost, vokalni solista Muhamed Smajlovi}. Kuriozitet je {to ovaj posljednji `ivi u Holandiji, na Fejsbuku je
na{ao informaciju da se ova priredba
odr`ava i do{ao je da pomogne. Sve
izvo|a~e publika je svesrdno nagradila aplauzom, a oni su se potrudili i
dali sve od sve da ova humanitarna
priredba uspije. Doma}ini su obezbijedili dobro snabdjeven hladni bife, a
vrijedne doma}ice ovog d`emata pripremile su bogatu trpezu na kojoj se
na{lo mnogo doma}ih poslastica. Kompletan prihod sa ove priredbe namjenjen je u dobrotvorne svrhe koje
smo ve} opisali.
V.BA[I]
AKTIVNOSTI BH ZAJEDNICA
Hobro: Odr‘ana manifestacija „Kroz ulicu sevdaha“
U
Hobru je 2. februara odr‘ana
manifestacija „Kroz ulicu sevdaha“. Bila je to mala smotra kulture i zajedni{tva u kojoj su pored muzi~ara i folklorne grupe iz Aalborga
u~estvovali svi prisutni. Lijepo je
bilo te ve~eri biti Bosanac i Hercegovac u Hobru. Na ovoj manifestaciji pojavili su se gosti sa gotovo cijelog Jyllanda, ali i sa Fyna. Pre{li
su mnogo kilometara da bi stigli na
ovo mjesto sevdaha, zabave i dru‘enja. Program su vodili Edin Hajder
i Ismet Muja~i} koji je imao ulogu mudrog, ali i komi~nog Nasrudin Hod‘e.
Mali folklor iz Aalborga zaslu‘io je sve
pohvale. Njihov prvi nastup izmamio
je buru aplauza i podigao cijelu salu na
noge. Bila je to manifestacija na{eg
zajedni{tva, ali i ljubavi prema domovini, Bosni i Hercegovini i njenoj kulturi, tradicijama i obi~ajima. Djeca od
svega pet do desetak godina odu{evila
su svojom uvje‘bano{}u narodnih igara
iz domovine svojih roditelja. Sitne
gre{ke i nespretnosti nisu se ni primje}ivali u ukupnoj atmosferi, nabijenoj emocijama publike {to je mali{anima iz Aalborga ulivalo snagu i
‘elju da njihov nastup bude {to bolji. A
takav je i bio. U maloj sali jednog podru~nog Doma kulture napravljen je pravi
kola‘ program. Redali su se nastupi
folklora, izvo|a~a sevdalinki u ‘ivo, sevdalinki poznatih pjeva~a iz na{e do-
movine. Uz sevdalinke su prikazivani i
slajdovi sa slikama gradova o kojima
su sevdalinke pjevale. Uz to su voditelji
uveseljavali publiku kratkim anegdotama o Nasrudin Hod‘i. Po‘elimo da
ovakvih manifestacija bude {to vi{e te
da dru‘enje i ljubav bh. gra|ana jednih
prema drugim razbiju lju{turu u koju
su se mnogi uvukli i vode ra~una samo
o sebi samima.
V. BA[I]
Aalborg: Odr‘ana godi{nja skup{tina BHDF„Ljiljan“
U
Aalborgu je dana 16.2.2013.
godine odr‘ana godi{nja skup{tina bosanskodanskog udru‘enja
„Ljiljan“. Bila je to prilika da se razmotre do sada ostvareni rezultati u
radu ovog udru‘enja, ali i da se postave jasni ciljevi za njihov budu}i
rad. Protekli period u radu ovog
udru‘enja karakterisalo je dosta razjedinjenosti u aktivnostima unutar
struktura koje ga sa~injavaju, a posebno nedostatak koordinacije i me|usobne saradnje. I pored toga broj ~la-
nova udru‘enja popeo se do zavidnih
skoro 200 ~lanova. Upitno je bilo
raspravljati o aktivnosti i anga‘ovanju ~lanstva u proteklom periodu te
se skup{tina opredijelila da se vi{e
bavi planovima za budu}i rad. U tom
smislu ovo udru‘enje }e te‘i{te aktivnosti staviti na pobolj{anju i aktivnijem djelovanju na komunikaciji
izme|u dijelova koji ga sa~injavaju
i svih ~lanova udru‘enja. Posebno }e
se voditi mnogo vi{e ra~una o jo{
aktivnijem uklju~ivanju mladih i dje-
ce u sve aktivnosti i programe udru‘enja. Sve ovo provodit }e se sa jedinim ciljem da se obezbijedi {to bolja
integracija, ali i sprije~i asimilacija
djece i mladih u danski dru{tveni sistem. Uz sve to veoma }e zna~ajno
biti i dalje razvijati svijest o spoznaji
sopstvenog porijekla i korijena te o
o~uvanju kulture, tradicija i obi~aja
svoje domovine. Istaknut je i zna~aj
organizovanja pravilne vjerske
poduke svih gra|ana na{e domovine
na ovim dalekim prostorima. Uz sve
ovo zna~ajno je napomenuti da je
BHDF „Ljiljan“ ~lan novoformiranog Saveza bh. udru`enja, a da ostvaruje dobru saradnju sa svim udru`enjima sa kojima ima zajedni~ke
programe i sadr`aje. [to se ti~e saradnje sa subjektima lokalne samouprave, ovo udru`enje ima odli~nu
saradnju sa komunom Aalborg koja
im aktivno poma`e u ostvarivanju
zacrtanih programa.
V. BA[I]
Vejle: Odr‘an malonogometni turnir
U
Vejleu je 17.2. ove godine
odr‘an posljednji lokalni turnir
u malom nogometu. Pobjednik
turnira je ekipa „G‘S“ iz Koldinga
koja je u finalu, rezultatom 1:0 pobijedila ekipu „Los Blancos“. Pobjedni~ka ekipa je ve} ranije obezbijedila plasman u zavr{nicu takmi~enja tako da je igrala opu{teno i isklju~ivo za presti‘ i osvajanje vrijedne
nagrade na ovom turniru. U borbi za
tre}e mjesto ekipa „Seeded1“ pobijedila je ekipu „Fanatikos“ boljim
izvo|enjem kaznenih udaraca nakon
{to je utakmica u regularnom vremenu zavr{ena rezultatom 3:3. Iako su
zauzele tek 5 i 6 mjesto ekipe „Doma}ini“ iz Vejlea i „Den Bosniske
IF“ iz Koldinga plasirale su se na zavr{ni
turnirnau kraju
Herningu koji }e se
I kolo
odr‘ati 17. marta ove godine. Ovo
Pobjedni~ka ekipa „G‘S“
iz Koldinga
iz razloga {to su ekipe sa boljim plasmanom, na ovom turniru, pravo
u~e{}a na zavr{nom turniru izborile
ranije. U zavr{nici }e se na}i 11 ekipa
i to: „Sabur“, „BIHDAN“, „Baksuzi“,
„Fanatikosi“, „Podrinjci“, „G‘S“,
„Zmajevi“, „Kolding“, „Doma}ini“ i
„Den Bosniske IF“ te jedna ekipa sa
Sjælanda. Ovih jedanaest ekipa borit }e
se za mjesto i u~e{}e na turniru koji
organizuje Svjetski savez BH dijaspore
u {vedskom gradu Vesteras od 3. do 5.
maja ove godine. Turnir u Vejleu je
organizovala BH omladina iz Vejlea veoma uspje{no. Mora se napomenuti da
je turnir po prvi put organizovan prema
Pravilima koje je propisao Savez bh.
udru‘enja u Danskoj, a koja su usagla{ena sa pravilima koje je propisao SSDBiH te pravilima Futsala. Ova pravila
}e se primjenjivati na svim budu}im
turnirima koje organizuje SBHUD.
V. BA[I]
MART 2013
AKTUELNOSTI
Annette Vittrup ka‘e:
- Veoma nam je stalo da svima ponudimo iste uslove, a tako|e `elimo oslikati onakvo dru{tvo u kojem se na{e trgovine nalaze. Na{ krug mu{terija je raznovrstan, pa tako `elimo da nam
bude i sastav zaposlenog osoblja.
Stranci se
razvode isto
~esto kao i Danci
29.01.13
Prije 20 godina je bilo skoro
ne~uveno da se Turci razvode
ovdje u Danskoj, ali se to danas
promijenilo. Tada je brak je trebao opstati po svaku cijenu. To
je bila norma kod turskih gastarbajtera u 1970-tim i 1980-tim
godinama. Me|utim, tokom zadnjih dvadesetak godina desila se
revolucija u mnogim turskim familijama. Razvodi su postali tri~etiri puta ~e{}i nego prije 20 godina, pa se na osnovu toga mo‘e
zaklju~iti da se Turci koji ‘ive u
Danskoj razvode isto ~esto kao i
etni~ki Danci, navodi se u Kristeligt Dagblad. Ova analiza je
ura|ena od strane SFI – Nacionalnog centra za istra‘ivanje
dru{tvenog blagostanja.
Turci su u Danskoj najbrojnija manjinska grupa, jer turskih
useljenika i potomaka ima otprilike 60.000. Anika Liversage fra
SFI ka‘e kako brojke pokazuju
da su se desile velike promjene
u manjinskim grupama sa turskim porijeklom.
- Prije dvadeset godina su
porodice opstajale bez obzira na
sve, a razvodi su bili rijetki i stigmatizirani.
Istra‘ivanja se zasnivaju na
11.680 turskih parova, koji su
vjen~ani od 1981 do 2007. godine. U tom periodu se razvelo
2.460 parova, {to iznosi otprilike
3 posto razvedenih turskih parova u 1980-tim godinama.
Nakon 20 godina je u~estalost razvoda porasla do 12 posto
{to je bilo blizu danskog nivoa.
- „U nekim se brakovima supru`nici nisu skoro ni poznavali
prije nego {to su se vjen~ali te
zato ka`u da su brak do`ivjeli kao
veliku gre{ku“, rekla je Anika Liversage. Ona smatra da se ljudi,
koji se razvedu u Danskoj, mogu
bolje sna}i nego u slu~aju da se
razvedu u Turskoj.
-Ovdje imaju mogu}nost da
se {koluju ili da dobiju ekonomsku pomo}. Oba ova faktora ~ine da se brak mo`e lak{e dovesti
I BH GLAS I 7
AKTUELNOSTI
u opasnu zonu, rekla je Anika
Liversage.
Integracioni konsultant
Esma Birdi, koja je i sama napustila brak, mo‘e lako prepoznati
ovu tendenciju.
- Ima sve vi{e i vi{e razvoda
zato {to su turski useljenici ovdje
ve} dugo godina, a i zato {to dansko dru{tvo ima veliki uticaj na
turske porodice. Razvodi su danas prihvatljiviji nego ranije,
rekla je Esma Birdi.
Mnogi stranci
dovode familiju
u Dansku
31.01.13
Promjene u pravilima zna~e
vi{e dozvola za spajanje sa porodicom. Otkako je vlada pro{le
godine sprovela niz promijena o
pravilima za spajanje sa porodicom, sve ve}i broj stranaca je dobio dozvolu da dovede supru‘nike ili djecu u Dansku. To se navodi u Berlinske na osnovu dokumenta iz Zavoda za strance koji
pokazuje ukupni broj useljenika
za 2012. godinu.
Promjene u pravilima su
poduzete u maju 2012. u saradnji
sa strankama Enhedslisten i Liberal Alliance, i od jula je broj spojenih porodica rastao svakog mjeseca – od 145 osoba u junu do 510
u decembru. U cijeloj 2012. su
izdane 3173 dozvole za spajanje
porodica, u odnosu na 2902 u 2011.
Prema biv{em vo|i Jedinice
za istra‘ivanje Rockwool fonda
(Rockwool Fondens Forskningsenhed), Gunnaru Viby Mogensenu, broj spajanja }e ubudu}e
samo i}i uzlaznom putanjom. On
argumentuje da je takozvani azilski paket (asylpakken) zna~io vi{e azilanata i dozvola za boravak,
a samim time i vi{e molbi za
spajanje porodica.
- Kada osobe provedu ovdje
neko vrijeme i postanu sigurni da
mogu ovdje i ostati, onda je prirodno da }e poku{ati dovesti svoju
porodicu u Dansku, ka`e on.
U vezi sa promjenama zakona na polju spajanja porodice,
Ministarstvo pravde je u maju
2012. godine procijenilo da }e
nova pravila zna~iti otprilike
1000 dodatnih spajanja porodica
godi{nje.
U strankama Dansk Folkeparti i Venstre strahuje se da }e
taj broj biti daleko ve}i.
Prevela i priredila:
Almira [I[I]
almira.sisic@bhglas.com
8
I BH GLAS I
DANSKA POLITIKA
Godi{nji obra~un poreza (årsopgørelse) za 2012.
Obra~un dostupan elektronski od 4. marta,
po{tom od 23. aprila 2013.
Godi{nji obra~un poreza za 2012 godinu bit }e dostupan od 4.marta 2013 elektronski, na
stranici Skat.dkTastSelv. Gra|anima koji ne koriste ovu stranicu, Poreska Uprava }e poslati
obra~un po{tom 23. aprila 2013. Ukoliko ste platili vi{e na ime preza u 2012, ve} 27.
marta 2013 dobijate povrat novaca na va{ bankovni konto.
P
orez (Skat) pla}aju svi u Danskoj: od djece,
koja raznose novine i reklame, do starijih ooba
koji primaju narodnu
penziju. Poreska uprava
}e od 4. marta ove godine
obezbijediti svima koi
imaju elektronski pristup
stranici Skat.dk, TastSelv
uvid u njihov godi{nji obra~un poreza za 2012 godinu. Od 1. februara ove godine poreske informacije
o tome, koliko ste platili na ime
poreza i zaradili u pro{loj godini,
mo‘ete pogledati u va{oj elektronskoj mapi na pomentoj stranici.
U periodu od 1-28 februara mo‘ete
elektronski dostaviti Poreskoj upravi informacije koje oni ne posjeduju o va{oj zaradi, pla}enom porezu, poreskom izuze}u na ime tro-
{kova prijevoza (befordring) za one
koji putuju od mjesta stanovanja do
radnog mjesta vi{e od 24 km u oba
pravca, itd. Ovi podaci mogu se dostaviti i nakon 4. marta, a rok za
dostavljanje je 1. maj ove godine,
izuzev u specijalnim slu~ajevima
kada se mo‘e prolongirati.
Ukoliko ste platili vi{e na ime
poreza (overskydende skat) u pro{loj
godini, ve} 27. marta ove godine mo‘ete o~ekivati povrat sredstava, uko-
liko taj iznos ne prelazi
100.000 DKK. Ukoliko ste
platili manje na ime poreza
u pro{loj godini (restskat),
najbolje bi bilo izmiriti dug
{to prije, jer pla}ate kamatu
koja iznosi 2,7 % do 1. jula, kada se penje na 4,7 %
do isplate duga. Gra|anima
koji ne koriste kompjuter, i
stoga nemaju pristup poreskoj stranici, kao i gra|anima koji
to ‘ele, Poreska uprava {alje obra~un
poreza po{tom 23. aprila 2013 godine.
Ukoliko imate pitanja u vezi
godi{njeg obra~una poreza, pomo}
i vi{e informacija mo‘ete dobiti u
Poreskim upravama u va{im op{tinama, kao i kod socijalnih savjetnika, koji vam mogu dati odgovor
na pitanja ili vas uputiti kod drugih
kompetentnih osoba.
Sabrija OV^INA
Kako politi~ari (zlo) upotrebljavaju medije
Kad „Spin doktori“ ’operi{u’
Mnogi danski vode}i politi~ari i ministri imaju jednog ili dva „spin doktora“, to jeste
„posebne“ politi~ke savjetnike koji su zadu`eni za komunikaciju sa medijima. Ovo je
zna~ajno jer su danas mediji potrebni politi~arima vi{e nego ikada. Kroz medije se plasiraju
polit~ke poruke i kroz njih politi~ari imaju najbolji pristup glasa~ima
S
asvim je normalno
da politi~ari imaju
posebne savjetnike
koji im poma‘u u odnosima sa medijima, ali problem nastaje kada ti „spin
doktori“ stvaraju „spin“ ili
narodski re~eno kada
„zavrnu“ vijesti.
Mediji danas imaju
veliku mo}, ali istovremeno su u bespo{tednoj
me|usobnoj borbi, jer je neobi~no
va‘no biti korak ispred konkurencije. Imaju}i u vidu ~injenicu da
politi~ari imaju vrlo malo vremena
da u medijima iznesu svoje politi~ke
poruke to u njihovo ime ~ine „spin
doktori“ vrlo profesinalno, ali ~esto
i dosta prljavo.
Veoma ~esto, u medijima, pred
neke zna~ajne reforme mo‘emo na}i
naslove: „Pare za kafi}“ kako nazivaju stipendije koje dobijaju |aci
iznad 18 godina, a koji se {koluju i
‘ive kod roditelja, „Penzija za igranje golfa“ kako nazivaju „efterløn“,
MART 2013
„Nastavnici predaju 8 sati“, „Nezaposleni odbijaju poslove“ i mnogo
toga sli~nog. Te kratke re~enice su
dovoljne po{to se lako pamte, izazivaju emotivni naboj kod ~italaca i na
taj na~in dobijaju podr{ku u javnosti.
Napad je mnogo lak{i nego
odbrana i ako bi mediji htjeli da istra‘e stvarnost navedenih izjava, onda
je to ne{to {to zahtjeva resurse, a i
pored toga postoji rizik da se izgubi
vrijednost novosti takve izjave. Na
taj na~in „spin doktori“ u medijima
zamute vodu na danskoj politi~koj
sceni i omugu}uju politi~arima da
manipuliraju vijestima i
narodom.
Ve}ina roditelja, koji
imaju prosije~ne plate, zna
vrlo dobro da gube dje~iji
dodatak kada djeca postanu
punoljetna te da je stipendija
koju djeca dobijaju bitna u
ekonomiji tih familija. Svi
oni koji decenijama rade
te{ke fizi~ke poslove vrlo
dobro znaju da „efterløn“
nije „vrijeme za igranje golfa“, nego
fizi~ka i psihi~ka potreba napu{tanja
radnoga tr`i{ta. Izjave ovakoga tipa su
crnobijele, a cilj im je uzburkati javnost
obzirom da „spin doktori“ znaju da
mediji i glasa~i ne}e istra`ivati vrijednost i ta~nost ovakvih izjava. U
svemu ovome osnovni cilj politi~ara i
njihovih „spin doktora“ je da pro|u
neke predlo`ene reforme, nekada zato
{to su reforme potrebne, a ponekad
zato {to su im potrebni rezultati da
zadr`e dobre plate i status, a u zamu}enoj vodi sva{ta se mo`e desiti.
Arben DELIU
BH Glas, glasilo bh. građana u Danskoj organizuje:
IZBOR NAJBOLJEG BH SPORTISTE
U DANSKOJ ZA 2012. GODINU
(U izboru stručnog žirija i publike)
Ikast, 2 mart 2013. godine
Ikast Vestre skole, Vestergade 46-47, u 18.00 h
U programu učestvuju: Ženski hor ”Nostalgija”
BKC Kopenhagen i folklorne grupe iz Odense,
Aalborga, Randersa i Ringkobinga
Cijena ulaznica:
150 kr (za odrasle)
100 kr za djecu i omladinu do 15 g.
Besplatno za djecu do 3 g.
(koja ne zauzimaju mjesto)
Rezervacija ulaznica
na telefon 29721948
ili bhglas@gmail.com
Obezbijeđen je hladni bife
sa sendvičima, kafom
i hladnim napicima
GOST VEČERI:
ELDIN HUSEINBEGOVIĆ
Sponzori:
Medijski
Medi
jski pokrovitelji:
pokrovitelji:
MART 2013
BH GLAS
I BH GLAS I 9
GLASILO BOSANSKOHERCEGOVAČKIH GRAĐANA U DANSKOJ
RAZGOVOR S POVODOM
Mirza Ahmetagi}, voza~ u autotrkama:
„Posebno sam sretan kada komentatori na
trkama spominju ime moje domovine“
Razgovarao: Vezuv BA[I]
vezuv.basic@bhglas.com
M
alo je mladih ljudi koji ne
vole brzinu, prije svega u
dobrom automobilu ili
motociklu. Adrenalin koji brzina
proizvodi doprinosi da svako od njih
po‘eli uvijek vi{e. A gdje je kraj toj
‘elji u malo ko mo‘e precizno re}i.
Radi toga svako u mladosti sanja o
auto ili moto trkama. Jedan od takvih, koji u‘iva u brzinama svakako
je Mirza Ahmetagi}. On je u grupi
onih koji su taj san dosanjali, ali ga
jo{ uvijek sanjaju i to na javi. Mirza
je uspje{an takmi~ar na autotrkama
pa je to i bio povod da sa njim porazgovaramo.
Mirza, ho}ete li se kratko predstaviti na{im ~itaocima?
AHMET
AGI]: Ro|en sam 1987.
AHMETAGI]:
godine u Te{nju. Rat i ratne nesre}e
dovele su moju familiju prvo u
Hrvatsku, a 1993. godine i u Dansku.
U Randersu sam se {kolovao do
srednje {kole, a zatim sam nastavio
studije u Aarhusu. [kola mi je dobro
i{la pa sam sa svega 22
godine diplomirao i
postao gra|evinski
in‘enjer. Moj {kolski put ipak
nije bio lagan. Morao sam
ulagati
uvijek
mnogo
v i { e
napora
od drugih, posebno Danaca. Za mene to nije bio
hendikep nego
bih prije rekao
jaka motivacija
koja me je uvijek
vodila samo prema
naprijed. Diplo-
10
I BH GLAS I
mirao sam veoma mlad, a danas
radim kao in‘enjer konstruktor
(zgrade u nordijskim zemljama) za
jednu firmu u Hobru. Zadovoljan
sam i poslom i ‘ivotom.
Kada i kako se u tebi pojavila
ljubav za motosport i kako si se
po~eo time baviti?
AHMET
AGI]: Sa svega 8 godina
AHMETAGI]:
po~eo sam sakupljati modele automobila. Kada je ve}ina mojih
vr{njaka kupovala druge stvari ja
sam svoj d‘eparac tro{io na automagazine. Po tome cijenim da se
ljubav prema automobilima i brzini
kod mene pojavila veoma rano. Sa
18 godina sam kupio prvi sportski
automobil Honda Civic VTEC. U
po~etku je imala 160KS ali to mi
nije
bilo dovoljno pa je
uskoro
imala
176KS.
Sa 19
godina
sam
oti{ao
MART 2013
na prvi takozvani „Trackday“
(amaterske utrke, gdje se ne takmi~i{
sa drugim voza~ima, ve} vozi{ po
svojoj ‘elji, odnosno protiv sata).
Imao sam tada brz automobil, volio
sam gledati utrke, a mislio sam da
sam jako iskusan voza~ i da }u biti
brz. Kako sam samo pogrije{io:
Slijede}ih 4-5 godina sam ~esto u~estvovao na raznim utrkama, i spoznao da nisu upitanje konjske snage,
ve} tehnika. ^itao sam i u~io o utrkama i tehnici koja se koristi pri ko~enju, ubrzanju, kako voziti kroz zavoje itd. Teorija je zaista veliki dio
utrka. Poku{ao sam se takmi~iti i u
vo‘nji motocikla, ali sam odustao jer
sam to po~eo veoma kasno za taj
sport.
Opi{i nam takmi~enja na kojima
si u~estvovao.
AHMET
AGI]: Nakon 5 godine
AHMETAGI]:
amaterskih utrka, uklju~io sam se u
tim Race Events sa druga 2 voza~a.
Sve sam morao sam finansirati. Na
prvoj utrci sam zavr{io na 3. mjestu,
na Padborg Parku, a ve} slijede}i vikend sam pobjedio prvu utrku na Ring Djurslandu. To je zainteresovalo
sponzore, te sam nakon kratkog
vremena potpisao svoj
prvi sponzorski ugovor.
To vi{e nije problem
te sada imam vi{e
sponzora od kojih
su najzna~ajniji
DS Staalkonstruktion A/S i
Racehall Aarhus. Nakon
prve uspje{ne
sezone 2012.
godine sam
zavrsio kao
~etvrti u danskom prvenstvu.
^lan sam kluba
Ring Djursland, a
to mi omogu}uje
odr‘avanje moje
voza~ke licence.
Auto koje vozim
je kopija Lotus Super Seven. Te{ko je
450 kg bez voza~a, a ima 152KS, {to
zna~i ubrzanje od 0-100 za 4 sekunde.
Motor je od motocikla Yamaha R1.
Ponosan sam na svoju domovinu i
veoma sretan {to mi je vlasnik na{eg
tima dozvolio da uvijek uz dansku
nosim i na{u, bosansku zastavu.
Posebno sam sretan kada komentatori
na trkama spominju moje ime, ali i
ime moje domovine Bosne i
Hercegovine.
Kada si ve} spomenuo domovinu,
reci nam ne{to o tvom privatnom
‘ivotu?
AHMET
AGI]: Sretno sam o‘enjen
AHMETAGI]:
djevojkom porijeklom iz Sirije, iz
Damaska. Imamo malog sina koji se
zove Sami i tek u~i hodati. Ja se trudim da {to vi{e vremena provedem
sa njima. Drago mi je {to imam punu
podr{ku supruge, kada je moja ljubav
prema sportu i brzinama u pitanju.
Ona prati sve moje utrke. Razumije
moju potrebu za treningom obzirom
da su fizi~ka spremnost i koncentracija izuzetno va‘ni. Bez fizikog
treninga ne mogu se voziti utrke, a to
opet zna~i plivanje i tr~anje 5-6 puta
sedmi~no. Nastojim dio slobodnog
vremena posvetiti prijateljima, a za
sada i u tome uspijevam. Pored svega
{to radim i bavim se sportom dobar
dio vremena provodim na putovanjima. Obi{ao sam 4 kontinenta i preko
30 dr‘ava. Pa ipak sam najsretniji kada otputujem u svoju domovinu, zemlju u kojoj sam ro|en. Moji roditelji
su u mene usadili sve one najljep{e
osje}aje koje ~ovjek mo‘e imati prema zemlji koja ga je iznjedrila. Trudio sam se, jo{ iz djetinjstva, da
zapamtim sve ono {to nekoga ve‘e
za domovinu. Rije~ domovina i Bosna i Hercegovina za mene ima ogromno zna~enje. Radi toga u svoju
zemlju putujem svake godine. Majka
me je uporno u~ila da govorim bosanskim jezikom, mada mi je danski bio
mnogo bli‘i. Sretan sam {to su me
od djetinjstva u~ili da znam gdje su
mi korijeni te da koliko mogu ~uvam
i njegujem kulturu, tradicije i obi~aje
moje Bosne i Hercegovine.
Na kraju uz zahvalu za ovaj razgovor imamo samo je jedan
komentar: „Neka sva sre}a ovog
svijeta prati ovog mladog ~ovjeka
kojeg ni sve vrijednosti svijeta nisu udaljile od njegove domovine
Bosne i Hercegovine. Iz svake
njegove rije~i izvire pozitivna energija i ljubav prema roditeljima,
familiji i domovini.“
ZAKONODAVSTVO
Danski propisi u praksi (22)
Jednokratna pomo} (enkeltydelse) III
Ako gra|anin dodje u iznenadnu i nepredvidivu ‘ivotnu situaciju, koju nije u stanju sam rije{iti, mo‘e zatra‘iti ekonomsku
i savjetodavnu pomo} od op{tine, sukladno odredbama zakona o aktivnoj socijalnoj politici(LAS). Stranci, koji nemaju
stalnu/permanentnu dozvolu boravka, ta prava ostvaruju sukladno odrebama zakona o integraciji(Integrationslov)
Pi{e: Sabrija OV^INA
sabrija.ovcina@bhglas.com
U
na{oj rubrici „Danski
propisi u praksi“, u toku
smo obrade razli~itih tematskih cjelina iz danskog zakonodavstva. Pisali smo o naknadi
za bolovanje (sygedagepenge),
rehabilitaciji (revalidering),
flexjob (fleksjob), dotakli se generalno svih vrsta penzija (pensioner, førtidspension, folkepension, brøkpension), pisali o radnim i privatnim penzijama i na~inu ostvarivanja istih, o potpori
za pla}anje stanarine (boligstøtte, boligsikring, § 34), o
porodiljskom odsustvu (barselsorlov), besplatnom mjestu za ~uvanje djeteta(økonomisk friplads), o raznim vrstama socijalne pomo}i i pravima na ostvarivanje pomo}i (kontanthjælp og
socialhjælp), pravilima koja va`e za penzionere prilikom putovanja izvan Danske (udlandsrejser), o zdravstvenom dodatku,
pomo}i za grijanje i ~eku za sta-
rije osobe, likvidnoj imovini koja
ima uticaja na visinu penzije i pomo}i od op{tine, o predra~unu preliminarnog poreza (forskudsopgørelse), a ovog puta fokus je ponovo
na jednokratnoj pomo}i (enkeltydelse) roditelju koji ne `ivi stalno
s djetetom/djecom, za vrijeme
provedeno s njim/a.
Ova vrsta pomo}i je regulisana
paragrafom 83 u zakonu o aktivnoj
socijalnoj politici (las § 83) odnosno paragrafom 37 u zakonu o integraciji(Integrationslovens § 37).
Kao {to smo naglasili u prethodnim
brojevima BH Glas-a, sve vrste jednokratne pomo}i su regulisane
paragrafom 81(las§81), a pomo} za
lije~enje (sygebehandling), pomo}
za lijekove (medicin), psihologa
(psykolog), opti~ara (optikker), zubara (tandbehandling) i sli~no regulisana je paragrafom 82 u zakonu
o aktivnoj socijalnoj politici
(las§82). Treba naglasiti, da paragrafi 81,82 i 83 u zakonu o aktivnoj
socijalnoj politici u potpunosti
odgovaraju paragrafima 35,36 i 37
u zakonu o integraciji(las §§
81,82,83 = integrationslovens §§
35,36,37). Stranci u Danskoj, koji
nisu ostvartili stalnu/permanentnu
dozvolu boravka i koji su u toku
integracije u dansko dru{tvo, sve
pomenute vrste jednokratne pomo}i mogu ostvarivati na osnovu
zakona o integraciji.
Pomo} koja se daje roditelju
koji ne `ivi stalno s djetetom, za
vrijeme dru`enja, to jest vrijeme
provedeno zajedno s djetetom,
mo`e se dati za hranu, aktivitete,
prijevoz i sli~no. Pomo} se mo`e
ostvariti, ukoliko su ispunjena
slijede}a ~etiri uslova. 1. Pomo} se
ne mo`e ostvariti na osnovu nekog
drugog zakona (subsidiærprincip).
2. Tra`ilac pomo}i nema ekonomska sredstva za pla}anje izdatka.
3. Pomo} je neophodna. 4. Molba
za pomo} je podnesena na vrijeme,
to jest prije nastanka izdatka. Molba za pomo} (ansøgning om hjælp
til enkelte udgifter) se mo`e dobiti
u Borgerservice–u u va{oj op{tini,
ili elektronski isprintati sa internetske stranice borger.dk.
Op{tina }e vam uvijek tra`iti
MART 2013
da predate dokument/rezoluciju
(samværsresolution) o pravu da
budete zajedno s djetetom. Ukoliko ne posjedujete takvu rezoluciju, potrebno je da drugi roditelj djeteta, u pisanoj formi, potvrdi va{e dru`enje s djetetom.
Tako|er je potrebno predati svu
potrebnu dokumentaciju o va{im
prihodima i rashodima (indtægter og udgifter), kao i potvrdu o
stanju sredstava na va{em bankovnom ra~unu (kontooversigt). Bitno je da imate svu neophodnu dokumentaciju u startu,
koja mora biti aktuelna.
Izdaci, koje op{tine prihvataju
kao neophodne i opravdane, su:
stanarina, grijanje, voda, antena,
osiguranje poku}stva, elektri~na
energija, tv-licenca, kao i neki drugi
za `ivot neophodni izdaci. Kao {to
smo i ranije pisali, primaoci narodne
penzije (folkepensionister) ostvaruju
pomenutu pomo} na osnovu zakona
o penzijama (pensionslov), i ne
mogu istu tra`iti na osnovu zakona
o aktivnoj socijalnoj politici ili zakona o integraciji.
I BH GLAS I 11
INTERVIEW
Prof. dr. sci. Tatjana Ljuji}-Mijatovi}, ~lanica ratnog Predsjedni{tva BiH:
„Imali smo viziju budu}nosti na{e
zemlje i njene evropske perspektive“
Prof. dr. sci. Tatjana Ljuji}-Mijatovi} ro|ena
je 11. 05. 1941. godine u Sarajevu.
Zavr{ila je Poljoprivredni fakultet
Univerziteta u Sarajevu, 1964. godine,
magistrirala na Univerzitetu u Beogradu
1982., a doktorirala na Univerzitetu u
Sarajevu 1986. godine. Redovni je profesor
na Poljoprivrednom fakultetu Univerziteta u
Sarajevu od 1989. godine i gostuju}i
profesor na vi{e univerziteta u BiH i na
Univerzitetu u Be~u. Bila je prorektor
Univerziteta u Sarajevu. Rukovodilac je
postidiplomskih studija iz oblasti
proizvodnje i primjene ukrasnih biljaka od
2003. godine. Ekspert je iz oblasti
hortikulture pri Me|unarodnoj organizaciji
JCSID, od 1999. godine. Bila je poslanik u
Skup{tini BiH i ~lanica ratnog
Predsjedni{tva BiH, te ambasadorica BiH pri
UN-u i drugim me|unarodnim
organizacijama u Be~u. Ispoljila je zapa‘en
anga‘man i na lokalnom nivou. Autorica je
tri knjige, 19 nau~no-istra‘iva~kih radova,
11 referata na nau~nim skupovima i 57
projekata, studija, elaborata i ekspertiza
12
I BH GLAS I
MART 2013
INTERVIEW
Razgovarao: Idriz HOD@I]
idriz.hodzic@bhglas.com
Dobar dio svoga ‘ivota posvetili
ste nauci i obrazovanju studenata. Kakvu poruku mladima u BiH
i bh dijaspori biste uputili kada
je rije~ o njihovom obrazovanju?
LJUJI]-MIJA
TOVI]: Kao dugoLJUJI]-MIJAT
godi{nja profesorica na Univerzitetu
u Sarajevu, ali i na drugim fakultetima
u zemlji i inozemstvu ispratila sam
generacije i generacije mladih ljudi.
Ono {to me ‘alosti je to {to se, u zadnje
vrijeme, ve}ina mojih studenata
odlu~uju za odlazak u druge zemlje.
To je za mlade ljude pozitivno jer {ire
svoje vidike. Idu ka novim informacijama o novim dostignu}ima u nauci
i struci. Brzo i kvalitetno u~e strane
jezike i upoznaju se s drugim sredinama i drugim kulturama. Me|utim,
bila bih sretnija, kao i mnoge moje
kolege profesori, da se ti mladi ljudi
jednog dana vrate u svoju zemlju. Da
se vrate u svoju domovinu, gdje pripadaju i odu‘e joj se tako da pomognu
da i Bosna i Hercegovina bude
prospritetna i da se {to prije pridru‘i
porodici zemalja Evropske unije.
Kako biste ocijenili mjesto i ulogu Predsjedni{tva RBiH u periodu od 1991.-1996. godine?
LJUJI]-MIJA
TOVI]: Nakon prvih
LJUJI]-MIJAT
vi{estrana~kih izbora u BiH formirano je Predsjedni{tvo Republike
BiH u ~ijem su sastavu bili ljudi razli~itih nacionalnih opredjeljenja. Mi
smo svojim prisustvom potvr|ivali
univerzalnost ideje koja je u BiH tada bila napadnuta. U to vrijeme u vojsci, politici i diplomatiji na{e mlade
dr‘ave vladalo je etni~ko {arenilo sa
velikim brojem ljudi visokog morala,
intelektualnog i stru~nog kredibiliteta koji su svoj bosanskohercegova~ki identitet favorizovali nad u‘om
etni~kom pripadno{}u. Mi srpstvo,
hrvatstvo i bo{nja{tvo nismo do‘ivljavali kao „zanimanje“ nego kao
principijelni i idealisti~ki ulog u stvaranju bosanskohercegova~kog dru{tva. Mi smo jednostavno bili Bosanci i Hercegovci, a sada smo, ~ini
mi se, zbog slijeda doga|aja, gurnuti
na marginu. U junu mjesecu 1992.
godine u Sarajevu, Predsjedni{tvo
je usvojilo dokument pod nazivom
„Platforma za djelovanje Predsjedni{tva Republike BiH u ratnim uslovima“ kao naj{iru osnovu okupljanja
svih patriotskih snaga u odbrani integriteta i multietni~kog bi}a bosanskohercegova~ke dr‘ave. Dakle,
Platforma po kojoj Bo{njaci, Srbi i
Hrvati brane svoje interese, a koji
proisti~u iz vi{evjekovnog zajedni~kog ‘ivota. Jednostavno re~eno mi
~lanovi ratnog Predsjedni{tva smo
bili ljudi koji su u najte‘im uslovima
rata imali viziju budu}nosti na{e ze-
mlje i njene evropske perspektive. Snage sile i oru‘ja pretvorile su ovu zemlju
u poligon za sukobe politi~kih mo}i i
ambicija ~iji je produkt bio razaranje,
ubijanje i progon stanovni{tva. Me|utim, borba za slobodnu BiH i dalje se
nastavlja. Trebalo bi da se sve snage
koje ‘ele kontinuitet BiH ujedine u
borbi za njeno o~uvanje jer je to u interesu mira i ‘ivota budu}ih generacija
na ovim prostorima. Oni koji uporno
napadaju na{u zemlju zaboravljaju da
postoji ne{to {to ne mogu uni{titi i razoriti, a to je bosanskohercegova~ki
duh njenih naroda. Niko nema pravo
otimati budu}nost generacijama koje
stasaju i dolaze – budu}nost treba
graditi na temeljima ZAVNOBIH-a,
kao i na savremenim dostignu}ima
evropskog i svjetskog razvoja. Mirna
i prosperitetna budu}nost BiH je u {to
br‘em pridru‘ivanju Evropskoj Uniji.
Bili ste ambasadorica BiH pri UNu u Be~u. Kako ocjenjujete ulogu
BH diplomacije danas u zastupanju interesa BiH u me|unarodnim odnosima?
LJUJI]-MIJA
TOVI]: [to se ti~e
LJUJI]-MIJAT
ocjene uloge BiH diplomatije u zastupanju intersa BiH u me|unarodnim odnosima, nisam u mogu}nosti da vam odgovorim na to pitanje,
jer nisam involvirana ve} dugo u
oblasti diplomatije. Ipak, osje}am
potrebu da ka‘em svoje mi{ljenje u
smislu informacija koje su mi dostupne. Poznato je da se oko bitnih
odluka vezanih za me|unarodnu
politiku trebalo usaglasiti Predsjedni{tvo Bosne i Hercegovine. Me|utim, doga|a se da tri ~lana Predsjedni{tva ne postignu konsenzus
oko odre|enih pitanja, pa istupaju
razli~ito, {to se negativno odra‘ava
na me|unarodne odnose Bosne i Hercegovine koji nisu na zadovoljavaju}em nivou.
[ta za Vas zna~i 1. Mart - Dan
nezavisnosti BiH?
LJUJI]-MIJA
TOVI]: 1. Mart LJUJI]-MIJAT
Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine je datum potvrde vi{evjekovnog
identiteta bosanskohercegova~kog
dru{tva i dr‘ave, a ujedno je i datum
koji upu}uje na razmi{ljanje o vremenu iza i ispred nas. Mnoge istorijske vrijednosti su zanemarene i za-
boravljene, pa i one koje se odnose
na ravnopravnost naroda i gra|ana i
osnovna ljudska prava i slobode. Bosna i Hercegovina, kao dr‘ava u me|unarodno priznatim granicama, utemeljena je na istorijskim odlukama
ZAVNOBIH-a i AVNOJ-a. U Rezoluciji ZAVNOBIH-a formulisana je
definicija slobodne i ravnopravne
Bosne i Hercegovine kojom se odre|uje da Bosna i Hercegovina jednako
pripada svim njenim narodima. Tkivo Bosne i Hercegovine pro‘ima prisustvo razli~itih kultura, tradicija,
konfesionalnih zajednica i dugogodi{njeg zajedni~kog ‘ivota. To je
identitet ove sredine koji uvijek zaslu‘uje posebnu pa‘nju i kao takvog
ga treba ~uvati i sa~uvati... U stvaranju ovih pretpostavki nezaobilazno
je sje}anje na 25. januar 1992. godine, kada je Skup{tina Republike
Bosne i Hercegovine donijela Odluku o odr‘avanju referenduma, a referendumsko pitanje za gra|ane Bosne
i Hercegovine je glasilo; „Jeste li za
suverenu i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu, dr‘avu ravnopravnih gra|ana i naroda: Muslimana, Srba, Hrvata i pripadnika drugih naroda koji u
njoj ‘ive?“ Odluka donesena na referendumu, 29.02. i 01. 03. 1992.
godine, ima istorijski zna~aj. Me|utim, na‘alost i danas neki ne prihvataju ideje ZAVNOBIH-a jer su u suprotnosti sa njihovim ciljevima. Neprihvatanje 1. Marta - Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine nije rezultat samo razli~itog pristupa tuma~enju istorijskih doga|aja ve} ima i
ideolo{ko-politi~ku pozadinu. Oni koji su u ratnim zbivanjima ru{ili BiH
te‘e}i uspostavljanju ekstremnog
nacionalizma ne mogu imati pozitivno
mi{ljenje o ZAVNOBIH-u. Nakon
svega, uvjerena sam da samo mi,
gra|ani Bosne i Hercegovine, ma
kakvog politi~kog uvjerenja bili,
mo‘emo stvarati dru{tveno ure|enje
po mjeri nas samih. Biti nezavisan u
svemu tome zna~i biti slobodan i
graditi Bosnu i Hercegovinu i u njoj
dru{tvo po mjeri njenih gr|ana.
Kako gledate na ulogu ‘ene u
politici op}enito i iz ugla Va{eg
osobnog bogatog nau~nog, politi~kog i dru{tvenog anga‘mana?
Na{ novinar Idriz Hod‘i} u dru{tvu sa Sejfudinom Toki}em
MART 2013
LJUJI]-MIJA
TOVI]: ^injenica je
LJUJI]-MIJAT
da je u na{oj zemlji veoma mali broj
‘ena obrazovanih, kompetentnih i
sposobnih prisutan na rukovodnim
funkcijama kao {to su pozicije direktora javnih i drugih ustanova, dekana na fakultetima, a posebno ih je
malo na izvr{nim i politi~kim funkcijama, u diplomatiji i vanjskoj politici. Ovaj pora‘avaju}i odnos govori
mnogo o polo‘aju ‘ena u na{em dru{tvu, o njihovoj nesrazmjenoj zastupljenosti na odgovornim funkcijama,
kao i nemogu}nosti da u skladu sa
njihovom intelektualnom mo}i, budu
uklju~ene kao akteri u uspostavljanju nove dru{tvene dimenzije i nove
konstelacije u na{oj zemlji. Danas je
ovaj odnos ne{to izmijenjen iako je
put od zakonske do stvarne ravnopravnosti veoma dug. @ene su i bez
politike dvostruko vi{e optere}ene
od mu{karaca jer i dalje rade, ali
kod ku}e tako|er obavljaju ve}inu
poslova. Imamo izuzetnih ‘ena koje
su u profesionalnoj karijeri napravile zna~ajne rezultate, ali ih nema u
politici, zato {to je politika kod nas
jo{ uvijek politika mu{karaca, koji
rje{avaju mnoge stvari argumentima
snage, a ne snagom argumenata, a
tu ‘ene nisu sasvim spremne da se
na takav na~in uklju~e. @ene su u
pravilu odgovornije i te‘e se upu{taju u nezakonite aktivnosti i rje|e
su u aferama korupcije i sl. @ene }e
se same morati izboriti za pozicije
koje }e biti kompatibilne sa evropskim i svjetskim integracijama. Potrebno je da putem jakih ‘enskih li~nosti ili putem jakih pokreta precizno defini{u svoje stvarne interese,
da zatra‘e da se oni ugrade u ukupnu
dru{tvenu strukturu. Zbog toga je
va‘no da imamo ‘enu koja je do kraja politi~ki, dru{tveno emancipirana
i koja }e re}i {ta je njen stvarni
interes. Ovom prilikom Vama i svim
~itaocima „BH Glasa“ ~estitam nastupaju}i Dan nezavisnosti BiH, a
‘enama i Osmi mart – Dan ‘ena.
I BH GLAS I 13
RAZGLEDNICE
Pi{e: Vezuv BA[I]
vezuv.basic@bhglas.com
E
@eljenzni~ka stanica
sbjerg spada u kategoriju ve}ih danskih gradova, mada se to po
njegovih ne{to preko 115.000 stanovnika (sa prigradskim
dijelovima) ne bi moglo re}i. Pa ipak je to peti po veli~ini grad u
Danskoj. Smje{ten je na jugozapadnom dijelu jedinog danskog poluotoka
Jyllanda i predstavlja centar te regije. Grad ujedno predstavlja najve}u dansku
pomorsku luku u Sjevernom moru kao i izuzetno zna~ajno turisti~ko mjesto.
Zvani~na historija Esbjerga ne se‘e u daleku pro{lost. Grad je
uspostavljen 1864. godine kao izuzetno zna~ajna luka za izvoz danskih
Folketinget (zgrada Danskog parlamenta)
primat, a u Esbjergu se razvijaju moderniji oblici industrijske proizvodnje.
Od samog osnivanja grad je dobio sve karakteristike trgova~kog sredi{ta,
povezanog sa svim dijelovima Danske, ali i cijele Evrope, te je ve} 1899.
godine dobio status trgova~kog grada.
Esbjerg je danas prepoznatljiv i po parkovima vjetrogeneratora koji
proizvode zn~ajne koli~ine elektri~ne energije. Luka u Esbjergu je
pode{ena
za pristajanje
srednje veli~ine, a trajekt linija
Amalienborg
(kralji~in brodova
dvor)
predstavlja pomorsku vezu sa Harwichom u Engleskoj. Za turiste je
Dio grada Esbjerga
Statue ljudi
poljoprivrednih proizvoda. Desilo se to nakon {to je Danska te godine
izgubila rat protiv Prusa, a time i dana{nje njema~ke pokrajine [lesvig i
Holstein i uz to izuzetno zna~ajnu luku Hamburg. Kada je od Esbjerga
do Varda i Fredericije uspostavljena ‘eljezni~ka pruga 1874. godine sam
grad je dobio mnogo ve}i zna~aj.
U po~etku je Esbjerg bio posve}en ribarstvu, a u tu svrhu izgra|ena
je velika fabrika za preradu ribe. U najnovije vrijeme ribarstvo je izgubilo
Muzej ribarstva i pomorstva
Esbjerg
14
I BH GLAS I
MART 2013
Stari dio Kopenhagena
posebna atrakcija vezana za ogromne statue ljudi u neposrednoj blizini
obale. Statue predstavljaju ljude koji ~ekaju povratak mornara.
Grad Esbjerg vodi ra~una o svojoj historiji o ~emu svjedo~i vi{e dobro
opremljenih muzeja od kojih posebno mjesto zauzima muzej ribarstva i
pomorstva. Ipak se mnogo vi{e pa‘nje posve}uje sada{njem vremenu
posebno oblastima kulture sporta i obrazovanja ~emu svjedo~e dobri sportski rezultati te veoma razvijena mre‘a osnovnih i srednjih {kola te
univerziteta. Danas je grad Esbjerg mjesto lijepog i ugodnog ‘ivljenja.
RAZGLEDNICE
Mostar
Pi{e: Idriz HOD@I]
idriz.hodzic@bhglas.com
P
rostor na kome se nalazi dana{nji Mostar bio je naseljen jo{ u
prahistrojskom vremenu, a u vrijeme rimske vladavine naseljavala
su ga ilirska plemena. Osnivanje grada Mostara datira iz XV
stolje}a. Ime Mostara pojavljuje se prvi put u osmanlijskom popisu iz
1468/69. godine, a Osmanlije su ovaj grad osvojile 1468. godine. Mostar
je po~etkom XVI stolje}a postao sjedi{tem Hercegova~kog sand‘aka, a
1566. godine, drveni most je zamijenjen kamenim, nadaleko poznatim u
svijetu.
Stara gimnazija
Vreko rijeke Bune i tekija u Blagaju
Prema popisu stanovni{tva iz 1991. godine na podru~ju op}ine
Mostar je ‘ivjelo 126.628 stanovnika, od ~ega: 43.856 ili 34,63%
Bo{njaka, 43.037 ili 33,98% Hrvata, 23.846 ili 18,83% Srba, 12.768 ili
10,08% Jugoslavena i 3.121 ili 2,48% ostalih.
Mostar je grad kulturnih manifestacija (Mostarsko ljeto, Mostarsko
prolje}e, Festival horova/ansambala BiH i Festival komedije BiH –
Mostarska liska). Nogomet i ekstremni skokovi sa Starog mosta u Neretvu
su najpoznatiji sportovi, a u samom gradu egzistira oko 25 karate klubova.
Mostar ima puno svojih spomenika kulture, a dao je i zna~ajan broj
Mostar je u biv{oj SFRJ bio jedno od ja~ih privrednih sredi{ta.
Turizam je jedna od najrazvijenih privrednih grana, naro~ito nakon {to
je stara gradska jezgra Mostara primljena na listu UNESCO-a. Kroz
Mostar prolazi magistralni put M-17 i ‘eljezni~ka pruga, koji povezuju
ovaj grad s centralnim, odnosno sjevernim dijelovima BiH i istovremeno
s ju‘nim izlazom BiH na Jadransko more i njen spoj s Republikom
Hrvatskom. Putem Me|unarodnog aerodroma Ortije{ Mostar je avionskim saobra}ajem povezan s brojnim destinacijama Evrope i svijeta.
Stari dio grada
znamenitih li~nosti iz politike, sporta, knji‘evnosti, umjetnosti, koje su
utisnule svoj pe~at razvoju ovog grada, a koji je pre‘ivio najte‘a razaranja
tokom posljednjih ratnih sukoba.
Grad je trenutno podijeljen, ali od ovih dana{njih podjela, starija je
povijest Mostara u kojoj se on profilirao kao grad su‘ivota i tolerancije,
grad antifa{izma, grad ljubavi opjevane u pjesmama Alekse [anti}a i
drugih mostarskih pjesnika i grad mostova koji spajaju obale Neretve i
koji }e ih spajati i ubudu}e.
MART 2013
I BH GLAS I 15
ZDRAVLJE
KU]ANSKI SAVJETI
Kako jednostavno
skinuti mrlje s
odje}e
Meteoropatija
Za{to vrijeme utje~e na organizam?
Mrlje na odje}i su neizbje‘ne, a prije nego ne{to
umrljanu odje}u bacite ili
platite ~i{}enje, probajte
savjete o uklanjaju sredstvima koja uglavnom ve}
imate kod ku}e
So
Osim u kuhanju, odli~an
je saveznik u borbi protiv ‘utih mrlja od raznih dezodoransa, pi{e Msn.com. U litru
vru}e vode stavite ~etiri velike ka{ike i zatim po mrlji tapkajte spu‘vicom ili krpicom
dok je ne o~istite.
Amonijak
Izvrstan je u ~i{}enju mrlja,
ali trebate biti oprezni i uvijek
ga napola razrijediti vodom
prije nego ~istite svilu ili vunu.
Amonijakom tako mo‘ete
~istiti mrlje od dezodoransa,
krvi ili urina. Prije pranja u ve{
ma{ini, zamrljanu odje}u operite razrije|enim amonijakom.
Nemasne mrlje tako|er mo‘ete
~istiti i istim pripravkom u koji
}ete staviti malo deterd‘enta za
posu|e. Za lak{e kori{tenje
sastojke stavite u bocu koja ima
raspr{iva~ i, kada pro|e dvije
do tri minute, mrlju isperite.
Kreda
Masne mrlje mo‘ete istrljati
obi~nom kredom, a skinite je
nakon {to upije masno}u. Niste
li uspjeli od prve, ponovite
postupak jo{ jednom i zatim
odje}u operite u ve{ ma{ini.
Pasta za zube
Ako vam je slu~ajno procurilo nalivpero ili hemijska
olovka, iskoristite pastu za
zube. Za ovaj recept nema
stopostotne garancije jer
puno ovisi o tinti i vrsti
zamrljane tkanine. Osim za
tintu, pasta za zube mo‘e s
tkanine skinuti i ru‘ za usne.
Dje~ije ulje
Mo‘e pomo}i za ~i{}enje
ko‘ne torbe ili cipela. Istrljajte ih krpicom na koju ste
stavili par kapi ulja, a vi{ak
obavezno obri{ite.
16
I BH GLAS I
Promjenu vremena uglavnom osjete reumati~ari, i osobe sa kardiovaskularnim problemima,
te astmati~ari, ali i zdrave osobe u vidu promjene raspolo‘enja i lak{ih glavobolja
O
sje}ate li se umorno,
iscrpljeno ili patite od
glavobolje? Da li je mo‘da krivac vrijeme? Dosta ljudi
ka‘e kako ih vrijeme doslovno nervira i upravu su. Svi|alo vam se
ili ne, svi smo mi dio prirode, biolo{ka bi}a koja su se razvijala milionima godina. Uprkos velikim naporima tehnologije da nas odvoji
od prirode mi smo joj jo{ uvijek
podlo‘ni, posebno vremenu. Zbog
nedostatka dovoljno dokaza o
osjetljivosti na vremenske promjene ne zna~i da vi grije{ite te da
medicina treba deklarisati va{e
stanje kao psiholo{ki poreme}aj.
Veliki broj oboljelih koji pate od
simptoma prouzrokovanih promjenom vremena ne}e vi{e biti zanemareni jer nauka polako susti‘e.
Osobe osjetljive na vremenske
promjene reaguju na veoma intenzivne promjene vremenskih ele-
menata kao {to su pritisak, temperatura i vla‘nost zraka. Ovakvi
simptomi mogu uticati na op{te
zdravlje kao i pogor{ati simptome
postoje}ih bolesti, posebno bol.
Takvo stanje imenovano je kao
meteoropatijom, a osobe koje pate
od ovih simptoma, meteoropatima. Promjenu vremena uglavnom
osjete reumati~ari, i osobe sa kardiovaskularnim problemima, te
astmati~ari, ali i zdrave osobe u
vidu promjene raspolo‘enja i lak{ih glavobolja.
Neke od posljedica su: pove}ana razdra‘ljivost i agresivnost,
anksioznost, depresija, mlitavost,
umor, nedostatak koncentracije,
poreme}aji spavanja, glavobolja i
migrena, nepravilnosti u radu srca
i cirkulacije, mu~nina, vrtoglavica, o{tar ili fantomski bol, te reumatski bolovi. Simptomi variraju
od osobe do osobe i njihov inte-
[ta mo‘ete u~initi po pitanju
osjetljivosti na vremenske promjene?
Korisno je naviknuti organizam na ~este promjene vremena. Me|utim, moderan na~ina ‘ivota, sa klima ure|ajima,
ovla‘iva~ima i grijalicama
ubla‘ava tzv. {okove na vremenske promjene.
Najbolji savjet je da oja~ate
organizam izla‘u}i se vremenskim promjenama. Provodite {to vi{e vremena vani, po
svim vremenskim uslovima.
Neki zdravstveni radnici idu jo{
dalje i preporu~uju neke metode
MART 2013
promjena kao {to su saune ili
naizmjeni~no hladan/topao tu{.
Budite fizi~ki aktivniji, {to
podrazumijeva aktivnosti na
otvorenom, poput {etnje, tr~anja, vo‘enje bicikla, rolanja,...
Pratite bioprognozu, kako bi
se mogli pripremiti za eventualne
promjene, te svakako koristite
prirodna sredstva i metode za
ubla‘avanje simptoma, poput
~aja od kamilice i valerijane protiv nesanice, te ~aj od mati~njaka
protiv iscrpljenosti i glavobolje.
nzitet se op}enito pove}ava sa godinama, smanjuju nivo kondicije
i slabe tijelo zbog bolesti. Naravno, oni tako|er mogu prikriti ili
biti posljedica stvarnih poreme}aja koji nemaju nikakve veze s
vremenskim promjenama i u tom
slu~aju potrebno je konsultovati
svog doktora.
Kada neki ljudi osjete bol u
koljenu, uskoro padne ki{a. Dosta
ljudi odre|uje vremensku prognozu na osnovu bolnih zglobova, kukova i sl., koja je skoro pa jednako
ta~na kao i prognoza stru~nih meteorologa. Pitanje je za{to neki ljudi
reaguju na promjenu vremena, a
neki ne? Glavni krivac su brze i
~este promjene vremena. Ljudi
osjetljivi na promjene vremena
postaju osjetljivi dan ili dva pred
promjenu i ~esto su u o~ajnom
stanju kada se ona kona~no desi.
Ovakva stanja mogu prouzrokovati
br‘i porod, slu~ajeve samoubistva,
sr~ane napade, pucanje ~ira,
intenzivnije glavobolje, migrene i
sli~no. Reumatski bolovi najavljuju
hladno i vla‘no vrijeme dok hladan
i suh zrak pogor{ava simptome
astme. ^ini se da ove vremenske
promjene nose za svakoga po ne{to.
Neki nau~nici imaju skroz
druga~iji pristup kako bi rije{ili problematiku zdravstvenih promjena
uslijed vremenskih promjena.
Vjeruju da elektromagnetni impulsi
imaju uticaj na zdravlje. Prirodni
elektromagnetizam, dovoljno jak da
uzrokuje osjetljivost na vremenske
promjene, prisutan je u atmosferi
koju indukuje grom kao i naelektrisane ~estice (joni). (Body.ba)
LJEPOTA I MODA
Tretmani protiv bubuljica
za mu{karce
briju. Brijanje je jedan od uzroka bubuljica kod mu{karaca.
Dakle, za lije~enje bubuljica morate obratiti pa‘nju na na~in
brijanja. Uvijek koristite o{tru
britvicu. Ne primjenjujte prevelik pritisak na bubuljicu, jer }e
to pogor{ati situaciju.
Priredila: Almira [I[I]
almira.sisic@bhglas.com
B
ubuljice nisu samo pro
blem za ‘ene. ^ak su i
mu{karci skloni dobijanju bubuljica. Ukoliko i vi imate
taj problem, sigurno ste do sada
poku{ali koristiti sve vrste krema
i druge kozmeti~ke tretmane
kako bi se osloboditi njih. Osim
hemijskih proizvoda, mo‘ete se
poku{ati rije{iti bubuljica i na
prirodan na~in. Ovdje je nekoliko doma}ih lijekova za mu{karce, koji }e djelotvorno rije{iti
va{e probleme sa bubuljicama.
1. ^i{}enje
Masna ko‘a je jedan od glavnih uzroka bubuljica. Dakle, va‘no je da ~esto perete va{e lice
s blagim sredstvom za ~i{}enje.
^i{}enje ko‘e uklanja mrtve }elije ko‘e i lju{ti ko‘u. To sprje~ava pojavu bubuljica na licu.
^istite va{e lice najmanje dva
puta dnevno i redovno radite piling. To je jedan vrlo va‘an korak
za lije~enje bubuljica kod mu{karaca. Piling }e u~initi va{u ko‘a
suhom, pa stoga radite piling
jednom ili dva puta sedmi~no.
2. Tehnika brijanja
Mu{karci koji imaju akne
trebaju biti vrlo oprezni dok se
Priprema: Amila SMAJLAGI] amila.smajlagic@bhglas.com
3. Kockica leda
Ovo je jedan djelotvoran
doma}i lijek za osloba|anje od
bubuljica. Utrljajte kocku leda na
bubuljicu.Tako|e mo‘ete primijeniti i masu napravljenu od gline, soka limuna i sandalovine u
prahu. Nakon su{enja, trljajte s
kockicom leda.
4. Prah sandalovine
Ovo je tako|e jedan od na~ina lije~enja bubuljica i kod
mu{karaca i kod ‘ena. Pomije{ajte sandalovinu u prahu s ru‘inom vodicom i primijenite
smjesu na bubuljicu. To }e ubla‘iti veli~inu bubuljice.
5. Masa‘a limunom
Limun je prirodni izbjeljiva~
i adstrigent koji smiruje bubuljice. I mu{karci i ‘ene mogu koristiti ovaj doma}i lijek za lije~enje bubuljica. Limun je vrlo
u~inkovit kozmeti~ki sastojak
koji lije~i bubuljice. Utrljajte svje‘
limunov sok ili kri{ku limuna na
ko‘u gdje se nalaze bubuljice.
U~inite to dva puta svaki dan i
isperite hladnom vodom. Limun
ne samo da poma‘e da se
oslobodite bubuljica, ve} tako|e
lju{ti ko‘u, uklanja o‘iljke
bubuljica i ~isti ko‘u. Limun
mo‘e isu{iti ko‘u pa poslije
tretmana obavezno nama‘ite
va{u ko‘u hidratantnom
kremom. (Izvor: Ljepota.ba)
Punjeno pile
Halva
Sastojci:
- 1 svije‘e piletri pile}e jetrice
- 2 {oljice ri‘e
- 1 glavica crnog luka
- 100 ml ulja
- malo soli
- malo bibera
- malo ruzmarina
Sastojci:
- 1 {olja bra{na
- 1 {olja masla
- 1 {olja {e}era
- 1 {olja vode
- 1 vanilin {e}er
Priprema:
Operite pile i nam‘ite ga
uljem spolja i iznutra.
U me|uvremenu pripremite nadjev: na malo ulja izdinstajte sjeckani luk, jetru pile}u isjeckanu na sitno i na kraju
dodajte ri‘u. Zalijte sa malo
vode i dinstajte jo{ nekoliko
minuta. Posolite, pobiberite,
i stavite ruzmarin. Ovim nadjevom napunite pile, pri~vrstite otvor ~a~kalicama i
stavite u poma{}enu tepsiju
da se pe~e.
Pecite u dobro zagrijanoj
rerni dok ko‘ica pileta ne porumeni. U toku pe~enja mo‘ete dolivati malo vode.
MART 2013
Priprema:
Maslo zagrijati u {erpi i na
njemu pr‘iti bra{no, koje se
mora mije{ati da ne izgori.
Smjesu pr‘iti na laganoj temepraturi sve dok ne poprimi
finu zlatno ‘utu boju.
U drugoj posudi napraviti
agdu od vode i {e}era i vanilin{e}era. Vru}im {erbetom zaliti
prethodno napravljenu smjesu
i brzo mije{ati dok se halva ne
zgusne, odnosno, ne po~ne
odvajati od ka{ike.
Halvu vaditi tako da ka{ikom oblikujete lokume i redate ih po tanjuru. Mo‘ete je
posuti {e}erom u prahu i mljevenim orasima.
Agdu mo‘ete praviti i od
jabukovog pekmeza i vode.
I BH GLAS I 17
SPORT
Nogometna reprezentacija BiH: Prilika za isprobavanje
forme i upoznavanje potencijalnih reprezentativaca
Posljednja provjera pred Gr~ku
Pi{e: Benjamin DAJI]
benjamin.dajic@bhglas.com
Sve u svemu mo‘e se konstatirati da je pru‘ena partija bila na zadovoljavaju}em
nivou, i kao takva u~vrstila je ve} stabilnu podlogu stvorenu odli~nim rezultatima
u po~etku teku}eg kvalifikacijskog ciklusa
U
hladno i snje‘no februar
sko predve~erje nogometna reprezentacija BiH
odigrala je u Ljubljani posljednju
kontrolnu utakmicu prije susreta
sa Gr~kom u Zenici 22. marta u
nastavku kvalifikacija za SP 2014.
u Brazilu. Nakon zaklju~enja
2012. sa pobjedom nad Al‘irom
utakmica protiv Slovenije trebala
je poslu‘iti za nastavak pozitivne
serije rezultata, o~uvanja samopouzdanja unutar ekipe, isprobavanja nekih novih imena i isku{avanja ‘elje potencijalnih kandidata
za igranjem u bh. reprezentaciji.
Stadion Sto‘ice je poput mnogih drugih {irom Evrope, gdje su
igrali na{i Zmajevi, poprimio ugo|aj Bilinog Polja jer se i ovaj puta
rijeka bh. navija~a slila na popri{te
dvoboja. Slovena~ka reprezentacija je bila protivnik po mjeri i selektor Su{i} je od svojih izabranika tra‘io borbenost i koncentraciju. Tra‘eno je i dobio. Tokom cijele utakmice na{i igra~i predvo|eni odli~nim Pjani}em dr‘ali su
konce igre u svojim rukama. Igrali
su sigurno i fokusirano i bili bez
dvojbe bolji protivnik. Kona~ni
rezultat od 3-0 u na{u korist mo‘da i nije u potpunosti oslikao realno stanje na terenu po{to su Slovenci tako|e imali svoje {anse koje nisu iskoristili, ponajprije zahvaljuju}i sjajnim intervencijama
Begovi}a koji je jo{ jednom potvrdio svoju klasu. Strijelci golova
su bili Ibi{evi}, Pjani} i Svraka.
Sve u svemu mo‘e se konstatirati
da je pru‘ena partija bila na zadovoljavaju}em nivou, i kao takva
u~vrstila je ve} stabilnu podlogu
stvorenu odli~nim rezultatima u
po~etku teku}eg kvalifikacijskog
ciklusa.
Selektor Su{i} nije mogao ra~unati na usluge svih kandidata,
u prvom redu zbog povrjeda, a na
neke sa namjerom nije ni ra~unao,
bar ne za ovu priliku. On je ranije
naglasio da igra~ima koji potpi{u
Sa nogometnog susreta Slovenija - Bosna i Hercegovina (Foto: Vid
ugovore sa klubovima u ligama najmanje potrebne, pa se nadamo
Dalekog istoka ne}e upu}ivati da }e se izna}i rje{enje koje ne}e
pozive jer nije u mogu}nosti de- naru{iti harmoniju koja trenutno
taljno pratiti njihove nastupe, a i vlada unutar ekipe.
zato {to sumnja u kvalitet nogomeJo{ jedna od svijetlih ta~aka
ta koji se igra tamo. Pro{le godine vezanih za susret u Ljubljani bilo
iz tog razloga je svoje mjesto u re- je pozivanje nekih od potencijaprezentaciji izgubio Muslimovi}, lnih reprezentativaca na dru‘enje
iako su do nas dopirale vijesti o i upoznavanje sa selektorom, strunjegovim veoma dobrim nastu- ~nim {tabom i igra~ima. Radi se o
pima za klub Guizhou Renhe. Od igra~ima bh. porijekla koji su ve}
januara ove godine u klubu je do- nastupali za mla|e selekcije drubio saigra~a u Misimovi}u, i to je gih dr‘ava i kojima je poja{njeno
dovelo prili~no velike dileme oko da moraju promijeniti sportsko
Zvjezdanovog budu}eg anga‘ma- dr‘avljanstvo, odnosno aplicirati
na u reprezentaciji. Ako Su{i} za bh. sportsko dr‘avljanstvo da
ostane tvrdokoran u svojoj ranije bi imali pravo nastupa pod na{om
donesenoj odluci onda ve} sada zastavom. Pozvani su Alen Haliostajemo bez rekordera po broju lovi}, Izet Hajrovi}, Haris Sefenastupa za najdra‘i dres i igra~a rovi} i Sead Kola{inac. Halilovi}
koji je ve} cijelu deceniju glavna iz zagreba~kog Dinama, koga
kreativna snaga reprezentacije. Uz smatraju jednim od najtalentidu‘no po{tovanje za zasluge mora ranijih igra~a Evrope u njegovom
se dodati da je do sada i Misimo- uzrastu i ~iji otac Sejad je 15 puta
vi}eva lahko uvrjedljiva narav ne- obla~io dres reprezentacije BiH,
koliko puta dolazila do izra‘aja, odbio je poziv jer se ne ‘eli zvatako da se nakon nedobivanja po- ni~no odlu~iti izme|u BiH i Hrvaziva za susret sa Slovenijom ve} tske dok ne postane punoljetan.
mo‘e naslutiti novi konflikt na Kola{inac se zahvalio na pozivu i
relaciji selektor-igra~. Distrakcije javio da }e se odazvati ne neko
te vrste su nam u ovom trenutku naredno okupljanje, ali da ovaj pu-
18
MART 2013
I BH GLAS I
Ponivkar, Delo)
ta to navodno nije u mogu}nosti
zbog obaveza prema svome klubu
Schalkeu. Haris Seferovi} iz Fiorentine je bio izra‘avao veliku ‘elju za dolaskom na okupljanje sve
dok mu {vicarski selektor Hitzfeld
nije uputio poziv za me~ njegove
selekcije protiv Gr~ke. Seferovi}
mu se odazvao i debitirao je za {vicarski A-tim. Sli~no je jesenas bilo
i sa Izetom Hajrovi}em iz {vicarskog Grasshoppera, koji je nakon
iskazivanja ‘elje za predstavljanjem BiH na seniorskom nivou u
nekoliko dana promijenio stav i
debitirao za [vicarsku protiv Tunisa. Izetov mla|i brat, Sead, koji
je ~lan Arsenala, jedini je od pozvanih stigao u Ljubljanu, i odu{evljen atmosferom unutar i oko
reprezentacije zvani~no je saop{tio svoju odluku da }e ubudu}e
nastupati za BiH. ^estitamo mla|em Hajrovi}u na odluci i ‘elimo
mu da u reprezentativnoj karijeri
postigne vi{e uspjeha nego njegov
stariji brat. Nadamo se da }emo
ga za ne{to vi{e od godinu dana,
zajedno sa ostatkom plavo-‘ute
armije, gledati na najljep{im brazilskim stadionima.
Prenosimo: Tekst Edina D‘eke sa njegove Facebook stranice:
„Za{to volim Bosnu i Hercegovinu?“
Edin D‘eko na svojoj je Facebook stranici objavio tekst o tome za{to voli svoju domovinu koji je brzo pokupio
simpatije u Bosni i Hercegovini, ali i {ire. Napada~ Manchester Cityja, godinama je igrao u njema~koj Bundesligi,
a ranije i u ^e{koj. Kao mlad je napustio BiH, ali isti~e kako nigdje nije sretniji nego u svom Sarajevu. Tekst
prenosimo u integralnom obliku
K
ako odgovoriti na pitanje
za{to volim BiH? Najbolje
bi bilo odgovoriti protupitanjem, a koga drugog da volim,
ili mo`da kazati kako svoju zemlju
ne mo`e{ ne voljeti? Mogu biti
daleko, mogu ne do}i mjesecima,
ali samo jedno mi je svo vrijeme
na umu - moja domovina, moje
Sarajevo, moja Bosna i Hercegovina. Nigdje nisam sretniji nego u
svojoj zemlji, koja je, istina puna
problema, puna nepravde, puna nesloge, ali to je moja jedina domovina. Mnogi tvrde kako u BiH malo
toga {tima, kako se mora oti}i da
bi se uspjelo, kako u ovoj zemlji
nema mjesta i napretka za mlade.
Mo`da je to i istina, ali jedno je
sigurno, ljubav prema BiH ne prestaje nikada. Ni kad si hiljadama
kilometara daleko, ni na drugom
kontinentu, ni zbog drugih ljudi.
Ve} dugo nisam stanovnik
BiH. @ivio sam u ^e{koj, Njema~koj i sada u Engleskoj. Sve ure|ene zemlje, ne mo‘e bolje i lijepo
mi je. Ne ‘alim se, ali u tim zemljama radim, a u BiH u‘ivam. Ne postoji ni{ta ljep{e nego kada do|em
u Sarajevo, a do~ekaju me osmijesi
meni dragih ljudi. Do~eka me snijeg, do~eka me sunce, do~eka me
ki{a. Imam osje}aj da je sve u BiH
ljep{e, da sunce ja~e sija, da je
snijeg bjelji, da je ki{a manje mokra, da su ljudi, uprkos svim problemima koji ih ti{te, sretni. Nigdje
u svijetu nisam vidio da se ljudi vi{e raduju nego u BiH. Ro|en sam
ovdje i kakva god Bosna bila ja je
volim. Sretan sam u njoj. Ne stidim
je se. Stidim se onih ljudi koji su
ro|eni u BiH, a ne do‘ivljavaju ovu
zemlju svojom domovinom. Ja
svoju ljubav prema BiH ne mogu
objasniti, ne postoje rije~i dovoljno
dobre da opi{em osje}aje, ali svi
oni koji se osje}aju kao i ja znaju o
~emu govorim. Nemam ni potrebe
da obja{njavam za{to ja volim Bosnu i Hercegovinu. Volim je. Kako
je ne bih volio.
Dok ovo pi{em
osje}am se kao u
{kolskoj
klupi
dok pi{em pismeni sastav, nadaju}i
se petici. Vratio sam se u djetinjstvo,
u kojem sam sebe gradio kao
li~nost. Vratio sam se na igrali{ta u
mom Sarajevu, sjetio se lica svojih
prijatelja, s kojima sam i dan danas
u kontaktu. Sjetio sam se svakog
{uta na gol, dok sam tr~karao po
betonskom igrali{tu, dok sam gutao
{ljaku na Grbavici. I svi ti osje}aji
u meni izazivaju ponos, sre}u,
ushi}enje. Iako su se u to vrijeme
neke stvari ~inile nemogu}im i tako
dalekim, sada kada se sjetim svega
toga, znam da sam to mogao
do‘ivjeti samo u BiH.
Kada god imam priliku da
do|em u Bosnu i Hercegovinu, ja }u
je iskoristiti, jer ja sam ponosan na
svoju zemlju, na svoje sugra|ane, na
svoje prijatelje, koji se, svako na svoj
na~in bori za svoje mjesto pod
suncem. A sunce u BiH je najsjajnije,
i ljudi u BiH se najljep{e i najiskrenije
smje{e. Eto, zato volim BiH.
Ne zato {to je ure|ena, ne
zato {to se politi~ari ne
mogu dogovoriti
oko nebitnih
stvari, a da ne
pominjem
bitne, ne zato
{to
je
evropska...,
ve} zato {to je
moja i svih nas.
Zato {to je
posebna i zato {to je ne
bih mijenjao ni za
jednu drugu
na svijetu.
Kao {to Mak
Dizdar napisa jednom: „Bosna, da
prosti{, jedna zemlja
imade i posna i bosa,
da prosti{, i hladna i
gladna, i k tomu
jo{, da
prosti{, prkosna od sna.’
Moju zemlju bi izdvojio po ljudima koji ‘ive u njoj, a koji su tako
snala‘ljivi i pametni. Svi oni koji
dobiju priliku da poka‘u {ta znaju,
uspiju. BiH je zemlja inteligentnih,
duhovitih, obrazovanih, pametnih
i lijepih ljudi. BiH je zemlja koja u
sebi nosi onaj stari vic, gdje su ljudi
stvoreni za {alu, a opet zemlja u kojoj su svi nau~ili raditi i ne boje se
toga. BiH je zemlja koja svakim
danom sve vi{e raste, kako na sportskom planu, tako i u drugim granama. Ipak, mislim da se gra|ani
na{e zemlje moraju ponositi na{im
sportskim uspjesima. Nemamo
svjetske prvake poput Hrvatske,
Srbije ili drugih zemalja iz regiona,
ali imamo veliko srce i ‘elju da na{em narodu donesemo radost, a oni
to znaju cijeniti.
Sama ~injenica da sam ro|en u
BiH me ~ini ponosnim. Kao {to
sam ve} i napisao. Ne
mogu
opisati
MART 2013
osje}aj kada kro~im na tlo BiH.
Razdragan sam, sretan sam kao
malo dijete. A ponosnim me ~ine svi
ljudi koji vole svoju zemlju,
ponosan sam na sve one koji se ne
boje priznati {ta im zna~i BiH.
Mo‘da }e vam se odgovor
~initi prejednostavnim, ali on je
jedini iskren i istinit. Nedostaje mi
bukvalno SVE. Ni manje, ni vi{e,
nego SVE. Ako ‘eli{ da u‘iva{, da
spozna{ kako se voli jedna zemlja,
onda do|i u BiH. Imamo najljep{e
‘ene na svijetu, najljep{e planine,
najljep{e i najbolje derneke. Znamo
se veseliti, znamo se zezati na na{
ra~un, znamo se smijati, znamo voljeti, znamo ljubiti, a uz to, svi }e
te do~ekati nasmijani i srda~ni.
Ako ‘eli{ da vidi{ {ta je gostoprimstvo, do|i u BiH i budi svoj,
jer }e{ tada postati na{.
Ponosan sam na sve obi~ne ljude koji se trude i bore. Ponosan sam
na navija~e koji do|u na utakmicu
iz dalekih krajeva svijeta samo da nas
vide. Ponosan sam na sve na{e
sportiste, pogotvo sjede}e odbojka{e,
koji su pokazali da ‘ivot za njih nije
stao i koji su dali nadu svim ostalima.
Ponosan sam na Teletovi}a, ]ati}a,
Mujd‘u, na Pjani}a, na Spahi}a, na
Luli}a, Begovi}a, Barbareza, Boli}a,
Misimovi}a, ponosan na Delali}a,
Hrustemovi}a, Aliba{i}a, ponosan na
Bosnu, ponosan na Igokeu, Izvi|a~,
ponosan na sve ljude oko sebe.
Ponosan na svoje roditelje, koji su
smogli snage da me izvedu na pravi
put.
U BiH mo‘e i mora biti bolje.
U su{tini, kroz godine se malo toga
mijenja, na bolje ili na gore. Ja se
li~no nadam da }e biti manje
nezaposlenosti, manje sva|a, da }e
BiH biti sigurnija za ‘ivot, da }e
biti manje udesa i ubistava, a jo{
vi{e ljubavi, sre}e i zadovoljstva.
Sa sportskog aspekta i svog li~nog,
volio bih sa svojom zemljom
nastupati u budu}nosti na nekom
velikom takmi~enju. Za mene bi to
bila kruna karijere.
Za „Ponosni na domovinu“
Va{
Edin D‘eko
I BH GLAS I 19
KULTURA
Berlinare: Veliki uspjeh bh. kinematografije
Film Danisa Tanovi}a dobio Srebrnog medvjeda
Filmski bh junaci na 63. Berlinareu su oskarovac Danis Tanovi} i glavni junak njegovog filma Nazif Muji}
Pi{e: Idriz HOD@I]
N
a tek zavr{enom 63. films
kom festivalu u Berlinu
(Berlinare), u veoma jakoj
konkurenciji, film Danisa Tanovi}a Epizoda u ‘ivotu bera~a
‘eljeza postigao je fenomenalan
uspjeh. Poznati bh reditelj, oskarovac Danis Tanovi}, dobio je
„Srebrenog medvjeda“, drugu nagradu ovog filmskog festivala
koju dodjeljuje glavni ‘iri Berlinarea. Isto tako, glavni junak Tanovi}evog filma, Nazif Muji}, koji u filmu glumi samog sebe, bez
zavr{ene gluma~ke {kole i bez
ikakvog gluma~kog iskustva, dobio je „Srebrenog medvjeda“ kao
najbolji glumac. Pored toga, Ta-
novi}u je pripalo i priznanje Ekumenskog ‘irija koji mu je nagradu
dodijelio jer je „predstavio ljude
koji su ~esto nevidljivi prikazav{i
pri tome njihovo dostojanstvo,
otpornost i volju za ‘ivotom“.
Tanovi}u su se na bini prilikom preuzimanja nagrade pridru‘ili scenaristica Amra Bak{i}-
lmska i {ira javnost s odu{evljenjem je primila vijest o nagradama
koje su dobili reditelj Tanovi} i
„glumac“ Nazif Muji}, a najveselije je bilo u selu Poljice kod
Lukavca i u Sarajevu. U selu Poljice, slavilo se cijelu no}. ^lanovi
porodice i kom{ije Nazifa Muji}a
s erupcijom odu{evljenja su proSrebreni medvjed i za
Nazifa Muji}a
Ekipa Tanovi}evog filma na Berlinareu
Danis Tanovi}
s srebrenim medvjedom
^amo i scenarist ^edomir Kolar.
Tako je ova mala ali odabrana
ekipa filmskih djelatnika i u Berlinu proslavila velike nagrade koje je dobio film baziran na istinitom doga|aju i koji govori o otu|enju i diskriminaciji u savremenom bh dru{tvu.
Bosanskohercegova~ka fi-
slavljali, s nestrpljenjem o~ekuju}i
dolazak ku}i „najboljeg glumca“
na 63. Berlinareu. Poljice kod
Lukavca je selo u koje je nekoliko
godina ranije „stigao“ „Zlatni medvjed“ Berlinarea, za film Grbavica redateljice Jasmile @bani},
koja je porijeklom iz ovog filmski najnagre|enijeg sela u BiH, a
mo`da i u Evropi?
U glavnom gradu BiH, u „Meeting Pointu“, okupilo se mnogo
Tanovi}evih prijatelja i kolega, a
me|u njima i njegov otac Mevludin,
te supruga Mejlis Izabel de Ruder,
koji su s uzbu|enjem i ponosom
propratili dodjelu filmskih nagrada.
Filmska bh umjetnost i njeni
protagonisti i ovaj su se put pokazali
kao svijetla ta~ka sumorne bh
stvarnosti i zato sve ~estitke oskarovcu Danisu Tanovi}u, Nazifu Muji}u
i cjelokupnoj filmskoj ekipi, koja je
filmom Epizoda u ‘ivotu bera~a
‘eljeza osvjetlala obraz bh filmske
produkcije na 63. Berlinareu, u
Njema~koj, na{to svi Bosanci i
Hercegovci mogu biti ponosni.
Nove knjige: Roman „S obje strane Drine“, autora Vezuva Ba{i}a Ba{e
„Ovaj Ba{i}ev roman nije skup niti kada bismo ga pla}ali suhim zlatom“
red knji‘evnom i {irom
javno{}u u Bosni i Hercegovini i Danskoj ovih
dana na}i }e se najnoviji roman
naslova „S obje strane Drine“, knji‘evnika i novinara Vezuva Ba{i}a
Ba{e. Ovaj neumorni pisac nastavlja
svoja svjedo~anstva o tragici rata u
Bosni i Hercegovini i stradanju
nevinih ljudi, koji su kao izbjeglice
na{li svoje mjesto pod suncem u
zemlji Danskoj.
„Prema temi za ovaj roman
mo‘emo re}i da je istovremeno i
dru{tveni, i porodi~ni, i psiholo{ki i
povijesno – dokumentarni roman.
Prema postojanju, mo‘emo re}i da
je klasi~ni, moderni i savremeni, dok
prema formi mo‘emo re}i da je: roman lika, jer strukturom romana
dominiraju povezani likovi – ~lanovi
jedne porodice; rom a n
zbivanja, jer zbivanje ujedinjuje
ono {to sâm roman
obra|uje; roman
prostora, jer jer je
u romanu bitna
veza –stvarni prostor – obje obale
rijeke Drine i sama granica izme|u hiljadugodi{nje dr‘ave Bosne i Hercegovine i tada agresorske dr‘ave
Srbije. Roman
je ujedno i paralelni roman,
jer se nekoliko pri~a – nekoliko
fabularnih nizova, razvija uporedo...“, pi{e u svojoj recenziji knji-
20
MART 2013
Pi{e: Idriz HOD@I]
P
I BH GLAS I
‘evnik Velid Bajramovi} iz Sarajeva.
Uz sve navedeno, najnoviji
Ba{i}ev roman
„sadr‘i autorove izuzetne
lirske opise krajeva uz rijeku
Drinu koji imaju
svoj poseban
miris,... svoj dah
prirode, njen
ustaljeni ritam i
toplinu sunca
koje ih grije i koje
postaje glavnim
sagovornikom zaljubljenom Senadu
u djevojku Ai{u, o
kojoj on ma{ta,
sanja i razgovara o
njoj sa Suncem,
poput onog Alije Leptira, iz „Legende o Ali-pa{i“, sarajevskog
hamala, zaljubljenog u prelijepu
Almasu“ , zapisao je u svojoj
recenziji autor ovih redaka.
Ovim romanom knji‘evnik
Vezuv Ba{i} Ba{o iskazao je svoju
knji‘evnu zrelost i time jo{ jednom
potvrdio da ima knji‘evni i
spisateljski potencijal, energiju,
hrabrost i umije}e, da sudbine
bosanskohercegova~kih ljudi
predstavlja u istinitom svjetlu i da
budu}im generacijama ostavlja svoja
svjedo~enja, da se zlo~ini i genocid
nad Bo{njakinjama i Bo{njacima
nikada ne zaborave.
„I ovaj, kao i prethodni romani
knji‘evnika Vezuva Ba{i}a – Ba{e,
zbog svoje ja~ine, svjedo~anstva,
Istine, originalnosti, mno{tva fakata
– isje~aka iz vremena, nije skup niti
kada bismo ga pla}ali suhim zlatom,
zaklju~io je u svojoj recenziji“,
knji‘evnik Velid Bajramovi}.
HISTORIJA
Historija i historijske li~nosti BiH (21): Mirza Deliba{i} i Ko{arka{ki klub Bosna
Na krovu Evrope predvo|eni elegantnim
virtuozom sa loptom
Pi{e: Benjamin DAJI]
benjamin.dajic@bhglas.com
M
e|u navija~ima na tri
binama ve} je po~elo
slavlje. U pojedinim
trenucima ~ula se i pjesma ‘Bosno
moja ’ , pa slobodno mogu da
ka`em da je i njihova igra li~ila
na jednu divnu bosansku sevdalinku. Ve} skoro ~etvrt vijeka ove
rije~i komentatora Zorana Popovskog, izre~ene 5. aprila 1979.
u francuskom Grenobleu, odzvanjaju ponosno u u{ima svih bh.
poklonika igre pod obru~ima, ali
i svih onih koji se ponose na{om
domovinom. Pomenutog datuma
je Ko{arka{ki klub Bosna postao
prvak Evrope, savladav{i pred oko
15 000 gledalaca italijanski
Emerson rezultatom 96-93. Time
su postigli ne samo najve}i uspjeh
u historiji kluba, nego su postali i
prvi klub sa podru~ja biv{e
Jugoslavije kome je uspjelo popeti
se na krov Evrope.
Ovom velikom momentu prethodio je dugogodi{nji rad i razvoj.
Klub je osnovan 1951. u Sarajevu,
a ~lanovi su uglavnom bili studenti Sarajevskog univerziteta.
Prvih godina klub se takmi~io u
gradskoj ligi, i trebalo je pro}i 21
sezona od osnivanja da KK Bosna
izbori ulazak u Prvu jugoslovensku ligu. Tada je po~elo stvaranje {ampionske generacije pod
dirigentskom palicom velikog
ko{arka{kog stratega Bogdana Tanjevi}a. Govori se da su njegovi
treninzi bili te‘i od mnogih utakmica. Ovako mukotrpan rad se
isplatio, i 1978. Bosna je postala
prvak Jugoslavije, {to je automatski zna~ilo ulazak u Kup {ampiona naredne sezone. Evropski put
je zapo~et igranjem u uvodnoj
grupi takmi~enja sa ekipama TJ
Zbrojovka iz ^ehoslova~ke, Partizani iz Albanije i AEL iz Kipra.
Sa 5 pobjeda i jednim porazom
Bosna se plasirala u polufinalnu
grupu gdje su ~ekali veliki protivnici: Maccabi, Real Madrid,
Emerson, Joventut i Olympiakos.
U ovoj fazi takmi~enja Studenti su
Mirza Deliba{i} Kin|e je u
klupskoj i reprezentativnoj
karijeri osvojio sve {to se
osvojiti moglo
Ko{arka{ki klub Bosna (1951.)
ostvarili 7 velikih pobjeda i ubilje‘ili 3 poraza, {to je bilo dovoljno
za zauzimanje drugog mjesta i
rezerviranje karte za finalni me~ u
Grenobleu.
Emerson je tada bio petostruki
prvak Evrope, a finale protiv Bosne im je bilo tre}e zaredom. Predvo|eni legendarnim Meneginom i
sjajnim Amerikancem Morseom
va‘ili su za favorite, iako su u me|usobnim susretima u polufinalnoj
fazi oba tima dobili utakmice na
svom terenu. Studenti su u ovu
utakmicu u{li sa velikim samopouzdanjem i odigrali su veoma
hrabro i na visokom tehni~ko-takti~kom nivou, {to je na kraju rezultiralo najve}om pobjedom u
historiji kluba. Ovu sjajnu pobjedni~ku generaciju sa~injavali su:
Vu~evi}, \ogi}, Bena~ek, Bosio~i}, Izi}, Radovanovi}, Zrno, Varaji}, Deliba{i}, Bilalovi}, Had‘i}
i Pe{i}. U finalnom susretu u Gren-
obleu fantasti~nu partiju pru‘io je
@arko Varaji} sa postignitih 45
poena, dok je Mirza Deliba{i}
ubacio 30. Pored ovog najve}eg
KK Bosna je osvojila jo{ mnogo
trofeja od kojih su najva‘niji: 3
titule prvaka Jugoslavije, 2 osvojena Kupa SFRJ, 4 titule prvaka
BiH i 2 osvojena kupa BiH.
Mirza Deliba{i} je bio najva‘nija karika ekipe koja je osvojila
Evropu. Ro|en 9. januara 1954.
u Tuzli, u Bosnu je stigao kao 18godi{njak i tu postao legenda.
Popularni Kin|e je u klupskoj i
reprezentativnoj karijeri osvojio
sve {to se osvojiti moglo, urezuju}i u tom procesu svoje ime u srca
svih ljubitelja ko{arke i ubiru}i
mnogobrojna individualna priznanja. Za svojih 8 sezona u Bosni ostavio je neizbrisiv trag ~iji
sjaj }e te{ko ikada biti nadja~an.
Iz Bosne je 1980. oti{ao u madridski Real, i u samo dvije sezone
MART 2013
provedene u kraljevskom klubu
lahko}om i elegancijom ko{arka{kih pokreta dostigao je izuzetno
veliki renome, tako da se i danas
smatra jednim od najboljih igra~a
koji su ikada nastupali za jedan od
najve}ih svjetskih klubova. Upravo je u Realu i zavr{io igra~ku karijeru sa nepunih 30 godina, nakon
{to je do‘ivio te‘i mo‘dani udar u
augustu 1983.
Osim titule prvaka Evrope sa
Bosnom je 2 puta bio prvak Jugoslavije i osvojio jedan Kup SFRJ,
sa Realom je osvojio jedno {pansko prvenstvo, a sa reprezentacijom Jugoslavije bio je olimpijski
pobjednik, svjetski {ampion i 2
puta evropski prvak, a uz to jo{
ima i srebrnu olimpijsku medalju,
bronzanu medalju sa SP-a i srebrnu i bronzanu medalju sa EP-a.
Za ko{arka{ke zasluge primljen je
u martu 2007. u ku}u slavnih
Svjetske ko{arka{ke federacije,
FIBA-e, ali ovaj veliki trenutak
nije do‘ivio po{to je nakon te{ke
bolesti preminuo 8. decembra
2001. u 47. godini ‘ivota. Velika
nagrada koju je do~ekao u ‘ivotu
bio je izbor za najboljeg sportistu
BiH XX vijeka iz 2000. godine.
Osta}e zauvijek upam}en kao
virtuoz na ko{arka{kom terenu, ali
i kao velika li~nost kojoj slava ni
za pedalj nije pomjerila osnovne
ljudske vrijednosti. ‘Mirza, hvala
ti’, odjekuje pjesma pri svakom
sje}anju na lik i djelo legendarnog
StjepanMirzin
Grad
Kin|eta, a koju je otpjevao
u
Blagaju
kod
Mostara
veliki prijatelj Davorin Popovi}.
I BH GLAS I 21
Priredio: Emir OV^INA
ZANIMLJIVOSTI IZ SVIJETA
Sa samo tri
godine postala
~lanica Mense
Alice Amos, trogodi{nja djevoj~ica iz Guilforda u Engleskoj, je postala jedna
od najmla|ih ~lanova Mense, dru{tva koje okuplja nadprosje~no inteligentne
ljude. Malena Alice je na IQ testu postigla rezultat od 162, {to je stavlja u rang
sa nekim od najinteligentnijih ljudi na planeti. Pretpostavlja se da je IQ fizi~ara
Stephena Hawkinga negdje izme|u 160 i 165. Alice pored engleskog jezika
ve} govori i ruski, voli da ~ita Ezopove basne, pjeva, ple{e i slika. Djevoj~ica
po|aha pred{kolsku ustanovu Rydeshill u Guilfordu, gdje prati napredne
kurseve matematike i engleskog jezika i literature, prenosi Daily Mail.
Njema~ka: Odr‘ani
tradicionalni skokovi
na sankama
Na jugu Njema~ke, u selu Gaissach,
odr‘ani su jo{ jedni tradicionalni
skokovi na sankama. U skokovima
koji se odr‘avaju jo{ od 1928. godine
u~estvovalo je vi{e od 70 timova. Sve
je po~elo kao opklada dvojice
mje{tana navedenog sela na jugu
Njema~ke. Staza za zalet prije samog
skoka duga je oko 1.500 metara, a do
sada najve}a zabilje‘ena du‘ina
skoka sa sankama iznosi 25 metara.
Procjenjuje se da je u ovaj dio Bavarske zbog sanka{kih skokova ove
godine do{lo blizu 20.000 turista.
[vedska:
Takmi~enje u
sjedenju na ledu
[estoro ljudi je savladalo hladno}u i
dosadu i odnijelo pobjedu na godi{njem
takmi~enju u sjedenju na ledu, koje je
odr‘ano u sjevernoj [vedskoj. ^etiri
mu{karca i dvije ‘ene podijelili su
nagradu od 20.000 kruna (2,320 eura)
po{to su se tokom dva dana takmi~enja
zadr‘ali na santama leda visokim oko
2,5 metra. Kako ka‘u u~esnici, najte‘i
deo takimi~enja nije zima - koja je ovog
vikenda i{la i ispod minus 28, ve}
monotonija. Takmi~aru su, ipak, imali
pravo na 10-ominutnu pauzu radi
odlaska u toalet na svaka dva sata.
Organizatorka Anika Anderson rekla je
da se godi{nje takmi~enje odr‘ava
decenijama, a da ga je u mjesto Vilhelmninu donio stanovnik koji je u~estvovao u sli~nom takmi~enju u Rusiji.
Belgija: Nov~ana
kazna za ga|anje
grudvama
Vlasti u nekoliko oblasti Flandrije,
flamanskog regiona Belgije, uvele su
kaznu od 100 eura za ga|anje grudvama snijega, javili su lokalni mediji. Lokalni novinari ismijali su ovu
Osmislili oru‘je koje obilje‘ava kriminalce
Jedna britanska kompanija je osmislila oru‘je koje ispaljuje malene
kuglice punjene DNK uzorcima, proizvedenim u laboratoriji, koji na
kriminalcima ostaju prisutni sedmicama i zahvaljuju}i kojim ih je jako
lako identifikovati. Oru‘je je nazvano SelectaDNA sistem velike brzine,
a ne nanosi fizi~ke povrede. Oru‘je je jako korisno u situacijama u kojima
policija ima pote{ko}e sa hvatanjem meta na mjestu doga|aja. Kako
ka‘u iz kompanije, ova vrsta naoru‘anja ima domet od 30 do 40 metara.
I BH GLAS I
Velika Britanija:
Prona{ao izbljuvak
kita vrijedan preko
100.000 eura!
Ken Wilman je tokom svoje {etnje
sa psom prona{ao ambru- izbljuvak
ulje{ure koji vrijedi vi{e od 100.000
eura, javlja AP. Zbog vrlo jakog mirisa
Wilman ga je ostavio na pla‘i, ali je
po povratku doma na internetu provjerio {to je to prona{ao. Kada je vido
slike, shvatio je da bi to mogla biti
ambra koja se ve} tradicionalno koristi
za proizvodnju parfema, za~ina i
lijekova. „^im sam vidio slike, odmah
MART 2013
zatekli su djevojku u krevetu sa svojim
de~kom. Mladi} je najprije dobio
batine, a zatim ga je otac uz pomo}
sina polugolog bacio kroz prozor stana
na prvom spratu. Povrije|eni mladi},
koji je pao sa visine od pet metara,
uspio je da im pobjegne i ode do
najbli‘e bolnice gdje su ljekari preuzeli
brigu o njemu. Zadobio je frakture
oba ru~na zgloba, vi{estruke kontuzije
i ogrebotine, a izbijeno mu je i nekoliko zuba. Njegova djevojka je odmah
pozvala policiju i prijavila svoje roditelje i brata. Otac i sin su uhap{eni i
optu‘eni za poku{aj ubistva, dok se
majka tereti za nano{enje te{kih
tjelesnih povreda.
Turska: Zapalio se
motor na avionu
Relativno kratak put od Izmira do
Istanbula postao je no}na mora za 114
putnika kada se jedan od motora izne-
NJEMA^KA
^ovjek postao vo|a ~opora vukova
Werner Freund, 79-godi{nji biv{i padobranac, vo|a je ~opora od 29
vukova. On ve} 40 godina ‘ivi me|u vukovima u svom privatnom
azilu u njema~kom gradu Merzig. Ova ~udesna stvorenja od kojih strah
ima svaki ~ovjek, imaju podani~ki odnos prema Werneru, a kada nisu
zauzeti hranom, vole da se igraju s njim. Ove predivne ‘ivotinje su
kao mladun~ad uzeta iz zoo-vrtova {irom svijeta i Werner ih je othranio
na fla{icu, pi{e Daily Mail.
sam se vratio na pla‘u, uzeo ga i donio
ku}i“, kazao je. Dodao je i da je tokom
razgovora s nekim firmama u Evropi
saznao da bi mu njegov pronalazak
mogao donijeti i vi{e od 100.000 eura.
„Razlog velike vrijednosti je to {to je
ta ljepljiva ‘u~ izlo‘ena talasima, suncu
i morskoj soli. Zbog svega toga, ona
oksidira u kamen“, objasnio je
Dominic De Vetta, stru~njak za mirise.
Italija: Bacili
k}erkinog de~ka
kroz prozor
VELIKA BRITANIJA
22
odluku lokalnih vlasti. Mediji navode da su se lokalne vlasti, zbog nesta{ice novca usljed krize, okrenule
snje‘nim olujama koje su pogodile
Belgiju kao potencijalnom izvoru
prihoda i da je to smije{no.
Otac, majka i brat jedne mlade
Italijanke nisu mogli da podnesu da
je na|u u krevetu sa de~kom, pa su
mladi}a bacili kroz prozor stana.
Kako prenosi italijanski mediji,
slu~aj se dogodio u Krotoneu, gradu
na jugu Italije. Vrativ{i se ranije ku}i,
Fran~esko Jorno (70), njegova
supruga Elena (55) i sin Efraim (25)
nada zapalio nakon {to ga je pogodila
munja. Da stvar bude gora, avion je
ba{ u tom trenutku prolazio kroz
prili~no neugodnu turbulenciju, prenosi Index. Me|utim, to kao da nije posebno zasmetalo putnike koji su cijelu
situaciju podnijeli iznena|uju}e mirno.
Nije bilo plakanja, urlika, niti prestra{enih putnika koji uspani~eno predvi|aju kraj. Na svu sre}u, sistem za ga{enje nije o{te}en pa je pilot po‘ar dr‘ao
pod kontrolom i sigurno spustio avion.
Niko nije ozlije|en.
Azerbejd‘an: Platili
kaznu sa 400
kilograma sitnine
Aktivisti za demokratiju u Azerbejd‘anu platili su danas kaznu od
6.500 manata (8.000 dolara) sa 400
kilograma sitnog kovanog novca, koji
su prikupili uz pomo} simpatizera.
Kako prenosi AFP, ovim ironi~nim
ZANIMLJIVOSTI IZ SVIJETA
SAD
@ena sa naj{irim kukovima na svijetu
Tridesetdevetogodi{nja Amerikanka Mikel Ruffinelli se kao tinejd‘erka
bavila sportom i nikada nije imala problema sa te‘inom. Me|utim, kada je
u 22. godini rodila prvo dijete shvatila je da su njeni bokovi po~eli da se {ire.
Struk joj ima obim od jednog metra, a obim njenih kukova je najve}i na
svijetu, skoro 2,5 metra. Ruffinelli ne namjerava smanjiti svoju tjelesnu
te‘inu u budu}nosti, ali priznaje da joj njena veli~ina nekad stvara probleme. „Kada putujem avionom moram kupiti dvije karte. To je veoma skupo.
Kroz vrata moram prolaziti bo~no“, kazala je Ruffinelli.
gestom oni su ‘eljeli da uka‘u na svoje
protivljenje re‘imu predsjednika Ilhama Alijeva, kojeg optu‘uju za gu{enje
slobode govora i hap{enje politi~kih
protivnika. Aktivisti su kaznu, koja im
je bila izre~ena zbog prisustva na protestu protiv u~estalih smrtnih slu~ajeva
u azerbejd‘anskoj vojsci, odr‘anog 12.
januara, platili sa preko 85.000 kovanica. „Ovom kampanjom smo `eljeli
da poka`emo dru{tvenu solidarnost i
to smo i postigli, na hiljade ljudi je dalo
svoj doprinos“, kazala je Narmin Ragimova, jedan od organizatora akcije
prikupljanja sitnine.
samo majicu, trenerku i papu~e. ^ovjek je ispao iz voza na krajnjem istoku Rusije. On pri~a da je iza{ao iz
vagona da bi zapalio cigaretu. „Dok
sam se vra}ao otvorio sam pogre{na
vrata. Na{ao sam se u mraku na
{inama, usred {ume“, ka`e on. On je
potom sedam kilometara tr~ao za
vozom, ali nije uspio da ga stigne. Na
narednoj `eljezni~koj stanici pru`ena
mu je pomo}. Pokrenuta je istraga i
policija poku{ava da utvrdi da li je u
pitanju nesre}an slu~aj ili je neko od
slu`benika zaboravio da zaklju~a
vrata voza, prenose agencije.
Rusija: Tr~ao za
vozom 7 km na
minus 30 stepeni
Kina: Starica ustala
iz kov~ega na
sopstvenoj sahrani!
Jedan 42-godi{nji Rus tr~ao je sedam
kilometara za vozom, po veoma niskoj temperaturi, a na sebi je imao
Peng Siuhua (101) vratila se iz
mrtvih na dan sopstvenog pogreba i
{okirala svoje k}erke i sve ostale sta-
INDIJA
Bizarna seoska olimpijada
U Indiji su nedavno po~ele Seoske igre prepune bizarnih sportskih
disciplina. Na igrama se mo‘e vidjeti sve, od akrobacija sa konjima
do dizanja cigli zubima. Me|u takmi~arskim kategorijama su i nosanje
bicikala u zubima, povla~enje vozila uz pomo} kose i vo‘nja
poljoprivrednih ma{ina preko nogu takmi~ara, a tako|er postoje i
discipline za kamile, pse i druge ‘ivotinje. Na festivalu ove godine
u~estvuje vi{e od 4.000 takmi~ara. Ovaj festival, koji je postao va‘an
dio kulture regije Punjab, svake godine posjeti vi{e od milion ljudi.
novnike mjesta [en{uidong u Kini.
Tijelo starice su prona{le njene k}erke, nije disala i nije imala puls. Vjerovale su da je njihova majka umrla.
Tugovale su i pozvale rodbinu i prijatelje da prisustvuju sahrani narednog dana, prenose tamo{nji mediji.
Nakon {to su mje{tani o~istili tijelo,
prije nego su ga polo‘ili u kov~eg,
stogodi{njakinja je otvorila o~i, nasmije{ila se i pozdravila sve prisutne.
Nakon {to je Peng Siuhua o‘ivjela, i
nakon prvobitnog {oka, mje{tani su
se brzo sna{li i priredili su gozbu od
hrane pripremljene za njen pogreb.
Panama: Progutala
31.200 dolara
Policija na me|unarodnom aerodromu u Panami uhapsila je jednu ‘enu
iz Gvatemale koja je poku{ala da u|e
u zemlju kriju}i u stomaku 31.200
dolara, saop{tila je policija Paname.
@ena, stara 44 godine ~iji identitet
nije objavljen, uhap{ena je nakon {to
isti~u da rade po prijavi kom{ija koje
se ‘ale na smrad. Ova ‘ena sla‘e se da
ima previ{e svinja i da }e neke pokloniti, ali svakako ne ‘eli da se „rije{i“
svih svojih ljubimaca.
Australija: Sud
presudio u korist
koze
Australijski sud oslobodio je jednu
kozu optu‘be za vandalizam, zbog
toga {to je pojela cvije}e sa jedne aleje u centru Sidneja. Koza po imenu
Gary ~ekala je ispred sudnice dok se
njen vlasnik James Dezarnaulds ‘alio na kaznu od 440 australijskih dolara, koju mu je policija izdala u augustu pro{le godine, nakon {to je
uhvatila njegovu mezimicu kako
brsti cvije}e ispred Muzeja savremene umjetnosti. Kako prenosi australijska agencija AAP, sud je ustanovio
da Dezarnaulds, poznat i pod umjetni~kim imenom Jimbo Bazoobi, nije
PANAMA
Golema riba prevrnula ribarski brod
Ribari nisu imali previ{e sre}e u lovu na golemog crnog marlina u blizini
Paname. Umjesto da oni obuzdaju ribu, ona je potopila brod, a sve je to
prikazano u nizu fotografija objavljenih na Facebooku. Na njima se vidi
kako marlin iska~e iz okeana i prevr}e brod. On je na kraju potonuo na
dno, a riba nije uhva}ena. Niko nije nastradao, a svi su na sigurno stigli
uz pomo} posade i broda s kojeg su fotografije snimljene. Brod
„nespretnog kapetana“ na kraju je potonuo na dno, a riba nije uhva}ena.
ju je policija zbog sumnjivog pona{anja poslala na rendgensko snimanje. Najmanje 39 razli~itih paketi}a
sa novcem prona|eno je u njenom
stomaku, a policija navodi da je rije~
o sumi od 31.200 dolara. O~ekuje se
da }e paketi}e, koji su joj preostali u
stomaku, uhap{ena ‘ena izbaciti u
bolnici u prijestonici Paname, nakon
~ega }e vlasti mo}i da odrede koliko
je ta~no novca nelegalno poku{ala
da unese u zemlju.
SAD: Mladi par ‘ivi
u ku}i sa 40 svinja!
Jedna ‘ena u SAD-u ‘ivi u svojoj ku}i
sa 40 svinja. Ona isti~e da se o njima
brine kao o svojoj djeci, i da nema namjere da prestane da ih ~uva kao ku}ne
ljubimce. Florence Gruber ‘ivi u ku}i
u Vermontu sa oko 40 svinja. Ovih
dana lokalne vlasti naredile su joj da
iz svoje ku}e izbaci njene ljubimce do
22. januara ove godine. Inspektori
MART 2013
poveo svoju kozu sa namjerom da se
„vandalski pona{a prema vegetaciji“.
Novi Zeland:
Papagaj kriminalac
plja~ka turiste
Jedan britanski turista je do suza
nasmijao policijsku patrolu nakon
{to je na Novom Zelandu prijavio
plja~ku koju je izvr{io papagaj!
Turista Peter Lich je bio na odmoru
na Novom Zelandu, a kada je za trenutak napustio svoju kampersku prikolicu kako bi fotografisao prirodne
ljepote u okolini, u nju je uletio papagaj koji je sa komandne table vozila
zgrabio oko 600 funti i odletio. Da
po Pitera Li~a stvar bude jo{ gora,
ispostavilo se da su to bile skoro sve
pare koje je imao kod sebe, jer mu
je u d‘epu ostalo svega 20 funti. Cio
slu~aj je prijavio policiji, ali su {anse
da do|e do svog novca jako male.
I BH GLAS I 23
ZABAVA
HUMOR
[UTNJA
KOD DOKTORA
Unuk tra‘i od djeda pare:
Nak on du‘ eg vrem ena
- Djede, daj mi 500 marado{ao pacijent doktoru:
ka
- Pa dobro ~ovje~e gdje si
- Kako da ti dam kada
bio ovoliko dugo?
nemam?
- Kako to mislite?
- Znam da ima{ vidio sam
- Pa nisi mi dolazio u ordiju~er u tvom nov~aniku.
naciju ve} nekoliko mjeseci.
- E, to ti nedam jer ho}u
- A to! E pa doktore bio
da ih stavim na {tednu knjisam mal o du‘ e vrije me
‘icu.
bolestan.
- Bolje je da to meni da{
si
da
babi
jer onda ne}u re}i
BOSANSKA ANESTEZIJA
na Fejsbuku u rubriku status
Le‘ i ~ov jek na ope ranapisao: „Udovac“.
cionom stolu, a hirurg ga pita:
- Ho}ete li anesteziju koju
POZIV U POMO]
a Socijalno osiguranje ili
pla}
U policijskoj stanici zvoni
}e{ onu {to }e{ ti platiti?
telefon:
- Nemam para. Deder onu
- U pomo}! U ku}u je
pla}a Socijalno.
{to
provalila ma~ka!
- Dob ro! „Ni na nan a,
te
- To nije razlog da zove
moje zlato spava!“
u pomo}.
- Kako nije?
KRATKA POSJETA
- Ma~ ka je dom a}a ‘iDo{la punica k}erki i zetu
votinja. A ko zove?
e. Kod ku}e zate~e zeta.
gost
u
- Papagaj.
- Kako si zete?
- Do sada sam bio dobro.
DVOGODI[NJA OVCA
ud Vi?
Otk
Do{la plavu{a na selo pa
- Eto ja do{la kod vas u
sretne ~obana koji ~uva ovce:
goste.
- Koli ko ova ovca ima
- Neka ste, a koliko dugo
godina?
}ete ostati?
- Dvije!
- Sve dok Vam ne
- A kako znate da ima ba{
dosadim.
toliko?
- A {to tako kratko?
- Znam po rogovima.
- Vidi stvarno, ima dva
roga.
SKANDINAVKA
BH GLAS
BR. 33
MLADI POLJ.
REŽISER,JAN
Anagram:
“LAKAT”
NAPRAVLJENE
OD LANA
TIJELO
NAUKA O
VRSTA
ADEMIROVA POSTOJANJU KOJE NE
DRŽAVLJANI
PTICE
IMENJAPOJEDINIH SPROVODI
AMERIKE
PJEVAČICE
KINJA
BOLESTI (Gr.) STRUJU (It.)
KLASIČNA
MUZIKA
ILI
UMJETNOST
POKRET
ENGLESKIH
RADNIKA
POČETKOM
XIX VIJEKA
VRSTA
LJEKOVITE
BILJKE,
SASA (Mn.)
PRIPADNIK
VITEŠ. REDA
KRIŽARSKE
VOJSKE (Lat.)
SOLO
EROTIČAR
VRSTA
SREDSTVA FILM BATE
ZA ČIŠĆENJE ČENGIĆA
(Mn.)
IZ 1990.G.
GRAM
IZRAELSKO
NASELJE NA
ZAP. OBALI
NAGOMILATI
L. Z.
VRSTA
POSLASTICE
(Franc.)
IRSKI OTOK
Anagram:
“RANA”
NAPAD (Fr.)
ISTA SLOVA
AFORIZMI
· Briga o funkcionisanju
dr‘ave je razbibriga najvi{ih
politi~ara.
· Mi smo ve} osvojili kosmos, nebeskom inflacijom,
astron omsk im cijena ma i
politi~arima u oblacima
· Politi ~ar koji stavlja
po{te nje iznad svega , od
svega ne}e imati ni{ta.
· Politi ~ki otpad se
recik lira svake ~etvr te
godine.
· Napr edniji smo od
Amerikanaca. Oni tek planiraju let na Mars, a mi smo
s Marsa odavno pali.
· I bogatstvo i siroma-
ŽENSKO IME,
NIKOLINA,
NIKOL
{tvo se oplo|uju. Prvo ra|a
novac, a drugo djecu.
· I temelji i graditelji su
udareni. Prvi lo{e drugi dobro.
· Vlast me nije uop{te
promijenila. I dalje ‘elim da
je se do~epam.
· Datum izbora je dan
kada vi odlu~ujete o svojoj
sudbini. Svim ostalim danima
odlu~uju drugi.
· Punim a kao brod ne
tonu la|e.
· Raskr stili smo sa
mra~nim ideologijama. Sve su
ugledale svjetlost dana.
Jovo Nikoli}
(preuzeto sa interneta)
NEUTRON
AMERIČKA
MANEKENKA, ERIN
PASTA ZA
OBUĆU
Anagram:
“MILINA”
ITALIJA
BILJEŠKA,
NAPOMENA
(Lat. mn.)
PRIPOVJETKA (Franc.)
Anagram:
“TRICE”
VRSTA
TEBLETA
ZA SRCE
FRANC.
SORTA
BIJELOG
GROŽĐA
ONAJ
KOJI RANI,
RANORANILAC
SAKRITI,
ZATAJITI
VRSTA RUDE,
SILIKAT
KALCIJA I
TITANA
RJE[ENJE IZ PRO[LOG BROJA: GLASOVI, LALOPAT, KAMILARI, DIGITAR, INADITI, JATACI, MATORA,
S, TORI, EJ, OR, ZIKE, R, VIRAN, GARITI, ZALAGA^, AZOTARA, LEVITIN, ITISONI, VETERAN
24
I BH GLAS I MART
MART2013
2013
FARUKS TRANSPORT
Prijevoz paketa i robe iz Skandinavije za Bosnu i Hercegovinu
RASPORED PREUZIMANJA PAKETA I STVARI
Datum
Mjesto
Vrijeme
Datum
Datum
Mjesto
Vrijeme
Svakog
3. u
mjesecu
Svendborg
Nakskov
Maribo
Sakskøbing
Nykøbing
Stege
Næstved
Brøndby Strand
Hedehuse
BKC København
Nivå
Slagelse
Nyborg
Odense
Ejby
Kolding
09,00
12,00-13,00
14,00-14,30
15,00
16,00-17,00
18,00
19,00
09,00-10,30
11,00
12,00-16,00
19,00
10,00-11,00
12,00-13,00
14,00-16,00
17,00
18,00-19,00
Svakog
4. u
mjesecu
Svakog
5. u
mjesecu
Adresa:
Faruks Transport
Dyrehavegårdsvej 38
6000 Kolding
Svakog
6. u
mjesecu
Svakog
7. u
mjesecu
Vejle
Brande
Horsens
Silkeborg
Langå
Randers
Grenå
Hobrå
Hadsund
Støvring
Frederikshavn
Ostevro
Ålborg
Viborg
Skive
09,00
11,00
13,00-14,00
15,00-15,30
16,30
17,00-18,00
19,00
09,30
10,30
11,30
13,00-14,00
14,30
15,30-16,00
18,00
20,00
Svakog
8. u
mjesecu
Svakog
9. u
mjesecu
Mjesto
Vrijeme
Thisted
Bested
Nørre Nisum
Ringkøbing
Herning
Sdr. Felding
Varde
Esbjerg
Haderslev
Abenraa
Sønderborg
Tønder
09,00
10,00
11,00
13,00-14,00
16,00
17,00
18,00
19,00-20,00
08,00
09,00
10,00-11,00
13,00-14,00
Za selidbe ili veću količinu stvari i paketa
dolazimo na lice mjesta po
prethodnom dogovoru.
Kontakt telefoni:
Humanitarne pakete i donirana ortopedska
pomagala
MART 2013 I BH GLAS I 25
26991626
vozimo besplatno!
60765140 / 60800141
26
I BH GLAS I
MART 2013
MART 2013
I BH GLAS I 27
NAKAFOOD
ŠIROKIIZBOR
DOMAĆIHPROIZV ODA
NAKA A/S
Vestermarksvej2
DK-8723Løsning
28 I BH GLAS I MART 2013
Tlf./Telefax:
+4575839252
Web.:www .naka.dkEmail:info@naka.dk
www.naka.dk