GLASILO BOSANSKO-HERCEGOVAČKIH GRAĐANA U DANSKOJ DANSKA * NOVEMBAR 2013 * BR./NR.: 39 * GODINA/ÅRGANG: 4 * BESPLATNO/GRATIS * www.bhglas.com ISSN: 1904-5433 BH GLAS BOSNISK NYHEDSBLAD San je postao stvarnost, BiH ide u Brazil! Mr. sci. Elvedin Begić Begi ć : „Direktnim plasmanom na Svjetsko prvenstvo realizovan je naš glavni cilj” cilj” NOVEMBAR 2013 I BH GLAS I 1 NOVO!!! Tokom putovanja topli napitci neograničeno gratis Ljubazno osoblje naše agencije stoji Vam na raspolaganju! BOSNA I HERCEGOVINA I BH 0612 104 664 GLAS I ŠVEDSKA +46 739 918 620 +46 736 784 676 NOVEMBAR 2013 +46 736 769 660 +46 733 563 147 Sve informacije i rezervacije na telefone: DANSKA +45 26 163 636 +45 26 636 362 +45 20 748 286 SADR@AJ 4 4 5 6 7 10 11 Po{tovani ~itaoci, Vrh izgleda kao da nebo para, a put koji vodi do vrha nazvan je istrajno{}u, i vjerom u sebe i svoje kvalitete! Na{a najve}a vrijednost nije u bila tome da nikada ne padnemo, ve} da se svaki put kad padnemo podignemo, jo{ ja~i i bolji! Fantasti~an uspjeh fudbalske reprezentacije BiH i direktan plasman na Svjetsko prvenstvo 2014-te godine u Brazilu poslao je prelijepu sliku o BiH, zemlji talentovanih i emotivnih ljudi, koji udru‘enim snagama i timskim radom mogu pru‘iti izuzetne rezultate. Pored ogromne doze prijeko potrebne radosti, entuzijazma i optimizma koju je prvi put od agresije dobio na{ napa}eni narod u BiH i dijaspori, na{im Zmajevima trebaju biti zahvalni i ekonomski subjekti {irom BiH, odnosno dr‘avne i privatne kompanije kojima su se {irom otvorila vrata za izgradnju pozitivnog imid‘a i ekonomskog prosperiteta. Direktan plasman na Svjetsko prvenstvo u Brazilu nije ostvarila niti jedna reprezentacija Jugoisto~ne i Srednje Evrope, {to je tako|er podatak vrijedan svake pohvale, i stoga od srca ~estitamo svim fudbalerima i selektoru, kao i izuzetno sposobnom i vrijednom predsjedniku Nogometnog/Fudbalskog saveza BiH Elvedin-u Begi}-u s kojim donosimo ekskluzivni interview, ali i bh. navija~ima u zemlji i u BOSNISK NYHEDSBLAD GLASILO BOSANSKO-HERCEGOVAČKIH GRAĐANA U DANSKOJ San je postao stvarnost, BiH ide u Brazil! Mr. sci. Elvedin Begić Begi ć : „Direktnim plasmanom na Svjetsko prvenstvo realizovan je naš glavni cilj cilj”” Foto sa naslovne strane: klix.ba/bh glas ISSN: 1904-5433 BH GLAS DANSKA * NOVEMBAR 2013 * BR./NR.: 39 * GODINA/ÅRGANG: 4 * BESPLATNO/GRATIS * www.bhglas.com inostranstvu koji su na{u reprezentaciju iskreno i vjerno bodrili na ovom putu uspjeha, o ~emu – izme|u ostalog – pi{e na{ novinar Benjamin Daji} koji se na{ao na licu mjesta, u Zmajevom gnijezdu, u Zenici. Hvala vam, Zmajevi! U ovom broju pro~itajte i novosti o aktivnostima bh. zajednica iz Kopenhagena, Aarhus-a, Aalborg-a, Viborg-a, Biha}-a i drugih gradova. Priloge o na{a dva sponzora „Papalina“ i „Naka“, koji su sa nama od prvih dana BH Glas-a, mo‘ete na}i na dvolisnici, a ~lanak iz kulture govori o zajedni~koj ba{ti prijateljstva razli~itih kultura i obi~aja. U razovoru s povodom donosimo prilog o Azri Hasanbegovi}, kandidatu Socijaldemokrata u Vejle-u na predstoje}im op{tinskim izborima u Danskoj. Bolest kostiju, osteoporoza je obra|ena u rubrici o zdravlju, a rubrika iz historije sadr‘i prilog o desetogodi{njici smrti prvog predsjednika nezavisne dr‘ave BiH, rahmetli Aliji Izetbegovi}-u. Iz aktuelne danske politike donosimo priloge o politi~iraima koji neodgovorno tro{e dru{tveni novac, kao i prilog o mogu}im konzekvencama ‘estoke debate o sune}enju/obrezivanju. Tu su i na{i redovni prilozi o bosanskoj kuhinji, ljepoti, humor i zabava, ukr{tenica i ostale zanimljivosti. Ugodno ~itanje! REDAKCIJA 12 14 15 16 18 20 21 AKTUELNOSTI DANSKA POLITIKA Ho}e li Danska zabraniti obrezivanje? Neodgovorni politi~ari AKTIVNOSTI BH ZAJEDNICA Kopenhagen, Horsens, Aarhus, Viborg, Aalborg, Biha} RAZGOVOR S POVODOM Azra Hasanbegovi}: „Uka‘ite povjerenje onima koji }e vas zastupati u vlasti!“ ZAKONODAVSTVO Vjen~anja (vielser) INTERVIEW Elvedin Begi}: „Direktnim plasmanom na Svjetsko prvenstvo realizovan je na{ glavni cilj“ PROMO Prevozni~ka firma za ugled i po{tovanje Doprinos o~uvanju na{e kulture i identiteta ZDRAVLJE Osteoporoza SPORT San je postao stvarnost, BiH ide u Brazil KULTURA Zajedni~ka ba{ta prijateljstva i razli~itih kultura i obi~aja HISTORIJA Historijska li~nost, veliki dr‘avnik, plemenit i mudar ~ovjek BH Glas /Bosnisk nyhedsblad Redakcija/Redaktion: Bank-konto broj/nummer.: [tampa/Tryk: ISSN: 1904-5433 Vezuv Ba{i} 2760-0744236177 „[tamparija Fojnica“ d.d. Broj/Nummer: 39 Fadil ]atovi} (gl. urednik/redaktør) Godina/Årgang: 4 Emir Ov~ina (graf. urednik/layout) Telefon: Novembar 2013. Sabrija Ov~ina (45) 29721948 /(45) 71684521 Izdava~/Udgiver: Saradnici/Korrespondenter: E-mail: Sado Breko Foreningen BH Glas Benjamin Daji} bhglas@gmail.com Mirsad Dervi{evi} Nørremarken 6 Arben Deliu redakcija@bhglas.com Jusuf Dapo DK - 7330 Brande Idriz Hod‘i} (Sarajevo) Fojnica, Bosna i Hercegovina Distribucija/Distribution: Hamdija Breko Meho Kasumovi} Amila Smajlagi} Web stranica / Hjemmeside: Hivzo Nikontovi} CVR nummer: D‘enana [e~i} www.bhglas.com Emir Solak 34764999 Almira [i{i} www.facebook.com/bhglas.dk NOVEMBAR 2013 I BH GLAS I 3 AKTUELNOSTI Izrael: evropski odnos prema sune}enju je rasisti~ki Izrael smatra da Savjet Evrope (Europarådet) ima antireligijski i rasisti~ki pogled na sune}enje, nakon {to je ova evropska institucija usvojila rezoluciju o sune}enju. Podsje}amo, Savjet Evrope je pozvao svih ~etrdeset sedam(47) svojih ~lanica da pokrenu debatu u svojim zemljama, u vezi s sune}enjem jevrejskih i muslimanskih dje~aka, koji se obavlja ritualno i sukladno religijskim tradicijama - po njihovom mi{ljenju bez obzira na prava djeteta. Ministar vanjskih poslova Izraela poziva Savjet Evrope da {to hitnije anulira usvojenu rezoluciju, koju smatra moralnom mrljom Evrope, koja samo produbljuje mr‘nju me|u narodima i dodatno stvara rasisti~ke tendencije u Evropi. On upozorava, da su tvrdnje da sune}enje {teti dje~ijem zdravlju i uni{tva tijelo, la‘ne, i da nemaju nikakvo nau~no utemeljenje. Evropljani imaju vi{e predrasuda o muslimanima Danski list „Informationen“ prenio je ovih dana dijelove raporta koji je sa~inila Evropska agencija za osnovna prava (FRA) u vezi s porastom rasisti~kih napada na evropske muslimane. Verbalni i fizi~ki napadi na muslimane u Evropi su u porastu, a netrpeljivost je sada prisutna i u intelktualnim krugovima, posebno prema mladim i {kolovanim muslimanima. Agencija smatra, da je ekonomska situacija i nesigurnost, jedan od razloga za porast netrpeljivosti i rasisti~kih napada na muslimane u jedanaest (11) svojih ~lanica. Platne liste pune gre{aka Najnovije istra‘ivanje koje je obavio Gallup za sindikalne organizacije u Danskoj, pokazuje da su na{e platne liste pune gre{aka, i da ih je zato prepo4 I BH GLAS I DANSKA POLITIKA @estoka debata o sune}enju/obrezivanju Ho}e li Danska zabraniti obrezivanje? Tokom ljeta i po~etkom jeseni, vodila se ‘estoka debata o sun}enju dje~aka u Danskoj, koju je pokrenuo danski list „Politiken“. Pored velikog broja obi~nih gra|ana, aktivno su se u debatu uklju~ile stranke i politi~ari, neki sa radikalnim zahtjevima o potpunoj zabrani sun}enja u Danskoj Pi{e: Sabrija OV^INA sabrija.ovcina@bhglas.com T vrdnje mnogih analiti~ara da su stranci postali udarna tema i predstoje}ih op{tinskih i regionalnih izbora u Danskoj - te tako s dr‘avnog nivoa preba~eni na lokalni, zbog dnevno-politi~kih potreba prevashodno stranaka desnice - potvrdila je i ‘estoka debata o sune}enju, koja se vodila ovog ljeta i po~etkom jeseni u Danskoj. Radi informisanosti na{ih ~italaca, nagla{avamo da je rije~ o sune}enju dje~aka, a ne djevoj~ica. Naravno, svi normalni ljudi svijeta osu|uju primitivni ritual sune}enja djevoj~ica koji se radi ponegdje u Africi, prevashodno iz razloga primitivne tradicije, a ne zbog religioznih, zdravstvenih ili higijenskih potreba, {to je svakako slu~aj kod sune}enja dje~aka. Smatra se, da je svaki tre}i mu{karac na svijetu osune}en. Muslimani i jevreji imaju religijsku obavezu da to urade, dok pripadnici drugih religija to ~ine, prevashodno, iz higijenskih ili zdravstvenih razloga. U SAD se vi{e od 70% dje~aka osuneti, a sve je ve}i broj osune}enih mu{karaca i u drugim zemljama, u kojima nema – ili ima vrlo malo – muslimana i jevreja. Razlozi su, isklju~ivo, zdravstvene i higijenske prirode. Na tu temu je, posebno, u SAD ali i drugim zemljama, ura|eno vi{e kvalitetnih nau~nih studija i istra‘ivanja koja se potpuno sla‘u, da je sune}enje higijenski potpuno opravdano, a zdravstveno veoma koristno, pogotovu, kada su u pitanju zarazne i opake bolesti kao {to je AIDS (hiv-smitte). Ujedinjene nacije (FN) preporu~uju, zapravo, sune}enje kao preventivu u NOVEMBAR 2013 Svi danski mediji su propratili debatu o obrezivanju regionima gdje vladaju ove zarazne bolesti! Suprotno preporukama niza medicinskih stru~njaka iz Ujedinjenih nacija - jedno dansko istra‘ivanje preporu~uje zabranu sune}enja! Morten Frisch, doktor specijalista u Dr‘avnom Serum Institutu (Statens Serum Institut) je svojim istra‘ivanjem sune}enja i posljedica istog, izazvao lavinu debata tokom ljeta i po~etkom jeseni u danskom listu „Politiken“ i ostalim medijima. On tvrdi da je do{ao do zaklju~ka, da osune}eni mu{karci imaju psihi~kih i seksualnih problema zbog toga, a pogotovu lo{ seksualni ‘ivot u odraslim godinama!? Iako mnogi stru~njaci sumnji~avo vrte glavom, i smatraju da njegovo istra‘ivanje nije mjerodavno i vjerodostojno, jer je zasnovano na takozvanom nevalidnom uzorku, to jest {a~ici probranih osoba koje su u~estvovale u njegovom istra‘ivanju, ipak je bilo pokreta~ ‘estoke debate o potpunoj zabrani sune}enja, {to je – pretpostavljamo – i imalo za cilj. Naravno, politi~ari desnice i partija koje tradicionalno ne vole strance, a pogotovu muslimane, iskoristili u ovo istra‘ivanje i pokrenutu debatu da raspale iz svih raspolo‘ivih oru‘ja po strancima. Oni tra‘e hitno uvo|enje zabrane sune}enja dje~aka u Danskoj. Ne/o~ekivano, njima su se pridru‘ili i politi~ari iz partije Radikale Venstre. Na svom tradicionalnom godi{njem sastanku odr‘anom nedavno u Nyborg-u delegati ove partije su glasanjem (apsolutna ve}ina) odlu~ili da se radi na usvajanju zakona o zabrani sune}enja u Danskoj. Lider ove partije Ma- rgarete Vestager, kazala je, da }e o svemu porazgovarat sa prtenirama iz Vlade. Astrid Krag, ministar zdrastva, koja dolazi iz Socijaldemokratske partije, izjavila je da za sada nema namjeru predlaganja zakona koji bi zabranio sune}enje. Eventualna zabrana sune}enja dje~aka u Danskoj pogodila bi prevashodno muslimane i jevreje koji imaju religijsku obavezu sune}enja dje~aka. Jevreji sunete dje~ake osmi dan nakon ro|enja u sinagogama, daju}i pritom ime djetetu. Muslimani to ~ine u razli~itim periodima odrastanja dje~aka, od nekoliko mjeseci starosti pa do nastupanja puberteta, ipak naj~e{}e u starosti od 0-6 godina. Interesantno }e biti pratiti konzekvence ove debate, posebno, iz tri razloga. Prvi je, zato {to istra‘ivanje javnog mnijenja ukazuje da je ve}ina Danaca i njihovih politi~kih predstavnika za zabranu sune}enja, {to zna~i, da Vlada treba imati dobro obrazlo‘enje ako ne ‘eli donijeti zakon o zabrani. Drugi je, kako spojiti demokratski princip o slobodi religija s restriktivnim zakonom o zabrani jedne hiljadugodi{nje religijske obaveze i tradicije. Tre}i, i svakako najbitniji, kako eventualnu zabranu objasnti svjetskim mo}nicma jevrejima, i SAD-u, a da se oni ne naljute na malu Dansku!? Te{ko da }e ova Vlada donijeti zakon o zabrani sune}enja dje~aka u Danskoj, ne zbog obzira prema religijskim potrebama danskih muslimana, ve} zbog bojazni od reakcije danskih i ameri~kih mo}nika/jevreja, kojima se takva zabrana nebi ni malo svidjela! DANSKA POLITIKA Lars Løkke Rasmussen tro{io dr‘avna sredstva u privatne svrhe Neodgovorni politi~ari Protekli period na danskoj politi~koj sceni karakterisao je pad popularnosti Vlade, ali i ja~anje opozicije, prije svega partije Venstre. Kao grom iz vedra neba odjeknula je vijest da je lider partije Venstre, u zadnje tri sedmice, vodio buran politi~ki ‘ivot u Danskoj Lars Løkke Rasmussen arben.deliu@bhglas.com U ru~ljivo kontrolisati. Ekstra kontrola platnih listi mo‘e se dobro isplatiti – pokazuje ovo istra‘ivanje! Vi{e od polovine ispitanika, ili preciznije 54 %, su najmanje jednom prona{li gre{ke na svojim platnim listama. Najvi{e gre{ki nalaze mlade osobe u starosnoj dobi od 18 – 35 godina. Istodobno ovo istra‘ivanje pokazuje, da skoro polovina ispitanika nikada nije kontrolirala platne liste, ili je to u~inila veoma rijetko. Sindikale organizacije u Danskoj su iznena|ene ovakvim rezultatima, pa stoga ‘ele pokrenuti kampanju pod nazivom: „kontroli{i svoju platnu listu, isplati se“. Danci nesigurni kao nikad prije Pi{e: Arben DELIU danskim medijima osvanula je pri~a o tome kako je Lars Løkke u funkciji lidera Globalnog instituta za zeleni/ekolo{ki rast, putovao avionom ravno petnaest puta, koriste}i pri tome prvu klasu. Time je Lars Løkke potro{io preko milion danskih kruna na avionske karte. Ovdje treba imati u vidu da su to pare danske dr‘ave koja je, po~ev{i od 2011. godine, donirala po devedeset miliona kruna GGGI-u godi{nje. Lider partije Venstre, na pitanja novinara, odgovara da je sve radio po pravilima, {to i jeste istina, ali to ne mijenja ~injenicu da je Lars Løkke trebao putovati biznis klasom koju koriste svi danski ministri, a ko{ta mnogo manje od luksuzne prve klase. U predizbornoj kampanji partije Venstre njen lider je govorio o zaustavljanju rasta dr‘avnog sektora i efikasnijem tro{enju dr‘avnih sredstava, a on sam to nije provodio u praksi. Situacija je eskalirala kada se saznalo da je sa njim na jedno putovanje u Brazil i{la i njegova k}erka. Ona je boravila u SAD i Lars Løkke je oti{ao tamo samo da bi je sa sobom poveo u Brazil. Cijelom ovom skandalu dodata je informacija da je Lars Løkke, u toku ove godine, zaradio 220.000 kr za rad u navedenoj organizaciji, ali da to nije regularno prijavljeno. Bitno je znati da Lars Løkke, kao biv{i premijer Danske, svake godine dobija 1,5 miliona danskih kruna od dr‘ave. Sav ostali zara|eni novac mora se odbiti od toga. Istovremeno se pokazalo da je GGGI neodgovorno koristila sredstva koja dobija od Danske, ali i niza drugih zemalja. Kori{tenje iznajmljene zgrade u Seulu pla}a se mnogo vi{e nego {to je odobreno, a zaposleni u ovoj orga- AKTUELNOSTI nizaciji imaju povlastice koje se ni~im ne mogu opravdati, posebno kada se zna da novac dobijaju od dr‘ave kao pomo} za razvoj tehnologije za o~uvanje ekolo{ke sredine i pomaganja siroma{nima. Sve ovo je lideru Venstre partije donijelo mnogo problema i stalne no}ne more. ^ak i liberalne novine, kao {to je Jyllandsposten, kritikovale su lidera ove partije. Pritisak je rastao iz dana u dan, da bi u nedelju 19 oktobra, Lars Løkke organizovao konferenciju za medije na kojoj je objelodanio sve ra~une vezane za njegova putovanje i na kojoj je puna ~etiri sata odgovarao na pitanja danskih novinara. Utisak je da konferencija za novinare nije morala trajati ~etri sata, a o~igledno je da se radilo o taktici njegovih politi~kih savjetnika. Namjera duge konferencije za medije bila je da se lider Venstre predstavi kao ~ovjek koji se izvinjava za gre{ke, ali kojeg mediji i pored toga satima cijede i {to je najgore istim pitanjima. Sve ovo imalo je i te kakav odraz na popularnost partije Venstre. Partija je ve} izgubila 3% potpore stanovni{tva, a Lars Løkke je politi~ki nezapam}eno pao u svim mjerenjima vjerodostojnosti danskih politi~ara. Desnica je i pored toga jaka i vodi znatno ispred ljevice {to jasno govori o ~injenici koliko je Vlada nepopularna, ali i koliko je Danska Narodna Partija napredovala. Danska Narodna Partija uspjela se predstaviti kao socijaldemokratska partija desnice. Partija kombinuje socijalnu politiku sa ksenofobijom, a protiv te kombinacije te{ko se boriti. Incident ili bolje re}i skandal o GGGI se nastavlja. Posljednje informacije govore da je ministarstvo za pomo} zemljama u razvoju ignorisalo upozorenja svojih slu‘benika o tome da je GGGI nedovoljno poznata i istra‘ena organizacija da bi se tako velika sredstva donirala toj organizaciji. Ministar Søren Pind, politi~ar Venstre partije, uporno brani Larsa Løkkea. [teta je {to mediji ne poku{avaju jo{ vi{e istra‘iti kako politi~ari danskog Parlamenta, kako desnice tako i ljevice, tro{e dr‘avna sredstva. Zar je mogu}e da politi~ari tako non{alantno tro{e dr‘avna sredstva na kavijar i {ampanjac u prvoj klasi prilikom letenja, dok istovremeno od gra|ana Danske zahtjevaju da prihvate da se plate moraju smanjiti i da treba sprije~iti rast dr‘avnog sektora, a to u krajnjem zna~i lo{ije usluge na{oj djeci, na{im starcima i bolesnima. Ako politi~ari tra‘e da mi svi prihvatimo ekonomske reforme, koje zna~e slabljenje socijalne dr‘ave i stagnaciju na{ega ‘ivotnoga standarda, onda su oni ti koji moraju prvi pokazati kako se pametno i suzdr‘ano koriste dr‘avna sredstva. Ne mo‘emo se oteti utisku da u Danskoj kao i u na{oj domovini, ali i u drugim dr‘avama, politi~ari ~esto zaboravljaju da su oni samo predstavnici naroda i zaposleni u dr‘avnom sektoru. Ni{ta vi{e i ni{ta manje. Mnogi politi~ari izgleda nerazumiju da kao predstavnici naroda ne mogu biti iznad naroda kojih ih bira. Lars Løkke je i ranije imao probleme sa kori{tenjem dr‘avnih sredstava, a mo‘emo se samo nadati da je to posljedica neodgovornosti, a nikako posljedica na~ina razmi{ljanja danskih politi~ara. Kako }e slu~aj Lars Løkke i GGGI i skandal u vezi s tim zavr{iti, pokazat }e vrijeme koje je pred nama. NOVEMBAR 2013 Danci razmi{ljaju i {pekuli{u o bezbroj stvari u sada{njosti, a pogotovu za budu}nost. Upravo su objavljeni rezultati mjerenja/ispitivanja sigurnosti koje je proveo Nacionalni Fond mjerenja sigurnosti (Nationale Tryg Fond Tryghedsmåling). Rezultati su pora‘avaju}i: Svaki {esti(6-ti) Danac je nesiguran, pogotovo kada je u pitanju budu}nost. Ovo su najlo{iji rezultati od kada se provodi istra‘ivanje ove vrste. Identi~no istra‘ivanje obavljeno prije 9 godina (2004 godine) pokazalo je da je svaki dvadeset peti (25-ti) Danac bio nesiguran. Od tada se nesigurnost vi{e nego ~etiri(4) puta ra{irila u narodu. Primarni razlog nesigurnosti je zaposlenje i ekonomska situacija. Nesigurnost je posebno prisutna kod mladih Danaca u starosnoj dobi od 25 – 30 godina, gdje je skoro svaka ~etvrta (4) mlada osoba nesigurna za svoju budu}nost. Svaki tre}i Danac za zabranu no{enja mahrama Lektor na Univerzitetu Politi~kih Nauka u Århus-u Jens Peter Frølund Thomsen obavio je istra‘ivanje javnog mnijenja etni~kih Danaca o no{enju mahrama kod muslimanki I BH GLAS I 5 AKTUELNOSTI u Danskoj. Istra‘ivanje je obavljeno na uzorku od skoro 2000 ispitanika i rezultati su upravo objavljeni u listu Berlingske. Lektor je iznena|en rezultatima ispitivanja: Skoro polovna Danaca, ili 43 % se izjasnila za zabranu no{enja mahrama, a svaki tre}i ispitanik je za strkitnu zabranu no{enja mahrame na javnim mjestima. U ispitivanju nisu u~estvovali stranci iz takozvanih „prve“ i „druge“ generacije stranaca u Danskoj, sa ili bez danskog dr‘avljanstva. Rezultati su skoro identi~ni s rezultatima ispitivanja javnog mnijenja iz 2006-te godine koje je obavio TNS Gallup Institut, kada je 48 % etni~kih Danaca odgovorilo da vide muslimanku s mahramom kao veliki problem danskog dru{tva. Glasnogovornik Islamske zajednice u Danskoj Imran Shah smatra da je potrebno jasno kazati, da u danskom dru{tvu postoji problem, koji je nametnut retorikom i dirigentskom palicom Danske Narodne Partije. Rikke Andreassen, lektor na Univerzitetu u Roskilde-u, koja je preko 10 godina istra‘ivala kako se muslimanke osje}aju s mahramom na glavi, ka‘e, da bi eventualna zabrana no{enja mahrame bila u suprotnosti sa slobodom vjera koja je garantirana danskim Ustavom (Grundlov). Ona tako|er ka‘e, da je za muslimanku mahrama izraz vlastitog odabira, slobode, ponosa i ‘elje da se ‘ena posmatra i cijeni kao individua, po svom radu, znanju i pona{anju, a ne kao seksualni objekt. Obrazovanje za imame mo‘da uskoro u Danskoj AKTIVNOSTI BH ZAJEDNICA Kopenhagen: Sve~ano obije‘eni bajramski blagdani P osljednja sedmica u oktobru je obilovala obilje‘avanjima Kurban bajrama. Dansko-bosansko udru‘enje Vizionar je aran‘iralo nesvakida{nje obilje‘avanje bajrama u jednom danskom kaffebaru u Brønshøju. Gosti su u‘ivali u prijatnoj atmosferi uz sevdalinke i ilahije hora Arabeske, stihove i recitacije nagra|enih pjesnikinja Milene Rudez i Marianne Larsen, te danskog pjeva~a Erika Krølle. Kako prili~i bajramu, bilo je i slatki{a, a na tu temu je nekoliko rije~i rekla danska poduzetnica Tina Møller, koja ima svoju vlastitu produkciju ~okolade. Da se zaokru‘i bajramski do‘ivljaj, ispred gostiju je bila bogata sofra sa, izme|u ostalog, pitom i baklavom. Veliku bajramsku manifestaciju u Horsens: Odr‘an sastanak o reintegraciji U Horsensu je 31.10. ove godine odr‘an sastanak vezan za reintegraciju u svijetlu novih zakonskih rje{enja. Sastanak je odr‘an u Sundparkahalen, a prisustvovao mu je veliki broj na{ih gra|ana. Sastanak je organizovala Horsens komuna, a vodili su ga Lis Bertelsen i Nenad Juri{i} konsulenti za repatrijaciju iz Job centra. Predstavnik Danske pomo}i strancima bio je Asim Perendija koji je prisutne upoznao sa prijedlozima za izmjenu zakonskih propisa vezanih za repatrijaciju. U svom izlaganju Perendija je naveo da se ne o~ekuju velike izmjene te da su u mnogim sredinama ve} plasirane neistinite informacije. Su{tinske izmjene koje se predla‘u su vezane za visinu reiontegracione pomo}i na koju imaju pravo osobe starije od 55 godina koje nisu ostvarile I BH GLAS I Lis Bertelsen pravo da nose penziju u svoju zemlju. Predla‘e se da to bude 3.600 kr do kraja ‘ivota umjesto 2.800 kr koliko je do sada iznosila ta pomo}. Pored Asim Perendija Kr{}anske novine (Kristelig dagbladet) provele su istra‘ivanje me|u politi~kim partijama u Danskoj u vezi sa njihovim stavom prema eventualnom uvo|enju obrazovanja za imame, na nekom od danskih univerziteta. Osim Konzervativne partije i Danske narodne partije, koje su eksplicitno protiv uvo|enja obrazovanja za imame na 6 bo{nja~kom duhu u Ishøju organiziralo su zajedni~kim snagama Evropsko Balkanski Institut (EBI), Bosanski Kulturni Centar Kopenhagen (BKC) i Udru‘enje BiH studenata i omladine (UBS). Vi{e desetina gostiju u‘ivali su u bogatom programu, koji je obuhvatao u~enje Kur´ana, izvo|enje ilahija, stihove, ske~, folklor, a za najmla|e bili su tu i paketi}i. Manifestacija se zavr{ila ve~erom i dru‘enjem uz muziku. Film Krugovi, re‘isera Sr|ana Golubovi}a, inspirisan tragi~nim doga|ajima u Trebinju u prethodnom ratu 1992-1995 i djelom Sr|ana Aleksi}a, prikazuje se 7. novembra u Kopenhagenu, u kinu Cinemateket, na na{em jeziku. Mi{ljenja oko filma su podijeljena, a kritika ga je ocijenila, manjevi{e pozitivno. U svakom slu~aju, ko ima priliku i ‘elju da to ve~e do|e u Cinemateket, mo‘e pogledati film i razgovarati sa re‘iserom Golubovi}em, jer je nakon filma uprili~ena debata. D‘enana [E^I] NOVEMBAR 2013 toga predla‘e se da se ekonomska pomo}, koja trenutno iznosi 125.262 kr, u budu}e ispla}uje tako da se 40% te sume dobije odmah, a ostatak nakon godinu dana. Ovo su samo prijedlozi, a {ta }e biti usvojeno pokazat }e vrijeme jer se o ovome jo{ uvijek vode rasprave na nivou danske politike i Vlade, u sklopu usvajanja dr‘avnog bud‘eta za narednu godinu. Svi ostali uslovi i mogu}nosti ne}e pretrpjeti zna~ajnije promjene, a o~ekuju se izvjesna pobolj{anja postoje}ih rje{enja. Ako se sve ovo usvoji primjena }e va‘iti od 2014. godine. Nakon uvodnog izlaganja prisutni su postavili mnogo razli~itih pitanja gospodinu Perendiji, a on je strpljivo, nedvosmisleno i argumentovano odgovarao na sva postavljena pitanja. Zajedni~ko mi{ljenje svih prisutnih moglo bi se svesti na zaklju~ak da je ovaj sastanak veoma dobro do{ao, da je pojasnio mnoga nejasna pitanja, razbio mnoge zablude, ali i odgovorio na sve mogu}e dileme, posebno ljudima koji razmi{ljaju o povratku u domovinu. Mi{ljenje je da bi sastanaka ovakve vrste trebalo biti vi{e jer su ljudi ‘eljni pravih i ~istih informacija i po mnogim drugim pitanjima, a time bi se preduprijedilo plasiranje razli~itih dezinformacija. Vezuv BA[I] AKTIVNOSTI BH ZAJEDNICA Aarhus: Bh. kulturna tradicija i Bonus pod turskim {atorom K raj augusta i po~etak septembra u Aarhusu protekao je i ove godine u znaku najve}eg kulturnog festivala sjeverne Evrope, Aarhus Festuge. Kulturna prijestolnica Evrope 2017. profilira se sve vi{e sadr‘ajima kulturalnog karaktera, a udru‘enje bh. omladine i studenata Bonus Aarhus koristi to za stavljanje bh. kulturnog naslje|a u fokus prostora svogsa djelovanja. Detalj tribine u Odensi U desetnodnevnom programu festivala ponovo je preko Bonusa svoju ni{u prona{la prezentacija bh. kulturne ba{tine. U novoj-staroj saradnji sa udru‘enjem tursko-danske omladine „Det turkise telt“ ostvaren je ponovo programski sadr‘aj koji je zaintresiranima predstavio nekoliko aspekata BiH i njene kulture. [ator „Det turkise telt“ ponovo je preure|en u kulisu koja je oslikavala bh. ambijent u kome su se preplitali kulturalni elementi koji su oslikavali BiH i njenu tradiciju, ali i izraz mladih Bosanaca i Hercegovaca nastanjenih van granica svog porijekla. Program eventa podsje}ao je na pro{logodi{nji, ali su odre|ene korekcije u programskoj {emi, kao i produ‘enje na jo{ jedno dodatno ve~e doprinijeli ve}oj posjeti. Danski profesor Christian Axboe Nielsen bio je zadu‘en za historijsko-socijalni kontekst, mladi}i i djevojke iz BKC Sabur predstavili su kroz splet igara, dio bh. folklornog naslje|a, odr‘an je workshop na temu pravljenja pite, virtuoz na harmonici Emir Bo{njak donio je autenti~ni ugo|aj sevdaha, bend „Zlatne strune“ zagrijao je prisutne sa nekoliko zabavnih i novokomponovanih hitova, a glavni gosti programa, bend Selma & Tradicionalna bh. no{nja (foto: Bonus) The Sound, prezentirali su publici kroz dva koncerta svoj opus koji sve vi{e osvaja britanske ali i kontinentalnoevropske muzi~ke krugove. Djevojke u tradicionalnim bh. no{njama pri kraju programa vi{e nisu mogle iza}i u susret narud‘bama. Zalihe }evapa, pita, kola~a i bosanske kahve bile su potro{ene i potvrda su jo{ jednog uspje{nog sudara bh. tradicije i savremenih trendova u re‘iji udru‘enja Bonus Aarhus. Bonus kao udru‘enje zaslu‘uje po{tovanje za ovaj poduhvat, a posebna zahvalnost mora se uputiti onoj grupi ~lanova udru‘enja koji su svojim dobrovoljnim radom omogu}ili odr‘avanje ovog aran‘mana. Ostavljen je vidljivo pozitivan dojam na posjetioce koji }e zbog toga zasigurno sa nestrpljenjem i{~ekivati naredni Aarhus Festuge i tu jo{ jednu Bonusovu manifestaciju bh. kulture. Benjamin DAJI] Viborg: Organizovano bajramsko sijelo U Viborgu je 26.10. ove godine organizovano bajramsko sijelo. U Domu kulture, u obli‘njem selu Lovel, okupilo se oko 200 bosanskohercegova~kih gra|ana iz Viborga i mnogih drugih mjesta sa Jyllanda. Organizator je bio BHDF (bosanskohercegova~kodansko dru{tvo) iz Viborga, a goste je zabavljao izuzetno kvalitetan muzi~ki sastav Lucky M. & Emko band iz Hamburga. Bila je to prilika da se okupi veliki broj na{ih ljudi, da se opuste i dru‘e te da se sretnu stari prijatelji, ali i upoznaju neki novi. Bajramskom sijelu u Viborgu prisustvovalo je mnogo omladine i djece. To je zna~ajno sa vi{e aspekata, a prije svega da djeca osjete atmo- sferu i miris domovine njihovih roditelja, a to se ovdje najja~e i najbolje osjeti. Prilika je to da na{a djeca vide kako se dru‘e njihovi roditelji, kako im nije najva‘nije kako se ko zove i kome ko pripada. Na ovom mjestu okupili su se dobri ljudi, a to je najva‘nije. Mladima je ovo dobra prilika da steknu neka nova prijateljstva, ali i da se susretnu sa starim prijateljima. Nema takvih prilika ba{ mnogo u Danskoj pa ih mladi koriste kada god mogu. Mnogi od gostiju pre{li su i preko 200 km, a to no}u nije nimalo lako, da bi se susreli sa drugima, zabavili, ali i u~ili mlade kako se njeguju tradicije i obi~aji zemlje u kojoj su se rodili njihovi roditelji. Vezuv BA[I] Sa skupa u Fredericiji NOVEMBAR 2013 AKTUELNOSTI danskom univerzitetu, ostale partije su pozitivne za takvu mogu}nost. Tom Behnke iz Konzervativne partije, svoje protivljenje obrazla‘e konstatacijom da je Danska zemlja kr{}ana, i da zato Islam ne treba uvoditi na danske univerzitete. Mette Reismann iz vladaju}e Socijaldemokratske partije misli, da bi uvo|enje obrazovanja za imame na danskom univerzitetu uvelo vi{e reda u obrazovanju imama i formiralo kvalitetnije imame. Ona smatra, da bi takvo obrazovanje moralo biti otvoreno za sve polaznike koji ‘ele ovo {kolovanje, posebno za ‘ene, jer su danski univerziteti otvoreni za sve osobe bez obzira na pol, {to treba biti i kod ovog obrazovanja. Dvije osobe otpu{tene s posla zbog neprimjernog govora i pona{anja Na psihijatriskom odjelu Univerzitetske bolnice u Århus-u, Risskov, dva radnika su otpu{tena s posla, a sedam ih je dobilo pismeno upozorenje, zbog nedoli~nog pona{anja, neprimjernog govora, sarkazma i zbijanja {ala na ra~un pacijenata-stranaca, koji su bili lije~eni na ovom odjelu. Jo{ jedna osoba, koja je putem biroa za zapo{ljavanje povremeno radila na ovom odjelu (vikar), stavljena je na „crnu listu“ i ne}e biti kori{tena ubudu}e na ovom odjelu. Univerzitetska bolnica Århus je pod nadle`no{}u regiona Srednji Jylland (region Midtjylland) i otpu{tanje radnika je provedeno u re`iji ovog regiona. Per Jørgensen, stru~ni direktor za psihijatriju u ovom regionu, osu|uje ovakvo pona{anje pojedinaca zaposlenih na psihijatriskom odjelu ove bolnice, i misli, da je otpu{tanjem radnika poslat signal da se ovakvo pona{anje zaposlenih prema pacijentima-strancima ne}e tolerisati. Svih 250 zaposlenih I BH GLAS I 7 AKTUELNOSTI radnika je dobilo mogu}nost do{kolovavanja, a oko 60 zaposlenih je prihvatilo i iskoristilo ovu mogu}nost. Per Jørgensen isti~e, da je trenutna situacija na psihijatriskom odjelu ove bolnice mnogo bolja, i mo`e se ocijeniti potpuno zadovoljavaju}om, kada je u pitanju primjerno pona{anje zaposlenih i njihova komunikacija s pacijentima-strancima. Strancima lak{e do zamjene voza~ke dozvole Stranci u Danskoj - po trenutno va‘e}em zakonu - trebaju u {kolske klupe i na voza~ki ispit da bi zamijenili svoju voza~ku dozvolu za dansku voza~ku dozvolu, bez obzira na voza~ko iskustvo i dugogodi{nji period vo‘nje bez gre{ki. Morten Bødskov, ministar pravde iz vladaju}e Socijaldemokratske partije, ‘eli to promijeniti na bolje i olak{ati – izme|u ostalih - Amerikancima i Kana|anima dobijanje danske voza~ke dozvole. On ka‘e, da je trenutno va‘e}a zakonska odredba iritiraju}a za svakog stranca, a pogotovu za one koji su do{li zbog posla u Dansku. Za lak{u zamjenu voza~ke dozvole bit }e potrebno minimalno dvogodi{nje voza~ko iskustvo bez prekr{aja, koji bi po danskim zakonskim propisima zahtijevao oduzimanje voza~ke dozvole. Trenutno nije poznato i precizirano, da li }e ovo olak{anje obuhvatiti sve strance u Danskoj, ili }e biti selektivno primijenjeno samo za gra|ane USA i Kanade, i mo‘da jo{ kojih zemalja, koji se zbog posla do{li u Dansku. Vi{e osu|enih stranaca se {alje u zatvore zemalja iz kojih dolaze U danskim zatvorima se trenutno nalazi oko 4200 zatvorenika. Statistika pokazuje, da je svaki ~etvrti zatvorenik stranac. Jedan dan boravka u danskom zatvoru, jednog zatvore8 I BH GLAS I AKTIVNOSTI BH ZAJEDNICA Aalborg: Odr‘ana javna tribina o lokalnim izborima U Aalborgu je 29. oktobra ove godine odr‘ana javna tribina na temu: „Bosanskohercegova~ki gra|ani na Sjevernom Jyllandu i gradu Aalborgu i njihovo u~e{}e u lokalnim organima vlasti i politi~kim institucijama“. Tribina je odr‘ana u prostorijama gradske biblioteke i bila je veoma dobro posje}ena. Tribini su prisustvovali: Thomas Kastrup Larsen - kandidat za gradona~elnika Aalborg Kommune, John Pedersen - predstavnik 3F sindikata, Svend Erik - zamjenik predsjednika udru‘enja „Bez tate“, Mariane Rontved – tr‘i{te rada, te predstavnici drugih organa i organizacija sa podru~ja sjevernog Jyllanda. Uvodne napomene dao je Medo Medo Huremovi} i Thomas Kastrup Larsen Detaj sa tribine u Aalborgu Huremovi} u ime bosanskohercegova~ko-danskog udru‘enja „Ljiljan“ koje je i bilo organizator ove javne tribine. Govorio je o uspje{noj integraciji bh. gra|ana koji ‘ive i rade u Danskoj, a istakao je da ima jo{ mnogo mogu}nosti za u~e{}e na{ih gra|ana u danskom dru{tvenom i politi~kom sistemu. Moraju se tra‘iti putevi i na~ini jo{ bolje integracije u dansko dru{tveno tkivo. Thomas Kastrup Larsen, kandidat za gradona~elnika Aalborg komune je potvrdio da je u Aalborg komuni zaposleno jako mnogo bh. doseljenika, ali da se ipak malo uklju~uju u dru{tveni i politi~ki sistem komune. On misli da tu postoje veoma velike mogu}nosti posebno {to su bh. gra|ani brzo nau~ili jezik, uvidjeli zna~aj {kolovanja i shvatili da samo radom mogu uspjeti na ovim prostorima. U raspravi na ovu temu u~estvovali su i John Pedersen, Svend Erik, Mariane Rontved, Almina Nikontovi} koja je do{la iz Frederikshavn komune, Benjamin Brackovi} iz Logstor komune, Alma Sijer~i} iz Aalborga, koja je ina~e ~lan veoma zna~ajnog integracionog savjeta u Aalborg komuni te jo{ neki predstavnici udru‘enja sa ovog podru~ja. Na kraju su se organizatori zahvalili svim u~esnicima javne tribine istakav{i da su na ovaj na~in pokrenuta neka pitanja koja trebaju dati odgovor kako dalje na putu jo{ uspje{nije integracije na{ih gra|ana u danski dru{tveni i politi~ki sistem. Suorganizator ove tribine bio je Savez bh. udru‘enja u Danskoj koji je preporu~io odr‘avanje javnih tribina ovog tipa {irom Danske. Vezuv BA[I] Udruzenje „Ljiljan“ organizovalo bajramsko sijelo U Aalborgu je 26. oktobra odr‘ano bajramsko sijelo u organizaciji bosanskohercegova~ko-danskog udru‘enja „Ljiljan“ iz Aalborga. Sve~anost je organizovana u Sonderbrohalen u Aalborgu, a prisustvovalo joj je preko 100 gostiju iz Aalborga i okolnih mjesta. Goste su zabavljali Hako i Emir band, a prire|en je i prigodan kulturno zabavni program. Nastupio je veliki i mali folklor iz Aalborga, a oba ansambla izazvala su odu{evljenje publike koja ih je nagradila burnim aplauzom. Ro{tilj sa kojeg se {irio miris bosanskih }evapa, ali i drugi specijaliteti uz bogat izbor bezalkoholnih pi}a doprinosili su cjelokupnoj NOVEMBAR 2013 atmosferi koja je mirisala na na{u domovinu. Stvorena je veoma ugodna atmosfera bez i najmanjeg incidenta. Organizator je iskoristio ovu priliku da predstavi plan svojih budu}ih aktivnosti me|u kojima zna~ajno mjesto zauzima Javna tribina o mjestu i ulozi bosanskohercegova~kih gra|ana koji ‘ive u Aalborgu i drugim mjestima, u danskom dru{tvenom i politi~kom ‘ivotu. Predstavljeni su i drugi projekti ovog udru‘enja, a posebno odu{evljenje izazvala je informacija da je fudbalski klub „Ljiljan“ iz sastava ovog udru‘enja izborio mjesto u vi{em rangu takmi~enja. Bilo je izuzetno lijepo i prijatno na}i se na ovoj manifestaciji na{eg zajedni{tva. Vezuv BA[I] AKTIVNOSTI BH ZAJEDNICA Biha}: Okrugli sto Svjetskog saveza bh dijaspore U Biha}u je, 11. 10. ove godine, Glavni odbor Svjetskog saveza dijaspore organizovao okrugli sto na kojem su u~estvovali ~lanovi G.O. SSD i Na~elnik op}ine Biha} gospodin Emd‘ad Galija{evi} sa saradnicima. Ovaj okrugli sto tretirao je dvije teme i to: „Odnos domovine i dijaspore – slijepa ulica, kud i kako dalje“ i druga tema: „Neiskori{teni ekonomski potencijali BiH dijaspore“. Ovdje se mora ista}i dobra posje}enost kao i prisustvo federalnih i lokalnih medija, te gra|ana Biha}a. Moderator za obje teme bio je Smail Toromanovi}, savjetnik Na~elnika op}ine Biha}. Uvodni~ar je bio Zaim Pa{i}, predsjednik G.O. SSD. U raspravi su u~estvovali Na~elnik op}ine Biha} i ve}ina njegovih saradnika koji su predstavili ekonomsku situaciju op}ine Biha}, ukazali na veliki zastoj u ulaganjima u privredu te predstavili impozantne kapacitete i mogu}nosti op}ine Biha} koja bi uz odgovaraju}a ulaganja veoma brzo mogla stati na zdrave noge i povu}i razvoj cijelog Unsko-Sanskog ka- Okrugli sto u Biha}u ntona. Posebno su podvu~ene mogu}nosti ulaganja u turizam jer op}ina Biha}, ali i cijeli Unsko-Sanski kanton obiluju prirodnim ljepotama i drugim resursima koji mogu turisti~ku privredu postaviti na sigurne i zdrave noge. Od ostalih u~esnika u raspravi na okruglom stolu mora se izdvojiti izlaganje ambasadora SSD i po~asnog konzula BiH u Turskoj, gospodina Ahmeda Kemala Baysaka koji je govorio o ulaganjima turskih firmi u BiH, ali i neiskori{tenim potencija- lima prijateljske Turske koja mo‘e i ‘eli ulagati u BiH. Na osnovu rasprave obavljene na okruglom stolu nisu izvla~eni nikakvi zaklju~ci, ali je svima bilo jasno da politika i politi~ari u na{oj domovini gotovo da nisu zainteresovani za saradnju sa svojom dijasporom i pored toga {to dijaspora ima izuzetno velike ekonomske, ali i sve druge potencijale, posebno ljudske, jer se u inostranstvu {koluju mladi te veoma dobri i vrijedni kadrovi, a u privredi razvijenih zemalja {irom svijeta rade mladi stra~njaci iz sastava bosanskohercegova~ke dijaspore. Politi~ari BiH bi ‘eljeli iskoristiti cjelokupan ekonomski, a ne i ljudski potencijal BiH dijaspore, pod uslovom da dijaspora nema nikakav uticaj na usmjeravanje uglavnom ekonomskih potencijala. Mladi bosanskohercegova~ki mozgovi ih ne interesuju jer su potencijalna prijetnja njihovom opstajanju na veoma dobro pla}enim funkcijama iza kojih uglavnom ne stoje adekvatni ili nikakvi rezultati. Tekst i foto: Vezuv BA[I] Odr‘an sastanak Gl. odbora Svjetskog saveza dijaspore N akon {to je u Biha}u 11. 10. ove godine organizovan veoma dobro posje}en okrugli sto, narednog dana odr‘an je i sastanak Glavnog odbora Svjetskog saveza dijaspore. Najprije su rije{ena protokolarna pitanja, a nakon toga radilo se po predvi|enom dnevnom redu. Prije svega su razmotrene aktivnosti koje se provode u savezima objedinjenim u okviru Svjetskog saveza bh. dijaspore. Nakon toga vo|ena je rasprava o izvje{tajima sa konferencija o potencijalnim ulaganjima dijaspore u Bosnu i Hercegovinu, koje su odr‘ane u Prijedoru i Mostaru. Istaknut je zna~aj takvih konferencija, ali je tako|er ukazano na nezainteresovanost dr‘avne vlasti za ovaj vid saradnje sa organizovanom dijasporom. I ovom prilikom istaknuta je orijentacija dijaspore da poku{a ostvariti bli‘e kontakte i saradnju sa lokalnim organima vlasti. Potvrdu takve orijentacije ~lanovi GO mogli su dobiti u izuzetnom anga‘ovanju struktura op}ine Biha} u radu okruglog stola, prethodnog dana, ali i gostoprimstvu koje se moglo osjetiti na svakom koraku. Nakon toga obavljena je rasprava vezana za organizaciju narednog turnira u malom fudbalu koji organizuje Svjetski savez BH dijaspore. Mjesto i termin odr‘avanja narednog turnira odredit }e se do kraja godine. Provedena je i rasprava o mjestu i terminu odr‘avanja narednog, sedmog kongresa SSD. Utvr|eno je da }e se isti odr‘ati krajem maja mjeseca u Sarajevu. Dogovoreno je da se na kongres ponovo pozovu predstavnici vlasti, ali i nevladin sektor sa kojim SSD ima ostvarenu saradnju i dodirne ta~ke interesa i aktivnosti. U organizaciji kongresa aktivno }e u~estvovati Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice. Na kraju sastanka dogovoreno je da se pripremi plan aktivnosti vezan za organizovanje dana dijaspore u Bosni i Hercegovini. Naredni sastanak GO SSD organizovat }e se u februaru 2014. godine u Danskoj. Vezuv BA[I] Sa sastanka GO SSDBiH AKTUELNOSTI nika, ko{ta dr‘avu oko 1.850 kr, {to mjese~no iznosi oko 56.000 kruna. Stoga je nova Vlada formirala poseban odjel pri policiji, takozvani Task Force Hjemmesendelse, koji izme|u ostalog ima zadatak da {alje {to vi{e osu|enih stranaca u Danskoj, na izdr‘avanje kazne u zatvore zemalja iz kojih dolaze. Ugovori o slanju su potpisani sa vi{e zemalja, izme|u ostalih, s Poljskom, Rumunijom i Litvanijom. Do sada je poslato dvadeset sedam (27) zatvorenika na izdr‘avanje kazne u svoje zemlje, od toga osam (8) u Litvaniju. Dr‘ava je na taj na~in u{tedjela oko osamnaest (18) miliona kruna godi{nje, koje bi ina~e utro{ila na izdr‘avanje ovih osu|enika u danskim zatvorima. Stranci po~inju li~iti Dancima Stranci u Danskoj, pogotovo takozvana „druga generacija stranaca“ po~inju sve vi{e i vi{e li~iti Dancima. Oni su mnogo bolje integrirani od svojih roditelja u dansko dru{tvo. To pokazuje najnoviji raport koji je objavila Fondacija za istra`ivanja Rckwool (Rockwool Fondens Forskningsenhed). Jens Bonke, istra`iva~ ove fondacije ka`e, da su posebno ex-Jugosloveni i Pakistanci dobro integrirani u dansko dru{tvo, Turci se nalaze u sredini, dok Ira~ani i Libanci le`e na dnu integracione ljestvice. Fokus istra`ivanja je bio na zaposlenosti, sklapanju brakova i razvodima. Takozvana „druga generacija stranaca“ u Danskoj je procentualno 80 % zaposlena, brakovi se sklapaju u starosnoj dobi od 23-24 godine, razvoda braka ima vi{e nego kod etni~kih Danaca! Istra`ivanje zaklju~uje, da „druga generacija stranaca“ sve vi{e i vi{e li~i Dancima, {to nedvojbeno ukazuje na uticaj sredine u kojoj `ivimo, ali i proces asimilacije koji neumitno prodire u sve `ivotne pore stranaca. Priredio i preveo: Sabrija OV^INA sabrija.ovcina@bhglas.com NOVEMBAR 2013 I BH GLAS I 9 RAZGOVOR S POVODOM Azra Hasanbegovi}, konsulent za edukaciju, kandidat Socijaldemokrata u Vejleu na predstoje}im komunalnim izborima: „Uka‘ite povjerenje onima koji }e vas zastupati u vlasti!“ Razgovarao: Vezuv BA[I] vezuv.basic@bhglas.com S ve je vi{e ljudi stranog porijekla u Danskoj koji se aktivno bave politikom. Mlada generacija bosanskohercegova~kih izbjeglica iskoristila je boravak i ‘ivot na ovim prostorima da se i{koluje i uve‘e u danski dru{tveni sistem. Tra‘e svoje mjesto u svim porama privrednog, dru{tvenog i politi~kog ‘ivota sa sve vi{e uspjeha. Me|utim, mnogo je i onih koji su srednjih godina, a iskustvo ste~eno {kolovanjem i radom u svojoj domovini iskoristili su da i u novoj sredini, na dalekom sjeveru posti‘u veoma dobre rezultate, te da budu aktivni u dru{tvenom i politi~kom ‘ivotu zemlje koja im je pru‘ila uto~i{te u najte‘im trenucima izbjegli~kog ‘ivota. Jedna od njih je i Azra Hasanbegovi} iz Vejlea. Bio je to dovoljan povod da sa njom obavimo razgovor. [ta nam mo‘ete re}i o sebi, djetinjstvu i ‘ivotu u Danskoj? HASANBEGOVI]: Ro|ena sam 1958. godine u Bosanskoj Gradi{ci. Nakon studija prava vratila sam se u rodni 10 I BH GLAS I grad gdje sam obavljala zna~ajne politi~ke i dru{tvene funkcije, od sudije u op{tinskom sudu do delegata u republi~koj skup{tini. Ratna de{avanja dovela su me na daleki sjever 1992. godine, zajedno sa mu‘em i dvoje male djece, gdje sam zamijenila moju pravnu nauku ne~im sasvim novim u okviru dr‘avne uprave, edukacije i zdravstva. U toku sam obrade magistarskog rada u oblasti zdravstva i zdravstvene preventive i o~ekujem da magistriram idu}e godine. Moje djetinjstvo nije bilo ni{ta druga~ije od djetinjstva ve}ine gradske djece, zna~i bezbri‘no, „bosonogo“ i sretno. Roditelji starinskoga „kova“ , ali sa vizijom za budu}nost. Imali su nas dvoje djece, oboje smo zavr{ili fakultete, {to u to doba, prije 33 godine u Bosni, nije bilo ni lako ni jednostavno. Zahvalna sam im oboma, na svemu {to su u~inili da nas i{koluju i izvedu na pravi put, kako to oni ka‘u. U Danskoj ‘ivim krasnim i harmoni~nim, ali jako dinami~nim porodi~nim ‘ivotom. Moj mu‘ i ja smo trenutno sami, jer su nam djeca oti{la svojim putem kroz ‘ i v o t . K}erka H a n a ‘ivi i NOVEMBAR 2013 radi u Berlinu, a sin Haris studira na univerzitetu u Århusu i tamo i ‘ivi. Ja i moj mu‘ imamo svako svoje obaveze. Je li bilo te{ko {kolovati se u Danskoj, radite li i gdje ste zaposleni? HASANBEGOVI]: Te{ko je u~iti na stranom jeziku u tu|oj zemlji i sa studentima mla|im od sebe i vi{e og 20 godina. Studije sam zavr{ila sa prosje~nom ocjenom 10+. Posljednji ispit na master nivou polo‘ila sam 12.6. ove godine sa ocjenom 12. Po~ela sam u~iti iz protesta i ‘elje da povratim izgubljeni identitet. ^injenica da smo godinama tretirani kao broj u evidenciji, kao predmet u administarivnoj ma{ineriji i kao slu~aj, koji treba rije{iti, iritirala me i inspirisala u isto vrijeme. Trenutno radim u jednom Psihijatrijskom centru za terapiju osoba pogo|enih posttraumatskim stresom u gradu Vejle. Taj Centar je dio regiona jug Danske i finasira se iz dr‘avnog bud‘eta. Pacijenti ni{ta ne pla}aju i to su uglavnom izbjeglice iz raznih krajeva svijeta, me|u kojima ima puno Bosanaca. Tu su i danski vojnici koji su se nalazili na frontovima ratnih ‘ari{ta {irom svijeta. Ja sam konsulent za edukaciju. Kako ste se na{li i sna{li u danskoj politici? HASANBEGOVI]: Bila sam mlad politi~ar u na{oj Bosni. Onda je sve bilo druga~ije. Sad sam iskusna i zrela, izdr‘ljivija i spremnija na poraze, a uspjehe do‘ivljavam tako|er na jedan drugi na~in. Svaki uspjeh na jednoj strani nosi poraz na drugoj i obrnuto. To ranije nisam shvatala na ovakav na~in. Sve ima svoju cijenu. Treba je samo pravilno odmjeriti i platiti. Ja sam neobi~na i originalna na svoj na~in. Uvijek ka‘em {to zaista mislim, ponekad u {aljivom tonu, ali sa veoma jasnom porukom. To me mo‘da izdvaja od drugih, vi{e iznijansiranih i profinjenijih politi~ara. Vi ste u Socijaldemokratskoj partiji. Mo‘ete li na{im ~itaocima re}i malo vi{e o tome, posebno sa aspekta odnosa prema strancima? HASANBEGOVI]: Socijaldemokrati su samo jedna od mnogih partija u danskom parlamentarnom sistemu. To je partija u kojoj sam ja na{la moje uto~i{te, jer najve}i dio mojih stavova i politi~kih opredjeljenja partija honorira svojim politi~kim programom. Kao osobi koja nije navikla na ovakvu formu demokratije, kakva se susre}e u Danskoj, nije mi bilo lako prona}i pravu partiju, jer je kod nas sve bilo po nacionalnom klju~u. Zahvaljuju}i poznanicima i prijateljima u parlamentu Danske saznala sam mnogo vi{e o demokratskom sistemu i partijskom ure|enju iz ~ega je proisteklo moje opredjeljenje za Socijaldemokratsku partiju. U odnosu prema strancima ideja vodilja nam je solidarnost i zajedni{tvo. Sloboda, govora, vjeroispovjesti, kretanja, udru‘ivanja i sve druge slobode dio su partijskog programa koji i sama podr‘avam. [ta biste poru~ili svim doseljenicima, posebno mladim i posebno vezano za predstoje}e lokalne izbore u Danskoj? HASANBEGOVI]: HASANBEGOVI]:Preporu~ila bih svima da iza|u na izbore. Da ostvare svoje legitimno pravo glasanja. Da izraze svoju volju i uka‘u povjerenje onomo za koga smatraju da ih mo‘e zastupati u vlasti. Mladima bih rekla: „Upamtite da na vama svijet ostaje. Ako sad ne po~nete, zakasnit }ete. Iza|ite na izbore i glasajte po du{i i srcu, mozgu i razumu, preporuci ili ubje|enju. Nije bitno {ta vas motivi{e, bitno je da glasate za onoga ko vam ne{to zana~i. U~inite to. Vidjet }ete kako je to krasan osje}aj“. Na kraju bih vas pitao koliko ste vezani za svoju domovinu? HASANBEGOVI]: HASANBEGOVI]:Veza sa mojom domovinom je neraskidiva. Odnosi i relacije me|u ljudima kao i dru{tveni i politi~ki sistem su se puno promijenili, tako da mi se ponekad te{ko sna}i. Putujemo u Bosnu svakoga ljeta. Kada odem tamo osje}am se strancem u mom gradu, gradu gdje sam se rodila i odrasla, zavr{ila {kolu, dobila posao, rodila moju djecu, pro‘ivjela krasnih 34 godine ‘ivota. Sada tamo ne prepoznajem dvadesetak osoba. Sve se izmijenilo, ljudi, ku}e, ulice, klima, ‘ivot. Osje}am se Bosankom, tako su me odgojili i tako ja odgajam moju djecu. Uspjela sam integrisati moj bosanski identitet u danski novoste~eni identitet i oni se super nadopunjuju. To me upravo ~ini sretnom i kompletnom osobom. ZAKONODAVSTVO Za{to je bitno iza}i na izbore? Danski propisi u praksi (28) Vjen~anja (vielser) U Danskoj se mo‘ete vjen~ati u op{tini, crkvi ili u nekom od priznatih vjerskih udru‘enja Pi{e: Sabrija OV^INA sabrija.ovcina@bhglas.com U U svim zemljama svijeta organizuju se i provode izbori na svim nivoima i za sve organe i institucije gdje gra|ani imaju pravo, ali i moralnu obavezu da iska‘u svoju volju i opredjele se za politiku koja }e upravljati njihovim ‘eljama i potrebama u nekom narednom periodu. Tako je i sa lokalnim izborima u Danskoj koji }e se odr‘ati 19. novembra ove godine. Svi gra|ani, stariji od 18 godina, sa stalnim boravkom u Danskoj imaju pravo glasa na lokalnim izborima. To se odnosi i na nas, bosanskohercegova~ke gra|ane, nekada{nje ratne izbjeglice, ali i sve druge koji u Danskoj imaju mjesto stalnog boravka. Prilika je to da i sami iska‘emo svoju volju i mi{ljenje o dru{tvenom sistemu zemlje u kojoj ‘ivimo. Niko nikoga ne mo‘e prisliti da glasa za bilo koju politi~ku opciju ako on to ne ‘eli. Izbori su slobodni i mo‘emo glasati po svojoj volji za koga sami ‘elimo. Ali je va‘no iza}i i glasati. Ako to ne u~inimo onda prepu{tamo nekome drugom da bira i izabere umjesto nas. Ako to ne u~inimo, onda nemamo pravo nikome prigovarati da lo{e upravlja ovim dru{tvom niti kritikovati bilo koga. Ako to ne u~inimo, postajemo pasivni posmatra~i svega oko nas, umjesto da budemo aktivni u~esnici vremena u kojem ‘ivimo, a time gubimo mogu}nost da sami upravljamo na{im ‘ivotima. Ako to ne u~inimo, postajemo dio slike dijela lo{e integrisane grupe doseljenika u Danskoj. Radi svega ovoga, poslu{ajte glas razuma, iza|ite na izbore i poka‘ite da su bosanskohercegova~ki doseljenici u Danskoj dio njenog dru{tvenog sistema, koji se integrisao u dansko dru{tveno tkivo. U~inimo sve da promijenimo lo{u sliku vezanu za izlaznost doseljenika, stvorenu na pro{lim lokalnim izborima. A glasati je veoma jednostavno. Za mlade koji govore i pi{u danski nema nikakvih problema i nedoumica. Ni stariji se toga ne trebaju pla{iti. Ne morate govoriti danskim jezikom. Sa mla|ima, prije odlaska na glasa~ko mjesto, porazgovarajte o politi~kim opcijama i programima koje vam se nude pa sami odlu~ite kome }ete dati glas. Uzmite u ruku va{ poziv za glasanje i do|ite na glasa~ko mjesto. Tamo }e vam organizatori glasanja pokazati {ta trebate raditi. Neka vas jezi~ka barijera u tome ne spre~ava. Ukoliko navedenog dana niste u mogu}nosti iza}i i glasati, to mo‘ete u~initi ve} danas. Dovoljno je oti}i u komunu i tra‘iti da glasate odmah. Dobit }ete svu potrebnu pomo}. na{oj rubrici „Danski propisi u praksi“, u toku smo obrade razli~itih tematskih cjelina iz danskog zakonodavstva. Pisali smo o naknadi za bolovanje (sygedagepenge), rehabilitaciji (revalidering), flexjob (fleksjob), dotakli se generalno svih vrsta penzija (førtidspension, folkepension, brøkpension), pisali o radnim i privatnim penzijama i na~inu ostvarivanja istih(div. pensioner), potpori za pla}anje stanarine(boligstøtte, boligsikring, § 34), porodiljskom odsustvu(barselsorlov), besplatnom mjestu za ~uvanje djeteta (økonomisk friplads), raznim vrstama socijalne pomo}i i pravima na ostvarivanje pomo}i (kontanthjælp og socialhjælp), zdravstvenom dodatku, pomo}i za grijanje i ~eku za starije osobe ( h e l bredstillæg, varmehjælp, ældrecheck), likvidnoj imovini koja ima uticaja na visinu penzije i pomo}i od op{tine (likvidformue), predra~unu preliminarnog poreza (forskudsopgørelse), obra~unu poreza (årsopgørelse), raznim vrstama jednokratne pomo}i (enkeltydelser), pravu na savjet i uputu(ret til råd og vejledning), pravo glasa i podobnost na izborima (valgret og valgbarhed), a ovog puta je fokus na zakonskim odredbma koje reguli{u vjen~anja (vielser) po{to je jesen tradicionalno vrijeme svadbi i `enidba/ udaja. Vjen~anja u Danskoj su regulisana zakonom o vjen~anjima (lov om vielser), a ono {to posebno karakterizira ovu zemlju, jeste , zakonska mogu}nost istopolnih vjen~anja kako u op{tinama, tako i u danskim crkvama (folkekirke). Vjen~anja u op{tinama ili gra|anska vjen~anja obavlja mati~ar ili gradona~elnik op{tine u kojoj se ‘elite vjen~ati – dakle, ne morate se vjen~ati u op{tini u kojoj ‘ivite. Vjen~anje mo‘ete dogovoriti i obaviti u mati~nom uredu u op{tini, u nekom NOVEMBAR 2013 ugostiteljskom objektu ili u prirodi – ovisno o tome kako se dogovorite s mati~nim uredom (vielseskontor). Vjen~anju trebaju prisustvovati 2 svjedoka a vjen~ani list se dobija odmah nakon vjen~anja. Crkveno vjen~anje obavlja sve{tenik u doti~noj crkvi u koju se obratite. Potrebno je da jedan od partnera bude ~lan crkve (medlem af folkekirke) ili da ima posebnu povezanost crkvi (særtilknytning) iz nekog drugog razloga. Potrebna su tako|er 2 svjdoka i sve{tenik izdaje vjen~ani list odmah nakon vjen~anja. Bra~ni partneri koji su se vjan~ali u op{tini, a koji ‘ele i crkveni blagoslov za svoje vjen~anje, mogu se obratiti sve{teniku i zamoliti za blagoslov njihovog braka (folkekirkens velsignelse). Ukoliko ‘elite obaviti vjen~anje u nekom od drugih priznatih vjerskih udru‘enja u Danskoj, mo‘ete se obratiti za savjet i uputu tome udru‘enju. Da bi va{e vjen~anje bilo zakonski ispravno i priznato, potrebno je da vjersko udru‘enje posjeduje odobrenje za sklapanje brakova (vielsesbemyndigelse). Na internetskim stranicama Uprave za Familije (Familiestyrelen) mo‘ete na}i sva priznata vjerska udru‘enja u Danskoj. Na primjer, Islamsko udru‘enje Bo{njaka u Danskoj (Den islamiske forening af Bosniakker i Danmark) je priznato udru‘enje od 2001 godine sa sjedi{tem u Vejleu, a podaci o udru‘enju se nalaze na listi priznatih udru‘enja koja je objavila ova uprava. Op{te je poznato da veliki broj Danaca ‘ivi zajedno nevjen~ani (papirløs ægteskaber). Statisti~ki podaci o broju vjen~anih osoba u 2012 godini pokazuju slijede}e: Ukupno je sklopljeno 28.620 brakova. Od toga se 28 235 vjen~anja odnosi na brak izme|u ‘ene i mu{karca, 160 vjen~anja je obavljeno izme|u 2 mu{karca a 225 vjen~anja izme|u 2 ‘ene. Oko 47% od svih sklopljenih brakova zavr{i s razvodom pokazuje statistika, o ~emu }e BH Glas pisati drugi put. I BH GLAS I 11 AK INTERVIEW Mr. sci. Elvedin Begi}, predsjednik Nogometnog Saveza/ Fudbalskog Saveza Bosne i Hercegovine: „Direktnim plasmanom na Svjetsko prvenstvo realizovan je na{ glavni cilj“ Razgovarao: Idriz HOD@I] idriz.hodzic@bhglas.com R o|en je 24. 10. 1960. u Sarajevu. Diplomirao je na Fakultetu za saobra}aj u Sarajevu, gdje je i magistrirao, a od 1983. godine zaposlen je na Aerodromu Sarajevo, gdje trenutno obavlja funkciju Izvr{nog direktora za saobra}aj. Od 1979. godine aktivno je uklju~en u rad FK „Butmir“ u kojem je od 1996. do 2004. obavljao funkciju predsjednika, a trenutno je ~lan uprave kluba.Kao sportski radnik bio je delegat u Skup{tini FSKS, ~lan Predsjedni{tva FSKS, te ~lan Komisije za bezbjednost i stadione NS/FS BiH. Za predsjednika FSKS izabran je 17. 09. 2012. godine. Za ~lana Komiteta za normalizaciju NS/ FS BiH, tijela konstituisanog od strane FIFA, imenovan je 18. 04. 2011. godine. Obavlja funkciju pot12 I BH GLAS I predsjednika UEFA komiteta za stadione i bezbjednost.Na mjesto predsjednika NS/FS BiH, sa mandatom od ~etiri godine, izabran je na Skup{tini NS/FS BiH, odr`anoj 13. 12. 2012.godine. Da li ste zadovoljni dosada{njim rezultatima Nogometnog/Fudbalskog saveza BiH i da li se Va{ plan realizovao u potpunosti? BEGI]: Sama ~injenica da smo se direktno plasirali na Svjetsko prvenstvo u Brazilu 2014. godine govori u prilog ocjeni da su dosada{nji ukupni rezultati NS/FS BiH veoma dobri. Direktnim plasmanom na Svjetsko prvenstvo u Brazlu 2014. godine realizovan je na{ glavni cilj. I ranije je bilo poku{aja, bili smo vrlo blizu, ali nikada nismo ostvarili ovakav rezultat od 1996. godine. Osim toga realizirali smo niz aktivnosti koje su predvi|ene planskim dokumentima, kao {to su liga u malom fudbalu i zajedni~ka liga u ‘enskom fudbalu. To NOVEMBAR 2013 su dvije va‘ne stvari za NS/FS BiH. Bud‘et Saveza je zna~ajno pove}an u odnosu na prethodni period. Ove godine uspjeli smo obezbijediti deset miliona KM, {to je u mnogome olak{alo provo|enje planiranih aktivnosti. Imali smo vi{e okupljanja fudbalera i vi{e odigranih utakmica, ukupno skoro vi{e nego u prethodnih deset godina. Sve su to argumenti koji idu u prilog ocjeni da su dosada{nji rezultati NS/FS BiH izvanredni. Da li je Stru~ni {tab na kormilu sa Papetom opravdao va{e povjerenje i {ta o~ekujete u Brazilu 2014. godine? BEGI]: Svakako, bilo bi nepravedno re}i da nije, jer mi idemo u Brazil. Kao {to rekoh nikome to ranije nije po{lo za rukom. Zagovornika sam prakse da svako radi svoj posao. Nisam osoba koja se mije{a u poslove za koje su drugi odgovorni, zato bi na drugi dio ovog pitanja odgovor trebalo tra‘iti od selektora Su{i}a i Stru~nog {taba. Do Svjetskog prvenstava ima vremena i mnoge stvari }e se jo{ poslo‘iti. O~ekujem da }e izabranici selektora Su{i}a dati maksimum da ostavre {to je mogu}e bolji rezultat, a u ovom momentu je nezahvalno davati bilo kakve konkretnije prognoze. U proteklim mjesecima odr‘ani su kampovi talenata u [vedskoj, Njema~koj, mo‘ete li re}i ne{to o tome? BEGI]: Da, dr‘ali smo kampove u tim evropskim zemljama s ciljem da sagledamo mogu}nosti mladih nogometa{a koji igraju u timovima zemalja u kojima ‘ive. Tu praksu }emo nastaviti i ubudu}e, ali moramo voditi ra~una i o talentima u na{oj zemlji i njima, tako|er, posvetiti du‘nu pa‘nju. Uspjeh reprezentacije je veliki, a i BH fanatikosi su pokazali da su najbolja publika na svijetu, kakvo je Va{e mi{ljenje o tome? BEGI]: Generalno gledano BH fana- INTERVIEW tikosi su najbrojnija grupacija navija~a nogometne reprezentacije BiH i oni su, zajedno s drugim grupama navija~a, davali sna‘na krila na{oj nogometnoj reprezentaciji. To se doga|alo na svim utakmicama koje je na{a nogometna reprezentacija odigrala u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo u Brazlu, kako u gostima, tako i na doma}em terenu. Stoga, svi navija~i na{e nogometne reprezentacije zaslu‘uju veliku zahvalnost i ja im se i ovim putem zahvaljujem. Da li je poznat parnter-sponzor nogometne reprezentacije BiH i koja }e kompanija imati tu ~ast da na dresovima na{ih zmajeva stoji njen logo? BEGI]: Mi imamo ugovor s Legeom koja je bila na{ partner u prethodnom periodu.. Taj ugovor isti~e 31. 05. 2014. godine i mi smo u posljednja tri mjeseca u poslovima tra‘enja najpovoljnijeg partnera za NS u narednom periodu i tu smo u razgovorima sa svim velikim kompanijama, kao {to su: Adidas, Nike, Puma, ali i Legea kao na{ dosada{nji partner i sa jo{ nekim novim partnerima koji se pojavljuju na tr‘i{tu. Naravno, u narednom periodu }emo na}i odgovaraju}eg najpovoljnijeg i najkvalitetnijeg partnera, jer je to ono {to mi u ovom trenutku i zaslu‘ujemo plasmanom na Svjetsko prvenstvo. BH fudbal pi{e novu historiju. Naravno, i Va{ doprinos tome je od neprocjenjive vrijednosti. Kako to komentirate? BEGI]: Vi{e puta sam istakao da je i privilegija i ~ast biti na ~elu NS/FS BiH. Na kraju krajeva, htio ne htio, mojim imenom je ispisana historija dana{njeg BH fudbala, kroz ovaj uspjeh na{e fudbalske reprezentacije, kroz ~injenicu da sam ja prvi predsjednik NS/FS, jedan predsjednik NS/FS, na kraju jedan predsjednik bilo kakve institucije BiH koja, evo, djeluje na ~itavoj teritoriji. Te{ko je mjeriti danas doprinos bilo koga od pojedinaca. To }emo ostaviti onim malo pa‘ljivijim i analiti~arima i pametnicama za sve. Te{ko }e iko i realno napraviti procjene i ocjene, ali svakako mi se moramo vratiti na one koji su nam najzna~ajniji u ovom uspjehu, a to su igra~i, pa onda tek dolazimo Stru~ni {tab i mi koji smo radili druge ove poslove. ^injenica je i to, kad su se odre|ene stvari u NS/FS BiH poslo‘ile, bilo je lak{e i igra~ima da postignu ono {to znaju i ono {to mogu i da nas odvedu u Brazil. Naravno, ponosan sam na tu ~injenicu i zahvalan Bogu {to sam tu, na tom mjestu. Bilo koliko da je moje u~e{}e u ovome, jedni }e re}i da je ogromno, a drugi }e ga minimizirati. Presretan sam kad vidim Bosance i Hercegovce kako se raduju pobjedama na{e nogometne reprezentacije. Da li imate u planu realizovati veliki, svjetski moderan stadion, mo‘da zajedno sa bh dijasporom, jer mala smo nacija, ali sigurno kad ne{to ‘elimo to mo‘emo ostvariti. BEGI]: Da ovo malo razjasnimo. Nigdje na svijetu nogometni savez ne pravi stadione, a mi kakvu dr‘avu imamo, sad bi sve prebacili na NS/ FS BiH, kao „uspio nas je odvesti u Brazil i hajmo sad da pravi stadion“. Stadione treba ostaviti i za to su nadle‘ne lokalne zajednice, da ih prave. Mi imamo potrebu da odigramo mo‘da deset utakmica u toku godine za sve selekcije i za to praviti stadion nije racionalno. Na kraju krajeva i nemamo tih sredstava. Osnova je lokalkna zajednica koja je vlasnik zemlje, ostale infrastrukture, raspola‘e zakonskom legislativom kad su u pitanju razne saglasnosti i dozvole za gra|enje i t.d. Mi smo neko ko bi taj stadion eventualno koristio uz neki klub kasnije i, naravno, za to kori{tenje platio naknadu. Dobra je ideja pravljenja stadiona, me|utim, kod nas nema nekog onog ko bi stao na ~elo ove akcije, pa uklju~io BH dijasporu, investitore i t.d. Poznat je problem koji mi imamo ovdje u Sarajevu, pa koje smo imali sa treningcentrom u Zenici. [ta je to {to lokalna zajednica ‘eli u odre|enoj sredini, na koji na~in da pomogne i sportu, pa i fudbalu? Vi znate da smo mi u Elvedin Begi} sa Zmajevima nakon pobjede u Kaunasu Na{ novinar u dru{tvu sa Elvedinom Begi}em izgradnji trening-centra u Zenici dobili podr{ku i pomo} op}inskog na~elnika u Zenici. Postavi}emo pitanje za{to trening-centar nije izgra|en u Sarajevu? Naravno, da je ijedan op}inski na~elnik i lokalna zajednica dala podr{ku ovom projektu taj bi trening-centar bio izgra|en u Sarajevu. Evo, i kad su u pitanju stadioni, ko u narednom periodu izrazi ‘elju, volju da bude nosilac u svojoj op}ini, u svom kantonu, naravno da }emo se i mi uklju~iti i pomo}i u realizaciji takve ideje, jer nam je u interesu da imamo stadion na kojem bi igrala nogometna reprezentacija BiH, na koji bi moglo do}i tridesetak hiljada Bosanaca i Hercegovaca da bodre reprezentaciju i na kojem bi nizali uspjehe i u narednom periodu. Recite nam ne{to o Va{oj filozofiji uspjeha koja Vas vodi do ostvarenja cilja? BEGI]: Knjige su napisane o filozofiji uspjeha, pa ne misli niko da je ne{to u poslu uspio odraditi samo od te teorije. Stari ljudi ka‘u, odnosno stare mudrosti ka‘u: „Bolji je gram iskustva za ne{to, nego tone teorije“. Cilj sam po sebi nije ni svrha ni prioritetan. Va‘no je postaviti ciljeve, me|utim, ako ne odaberemo pravi put kako do}i do tog cilja, pravi put na kojem provodimo vi{e vremena nego na samom cilju i na kojem se sure}emo i sa dobrim stranama i sa preprekama, uspjeh }e izostati. Su{tina je postaviti cilj, a onda malo potro{iti vremena da odaberemo pravi put kako do}i do cilja. Na po~etku moramo biti edukovani i kompetentni za odre|eni posao. Obi~no grije{imo u sportu kada ka‘emo da je neko ko je igrao fudbal ili bio trener, edukovan za menad‘ment u fudbalu. Na mom primjeru se pokazalo da to nije ta~no i ispravno. Prvo, uz tu edukaciju treba do}i do odre|enih kompetencija za odre|eni posao, a onda biti svjestan funkcije koju obavljate, posla koji ste prihvatili, biti svjestan svih dobrih strana, svih posljedica uspjeha ili neuspjeha i na kraju krenuti savjesno raditi. Bez rada nema uspjeha, treba biti spreman da u odre|enom NOVEMBAR 2013 momentu puno tih zadovoljstava ‘ivota, pa ~ak i porodice svoje, stavite u stranu, jer se odre|ene stvari moraju u prioritetu odraditi. Ako se ne{to ne uradi u pravom momentu, ne reaguje u pravom trenutku, ponekad ti na{i ciljevi ne budu ostvareni zbog sitnica, a u sitnicama le‘e |avoli. Puno sitnica, ako ih otklonimo, malo kad u krupnim stvarima u ‘ivotu padnemo, ali sitnice nas uvijek ometu. E, to je ono {to je, ako }emo o nekakvoj filozofiji uspjeha govoriti, kompletna ova pri~a o kompetencijama, savjesnosti, svjesnosti, na kraju se svede na ono: radi, radi... Nekada su govorili: „Re}i }u ti jednu bitnu stvar. Dvije su stvari jako bitne-red, rad i disciplina“, pa ispade da su u pitanju tri stvari. Treba nam vremena, odricanja i iskustva. Ja sam u menad‘mentu u jednoj drugoj oblasti stekao dragocjeno iskustvo u radu s ljudima i iskustvo da se ni{ta u ‘ivotu ne}e uraditi samo. Mi smo u BiH {ampioni u onom- hajmo sjesti i filozofirati o svemu. Kad filozofiramo, ono {to ka‘u, {to kokuz mo‘e zamisliti, ni jedan bogata{ ne mo‘e realizirati, a mi smo tu filozofi u svemu. Kao kokuzi sve znamo i kako }e se milioni zaraditi, a nemamo ni za kafe u d‘epu. E, tako je i ovdje. Pune kafane i uvijek pri~a kako bi trebalo ne{to, a kad treba zasukati rukave onda nas nema nigdje. Hvala Vam na odvojenom vremenu za ovaj intervju. U ime Redakcije i ~itatelja „BH Glasa“ i u svoje li~no ime, ~estitam Vam na postignutim uspjesima i `elim Vam puno, puno uspjeha u Brazilu i na uzdizanju BH nogometa na vi{i nivo. BEGI]: Hvala Vam na ‘eljama, svima nam treba ~estitati, nekom manje nekom vi{e i svima po‘eliti vi{e sre}e, jer ja sve ovo do‘ivljavam i kao predsjednik NS i kao Bosanac i Hercegovac, kao navija~ i neko koga raduju ti uspjesi. Sama ~injenica da smo u Brazilu ja moram za‘eliti sre}u i svim va{im ~itaocima, jer svima nama, na kraju, treba zaista sre}a da nas ova generacija jo{ malo vi{e obraduje i stvori povoljniju klimu i energiju za naredni period. I BH GLAS I 13 PROMO Predstavljamo: Turisti~ka i prevozni~ka firma „Papalina“ - Sarajevo Prevozni~ka firma za ugled i po{tovanje Turisti~ka i prevozni~ka firma „Papalina“ nije novo ime na tr`i{tu saobra}ajnih i turisti~kih usluga. Firma je etablirana prije mnogo godina, a uspjela se odr`ati na uzburkanom tr`i{tu i pored svih neda}a koje su je pratile svo to vrijeme. Promjena vlasni~ke strukture i promjena vlasnika ~inile su ozbiljne udare na ovu firmu, ali sve je to sada iza njih I ako suo~ena sa nestabilnim poslovnim okru‘enjem, ova turisti~ko-prevozni~ka agencija i dalje ula‘e veliki trud i sredstva da zadovolji najva‘nije potrebe svojih putnika. Vlasnicima „Papaline“, porodici Me{anovi}, najva`nija je `elja za uspje{nim i kvalitetnim radom, a od svojih uposlenika tra`e po{tenje i odgovornost {to moraju biti glavne vodilje u njihovom radu. Problema jo{ uvijek ima, ali ih je svakim danom sve manje. Rezultat toga je uspje{no poslovanje u protekloj godini. U ovoj godini nabavljen je izuzetno dobar i komforan autobus {to putovanje od BiH do Skandinavije i nazad, u udobnom ambijentu, putnicima ~ini lak{im i ugodnijim. Svemu tome doprinosi i bife osvje`avaju}ih, ali isklju~ivo bezalkoholnih pi}a, koja se u autobusima „Papaline“ poslu`uju besplatno. Posebnu pa‘nju agencija poklanja organizovanju posebnih ili vanrednih putovanja kao {to su ekskurzije i putovanja za mlade, ali i putovanja u okviru bodrenja na{ih dr‘avnih selekcija posebno u nogometu, ali i ko{arci i rukometu. Na svim meridijanima gdje se na|u na- {i najbolji sportisti na|u se i navija~i koje na te destinacije preveze „Papalina“, uvijek po prihvatljivim uslovima. U aktivnostima ove agencije posebno mjesto zauzima humanost. Prevezeno je na stotine humanitarnih paketa, ali to nije sve. U okviru vjerskih praznika „Papalina“ besplatno preveze vjerske slu`benike iz na{e domovine u Dansku, podijeli mnogo besplatnih putovanja , a poma`e i piscima u dijaspori ~ije knjige preveze iz {tamparija u Izgled novog autobusa iznutra Hazim Me{anovi}, vlasnik Bosni i Hercegovini u Dansku. Tako su „Papalinini to~kovi“, u saradnji sa „BH Glasom“, u ovom mjesecu dopremili pomo} za korisnike JU „Zavoda Pazari}“. U na{u Redakciju stigla je molba za pomo} iz ove Ustanove koja u ovom trenutku vodi brigu o 370 osoba sa intelektualnim pote{ko}ama u razvoju. Na na{ upit „Papalina“ se odmah odazvala, te smo zajedno obezbijedili i dostavili slatki{e i obu}u za mali{ane te institucije. Uz porodicu Alihod‘i}, „Papalina“ je i glavni sponzor na{eg lista. [tampanje gotovo tre}ine na{e godi{nje produkcije finansira „Papa- lina“ i to od samog osnivanja lista. Time najneposrednije doprinosi informisanju na{ih gra|ana u Danskoj i direktno rade na o~uvanju na{eg jezika, tradicije, kulture i obi~aja. Tokom popisa stanovni{tva u BiH, ali i u vrijeme izbora i svih drugih oblika izja{njavanja na{ih gra|ana „Papalina“ organizuje vanredna putovanja u na{u domovinu. U budu}im aktivnostima planiraju pro{irenje u oblasti turisti~ke ponude, jer pripremaju aran‘mane vezane za turisti~ke posjete bh. planinama, ski centrima i drugim kulturnim i sportskim mjestima te putovanja u sklopu drugih kulturnih ili sportskih de{avanja zna~ajnih za BiH. Poseban popust redovno }e imati studenti i |aci. Sve su ovo razlozi zbog kojih je zadovoljstvo putovati sa „Papalinom“. Novi autobus turisti~ke agencije „Papalina“ 14 I BH GLAS I NOVEMBAR 2013 PROMO Bra}a Mersad i Ismet Alihod‘i}, vlasnici firme NAKA Aps Predstavljamo: „NAKA Aps“, Vestermarksvej 2, 8723 Løsning Doprinos o~uvanju na{e kulture i identiteta Respekt i vjera u intiligentne potro{a~e, u na{ narod, njegov dobar ukus i prepoznatljivu kulturu hrane recept su za uspjeh, ka‘u u ovom trgova~ko-proizvodno-servisnom preduze}u! Interes za odbranu svog zasebnog kulturnog identiteta, kada je u pitanju hrana, nije usahnuo pod uticajem asimilacije i globalne kulture S va ljudska bi}a, jednaka po dostojanstvu i pravima kako glasi 1. ~lan Univerzalne povelje UN-a iz 1948 ideja je koja pro{iruje jednakost me|u ljudima i kada je u pitanju pripadnost odre|enoj kulturi. Kao gra|ani jedne dr‘ave, svi njeni dr‘avljani imaju ista gra|anska prava, a kao pripadnici posebnih kultura tako|er sva prava koja iz toga proisti~u, u prvom redu pravo na o~uvanje vlastitog kulturnog identiteta. Bosanski jezik jeste osnovni dio na{eg identiteta. Pored jezika, na{a bosanska kuhinja s prepoznatljivim bosanskim specijalitetima, zauzima bitno njen, zbog patnji i trauma koje smo do‘ivjeli od agresije na nas i na{u domovinu. U tome nam svesrdno poma‘e vrijedno osoblje na{eg cijenjenog sponzora, koji je sa nama od prvog broja BH Glas-a, trgova~ko-proizvodno-servisna firma „Naka“. Proizvodnjom i prometom raznih bosanskih specijaliteta u Danskoj ali tako|er i mnogim drugim zemljama {irom svijeta, koji su na taj na~in dostupni svim na{im gra|anima u dijaspori, oni na najbolji na~in rade na o~uvanju na{e kulture i idemjesto u o~uvanju na{e kulture i identiteta. Istina, ~esto u procesu promjene identiteta nismo ni svjesni snage spolja{njeg utjecaja. Tako, malo po malo, u ovoj maloj ali nacionalno homogenoj skandinavskoj zemlji, i mi i na{a djeca, zaboravljamo jezik, a na{e bosanske specijalitete rije|e spravljamo ili kupujemo, poprimaju}i razne transformacijske elemente i gube}i polahko svoj identitet. Mi, iz BH Glas-a, nastojimo to ubla‘iti kroz pisanu rije~, jer znamo da je jezik sasatavna komponenta njegovanja i za{tite na{eg kolektivnog identiteta, koji je jo{ uvijek krhak i pomalo zbu- ntiteta. Nakini proizvodi, na zadovoljstvo mnogobrojnih kupaca, nalaze se na policama mnogobrojnih prodajnih mjesta {irom svijeta. Proizvodi imaju Halal-Certifikat ovjeren pe~atom The Islamic Cultural Centar of Scandinavia iz Kopenhagen-a. Filozofija uspje{nog razvojnog procesa ove kompanije, zasniva se na investiranju vlastitih sredstava od 1997 godine, od kada je „Naka“ po~eo poslovati prvo u Vejle-u, a zatim od 2001 u Løsning-u. Firma posluje 30% bolje iz godine u godinu – po‘elimo im, da nastave ovim tempom! NOVEMBAR 2013 I BH GLAS I 15 ZDRAVLJE LJEPOTA,STIL I MOD Bolest kostiju Njega kose Trikovi koji sta Osteoporoza Pi{e: Dr. Armin GALE[I] armin.galesic@bhglas.com Osteoporoza je ra{irena bolest i pojavljuje se kod nekih pacijenata vrlo rano. Ovdje mo‘ete pro~itati da li neko od va{ih ~lanova porodice ili vi sami spadate u rizi~ni grupu Priredila: Almira [I[I] almira.sisic@bhglas.com O steoporoza je progresivna metaboli~ka bolest kostiju, koja se karakteri{e smanjenjem mineralne gustine (mase) kosti (gubitak kalcijuma iz kosti). To dovodi do smanjenja ~vrstine kosti, pove}anja fragilnosti i porasta rizika za nastanak preloma kosti. Najugro‘eniji su ki~meni pr{ljenovi i butna kost. Prelomi mogu nastati kod lak{ih trauma ili ~ak bez povrede (tzv. spontani prelomi). To je „tiha „ bolest, po~inje podmuklo, bez simptoma i naj~e{}e se otkriva tek kada se desi prelom neke kosti. Zato je i zovu „tihi kradljivac kostiju“. Nekada se kao prvi simptomi mogu javiti bolovi u kostima, zglobovima, mi{i}ima ali se naj~e{}e ne pomi{lja na osteoporozu kao mogu}i uzrok. Bolest dobija razmjere epidemije i postaje socijalno – ekonomski problem! Osteoporoza mo‘e biti primarna, sekundarna i senilna. Osteoporoza se naj~e{}e javlja kod ‘ena poslije menopauze i tada govorimo o primarnoj osteoporozi. Kada se osteoporoza javi kao posljedica drugih oboljenja ili dugotrajne primjene lijekova koji izazivaju demineralizaciju kostiju, govorimo o sekundarnoj osteoporozi. Senilna osteporoza se javlja i kod mu{karaca i kod ‘ena poslije 65. godine ‘ivota. A ko vam je struk „bolna ta~ka“ koju `elite da sakrijete ili `elite da ga vizuelno suzite, u tome vam moda mo`e biti vjeran saveznik. Otkrivamo vam zato modne trikove kojima }ete barem prividno suziti svoj struk... Pravila kost Osteoporozu je mogu}e sprije~iti, usporiti njen razvoj i lije~iti!!! Prevencija mora po~eti jo{ u ranom djetinjstvu kroz redovnu i pravilnu ishranu, pravilan rast i razvoj i fizi~ku aktivnost. Cilj prevencije je dosti}i pik ko{tane mase do 35. godine ‘ivota i tako sprije~iti razvoj osteoporoze u starijoj dobi. Dijagnoza osteoporoze Rana dijagnoza osteoporoze je zna~ajna zbog masovnosti oboljevanja i radi spre~avanja ozbiljnih posljedica i komplikacija kao {to su prelomi ki~menih pr{ljenova, butne kosti, invaliditet… Kod odraslih je va‘no procijeniti faktore rizika! Provjerite da li spadate u rizi~nu grupu! Faktori rizika za pojavu osteoporoze su: Osteoporoza - rana menopauza (manjak estrogena) nastala pre 45. godine ‘ivota ili vje{ta~ki izazvana nakon hirur{kog odstranjivanja materice i oba jajnika - te‘e hroni~ne bolesti (bolesti organa za varenje) - malapsorpcioni sindrom, Kronova bolest, hipertireoza (oboljenja {titne ‘lijezde), oboljenja para{titnih ‘ljezda, oboljenja bubrega i jetre - dugotrajna primena odre|enih lijekova (kortikosteroida, sedativa, barbiturata – antiepileptika) - mala tjelesna masa - pozitivna porodi~na anmneza (jedan ili vi{e oboljelih u porodici) - pu{enje, prekomjerno konzumiranje alkohola, kafe, fizi~ka neaktivnost - neadekvatna ishrana – previ{e soli i proteina u ishrani i ishrana siroma{na kalcijumom i vitaminom D, izlaganje jonizuju}em zra~enju. Strukirane majice Strukirana majice ili ko{ulje prikri}e va{ stomak i prividno vam izdu‘iti struk. Ne strahujte od nabora, jer oni ne}e va{oj figuri dati ve}i volumen. Naprotiv, ovako }e vam struk izgledati dosta u‘e pa }e mnogi u ~udu primijetiti kako ste odjednom toliko smr{ali. Haljina „pje{~ani sat““ @elite li poput mnogih holivudskih ljepotica da imate tanan struk i istesanu figuru u obliku pje{~anog sata? Ne morate dr‘ati rigorozne dijete, ni mnogo vje‘bati. Dovoljno je da obu~ete haljinu koja }e vizuelno stvoriti liniju pje{~anog sata. Hla~e na prugice Najbolji model hla~a koji }e vas izdu‘iti i prikriti nesavr{eni struk su one s tankim vertikalnim prugicama koje deluju poput opti~ke varke pa }e va{e noge u njima izgledati du‘e i tanje. Konzumiranje malina pove}ava {ansu mu{karaca da postanu o~evi, tvrdi se u studiji M aline sadr‘e visok nivo C vitamina koji je klju~an za plodnost mu{karaca, te magnezij koji je uklju~en u produkciju testosterona. Tako|er, {tite spermu od oksidativnog stresa. Ameri~ka studija otkriva kako mu{karci koji imaju vi{e od 44 16 I BH GLAS I NOVEMBAR 2013 DA KULINARSTVO anjuju struk u jednom potezu Mantil, kaput s kai{em Zbog svoje funkcionalnosti mantili su uvijek dobrodo{li komadi ode}e u ormanu. Dodu{e, neke ‘ene groze se upotrebe pojasa zbog straha da upravo njima u prvi plan ne istaknu svoj struk kojim ba{ i nisu zadovoljne. Me|utim, ako ga ne stegnete previ{e, pojas mantila zapravo mo‘e da vam pomogne da svoju figuru oblikujete po ‘elji. Strukirana haljina Takva je haljina savr{en izbor za sve ‘ene s nagla{enim ‘enskim oblinama. Vrlo je va‘no da je sa{ivena od malo kru}eg materijala poput ~vr{}eg pamuka kako bi se vje{to prikrile obline koje znaju da se pojave oko struka. RECEPTI IZ BOSANSKE KUHINJE Priprema: Amila SMAJLAGI] amila.smajlagic@bhglas.com Punjeni krompir Haljina nabrana na struku Ovakav modni komad dobro pristaje svakoj ‘eni i uz to je vrlo prakti~an odijevni predmet. Haljina na vezivanje lijepo izgleda i uz {tikle i uz gumene ~izme, a njen univerzalni kroj tako|e mo‘e prikriti neke nedostatke. Strukirani sako Jo{ jedan neuni{tivi komad odje}e koji uspje{no odolijeva svim trendovima. Njime }ete uspje{no prikriti stoma~i}, a mo‘ete ga kombinovati i uz hla~e kao i uz suknju. Uska suknja do koljena Uska suknja do koljena isti~e sve lijepe karakteristike va{e figure. Njen kroj, naime, isti~e bokove, dok struk ~ini dosta tanjim. Dodamo li joj jo{ kakav uski d‘emper ili neku prozra~nu bluzu, dobi}emo neodoljivu ‘enstvenost protkanu seksepilom. Bluza s ma{nom ili volanima Ukoliko ‘elite da odvratite pa‘nju s onog dijela tijela koji vam se ne svi|a, tada istaknite onaj kojim ste jako zadovoljni. Bluzica s ma{nom oko vrata uravnote‘uje va{u figuru daju}i puno}u dekolteu, dok odvla~i pa‘nju od struka. Sastojci: - 150g isjeckanog tele}eg mesa - 150 g suhog mesa - 1 glavica luka -6 velikih krompira -1 jaje -1/2 ka{i~ice senfa - malo bibera - malo soli -4 ka{ike kajmaka - 500 ml soka od paradajza Priprema: Prepr‘ite luk na ulju i do- dajte mu meso. Zatim meso skinite sa vatre i za to vrijeme olju{tite i izdubite krompir za punjenje. Sad dodajte mesu jaje, malo bibera, senf, dvije ka{ike kajmaka, posolite i ovim nadjevom napunite krompir. Dobro podma‘ite uljem sud u kome }ete ga pe}i, naredajte krompir i stavite u rernu. Kad krompir bude pe~en, prelijte ga sokom od paradajza u koji ste umije{ali dvije ka{ike kajmaka. Kola~ sa jabukama i grizom Hla~e s visokim strukom U ovakvim hla~ama va{e noge }e izgledati du‘e i tanje nego {to to zaista jesu. Uz to, dok vas ve}ina hla~a vizuelno pro{iruje u kukovima, ovaj kroj nagla{ava naju‘e mjesto na va{em tijelu. Maline su dobre za plodnost mu{karaca godine, a unosili su veliku koli~inu C vitamina (konzumiraju}i maline, brokole i krompir), imaju 20 posto manje o{ete}en DNK sperme od onih koji nisu konzumirali takvu hranu. Tako|er se smatra da ovo vo}e mo‘e smanjiti rizik od poba~aja. „Maline imaju klju~ne sastojke koji pove}avaju plodnost mu{karaca i `ena“, rekla je nutricionista Juliet Wilson. Istakla je kako jedna porcija malina sadr‘i istu koli~inu C vitamina kao da pojedete 173 zrna gro‘|a. Maline poma‘u i odr‘avanju tejelsna te‘eine koja je klju~na za balans seksualnih hormona. Sastojci: - 3 jabuke srednje veli~ine - 2 jaja - ~a{a (2dl) mljevenih oraha - ~a{a griza - ~a{a ulja - malo vi{e od pola ~a{e {e}era - vanilin {e}er - pra{ak za pecivo - 1 ka{ika kakao - 0,5 l mlijeka - puding od ~okolade - kokos NOVEMBAR 2013 Priprema: Jabuke oguliti i izrendati a zatim dodati sve ostale sastojke osim mlijeka i pudinga. Izmje{ati i pe}i na 180-200 °c. 2025 minuta. Pred sami kraj pe~enja kola~a skuhajte po uputstvu na vre}ici puding i prelijte ga preko pe~enog kola~a. Pospite sa kokosom i pustite par sati da odstoji prije serviranja. Skoro sav puding }e se upiti u kola~ tako da }e kola~ biti veoma so~an. I BH GLAS I 17 SPORT Osvrt na posljednje dvije utakmice Zmajeva i plasman na SP 2014 San je postao stvarnost, BiH ide u Brazil Pi{e: Benjamin DAJI] benjamin.dajic@bhglas.com I ako to mo‘e zvu~ati ~udno, ali pomalo je te{ko zapo~eti sa pisanjem teksta o nogometu i sportu generalno u BiH bez ikakve doze zabrinutosti, opreza ili nerealnog nadanja. Naviknuti na nepravde i nesre}e kao da i{~ekujemo da }e nam neko novoimplementirano pravilo pokvariti radost. Ali ovog puta zaista nema mjesta nikakvim zavrzlamama na na{ ra~un, niti se mo‘e desiti neka igra koja bi nas sprije~ila u utjelovljenju sna sanjanog 18 godina. Nogometna reprezentacija BiH narednog }e ljeta u Brazilu igrati na Svjetskom prvenstvu, i u‘ivanjem u tome sve bosanske patriote mo}i }e naplatiti dio duga za sve tuge, sva o{te}enja na travnjaku i za zelenim stolom, za sve radosti koje su na kraju bivale zaljevane suzama. Nogometni Zmajevi podarili su plasmanom na SP svim Bosancima i Hercegovcima, osje}aj vrijednosti u svjetskim razmjerama. Kona~no }e se negdje u ‘i‘i svjetskog interesa, a nogometno SP je najve}i sportski doga|aj, na{a dr‘ava pominjati samo u pozitivnom kontekstu i bez negativnih konotacija. Zaslu‘ni za ovaj ogromni uspjeh su igra~i, selektor i Vjerni navija~i bh nogometne reprezentacije 18 I BH GLAS I NOVEMBAR 2013 Na{ novinar na utakmici BiH - Lihten{tajna u Zenici njegov stru~ni {tab, ~elnici N/FS BiH, ~lanovi Komiteta za normalizaciju, sportski radnici koji su pomogli na bilo koji na~in, ali i navija~i koji su Zmajeve pratili i bezrezervno bodrili diljem Svijeta. Predvo|eni nezaobilaznim i neprevazi|enim BH Fanaticosima mnogobrojne navija~ke skupine putovale su s kraja na kraj Starog kontinenta, pa i preko Atlantika, da bi bili uz izabranike Safeta Su{i}a. BH Legion, Belay Boys, Ljuti Kraji{nici i druge sli~ne skupine nastajale su i postojale samo sa ciljem podr{ke bh. nacionalnim ekipama. Jedna od takvih navija~kih grupa je i Zmajevi Posavine iz Od‘aka. Osnovani 2009. od kada redovno na licu mjesta prate sve utakmice bh. nogometne selekcije Zmajevi Posavine su poznati i uo~ljivi na osnovu svoje bh. zastave koja je sa dimenzijama od 13x6 metara dugo bila najve}a te vrste. Potpisnik ovih redova imao je ~ast dru‘iti se sa Zmajevima Posavine na dan odigravanja utakmice koju je bh. nacionalni tim odigrao u Zenici protiv Lihten{tajna i osjetiti dio atmosfere koja je vladala prije, za vrijeme i poslije me~a, kako na stadionu tako i oko njega. Najupe~atljiviji utisak koji ~ovjek sa sobom ponese nakon jednog ovakvog do‘ivljaja jeste osje}aj patriotskog naboja koji se manifestira kroz sportsko navijanje. Dva autobusa navija~a koja su iz Od‘aka krenula put Zenice tog petka kada je trebalo rutinski odraditi neatraktivni Lihten{tajn i tako spremiti teren za odlu~uju}u utakmicu u Litvaniji, dokaz su ljubavi prema domovini i ‘elji za njenim dobrostanjem. Zagrijavanje glasova i dlanova zapo~elo je ve} pri polasku i raspolo‘enje se pribli‘avalo vrhuncu prilikom pauze kod Nemile, nadomak Zenice. Tu se uz zakusku u vidu pe~ene janjetine i {kembi}a na proplanku pored ceste razvila pomenuta zastava koju je kolona automobila burno pozdravljala sirenama, uzvicima i uklju~ivanjem u navija~ke pjesme Zmajeva Posa- vanje i dovikivanje tribina, pirotehnika na obli‘njim stambenim zgradama – kulise i ugo|aj koje }e igra~i iz Lihten{tajna te{ko ponovo do‘ivjeti, ako ih ‘rijeb ponovo ne spoji sa nama u nekim budu}im kvalifikacijama. A mi, bh. navija~i, ponosni {to smo tu gdje jesmo, u situaciji koja nam savr{eno odgovara jer ovisimo samo o sebi, odnosno igri Zmajeva, samo smo radili ono {to nam se u tom trenutku ~inilo najprirodnijim – pokazivali smo osje}aje prema svojoj zemlji i u‘ivali u tome. Zmajevi su ovu utakmicu rije{ili za 15-ak minuta zadnjeg dijela prvog poluvremena. Mre‘a lihten{tajnskog gola se u tom periodu zatresla 4 puta, i drugi dio utakmice je protekao u {tednji energije za gostovanje u Li- Sudbonosna i te{ka utakmica protiv Litavnije na stadionu i milioni {irom BiH i Svijeta ‘ivjeli su za taj dan, za trenutak kada }e glavni sudac utakmice odsvirati kraj i time ozna~iti po~etak ostvarivanja na{eg sna. Me|utim, kako je utakmica tekla i taj posljednji signal pi{taljke se pribli‘avao rezultat na terenu se nije uklapao u san. Jasna terenska inicijativa na{ih momaka nije urodila plodom do duboko u drugom poluvremenu. Tek u 68. minuti utakmice golom Vedada Ibi{evi}a uknji‘ili smo 3 najva‘nija boda u historiji bh. reprezentativnog nogometa i sa njima ovjerili karte za Brazil 2014. U BiH, u svim bh. domovima {irom Svijeta zavladala je euforija. koja je putem internetskih mre‘a brzo obi{la Svijet. Ono {to nam predstoji u neposrednoj budu}nosti jeste i{~ekivanje zavr{etka kvalifikacijskog ciklusa u svim kontinentalnim zonama, uklju~uju}i i evropski bara‘, na pomen koga nam kona~no vi{e ne pada mrak na o~i. @rijeb za SP bit }e obavljen 6. decembra, i osim ve} poznate ~injenice da }e se Zmajevi na}i u ~etvrtom {e{iru prilikom izvla~enja grupa, sve ostalo za sada spada u sferu {pekuliranja. Prije ‘rijeba, ljubitelji nogometa u ameri~kom St. Louisu imat }e priliku vidjeti sportski spektakl. Naime u gradu koji udomljava oko 70 000 gra|ana pori- Slavlje Zmajeva nakon pobjede nad Litvanijom u Kaunasu vine. Tu u srcu Bosne, na zelenoj povr{ini daleko od svakodnevnice za~injene pote{ko}ama, brigom, politikom, nesuglasicama i drugim neda}ama moglo se zaista osjetiti koliko je velika, iskrena i neiskvarena ljubav mnogih prema domovini. Atmosfera se usijavala ulaskom u Zenicu i pribli‘avanjem Bilinom Polju uz no{enje razvijene zastave kroz ulice koje vode do Zmajevog gnijezda. Gromoglasno navijanje ispred stadiona koji je bio ispunjen ve} puno prije prvog sudijskog zvi‘duka, naelektrisanost mase koja je gorila od ‘elje za jo{ jednom pobjedom, pjevanje svih prisutnih u jednom glasu, navija~ki valovi, prozi- tvaniji i ~uvanju od kartona i povrjeda. Po~asni gol koji su gosti postigli nije umanjio slavlje zbog jo{ 3 boda na kontu i zadr‘avanja liderske pozicije na tabeli. U autobusima Zmajeva Posavine raspolo‘enje tokom puta prema Od‘aku nije jenjavalo i pobjeda u Litvaniji u razgovorima i razmatranjima nije imala alternativu. Pozitivnost i povjerenje u selektora i igra~e bilo je ovaj puta neograni~eno {irom BiH. Put ka Brazilu bio je trasiran i u litvanskom gradu Kaunasu trebalo je jo{ samo zape~atiti vizu za SP. Rijeke vjernih bh. navija~a opet su preplavile ulice jo{ jednog stranog grada. Nekoliko hiljada bh. patriota Do~ek Zmajeva u Sarajevu pred Vje~nom vatrom Golom Vedada Ibi{evi}a Zmajevi su ovjerili karte za Brazil 2014 Eufori~ni smo bili i ranije u vi{e prilika, ali na kraju ostajali kratkih rukava. Ovaj puta euforija je pomije{ana sa osje}ajem olak{anja, jer se ne moramo brinuti za sljede}u utakmicu, nego se u narednih 9 mjeseci mo‘emo sa u‘ivanjem prepustiti pripremama za SP. Svi pozitivni osje}aji bili su pomije{ani u izljeve radosti i veselja. Gradovi {irom BiH sijali su bakljama ponosa do kasno u no}, pjesma se ~ula do neba. Zmajevi su iz Kaunasa poletjeli put Sarajeva neposredno nakon utakmice i tu im je prire|en veli~anstven do~ek. Ispred Vje~ne vatre 50 000 razdraganih grla klicalo je na pozdrave na{ih sportskih junaka slikaju}i pri~u NOVEMBAR 2013 jeklom iz BiH, 18. novembra odigrat }e se prijateljski susret na{e i argentinske reprezentacije, i bit }e to odli~na prilika za procjenu trenutne pozicije na{ih Zmajeva u odnosu na najbolje svjetske selekcije. Ovaj put smo se vi{e usmjerili na emocije prouzrokovane nogometom nego samom igrom, {to je i razumljivo s obzirom na vrijeme provedeno u i{~ekivanju postignutog rezultata. O strategiji, pripremama, {ansama, protivnicima i mnogo ~emu drugom vezanom za Zmajeve i SP, pisat }emo vi{e u narednim brojevima na{eg lista, a za sada sebi dajmo odu{ka u pro‘ivljavanju dugogodi{njeg sna. I BH GLAS I 19 KULTURA Uspje{na saradnja O[ „Me{a Selimovi}“ iz Sarajeva (BiH) i O[ Tonga iz Falkenberga ([vedska) Zajedni~ka ba{ta prijateljstva i razli~itih kultura i obi~aja U Varbergu, u posjeti tvr|avi jednog od {vedskih kraljeva Pi{e: Idriz HOD@I] idriz.hodzic@bhglas.com N avr{ilo se {esnaest godina otkako je uspostavljena saradnja izme|u O[ „Me{a Selimovi}“ iz Sarajeva i O[ Tonga iz Falkenberga ([vedska). Na ovom projektu su se smjenjivali nastavnici i nastavnice O[ „Me{a Selimovi}“, koji su zajedno sa kolegicama i kolegama iz [vedske, uklju~enim u ovaj projekat, sve ove godine njegovali dobre me|usobne komunikacije. Menad`ment [kole i roditelji u~enika, tako|er, za ovo su zaslu`ni. Ove godine, sedamnaest u~enica i u~enika devetog razreda O[ „Me{a Selimovi}“, u pratnji tri nastavnice i predsjednika [kolskog odbora, putovalo je u [vedsku. Program posjete je prethodno usagla{en s doma}inima u [vedskoj, na ~emu su se posebno anga`irale nastavnice Johana Lindgren, Amila Islamovi} i Eldina Halimanovi}. Tokom cijele godine su radile na ovom projektu, razmjenom crte`a i `elja Idriz Hod`i} sa gradona~elnicom Falkenberga Zajedni~ka ve~era {vedskih i bh. nastavnika u Falkenbergu u~enika dvije {kole, kao i na tekstu prezentacije O[ „Me{a Selimovi}“, koja je uprili~ena na sastanku s direktorom {kole Tonga, gospodinom Larsom. Tom prilikom predstavljeni su nadle`nosti i projekti [kolskog odbora. Danima su u~enici uvje‘bavali program koji su izveli na zajedni~koj priredbi pred svojim doma}inima, u Falkenbergu, koja je zapo~ela intoniranjem himne BiH, a spektakularno zavr{ena pjesmom „Hajmo Bosno“, sa {alovima nogometne reprezentacije BiH i zastava-ma BiH, kao upe~atlji- vim dekorom. Organizirane su i zajedni~ke zabave u~enika u Bosanskom klubu u Falkenbergu, zahvaljuju}i susretljivosti profesora Irhana Ka{i}a i Bosanaca i Bosanki koji ‘ive u Falkenbergu. Interesantno je bilo i klizanje u ledenoj dvorani, te plivanje u olimpijskom bazenu, kao i pra}enje jedne odbojka{ke utakmice, a obilazak Falkenberga bio je iznimno interesantan, naro~ito njegov historijski razvoj, te druge znamenitosti kao dio {vedske kulture i tradicije. Tokom boravka u prostorijama komune Falkenberg i u gradskoj vije}nici, Per Sjovall, jedan od pokreta~a ovog projekta i aktuelni op}inski vije}nik, prezentirao je na~in rada Op}inskog vije}a. Gradona~elnica Falkenberga, Mari-Louise Wernersson, odvojeno je razgovarala s predsjednikom [kolskog odbora, predstaviv{i komunu Falkenberg, na~in izbora gradona~elnika i organizaciju {kolstva. Posebno se interesirala za sastav [kolskog odbora i za rad O[ „Me{a Selimovi}“, kao i za razmjere stradanja djece i tok oporavka Sarajeva poslije ratnih ra- Prilikom posjete Vije}nici u Falkenbergu 20 I BH GLAS I NOVEMBAR 2013 zaranja. Posjeta Varbergu i tvr|avi jednog od {vedskih kraljeva, otvorila je nove vidike gostima iz Sarajeva o dijelu {vedske historije. Gosti iz Sarajeva bili su smje{teni kod svojih drugarica i drugova, odnosno kolegica i kolega iz Falkenberga, u njihovim domovima i kroz ta dru`enja su se bolje upoznali i sprijateljili. Zajedni~ka opro{tajna ve~era protekla je u znaku prezentacije tradicionalnih bosanskih jela koje su pripremali gosti iz Sarajeva, s jedne i tradicionalnih jela {vedske kuhinje koja su pripremali doma}ini. Tom prigon bdom obilje`eni su i ro|endani u~enica i u~enika iz Sarajeva, ro|enih 24. oktobra. Razmjena iskustava je bila obostrano korisna, radi ~ega su odlu~ni ovu saradnju nastaviti. Na rastanku su svi bili sjetni i tu`ni, a nisu izostale ni suze na licima mnogih u~enika obje {kole. Jezi~kih barijera nije bilo jer se sva komunikacija me|u u~enicima odvijala na engleskom jeziku, kojim su u~enici iz Sarajeva veoma dobro ovladali kroz realizaciju nastavnog plana i programa. Uzvratna posjeta [ve|ana planirana je za maj 2014. godine. Dobro do{li! HISTORIJA Historija i historijske li~nosti Bosne i Hercegovine (27): Desetogodi{njica smrti prvog predsjednika nezavisne BiH, Alije Izetbegovi}a Historijska li~nost, veliki dr‘avnik, plemenit i mudar ~ovjek Pi{e: Benjamin DAJI] benjamin.dajic@bhglas.com P rvi predsjednik nezavisne BiH, Alija Izetbegovi}, poti~e iz ugledne begovske porodice koja je 1868. iz Beograda doselila u Bosanski [amac. Alija je ro|en 8. augusta 1925. i imao je tri sestre, jednog brata i dva polubrata iz o~evog prvog braka. Otac Mustafa se bavio bankarstvom i trgovinom, i nakon {to mu je posao pod ~udnim okolnostima propao odlu~io je 1928. preseliti svoju porodicu u Sarajevo. U Sarajevu Alija je zavr{io osnovnu {kolu i gimnaziju. Na dan maturiranja, juna 1943., uru~en mu je poziv za mobiliziranje u tada{nju njema~ku vojsku. Nije se odazvao i krio se pod la‘nim dokumentima do zavr{rtka rata. Po oslobo|enju Sarajeva, u prolje}e 1945., mobiliziran je u partizansku vojsku, ali uhap{en je nakon 10 mjeseci jer je pripadao organizaciji Mladi muslimani. Vojni sud osudio ga je na tri godine zatvora. Iz zatvora je iza{ao 1949., o‘enio se i zaposlio u jednoj gra|evinskoj firmi. Radio je na gradili{tima i paralelno studirao agronomiju. Na tre}oj godini studija pre{ao je na pravo i diplomirao u roku dvije godine. U 1950-im radio je kao rukovodilac gradili{ta, a od 1960. do 1982. kao pravni savjetnik u brojnim sarajevskim firmama. U tom periodu Izetbegovi} je nastavio politi~ku aktivnost objavljuju}i tekstove i zavr{io je rukopise Islam izme|u Istoka i Zapada, Islamska deklaracija i Problemi islamskog preporoda. Ovo je prouzrokovalo njegovo novo hap{enje u prolje}e 1983., zajedno sa jo{ 12 bo{nja~kih aktivista optu‘enih za djelovanje inspirirano „muslimanskim nacionalizmom“. U montiranom procesu Alija je osu|en za tzv. verbalni delikt i izre~ena mu je kazna od 14 godina zatvora. Ovog puta u zatvoru je ostao oko {est godina, do~ekav{i kraj komunizma na Alija Izetbegovi} (8.8.1925.-9.10.2003.) robiji. Po izlasku iz zatvora Izetbegovi} je sa grupom istomi{ljenika osnovao politi~ku partiju, Stranku demokratske akcije, i izabran je za njenog predsjednika. Na prvim slobodnim izborima u BiH 1990. godine Stranka je osvojila najvi{e glasova. Na predsjedni~kim izborima Fikret Abdi} je dobio vi{e glasova od Izetbegovi}a, ali nakon unutarstrana~kog konsenzusa odlu~eno je da Abdi} Izetbegovi}u ustupi mjesto predsjednika Predsjedni{tva SR BiH. Nakon progla{enja samostalnosti Slovenije i Hrvatske 1991. Izetbegovi} je zajedno sa makedonskim predsjednikom Kirom Gligorovim poku{avao inicirati reorganiziranje Jugoslavije i njen opstanak na konfederalnim osnovama. Kao ~elnik Predsjedni{tva BiH nastojao je izbje}i otvorenu vojnu konfrontaciju sa JNA i uspijevao je odgoditi rat koji je ve} uveliko bijesnio u Hrvatskoj. Nakon me|unarodnog priznanja Slovenije i Hrvatske u januaru 1992., te ja~anjem vojnih aktivnosti JNA na teritoriju BiH, dolazi do odluke o referendumu za nezavisnost BiH. Referendum je odr‘an 29. februara i 1. marta 1992. i kao jednu od posljedica imao je agresorsko-ratna dejstva na BiH. Nenaoru‘ani narod do‘ivio je stra{an genocid, ali nakon po~etnog o~aja BiH pod Izetbegovi}evim rukovodstvom vremenom je uspjela izgraditi sna‘nu vojsku i NOVEMBAR 2013 odbraniti oko 30% teritorije. Po zavr{etku rata, na drugim vi{estrana~kim izborima 1996. godine Izetbegovi} je izabran za ~lana, a potom i predsjedavaju}eg Predsjedni{tva BiH. Na drugom kongresu SDA u septembru 1997. izabran je ponovo za predsjednika Stranke, da bi na tre}em kongresu 2001. progla{en Po~asnim predsjednikom SDA, nakon odluke da se vi{e ne kandidira za tu funkciju. Ne{to ranije, u oktobru 2000. godine, povukao se sa funkcije predsjedavaju}eg Predsjedni{tva BiH. Nakon pada u ku}i Alija je zbog povrjede glave i rebara smje{ten u bolnicu septembra 2003. Oslabljeno ranije pre‘ivljenim infarktom njegovo srce nije bilo u stanju boriti se sa novonastalim komplikacijama prouzrokovanim povrjedama i prestalo je kucati 19. oktobra. Na ahiret ga je tri dana kasnije ispratilo preko 100 000 ljudi koji su prisustvovali njegovoj d‘enazi na [ehidskom mezarju Kova~i u Sarajevu. Iza sebe je ostavio troje djece (Lejla, Sabiha, Bakir). Bosancima i Hercegovcima u amanet je ostavio odbranjenu dr‘avu i mnoge pouke i poruke koje trebaju poslu‘iti borbi za njen razvoj i opstanak. Jedan od njegovih motoa bio je da ne treba tra‘iti osvetu nego pravdu. Zagovarao je oprost u cilju zbli‘avanja i su‘ivota, a prakti~no je to potkrijepljivao li~nim primjerom. Oni koji su ga zatvarali ostali su na svojim polo‘ajima i po njegovom dolasku na vlast, a mediji koji su ga kritizirali nikada nisu do‘ivljavali cenzuru. Dubokoumnost i {irokogrudnost sadr‘ana u njegovim porukama i djelima donijeli su mu mnogobrojna priznanja i nagrade, kako u BiH tako i {irom Svijeta. Nagrada Kralja Feisala, Nagrada za li~nost godine najtira‘nijeg {panskog lista El Mundo, Medalja Centra za demokratiju, Dr‘avni orden Republike Turske, Nagrada za unaprije|enje ljudskih prava i mnoge druge, dokaz su ljudske veli~ine ~ija aura }e vje~no obasijavati BiH. I BH GLAS I 21 ZANIMLJIVOSTI Priredio: Emir OV^INA Velika Britanija: 40 godina vozio bez voza~ke dozvole NORVE[KA Gradi} Rjukan prvi put obasjalo Sunce U norve{kom gradi}u Rjukanu, koji je okru‘en brdima, zbog geografskog polo‘aja, sun~eve svjetlosti nema sedam mjeseci, od septembra do marta. Ipak, nakon projekta u koji je ulo‘eno 600.000 eura, i stanovnici Rjukana bit }e u mogu}nosti da tokom jeseni i zime osjete sun~eve zrake. Uz pomo} ogromnih ogledala, postavljenih na vrh brda, sa vi{e strana, centar mjesta, koje se nalazi u regionu Telemark, obasjan je prirodnim svjetlom. Nekoliko velikih ogledala postavljeno je na oko 450 metara iznad gradi}a. Ogledala prate kretanje Sunca i reflektuju njegovu svjetlost na grad u dolini, ta~nije na sam njegov centar. Norve{ka: Lovac umjesto losa upucao ~ovjeka u toaletu Jedan stariji Norve‘anin je te{ko ranjen, kad je pogo|en hicem, dok je sjedio na wc {olji u svojoj kolibi ju‘no od Osla. Pogodio ga je lovac koji pucao na losa, a kojeg je proma{io. ^ovjek je pogo|en kroz zid kolibe i ozbiljno ranjen. Hitac je ispaljen iz lovi{ta koje se nalazi 100 metara od kolibe, navodi policija. ^ovjek je upravo sjeo na wc {olju, kad je hitac proletio kroz zid i pogodio ga u stomak. Povrije|eni ~ovjek je preba~en helikopterom u bolnicu u Ullevaalu. Prema navodima policije, njegovo stanje je stabilno. Njema~ka: Mlado‘enja zaboravio mladu na benzinskoj pumpi Neimenovani mladi par iz Berlina vra}ao se sa medenog mjeseca u Francuskoj, i zastao na benzinskoj stanici da sipa gorivo. Mlada je, pre- nosi agencija AP, dremnula na zadnjem sjedi{tu, dok je mlado‘enja iza{ao da sipa benzin i plati. Ona se probudila, pa odlu~ila da trkne do toaleta, a mlado‘enja se vratio u prazan automobil, pokrenuo motor i odvezao se. Zaboravni mladi} vozio je puna dva i po sata prije nego {to je primijetio da mu „ne{to“ nedostaje. U panici, stao je i pozvao policiju, koja je ubrzo prona{la bijesnu mladu kako ga ~eka na pumpi. Francuska policija privela je u Parizu dvojicu kineskih turista koji su kod sebe imali 3.700 nov~i}a od jednog eura. Policija ih je privela jer je sumnjala da je rije~ o falsifikovanom novcu, ali je nakon provjere ustanovljeno da je suma u potpunosti legalna i da su nov~i}i autenti~ni. Kineski turisti su objasnili da su kovanice dobili u Kini od sakuplja~a starog gvo‘|a koji su ih nalazili u starim automobilima ~iji su vlasnici bili Evropljani. Tiker je sat koji pokazuje vrijeme kao i svaki drugi, no ima jednu posebnu funkciju koja ga ~ini jedinstvenim. Tiker vam, naime, govori kad }ete umrijeti i odbrojava vam vrijeme do smrti. Kako sat funkcioni{e? Korisnici moraju ispuniti upitnik o svom zdravlju, a sat pomo}u algoritma izra~una koliko im je ostalo do smrti. Ideja mo‘da zvu~i morbidno, no proizvo|a~i sata gledaju to na drugi na~in i smatraju da mo‘ete bolje iskoristiti vrijeme kada znate koliko vam ga je ostalo. I BH GLAS I ^e{ka: Ljutiti gost motornom pilom provalio u restoran ^ovjek koji je izba~en iz restorana kasnije se vratio s motornom pilom i prouzrokovao pravi haos. Petr Svacha (36) je ve~erao u ~e{kom restoranu NOVEMBAR 2013 Hrvatska: Pogrebnik preminuo na sahrani Tomo Suknjov, 59-godi{nji pogrebnik u kninskom preduze}u „Komunalac“ te otac trojice sinova, preminuo je na svome radnom mjestu tokom ukopa 73-godi{nje Milice Mijakovac, ~ije je tijelo bilo dopremljeno iz Srbije. U trenutku kada se rodbina oprostila od pokojnice i krenula prema izlazu iz Violina s Titanica prodata za 1,063 miliona eura Violina od ru‘inog drveta koja je pripadala {efu orkestra na Titanicu prodata Francuska: Kinezi do{li u Pariz za 3.700 nov~i}a od jednog eura Tiker - sat koji vam odbrojava vrijeme do smrti 22 Policajci u Birminghamu su bili {okirani kada su zaustavili voza~a koji im je rekao da vozi ve} 40 godina bez voza~ke dozvole. Patrola je zaustavila voza~a oko 9:40 sati, a on je rekao da ve} 40 godina vozi automobile, ali da nikada nije imao voza~ku dozvolu. Osim toga, automobil koji je vozio nije bio registrovan, zbog ~ega ga je policija zaplijenila. Za vo‘nju bez voza~ke dozvole u Velikoj Britaniji je propisana kazna od 1.000 funti (1.182 eura). u prtlja‘niku je imao fri‘ider i druge elektri~ne ure|aje, a prije ulaza u tunel Gleinalm pukla mu je guma. Pripadnik nadzorne slu‘be u tunelu opazio je vozilo koje se kretalo neuobi~ajeno sporo, a nakon {to je bolje pogledao, ustanovio je da na vozilu nema lijeve prednje gume. Tunel je odmah zatvoren, a policija je ubrzo zaustavila automobil. Pokazalo se da je preoptere}en. Kad je opazio da mu je pukla guma, voza~ je prerezao pilom jer do rezervne nije mogao do}i, budu}i mu je smetao fri‘ider koji nije mogao pomaknuti sam. je za 900.000 livri, ili 1,063 miliona eura, objavila je aukcijska ku}a Henry Aldrigde&Son, koja se nalazi u jugozapadnoj Engleskoj. Zlin. Kada je do{lo vrijeme zatvaranja, osoblje je od njega zatra‘ilo da napusti objekt. Petr je oti{ao, ali se ubrzo vratio s motornom pilom, uni{tio ulazna vrata i u{ao kako bi pojeo svoj desert. Me|utim, ubzo ga je savladao konobar, nakon ~ega je stigla i policija. “Napravio je rupu na vratima, u{ao u restoran i sjeo za svoj sto. Kada je po~eo jesti desert, savladao ga je konobar i predao ga nama“, izjavio je glasnogovornik policije Ales Mergental. Petru prijeti kazna zatvora u trajanju od godinu dana. Austrija: Pilom prerezao gumu i nastavio voziti na felgi Hrvat na proputovanju kroz Austriju zate~en je u [tajerskoj dok je u tunelu vozio na felgi i tek nekoliko kilometara na sat. Sedamdesetogodi{njak na putu iz [vedske u Hrvatsku Violina je pripadala Wallacu Hartleyu, {efu malog orkestra na Titanicu koji se proslavio sviraju}i sve dok brod nije potonuo u Atlantiku u aprilu 1912. Poklonila mu je njegova vjerenica Maria Robinson i na njoj je srebrena plo~ica na kojoj se jo{ mo‘e pro~itati: „Za Wallysa, povodom na{e vjeridbe. Maria“. groblja, Suknjov se po`alio svojim kolegama na sve ve}u bol u prsima, po~eo je skidati radni mantil i hvatati zrak, a onda je pao i umro. Rusija: Pre‘ivio pad s osmog sprata Pijani Rus pre‘ivio je pad s osmog sprata zgrade jer je „sletio“ na automobil, saop}ila je ruska policija u Sibiru, a prenose ruski mediji. Policija navodi da se 23-godi{njak u regiji Kemerova, koji je bio pod utjecajem alkohola, posva|ao sa svojom djevojkom na balkonu stana na osmom spratu zgrade. -On je izgubio ravnote‘u na balkonu i pao je na Toyotu parkiranu ispred zgrade - stoji u policijskom saop}enju. Unato~ tome {to je pao s takve visine, pre‘ivio je pad i ~ak je uspio sam stati na noge. Me|utim, automobil nije pro{ao najbolje jer su mu o{te}eni hauba, branik i svjetla. Mu{karac je nakon Tradicionalna tu~a jastucima IZ SVIJETA Autom starim 47 godina pre{ao skoro 5 miliona km SAD golu ko‘u le|a stavljaju d‘inovski pitoni koji gr~e svoje mi{i}e i tako navodno opu{taju pacijenta i osloba|aju ga stresa. Menad‘eri Snake Spa centra tvrde i da zmije pokre}u nalet adrenalina, koji je dobar za ljudski metabolizam. Kina: Izgubio burmu, pa se zaglavio u WC {olji Amerikanac Irv Gordon svojim je Volvom 1800S iz 1966. godine pre{ao vi{e od 3 miliona milja, {to je oko 4,82 miliona kilometara ili 120 krugova oko svijeta. Gordon je svoj voljeni automobil kupio 1966. godine i jednostavno ga nije mogao prestati voziti. U 10 godina pre{ao je 500.000 milja, a 1987. godine broja~ je pokazao milion milja. Dva miliona dosegao je 2002. godine voze}i se Times Squareom u New Yorku. Tri miliona milja najve}a je udaljenost koju je jedan ~ovjek pre{ao s istim autom i taj je rekord uvr{ten u Guinnessovu knjigu rekorda. pada preba~en u bolnicu, a lije~nici su izjavili da mu je stanje zadovoljavaju}e, prenosi Hina. Saudijska Arabija: Ptica na glavi had‘ije obilazila Kabu Jedna ptica sletjela je na glavu hodo~asnika u vrijeme obilaska Kabe tokom had‘a, koji je zavr{en pro{le sedmice. Ptica se pojavila iznenada i sletjela na glavu nepoznatog had‘ije, koji je nosio kapu. Drugi hodo~asnik snimio je mobilnim telefonom ovaj neobi~ni prizor ptice koja se nije upla{ila hiljada ljudi koji su obavljali tavaf (obilazak) Kabe. Ni had‘ija na ~iju glavu je ptica sletjela, nije ju ‘elio otjerati. Irak: Trudna s trinaestero djece! ^etrdesetgodi{nja Ira~anka ostavila je lije~nike u ~udu. Majka sedmero djece ponovno je trudna i to s 13-orkama. Budu}i da u posljednjih 5 godina nije mogla zanijeti, njen je suprug o‘enio jo{ jednu ‘enu, ali ka‘e kako je sada uzbu|en zbog trudno}e prve supruge, prenosi Emirates 24/7.. Ljekari iz bolnice u kojoj su 40godi{njakinji napravili ultrazvuk potvrdili su pri~u od 13 fetusa. -Prvi nalazi su pokazali da ~etiri fetusa nemaju puls, ali ostali su, ~ini se, u dobrom stanju. Majka je tako|er dobro, a ovo je jedna od najrje|ih slu~ajeva trudno}e u povijesti. O~ekujemo da }e jo{ nekoliko fetusa umrijeti u daljnjim stadijima trudno}e, a oni koji budu ro|eni bit }e vrlo mali’, rekao je dr. Mikdam Al Jabouri iz bolnice Takreet. D‘akarta: Masa‘a zmijama Kao da masa‘a vulkanskim kamenjem nije dovoljna, odva‘ni ljubitelji opu{tanja „poludjeli su“ za novim spa hitom – masa‘om sa zmijama. Ideja da se u terapiji iskoriste zmije nastala je u D‘akarti gdje ko{ta 47 dolara, {to je skupo ako imamo u vidu da „obi~na“ masa‘a ko{ta oko 10, prenosi B92. Posjetiocima se na Najni‘i ~ovjek na svijetu SAD Prona|en le{ najdu‘e ribe na svijetu Nastavnik podvodne biologije ronio je blizu obale u u‘noj Kaliforniji kada je ugledao bi}e koje je izgledalo kao iz fantasti~nih romana: srebrnastu le{inu duga~ku 5,5 metara, zmijoliku jedroglavku (oarfish). Rije~ je o najdu‘oj ribi na svijetu koja mo‘e narasti i do 17 metara u du‘inu. Zovu je i riba zmaj, a mo‘e dosti}i te‘inu od 300 kilograma.Vi{e od 15 ljudi trebalo je da se veliko morsko bi}e dovu~e na obalu. Jedroglavka ‘ivi na dubini izme|u 300 i 1000 metara i rijetko se vi|a. Mu{karac iz Kvan‘ua u Kini, identifikovan samo kao @ang, skinuo je burmu da bi oprao ruke na poslu. Kada je htio da je stavi na ivicu lavaboa, ispala mu je iz ruke i upala u WC {olju. Prestravljen da }e ga ‘ena prekoravati do kraja ‘ivota {to je izgubio burmu, bez oklijevanja je „zaronio“, zavukao ruku do ramena u WC {olju i po~eo naslijepo da pipa naokolo, ne bi li je prona{ao. Nesre}ni @ang zaglavio je ruku u {olji, a kolege koje su ga ~ule da zapoma‘e novi ‘ivotni prostor vrijedan 50.000 dolara, a policija je, kako pi{e Huffington Post, raspisala nagradu od 2.500 dolara za sve informacije koje }e dovesti do kradljivca i ku}e. Paragvaj: Par se vjen~ao nakon 80 godina Da za ljubav nikada nije kasno dokaz je pragvajaski par Jose i Martina. Nakon 80 godina zajedni~kog ‘ivota, par je to odlu~io ozvani~iti crkvenim vjen~anjem. Jose Manuel Riella ima 103, a Martina Lopez 99 godina. Mlado‘enja je na ceremoniju do{ao u invalidskim kolicima, a mlada je imala bijelu haljinu. „Da“ su izgovorili ispred osmero djece, 50 unuka, 35 praunuka i 20 pra-praunuka. Par je sklopio bra~nu zajednicu u op}ini prije 31 godinu, ali nikada nisu imali religijsku ceremoniju {to im je bilo izuzetno va‘no. INDIJA Ima brkove duge 4,3 metra Bile su potrebne 32 godine Ramu Singhu Chauhanu da ostvari svoj san: da postane vlasnik najdu‘ih brkova na svijetu. Ovaj 58-godi{nji Indijac iz D‘aipura po~eo je da pu{ta brkove 1970, a danas oni dosti‘u 4,26 metara. Osim {to su predmet njegovog ponosa, brkovi iziskuju puno pa‘nje i njege. On dnevno potro{i jedan do dva sata bave}i se njima. Redovno ih ~isti i ~e{lja, a pere ih otprilike svakih 10 dana. Kao {to se mo‘e i pretpostaviti, tako dugi „musta}i“ ote‘avaju kretanje, te je ^auhan prinu|en da ih obmota oko vrata svaki put kada iza|e iz ku}e. pozvale su vatrogasce. Oni su morali da razbiju plo~ice i razvale cijevi, kako bi ga oslobodili. Vjerovatno je da }e njegova supruga za slu~aj nestale burme saznati iz novina, po{to je kineska {tampa op{irno prenijela izvje{taj o njenom sirotom mu‘u. SAD: Ukrao cijelu ku}u Policija u ameri~koj saveznoj dr‘avi New York intenzivno traga za nepoznatim lopovom koji je ukrao cijelu jednu ku}u.Monta‘na pokretna gra|evina {iroka {est metara, a duga 21 metar, nestala je s parkirali{ta u Hamptonu, koje je namijenjeno za takve mobilne domove. U trenutku kra|e u ku}i nije bilo nikoga, s obzirom na to da je na parkingu ~ekala prijevoz za saveznu dr‘avu Vermont, gdje ju je o~ekivao njezin vlasnik. Jedan svjedok ka‘e da je vidio kako ku}u odvozi jedan kamion. Nesretni vlasnik tvrdi da je njegov nesu|eni NOVEMBAR 2013 Australija: Spasio ‘ivot psu mjetnim disanjem usta na nju{ku! Steve Hunter iz Ballarata u Australiji spasio je ‘ivot psu i to umjetnim disanjem usta na usta. Ovaj je dostavlja~ bio usred svog posla kad je na ulici vidio kako je malog mje{anca terijera Saltyja udario automobil. Istog ga je ~asa odnio na sigurno te bez razmi{ljanja psi}u pru‘io umjetno disanje „usta na nju{ku“, pi{e Yahoo News. Veterinari ka‘u da je Hunter svojim potezom spasio ‘ivot petogodi{njem mje{ancu koji je nakon njegovog o‘ivljavanja ponovo po~eo disati, iako ne podr‘avaju takav potez budu}i da na taj na~in mo‘e do}i do kobnog ugriza. Nakon toga Salty je odveden u kliniku i iako je imao ozlijede na glavi i nozi te napuknutu zdjelicu, polako se oporavlja. I BH GLAS I 23 SRBI ZABAVA HUMOR KONTROLNI Nakon {to je u~iteljica pregledala kontolne iz matematike slijede}eg dana upita u~enika: - Za{t o si ti prep isiva o zadatke od kolegice? - Kako to znate? - Vrlo jednostavno. Ona je kod petog zadatka napisala: „Ne znam“ a ti si napisao: „Ni ja“. VOZA^KI Na usmenom ispitu za voza~a pita instruktor kandidata: - Zamisli da vozi{ auto brzinom od oko 80 km. Odjednom na putu vidi{ da sa lijeve na desnu stranu puta prelazi starica od oko osamdeset godina, a sa desne na lijevu prelazi zgodna plavu{a od dvadesetak godina. [ta }e{ nagaziti - Ja bih nagazio babu. Ona se na‘ivjela. - Znao sam da }e{ tako reagovati. Mora{ nagaziti ko~nicu. - Jeste. O~i su vam crvene. - Ako ho}e{ da se vrije|amo onda su i kod tebe klempave u{i SVEKRVA Doveo sin ku}i tri djevojke pa pita majku: - No}as sam se vjerio. - Otkud sad to? - Malo sam popio, ali sam to uradio svjesno. - Pa {ta sada ho}e{ od mene? - Da pogodi{ koja je moja vjerenica od ove tri koje sam doveo? - Ta krajnja sa lijeve strane. - Kako si pogodila? - ^im je u{la po~ela me nervirati. ISKOTISTI PRILIKU Kupio ~ovjek nov BMW u Njema~koj pa po‘urio ku}i. Na ulazu u svoje selo pukne mu guma. Parkira auto pored trotoara i po~ne skidati gumu. Nai|e njegov kom{ija pa ga pita: - [ta to bolan radi{? - Skidam gumu. KONTROLA og Kom{ija uze kamen pa rapijan c caja Zaustavio poli zbije bo~no staklo. voza~a: du - [to to uradi bolan kom{ija? izgle - Ve} po va{em - Kad ti mo‘e{ gume {to ja i. pijan ste vidim da . ne bih kasetofon? - Kako to? Nisam pijan AFORIZMI · Vladati nad samim so- skoj vodi . [to je vi{e pije{ sve si bom najve}a je vlast ‘edniji. · Bio sam ljut na samog · ^uvajte se malih pukotina. sebe {to nemam bolje cipele. Mala pukotina potpopi i veliki Kada sam vidjeo ~ovjeka bez brod . nogu bio sam zadovoljan i ovim · Kak va bi ti{in a nast ala koje imam kada bi ljudi govorili samo ono · Zdravlje nadma{uje sva {to znaju . materijalna dobra. Zdrav siro· Razuman jede da bi ‘ivio, mah je bogatiji od bolesnog a lud ‘ivi da bi jeo i gojio se kralja · Lak{e bismo vaspitavali · Ono {to nas ne ubije to na{u djecu kada bi ona imala nas oja~a samo u{i, a ne i o~i. · Mo‘emo vam oprostiti {to · Medicina je mnogo napreste nas ubijali, ali vam ne}emo dova la. Mo‘e u~initi gotovo sve oprostiti {to ste nas natjerali da osim napraviti ~ovjeka od bubudemo isti kao vi. dale. · Jedino bogatstvo je bogat· Kada nam sre}a zatvori jestvo du{e. Sva ostala bogatstva dna vrata ~esto nam otvori neka se mogu izgubiti. druga. Ponekad gledamo u ona · Ako ide{ prema nekom zatvoren a pa ne vidimo ona cilju, a usput zastajkuje{ da se otvo rena. baca{ kamenjem na pse koji na · Kao {to se vatra ne gasi tebe laju, nikada ne}e{ sti}i na vatro m tako se ni zlo ne gasi cilj. zlom · Lud je samo onaj ~ija se · Govor treba da bude kao ludost ne poklapa sa ludo{}u ‘ens ka suknja. Dovoljno dug da ve}ine. pok rije tem u, ali i dovo ljno · Ljubav nije dovoljno samo kratak da bude zanimljiv posaditi, treba je i zalivati · Ideali cijelog svijeta nisu · Bogatstvo je sli~no mor- vrijedni jedne dje~ije suze. 24 I BH GLAS I NOVEMBAR NOVEMBAR2013 2013 SKANDINAVKA BR. 39 BH GLAS BR. 39 BIVŠI BH. PRISUTNOST SEKUNDA STUDENT AKADEMIJE, KOŠARKAŠ, TROSTRUK POLITIKE, PRAŽITELJI (Lat.) POLITIZIRA- BALKANA, AKADEMAC ALEKSANDAR SLAVENI NOST PRITEZATI TURSKI DRŽAVNIK, MUSTAFA UMJETNICI (od “artizam”) (Fr. - It.) NORVEŠKI MLAĐI ŠAHIST, MAGNUS STVARANJE MASTI U TIJELU (Lat.) (Mn.) AM. FILMSKI GLUMAC, DŽEFRI (Anagram: “NAVODNO”) POKRAJINA, PAŠALUK (Turc.) (Mn.) STAR. ITAL. PJESNIKINJA, ALDA BOR ŠESTOSPRATAN (Hrv.) ŠKOLA ČEŽNJA, ŽUDNJA (Lat.) UJ. ARAPSKI EMIRATI DEŠAVATI SE FRANC.-ITAL. PJESNIK, GIJOM UROCI “Zakon o autor. pravu i srodnim pravima” (Skr.) MARKA VOĆNIH SOKOVA ADEM ĆEJVAN VRSTA MALOG ENGL. HRTA RADIJUS SENADOVA IMENJAKINJA UBOGO, SIROMAŠNO SLOBODNI ZIDAR VRSTA BOJE ZA AUTO MALA BANANA BELGIJA VRSTA KROVNOG PREKRIVAČA HOMEROV EP ČUDAN, NEOBIČAN RJE[ENJE IZ 37. BROJA: SLADINA, MONOTON, ATAKAMA, KUBALIK, ARAPINA, AZIJAT, S, ATALA, L.P., ANAR, KAROL, N.Z., NESIB, IZAZOV, LICANIN, OMACITI, KENIJAC, UNIJETA, MANAKIN ; FARUKS TRANSPORT Prijevoz paketa i robe iz Skandinavije za Bosnu i Hercegovinu RASPORED PREUZIMANJA PAKETA I STVARI Datum Mjesto Vrijeme Datum Datum Mjesto Vrijeme Svakog 3. u mjesecu Svendborg Nakskov Maribo Sakskøbing Nykøbing Stege Næstved Brøndby Strand Hedehuse BKC København Nivå Slagelse Nyborg Odense Ejby Kolding 09,00 12,00-13,00 14,00-14,30 15,00 16,00-17,00 18,00 19,00 09,00-10,30 11,00 12,00-16,00 19,00 10,00-11,00 12,00-13,00 14,00-16,00 17,00 18,00-19,00 Svakog 4. u mjesecu Svakog 5. u mjesecu Adresa: Faruks Transport Dyrehavegårdsvej 38 6000 Kolding Svakog 6. u mjesecu Svakog 7. u mjesecu Vejle Brande Horsens Silkeborg Langå Randers Grenå Hobrå Hadsund Støvring Frederikshavn Ostevro Ålborg Viborg Skive 09,00 11,00 13,00-14,00 15,00-15,30 16,30 17,00-18,00 19,00 09,30 10,30 11,30 13,00-14,00 14,30 15,30-16,00 18,00 20,00 Svakog 8. u mjesecu Svakog 9. u mjesecu Mjesto Vrijeme Thisted Bested Nørre Nisum Ringkøbing Herning Sdr. Felding Varde Esbjerg Haderslev Abenraa Sønderborg Tønder 09,00 10,00 11,00 13,00-14,00 16,00 17,00 18,00 19,00-20,00 08,00 09,00 10,00-11,00 13,00-14,00 Za selidbe ili veću količinu stvari i paketa dolazimo na lice mjesta po prethodnom dogovoru. Humanitarne pakete i donirana ortopedska pomagala NOVEMBAR 2013 I BH vozimo besplatno! Kontakt telefoni: 26991626 60765140 / 60800141 GLAS I 25 26 I BH GLAS I NOVEMBAR 2013 NOVEMBAR 2013 I BH GLAS I 27 28 I BH GLAS I NOVEMBAR 2013
© Copyright 2024 Paperzz