GLASILO BOSANSKO-HERCEGOVAČKIH GRAĐANA U DANSKOJ DANSKA * FEBRUAR 2013 * BR./NR.: 32 * GODINA/ÅRGANG: 4 * BESPLATNO/GRATIS * www.bhglas.com ISSN: 1904-5433 BH GLAS BOSNISK NYHEDSBLAD Mr. sci. Sejfudin Sejfudin Tokić Tokić: Od broja Bošnjaka na predstojećem popisu direktno će zavisiti stabilnost i budućnost BiH BiH FEBRUAR 2013 I BH GLAS I 1 2 I BH GLAS I FEBRUAR 2013 SADRŠAJ Z 4 4 5 6 9 10 11 12 Po{tovani ~itaoci, prvi mjesec nove kalendarske godine je ve} za nama. Vrijeme neumitno prolazi i ni{ta ga ne mo‘e zaustaviti. To~ak historije se okre}e, a iza nas je ostala jo{ jedna godina u kojoj su politi~ari u na{oj domovini samo produbili podjele me|u obi~nim ljudima. Kada se cijeli svijet bori da prevazi|e ekonomsku krizu i probleme koje ona nosi, u na{oj domovini to se ne osjeti. Politi~ari, uljuljkani u dobar ‘ivot, ne vide da se jaz izme|u bogatih i siroma{nih sve vi{e {iri i produbljuje. Dokle }e to obi~ni ljudi mo}i izdr‘ati i kako }e se sve to zavr{iti te{ko je predvidjeti. Ali da }e se to dogoditi u to ne treba sumnjati. Dogovori politi~kih stranaka se donose, ali se odmah nakon dono{enja i kr{e te se stvaraju novi koalicioni blokovi, a to sve produbljuje krizu. Na dnevnom redu je bio popis stanovni{tva, ali je odgo|en za jesen. Bila je to prilika da na tu temu porazgovaramo sa Sejfudinom Toki}em, predsjednikom Bo{nja~kog pokreta za ravnopravnost naroda i koordinatorom kampanje Koalicije nevladinih organizacija „Bitno je biti Bo{njak“. Iz ovog intervjua koji je sa gospodinom Toki}em obavio na{ dopisnik iz Sarajeva Idriz Hod`i} mnogi ~itaoci bi GLASILO BOSANSKO-HERCEGOVAČKIH GRAĐANA U DANSKOJ ISSN: 1904-5433 BH GLAS BOSNISK NYHEDSBLAD DANSKA * FEBRUAR 2013 * BR./NR.: 32 * GODINA/ÅRGANG: 4 * BESPLATNO/GRATIS * www.bhglas.com Mr. sci. Sejfudin Sejfudin Tokić Tokić: Od broja Bošnjaka na predstojećem popisu direktno će zavisiti stabilnost i budućnost B BiH iH Foto sa naslovne strane: Idriz Hod‘i} morali izvu}i odgovaraju}e pouke, vezane za popis stanovni{tva. Isti autor je za ovaj broj pripremio izuzetno vrijedan i zna~ajan prilog o knjizi „Bosanska knjiga mrtvih“ u kojoj se nalaze konkretni podaci o do sada identificiranih 95.940 `rtava u proteklom ratu i agresiji na BiH. Na{i saradnici i novinari potrudili su se da Vam i u ovom broju donesu priloge iz danskih zakona i socijalnih propisa, iz danske politike, sporta, na{e historije i drugih oblasti dru{tvenog ‘ivota. Kao i uvijek do sada u ovom broju }ete na}i korisne savjete namjenjene ‘enama, onima koji spremaju hranu, ljekarske savjete, ali i kutak za humor i zabavu te mnogo zanimljivosti skupljenih sa svih meridijana. Porodica BH Glasa se lagano, ali neumitno {iri, kako po broju ~itaoca tako i po prostoru koji pokriva. I vi, dragi ~itaoci, mo‘ete pomo}i da BH Glas postane istinsko glasilo BH dijaspore u Danskoj. Preporu~ite nas Va{im prijateljima i ro|acima jer je BH Glas osta jo{ jedino sredstvo koje spaja sve nas Bosance i Hercegovce na ovom dalekom sjeveru, a poma‘e Vam da se lak{e i bolje sna|ete u danskom dru{tvu. U‘ivajte u ~itanju i ovog broja. REDAKCIJA BH Glas /Bosnisk nyhedsblad ISSN: 1904-5433 Broj/Nummer: 32 Godina/Årgang: 4 FEBRUAR 2012. Izdava~/Udgiver: Foreningen BH Glas Nørremarken 6 DK - 7330 Brande Telefon: (45) 29721948 /(45) 71684521 Redakcija/Redaktion: Vezuv Ba{i} Fadil ]atovi} (gl. urednik/redaktør) Emir Ov~ina (graf. urednik/layout) Sabrija Ov~ina Saradnici/Korrespondenter: Benjamin Daji} Arben Deliu Idriz Hod‘i} (Sarajevo) Amila Smajlagi} 14 16 18 19 20 21 AKTUELNOSTI DANSKA POLITIKA Kuda ide danski sistem blagostanja? Lo{ nastavni kadar ne mo‘e donijeti najbolje znanje Danskoj AKTIVNOSTI BH ZAJEDNICA AKTUELNO Popis dr‘avljana BiH koji ‘ive u dijaspori RAZGOVOR S POVODOM Hamid Safi}: „Uradili smo veliki posao i dobru stvar za na{e ljude“ ZAKONODAVSTVO Jednokratna pomo} (enkeltydelse) II INTERVIEW Mr. sci. Sejfudin Toki}: „Od broja Bo{njaka na predstoje}em popisu direktno }e zavisiti stabilnost i budu}nost BiH“ RAZGLEDNICE Næstved i Klju~ ZDRAVLJE [ta trebate ~initi kod prehlade, a {ta ne? SPORT Prvi bh. ko{arka{ u NBA KULTURA Vra}anje dostojanstva ‘rtvama rata u Bosni i Hercegovini od 1992.-1995. godine HISTORIJA Bosanski velika{ po ~ijoj tituli je Hercegovina dobila ime [tampa/Tryk: „[tamparija Fojnica“ d.d. Fojnica, BiH D‘enana [e~i} Almira [i{i} Bank-konto broj/nummer.: 2760-0744236177 E-mail: bhglas@gmail.com redakcija@bhglas.com Web stranica/Hjemmeside: www.bhglas.com FEBRUAR 2013 Distribucija/Distribution: Hamdija Breko Sado Breko Mirsad Dervi{evi} Jusuf Dapo Meho Kasumovi} Hivzo Nikontovi} Emir Solak I BH GLAS I 3 AKTUELNOSTI Srbijanci uhap{eni zbog brutalne eksploatacije Rumuna 7. januar 2013 Ukupno osam osoba je uhap{eno zbog slu~aja prisilnog rada i iskori{tavanja stranaca u firmama za ~i{}enje. Tri mu{karca i jedna ‘ena su u ponedjeljak nave~e bili u pritvoru 14 dana zbog slu~aja koji se izme|u ostalog odnosio i na trgovinu ljudima. U mjese~nom magazinu udru‘enja 3F se navodi da su uhap{eni – jedan 39-godi{njak, njegova 43-godi{nja partnerka, njegov 20-togodi{nji sin i jo{ jedan 28-godi{nji momak – porijeklom iz Srbije. Tako|e se navodi da su uhap{eni iskori{tavali dvije Rumunke za ~i{}enje nekoliko godina. @ivjeli su na balkonu kod tada{njih poslodavaca u socijalnoj, stambenoj zgradi. Ova ~etiri zatvorenika su optu‘ena za niz krivi~nih dijela: napravili su ukupno 21 ugovor sa Rumunima koje su iskori{tavali za prisilan rad te su ugovore potpisivali sa la‘nim potpisima. Oni se tako|e terete za la‘no ispunjavanje i potpisivanje formular za naknadu za godi{nji odmor (feriekort), jer su Rumunima na taj na~in otimali naknadu za odmor. I 39-godi{nji mu{karac i njegova 43-godi{nja partnerka su bili dopremljivaci (partneri) najve}e danske firme za ~i{}enje Forenede Service (Udru‘ene usluge). Oboje su optu‘eni za primanje 1,3 miliona i 720.000 kruna od Forenede Service bez pla}anja poreza na ove iznose. 39godi{njak je pored svega optu‘en i zbog prodaje ili poku{aja da preproda 90 vozila i {est skutera za cijenu od 1, 46 miliona kruna bez pla}anja PDV-a (moms). U nekoliko slu~ajeva su oglasi za auta pla}eni sa debitnim karticama, koje su 4 I BH GLAS I DANSKA POLITIKA Uskoro reforma socijalne pomo}i (kontanthjælpsreform) Kuda ide danski sistem blagostanja? Recesija i globalna ekonomska kriza koja je zahvatila mnoge zemlje u svijetu, negativno se odra‘ava i na danski sistem blagostanja (velfærdssystem). Predstoje}a reforma socijalne pomo}i je samo po~etak kresanja raznih vrsta socijalnih primanja, koja su do ju~er bila potpuno neupitna Pi{e: Sabrija OV^INA sabrija.ovcina@bhglas.com D anska je izgradila socijalni sistem blagostanja koji je poznat u cijelom svijetu pod nazivom skandinavski model. Zbog svog osnovnog principa, da svi gra|ani imaju pravo na primanja bez obzira na njihovo porijeklo i status, ovaj model se naziva i univerzalni model blagostanja. Od ro|enja, pa do preseljenja na bolji svijet, svi gra|ani u Danskoj imaju primanja koja po~inju s dje~ijim dodatkom (børnefamilieydelse) a zavr{avaju narodnom penzijom (folkepension) i pomo}i za sahranu (begravelseshjælp), koja ostvaruju svi, bez obzira na status, porijeklo i imovinsko stanje. O svim aspektima blagostanja odlu~uju politi~ari izabrani u dr‘avni Parlament (Folketinget), pa otud i naziv dr‘ava blagostanja (velfærdstat) za dansku dr‘avu. Pored socijalnih primanja, dr‘ava obezbije|uje gra|anima i besplatno {kolovanje, kao i besplatno lije~enje. Ono {to je posebno karakteristi~no za skandinavski sistem blagostanja, jeste pravo na prijevremenu/ invalidsku penziju (førtidspension) i narodnu penziju (folkepension) za sve gra|ane, dakle i one, koji nisu imali niti jedan dan zaposlenja. Ova prava ostvaruju i svi stranci u Danskoj koji imaju status izbjeglice. Oni stranci koji FEBRUAR 2013 Foto: Politiken.dk nemaju status izbjeglice ostvaruju pribli‘no ista prava, s malim nijansama razlike. Naravno, recesija i globalna ekonomska kriza koja je zahvatila mnoge zemlje u svijetu, negativno se odra‘ava i na danski sistem blagostanja. Sistem blagostanja se financira putem poreza koji pla}aju svi u Danskoj. Danska privreda ne mo‘e ostati imuna na negativna ekonomska kretanja u velikim dr‘avama poput [panije, Italije ili SAD. U Danskoj dolazi do otpu{tanja radnika. Manje zaposlenih zna~i vi{e primalaca pomo}i, {to direktno ugro‘ava financiranje sistema blagostanja. Pored toga, pravo svih gra|ana na primanje penzije, bez obzira da li je gra|anin bio zaposlen, odnosno da li je nov~anim uplatama doprinosio penzionom fondu, optere}uje sve vi{e danski sistem blagostanja (ældrebyrden). Danski politi~ari su svjesni da }e funkcionisanje sistema blagostanja do}i u pitanje, ukoliko se ne preduzmu potrebne mjere {tednje. BH Glas je ve} pisao o predstoje}im promjenama i u{tedama na dje~ijem dodatku (bønefamiliydelse), kao i skra}ivanju perioda za nazaposlena (dagpengeperiode) sa 4 na 2 godine. Politi~ari ve} nekoliko mjesci {alju i signale o reformi socijalne pomo}i. Bez obzira na lijepe i birane rije~i o ci- ljevima reforme, kao {to su motivacija, pomo} mladima, obrazovanje mladih itd., nesumnjivo je, da se predstoje}a reforma provodi prevashodno zbog u{teda. Reforma socijalne pomo}i bi mogla sadr‘ati dva osnovna elementa: 1. Primaoci socijalne pomo}i koji nisu vjen~ani, a koji ‘ive zjedno (papirløs) tretirati }e se - u odnosu na socijalnu pomo} - kao i bra~ni drugovi. To zna~i: ako ste vjen~ani, i ukoliko va{ bra~ni drug ima primanja, prora~unava se va{e pravo na socijalnu pomo} (modregning) u odnosu na primanja bra~nog druga. Ovom izmjenom, procjenjuje se, ostvarile bi se u{tede u iznosu od oko 600 miliona kruna godi{nje! 2. Pomjeranje starosne granice za tzv. „veliku socijalu“ sa 25 na 30 godina starosti. Primalac socijalne pomo}i star 24 godine, samac, prima trenutno 6.660 kr mjese~no, a od 25 godina ima pravo na 10.335, dakle oko 4.000 kr vi{e mjese~no. Podizanjem starosne granice na 30 godina do{lo bi se do u{teda, koje se mjere stotinama miliona kruna. Predstoje}a reforma socijalne pomo}i je samo po~etak kresanja raznih vrsta socijalnih primanja, koja su do ju~er bila potpuno neupitna, ali koja to sigurno vi{e ne}e biti, o ~emu }e BH Glas pisati u narednim brojevima. DANSKA POLITIKA Vladina reforma {kolstva Lo{ nastavni kadar ne mo‘e donijeti najbolje znanje Danskoj Da su promjene u {kolstvu potrebne jasno je svima, po{to mnogi indikatori pokazuju da u~enici napu{taju osnovnu {kolu sa katastrofalnim manjkom znanja. Pitanje je samo jesu li Vlada i politi~ari odabrali pravi na~in za ostvarenje tog cilja Foto: Dr.dk/Colourbox.com Pi{e: Arben DELIU arben.deliu@bhglas.com P rincip univerzalizma, to jeste da Danska postane dr‘ava blagostanja pristupa~na svim njenim gra|anima je nesumnjivo dobar. To podrazumjeva da svi imaju pravo na penziju, zdravstvenu za{titu i mogu}nost {kolovanja te sve ono {to ljudima ‘ivot ~ini boljim. Neke promjene su se ve} dogodile, a do{ao je red i na {kolstvo. Politi~ari ‘ele da Danska bude me|u najboljim u svijetu, po tom pitanju, te da 95% mladih zavr{i srednju {kolu. U zadnjoj deceniji, danska osnovna {kola je pokazala dosta lo{e rezultate. Neki statisti~ki podaci pokazuju da ~ak svako peto dijete zavr{ava osnovnu {kolu sa nivoom znanja koje ne omogu}ava poha|anje srednje {kole {to je katastrofalno. Danska je posebno ovisna o {kolstvu, po{to je ljudski um jedini prirodni resurs Danske i njen najva‘niji ~inilac u budu}nosti. U svojo reformi Vlada je predlo‘ila da se broj ~asova u osnovnoj {koli pove}a. Vlada ‘eli da umjesto klasi~nih ispita uvede grupne ispite i grupne projekte. Jedna od bitnih promjena je da se od nastavnika o~ekuje da predaju vi{e. Da su promjene u {kolstvu potrebne jasno je svima, po{to mnogi indikatori pokazuju da u~enici napu{taju osnovnu {kolu sa katastrofalnim manjkom znanja. Pitanje je samo jesu li Vlada i politi~ari odabrali pravi na~in za ostvarenje tog cilja. Da bi politi~arima uspjelo provesti zami{ljene reforme, oni veoma ~esto napadaju nastavnike i profesore da vrlo malo rade. Nedavno su neki politi~ari izjavili da profesori u gimnaziji predaju 9 sati u prosjeku sedmi~no. To naravno nije ta~no obzirom da ve}ina nastavnika, na srednjo{kolskom nivou, u prosijeku ima oko 20 lekcija od 45 minuta sedmi~no. Posao nastavnika se ne sastoji samo od predavanja. Pored predavanja, mora se pripremiti nastava, obaviti funkcija razrednog nastavnika, obavljati razgovori sa u~enicima, ispravljati zadaci, u~estvovati u grupnom radu u grupama kojima je cilj razvoj gimnazije, u~estvovati u radu grupa koje se sastoje od razli~itih predmeta i koje kordiniraju gradivo. Tako|er se mora odgovorati u~enicima na e-mailove, organizovati i voditi roditeljske sastanke, eskurzije, testove kao i jo{ mnogo drugih obaveza koje ne spadaju u domen predavanja. Posao nastvanika, u osnovnoj ili srednjoj {koli, sastoji se od mnogo drugih djelova, a predavanja u u~ionici samo su jedan od zadataka. Danas srednjo{kolci i ne razmi{ljaju da postanu nastavnici u osnovnoj {koli, a to vide kao posljednje rje{enje, ako im drugi planovi propadnu. Da li mi to ‘elimo? Da ljudi koji ne znaju {ta }e sa samim sobom predaju u osnovnim {kolama? Da li da oni sa najlo{ijim ocjenama iz srednje {kole budu nastavnici? Da li da zvanje nastavnika postane ne{to {to niko ne ‘eli da radi ako ne mora. Takvim pristupom obrazovanju i nastvanicima ne stvara se najbolje {kolstvo na svijetu, {to dansko dru{tvo ‘eli. Nasuprot tome, takav pristup stvara lo{e {kolstvo. Danski politi~ari sijeku granu na kojoj sjede, fokusirani su samo na ekonomske rezultate, a za ostvarivanje tih rezultata koriste sve pa ~ak i prljave trikove. Nedostojno je nastavnike prikazivati kao ljude koji malo rade, a ne poznavati stvarno stanje. Bezo~no ogovaranje i poku{aj klevetanja nastavnika u osnovnoj {koli zaista je ‘alosno sa njihove strane. Ako ‘ele najbolje {kolstvo na svijetu onda treba imati i najbolje nastavnike, a to }e imati samo ako mladi ljudi sa ponosom budu i{li u u~iteljske {kole i ako nastavnici ponovo dobiju status i priznanje koje zaslu‘uju. FEBRUAR 2013 AKTUELNOSTI la‘no izva|ene u ime rumunskih radnika, navodi se u magazinu 3F. Ostale ~etiri uhap{ene osobe su ispitivane iza zatvorenih vrata, zbog ~ega se ne zna njihova izjava. Visokoobrazovani stranci dobijaju polovinu plate 21. decembar 2012 Poljoprivrednici, ba{tovani i drugi poslodavci koji rade sa zeleni{om, nazivaju visokoobrazovane strance regrutima. Ovim se uklanja polovina plate u odnosu na nekvalifikovane zaposlenike, pi{e u magazinu 3F. Poslodavac mora platiti 64 krune u satu stranom regrutu. U pore|enju s tim, poslodavac mora isplatiti satnicu od 124 krune nekvalifikovanom zaposleniku bez prakti~nog iskustva kako pi{e u sporazumu izme|u 3F-a i Udru‘enja Poslodavaca GLS-A. Trenutno ima oko 1.200 stranih regruta u Danskoj. 3F i GLS-A nadgleda strane regrutante u Danskoj u ime Odbora za zadr‘avanje i zapo{ljavanje. Na osnovu niz inspekcija, obrazovni konzultant iz tzv. Zelene grupe u okviru 3F-a, Karin Olsen, ka‘e: -„Poslodavci zloupotrebljavaju regrutantski program (praktikantordningen) da bi dobili jeftinu kvalifikovanu radnu snagu iz inostranstva“. Direktor GLS-A, Johnny Ulf Larsen, ne smatra da se odvija zlostavljanje regruta, niti da postoje problemi s tim {to mnogi kvalifikovani stranci zauzimaju mjesta na fakultetima na ra~un danske omladine. – „Stvari su uglavnom sasvim u redu. To je definitivno iznimka da postoje problemi kod nekog poslodavca“, ka`e Johnny Ulf Larsen. 1.633 nova Danca 21. decembar 2012 Jedna od posljednjih stvari I BH GLAS I 5 AKTUELNOSTI AKTIVNOSTI BH ZAJEDNICA koje je danski parlament poduzeo prije bo‘i}nih praznika je bilo dodjeljivanje danskog dr‘avljanstva jednoj grupi stranaca. Me|u mnogim prijedlozima za zakon koji su bili usvojeni prije Bo‘i}a, jedan je naro~ito bio interesantan za par hiljada osoba koje ‘ive u Danskoj. Ti~e se stranaca koji su dobili dansko dr‘avljanstvo. 18. decembra 2012. se 1.146 odraslih stranaca moglo nazvati danskim dr‘avljanima, a isto va‘i i za otprilike 487 djece koja su dobila dansko dr‘avljanstvo zajedno sa svojim roditeljima, obavje{tava Ministarstvo pravde. Ovaj prijedlog o zakonu je prvi od ukupno dva o strancima koji dobijaju dansko dr‘avljanstvo koji se iznosi u ovom sastavu Parlamenta. Stranke koje su glasale za ovaj prijedlog su bile: Venstre, Socijaldemokrati, Radikali, SF, Enhedslisten, Liberalna Alijansa i Konservativci. Protiv je glasala stranka Dansk Folkeparti (Danska narodna partija). Kopenhagen: 5. jubilej Udru‘enja bh. studenata u Danskoj Izbjeglice hrle ka Danskoj 9. decembar 2012 Mnogi azilanti poku{avaju u}i u Dansku i nekima bude ulazak ~ak i dopu{ten. U prvih 11 mjeseci 2012 godine oko 5.521 osoba je tra‘ila azil, kako pokazuje izvje{taj iz Zavoda za strance (Udlændingeservice) a navodi se u Jyllands-Postenu. Danska je tako za deset godina dosegnula najvi{i broj podnosilaca molbe za azil, a 2.279 ljudi je do novembra pro{le godine dobilo dozvolu za azil. U posljednjih devet godina je dodijeljeno najvi{e azila. Kako se navodi u JyllandsPosten, 3.806 ljudi je tra‘ilo azil u Danskoj pro{le godine, a porast je tek ne{to vi{i od 1.650 zahtijeva za azil. Policija o~ekuje oko 500 aplikacija u decembru. Od 1.650 dodatnih podnosilaca molbi za azil, 350 6 I BH GLAS I U dru‘enje bh. studenata u Danskoj je pro{log mjeseca proslavilo svoj jubilej. Mirza Guni} je 2007. godine bio inicijator pokretanja omladinskog udru‘enja pod nazivom UBS. On je ovom prilikom odr‘ao je govor koji je prisutne podsjetio na sve vrijednosti postojanja jednog ovakvog udru‘enja. Sabrija Tirak sada{nja predsjednica udru‘enja istakla je: „Sretni smo i ponosni {to mo‘emo re}i da UBS postoji ve} 5 godina. Od svog osnivanja pa do danas UBS je postigao zaista mnogo. Oja~ao je „networking“, u~vrstio svoju poziciju me|u ostalim udru‘enjima, ~vrsto i uporno radio i radi na tome da o~uva na{u kulturu i identitet i uspio je da pove‘e bh. omladinu. Od velikog je zna~aja ~injenica da je puno omladine obilje‘ilo i proslavilo ovaj Foto: UBS doga|aj s nama. To mi daje nadu da }emo jednog dan proslaviti i 10. i 15. ro|endan UBS-a.“ Godi{njica je protekla u ugodnoj atmosferi uz muziku benda SevDahlia, {to je bio u‘itak za u{i. Ve~er se zavr{ila odabirom para ve~eri, koji su dobili skromnu nagradu, posjet kinu. Sa puno lijepih de{avanja i zadovoljnih gostiju mo‘emo se nadati jo{ mnogo vi{e lijepih godina sa UBS-om. D‘enana [E^I] Bosna i Hercegovina u Kopenhagenu KUD „Ale Obi}“ iz Bosanske Gradi{ke S redinom januara u Kopenhagenu je odr‘ana sve~anost povodom 20 godina od dolaska prvih ve}ih skupina bosanskohercegova~kih izbjeglica i prognanika u Dansku. Program su uveli~ali folklorni ansambl i vokalni solisti KUD „Ale Obi}“ iz Bosanske Gradi{ke, Hor djevojaka KUD-a „Ale Obi}“, danski gosti koji su pjevali na bosanskom iz TingLuti Ensamble Kopenhagen, te Hor ‘ena BKC Kopenhagen „Nostalgija“. Aran‘man je finansijski podr‘an od strane Op}ine Bispebjerg i Københavns kommune, jer se radilo o kulturnom aran‘manu, gdje su umjetnici iz Bosne u suradnji sa dansko-bosanskim udru‘enjem predstavili ples i muziku iz Bosne mje{ovitoj publici u Tagensboskolen Kopenhagen. D‘enana [E^I] Obilje‘en Dan dr‘avnosti BiH u BKC-u U organizaciji Bosanskog Kulturnog Centra u Kopenhagenu po~etkom decembra obilje‘en je Dan dr‘avnosti Bosne i Hercegovine. Skromnu ceremoniju otvorio je Hor ‘ena Nostalgija iz Kopen- Detalj sa skupa FEBRUAR 2013 hagena sa izvedbom nekoliko bosanskih pjesama. Pozdravni govor i kra}e izlaganje odr‘ao je ambasador Bosne i Hercegovine u Danskoj Nj. E. Kemal Mufti}, a djeca iz bosanske {kole na ~elu sa u~iteljicom Amrom Agovi}-Ugarak su u zavr{nom dijelu programa recitirala pjesme slavnih bosanskih pisaca kao {to su Mak Dizdar, Musa ]azim ]ati} i Hamdo ^amo. D‘. [E^I] Ambasador Kemal Mufti} AKTIVNOSTI BH ZAJEDNICA Herning: Gostovao folklorni ansambl Ale Obi} iz Bosanske Gradi{ke U Herningu je 12. januara ove godine gostovao folklorni ansambl „Ale Obi}“ iz Bosanske Gradi{ke. Dan ranije je ovaj folklorni ansambl imao veoma uspje{an nastup u Kopenhagenu. Gostovanje ovog ansambla u Herningu bila je prilika da se okupi veoma veliki broj bosanskohercegova~kih gra|ana koji `ive u Danskoj. Ve}ina ih je porijeklom iz tog grada, ali su se na toj sve~anosti na{li na{i gra|ani iz svih gradova Bosne i Hercegovine koji `ive i borave u Danskoj. Na ovu sve~anost stigli su iz gradova {irom Jyllanda pa i drugih Nastup folklornog ansambla Ale Obi} iz Bosanske Gradi{ke u Herningu kolektiva. Dru`enje i veselje potrajalo je do duboko u no}, a na{i ljudi su iskoristili priliku da se uhvate u kolo, kada god je za to bilo mogu}nosti. Kontakt izvo|a~a i posjetilaca bio je zaista neposredan i spontan. Mnogi posjetioci iskoristili su priliku da se na ovom mjestu sretnu sa svojim sugra|anima sa kojima nisu bili u kontaktu du`e vrijeme. Stvorena su i mnoga nova poznanstva, kao zalog za neka budu}a vremena i nove susrete. Uspje{ni organizatori bili su Nisvet Hajder, Rasim Zahi}, Ferzad Foklor je izazvao veliku pa‘nju dijelova Danske. Sala za sve~anosti u malom mjestu Høgild nedaleko od Herninga bila je pretijesna da ugosti preko 300 posjetilaca koji su te ve~eri do{li da prate ovaj program. Folklorni ansambl Ale Obi} odu{evio je publiku izvo|enjem narodnih igara iz svih krajeva Bosne i Hercegovine. Pored toga vokalni izvo|a~i ovog ansambla izveli su vi{e narodnih pjesama, prije svega sevdalinki koje su karakteristi~ne za na{u domovinu. [arenilo narodnih no{nji otvorilo je srca posjetilaca te su burnim aplauzom nagradili nastup ovog zaista vrijednog folklornog I kolo na kraju AKTUELNOSTI njih je podnijelo zahtjev za azil zbog gra|anskog rata u Siriji. Osim njih, u Dansku je do{lo jo{ ca. 700 Somalijaca i otprilike 250 Srbijanaca, odnosno Roma. Glasnogovornica stranke Venstre za pitanja integracije, Inger Støjberg, kritikuje Vladu {to sve vi{e privla~i strance da tra‘e azil u Danskoj. – „Porast je takav zbog dr`avnih olak{ica – onih koje su ve} implementirane, a i onih koje su najavljenje. To }e nas i ko{tati puno, a i zadat }e nam puno problema“, ka`e Inger Støjberg za Jyllands-Posten. Predsjednik Parlamentarnog odbora za integracije socijaldemokrata, Trine Bramsen, odbija Støjbergino tuma~enje trenuta~ne situacije. -“Porast se dogodio kao posljedica rata i razdora u svijetu, uklju~uju}i i Siriju, a ne kao rezultat politikih promjena. Mi i pored toga nismo olak{ali proces dobijanja azila u Danskoj“, izjavila je Trine Bramsen za novine JyllandsPosten. Lak{e }e biti izbje}i predmet kr{}anstvo Zajedni~ka fotografija Islamagi} i Mehmed Garanovi}. Ova grupa entuzijasta obezbijedila je da se ~lanovi KUD-a „Ale Obi}“ iz Bosanske Gradi{ke smjeste kod na{ih ljudi u Herningu i okolnim mjestima {to je rezultiralo jo{ ~vr{}im pojedina~nim vezama i prijateljstvima. Na kraju je veoma zna~ajno ista}i da je vrijednost ovog gostovanja nemjerljiva jer je to bila prilika da se, prije svega mladi sa ovog podru~ja, uvjere u ljepotu i zna~aj njegovanja kulture, tradicija i obi~aja domovine njihovih roditelja. Tekst: Vezuv BA[I] Foto: V. SASKIN FEBRUAR 2013 4. decembar 2012 Nova reforma osnovno{kolskog sistema }e predstaviti lak{e izbjegavanje predmeta kr{}anstvo, jer }e u~enici mo}i lak{e izbje}i nastavu u ovom predmetu. Do sada se zahtijevalo da se roditelji pojave u {koli i obrazlo‘e za{to njihova djeca ne bi trebala pratiti nastavu o Bogu i Isusu. Prema Vladinoj inicijativi za osnovnu {kolsku reformu, ubudu}e }e biti jo{ lak{e izbje}i nastavu predmeta kr{}anstvo. - „To je prijedlog za izbjegavanje birokratizacije, {to zna~i da se ne mora do}i u {kolu da se djeca ispi{u sa nastave“, ka`e ministrica za obrazovanje Christine Antorini. Ona dodaje: I BH GLAS I 7 AKTUELNOSTI - „Kako sada stvari stoje, ima se pravo na izuzimanje iz predmeta kr{}anstvo. Tako je uvijek i bilo. Sada }emo samo izbje}i birokratizaciju iako podcrtavamo da je ovaj predmet jo{ uvijek va`an.“ Ali da je to lo{a ideja, misli glasnogovornica Konzervativnih za pitanja obrazovanja, Mai Henriksen: - „Mi mislimo da bi se jo{ uvijek trebalo aktivno obrazlo`iti za{to bi se u~enici trebali osloboditi nastave iz kr{}anstva.“ Dansk Folkeparti (Danska narodna partija) upozorava da bi Vladina izmjena pravila ba{ naru{ila predmet. - „To je ba{ na~in na koji bi se skroz naru{io predmet, bilo da se radi o odjavljivanju e-mailom ili kako to oni ve} zami{ljaju“, ka`e Alex Ahrendtsen iz ove stranke i dodaje da „razgovor sa direktorom {kole ili u~iteljem treba biti odlu~uju}i“. On jo{ ka`e: - „Danas mnogi ne misle da je ovaj predmet pou~an i zbog toga `ele izuzeti svoju djecu iz njega. To je mo`da naro~ito zbog straha koji imaju izbjeglice iz zemalja van EU i koji nisu kr{}ani. Tako ne bi trebalo biti i to bi se trebalo razjasniti kroz razgovor. Predmet kr{}anstvo je naro~ito va`an za u~enike koji ne poznaju kr{}anstvo i kulturno naslje|e tako dobro.“ Prije same prezentacije Vladine inicijative postojala je sumnja da li je Vlada sa reformom tako|e namjeravala promijeniti ime predmeta kr{}anstvo u naziv religija, i time pro{iriti sadr‘aj koji bi obuhvatao vi{e religija. Ali to ipak nije bio dio ove inicijative. Novi dr‘avljani }e izbje}i sporni test za dobijanje dr‘avljanstva 02. decembar 2012 U decembru pro{le godine je vjerojatno bilo posljednji 8 I BH GLAS I AKTIVNOSTI BH ZAJEDNICA Kolding: Odr‘an veliki malonogometni turnir U Koldingu je 20. januara ove godine, organizovan veliki turnir u malom nogometu. Bio je to jedan od niza turnira na kojima se vr{io odabir ekipa koje }e u~estvovati na zavr{nom turniru u Herningu 17.3.2013. godine. Na tom turniru }e se, u okviru me|usobnog nadmetanja ekipa koje su osvojile pravo u~e{}a na zavr{nom turniru, odabrati ekipa koja }e predstavljati dansku BH dijasporu na malonogometnom turniru koji organizuje Svjetski savez BH dijaspore. Taj turnir }e se odr‘ati u {vedskom gradu Vesteros od 3. do 5. maja ove godine. Na turniru u Koldingu u~estvovalo je 19 ekipa, uglavnom sa podru~ja Jyllanda koje su bile podijeljene u 4 grupe, od po 5 ekipa. Nakon predkvalifikacionih utakmica po grupama, takmi~enje je nastavlje- Ekipa „Zmajevi“ no po kup ili eliminacionom sistemu. U finalnoj utakmici sastale su se ekipe G‘S i FC Zulu. U uzbudljivoj finalnoj utakmici pobijedila je ekipa G‘S rezultatom 4:0 dok je u borbi za tre}e mjesto rezultatom 2:0 ekipa Zmajeva pobijedila ekipu Matado- rmix. Za zavr{no takmi~enje u Herningu plasirale su se ekipe Zmajevi i Kolding. Ovo iz razloga {to su se druge ekipe za zavr{ni turnir plasirale ve} ranije. Ovaj turnir, kao i turniri u Hobru, Randersu i Odensi organizovan je pod pokroviteljstvom i pravilima Saveza bosanskohercegova~kih udru‘enja u Danskoj. Turnir je organizovala BH omladina iz Koldinga. Uz sitne gre{ke, uglavnom vezane za su|enje utakmica koje su ispravljene u drugom dijelu turnira, organizacija turnira bila je veoma dobra. Naredni turnir iz ciklusa lokalnih turnira odr‘at }e se u Vejleu 17.2.2013. godine. Vezuv BA[I] Ekipa „Kolding“ Najava: U Vejleu }e se odr‘ati posljednji turnir za odlazak na zavr{ni turnir u Herningu U Vejleu }e se 17.2. ove godine odr‘ati posljednji lokalni turnir u malom nogometu na kojem }e se dobiti imena jo{ dvije ekipe koje }e u~estvovati na zavr{nom turniru u Herningu 17. marta ove godine. To pravo je ve} izborilo 9 ekipa, a nakon turnira u Vejleu u zavr{nici }e se na}i 11 ekipa. To pravo su ve} izborile ekipe: „Sabur“, „BIHDAN“, „Baksuzi“, „Fanatikosi“, „Podrinjci“, „G‘S“, „Zmajevi“, „Kolding“ i jedna ekipa sa Sjælanda. U odnosu na ranije godine izboru ekipe, koja }e predstavljati BH dijasporu Danske na zavr{nom turniru koji organizuje Svjetski savez dijaspore posvetila se mnogo ve}a pa‘nja. Na ukupno 5 turnira, od kojih su ~etiri ve} zavr{ena, odabrat }e se najbolje ekipe koje }e u me|usobnom nadmetanju odlu~iti ko }e biti putnik za {vedski grad Vesteras na turnir od 3. do 5. maja ove godine. Savez bosanskohercegova~kih udru‘enja u Danskoj, koji je osnovan FEBRUAR 2013 prije svega nekoliko mjeseci je putem pododbora za sport sa~inio veoma jasna pravila, kojih }e se morati pridr‘avati svi organizatori turnira u narednom ciklusu. Pravilima su regulisane sve oblasti ovog takmi~enja {to treba dovesti do kona~nog ure|ivanja malonogometnih turnira bosanskohercegova~ke dijaspore u Danskoj. Od idu}e godine }e SBHUD biti i nosilac pripreme i otpremanja ekipe koja izbori pravo Detalj sa turnira u Koldingu u~e{}a na zavr{nom turniru. Ovogodi{njem osvaja~u tog prava SBHUD }e pru‘iti maksimalnu pomo}, u skladu sa svojim mogu}nostima. O turniru u Vejleu }emo op{irnije pisati u na{em narednom broju, a donijet }emo uz tekst i dosta lijepih fotografija sa tog turnira. Istovremeno }emo datri {iru najavu zavr{nog turnira u Herningu 17.marta ove godine. V. BA[I] AKTUELNO Popis stanovni{tva u Bosni i Hercegovini 2013. godine (3) Popis dr‘avljana BiH koji ‘ive u dijaspori Posebno je va‘no naglasiti da treba dati ispravan odgovor na pitanje o razlozima i du‘ini boravka u drugoj dr‘avi. Oni dr‘avljani BiH koji su izbjegli pred terorom ili su silom protjerani sa svojih vjekovnih ognji{ta, to treba da i navedu kao razloge boravka u drugoj dr‘avi, a nikako da to podvode pod ekonomske, socijalne, humanitarne ili neke druge razloge Pi{e: Idriz HOD@I] idriz.hodzic@bhglas.com P opis stanovni{tva je, da podsjetimo ~itatelje „BH Glasa“, najve}e statisti~ko istra`ivanje jedne dr`ave kojim se prikupljaju, obra|uju i objavljuju podaci o stanovni{tvu, doma}instvima i stanovima. Popisom se, osim broja i prostornog rasporeda stanovni{tva, osiguravaju podaci o demografskim, etni~kim, ekonomskim, obrazovnim, migracijskim i drugim obilje`jima stanovni{tva... Podaci dobijeni popisom su nu`ni i za provedbu raznih privrednih i socijalnih razvojnih projekata, te nau~niuh istra`ivanja. U prethodna dva broja pisali smo o nekim klju~nim pitanjima o kojima se na popisu 2013. godine dr‘avljani BiH treba da izjasne (etni~ka i vjerska pripadnost i maternji jezik, te ukazali na va‘nost predstoje}eg popisa i specifi~nosti pozicije Bo{njaka u svjetlu pitanja iz popisnih obrazaca, oko kojih postoje razli~iti pristupi i tuma~enja. U ovom broju donosimo neke bitne ~injenice vezane za popis dr‘avljana BiH koji ‘ive u dijaspori. Podsje}amo da je ~lanom 40. Zakona o popisu stanovni{tva, doma}instava i stanova propisano sljede}e: „Infrastruktura i logistika popisa stanovni{tva koristi}e se i za popis dr‘avljana BiH koji ‘ive u inozemstvu, a imaju prebivali{te u BiH i odsutni su du‘e od 12 mjeseci (podvukao I.H.). Popis }e se obaviti na posebnom obrascu za inozemstvo koji propisuje direktor Agencije za statistiku BiH, a koji obavezno sadr‘ava sljede}a pitanja: (1) Ime i prezime, (2) JMB (jedinstveni mati~ni broj), (3) Op}ina prebivali{ta, (4) Nacionalnost, (5) Vjeroispovijest, (6) Maternji jezik, (7) Dr‘ava u kojoj se nalazi, (8) Razlog i du‘ina boravka u drugoj dr‘avi.“ Mo‘da }e se na popisnim obrascima na}i i neka druga pitanja? Organizacija popisa dr‘avljana BiH koji ‘ive u inozemstvu bli‘e se ure|uje posebnim organizaciono – metodolo{kim uputstvima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine. Zakonom je utvr|ena obaveza dr‘avljana BiH koji ‘ive u inozemstvu da popisne obrasce dostave po{tom s povratnicom na adresu Agencije za statistiku BiH, najkasnije do 10. 04. 2013. godine. Me|utim, Vije}e ministara BiH je, na preporuku Me|unarodne posmatra~ke misije, na sjednici odr‘anoj 18. 01. 2013. godine, odlu~ilo da se popis odgodi za 01. 10. 2013. godine. Analogno tome i prethodna obaveza dostavljanja popisnih obrazaca po{tom, prolongirat }e se do 10. 10. 2013. godine. Sporenja su nastala i o izja{njavanju gra|ana u pogledu etni~ke pripadnosti, koja je u popisnim obrascima izjedna~ena s nacionalnom identifikacijom, {to je u osnovi pogre{no i {to izaziva odre|ene zabune, prije svega me|u Bo{njacima, te se insistira da se ova dva pojma u popisnim obrascima razdvoje. Promjenu ve} utvr|enog zakonskog roka za izvr{enje popisa (1-15.04. 2013.), mo‘e odobriti jedino Parlamentarna skup{tina BiH koja je i donijela Zakon o popisu stanovni{tva, doma}instava i stanova. Niko drugi nema ovlasti da mijenja postoje}i Zakon, bez obzira na razloge koji idu u prilog odga|anju popisa. Agencija za statistiku BiH je spremna u parlamentarnu proceduru dostaviti Nacrt Zakona o izmjenama Zakona o popisu stanovni{tva, doma}instava i stanova, a da li }e Parlamentarna skup{tina BiH to i prihvatiti, znat }e se vrlo brzo. Dr‘avljani BiH koji ‘ive u inozemstvu, a imaju prebivali{te u BiH i odsutni su du‘e od 12 mjeseci iz BiH, treba da ra{~iste sami sa sobom kako }e se izjasniti o: 1. Svojoj etni~koj pripadnosti 2. Svojoj vjerskoj pripadnosti ili vjeroispovijesti, odnosno vjerskoj orjentaciji i 3. Svom maternjem jeziku. Posebno je va‘no naglasiti da treba dati ispravan odgovor na pitanje o RAZLOZIMA I DU@INI BORAVKA U DRUGOJ DR@AVI. Oni dr‘avljani BiH koji su izbjegli pred terorom ili su silom protjerani sa svojih vjekovnih ognji{ta, to treba da i navedu kao razloge boravka u drugoj dr‘avi, a nikako da to podvode pod ekonomske, socijalne, humanitarne ili neke druge razloge. I ovom prilikom podsje}amo na{e ~itatelje na kampanju koju vodi Koalicija nevladinih organizacija u BiH „Za{to je bitno biti Bo{njak“, na zna~aj Bo{nja~kog etni~kog identiteta za opstojnost dr`ave Bosne i Hercegovine i na podvale koje se poku{avaju plasirati Bo{njacima da, na predstoje}em popisu stanovni{tva, treba da se izja{njavaju kao „Bosanci“, „Hercegovci“ ili kao „Muslimani“. Bo{njaci su autohtoni evropski narod koji stolje}ima ‘ivi na tlu BiH. Svako etiketiranje Bo{njaka kao novokomponovane nacije je i historijski i ~injeni~no neutemeljeno, pa je logi~no o~ekivati da Bo{njaci, na prvom popisu stanovni{tva na kojem se mogu izjasniti kao Bo{njaci, sami sebe ne}e i ne smiju iznevjeriti. FEBRUAR 2013 AKTUELNOSTI put da je vi{e od 2.500 imigranata testirano u njihovom op{tem znanju o danskom dru{tvu i danskoj istoriji. Vlada je spremna izmijeniti test za dobijanje dr‘avljanstva, tako da „izmjene sadr‘e aspekte svakodnevnog i aktivnog politi~kog ‘ivota koje stanovnici susre}u u modernom dru{tvu“. - „Ukinut }emo test za dobijanje dr`avljanstva u sada{njoj formi. Novi test }e vi{e biti usmjeren na odnose u danskom dru{tvu nego {to je to slu}aj sa sada{njim testom. Ne}e vi{e biti potrebno poznavati dansku istoriju, kraljevsku lozu i sve gradove na Fynu. To }e skroz nestati“, ka`e glasnogovornik Socijaldemokrata za pitanja dr`avljanstva, Lennart Damsbo-Andersen. Vlada }e uskoro iznijeti prijedlog o zakonu u vezi novog testa. Trenutno nema puno konkretnih informacija o sadr‘aju testa koji predstavlja novu suprotnost poo{trenjima politike prema strancima koju je sprovodila stara vlada (VK+DF). Zahtjev za poznavanjem danskog jezika }e biti malo olak{an, ali jo{ uvijek se ne mo‘e ra~unati na dobijanje danskog dr‘avljanstva sa kriminalnim dosjeom. Stranka Enhedslisten bi najradije da stranci nikako ne budu testirani. -“Mislimo da nema svrhe stavljati „danstvo“ u matemati~ku formulu. Sama ideja da se mora testirati da li je ~ovjek pravi Danac nema smisla“, rekla je glasnogovornica stranke Enhedslisten za pitanja dr`avljanstva, Johanne Schmidt-Nielsen. S druge strane glasnogovornik stranke Dansk Folkeparti za pitanja dr‘avljanstva, Christian Langballe, misli da je ‘alosno i neshvatljivo da bi sada{nji test o dobijanju dr‘avljanstva trebao biti ukinut. Prevela i priredila: Almira [I[I] almira.sisic@bhglas.com I BH GLAS I 9 RAZGOVOR S POVODOM Hamid Safi}, osniva~ i urednik BHTV iz Esbjerga: „Uradili smo veliki posao i dobru stvar za na{e ljude“ Razgovarao: Fadil ]ATOVI] fadil.catovic@bhglas.com N a podru~ju Danske nema mnogo radio i TV stanica koje emituju program na bosanskom jeziku. Jedna od rijetkih svakako je BH TV Esbjerg koja je u{la u petnaestu godinu svog postojanja. Bio je to sasvim dovoljan povod da porazgovaramo sa Hamidom Safi}em, jednim od njenih idejnih tvoraca. Gospodine Safi}, recite nam ne{to o va{iom po~ecima? SAFI]: Kada se osvrnemo na godine iza nas i samim nam je jasno da smo uradili veliki posao i dobru stvar za na{e ljude. Po~eli smo sa lokalnom radio stanicom u Holstedu, a onda smo posjetili lokalnu televiziju Kanal Esbjerg i saop{tili im ideju da ‘elimo da pripremimo i emitujemo emisiju na bosanskom jeziku. Kada smo od strane tada{njeg vlasnika Kanala Esbjerg, Ole Fjord Larsena i njegovih saradika dobili pozitivan odgovor bili smo nemalo iznena|eni, ali i odu{evljeni njihovom spremno{}u da na{u ideju prihvate. Vrlo brzo po~eli smo djelovati kao redakcija bosanskohercegova~kog 10 I BH GLAS I TV programa u sastavu Kanala Esbjerg. Sje}ate se datuma i ljudi koji su sve to po~eli? SAFI]: SAFI]:To su stvari koje se pamte cijeli ‘ivot. Tog 8. maja 1998. godine Dijana Omerovi}, urednica i voditeljica tada{nje radio emisije, u{la je u studio i najavila prvu TV emisiju na bosanskom jeziku. Mi smo bili nijemi posmatra~i. Nakon tona sa radija, evo pojavila se i slika na TV ekranu. Sve to se de{avalo na moj ro|endan i nisam mogao dobiti ljep{i poklon. Dijana Omerovi} nas je krajem iste godine morala napustiti iz osobnih razloga, ali smo mi nastavili rad. Radio Bosna se ugasio, a mi smo sve snage uprli da ostanemo aktivni kao TV emisija. Svoju podr{ku u borbi za opstanak BHTV Esbjerg dao je rahmetli Fikret Bal~inovi}, zatim Alija Avdi}, Fada Bal~inovi}, Ekrema Safi} , Naser Ba{i} a danas se za njen opstanak bore Adis Safi}, Adelita Safi}, Ezana Safi}, Jusuf Varcar, Samela Varcar, Mirsad Hercegovac, Elmedin Avdi}, Jasmina Avdi}, FEBRUAR 2013 Haris Puri}, Safet Omerovi}. Druge etni~ke grupe sa ovog podru~ja su poku{ale pratiti na{ rad i tra‘iti svoje termine, ali su ih danski zakoni o medijima ubrzo odvratili sa tog puta. Mi smo 1. januara 1999. godine ispunili sve zakonske uslove i tog dana registrovali BH televiziju u Esbjergu. Kako ste stvarali va{e TV emisije? SAFI]: Znali smo da moramo privu}i pa‘nju na{ih gledalaca pa smo se trudili da na{im emisijama damo {to vi{e informativnog, kulturnog i zabavnog sadr‘aja i karaktera. Na{ moto je bio i ostao od svega pomalo za svakog pone{to. Nastojali smo da probijemo i medijsku blokadu na{e domovine, uspostavili smo kontakt sa novinarima {irom Bosne i Hercegovine tako da su na{i sunarodnjaci mogli ~uti {ta se de{ava po kantonima i njihovim gradovima. Imali smo kontakt emisiju koja se emitovala direktno, a na{i gledaoci su se mogli javljati direktno u na{e emisije bilo u diskusiju ili kroz nagradnu igru.Pratili smo na{e disko ve~eri i koncerte na{ih estradnih umjetnika. Pomagali smo i rad bosanske {kole u Esbjergu koja je u~estvovala u stvaranju dje~ijeg programa Ljiljan~i}i .Na‘alost nije sve i{lo tako lako. Na adresu ambasade BiH u Kopenhagenu stizale su primjedbe i kritike na na{ rad, da smo nesposobni, neprofesionalni i da se rugamo bosanskohercegova~koj kulturi. Ohrabrila nas je podr{ka prve ambasadorice BiH u Danskoj gospo|e Lamije Tanovi} koja nam je ~esto dolazila u posjetu i dr‘ala javne tribine za na{e gra|ane. Dobro je poznato da TV programi pa i TV emisije nisu ni malo jeftini. Kako ste rje{avali ekonomske probleme? SAFI]: U po~etku nam je pomagao Ole Fjord Larsen koji nam je besplatno ustupao prostor i opremu za emitovanje programa. U 15 godina postojanja BHTV Esbjerg nije nikada dobila finansijsku pomo} komune Esbjerg. Na{ program finansiran je od zarade koju smo ostvarivali organiziranjem disko ve~eri i familijarnih skupova. Kasnije smo se udru‘ili sa lokalnim TV stanicama u Esbjergu te zahvaljuju}i tome i pomo}i Ministarstva za Kulturu rije{ili smo pitanje finansiranja na du‘i period. Jeste li ostali samo na lokalnom nivou ili ste pro{irili prostor na kojem vas je mogu}e gledati? SAFI]: Zahvaljuju}i na{oj saradnji sa TV stanicama koje sam nabrojao mi se lagano {irimo, za sada na odre|eno podru~je Jyllanda. Na{ program trenutno pokriva podru~ja Midtvest, Ostjylland i Sydjylland. Sjedi{te je i dalje u Esbjergu, a gledaoci nas mogu pratiti na ovim podru~jima u razli~itim terminima gdje imamo od 3 do 5 emisija sedmi~no. Emisije su mozai~kog tipa i na|e se u njima za svakog po ne{to. Ovom prilikom bih uputio apel na{im udru‘enjima {irom Danske da nas obavje{tavaju o svojim aktivnostima i da nas pozivaju da manifestaciju snimimo i poka‘emo je na{im zemljacima {irom Danske. Bit }emo medijski pokrovitelji svakom udru‘enju i svakom pojedincu koji se bori i nastoji predstaviti na{e kulturno stvarala{tvo, tradicije, kulturu i bogatstvo religija Bosne i Hercegovine. Kako vas mogu kontaktirati na{a udru‘enja i klubovi? SAFI]: To je najlak{e u~initi putem na{ih telefona broj: 25 33 11 34 ili 22 99 52 99 ili putem na{eg e-maila: bhtv-esbjerg@live.dk. Na kraju bih iskoristio ovu priliku da svim va{im ~itaocima kao i na{im gledaocima po‘elim mnogo zdravlja i lijepih trenutaka u ‘ivotu. ZAKONODAVSTVO Danski propisi u praksi (21) Jednokratna pomo} (enkeltydelse) II Ako gra|anin dodje u iznenadnu i nepredvidivu ‘ivotnu situaciju, koju nije u stanju sam rije{iti, mo‘e zatra‘iti ekonomsku i savjetodavnu pomo} od op{tine, sukladno odredbama zakona o aktivnoj socijalnoj politici, poglavlje 10 (lov om aktiv socialpolitik, kap.10) na osnovu paragrafa 81, 82, 83 i 85 (Las § 81,82,83,85) Pi{e: Sabrija OV^INA sabrija.ovcina@bhglas.com U na{oj rubrici „Danski propisi u praksi“, u toku smo obrade razli~itih tematskih cjelina iz danskog zakonodavstva. Pisali smo o naknadi za bolovanje (sygedagepenge), rehabilitaciji (revalidering), flexjob(fleksjob), dotakli se generalno svih vrsta penzija (pensioner, førtidspension, folkepension, brøkpension), pisali o radnim i privatnim penzijama i na~inu ostvarivanja istih, o potpori za pla}anje stanarine (boligstøtte, boligsikring, § 34), o porodiljskom odsustvu (barselsorlov), besplatnom mjestu za ~uvanje djeteta (økonomisk friplads), o raznim vrstama socijalne pomo}i i pravima na ostvarivanje pomo}i (kontanthjælp og socialhjælp), pravilima koja va`e za penzionere prilikom putovanja izvan Danske (udlandsrej- ser), o zdravstvenom dodatku, pomo}i za grijanje i ~eku za starije osobe, likvidnoj imovini koja ima uticaja na visinu penzije i pomo}i od op{tine, o predra~unu preliminarnog poreza (forskudsopgørelse), a ovog puta fokus je na jednokratnoj pomo}i (enkeltydelse) na osnovu paragrafa 82 (las§ 82). Zakon o aktivnoj socijalnoj politici, poglavlje 10, reguli{e forme i modalitete za ekonomsku i savjetodavnu pomo} gra|anima koji do|u u iznenadnu i nepredvidivu `ivotnu situaciju, a koju nisu u stanju sami rije{iti. Jednokratna pomo} je regulisana paragrafom 81(las§81), o ~emu smo pisali u pro{lom broju BH Glas-a. Pomo} za lije~enje (sygebehandling), pomo} za lijekove (medicin), psihologa (psykolog), opti~ara (optikker), zubara (tandbehandling) i sli~no koje su regulisane paragrafom 82 (las§82) u zakonu o aktivnoj socijalnoj politici, mo`e se ostvariti ako su ispunjena slijede}a ~etiri uslova. 1. Pomo} se ne mo`e ostvariti na osnovu nekog drugog zakona(subsidiærprincip). 2. Tra`ioc pomo}i nema ekonomska sredstva za pla}anje izdatka. 3. Pomo} je neophodna i zdravstveno opravdana. 4. Molba za pomo} je podnesena na vrijeme, to jest prije nastanka izdatka. Ukoliko, na primjer, `elite pomo} za zubara, potrebno je da predate predra~un (overslag) od zubara uz molbu za pomo} (ansøgning om hjælp til særlige udgifter) koju mo`ete dobiti u Borgerservice–u u va{oj op{tini, ili elektronski isprintati sa internetske stranice borger.dk. Bitno je, da ne po~nete sa lije~enjem zuba, prije nego {to je op{tina zaprimila va{u molbu. Ako imate jake bolove, i ne mo`ete sa~ekati na rje{avanje va{e molbe, trebate nazvati op{tinu i izvijestiti je o tome. Prilikom tra`enja pomo}i za lijekove mo`ete predati lije~ni~ki recept uz molbu. Od psihologa i opti~ara mo`ete tako|er dobiti potrebnu dokumentaciju u vidu predra~una. Op{tina }e FEBRUAR 2013 vam uvijek tra`iti, da predate svu potrebnu dokumentaciju o va{im prihodima i rashodima (indtægter og udgifter), kao i potvrdu o stanju sredstava na va{em bankovnom ra~unu (kontooversigt). Stoga je dobro da imate svu neophodnu dokumentaciju u startu, koja mora biti aktuelna. Izdaci, koje op{tine prihvataju kao neophodne i opravdane, su: stanarina, grijanje, voda, antena, osiguranje poku}stva, elektri~na energija, tv-licenca, kao i neki drugi za `ivot neophodni izdaci. Na kraju treba napomenuti, da primaoci narodne penzije (folkepensionister) ostvaruju pomenutu pomo} na osnovu zakona o penzijama (pensionslov) o ~emu smo pisali u prethodnim brojevima BH Glas-a, te ne mogu istu tra`iti i na osnovu zakona o aktivnoj socijalnoj politici. Svi ostali gra|ani, u dobi od 18 – 65 godina, koji ispunjavaju uslove za pomo}, mogu podnijeti molbu. I BH GLAS I 11 INTERVIEW Mr. sci. Sejfudin Toki}, predsjednik Bo{nja~kog pokreta za ravnopravnost naroda i koordinator kampanje Koalicije nevladinih organizacija „Bitno je biti “: Bo{njak“: „Od broja Bo{njaka na predstoje}em popisu direktno }e zavisiti stabilnost i budu}nost BiH“ Razgovarao: Idriz HOD@I] idriz.hodzic@bhglas.com M r. Sejfudin Toki} ro|en je 09. 03. 1959. godine u Grada~cu. Osnovnu {kolu i gimnaziju zavr{io je u rodnom gradu, a potom i Farmaceutski fakultet Univerziteta u Sarajevu, 1983. godine, gdje je zavr{io i postdiplomske studije i stekao zvanje magistra iz oblasti prirodnih lijekova, 1987. godine. Objavio je preko 30 nau~nih radova i kongresnih saop{tenja. U ~etiri mandata je bio zastupnik u Parlamentarnoj skup{tini BiH, predsjedavaju}i Doma naroda i predsjedavaju}i delegacije BiH u Vije}u 12 I BH GLAS I Evrope. Posve}en je struci i aktivnostima u nevladinom sektoru. Osniva~ je Helsin{kog komiteta, Alternativnog ministarskog vije}a, Foruma gra|ana Tuzle, Igmanske inicijative i niza drugih nevladinih organizacija. ^lan je Senata Svjetskog bo{nja~kog kongresa i predsjednik Bo{nja~kog pokreta za ravnopravnost naroda. Ve} nekoliko godina nije politi~ki aktivan, ali njegov politi~ki anga‘man ostaje upam}en po ~injenici da je ukinuo prefiks „Srpski“ za 13 op}ina i gradova. Danas je posve}en struci i nevladinom sektoru. Gospodine Toki}u, mo‘ete li ~itateljima „BH Glasa“ objasniti FEBRUAR 2013 su{tinu, ciljeve i programska opredjeljenja Bo{nja~kog pokreta za ravnopravnost naroda? TOKI]: De{avanja u posljednjih nekoliko godina, o~ito, pokazuju da je pozicija bo{nja~kog naroda i u BiH i u zemljama regije takva da nemaju onu vrstu prava, niti ravnopravnosti kao pripadnici drugih naroda. To se prvenstveno odnosi na poziciju bo{nja~kog naroda u entitetu Republika Srpska gdje je ustavno-pravno RS-a definisana kao entitet ravnopravnih naroda: Bo{njaka, Srba i Hrvata, ali u praksi se provodi potpuna diskriminacija Bo{njaka i u oblasti obrazovanja i u oblasti ostvarivanja prava u imovinskim odnosima, do prava na jezik i ~itav niz drugih drasti~nih kr{enja prava, do o~ite situacije da Bo{njaci u tom entitetu, ne da nisu ravnopravni, nego nisu ni sigurni. Sli~na je situacija i s pozicijom Bo{njaka u Sand‘aku, dakle, u Srbiji i Crnoj Gori. Sve ovo je nas opredijelilo da, uz inicijativu preko stotinu intelektualaca, pripadnika bo{nja~kog naroda iz BiH i regije, formiramo organizaciju koja za krajnji cilj ima obezbje|enje pune nacionalne ravnopravnosti Bo{njaka i ja~anje nacionalnog identiteta i obezbje|ivanje bo{nja~kom narodu ono {to pripadnici svih ostalih naroda Balkana imaju, i u smislu prava na dr‘avu i u smislu prava na ravnopravnost u drugim dr‘avama, mimo BiH kao mati~ne dr‘ave svih Bo{njaka. INTERVIEW Mo‘ete li predstaviti klju~ne aktivnosti koje je Koalicija nevladinih organizacija „Bitno je biti Bo{njak“ do sada realizirala u BiH? TOKI]: Mi smo do sada organizovali preko 50 tribina, nekoliko okruglih stolova i nau~nih konferencija koje su bile posve}ene isticanju zna~aja popisa stanovni{tva u BiH, kao najbitnijeg doga|aja nakon odbrane od agresije u proteklom ratu. Bo{njacima je u proteklih stotinu godina, administrativnim zabranama, onemogu}avano da se izja{njavaju kao pripadnici bo{nja~kog naroda. To je trajalo u kontinuitetu, od Austro-Ugarske, preko Kraljevine SHS, ali i tokom komunistil~kog re‘ima. Mi smo 1945. godine imali grb Jugoslavije s pet buktinja, dakle s pet naroda. Nije bilo mjesta za Bo{njake ni pod nazivom Muslimani, ni pod bilo kojim drugim nazivom. Tada po~inje jedna drasti~na diskriminacija pripadnika bo{nja~kog naroda koji su na popisu 1953. godine bili prinu|eni da se izja{njavaju kao Srbi ili kao Hrvati islamske vjere. Ta potreba da se negira identitet Bo{njaka kao jednog od najstarijih naroda u ovom dijelu Evrope, dakle, od IV i V stolje}a, proisti~e iz velikodr‘avnih koncepata. Svi genocidi, ustvari, i svi poku{aji da se bo{nja~ki narod ukloni, uni{ti, onemogu}i njegovo izra‘avanje kao nacionalnog identiteta pripadnika na{eg naroda, imali su za cilj podjelu ili uni{tenje BiH... Ako je to tako, onda je popis stanovni{tva i izja{njavanje Bo{njaka na ovom popisu, ustvari, direktna borba protiv svih onih koji su nas ubijali, bilo snajperima u Sarajevu, bilo kroz nezapam}ene zlo~ine tokom Drugog svjetskog rata {irom BiH, bilo tokom dokazanog genocida, posebno u Srebrenici, {to predstavlja uni{tenje jednog naroda, onda je ovaj popis na{a obaveza da se izjasnimo kao Bo{njaci, jer mi se izja{njavamo u svoje ime, za interes budu}ih generacija i na{eg naroda, ali i u ime svih onih koji su ubijeni zato {to su Bo{njaci, da ne bi bili u BiH. Broj Bo{njaka koji bude iskazan na popisu bi}e broj od kojeg direktno zavisi stabilnost i budu}nost BiH. [to ima vi{e bo{nja~kog naroda, {to je ja~i bo{nja~ki narod, ja~a je i BiH, ne umanjuju}i pri tome ni za najmanji detalj doprinos pripadnika i drugih naroda. Bo{njaci su mati~ni narod ove dr‘ave kroz stolje}a i sudbina Bosne prvenstveno zavisi od Bo{njaka. Molim Vas da objasnite kakva je su{tinska razlika izme|u Bo{nja{tva i Bosanstva? TOKI]: Na sceni su i danas razli~ite nevladine organizacije koje uz pomo} centara iz Beograda i Zagreba i nekih me|unarodnih faktora poku{avaju zbuniti, smanjiti broj Bo{njaka, a nas danas ima izme|u 53% i 55% u BiH, ra~unaju}i i dijasporu. Imaju iste ciljeve kao i oni koji su nas ubijali u pro{losti. Samo, ovi danas to rade perfidno kroz zbunjivanje bo{nja~kog naroda otvaranjem la‘nih dilema koje se, kao {to vidite i sami, ne postavljaju ni pred Srbe ni pred Hrvate. Time se Bo{njacima name}e razmi{ljanje da se izjasne kao Bosanci, Muslimani, Hercegovci ili Kraji{nici. Iole obrazovan ~ovjek shvati}e da je to, ustvari, brkanje izme|u teritorijalne, odnosno, dr‘avne pripadnosti, jer mi smo svi Bosanci, kao dr‘avljani BiH, a Bo{njaci su Ustavom definisani kao konstitutivan narod. Izja{njavanje kao „Musliman“ zna~i vjersko izja{njavanje, mada je i sama ~injenica da su u popisni list stavili „islamska vjeroispovijest“ suprotna su{tini vjere islama, jer se mi nikom ne ispovijedamo. I taj detalj ukazuje da smo mi, ustvari, svjedoci jedne organizovane kampanje istih politi~kih centara, s istim ciljevima, koji su provo|eni u proteklih stotinu godina i koji to ‘ele provesti i na ovom popisu. Zato imamo namjeru do}i do svakog Bo{njaka, predstaviti mu zna~aj popisa stanovni{tva i ista}i ~injenicu da na{i du{mani, na{i protivnici, neprijatelji Bosne, danas poku{avaju kroz ovaj popis, provesti iste ciljeve koje nisu uspjeli posti}i agresijom u proteklom ratu. [ta nam mo‘ete re}i o „Banjalu~koj deklaraciji“ i {ta ona podrazumijeva u smislu podr{ke i solidarnosti s Bo{njacima izvan granica BiH? TOKI]: To podrazumijeva da BiH predstavlja mati~nu dr‘avu svih Bo{njaka... da izabrani predstavnici bo{nja~kog naroda u BiH moraju brinuti o sudbini Bo{njaka izvan granica, {to do sada, na‘alost, nije bio slu~aj i da BiH, koriste}i svoju poziciju me|unarodno priznate dr‘ave, Dejtonski mirovni sporazum, koristi ista prava i ispostavlja iste zahtjeve prema zemljama regiona u kojima ‘ive Bo{njaci, kao {to ~ine Srbija i Crna Gora. Od posebnog je zna~aja da Bo{njaci ve} sada, prije ulaska BiH u Evropsku uniju, treba da stvaraju jedinstvo u nacionalnom identitetu, u svojoj kulturi, da stvaraju politi~ko jedinstvo i da ja~aju ekono- msku solidarnost, koja je prisutna kod drugih naroda, jer Bo{njaci }e imati onu poziciju, onaj uticaj i onaj zna~aj, koliko se budu organizovali, koliko budu brinuli jedan o drugom i koliko budu zajedni~ki nastupali. To je prevashodna uloga i zadatak formiranja Bo{nja~kog pokreta za ravnopravnost naroda. Popis }e se, po svoj prilici, prolongirati za oktobar 2013. godine. Kako op}enito planirate iskoristiti ovo dodatno vrijeme za kampanju koju vodite i da li ste ne{to planirali da se realizira u BH dijaspori? TOKI]: Skoro svakodnevno imamo tribine, razgovore u BiH. Punu saradnju i pomo} imamo od Islamske zajednice u BiH i od najve}eg dijela akademske zajednice. O~ekujemo saradnju i s na{om dijasporom, kako bi zajedni~ki ovaj popis stanovni{tva proveli na na~in da bo{nja~ka prava ne budu poru{ena i da, u krajnjoj liniji, popis stanovni{tva ima realnu sliku strukture stanovni{tva, da ne dozvolimo ovim centrima koji Bo{njake poku{avaju razdijeliti na Bosance, Muslimane i sl., da ostvare svoje namjere, jer to ~ine s ciljem umanjenja politi~kog uticaja i zna~aja Bo{njaka u BiH i ukupno u Evropi. Tu nam je potrebna saradnja s dijasporom i mi smo ve} uspostavili saradnju s odre|enim nevladinim organizacijama u dijaspori i nekim d‘ematima i ja vjerujem da }e, s pribli‘avanjem termina popisa na{a saradnja ja~ati, kako bi ovaj va‘an posao, najva‘niji poslije odbrane od agresije, va‘niji i od bilo kakvih politi~kih izbora ili previranja, ako Bog da, uspje{no realizovali. Mo‘ete li re}i ne{to vi{e o na~inu na koji }e se provesti popis BH dr‘avljana van BiH? TOKI]: Mi nemamo jo{ uvijek ura|ene sve podzakonske akte i uredbe kojima }e se definisati detalji provo|enja popisa, ali ono {to mogu odgovorno re}i, najbitinije je da iz dijaspore, bar po jedan ~lan doma}instva, do|e u vrijeme popisa, koje }e se poklapati djelom sa Kurbanbajramom, jer to }e imati dalekose‘an zna~aj za Bo{njake. Stoga, ve} sada apelujem na pripadnike bo{nja- Na{ novinar Idriz Hod‘i} u dru{tvu sa Sejfudinom Toki}em FEBRUAR 2013 ~kog naroda u dijaspori da do|u u BiH u ovom periodu. Postoji mogu}nost popisa i internetom, ali to nema onu snagu uklju~enja na{e dijaspore u strukturu stanovni{tva BiH, a to je ona struktura na kojoj se gradi Ustav BiH, na kojoj se gradi struktura zaposlenih u dr‘avnim organima i dr. BiH je definisana kao dr‘ava Bo{njaka, Srba, Hrvata i Ostalih, dakle, svi Bo{njaci koji se ne upi{u kao Bo{njaci, idu u kategoriju Ostali, bez mogu}nosti odlu~ivanja o strate{kim odlukama koje se ti~u budu}nosti BiH. Koja pitanja u popisnim obrascima za inozemstvo smatrate najbitnijim? TOKI]: Nema nikakve dvojbe da }e zna~aj popisa biti iskazan kroz etni~ku pripadnost i kroz maternji jezik (podvukao I.H.). Bo{njaci mogu govoriti bosanskim jezikom, biti Bo{njaci, a ne pripadati islamskoj vjeri. Zato su ova dva popisna pitanja najzna~ajnija za sudbinu bo{nja~kog naroda, pogotovo na ovom popisu. ^itatelje „BH Glasa“ }e interesirati da li imate u planu neke od ovih aktivnosti provoditi u Danskoj? TOKI]: Vrlo rado }emo se odazvati svakom pozivu. Molio bih dijasporu da na svaki na~in pomogne u ovoj historijski zna~ajnoj aktivnosti, te da razgovaraju o ovim pitanjima u krugu svoje porodice i kroz dru‘enja u d‘ematima i klubovima i da, ako su u mogu}nosti, finansijski podr‘e Bo{nja~ki pokret za ravnopravnost naroda. Na{a web stranica je otvorena: www.bosnjacki-pokret.org i na njoj se mogu pregledati svi video snimci na{ih aktivnosti. Mi }emo uz dobru saradnju i s dijasporom prevazi}i sve pote{ko}e i probleme i ako Bog da, nakon popisa, ima}emo nadpolovi~nu ve}inu Bo{njaka. To }e zna~iti ve}u sigurnost i Bo{njacima i drugim narodima i bolju stabilnost BiH, jer }emo na ovaj na~in sprije~iti nakane onih koji zagovaraju referendume i nestanak suverene dr‘ave BiH. Koristim se ovom prilikom i upu}ujem selame i pozdrave svim Bo{njacima i svim gra|anima u BH dijaspori. I BH GLAS I 13 RAZGLEDNICE Pi{e: Vezuv BA[I] vezuv.basic@bhglas.com Muzej u Næstvedu D anski grad Næstved smje{ten je na ju‘nom dijelu najve}eg danskog otoka Sjællanda, a sa svojih blizu 42.000 stanovnika zauzima peto mjesto po veli~ini, me|u gradovima na tom otoku. Ovo je zna~ajan trgova~ki i industrijski centar o ~emu govori priznanje iz 2006. godine kada je ovaj grad progla{em tre}im najuspje{nijim trgova~kim i industrijskim centrom u Danskoj. Obzirom na povoljan geografski polo‘aj Næstved predstavlja i zna~ajno ‘eljezni~ko ~vori{te, a sa cijelim otokom je povezan mre‘om dobrih puteva. Næstved Rådhus Folketinget (zgrada Danskog parlamenta) arheolo{kim nalazi{tima koja se prostiru na 683 kvadratna kilometra i zahvataju podru~ja i susjednih komuna. Grad je zvani~no oformljen 1135. godine, a nakom samo 5 godina dobio je status trgova~kog grada. Radi plodnog zemlji{ta i pogodnog geografskog polo‘aja grad je veoma brzo postao sredi{te tog dijela otoka Sjælland. Kao takav bio je i vojno zanimljiv te su mnogo godina u njemu bile stacionitrane Amalienborg (kralji~in dvor)gardijske, koje su kasnije premje{tene u zna~ajne vojne snage, posebno Tu je i pomorska luka smje{tena u Karrebek fjordu, koja gradu daje status primorskog grada i obezbje|uje mu pomorsku vezu sa cijelim svijetom. Næstved je i zna~ajno kulturno sredi{te. Karakteristi~an je po festivalima i smotrama kako moderne muzike, rep grupa, tako i ozbiljne muzike. U gradu postoje osnovne i srednje {kole, biblioteka, pozori{te, sportski tereni kao i svi drugi sadr‘aji potrebni za zadovoljavanje kulturnih i sportskih potreba njegovih gra|ana. Muzej, kao institucija kulture, brine se o Stari dio Kopenhagena Biblioteka u Næstvedu Næstved Havn (Luka ) obli‘nji grad Slagelse. Puni razvoj i procvat grad je do‘ivio krajem 19. vijeka, kada je kroz njega pro{la ‘eljezni~ka pruga koja je povezivala Vordinborg i Køge. Næstved je danas moderan grad sa potrebnom infrastukturom koja zadovoljava sve potrebe njegovih stanovnika. U njemu ‘ivi nevelika zajednica bosanskohercegova~kih gra|ana koja je izuzetno dobro organizovana i povezana te sigurno mo‘e predstavljati uzor drugim sredinama. Næstved 14 I BH GLAS I FEBRUAR 2013 RAZGLEDNICE Kljuc V Pi{e: Idriz HOD@I] idriz.hodzic@bhglas.com Stari grad U sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, u Bosanskoj krajini, smje{ten je mali, ‘ivopisni grad Klju~. Ime je dobio po svom geostrate{kom polo‘aju nad svojom okolinom. Le‘i na usjeci rijeke Sane i raskrsnici puteva (klju~ puteva). Bio je jedan od najutvr|enijih gradova srednjevjekovne bosanske dr‘ave. Podru~je na kojem danas le‘i grad Klju~, u ‘eljeznom dobu bilo je naseljeno pripadnicima Mezeja. U rimskom dobu ovo podru~je je u{lo u sastav rimske provincije Dalmacija, a od IV do VII stolje}a preko ovih podru~ja protutnjala su hunska, germanska, avarska, slavenska i mnoga druga plemena. Prve temelje Klju~a udarili su stari Rimljani u toku prvog stolje}a na{e ere. U historijskim izvorima Klju~ se zvani~no, prvi put, spominje u povelji Pogled na grad 37.391 stanovnika i to: 18.506 ili 49,49% Srba, 17.696 ili 47,32% Bo{njaka, 330 ili 0,88% Hrvata, 579 ili 1,54% Jugoslavena i 280 ili 0,77% ostalih. Daytonskim mirovnim ugovorom podru~je Op{tine Klju~ je teritorijalno podijeljeno na dva dijela. Dio s gradom Klju~em u povr{ini od 365 km kvadratnih u{ao je u administrativni sastav Federacije BiH, a od ostalih dijelova predratne Op{tine Klju~ koji su u{li u administrativni sastav Republike Srpske, formirana je nova Op{tina Ribnik. Podru~je sada{nje op}ine Klju~ administartivno je podijeljeno na deset mjesnih zajednica, sa blizu 20.000 stanovnika. Stari grad (Klju~), nekada vojno i trgova~ko sredi{te, danas ~ini veoma va‘nu komponentu turizma Op}ine Klju~, u kojem dominantno mjesto pripada lovnom i ribolovnom turizmu. Muzejska zbirka nalazi se u objektu bosanskog bana Stjepana II Kotromani}a 1322. godine, kojom on potv|uje Klju~kom knezu posjede njegovog djeda. U Klju~u je pala srednjevjekovna bosanska dr‘ava, jer su Osmanlije u tom gradu, zarobili bosanskog kralja, Stjepana Toma{evi}a, koji se na rije~ predao, a zatim ga odveli u Jajce i pogubili. Klju~ je nekada bio sjedi{te istoimene nahije, kadiluka i kapetanije, koja se, prema istra‘ivanjima Hamdije Kre{evljakovi}a prvi put spominje 1694. godine, iako i sam Kre{evljakovi} smatra da je Klju~ka kapetanija mnogo starija. Podru~je op{tine Klju~ prije agresije na RBiH zahvatalo je povr{inu od 844 km kvadratnih, a po popisu stanovni{tva 1991. godine, Op}ina je imala Zgrada op}ine tzv. Stara gimnazija, a Muzej dom je smje{ten u Dru{tvenom domu Velagi}i. Osim ova dva muzeja poznat je i Muzej na otvorenom, tzv. LAPIDARIJ. Svake godine, 22. jula, odr‘ava se tradicionalna turisti~ko-sportska manifestacija – REGATA, sa 600 do 1000 u~esnika i ima karakter me|unarodne manifestacije. Op}ina Klju~ nema razvijenu industriju. Pilana i Tvornica panel plo~a, nekada{nji giganti, samo su djelimi~no u funkciji, {to ni izbliza ne zadovoljava potrebe stanovni{tva ove op}ine. Tokom agresije na RBiH bo{nja~ko stanovni{tvo Klju~ke op{tine je protjerano sa svojih vjekovnih ognji{ta. Mnogi od njih su pro{li kroz torturu u koncetracionim logorima pod kontolom srpskih vlasti, a pre‘ivjeli su izbjegli u zapadnoevropske i druge zemlje. FEBRUAR 2013 I BH GLAS I 15 ZDRAVLJE [ta trebate ~initi kod prehlade, a {ta ne? P o~eli ste kihati pa ka{ljati i na kraju imate za~epljen nos s temperaturom. Prehlade su tipi~ne za ovo doba godine, a uz nekoliko trikova im mo‘emo dosko~iti i prije ozdraviti. Lijekovi ^im primijetite da vas hvata prehlada u apoteci zatra‘ite lijekove koji u sebi imaju vi{e sastojaka od vitamina C do paracetamola za skidanje povi{ene tjelesne temperature. Oni mogu sprije~iti da se prehlada razbukta i potpuno vas zarobi. Teku}ina je bitna zbog dehidracije Kod povi{ene temperature i bolova u mi{i}ima mogu pomo}i i lijekovi koji sadr‘e ibuprofen pa se posavjetujte s ljekarom. Ako vas boli grlo, mogu vam pomo}i pastile, ali oprezno s njima kada su u pitanju djeca, jer neke se ne preporu~aju koristiti kod najmla|ih. Kod grlobolje poma‘e i topla voda sa solju koju treba grgljati. Probleme s ka{ljanjem mo‘e umanjiti para pa oti|ite pod tu{ ili ~ekajte da se kupaonica zapari od vru}e vode i provedite u njoj neko vrijeme. Dehidracija Kod povi{ene temperature tijelo gubi teku}inu pa je zato va‘no da pijete vi{e teku}ine no ina~e. Uz vodu i ~aj, mo‘ete popiti i koji sok za sportiste koji }e vas osna‘iti, a ako imate probleme sa ‘elucem i mu~nine, pijte po malo na slamku. Odmarajte Na prve znakove simptoma prehlade ili trbu{ne viroze s povra}anjem morate {to vi{e odmarati i ostati kod ku}e, pi{e Today Health. Osim {to }ete prije ozdraviti, ne}ete zaraziti druge ljude, a kada ste bolesni ne mo‘ete biti efektivni na poslu. I kod ku}e se probajte izolirati u jednu sobu da ne zarazite uku}ane. [to nema smisla ~initi kod prehlade Neka su testiranja pokazivala da cink mo‘e oja~ati imunitet, ali ameri~ka institucija Food and Drug Administration smatra da to nije dobro, jer kod kori{tenja za di{ne putove i nos mo‘e o{tetiti njuh. Treba biti oprezan i kod uzimanja vitamina. Tako previ{e vitamina C mo‘e uzrokovati dijareju {to }e produljiti vrijeme oporavka. (tportal.hr) MALI KU]ANSKI SAVJETI O ve ljute kuglice mogu vam pomo}i u nevjerovatnim situacijama, a njegova svojstva savr{ena su i u borbi protiv virusa i bakterija... Kako nam biber olak{ava ‘ivot Osim {to hrani daje ukusnu i pikantnu aromu biber je mnogo vi{e od za~ina 1. ^uva odje}u Ako va{a omiljena majica ili pantalone po~inje da gube boju posegnite za biberom. U deterd‘ent za ve{ dodajte ka{i~icu mljevenog bibera. On }e djelovati kao fiksator i sa~uvati boju na odje}i, voda }e ga isprati te ne}ete morati odje}u dodatno da ispirate. 2. Kao piling za lice i tijelo Zrnca bibera toliko su sitna da }e savr{eno zamijeniti va{ piling gel za pranje lica i tijela. Pomije{ajte pola {oljice bebi ulja, 6 16 I BH GLAS I kapi eteri~nog ulja narand‘e, {oljicu sitne morske soli i ka{i~icu bibera. Sve dobro pomije{ajte, istrljajte FEBRUAR 2013 ko‘u pa je isperite vodom. Piling }e ukloniti mrtve }elije i ne~isto}e, a biber poja~ati prokrvljenost i ko‘u u~initi mekom i svje‘om. 3. Protiv prehlade Biber je prirodni dekongestant jer sadr‘i hemikalije koje nadra‘uju sluznicu i razrje|uje sluz te ~isti disajne puteve. Nalijte toplu, svje‘u supu u tanjir i dodajte malo mljevenog bibera. Supa }e zagrijati sinuse, a biber vam pomo}i da o~istite disajne kanale. 4. ^ista~ organizma Biber je vrlo sna‘an antioksidans koji pobolj{ava cirkulaciju, stimuli{e metabolizam te poja~ava apetit, a poznata su i njegova protivupalna svojstva. Biber ima ulogu i u pobolj{anju rada sistema za varenje stimuli{u}i probavne enzime i lu~enje ‘eluda~anih sokova, pi{e Zadovoljna. LJEPOTA I MODA Pet najva‘nijih kozmeti~kih savjeta pudere i sjenke ne upotrebljavajte du‘e od {est mjeseci. Puderi u prahu traju do dvije godine, a karmine oko godinu dana. Me|utim ako primijetite da se struktura karmina promijenila, odmah ga bacite. Priredila: Almira [I[I] almira.sisic@bhglas.com L ice je prepuno pora koje {minka vrlo lako za~epi. Iz pora izlazi prirodni ovla‘iva~, ali ako zaspite s puderom na licu, ko‘a postaje suha. Zato ‘elite li da izbjegnete bu|enje uz bubuljice, nemojte zaspati sa {minkom i onda kad vam se ~ini da jednostavno nemate energije za skidanje {minke. Najva‘nije je da vam to ne postane navika, ba{ kao i balzam za usne, upozoravaju dermatolozi. Zbog pre~estog mazanja usana one gube prirodnu sposobnost za{tite pa }e im trebati za{tita i kad je vazduh vla‘an. Ipak osim toga, dermatolozi upozoravaju na pet najgorih „beauty zlo~ina“ koji se nikako ne bi smjeli ponavljati. Ne samo da rizikujete bakterijske i gljivi~ne infekcije nego zbog ignorisanja pravila na licu mogu ostati o‘iljci, sme|e mrlje, a mo‘e se ~ak i pove}ati rizik od raka. 1. ^etkice za {minku treba ~esto prati Ako ih ne ~istite redovno, u ~etkicama za {minku stvaraju se bakterije, pa ~ak i bu|a, koje mogu izazvati infekcije lica i o~iju. Imate li osjetljivo lice, koristite sredstva za dezinfekciju ili ~etkice nekoliko puta mjese~no operite obi~nim sapunom, odnosno gelom za tu{iranje. 2. Karmin treba baciti ako promijeni izgled Zamijenite maskaru svaka tri mjeseca, a kremasta rumenila, 3. Ledom smanjite bubuljice Dermatolozi savjetuju da ne istiskate bubuljice jer se crvenilo na licu mo‘e zadr‘ati i do nekoliko dana, a mogu ostati i o‘iljci. Smanjite upalu i otok tako da nekoliko puta prislonite kockicu leda na bubuljicu i to ponovite nekoliko puta. 4. Za{titni faktor obavezan je i zimi Dermatolozi isti~u da je najva‘nija navika kori{tenje hidratantne kreme za lice sa za{titnim faktorom. Svakodnevno izlaganje ko‘e lica suncu, pa i onom slabijem - zimskom, na licu ostavlja sme|e mrlje i bore, a jedna od najgorih posljedica je i karcinom ko‘e. 5. Svakodnevno ~i{}enje lica Pravilno ~i{~enje lica je gotovo najva‘niji korak za odr‘avanje zdravlja ko‘e lica. @elite li dobro o~istiti lice, vrlo je va‘no odabrati preparate koji ne}e nadra‘ivati ko‘u ili je u~initi jo{ suhljom i perutavijom. Dobar preparat va{oj }e ko‘i donijeti osvje‘enje u obliku sjaja i meko}e lica, dok }e lo{ odabir preparata lo{e stanje u~initi jo{ gorim. Dakle ono najva‘nije u ~i{}enju lica nikada nemojte zanemariti – uvijek birajte preparat za ~i{}enje {minke ili ne~isto}e sa lica koji je prilago|en va{em tipu ko‘e. Na raspolaganju pri odabiru sredstava za ~i{}enje lica vam je nekoliko mogu}nosti – mlijeko, krema i tonik. Neke od njih su mlije~ne odnosno kompaktnije, kremaste strukture te se na lice nanose i uklanjaju vatom, dok se drugi vodenaste strukture te se samo ponekad ispiru. Mlijeko i tonik bi trebali biti dio svakodnevne osnovne njege koju bi trebalo obavljati obavezno nave~er, a prema potrebi i ujutro. Priprema: AmilaSMAJLAGI] amila.smajlagic@bhglas.com Vezirske mahmudije Sastojci: - 300 g tele}ih {nicli - 50 g ri‘e - 8 {ampinjona - 2 paradajza - ulje - sol - biber - per{un Gljivama odvojiti klobuke od dr{ki. Dr{ke nasjeckati, ispr‘iti, dodati ri‘u, posoliti, pobiberiti i pirjati kao ri‘oto. Ispr‘iti klobuke. Paradajz izrezati na kolutove i ispr‘iti ih. Meso izrezati na 8 mahmudija (medaljona), posoliti, pobiberiti, i po ‘elji povegetiti, uvaljati u bra{no i ispr‘iti ih. Servirati tako {to }ete napraviti hrpice od ri‘ota, na svaku staviti meso, paradajz i gljivu. Ukrasiti svje‘im per{unom ili kako god vi ‘elite :). Kola~ sa jabukama i grizom Sastojci: - 1 {oljica griza - 1 {oljica mljevenih oraha - 2 {oljice ribanih jabuka pra{ka za pecivo malo cimeta - {oljice ulja - {oljice mlijeka - 1 jaje - 1 {oljica {e}era Sve izmije{ati i istresti u podmazanu i pobra{njenu tepsiju i pe}i na 180 stupnjeva 45 minuta. Na ohla|eni kola~ staviti glazuru od ~okolade i posipati mljevenim orasima. FEBRUAR 2013 I BH GLAS I 17 SPORT Mirza Teletovi} me|u najve}im ko{arka{kim zvijezdama Prvi bh. ko{arka{ u NBA Pi{e: Benjamin DAJI] benjamin.dajic@bhglas.com B osna i Hercegovina je izrodila niz velikih ko{arka{kih imena poput Deliba{i}a, Dalipagi}a, Primorca, Bilalovi}a, Markovi}a, da ovdje samo spomenemo neke, ali putevi sportskih karijera nijednog od ovih i drugih velikana bh. ko{arke nisu dosezali visine na koje se uspeo Mirza Teletovi}. Sa njim je BiH kona~no dobila svog predstavnika u najja~oj, najatraktivnijoj, najgledanijoj i najpla}enijoj ko{arka{koj ligi. Anga‘man u Brooklyn 18 I BH GLAS I Pomalo u sjeni drugih sportskih doga|aja desila se tranzicija najboljeg bh. ko{arka{a, Mirze Teletovi}a, u NBA, najja~u ko{arka{ku ligu na svijetu. San i cilj svakog ko{arka{a, NBA je postala stvarnost za vo|u ko{arka{ke reprezentacije BiH i jednog od najboljih igra~a na Starom kontinentu posljednjih sezona Nets Mirzi nije pao kao dar sa neba, iza njega stoji vi{egodi{nja borba, ‘elja, upornost, odricanje, vjerovanje u vlastite sposobnosti, ali i sre}a sa izbjegavanjem ve}ih i opasnijih povrjeda. Mirza Teletovi} je iz Jablanice, a ro|en je u Mostaru 17.9.1985. Ko{arku je po~eo igrati u jablani~koj Turbini, a njegova visina i potencijal nisu ostali nezapa‘eni, pa ga je u njegovoj 14. godini u svo- FEBRUAR 2013 ju ko{arka{ku {kolu dovela tuzlanska Sloboda Dita. Za Slobodin prvi tim debitirao je sa svojih 17 godina i nakon druge sezone u klubu u kojoj je eksplodirao oti{ao je u belgijski klub Oostende. Dvije sezone su bile dovoljne da Mirzin kvalitet preraste granice belgijske lige, tako da je 2006. nakon osvojene titule sa Oostendeom dobio ponudu jenog od najboljih {panskih klubova, Tau Ceramice (kasnije pod sponzorskim imenom Caja Laboral). Nije mu trebalo dugo da se etablira kao jedan od glavnih igra~a u klubu koji je nekoliko godina bio u samom vrhu {panske i evropske ko{arke. Sa klubom je dva puta osvojio {pansku ACB-ligu i jedan Kup kralja, a dva puta su bili u~esnici zavr{nice Eurolige (Final 4 najja~eg evropskog takmi~enja). To naravno nije pro{lo nezapa‘eno sa one strane Atlantika i nekoliko klubova je pokazivalo interes za Teletovi}em. Najkonkretniji su na kraju bili ljudi iz vrha organizacije Brooklyn Netsa. Do ove sezone klub se zvao New Jersey Nets, ali nakon {to je ruski tajkun Mikhail Prokhorov postao ve}inski vlasnik kluba po~eo je raditi na planovima o preseljenju kluba u Brooklyn. Ove sezone to se i dogodilo, te je uslijedila i promjena imena, ali i sklapanje kockica sa novim igra~ima. U Teletovi}u su vidjeli poja~anje i u skladu sa time je sa Mirzom potpisan trogodi{nji ugovor vrijedan 9 miliona dolara. Po{to je u {irokim ko{arka{kim krugovima smatran jednim od najboljih igra~a u Evropi o~ekivalo se da Teletovi} odmah sta- vi svoj pe~at na igru Netsa, ali stvarnost se pokazala znatno druga~ijom. Ekipa je bila pretrpana igra~ima na njegovoj poziciji visokog krila i trener Avery Johnson je imao vi{e povjerenja u njegove konkurente. Mirzu to nije pokolebalo i samo je nastavio marljivo raditi ~ekaju}i svoju priliku, ne ‘ale}i se i ne tra‘e}i opravdanja. Nakon dva mjeseca Johnson je otpu{ten zbog neispunjenih rezultatskih o~ekivanja, a na trenersku klupu je postavljen njegov dotada{nji asistent P.J. Carlessimo. Mirzine fizi~ke osobine (206 cm, 116 kg) i igra~ke sposobnosti izra‘ene ponajprije u izvanrednom vanjskom {utu ostavile su o~ito ve}i utisak na novog trenera nego na njegovog prethodnika, tako da je Mirza kona~no po~eo dobijati adekvatnu minuta‘u. U nekoliko utakmica je bio me|u najboljim igra~ima na parketu i u potpunosti opravdao ukazano povjerenje. Upravo ovakav Mirzin stav i dr‘anje koje je imao tokom cijele karijere, a koji u prvi plan stavljaju upornost, strpljivost i samopouzdanje, doveli su Mirzu do ko{arka{kog neba, a sigurno }e ga uspeti i na najvi{e stepenice istog. U pro{lom broju na{eg lista smo pisali da je Mirza Teleovi} progla{en za najboljeg sportistu BiH u 2012. Osim ove, navedenih klupskih titula, Teletovi} je tokom karijere dobio mnogobrojna druga priznanja i nagrade. Najzna~ajnija me|u njima su Nadolaze}a zvijezda ACB-lige 2008., Najkorisniji igra~ Kupa kralja 2009. i Izbor u prvu petorku ACB-lige 2012. Po‘elimo Mirzi nastavak uspona u karijeri i jo{ mnogo priznanja kako individualnih, tako i klupskih i reprezentativnih, i nadajmo se da }e nejgovi koraci utabati put mnogim nadolaze}im bh. ko{arka{kim talentima. BH Glas, glasilo bh. građana u Danskoj organizuje: IZBOR NAJBOLJEG BH SPORTISTE U DANSKOJ ZA 2012. GODINU Ikast, 2 mart 2013. godine Ikast Vestre skole, Vestergade 46-47, u 18.00 h Bogat zabavno-kulturni program uz učešće folklornih grupa i hora BKC Kopenhagen Cijena ulaznica: 150 kr (za odrasle) 100 kr za djecu i omladinu do 15 g. Besplatno za djecu do 3 g. (koja ne zauzimaju mjesto) Rezervacija ulaznica na telefon 29721948 ili bhglas@gmail.com Obezbijeđen je hladni bife sa sendvičima, kafom i hladnim napicima GOST VEČERI: ELDIN HUSEINBEGOVIĆ Sponzori: Medijski Medi jski pokrovitelji: pokrovitelji: FEBRUAR 2013 BH GLAS I BH GLAS I 19 GLASILO BOSANSKOHERCEGOVAČKIH GRAĐANA U DANSKOJ KULTURA Nove knjige: U Sarajevu promovirana „Bosanska knjiga mrtvih“ Vra}anje dostojanstva ‘rtvama rata u Bosni i Hercegovini od 1992.-1995. godine Pi{e: Idriz HOD@I] U povijesti ratovanja pobjednici su uvijek pisali historiju, veli~ali svoje vojne uspjehe i slavili svoje najbolje sinove i k}eri, kao ‘rtve izvojevane pobjede. Gubitnici su, tako|er, imali u pam}enju svoju historiju, ali ona nije imala relevantnu va‘nost za bilo kakve odluke i zaklju~ke i ~esto nije ni publikovana, tako da je ostajala skrivena daleko od o~iju javnosti. U ratu u Bosni i Hercegovini, koji je nesumnjivo imao karakter me|unarodnog vojnog sukoba, u periodu od 1992.-1995. godine, svaka „strana u sukobu“ vodila je svoju statistiku `rtava (poginulih boraca i civila i nestalih osoba). To su, uglavnom, bile brojke, bez konkretnih imena i prezimena `rtava. ^esto se ta „statistika“ koristila u propagandne, pa i u politi~ke svrhe. Me|utim, nastupa vrijeme kada treba prestati `rtve tretirati kao puke brojke i kada im treba vratiti dostojanstvo. Ovih dana pa‘nju bosanskohercegova~ke javnosti zaokupila je „Bosanska knjiga mrtvih“ koja je predstavljena u sarajevskom UNITIC-u, 21. 01. 2013. godine. To je, ustvari, edicija od ~etiri toma, od kojih svaki tom sadr‘i po hiljadu stranica, na kojima se nalaze konkretni podaci o do sada identificiranih 95.940 ‘rtava (ime, prezime, ime oca, datum i mjesto ro|enja, nacionalnost, datum i mjesto stradanja, te oznaku da li se radi o civilnoj ili vojnoj osobi). Popis je ra|en po abecednom redu prezimena, po op}inama/op{tinama. Ve} sada se zna da jo{ nisu kompletirani podaci o 5.100 ‘rtava i da se rad na njihovoj potpunoj identifikaciji nastavlja. Iz ove edicije, koja ostaje otvorena za nove podatke, vidljivo je da je tokom 1992.-1995. godine u BiH poginulo oko 10.000 ‘ena i da 82% ukupnih civilnih ‘rtava ~ine Bo{njaci. Najvi{e ih je strdalo u periodu april-juni 1992. godine, kada su, evidentno je, vr{ena masovna etni~ka ~i{}enja u mnogim selima i gradovima BiH, a zna se i ko je to ~inio. Promotori ove edicije bili su: prof. dr. Omer Ibrahimagi}, prof. dr. Zdravko Grebo, penzionisani general Armije RBiH Jovan Divjak, prof. dr. Ivan [ar~evi}, Nata{a Kandi}, osniva~ Fonda za humanitarno pravo iz Beograda i autor Mirsad Toka~a, direktor Informaciono dokumentacionog centra u Sarajevu. Oni su, uz ostalo, istaknuli da „Bosanska knjiga mrtvih“ sadr`i „svojevrsnu antiratnu poruku i predstavlja poziv na ja~anje procesa povjerenja i pomirenja u BiH i regionu, temeljen na istini i pravdi, a u {irem smislu i apel za humanizaciju ~ovje~anstva u cjelini“. Izdava~ ove nesvakida{nje KNJIGE je Informaciono dokumentacioni centar iz Sarajeva, uz suizdava{tvo Fonda za humanitarno pravo iz Beograda. In memoriam: Akademik prof. dr. had‘i Sulejman Red‘i} (1954.-2013.) ^ovjek impresivne nau~ne reputacije Pi{e: Idriz HOD@I] B osanskohercegova~ku nau~nu i {iru javnost {okirala je nedavno objavljena vijest o nestanku akademika had‘i Sulejmana Red‘i}a. Nestao je 07.01. 2013. godine i od tada mu se gubio svaki trag. Njegova prodica, prijatelji, kolege i studenti nadali su se najboljem ishodu, ali je njegovo be‘ivotno tijelo, nakon vi{ednevne potrage pripadnika policije i Gorske slu‘be spasavanja, prona|eno i izvu~eno iz korita rijeke Miljacke, na lokalitetu Lapi{nice, u ponedjeljak, 21. 01. 2013. godine, u kasnim popodnevnim satima. Obavljen je i uvi|aj ~iji rezultati jo{ nisu u cijelosti prezentirani javnosti, a ve} se javljaju komentari da je smrt akademika had‘i Sulejmana Red‘i}a nastupila pod misterioznim i jo{ nerazja{njenim okolnostima. U haremu Begove d‘amije, poslije podne namaza, 23. 01. 2013. godine, kla- njana je d‘enaza rahmetli akademiku had‘i Sulejmanu Red‘i}u, a ukopan je istog dana u Gradskom groblju Bare. Na vje~ni ahiretski ‘ivot ispratili su ga ~lanovi porodice, po{tovaoci njegovog nau~nog i ljudskog doprinosa razvoju nauke i bosanskohercegova~kog dru{tva, te brojni gra|ani. Prof. dr. Sulejman Red‘i} rodio se 1954. godine u Jajcu. Prirodno matemati~ki fakultet zavr{io je u Sarajevu 1977. godine, a na istom fakultetu je magistrirao 1982. 20 FEBRUAR 2013 I BH GLAS I Akademik prof. dr. had‘i Sulejman Red‘i} (1954.-2013.) i doktorirao 1990. godine.U svojoj bogatoj nau~noj i odgojno-obrazovnoj karijeri nesebi~no je prenosio znanja studentima, ali je rukovodio i mnogim me|unarodnim, regionalnim i lokalnim projektima. U~estvovao je sa stru~nim referatima na 94 nau~na skupa u zemlji i inostranstvu, a objavio je preko 220 nau~nih radova i brojne stru~no popularne ~lanke. Bio je redovni profesor, dekan Prirodno matemati~kog fakulteta, redovni profesor i {ef Katedre za ekologiju i za{titu prirodne okoline, gdje je vodio i Centar za ekologiju i prirodne resurse. Bio je dopisni ~lan Akademije nauka i umjetnosti BiH i predsjednik Asocijacije nezavisnih intelektualaca „Krug 99“. Njegova znanja i nau~ne i stru~ne reference davale su mu tako impozantan kapacitet da je mogao izvoditi visoko{kolsku nastavu na mati~nom, tj. Prirodno matemati~kom, zatim Farmaceutskom i Arhitektonskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, na Visokoj zdravstvenoj {koli u Sarajevu, na Prirodno matemati~kom i Farmaceutskom fakultetu Univerziteta u Tuzli i na Biolo{kom fakultetu Univerziteta u Biha}u. Akademik, prof. dr. had‘i Sulejman Red‘i}, osta}e upam}en kao ~ovjek i nau~nik koji je bio posve}en prirodi i njenoj za{titi. Neka mu je lahka zemlja Bosanska i neka ga Uzvi{eni Gospodar uvede u Edenske vrtove, a njegovu porodicu oja~a saburom. HISTORIJA Historija i historijske li~nosti Bosne i Hercegovine (20): Stjepan Vuk~i} Kosa~a Bosanski velika{ po ~ijoj tituli je Hercegovina dobila ime Pi{e: Benjamin DAJI] benjamin.dajic@bhglas.com T okom XIV vijeka bosanski vladari su uspjeli izgraditi sna‘ne dr‘avne ustanove i uspostaviti jaku sredi{nju vlast. To su ostvarili uz znatnu pomo} bosanske vlastele koja je zauvrat dobila nagradu u zemlji{nim posjedima. Tako je jedan dio vlastele zagospodario velikim podru~jima i stekao prili~nu mo}. Shodno tome kod nekih se velika{a pojavila te‘nja za osamostaljivanjem u odnosu na centralnu vlast. Nakon smrti velikog kralja Tvrtka I do{lo je do markantnog slabljenja centralne vlasti i do sna‘enja bosanske vlastele, tako da su najmo}niji velika{i imali odlu~uju}i utjecaj u biranju bosanskih vladara. Usljed ovakvog razvoja unutarnje situacije i vanjskih fakora u vidu sudaranja osmanlijskih i ugarskih interesa na Balkanu, sredina XV vijeka je u srednjevjekovnoj Bosni bila obilje‘ena brojnim burnim doga|ajima. Bosanski vladari su se pored ratovanja sa vanjskim neprijateljima morali boriti i protiv pojedinih pripadnika bosanske vlastele. Tako je vladavina kralja Stjepana Toma{a bila obilje‘ena sukobom sa najmo}nijim bosanskim velika{em, vojvodom Stjepanom Vuk~i}em Kosa~om. Stjepan Vuk~i} je bio sin kneza Vukca Hrani}a i Katarine Kosa~e i ro|en je 1404. u selu Kosa~a, 15-ak km od dana{njeg Gora‘da. Stric mu je bio Sandalj Hrani} Kosa~a, veliki vojvoda Huma. Vojvoda Sandalj je umro 1435., a Stjepan je naslijedio sav njegov teritorij koji je uklju~ivao Hum, Podrinje, dio Zete i Krajinu (Makarska). Postao je ubrzo dovoljno jak da se mogao ne samo oduprijeti svojim neprijateljima i o~uvati naslije|eni teritorij, nego ga je i pro{irio. Prvo je vojvodi Radoslavu Pavlovi}u u sukobu 1438. preoteo njegove posjede na podru~ju Trebinja, a u periodu od 1440. do 1443. svoju vlast je pro{irio na Omi{, Zavr{je, Poljica, Gornju Zetu, Bar, Trebinje i Klobuk. Teritorij pod njegovom vla{}u protezao se na vrhuncu njegove mo}i od Lima do Cetine i od Rame do Kotorskog zaljeva, i na tom prostoru je bio poput samostalnog vladara. Nakon smrti kralja Tvrtka II 1443. na prijestol je postavljen Stjepan Toma{, ~emu se Stjepan Vuk~i} Kosa~a protivio i nije ga priznavao za bosanskog vladara. Zbog toga je novi kralj krenuo u ratni pohod protiv vojvode Kosa~e. Pritisnut sa druge strane Mle~anima i zetskim vojvodom Stefanom Crnoje- vi}em koji su mu oteli Bar, Gornju Zetu i Omi{, Stjepan Vuk~i} je nakon dvogodi{njeg ratovanja sklopio primirje sa kraljem Stjepanom Toma{om. U znak pomirenja pristao je na udaju svoje k}erke Katarine za bosanskog kralja. Katarina je po pogre{nom narodnom predanju oti{la u legendu kao posljednja bosanska kraljica i njenu ‘ivotnu pri~u smo iznijeli u jednom od ranijih brojeva na{eg lista. Mir izme|u kralja i vojvode je potrajao veoma kratko. Ve} 1448. vojvoda Vuk~i} se priklonio Osmanlijama i srpskom despotu \ura|u Brankovi}u u napadu na bosanskog kralja. Upravo od 1448. Stjepan Vuk~i} Kosa~a po~inje koristiti njema~ku transliteraciju svoje vojvodske titule - hercog, {to je u narodnom jeziku evaluiralo u herceg - i od tada se naziva hercegom, a podru~je po njegovom vla{}u Hercegova zemlja, {to je ne{to kasnije preraslo u Hercegovina. Najprije se titulirao kao „herceg humski i primorski“, a zatim kao „herceg od svetog Save“. Pored borbi sa bos- anskim kraljem herceg Stjepan je 1451. napao i Dubrovnik sa kojim je vodio rat naredne tri godine, a u kojem je imao podr{ku Osmanlija. U ovom periodu su Osmanlije sve vi{e prodirali u Bosnu i hercegovu zemlju i do pada glavnog dijela bosanskog teritorija do{lo je 1463., dok su hercegova podru~ja postepeno padala u ruke Mle~ana i Osmanlija od 1465. do 1482. kada su Osmanlije kona~no zauzeli Novi (dana{nji Herceg Novi). Herceg Stjepan ‘ivio je prili~no razuzdanim ‘ivotom. @enio se tri puta, pored ~ega je imao nekoliko ljubavnih afera, i imao je najmanje {estero djece. Pretpostavke su da je herceg Stjepan bio podanik paganske Crkve bosanske, ali da se naslutiti da je po politi~kim potrebama imao i dvije ili tri vjere, po{to je osim odr‘avanja veza sa Crkvom bosanskom nominalno po{tivao i {titio pravoslavlje, a povremeno se obra}ao papi sa porukama da ‘eli primiti katoli~anstvo. Ina~e naj~e{}e je rezidirao ljeti u Blagaju, a zimi u Novom, gdje je do~ekao smrt 22.5.1466. Naslijedio ga je njegov najstariji sin, Vlatko Hercegovi} koji je 1482. pora‘en od turskih snaga koje je predvodio najmla|i sin hercega Stjepana, Hersekzade Ahmed-pa{a (Stjepan Hercegovi}). Otac ga je poslao u Carigrad kao jamca za mir i tu se {kolovao i primio islam. Isticao se inteligencijom i ostvario je veliku vojnopoliti~ku karijeru, dospjev{i do polo‘aja velikog vezira na kome je proveo ukupno sedam godina. Nakon kona~nog pada 1482. Hercegovina je u Osmanlijskom carstvu imala status sand‘aka u okviru Bosanskog pa{aluka. Stjepan Grad u Blagaju kod Mostara FEBRUAR 2013 I BH GLAS I 21 Priredio: Emir OV^INA ZANIMLJIVOSTI IZ SVIJETA Kvart kao odlomljeni ledeni brijeg DANSKA Grupa zgrada u danskom lu~kom gradu Aarhusu fascinira na prvi pogled. A dodatno odu{evljava pomno isplaniranim smje{tajem stanova, s obzirom na dnevnu svjetlost, te pogledom na more. Uprava danskog grada Aarhusa odlu~ila je pro{iriti gradski prostor na podru~je uz luku, u novoj ~etvrti De Bynære Havnearealer, koja bi po zavr{etku trebala osigurati smje{taj za 7.000 stanovnika i oko 12.000 novih radnih mjesta. Najzanimljiviji dio nove ~etvrti, koja je nekad bila podru~je za odlaganje lu~kih teretnih kontejnera, izrazito je arhitektonsko djelo koje podsje}a na grupu lednika. [vedska: Prodaje muzi~ke sanduke! golog mu{karca iz dimnjaka! Jedan [ve|anin napravio je mrtva~ki sanduk sa ugra|enim zvu~nicima kako bi mrtvi po~ivali ne u miru, ve} uz izbor muzike koji njegova rodbina i prijatelji mogu po ‘elji da mijenjaju i a‘uriraju. Fredrik Hjelmkvist, vlasnik prodavnice muzi~ke i video opreme, ka‘e da njegov haj-faj sanduk ima za cilj da „zabavlja mrtve“ i pru‘a utjehu o‘alo{}enim ro|acima i prijateljima time {to za njih mogu da biraju muziku. Hjelmkvist, koji planira da bude sahranjen u jednom od svojih neobi~nih proizvoda, u kome }e se pu{tati samo operske arije, nije dosad prodao nijedan muzi~ki sanduk, mada je, kako ka‘e, bilo dosta interesenata, posebno u SAD, Kanadi i Tajvanu. Mo‘da zbog cijene sanduka koji ko{ta 199.000 {vedskih kruna ili 30.700 dolara. Jedan je mu{karac u Berlinu upao u dimnjak i ostao zaglavljen na dubini od deset metara, odakle su ga oslobodili vatrogasci. Vatrogasci su nakon nekoliko bezuspje{nih poku{aja izvla~enja mu{karca iz dimnjaka probili rupu u zidu u visini drugog sprata i oslobodili ~ovjeka koji je u me|uvremenu bio u ‘ivotnoj opasnosti, jer mu je bilo pozlilo. Vatrogasci su saop}ili da nije jasno kako je mu{karac dospio na krov {esterospratnice u sredi{tu Berlina, {ta je ondje radio i kako je upao u dimnjak. Jo{ je ~udnije {to je mu{karac pri tom bio go, prenosi Jutarnji. Akcija spa{avanja trajala je oko dva i po sata. Neki njema~ki mediji pi{u kako je mu{karac besku}nik i da je prije incidenta pobjegao iz bolnice. Njema~ka: Vatrogasci izvukli Francuska: Porodila se usred svekrvine sahrane Najve}a porodica ima 16 djece Ve}ina bra~nih parova ima najmanje dvoje djece, a najvi{e petero. No, ovaj britanski par oborio je sve rekorde, imaju 16 djece i unuku, a svi ‘ive pod istim krovom. Sue i njen mu‘ Noel (41) ka‘u kako nisu planirali imati ovako veliku porodicu. Dvadeset godina nakon toga imaju 16 djece: Chrisa 23, Sophie 19, Chloe 17, Jacka 15, Daniela 13, Lukea 12, Millie 11, Katie 10, Jamesa 9, Ellie 7, Aimee 6, Josha 5, Maxa 4, Tillie 2, Oscara 15 mjeseci i Caspera 3 mjeseca. Ova porodica se bavi privatnim biznisom. Imaju pekaru i zara|uju 36.000 eura godi{nje, a imaju i 221 euro dje~ijeg doplatka sedmi~no. I BH GLAS I Starica provela novogodi{nju no} u supermarketu Jedna 73-godi{nja Francuskinja provela je novogodi{nju no} zaklju~ana u supermarketu u Rubeu, na sjeveru zemlje, pi{e list „Voa di nor“. Starica je u ponedjeljak uve~e oti{la da obavi FEBRUAR 2013 lnici trebala pokupiti prijateljicu, no kako nije znala put uklju~ila je GPS. No, ure|aj se pokvario, a ona je nastavila voziti. Umorna od vo‘nje u Njema~koj je izazvala manju nesre}u u kojoj je lak{e ozlije|en jedan voza~, a to ju je stajalo dodatnih 300 eura. Koliko je potro{ila na gorivo i cestarine na svom proputovanju Evropom, nije poznato. Kako je Sabinino putovanje potrajalo, zabrinuo se njezin sin. Nekoliko puta poku{ao ju je pozvati mobitelom, ali bezuspje{no. Na kraju ju je prona{la policija temeljem pla}anja goriva na benzinskim stanicama. Pla}ala je karticama. U ponedjeljak se vratila ku}i ‘iva i zdrava. Velika Britanija: @ena ka‘njena zbog zanovijetanja Ovo joj je rekao mu‘, ali i sud u Ve- VELIKA BRITANIJA Uspje{ni ru‘ni manekeni i AUSTRIJA modeli Marc French tvorac je originalne ideje koju je uspio ostvariti u Velikoj Britaniji gdje je pokrenuo modnu agenciju isklju~ivo za ru‘ne ljude. Vjerovali ili ne, posao mu cvjeta. Koliko ta~no ru‘ni trebaju biti modeli? To mo‘ete vidjeti na slikama, no French nagla{ava da mu je bitan karakter koji modeli mogu pokazati te da se dobro osje}aju u svojem tijelu. posljednju kupovinu u supermarketu. U jednom trenutku joj je pozlilo pa je svratila do toaleta da se malo osvje`i, ali kada je iza{la, prodavnica je bila prazna i zaklju~ana. Tokom no}i, nekoliko puta je bezuspje{no poku{ala da uklju~i alarm. Iscrpljenu staricu, koja cijelu no} nije ni spavala, ni jela, prona{ao je sutra ujutru jedan od poslovo|a koji je do{ao da obi|e supermarket. Belgija: Krenula u Bruxelles zavr{ila u Zagrebu! VELIKA BRITANIJA 22 Jedna Francuskinja porodila se usred sahrane svoje svekrve. Ovaj doga|aj dogodio se u mjestu San @an le Blan, na sjeveru Francuske. Mlada ‘ena je prisustvovala sahrani mu‘evljeve majke kada je osjetila jake kontrakcije, pi{e francuski list „Republik di santr“. Odmah je pozvana hitna pomo}, ali se bebi ‘urilo da do|e na svijet, pa se njena majka porodila u crkvi uz pomo} ro|aka, ljekara u penziji, pi{e Blic. Beba, djevoj~ica koja je nazvana Gvendolina, trebalo je da se rodi krajem januara. @enama se gotovo u pravilu predbacuje da se ne znaju orijentisati u prostoru, a Sabine Moreaux (67) iz Belgije sigurno ne}e promijeniti tezu. Ta je nespretna voza~ica umjesto u Bruxellesu zavr{ila u Zagrebu! U krivom smjeru vozila je punih 1450 kilometara! Sabine je krenula iz Erquelinnesa prema Bruxellesu pro{le subote. U belgijskoj je prijesto- likoj Britaniji. Julie Griffiths (43) iz Newcastlea ka‘njena je pred sudom zato {to je predugo i preglasno zanovijetala mu‘u. Griffithsovu su kom{ije prijavile zbog buke u svako doba dana i no}i nevjerovatnih 47 puta za tri mjeseca, pi{e britanski „Telegraph“. Griffithsova je suprugu Normanu (63) konstantno zvocala posljednje tri godine, kada su prve prijave zbog buke po~ele da pristi‘u. Par se nije glasno sva|ao, ali je „monolog“ supruge kom{ije dr‘ao budnim no}ima. Griffithsovoj je zabranjeno da u naredne tri godine naru{i mir u kraju vikanjem, bukom, lupanjem vratima ili drugim „prijestupima“. Ukoliko se oglu{i o ovu zabranu, prijeti joj kazna od pet godina zatvora. Do tada }e morati da plati kaznu od 500 funti, sudske tro{kove i od{tetu „‘rtvama“. Italija: Odbjegli dje~ak vozio mercedes Evropom ZANIMLJIVOSTI IZ SVIJETA Nastariji ~ovjek na svijetu ima 124 godine TURSKA @ivahni starac Mehmet Tatar ro|en 1889.godine, koji ‘ivi u turskom gradu Kahramanmarasu, kandidat je za Guinnessovu knjigu rekorda. Tatar ima dvanaestoro djece, 65 unu~adi, a trenutno ‘ivi sa sinom Musom. Unato~ starosnoj dobi, Mehmet Tatar jo{ uvijek sve poslove mo‘e obavljati sam. Kazao je da sebe smatra najstarijim ~ovjekom na svijetu i da je pro‘ivio jedno stolje}e. „Od mene starije osobe nema. Moj savjet je da se hranite zdravo ukoliko ‘elite dugo ‘ivjeti“, kazao je on. Trinaestogodi{nji dje~ak pobjegao je od roditelja koji su ga usvojili u Italiji i krenuo na put od 1.000 kilometara ka rodnoj Poljskoj u o~uhovom „mercedesu“, ali je zaustavljen u Njema~koj. Dje~ak, zaljubljenik u vo‘nju kartinga, uspio je da pro|e rampe za naplatu putarine i dvije me|unarodne granice tokom dvodnevne vo‘nje preko sjeverne Italije, Austrije i polovine Njema~ke. Prije polaska na put sa 200 eura u d‘epu i paso{om, on se posva|ao sa roditeljima nakon {to su mu oduzeli mobilni telefon kao kaznu jer je potro{io kredit bez njihovog znanja. Roditelji su ubrzo shvatili da je dje~ak mo‘da krenuo ka Poljskoj i prijavili slu~aj italijanskoj policiji. Njema~ka saobra}ajna policija zaustavila je dje~aka samo 200 kilometara od granice sa Poljskom. ‘rtava, ve} zbog veoma neuobi~ajenog pona{anja plja~ka{a. Nepoznato lice, kada je u{lo na benzinsku pumpu, najprije je predalo ~okoladu zaposlenom i po‘eljelo mu „Sretan bo‘i}“. Tek potom on je dr‘e}i pi{tolj u ruci zatra‘io da mu se preda novac. Ono {to ovaj slu~aj ~ini jo{ bizarnijim je, me|utim, ~injenica da je plja~ka{ benzinsku pumpu napustio bez plijena, koji je ostavio na pultu, pi{e Tanjug. - Tako ne{to do sada nisam do‘ivio - rekao je za~u|eni radnik benzinske pumpe. On je kazao da je plja~ka{u sav novac stavio u plasti~nu kesu koju je donio i da ju je stavio na pult. U me|uvremenu se plja~ka{ o~igledno predomislio i umjesto da uzme novac i pobjegne, on je samo vratio pi{tolj u jaknu, ostavio plijen, i napustio pumpu bez rije~i. Austrija: Plja~ka{ poklonio ~okoladu i ostavio plijen Srbija: Rodila prvo dijete u 61. godini Jedna plja~ka benzinske pumpe u Be~u u{la je u novine, ali ne zbog visine ukradenog novca, niti zbog [ezdesetjednogodi{nja Ljubinka M. najstarija je porodilja u Srbiji, nakon {to je rodila svoje prvo dijete. I beba i majka su dobro, a trenutno su na oporavku u Ginekolo{ko–aku{erskoj JAPAN Tuna prodana za 1,7 miliona dolara U Japanu je na tradicionalnoj prvoj novogodi{njoj aukciji tuna prodana za rekordnih 1,7 miliona dolara. Aukcija se tradicionalno odr‘ava u novoj godini na tr‘nici Tsukiji u Tokiju. ^ak i kupac Kiyoshi Kimura, koji je za tunu i pro{le godine platio rekordnu cijenu, smatra da je ovog puta bila previsoka. Prodaja je obavljena uprkos upozorenjima da su zalihe tune veoma male zbog prevelikog lova. Tuna je ulovljena na sjeveroistoku i te{ka je 22 kg, oko 47 kg manje od pro{logodi{nje. Bit }e iskori{tena za sushi u Kimurinim restoranima. Japanci konzumiraju vi{e od polovine ukupne koli~ine ulovljene tune u svijetu. klinici „Narodni front“ u Beogradu. Ovo neobi~no ra|anje djeteta u poznim godinama neki ljekari posmatraju kao „medicinski fenomen“, prenosi „Politika“. Mu{ka beba, koja je ro|ena, nastala je iz vrlo neobi~ne ljubavi. Ljubinka je prije 40 godina u Egiptu upoznala Ar~ibalda iz Holandije, na turisti~kom putovanju, ali njihova ljubav tada nije opstala, jer su oboje morali da se vrate u svoje domovine. Me|utim, prije tri godine sreli su se ponovo i odlu~ili da ovog puta ne odustaju od svoje ljubavi. Ari, kako ga zovu prijatelji, preselio se kod svoje drage u Smederevo i tako su vezu krunisali brakom, a sada i sinom. Melissu Nelson jer je previ{e lijepa, prenosi CNN. Da ne bude zabune, izme|u zubara i njegove asistentice ni{ta se nije dogodilo, ali je Knight osje}ao da njen izgled predstavlja „smetnju i isku{enje“ tokom svakodnevnog rada, i nakon savjetovanja sa svojim sve}enikom odlu~io je da je otpusti. Nelsonova, sretno udata majka dvoje djece, tu‘ila ga je sudu zbog neosnovanog prekida radnog odnosa, ali je izgubila na sudu! Vrhovni sud Iowa, sastavljen od sedam mu{karaca, presudio je u njegovu korist i potvrdio da je lijepo lice i zategnuto tijelo Nelsonove prevelika smetnja radu. „[ef smije da otpusti SAD Mu{karac istetovirao ~ak 98 posto tijela Amerikanac Gone jedan je od najistetoviranijih ljudi na svijetu, {to je jasno svakome ko baci jedan pogled na njega. Naime, vi{e od 98 posto njegovog tijela prekriveno je tetova‘ama, a trajnim crte‘ima „ukrasio“ je ~ak i jezik i genitalije. Jedini netaknuti dijelovi tijela su mu dlanovi i tabani, iako je i na tim mjestima poku{avao staviti tetova‘e. No, ko‘a na tim dijelovima tijela nije mogla upiti tintu, prenosi Yahoo. Svoje tijelo Gone smatra umjetni~kim djelom, a na njmu je radilo ~ak 80 tattoo majstora. Kako ka‘e, tetovirati se po~eo tetovirati kako bi prikrio neke uro|ene nedostatke na tijelu. Rusija: @ena se porodila u avionu! Putnici na letu iz Rusije u Armeniju sigurno }e pamtiti subotnje putovanje. Mlada Armenka tokom leta dobila je trudove. U pomo} joj je prisko~ila stjuardesa, koja je ‘enu i porodila. Na letu iz Rusije u Armeniju ro|ena je djevoj~ica te{ka 2.550 grama i duga~ka 48 centimetra, a u porodu je pomogla stjuardesa, javlja Reuters. Nakon {to je avion sletio u Erevanu, majka i dijete prevezeni su u bolnicu. Majka Armine Babayan rekla je da je toliko zahvalna stjuardesi i hitnoj slu‘bi za pomo} da je k}erku odlu~ila nazvati po njima. I stjuardesa i medicinska sestra koja je do{la po nju, imaju isto ime - Hasmik. Obje i majka i k}erka su dobro, kazali su lije~nici, prenosi dnevnik.hr. SAD: Otpu{tena jer je previ{e lijepa?! Sud podr‘ao odluku zubara da otpusti asistenticu jer „njen izgled ometa rad“. Zubar James Knight iz Iowe otpustio je svoju zubnu tehni~arku FEBRUAR 2013 radnika ukoliko osje}a da je njegov izgled isku{enje ili smetnja, ~ak i ako taj radnik nije svjesno ili nesvjesno uradio ni{ta pogre{no ili nemoralno“, stoji u odluci suda. Nelsonova je za CNN rekla da je odluka „duboko nepravedna“, ali sada vi{e ne mo‘e ni{ta osim da potra‘i drugi posao. Brazil: Ma~ka krijum~arila pilu za ‘eljezo, svrdlo, mobitel i punja~ Zatvorski ~uvari u Arapiraci u Brazilu zaustavili su ma~ku koja je u{la u zatvorski krug a na tijelo joj je ljepljivom trakom bila pri~vr{}ena pila za ‘eljezo, svrdlo, dijelovi mobitela i punja~. Mjesna policija, koja istra‘uje ovaj slu~aj, ka‘e da su sva 263 zatvorenika u zatvoru osumnji~ena za sudjelovanje u krijum~arenju, prenosi Hina. „Te{ko je doznati ko je odgovoran kad ma~ka ne govori“, rekao je glasnogovornik zatvora. Nesretna ‘ivotinja odvedena je veterinaru da joj odstrani ljepljivu traku s tijela. I BH GLAS I 23 ZABAVA HUMOR - Pravi je an|eo. RE@IJA - Blago tebi. Moja je jo{ Razgovaraju dvije plavu‘iva. {e pa jedna pita drugu: ro dob - Vid im da se BOLOVANJE obla~i{. Mora da ti dobro ide U zbornici jedne {kole u ‘ivotu. zazvoni telefon. Javi se nas- Ne ‘alim se. Uspje{na tavnik: sam ‘ena. - Hal o, osm ogo di{n ja {? - A ~ime se bavi a. Izvolite. {kol - Re‘ijom. Jeste li vi razredni sta- Je li to ono struja, voda, rje{ina VII-1 razreda? komunalije … - Jesam. A {to to pitate? - Pitam jer moj sin danas PODJELA POSLA e do}i u {kolu. Bolemo‘ ne Srela se dva zemljaka u stan je Veneciji - A ko telefonira? - [to ti je svijet mali. Ni- Moj tata. sam se nadao da }u te ovdje sresti. VOJSKA - Iskreno re~eno i ja sam Dob i ~ov jek poz iv za iznena|en. vojsku pa pita prijatelja: - Jesi li ovdje do{ao po- [ta je najbolje uraditi da slom? me ne prime u vojsku? - Nisam. Na medenom - Povadi sve zube i sigusam mjescu. te ne}e primiti. rno - Pa, gdje ti je supruga. on izvjesnog vremeNak - Sva{ta od tebe. Da je i na ponovo se sretnu. Pita ona do{la ko bi nam pazio onaj {to je dao savjet: trgovinu? - Jesi li eskivirao vojsku? - Jesam. SRE]A - Jesi li povadio sve zube? Srela se dvojica pozna- Jesam. nika nakon mnogo godina: - Eto vidi{ kako dobar . vidio o - Nisam te dug et zlata vrijedi. savj Jesi li se o‘enio? - Nisu me primili jer imam - Jesam, ima ve} 15 goravn e taba ne – kus aju} i dina. odgovori drugi. - Kakva ti je ‘ena? AFORIZMI · BITI il´ NE - BITI !!! Samo pitanje koga? · Ko drugo me {kolu gradi neka sam ide u nju. · [amar nije ni{ta drugo do odgovor iz prve ruke! · Ko umre u jesen za njega zime nema. · Proda jem ku}u na klizi{tu. Za oko mjesec dana bit }e u centru grada · Moj kom{ija je tako ru‘an da i kada baci bumerang, on ne}e da mu se vrati. · @ivi svaki dan kao da ti je posljednji. Jednom }e{ biti u pravu. SKANDINAVKA BH GLAS BR. 32 BORAC U ARENI U ST. RIMU APARAT ZA LAMINIRANJE PAPIRA VRSTA KROKODILA SLOŽITI STARJEŠINA SE SKIM, ŽENSKOG OBMANJISUGLASITI SAMOSTANA VATI SE (Hrv.) U KATOLIKA GRADIĆ NA SARDINIJI (ITALIJA) ZVUK, TON (Mn.) KOJI IMA LALOPATIJU, SMETNJU GOVORA (Grč.) KULON ČUVARI KAMILA NOSILAC VISOKOG ZVANJA (Lat.) Anagram: “GRADITI” PRKOSITI, INATITI ŽIELJ GRADA SJENICE U SRBIJI HAJDUČKI POMAGAČI METAR ŠVEDSKA RUSKO ŽEN.IME, EKATERINA STARA UZVIK:HEJ IME AMER. GLUMICE SPELING SPRAVA ZA NAVODNJAVANJE (Lat.) ZIJAD OD MILJA, ZIJO ZLATO (Franc.) TALASAST · Draga! Kada ti nisi pored mene nisu mi sve ovce na broju. · Kad sin li~i na oca onda je to genetski a kada li~i na kom{ iju onda je to uticaj okoline! · Bolje }utati i biti smatran budalom, nego progovoriti i otkloniti svaku sumnju. · Ne volim mitinge, tu najbolja mjesta uvijek zauzme policija. · Od {kole jo{ niko nije umro, ali ne treba rizikovati (Du{an Nedelkovski) ŠP. RUKOMETAŠ, MOROS DNEVNI LIST, NOVINE (It.) RADIJ ČADITI UVALA, ZALJEV ONAJ KOJI SE ZALAŽE ZA NEKOG, POSREDNIK FABRIKA ZA PROIZVODNJU GNOJNOG ĐUBRIVA AMER. PSIHOLOG, NAUČNIK I PISAC, DANIJEL TOPLI PODNI POKRIVAČ (Mn.) STARI VOJNIK ILI RATNIK (Lat.) RJE[ENJE IZ PRO[LOG BROJA: SLADOST, CIPELAR, EPONIMI, NARAVAN, KATETERI, IMUNIT, K, ARIJA, RO, ATAR, METAL, CI, MIMIK, O, AMAZON, TARANIS, OTICATI, RILICAR, ISIJATI, JESENIK; 24 I BH GLAS I FEBRUAR FEBRUAR2013 2013 FARUKS TRANSPORT Prijevoz paketa i robe iz Skandinavije za Bosnu i Hercegovinu RASPORED PREUZIMANJA PAKETA I STVARI Datum Mjesto Vrijeme Datum Datum Mjesto Vrijeme Svakog 3. u mjesecu Svendborg Nakskov Maribo Sakskøbing Nykøbing Stege Næstved Brøndby Strand Hedehuse BKC København Nivå Slagelse Nyborg Odense Ejby Kolding 09,00 12,00-13,00 14,00-14,30 15,00 16,00-17,00 18,00 19,00 09,00-10,30 11,00 12,00-16,00 19,00 10,00-11,00 12,00-13,00 14,00-16,00 17,00 18,00-19,00 Svakog 4. u mjesecu Svakog 5. u mjesecu Adresa: Faruks Transport Dyrehavegårdsvej 38 6000 Kolding Svakog 6. u mjesecu Svakog 7. u mjesecu Vejle Brande Horsens Silkeborg Langå Randers Grenå Hobrå Hadsund Støvring Frederikshavn Ostevro Ålborg Viborg Skive 09,00 11,00 13,00-14,00 15,00-15,30 16,30 17,00-18,00 19,00 09,30 10,30 11,30 13,00-14,00 14,30 15,30-16,00 18,00 20,00 Svakog 8. u mjesecu Svakog 9. u mjesecu Mjesto Vrijeme Thisted Bested Nørre Nisum Ringkøbing Herning Sdr. Felding Varde Esbjerg Haderslev Abenraa Sønderborg Tønder 09,00 10,00 11,00 13,00-14,00 16,00 17,00 18,00 19,00-20,00 08,00 09,00 10,00-11,00 13,00-14,00 Za selidbe ili veću količinu stvari i paketa dolazimo na lice mjesta po prethodnom dogovoru. Kontakt telefoni: Humanitarne pakete i donirana ortopedska pomagala FEBRUAR 2013 I BH GLAS I 25 26991626 vozimo besplatno! 60765140 / 60800141 26 I BH GLAS I FEBRUAR 2013 FEBRUAR 2013 I BH GLAS I 27 NAKAFOOD ŠIROKIIZBOR DOMAĆIHPROIZV ODA NAKA A/S Vestermarksvej2 DK-8723Løsning 28 I BH GLAS I FEBRUAR 2013 Tlf./Telefax: +4575839252 Web.:www .naka.dkEmail:info@naka.dk www.naka.dk
© Copyright 2024 Paperzz