b pr es im pla je tn ra i k Glasilo Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga Časopis za zdrav život Broj 4 - srpanj 2012. Diabetes s l a t k i ž i v o t Tema broja: Prevencija godišnji sponzori HSDU-a Intervju s prof. dr. sc. Rajkom Ostojićem, ministrom zdravlja RH: Hrvatska medicina je izvrsna, liječnici i sestre su vrhunski... Stopalo od sedam milja Impressum / Sadržaj br. 4/2012 Djeca i mladi 40 HbA1c – Pokazatelj regulacije Obavijest o prestanku opskrbe tržišta Republike Hrvatske lijekovima Actrapid® Penfill® i Insulatard® Penfill® Novo Nordisk Hrvatska d.o.o. obavještava Vas kako prestankom opskrbe od studenog 2012. ovi humani inzulinski pripravci neće više biti dostupni u Republici Hrvatskoj: Actrapid® Penfill® Insulatard® Penfill® Obavještavamo Vas usto i da od studenog 2012. ove igle za davanje inzulina neće više biti dostupne u Republici Hrvatskoj: NovoFine® 28G x 12 mm Zbog toga Vas molimo da se na vrijeme javite svom liječniku koji će Vam odrediti primjerenu terapiju. Svi drugi inzulini proizvođača Novo Nordisk ostaju u Republici Hrvatskoj dostupni kao i do sada. Novo Nordisk Hrvatska d.o.o. Actrapid®, Insulatard®, Penfill® i NovoFine®, zaštićena su imena tvrtke Novo Nordisk A/S. www.dijabetes.com.hr www.novonordisk.hr 0800 66 66 00 HSDU je član međunarodne dijabetičke federacije (IDF) Diabetes/Slatki život ISSN 1333-8404 Glasilo Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga, broj 4/2012., godina izlaženja XX. Zagreb, Dugi dol 4a, tel./fax: 01 2330 991, e-mail: presi@diabetes.hr web: http://www.diabetes.hr Uredništvo zadržava pravo redakture, korekture i kraćenja tekstova uz poštivanje autorskih prava. Rukopisi, slike i crteži se ne vraćaju ukoliko to nije izričito dogovoreno. U skladu s člankom 9. točka 4. Pravilnika o sadržaju, rokovima i postupku stručnog usavršavanja i provjere stručnosti liječnika HLK-a, članci objavljeni u časopisu Diabetes/Slatki život boduju se s 2 boda po članku. Hrvatski savez dijabetičkih udruga je nakladnik i jedini vlasnik časopisa Diabetes/Slatki život. Cilj nam je postići optimalnu regulaciju šećerne bolesti kako bismo izbjegli komplikacije. Glikirani hemoglobin nam omogućava bolji uvid u kontrolu ŠUK-a Nove tehnologije i uređaji nalaze primjenu i za naše svakodnevne probleme koji prate dijabetes – prehrana je jedan od njih Bolje prevenirati nego liječiti! Također u ovom broju: Za izdavača: Davor Bučević, prof., predsjednik HSDU-a Urednički savjet: Prim. Želimir Beer, dr.med. / prof.dr.sc. Nikica Car, dr.med. / prof.dr.sc. Irena Colić Barić / prof. dr.sc. Tomislav Čabrijan, dr.med. / Božena Dakić, dijetetičar / prof.dr.sc. Miroslav Dumić, dr.med. / Branka Duvnjak, vms / prim. Vesna Goldoni, dr.med. / prof.dr.sc. Magda Kadrnka-Lovrenčić, dr.med. / prof.dr.sc. Željko Metelko, dr.med. / mr.sc. Manja Prašek, dr.med. / akademik, prof. dr.sc. Zdenko Škrabalo, dr.med. / prim. Ana Švast-Singer, dr.med. šećerne bolesti Internet i nove tehnologije 42 Mobilna aplikacija za dijabetičare Glasilo je Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga u kojem pišemo o zdravom načinu života, tjelovježbi i pravilnoj prehrani, a za osobe sa šećernom bolešću, one koji o njima brinu ili s njima žive donosimo i popularne članke poznatih stručnjaka te preporuke za dobru regulaciju šećerne bolesti kako bi se izbjegle kronične komplikacije. Časopis izlazi 6 puta godišnje i besplatan je, a za one koji žele dostavu na kućnu adresu naplaćujemo troškove poštarine u iznosu od 30 kn koju treba uplatiti na žiro račun Saveza 23600001101494782 (uz naznaku u rubrici “poziv na broj” 12-JMBG za pojedinca ili 5-MB za pravne osobe). Potvrdu o uplati s adresom OBAVEZNO poslati na fax: 01 4847 807 ili na diabetes@diabetes.hr Uredništvo: Glavna urednica: dr.sc. Mensura Dražić, dipl.ing.chem. Medicinska urednica: Ana Jakir, dr.med. Prevencija: prim. Ana Švast-Singer, dr.med. Edukacija: mr.sc. Manja Prašek, dr.med. Prehrana: Snježana Gaćina, dipl.ms. Tjelesne aktivnosti: Jadranka Kos, prof. edukacijske rehabilitacije i viša fizioterapeutkinja Djeca i mladi: mr.sc. Marina Grubić, psihologinja Grafičko oblikovanje i priprema: Tatjana Dinter Lektura/Redaktura: Tonči Bonaći Administracija: Sandra Kerim, Štefica Dolčić Tisak: Tiskara Vjesnik Tiskano: srpanj 2012., u 30 000 primjeraka 4Uvodnik 6 Događanja i akcije 12 Intervju 16 Tema broja 19Medicina 23Prehrana S adržaj: 27 Recepti 32 Gastro putovanja 35 Moja priča 36 Tjelovježba 6 Događanja i akcije 38 Djeca i mladi Tvoje kile, a naša lova? Ma nemoj! 42 Internet i nove tehnologije Debljinu treba spriječiti i liječiti, dakle na vrijeme prepoznati rizike po zdravlje koji dolaze s debljinom. 44 Iz udruga HSDU-a Tema broja 16 Sekundarna prevencija kroničnih nezaraznih bolesti ušteda u zdravstvenom budžetu Optimalan pristup financiranju u zdravstvu je ulaganje u prevenciju, najprije u primarnu, a kad se bolest pojavi značajne se uštede postižu sekundarnom prevencijom. 48Recenzija 51 Nagradna križaljka 38 Diabetes www.diabetes.hr 3 Riječ urednice / Poruka predsjednika Riječ urednice / Poruka predsjednika br. 4/2012 br. 4/2012 RIJEČ UREDNICE O Pomogli smo ministru prevenciji pišemo i kad to nije tema broja – to je neizbježna tema kad god se želi nekome uputiti preporuke kako spriječiti bolest i sačuvati zdravlje. To su u prvom redu kronični bolesnici kao što su osobe sa šećernom bolešću ili oni s problemima krvožilnog sustava. Zdravstvenim sustavom je propisano za svaku od razina zdravstvene skrbi kakve oblike prevencije treba provoditi, ali se zna da i sami pacijenti moraju brinuti o svom zdravlju i prema potrebi mijenjati način života u čemu svojim aktivnostima i zdravstvenim pro svjećivanjem pomažu i naše udruge. Od nedavno se od civilnih udruga očekuje pomoć i za uvođenje reda u zdravstvenom sustavu, uz ostalo oko lista čekanja. Pedesetak udruga iz područja zdravstva polovicom svibnja odazvalo se pozivu iz Ministarstva zdravlja da na tematskoj konferenciji saznaju podatke iz analize koja je provedena za potrebe Ministarstva zdravlja, a koja je pokazala da je veliki broj pacijenata prijavljen za dijagnostiku ili terapiju na više mjesta. Zabrinjavajuće je da se rezervirani termin ne otkaže ako su pregled već negdje obavili. Tako skupi uređaji i zdravstveni djelatnici imaju „prazni hod“, a istovremeno drugi pacijenti čekaju slobodan termin. Za pomoć zbog tako neodgovornog ponašanja pacijenata ponudili smo ministru pomoć civilnih udruga. Kakve nam još poruke oko unapređenja zdravstvenog sustava šalje prof. Rajko Ostojić, u prvom redu kakav napredak možemo očekivati u informatizaciji zdravstva, moći ćemo pročitati u intervjuu koji objavljujemo nakon višekratnog odgađanja. O prevenciji i redovitom nadzoru treba brinuti i da bismo izbjegli komplikacije sa stopalima i potkoljenici, a to je sigurno posebno bitno za ljetne dane kad smo često bosi i nezaštićenih stopala. I ovom prigodom želim vam dobar odmor pri čemu ne zaboravite uvažavati sve preporuke medicinskog osoblja kako se prilagoditi ljet nim vrućinama i o čemu voditi računa na putovanju. Srdačno vaša, Mensura (Seka) Dražić Hrvatske u organizaciji Hrvatskog liječničkog zbora i Ambasade Kraljevine Danske u Hrvatskoj, dok je partner u projektu NovoNordisk. Mi smo o nužnom sinergijskom djelovanju svih koji sada sudjeluju u projektu govorili još prije nekoliko godina na našim kongresima. Preventivno se može djelovati i preventivnim bolničkim pregledima. Preventivnim pregledom ultrazvukom krvnih žila nogu, a koji traje 15-tak minuta, može se na vrijeme utvrditi značajnija slabija protočnost kroz krvne žile i uputiti dijabetičara na zahvat „proširenja“ kritičnih područja u žilama i time poboljšati perspektivu, spriječiti ili barem bitno godinama odgoditi amputacije nogu. U svijetu postoje Centri za dijabetička stopala koji upravo rade ovakve preventivne preglede i zahvate. Ako moramo svakih šest mjeseci otići na pregled oftamologu, zašto ne bi morali barem svake dvije godine na pregled krvnih žila nogu? Ali bogatoj Hrvatskoj državi lakše je očito plaćati amputacije, bolničke troškove boravka u intenzivnim njegama, rehabilitacije u toplicama, proteze, bolovanja… nego preventivne UZ preglede i preventivne medicinske intervencije u npr. Centru za dijabetičko stopalo Hrvatske. Može li se Sveučilišna klinika Vuk Vrhovac, koja je i registrirana kao Centar za dijabetičko stopalo i referentni centar za dijabetes, nastaviti razvijati u smjeru vrhunskog tercijarnog medicinskog centra ili će postati utopljeni odjel KM Merkur? Pitali smo to dopisom i premijera Milanovića i ministra Ostojića i ravnatelja Škegru. Takvi dosezi hrvatske medicine u praksi, po organizacijskoj strukturi i medicinskoj izvrsnosti, trebaju biti cilj svima: ministru, ravnateljima, vladi… ili smo mi dijabetičari „sobarice“ u cijeloj priči. Poslali smo pismo premijeru, ministru zdravstva i ravnatelju KB Merkur. Možete ga pročitati u prilogu. Svaka kuna u programe prevencije ulaganje je u budućnost, a svaka kuna uložena u kurativu pokušaj je ublažavanja već nastale štete. Ah, mandat, traje samo četiri godine - prekratko da bi se bavili prevencijom koja rezultate pokazuje na duge staze. Produžimo mandate na 10 godina ! Možda ćemo početi razmišljati gdje ćemo biti 2020. Negdje sam čitao Program Europa 2020. Zamislite Saborsku sjednicu na kojoj se konsenzusom treba izglasati "Program Hrvatska 2020." Sjednica ni do tada ne bi završila. Veseli bili Davor Bučević, prof. RIJEČ PREDSJEDNIKA D U programima prevencija, a u praksi – kurativa! a, svi se zaklinju u nužnost prevencije. Medicinsko osoblje, voditelji naših udruga, mi u Savezu udruga, političari, ministri, voditelji Zavoda za javno zdravstvo... no, ipak je u hrvat skoj praksi dominantna kurativa. Može li se praksa promiijeniti? Preventivni programi u praksi ustuknuli su pred kurativom, medikamentima i interventnom bolničkom intervencijom, a prevencija je prvi temelj u svim prihvaćenim strategijama i Nacionalnom programu i Saborskoj rezoluciji o dijabetesu. Zar nisu liječnici obiteljske medicine, koji bi trebali biti prvi savjetodavni i edukativni stup prema 300.000 registriranih osoba s dijabetesom u Hrvatskoj, zapravo zbog 80-tak pa i više pacijenata dnevno, prvenstveno osuđeni na kurativu, prepisivanje lijekova pa ne stižu bazično educirati svoje pacijente pojedinačno ili u grupi kao dijabetičare, hipertoničare, pretile… što im i stoji u opisu poslova: edukacija, naravno. U bolnicama je, nažalost, ali i logičnim slijedom hrvatske prakse opet dominantno kurativa, saniranje nastale štete, ako ju je uopće tada moguće sanirati. Potvrđuju to i službeni podaci koji kazuju kako od oko 2,5 milijardi kuna godišnje, čak 85,72 posto HZZO troši na liječenje komplikacija dijabetesa i još 8,75 posto na medikamente (inzulini, tablete…). S koliko financira preventivne i edukativne programe HZZO, ali prvenstveno Ministarstvo zdravlja? Zdravlja, a dominantno se bavi terapijom bolesti. Preventivno mogu djelovati svi. Mi u udrugama organizacijom grupnih edukacija, mi u Savezu kroz kongrese, časopis, javne manifestacije, Hrvatski zavod za javno zdravstvo - HZJZ s novom ravnateljicom dr. Tamarom Poljičanin, koja je godinama upravo dokazivala benefite dobre educiranosti pacijenata i time smanjenja HbA1c za samo 1 postotni poen. Programe mogu organizirati mnogi, trenutno se kroz regionalne konferencije (Zagreb, Osijek, Split i Opatija) provodi izvrstan program prevencije debljine i dijabetesa tipa 2 kao nacionalnog problema 4 Diabetes www.diabetes.hr Diabetes www.diabetes.hr 5 Događanja i akcije br. 4/2012 EUROPSKI DAN BORBE PROTIV DEBLJINE TVOJE KILE, A NAŠA LOVA? MA NEMOJ! U Hrvatskoj 60 posto odraslih i 19 posto djece ima višak kilograma D ebljina je postala osobni luksuz i javni trošak koji vodi na osobnoj razini skraćenju života, a na javnoj razini bankro tu zdravstvenog sustava. Zdravstvo je, čini mi se, izgubilo bitku s debljinom. A sve počinje s prvom suvišnom žlicom hrane ili čaše pića, a završava skraćenjem životnog vijeka za oko osam i pol godina", kazao je predsjednik Hrvatskog liječničkog zbora, dr. Željko Metelko na okruglom stolu »Magija debljanja - zašto i kako se deblja«, održanim u organizaciji zagrebačkog Gradskog ureda za zdravstvo i branitelje, Udruge za prevenciju prekomjerne težine, HLZ-a i KUZ-a i pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravlja. Na okruglom stolu, kojim je obilježen Europski dan protiv deblji ne, predsjednik Hrvatskog društva za debljinu, dr Mirko Koršić iznio je poraznu činjenicu da u Hrvatskoj prekomjernu tjelesnu težinu ima 60 posto odraslih i 19 posto djece. Nadalje, rekao je da je 20 posto odraslih i sedam posto djece debelo. „Vrlo je jednostavno otkriti kada postoji rizik od debljine. Za že ne je rizik kada je opseg struka veći od 80 centimetara, odnos no rizik je visok kada je opseg veći od 88 centimetra. Muškarci koji spadaju u rizičnu skupinu su oni s opsegom struka većim od 94 centimetara, a oni u visokom riziku imaju struk veći od 102 centimetra“, istaknuo je dr Koršić. Dodao je da su glavni uzroci debljine genetika i postojeći ubrzani stil života, no tu su i socioekonomski i kulturološki čimbenici. Upozorio je i da je osamdesetih godina nastao trend debljanja u Europi, otkada je dostupna jeftina, loša i visokokalorična hrana sa slabim nutritiv nim vrijednostima. Prepoznavanje uloge debljine i s njom pove zanih bolesti, kao što su krvožilne i srčane bolesti, dijabetes tipa 2 i maligne bolesti, najvažniji su za početak prevencije i liječenja debljine. Uz bolesti za koje i šira javnost zna da su povezane s debljinom, još je niz onih bolesti i tegoba koje se u općoj po pulaciji ne vezuju uz debljinu iako je dokazano da prekobrojni kilogrami dovode do njih. Riječ je o neplodnosti, nealkoholnoj bolesti jetre, promjenama na zglobovima, bolovima u leđima... Kod trudnica debljina je uzrokom gestacijskog dijabetesa i endo metrioze, dok je kod djece krivac za stigmatizaciju, vršnjačko zlostavljanje i socijalnu izolaciju. Predsjednica Udruge za prevenciju prekomjerne težine Sonja Njunjić pročitala je poruku predsjednika Hrvatskog sabora Bo 6 Diabetes www.diabetes.hr Nataša Gajski Kovačić risa Šprema da obilježavanje Europskog dana protiv debljine pridonosi širenju spoznaje o korisnim i zdravim navikama koje mogu djelovati kao prevencija prekomjerne težine i debljine te postizanju održavanja zdravlja pojedinca i cjelokupnog društva. Istaknula je, međutim, da ljudi nisu u stanju napraviti pozitivnu životnu promjenu i promijeniti svoj životni stil koji je doveo do prekomjerne težine i drugih bolesti. »U Zagrebu 47 posto građana ima prekomjernu tjelesnu težinu, a od toga 20 posto ih je debelo, što znači da bi morali ići na određene modele liječenja. Debljamo se jer ne postoji obred hrane, druženja su nestala, sve je svedeno na sjedenje, komu nikaciju internetom i grickanje svega što je pod rukom. Ljudi se protiv svojih tjeskoba ne bore vježbom i aktivnošću nego hra nom koja ih deblja zbog čega su nesretni i time se krug zatva ra. Gubitak tjelesne težine je polovica bitke, očuvanje težine na dostignutoj tjelesnoj masi je drugi dio bitke koja dugo traje. Debljina je kronična bolest pa je i liječenje dugotrajno“, zaključila je gđa Njunjić. Dr. Sanja Predavec je u ime ministra zdravlja Rajka Ostojića po ručila da je debljina epidemija 20. stoljeća te izrazila nadu da će okrugli stol pridonijeti osvješćivanju javnosti o važnosti pravilne prehrane i tjelesne aktivnosti u očuvanju zdravlja, dok je ravnatelj Agencije za odgoj i obrazovanje Vinko Filipović podsjetio da se Agencija prije nekoliko mjeseci od Ministarstva znanosti, obra zovanja i sporta obvezala napraviti kurikulum zdravstvenog odgoja u kojemu će važno mjesto imati modul »Zdravi život« u okviru kojega je zdrava prehrana, tjelesna aktivnost, osobna higijena i mentalno zdravlje. „Kronični stres uzrok je prekomjerne konzumacije hrane“, ustvr dio je psihijatar Veljko Đorđević, naglasivši nužnost tjelesne aktivnost od najranijih dana ali i mijenjanja nezdravih životnih navika. Endokrinolog Jozo Jelčić naglasio je da je današnja epi demija debljine posljedica brzog stila života, dok je Lidija Hrastić Novak iz Gradskog ureda za zdravstvo i branitelje objasnila da grad Zagreb prednjači u borbi protiv mnogih bolesti pa tako i pretilosti te naglasila da je jedan od ciljeva projekta »Zagreb, zdravi grad« prevencija prekomjerne tjelesne težine. Događanja i akcije Događanja i akcije br. 4/2012 br. 4/2012 Nacionalna strategija razvoja zdravstva Kampovi, kampovi, kampovi U rujnu na Saboru Neadekvatna kontrola radnog vremena, nejasni kriteriji o medicinskoj opravdanosti pojedinih dijagnostičkih postupaka, neodgovorno korištenje uputnica, nepotrebno naručivanje na kontrole, nedovoljan broj liječnika i medicinskih sestara, visoka prosječna dob zdravstvenih radnika, tek su neki od problema na koje do rujna treba dati odgovore Nataša Gajski Kovačić U organizaciji Ministarstva zdravlja i Zaklade Friedrich Ebert, u zagrebačkom hotelu Westin održana je kon ferencija u okviru izrade Nacionalne strategije razvoja zdravstva 2012. - 2020. Radionice na kojima je sudjelovalo 70 članova povjerenstva održane su od 28. svibnja do 1. lipnja u Ministarstvu zdravlja, a njihov je cilj bio identificirati ključne probleme u sustavu zdrav stva. Taj je radni materijal poslužio kao podloga za širu stručnu raspravu na konferenciji na kojoj je 140 stručnjaka iz različitih segmenata zdravstva raspravljalo o vodećim pitanjima i pro blemima zdravstva. Ministar zdravlja dr. sc. Rajko Ostojić tom je prilikom istaknuo da je izrada Nacionalne strategije razvoja zdravstva kompleksan zadatak s obzirom da je riječ o krovnom dokumentu. Strategija razrađuje mjere do operativne razine, a na nju se potom nado vezuju operativni dokumenti. «Nacionalna strategija je osnova za donošenje politika i odluka uključujući i preraspodjelu proračunskih sredstava. Ona pred stavlja okvir za integraciju razvojnih aktivnosti i reformnih mjera. Ministarstvo zdravlja je kao nositelj tog procesa odgovorno i za ishod», kazao je ministar Ostojić. Na konferenciji je rečeno i da se rezultati tematske analize do bivene na radionicama u Ministarstvu zdravlja ne trebaju sma trati ni iscrpnim ni točnim prikazom problema u zdravstvu, no oni su ponuđeni kao dodatna informacija za razumijevanje kon teksta. Njihova je važnost u tome što su poslužili kao osnova za oblikovanje strateških pitanja ili dvojbi o kojima se na konferenciji raspravljalo. Prema tome i rezultati konferencije predstavljaju jedan od doprinosa izradi nacrta Nacionalne strategije koja je od kraja lipnja ponuđena na javnu raspravu. Ljeto će biti radno, najavio je ministar, jer će se tijekom srpnja odvijati javne rasprave kako bi u rujnu nacrt bio predstavljen Saboru. Na konferenciji su na dnevnom redu bila i pitanja organizacije su 8 Diabetes www.diabetes.hr stava zdravstva, profesije i ljudski resursi, područja zdravstvene zaštite, financiranje sustava zdravstva i pravna perspektiva. Neka od pitanja odnosila su se na to treba li službu hitne pomoći orga nizirati kao nacionalnu mrežu, treba li stimulirati udruživanja privatnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, kako riješiti pro blem manjka kadra u deficitarnim strukama u zdravstvu, treba li nametnuti obvezu mladim kadrovima da rade u manje atrak tivnim sredinama i radnim mjestima, pa kako ojačati aktivnosti prevencije i promocije zdravlja u sustavu zdravstva, zatim treba li uz svaku razinu zdravstvene zaštite ograničiti opseg i vrstu usluga koje pružaju, treba li pri kupovanju zdravstvenih usluga davati prednost javnim u odnosu na privatne pružatelje usluga, kako neutralizirati utjecaj hladnog pogona na strukturu troškova zdravstvenih usluga, treba li unaprijediti model koncesije ili ga zamijeniti nekim drugim modelom itd. Govorilo se i o problemima neadekvatne uspravljačke eksperti ze, nejasnim vlasničko upravljačkim odnosima - primjerice oba veza osnivača i odnosa država i županija. Naime, županije imaju ograničene instrumente za upravljanje bolnicama ali imaju i obveze saniranje dugova. Upitan je i smisao županije kao vlasnika ustanove, primjerice specijalne bolnice u kojoj su korisnici pacijenti iz cijele države. Nadalje, javne bolnice nemaju mogućnost leasinga prema Zakonu o javnoj nabavi, raspodjela opreme i resursa ne prati položaj ustanove u zdravstvenom sustavu, pa tako bolnice prve kategorije katkad nemaju najbolju opremu. Neadekvatna kontrola radnog vremena, nejasni kriteriji o me dicinskoj opravdanosti pojedinih dijagnostičkih postupaka, ne odgovorno korištenje uputnica, nepotrebno naručivanje na kon trole, nedovoljan broj liječnika i medicinskih sestara, posebno u ruralnim područjima i na otocima, visoka prosječna dob zdrav stvenih radnika, vlastito financiranje izobrazbe, primjerice me dicinskih sestara i specijalizacija obiteljske medicine, tek su neki od problema na koje do rujna treba dati odgovore. Kao što smo kao nositelj projekta "odradili" kamp za mlade osobe s dijabetesom iz Hrvatske i Italije u siječnju na Plitvicama djelomično financiran sredstvima Europske komisije, u sklopu programa Youth in Action, tako je Hrvatski savez dijabetičkih udruga bio pozvan da bude partner u još dva međunarodna projekta u sklopu istog YIA programa . Oba su programa "prošla", tj. odobrena su sredstva Europske unije!! Stoga smo izuzetno sretni i ponosni što ćemo sudjelovati u sljedećem: 1. Intercultural Diabetes Youth Education Project - međunarodni kamp za mlade osobe s dijabetesom. Nositelj projekta: Vlaamse Diabetes Verenigin vzw, Belgija. Mjesto održavanja: Pula - Puntižela Vrijeme održavanja: 18.-27. srpnja 2012. godine. Sudionici: Belgija, Hrvatska, Njemačka, Španjolska, Portugal. Sudjeluju: mlade osobe s dijabetesom u dobi 16-18 godina. 2. Funhealthietics - međunarodni kamp za mlade osobe s dijabetesom. Nositelj projekta: Asociacion de Diabeticos de Madrid. Mjesto održavanja: Madrid, Španjolska Vrijeme održavanja: 3.-14. kolovoza 2012. godine. Sudionici: Španjolska, Hrvatska, Poljska. Sudjeluju: mlade osobe s dijabetesom u dobi 18-22 godina. Najavljujemo 11. kongres osoba sa šećernom bolešću Iako je do kongresa još gotovo godina dana, na Redovnoj godišnjoj skupštini Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga održanoj u ožujku, odlučeno da se 11. kongres osoba sa šećernom bolešću, 8. sportske igre i 5. susret mladih dijabetičara održe u Dubrovniku, točnije Babinom kuku u hotelu Lacroma i to u vremenu od 4. do 7. travnja 2013. godine. Tema kongresa bit će: Komplikacije dijabetesa, a mi ćemo se, kao i uvijek, ponovno potruditi da organiziramo zanimljiva predavanja za osobe oboljele od šećerne bolesti, kao i one koji nemaju dijabetes, a pridružit će nam se na kongresu, da vam dovedemo zanimljive predavače i učinimo vam boravak na kongresu čim zanimljivijim i ugodnijim za druženja. Nadamo se da će nas poslužiti i lijepo vrijeme kako bi se što uspješnije održala i sva natjecanja na otvorenom u sklopu Sportskih susreta, kao i mogućnosti druženja na otvorenom, šetnji uz more… O detaljima vezanima uz kongres bit ćete pravovremeno obaviješteni putem dopisa udrugama odnosno obavijesti u časopisu Diabetes. Diabetes www.diabetes.hr 9 Događanja i akcije Događanja i akcije br. 4/2012 br. 4/2012 Invaliditet nije nepravilnost nego različitost Kada je o invalidnosti riječ, pogrešan pristup je prisutan u većini slučajeva, pa tako osobe s invaliditetom imaju osjećaj da primaju milostinju i ovise o dobroj volji. Stoga je nužno promijeniti svijest ljudi kako bi shvatili da su prava koja imaju osobe s invaliditetom ljudska prava, a ne čin milosrđa. Prava imamo svi, samo su različiti načini na koje ih možemo usvojiti Nataša Gajski Kovačić H oće li ozdraviti? Ima li on Down sindrom? Baš šteta, to je tako tužno! Je li se takva rodila? Jadni njegovi roditelji! Govori li ona uopće? Jadničak! Ne možete li je umiriti? Kakva tragedija! Radi li to ona uvijek? Nikad se nije ni trebala roditi! To su samo neki od primjera što sve ljudi kažu o invalidnosti. A što bi bilo da tako govore o vama ili o vašem djetetu? To pitanje postavila je Gerison Lansdown, međunarodna savjet nica za prava djeteta, potpredsjedateljica Ureda UNICEF-a za Ujedinjeno Kraljevstvo na radionici o dječjim pravima i ulozi medija koja je održana u lipnju u Zagrebu u organi zaciji UNICEF-a Hrvatska. Landsdown je kazala da se čak 200 milijuna djece ili 10 posto mladih u svijetu rađa s teš koćama u razvoju ili postaje invalidom do 19. godine živo ta. Veliki postotak tih oštećenja i posljedičnog invaliditeta je uzrokovan čimbenicima koji su se mogli spriječiti poput neu hranjenosti, nasilja, nesreća, trauma, ratova, preventabilnih bolesti. Nevjerojatnih 40 milijuna djece koja ne idu u školu su upravo djeca s teškoćama u razvoju. Više od 80 posto djece s teškoćama u razvoju živi u zemljama u razvoju i nema pristupa uslugama. Mnoga od te djece su isključena i nevid ljiva u svojim zajednicama. Mnoga su institucionalizirana i nemaju kontakta sa svojim obiteljima. U mnogim zemljama se njihovo rođenje ne prijavljuje, skriva ih se od pogleda u stražnjim sobama. Dokazi upućuju na to da su ona više pod ložna tjelesnom i seksualnom nasilju i zlostavljanju. Djeca s 10 Diabetes www.diabetes.hr teškoćama u razvoju u znatno su većem riziku života u siro maštvu, njihova smrtnost do pete godine života je ogromnih 80 posto, ona se ne smatraju vjerodostojnim svjedocima na sudu, a najčešće ih se prosuđuje po onome što im nedostaje, a ne po onome što imaju. Iako je u svibnju 2008. godine na snagu stupila Konvencija UN-a o zaštiti prava ljudi s invaliditetom koju je bivši tajnik UN-a Kofi Annan proglasio povijesnim uspjehom za 650 mili juna ljudi s invaliditetom diljem svijeta, prava osoba s invalidi tetom a posebno djece još se uvijek grubo krše, zanemaruju, negiraju. Prema riječima Gerison Lansdown, djeca s teškoćama u razvoju često se susreću sa široko rasprostranjenom diskri minacijom, isključenošću, društvenom izolacijom, pa čak i uskraćivanjem prava na život u nekim situacijama. U Hrvat skoj je još uvijek učestalo da se djeca s teškoćama u razvoju smještaju u institucije, a po njezinom mišljenju naša zemlja općenito ima vrlo tradicionalan pogled na osobe s poteš koćama i invaliditetom te, bez obzira na pozitivne pomake, treba poduzeti još puno koraka kako bismo svi bili ravnoprav ni i integrirani u društvo. Hrvatska je, uz Konvenciju UN-a o pravima djeteta, potpisala i Konvenciju o pravima djece s teškoćama u razvoju, a ovom je prilikom promoviran i vodič «Vidi me, čuj me”, za uporabu Konvencije UN o pravima osoba s invaliditetom i promicanje prava djece što ga je napisala upravo Gerison Lansdown. “Mediji igraju značajnu ulogu u promicanju, potvrđivanju ili osporavanju prevladavajućih stavova o djeci s teško ćama u razvoju, a novinari imaju odgovornost promicati i poštivati osnovna ljudska prava”, rekla je Gerison Lansdown, poručivši da jedino što djeca s teškoćama žele jest da budu obična. Na žalost, kada je o invalidnosti riječ, pogrešan pristup je prisutan u većini slučajeva pa tako osobe s invaliditetom imaju osjećaj da primaju mi lostinju i ovise o dobroj volji. Stoga je nužno promijeniti svijest ljudi kako bi shvatili da su prava koja imaju osobe s invaliditetom ljudska prava, a ne čin milosrđa. Prava imamo svi, samo su različiti načini na koje ih možemo usvojiti. U većini slučajeva na invaliditet se gleda kao na neravil nost ili deformiranost, a invaliditet je zapravo različitost. Dok medicinski pristup invalidnosti sugerira da je biti invalid nešto negativno, onaj temeljen na pravima kaže da je imati oštećenje samo po sebi neutralno. Također medicinski model sugerira da je lijek za rješavanje proble ma povezanih s invalidnosti, izliječenje ili normaliziranje pojedinca dok model utemeljen na pravima kaže da je lijek promjena u interakciji pojedinca i društva. Na radionici se na žalost moglo čuti i da u Hrvatskoj preko 90 posto osoba koje su lišene poslovne sposobnosti zbog invaliditeta je u potpunosti lišeno te sposobnosti, a ne samo djelomice. Istaknuto je i da je jako važan jezik kojim govorimo o oso bama s invaliditetom. Službeno je prihvaćeno da se kaže osoba s invaliditetom i dijete s teškoćama u razvoju, a Ta nja Opačak uz Ureda pravobraniteljice za djecu kazala je da fokus mora biti na osobi a ne na invaliditetu. Lansdown je pak istakla neke konkretne primjere neprihvatljivih naziva i onih koji su prihvatljivi. Tako je izraz deformiran neprihvatljiv jer sugerira da je osoba čudna ili odbojna, a umjesto nje tre ba reći - višestruki invaliditet. KUPON ZA NAGRADNU KRIŽALJKU 4/2012 Traženi pojam je Ime i Prezime God. rođenja Dijabetičar od Adresa PRAVA DJECE S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU Nakaza je dehumanizirajuće, dok je prikladan naziv - ozbi ljan invaliditet. Lud, psihopat, ćaknut je stigmatizirajuće, učvršćuje negativne stereotipove i umjesto toga treba reći da osoba ima poremećaj u ponašanju ili emocionalni invaliditet. Retardiran ili mentalno oštećen također nije prihvatljiv naziv jer implicira da osoba nije sposobna učiti. Umjesto toga treba reći da kasni u razvoju. Kada se govori o učenju osoba s invali ditetom nije dobro reći da one imaju posebne potrebe jer te potrebe nisu posebne. Za tu osobu one su obične. Treba reći učenje uz potporu, ili dodatne potrebe pri učenju. Osobama s invaliditetom i djeci s teškoćama u razvoju treba priznati pravo na jednakost i nediskrimaciju, sudjelovanje i uključivanje te zaštitu od povrede ljudskih prava. Obaveza vlada je pak da uklone fizičke i komunikacijske prepreke te prepreke mobilnosti. Kako bi se promicala pozitivna slika o invalidnosti potrebno je usvojiti pozitivni jezik i izbjegavati korištenje pogrdnih naziva, izbjegavati konstruiranje djece s teškoćama u razvoju kao objekte sažaljenja, hrabrih malih boraca te se usredotočiti na djecu s teškoćama u razvoju kao na običnu djecu. izreži i pošalji na adresu redakcije Diabetes www.diabetes.hr 11 Intervju Intervju br. 4/2012 br. 4/2012 RAZGOVOR: Prof. dr. sc. Rajko Ostojić, ministar zdravlja RH HRVATSKA MEDICINA JE IZVRSNA, LIJEČNICI I SESTRE SU VRHUNSKI ... ... ali zdravstveni sustav, po mojem mišljenju, jedva može dobiti prolaznu ocjenu. Tu smo pri dnu europske ljestvice. Trebamo horizontalnu i vertikalnu povezanost svih zdravstvenih ustanova i uvjeren sam da ćemo promjenom zakona to vrlo brzo riješiti. Liste čekanja su najveći problem jer nema horizontalne i vertikalne povezanosti, pa caruje rascjepkanost, parceliranost, sistem feuda. Ali, određeni postotak pacijenata, njih 10 posto, nema uopće razloga biti na listi čekanja. Analiza u četiri zagrebačke kliničke bolnice je pokazala da čak 20 posto pacijenata ne dolazi na zakazani pregled niti ga otkazuje, a porazna je i činjenica da 20-ak posto pacijenata ne podiže svoje nalaze Razgovarala: Nataša Gajski Kovačić P ola godine nakon što je preuzeo Mi nistarstvo zdravlja, razgovaramo s ministrom prof. dr. sc. Rajkom Osto jićem o problemima na koje je naišao u tom sektoru te načinima kako ih riješiti. Pred nama su i Nacionalna strategija razvoja zdravstva, reforma bolnica, osna živanje preventivnih programa, vraćanje nagomilanih dugova. Zbog kroničnog nedostatka novca i loše organizacije zdravstvo je u krizi već go dinama. Na koji je način moguć plan re struktuiranja i sanacije zdravstva? Godina 2009. bila je optimalno vrijeme da HZZO izađe iz državne riznice jer je proračun tada iznosio 23 milijarde kuna. To se, međutim, nije dogodilo a otada se proračun svake godine snižava za 600 mi lijuna kuna. Zanimljivo je da je 2009. bila godina kada je državni proračun rastao, a zdravstvo je doživjelo svoj vrhunac. Da je u to doba HZZO izašao iz riznice danas bi nam bilo puno, puno lakše. Kako je Hrvatska, kao što znamo, već vi še godina u recesiji, i sam sam glasao za smanjenje ovogodišnjeg proračuna iz cijelog niza razloga, a to smanjenje i dalje smatram opravdanim. 12 Diabetes www.diabetes.hr Prisjetimo se: kada smo u izbornoj kam panji govorili o zdravstvenoj politici, moj prethodnik je izjavljivao da je naš sustav financijski najstabilniji sustav, da teče med i mlijeko, no ispostavilo se, na žalost, da to nije točno. Dug u zdravstvu, štoviše, iznosi sedam milijardi kuna i danas s Ministarst vom financija svakodnevno tražimo načine kako taj dug smanjiti. Kao što znate i sami, dug nekih bolnica bio je duži od 1000 dana, a zasad smo veledrogerijama isplatili jednu tranšu ukupnog duga. Riješili smo dug stariji od 360 dana, a sada rješavamo dug stariji od 180 dana. Smatram da je potrebno napraviti značajnu strukturnu reformu jer danas svaka bolnica za sebe nabavlja potrebnu opremu, a razlike u cijenama istih proizvoda, od ugradbenih materijala do prehrambenih proizvoda su goleme. Dobavljači su pritom na čistom dobitku, a ceh plaća državni proračun, odnosno država i zdravstvo. Stoga smo i krenuli u zajedničku javnu nabavu, u čemu će su djelovati 12 ustanova kojih je osnivač i vlasnik država, a to su pet Kliničkih bol ničkih centara, dvije kliničke bolnice i tri klinike, HZZO i HZJZ. Napravili smo sporazum o ovlaštenju središnjih tijela za sporazum postupaka zajedničke naba ve i time će se na jednom mjestu okrup niti nabava. Poziv smo uputili i svim žu panijama jer želimo da se i županijske bolnice uključe u taj projekt uštede i ra cionalizacije te sam uvjeren da će nam se županije javiti ako žele kvalitetno skrbiti o svojim građanima. Kada bi se uključile i sve županijske bolni ce uštedjelo bi se oko 250 milijuna kuna godišnje na ugradbenom materijalu, čiju cijenu bolnice sada plaćaju više struko. Primjerice, istu vrstu leća istog proizvođača, zagrebačko Rebro plaća 350 kuna, dok bolnica u Zadru plaća 450 kuna. Cijena srčanog stenta u Rijeci je 7.900 kuna, a bolnica u Zadru ga plaća gotovo 11.000. Imam povjerenje u upra ve bolnica da će odsad skrbiti o svakoj kuni prilikom nabavke. Nedavno je predstavljen projekt sma njenja lista čekanja nakon obavljene analize po kojoj u Hrvatskoj na pretragu ili operaciju čeka 540.000 pacijenata. Lis te čekanja stupnjevat će se po hitnosti na hitne, tromjesečne i polugodišnje. Mislite li da je u liste čekanja moguće uvesti red s obzirom da je jedan od uvje ta za to informatizacija zdravstva koja još uvijek nije u potpunosti provedena (e-naručivanje)? To je ključno pitanje. Moj mi je prethodnik ostavio desetak otvorenih pitanja iz kojih ću izdvojiti tri. Prvo, Klinika za tumore, čija je nova zgrada u potpunosti bila gotova prije godinu i dva mjeseca, ali zbog prijepora s izvođačem nije otvorila vrata pacijentima, pa su liste čekanja za dijagnostiku i operaci je dodatno narasle i to za skupinu pacijena ta sa malignim bolestima. Drugi problem je informatizacija kod koje je, uz temeljni ugo vor, bilo sklopljeno još šest, sedam aneksa ugovora, zbog čega je lani propalo gotovo 30 milijuna kuna za tu namjenu. Treći problem je nadogradnja Kliničke bolnice Merkur gdje je također uz te meljni ugovor pronađeno i sedam, osam aneksa ugovoru, zbog čega zgrada još nije otvorena za pacijente. Prva dva problema smo riješili. Klinika za tumore je otvorila vrata i zbog toga se lista čekanja već smanjila. Informatizaciju smo prije dvadesetak dana također riješili, čime smo stekli uvjete da se krene u akcijski plan smanjivanja lista čekanja budući da, kao što ste i sami rekli, bez informatizacije to nije moguće. Iako je 50 posto zdravstvenih ustanova informa tizirano, one međusobno nisu povezane i vertikalno, pa je plan da se s smanjiva njem lista čekanja krene po regijama. Trenutno je 540.00 pacijenata na listi čekanja, a moje povjerenstvo koje vode prof. dr. Karmen Lončar i dr. Aleksandar Džakula morali su sve te liste "pješke" proći, dakle pregledati gomile papira. Pritom su uvidjeli da određeni postotak pacijenata, njih 10 posto, nema razloga biti na listi čekanja. Analiza u četiri za grebačke kliničke bolnice pokazala je da čak 20 posto pacijenata ne dolazi na zakazani pregled niti ga otkazuje, a poraz na je također i činjenica da 20-ak posto pacijenata ne podiže svoje nalaze. To su nevjerojatni podaci. Zahvaljujem se udrugama pacijenata ko je su me zamolile da sudjeluju u izradi pravilnika o listama čekanja. Udruge pa cijenata su predložile uvođenje sustava odgovornosti pacijenta za neopravdan izostanak i smatram da, s obzirom na po datke koje sam naveo, u tom dokumen tu moramo utvrditi obveze pacijenata. Ministarstvo zdravlja srije dom prima udruge pacijenata i od njih sam puno naučio. Ukazali su mi na cijeli niz teškoća i prepreka sa kojima se susreću i zahvaljuju ći tim razgovorima pronašli smo rješenja za neka od tih teškoća. Upravo su udruge pacijenata svjesne da se svaki neotkaza ni termin za pregled i operaciju odražava na mogućnost da netko drugi što prije dođe na red. Ako otkazujemo posjet fri zeru, ako otkazujemo pregled servisera, moramo uvesti i taj osnovni bonton da, primjerice, otkažemo magnetski pregled mozga ili CT mozga, koji čak 20 posto na ručenih pacijenata ne otkazuje. Projekt lista čekanja počinjemo 1. kolovoza po re gijama, najprije u središnjoj i primorskoj Hrvatskoj, a iako kasnimo dva mjeseca zbog informatizacijske podrške, očekujem da ćemo umjesto sadašnjeg nereda uves ti potpuno jasna pravila. Postojat će tri vrste liste čekanja po stupnju hitnosti, radimo pravilnik koji će odrediti najdulje prihvatljivo medicinsko vrijeme čekanja. Liječnik obiteljske medicine utvrđivat će treba li pacijentu žurni ili redoviti pregled ili operacija te će svog pacijenta naručiti za prvi slobodni termin u nekoj ustanovi, a bolnička povjerenstva će sedam dana prije termina podsjetiti pacijente na zaka zani termin. Citirat ću predsjednika Hrvatske liječnič ke komore primarijusa Hrvoja Miniga koji je rekao da napokon treba uvesti reda u bolnicama jer je postojeće stanje postalo neizdrživo. Broj CT uređaja prema europ skom prosjeku je 1,45 na 100.000 stanov nika, a mi u Hrvatskoj danas imamo već skoro 1,80 uređaja na 100.000 stanovnika. Uz to, dolaskom u Ministarstvo zatekao sam nabavku muzejskih primjeraka CT apa rata, što sam odmah zaustavio jer ćemo nabavljati isključivo visoku tehnologiju. Unaprijedit ćemo i korištenje šest CT sti mulatora u bolnicama koji su nabavljeni prije dvije godine i koji su dosad korišteni samo za simulaciju ali ne i za dijagnostiku. Pred pragom smo ulaska u EU. Smatrate li da se hrvatsko zdravstvo može dovesti na razinu razvijenih europskih država i je li to u doba gospodarske krize kakva je u Hrvatskoj realno očekivati? Mislim da možemo. Hrvatska medicina je izvrsna, naši liječnici i sestre su vrhunski, ali zato zdravstveni sustav, po mojem mi šljenju, jedva može dobiti prolaznu ocjenu. Tu smo pri dnu europske ljestvice. Trebamo horizontalnu i vertikalnu povezanost svih zdravstvenih ustanova i uvjeren sam da ćemo promjenom zakona to vrlo brzo riješiti. Liste čekanja su najveći problem upravo jer nema horizontalne i vertikalne povezanosti, pa caruje rascjepkanost, par celiranost, sistem feuda. Analiza je pokazala neravnopravnost pacijenata, nedostupnost zdravstvene zaštite i nepoštivanje klinič kih smjernica. Najbolji primjer kako vratiti hrvatsku medicinu u vrh jest transplan Diabetes www.diabetes.hr 13 Intervju Intervju br. 4/2012 br. 4/2012 tacijski program, gdje smo prije dvadeset godina bili posljednji u Europi, a jednom logičnom horizontalnom i vertikalnom po vezanosti, određivanjem koordinatora, da nas smo prvi u Europi. To je najbolji primjer kako se uz relativno malo sredstava ali uz logičnu povezanost može napraviti znača jan pomak. Na tom tragu mislim da se hr vatsko zdravstvo ponovno može dovesti u vrh europskog zdravstva. Među nekima od problema zdravstva, a na koje sindikati upozoravaju su pro blem preklapanja privatnog i javnog zdravstva, spočitavaju i da od reforme bolnica nema ništa, da ni reforma hitne pomoći nije uspjela. Kako to riješiti? Bolna točka preklapanja javnog i privatnog zdravstva je započela prije 15 godina. Sre dinom '90-ih godina rad u javnom i privat nom sektoru bio je dozvoljen isključivo profesorima, dok je za vrijeme koalicijske Račanove vlade vrlo jasno odijeljeno pri vatno od javnoga, pa se moglo raditi ili samo u bolnicama ili samo privatno. Na žalost, od 2004. i u javnim i u privatnim ustanovama mogu raditi svi kojima to odobri ravnatelj bolnica, a ne samo pro fesori. To je vrlo kompleksan problem jer neki od kolega koji rade po bolnicama u ovih su osam godina kupili određene medicinske aparate i radili uz posao u jav nom zdravstvu i privatno, budući da im je zakon to dozvolio. Sada kada se razmišlja o tome je li preklapanje javnog i privatnog opravdano, ti se kolege pozivaju na zakon koji im je to omogućio kao i na zakon o zaštiti investicija, budući da su investi rali u uređaj u privatnoj klinici nekoliko desetaka ili stotinu tisuća eura. Tako su se iz jedne čiste situacije stvari značajno zakomplicirale, pa to više nije samo pro blem zdravstvene administracije nego i gospodarstva. No, na tome se radi i defi nitivno mislim da takvo stanje trebamo razriješiti. Što se tiče bolnica, radi se ma sterplan bolničkog sustava jer su bolnice sustav koji godišnje najviše troši. Kao što vidite, radimo potpuno jasnu strukturnu nabavku u bolnicama u državnom vlas ništvu, no na žalost nemam nikakvih ingerencija nad županijskim bolnicama, domovima zdravlja i zavodom za hitnu medicinu. Njima su osnivači županije koje 14 Diabetes www.diabetes.hr su onda i odgovorne za te ustanove kao njihovi vlasnici. Tu Ministarstvo zdravlja nema nikakve ingerencije osim što kada ti zdravstveni sustavi uđu u minus - a ulaze sve više i više u minus - traže sredstva od Ministarstva. Činjenica je da se neke uprave županijskih bolnica ponašaju kao pijani milijarderi, a da su istovremeno zaštićeni kao lički medvjedi jer smjene ravnatelja tamo gotovo da i nema. Ja sam osobno smijenio samo ravnatelja KB Osijek jer je napravio nevjerojatnih 350 milijuna kuna duga, od čega je čak 104 milijuna kuna duga starije od 360 dana, te zaposlio gotovo 250 novih nezdravstvenih djelatnika. Prije mjesec dana sam zbog organizacijskih i stručnih pogrešaka smije nio i ravnatelja županijske bolnice Nova Gradiška no županija ga je odmah vra tila na dužnost. I to je taj paradoks - da Ministarstvo nema nikakve ovlasti nad županijskim bolnicama, premda država plaća dugove. Drugim riječima, nemamo ingerencije, a podmirujemo dugove. Oni troše a svi mi - i vi i ja - to plaćamo. To je defin itivno nešto što više ne može proći, pogotovo kada sam vidio razlike cijena u nabavi ugradbenih materijala. Broj skupih specijalističkih pretraga raste dok je preventiva bolna točka. U kojim segmentima bi se preventiva mogla unaprijediti? Nadovežimo se odmah i na prevenciju šećerne bolesti. Vidite li mogućnost da se oko preventive koriste potencijali volontera vrlo aktivnih dija betičkih udruga i HSDU-a što bi se moglo primijeniti i za druge kronične nezarazne bolesti? Definitivno. Dva su ključna aktera kada je u pitanju prevencija šećerne bolesti: udruge pacijenata i Klinika Vuk Vrhovac. Upravo od vodstva te Klinike i pacijenata očekujem rad na prevenciji i edukaciji. Potrebno je vratiti značaj edukacije naših građana i to ne sa mo pacijenata koji imaju šećernu bolest, već i edukaciju građanima o prevenciji, da ne dođu u poziciju da razviju šećernu bo lest. To znači stalno ukazivati na štetne na vike poput pretjerane tjelesne težine, ne kretanja, pušenja, alkohola. Uvjeren sam da to možemo riješiti. Dosad smo imali preventivne sistematske preglede za karci nom dojke i rak debelog crijeva, a od ove godine uvodimo preventivni program kar cinoma vrata maternice. S HZJZ-om smo dogovorili da preventivne programe preuz mu na sebe zajedno sa liječnicima obitelj ske medicine, koji će dobiti sredstva za prevenciju i to ne ona koja su dobivali od HZZO-a, nego i ona koja se nalaze u prora čunu Ministarstva zdravlja. Liječnici obiteljske medicine bi trebali više djelovati na preventivi, oni se s tim i slažu, no kažu da su prenatrpani pacijentima i ne stignu posvetiti primjerice jednom dijabe tičaru onoliko vremena koliko bi trebalo da mu izrade plan prehrane, tjelovježbe itd. Kako to riješiti? Preventiva je definitivno temelj djelovanja liječnika obiteljske medicine. Kada gleda te njihove ključne zadaće, to su promocija zdravlja, dakle edukacija, potom dijagno sticiranje i na kraju terapija. Naši liječnici odlično rade i dijagnosticiranje i terapiju, no na žalost ne rade promociju zdravlja. To se odnosi na sve liječnike, ali prevencija je najvažnija u obiteljskoj medicini koja je prvi kontakt pacijenta s liječnikom, oso bito sada kad smo napokon revitalizirali specijalizaciju za obiteljsku medicinu. Sto ga ćemo liječnicima obiteljske medicine ponuditi nove ugovore o djelu kao anek se postojećim ugovorima, čime će po stati partneri HZZO-u u preventivnim programima. Takve će ordinacije, primjerice, moći na vratima istaknuti naljepnicu u smislu: Ova ordinacija je partner HZZO-a u preventiv nom programu. Očekujem da će doći do velikog odaziva liječnika obiteljske medicine jer će za to dobiti i financijska sredstva. Dio zdravstvenih djelatnika kao i pacije nata dosta se bunio nakon pripajanja Sveučilišne klinike Vuk Vrhovac KB Merkuru - tvrdili su da je kvaliteta tog Referentnog centra za dijabetes naru šena. Koji je vaš stav o spajanju bolnica - jesu li eventualne postignute uštede vrijedne ako je time kvaliteta nekih klinika ipak srozana? Vuk Vrhovac ostaje u Kliničkoj bolnici Mer kur i neće se izdvajati jer je i fizički spojena sa KB Merkurom. Naglašavam, Vuk Vrho vac ostaje autonomna klinika unutar bol nice, a prije nekoliko mjeseci ponovno je dobila naziv kolaborativnog centra Svjet ske zdravstvene zajednice. Ona i dalje ostaje Referentni centar za dijabetes, ona je autonomna i smatram da nije izgubila nimalo na svojoj kvaliteti. Ipak, priznajem da postoje određeni problemi. Došlo je u nekim slučajevima do nezadovoljstva pa cijenata, o čemu sam informiran i koje ja u potpunosti podržavam. Naime, smanjen je broj sistematskih pregleda te je došlo do produljenja lista čekanja, što je odgo vornost vodstva klinike i vodstva bolnice. Obavio sam razgovor s liječnicima iz Vuka Vrhovca, a s obzirom da je izabran novi ravnatelj Merkura, kolega Dinko Škegro ko ji surađuje s Klinikom, očekujem da će se te stvari dovesti u red. Njihova je obaveza i primarni zadatak da se greške, zastoji i uska grla riješe. Uštede? Uštede su dijelom ostvarene spajanjem bolnica iako ne onako kako je bilo prezen tirano, već značajno manje. Ja sam cijelo vrijeme predizborne kampanje govorio da će se izdvojiti Klinika za dječje bolesti iz KBC Sestre milosrdnice, što sam i učinio budući da je takva klinika neophodna. U protivnom bismo bili jedina europska država koja nema kliniku ili institut za dječje bolesti. Ostalo sam ostavio. Ograničenje broja trakica, kada je o šećer noj bolesti riječ, dosta je veliki problem za oboljele ako je cilj postići dobru regulaciju. Zašto se trakice ne mogu propisivati indi vidualno prema potrebama pacijenata u skladu s preporukom dijabetologa? Individualizirani pristup je budućnost svjet ske medicine, ne samo kada je dijabetes u pitanju. Do tada, cijeli svijet liječi bolesti prema kliničkim smjernicama. Razvojem farmakogenomike doći će do individuali zirane, personalizirane medicine. Farma kogenomika je potpuno nova grana me dicine koja na osnovu genetskog koda i posljedično bolesti određuje individualizi rani pristup. Danas se to već radi kod niza tumora, prema receptorima. Radi se i kod liječenja hepatitisa - točnim određivanjem egzaktnog broja kopija čestica virusa he patitis a i njihova genotipa. Svi oboljeli od hepatitisa C su se prije deset godina lije čili istom terapijom, a danas svaki od tih pacijenata ima individualnu terapiju suklad nu genotipu i broju čestica. Uvjeren sam da će se i u šećernoj bolesti pacijentu gledati njegova glikemija, hemoglobin A1c, status pacijenta i na osnovu toga će pametna zdravstvena osiguravajuća kuća, a mi ćemo, uvjeren sam, ubrzo reorganizirati HZZO da bude pametno uređena osiguravaju ća kuća, i da će se svakom pacijentu moći odrediti koliko mu trakica treba. Logično je da bude individualizirano, svjesni smo toga i na tome ćemo morati poraditi. Dnevne bolnice su vrlo važan segment u radu s oboljelima od šećerne bolesti. U predizbornoj kampanji prema planu va še koalicije rečeno je da bi jedna od mo gućnosti unapređenja zdravstva trebale biti dnevne bolnice. U kojim segmentima zdravstva bi rad dnevnih bolnica trebao biti bolji za pacijente i donositi uštede? U svim segmentima zdravstva, jer dnevne bolnice se dijele na one za dijagnostiku i one za terapiju. Dnevna bolnica za dijagnostik u znači da pacijent na jednom mjestu može napraviti sve potrebne pretrage u jedan dan, umjesto da luta od vrata do vrata. Danas u terapiji i nema specijalnosti koja ne koristi dnevne bolnice - u okulistici kod operacija mrene, u ortopediji, endokrinologiji, kod operacija štitnjače, hernije… Na Rebru se operacija žuči i bruha radi u dnevnoj bolnici i nema razloga da se i u drugim bolnicama ne radi na taj način. Nema segmenta gdje dnevna bolnica nije opcija. Dnevna bolnica je budućnost Hrvatske, ali moram reći i prošlost i sadašnjost europske i američke medicine. Mi smo, na žalost, samo u nekim segmentima napravili dnevnu bolnicu. Su vremena bolnica 21. stoljeća je bolnica pod jednim krovom za sve one koji moraju ležati u bolnici. Drugo, dnevna bolnica za one kojima je potrebna dijagnostika i te rapija u jednom danu i kao treće, bolnica za dugotrajno liječenje, za liječenje u hos piciju ili palijativnoj skrbi. S regionalnim centrima za palijativnu skrb smo započeli. Prije mjesec dana otvorio sam takav centar u Kninu kojeg je u potpunosti financiralo Ministarstvo zdravlja, a u rujnu ćemo „otvo riti“ 28 postelja u Novom Marofu. Regional ni centri nam još trebaju u Istri, Primorju i Slavoniji. Kada završimo s time imat ćemo sva tri osnovna tipa bolničkih ustanova. Započela su radom povjerenstva kojima je zadatak pripremiti dokumentaciju za izradu Nacionalne strategije razvoja zdravstva od 2012. do 2020. Prema ko jim su kriterijima imenovani članovi po vjerenstva, kakvi su oblici javne rasprave planirani kako taj dokument ne bi bio ovisan o promjeni stranke na vlasti? Strategija zdravstva bila je uvjet za pristu panje ROP-ovima odnosno regionalnim operativnim planovima da bi gradovi i žu panije mogli aplicirati na predpristupne fondove. Za strukturne fondove morate imati strategiju razvoja nekog sustava, bilo da je riječ o zdravstvu, kulturi, tu rizmu. To, na žalost, nisam našao kad sam preuzimao Ministarstvo. Nisam našao ni jedan segment strategije, nego smo morali sve raditi novo. Imenovao sam savjetnike za izradu strategije da bismo uopće u ovoj besparici mogli aplicirati na strukturne fondove. Članovi povjerenstva su svi zainteresirani, to su pripadnici svih aktera zdravstva – od primarne, preko sekundarne do tercijarne zdravstvene zaštite. Tu su zdravstvene ustanove, osi guravajuće kuće, sve udruge liječnika, medicinskih sestara i ostalog zdravstvenog osoblja, komore, predstavnici Akademije medicinske znanosti Hrvatske, HAZU-a, nevladinih udruga, udruga pacijenata. To je skupina od 200-ak ljudi. Prezentacija će biti uskoro i tada će biti otvorena javna rasprava za koju očekujem da će biti gotova do rujna. Diabetes www.diabetes.hr 15 Tema broja Tema broja br. 4/2012 br. 4/2012 SEKUNDARNA PREVENCIJA KRONIČNIH NEZARAZNIH BOLESTI – UŠTEDA U ZDRAVSTVENOM BUDŽETU Pretili bolesnik u prosjeku živi kraće oko devet godina, uz dodatno smanjenje godina kvalitetnog života. Broj bolesnika sa tipom 2 šećerne bolesti i prekomjernom tjelesnom težinom više nisu samo zdravstveni već nacionalni problem. Zbog toga treba poduzeti sve da se stanje promjeni te uz zdravstveni sustav u rješavanje problema uključi sustav obrazovanja od najranijeg djetinjstva, crkveni sustav te medije Sveučilišni profesor dr. sci. Željko Metelko, dr. med., Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Predsjednik Hrvatskog liječničkog zbora Predsjednik Referentnog centra za šećernu bolest Republike Hrvatske P reventivni pristup u zdravstvu opisan je općenito u razli čitim dijelovima opisa organizacije zdravstva, ali nigdje nije u potpunosti određen. Preventivni rad nužno treba opisivati odvojeno, odvojeno financirati, odvojeno analizirati i unapređivati jer jedino preventivni rad omogućuje izlazak iz krize financiranja zdravstvenog sustava ostvarujući direktne uštede u kratkoročnom i dugoročnom razdoblju. Sve države svijeta uključujući i Hrvatsku biti će primorane, u relativno kratkom vremenu, započeti sa sveobuhvatnim programima prevencije obavezne za sve, jer će se suočiti sa opasnošću bankrota zdravstvenog sustava ili skraćenjem životnog vijeka populacije. To je razlogom usvajanja deklaracija i rezolucija međunarodnih institucija (na primjer UN, EU) ili država (na primjer Austrija, Danska, Hrvatska) sa strateškim analizama i planovima dijagnostike, liječenja i prevencije kroničnih ne zaraznih bolesti posebno šećerne bolesti tipa 2 i pretilosti. 16 Diabetes www.diabetes.hr Pandemija pretilosti (broj oboljelih u brojnim zemljama svijeta prelazi značajno 20 posto, što znači da u sadašnjem trenutku oko 1,5 milijardi ljudi boluje od nekog oblika prekomjerne tjelesne težine, što zajedno sa tipom 2 šećerne bolesti čini u skorom razdoblju oko 900 milijuna oboljelih od šećerne bolesti ili graničnih oblika šećerne bolesti u cijelome svijetu. Osim šećerne bolesti, pretilost se nalazi u osnovi uzrokovanja kardiovaskularnih bolesti, kroničnih obstruktivnih bolesti pluća, neoplazmi i mentalnih oboljenja. Nastanak šećerne bolesti osnova je cijelog niza komplikacija praktično na svim organima u tijelu pri čemu se troškovi eksponencijalno po većavaju. Takvo proširenje bolesti čovječanstvo ne pamti. I dok početni oblici šećerne bolesti ne stvaraju subjektivne smetnje bolesnicima, povišenje glukoze u krvi dovodi po pro mjena na malim i velikim krvnim žilama, i živcima, sve do naj većih problema - kasnih devastirajućih komplikacija šećerne bolesti uz izraženu bolnost. Zbog toga je osnovni cilj liječenja osoba sa šećernom bolešću spriječiti razvoj komplikacija šećerne bolesti (čije liječenje je naskuplje), ili još prije spriječiti nastajanje šećerne bolesti (koji se troškovi mogu modulirati) ili još prije spriječiti povećanje tjelesne težine (gdje se prema teoretskim analizama troškovi mogu praktično zanemariti.) Sa strateškog stajališta, optimalno rješenje je smanjenje broja osoba sa prekomjernom tjelesnom težinom, što znači posljedično smanjenje broja osoba sa tipom 2 šećerne bo lesti, smanjenje komplikacija šećerne bolesti, kardiovasku larnih komplikacija (posebno mozga, srca i donjih udova), neuroloških komplikacija, komplikacija sa oštećenjima bubrega, prerane dijalize, sljepoće i prerane smrti. Prevencija tipa 2 šećerne bolesti može se podijeliti u tri sku pine: Postupci primarne prevencije, sekundarne prevencije I tercijarne prevencije. Primarna prevencija bolesti znači edukaciju cjelokupne po pulacije za ispravan način života, bez prekomjerne tjelesne težine, uz redovitu tjelovježbe i redovite sistematske zdrav stvene preglede i rano otkrivanje bolesti. Sekundarna prevencija odnosi se na aktivnosti poslije utvrđi vanja bolesti uz prekomjernu tjelesnu težinu (primjer šećerne bolesti tipa 2). Ispravni pristup liječenju smanjuje troškove liječenja u kratkom vremenskom razdoblju i sprečava razvoj kasnih dijabetičkih komplikacija te smanjuje troškove liječe nja u dugoročnom razdoblju. Tercijarna prevencija usmjerena je usporavanju daljeg razvoja već nastalih komplikacija koje prijete fatalnim ishodom. Optimalni pristup financiranja liječenja trebao bi se sastajati od široke osnove primarne prevencije, nešto užeg nastavka sekundarne prevencije, a tek u rjeđoj nužnosti područje ter cijarne prevencije (Slika 1). Međutim, danas se najčešće provodi tercijarna prevencija. U tom razdoblju bolesnici imaju sve izraženije smetnje, hi pertenzivne krize, promjene na centralnom nervnom sustavu, infarkt ili prijeteći infarkt miokarda, ranu ili izraženu gangrenu stopala, izražene bolove zbog promjena na živcima, slab vid do sljepoće, ili sve lošije nalaze bubrežnih testova do dijalize. S druge strane zdravstveni djelatnici su obavezni za provođenje liječenja zbog subjektivnih smetnji i zahtjeva bolesnika zbog nastalih komplikacija, ali i zbog procesa koji zdravstvene djelatnika stimuliraju na stvaranje novih kapa citeta i investicijske trgovine. Troškovi takvog pristupa su najveći i iz proračuna se izvlače značajna sredstva dijelom predviđena za primarnu i sekundarnu prevenciju. Primarna prevencija je optimalna ali teško provediva. Radi se o edukativnim aktivnostima u općoj populaciji usmjere nih ispravnom načinu života, na primjer sprečavanju po rasta tjelesne težine, ne pušenju, ispravnoj prehrani, odr žavanju dobre fizičke kondicije i redovitim sistematskim pregledima. Postignuti rezultati bili bi idealni, rijetko doseg nuti, a financijska korist se može utvrditi tek poslije duljeg razdoblja. Praktično provođenje primarne prevencije je pro ces uvođenja drugog sustava financiranja u zdravstvu koji pokazuje efekte tek kada se smanje troškovi liječenja posto jeće populacije bolesnika (zbog prerane smrtnosti) koja nije prihvatila edukaciju o primarnoj prevenciji te usporedno s padom troškova liječenja komplikacija u populaciji koja je edukaciju o primarnoj prevenciji prihvatila. Konačno ostaje sekundarna prevencija, koja je u pravom smi slu prihodovna. Čak je stimulirana i od strane Svjetske zdrav stvene organizacije jer se smatra da treba za specifične pro grame preventivnim pristupom obuhvatiti rizične skupine a ne u potpunosti obuhvaćati opću populaciju. Za osobe u kojih je na temelju prekomjerne tjelesne težine utvrđena šećerna bolest, optimalnim liječenjem može se postići značajna čak i kratkoročna ušteda zdravstvenog budžeta ali i poboljšanje kvalitete života. Naime etiološko liječenje šećerne bolesti tipa 2 u pretilih osoba provodi se osnovnim principima, koje uključuju dija betičku prehranu sa smanjenjem tjelesne težine, redovitu tjelovježbu, edukaciju i provođenje samokontrole tjelesne težine i glukoze u plazmi. Samo ako ne uspije zadovoljava juće liječenje tim osnovnim principima i bolesnik ne smanji tjelesnu težinu, potrebno mu je uvesti lijekove. To najčešće uključuje lijekove za liječenje šećerne bolesti, često lijekove za poremećenje metabolizma masti, poremećenje mokrać ne kiseline, povišeni krvni tlak i bolove u zglobovima. Prihva ćanje liječenja šećerne bolesti samo osnovnim principima i smanjenjem tjelesne težine bolesnika, medikamentozno lije čenje vrlo često nije potrebno i ostvaruje se ušteda unutar iste godine, praktično kroz nekoliko tjedana ili mjeseci. To Diabetes www.diabetes.hr 17 Medicina Tema broja br. 4/2012 br. 4/2012 znači da bi za pretile osobe sa tipom 2 šećerne bolesti trebalo intenzivirano educirati ali i zahtijevati od bolesnika prihvaćanje osnovnih principa liječenja, kao jedinog etiološkog liječenja. Svi ostali oblici medikamentoznog liječenja u pretilih boles nika zapravo su iznuđeno liječenje (zbog povišenih vrijed nosti glukoze u krvi), koje često puta stimulira dodatni porast tjelesne težine uz zatvaranje „začaranog“ kruga s kontinuir a nim pogoršanjem uz povećanje troškova, koji konačno može dovesti do urušavanja zdravstvenog stanja bolesnika ali i zdravstvenog budžeta. Preventivna inicijativa vjerojatno nema alternative, pitanje je samo kada će administracija biti primorana započeti insistirati na promjenu ponašanja bolesnika i opće populacije. Već sada postoje podaci u kojima je vidljivo da se skraćuje život osoba zbog pretilosti i posebno pretilosti i tipa 2 šećerne bolesti u pojedinim županijama Sjedinjenih Američkih država. Pitanje je u koliko se još država razvijenog svijeta život skraćuje ali se ne mjeri ili ne prikazuje. Čak i za Hrvatsku postoje indicije o određenom skraćenju života žena. Pravi problemi će se poče ti javljati tek kada skraćivanje života populacije postane evi dentno i postane predmetom političkog natjecanja. Sve to upućuje da za kronične i kronične nezarazne bolesti pandemijskih osobina treba tražiti nove dodatne putove pri stupa liječenju, slično kao što je to bilo potrebno i za tuber kulozu početkom 20 stoljeća. Dodatna organizacija vidljiva je u organizaciji dodatnih, samostalnih izdvojenih centara u razvijenim i nerazvijenim zemljama svijeta (na pr. Joslin Diabetes Clinic Boston MA SAD, Oxford Diabetes Clinic UK, Bangladesh Diabetes Center, International diabetes Centar u Mineapolisu MN, SAD). Jedino snažni, dobro organizirani, samostalni centri mogu ostvariti sveobuhvatni nacionalni pri stup organizaciji prevencije i liječenja. Izrađene SWOT analize upućuju na neophodnost uspostavljanja takvih centara. Ra di se o neophodnoj, vjerojatno privremenoj, posebnoj orga nizaciji do postizanja efekata primarne prevencije u smislu postizanja ispravnih modifikacija načina života. Administracija je do sada s nekoliko odluka izuzetno ugrozila zdravstveni sustav u Hrvatskoj, a nosioce zdravstvene službe, posebno liječnike pretvorila najprije od entuzijasta u mazo histe, a danas u profitabilne privatnike. Sustavnost preventiv nih aktivnosti svedene su u financiranju na razinu jedan posto budžeta. Takvo zanemarivanje preventivnih aktivnosti koji se uglavnom provode kroz kampanjske aktivnosti, kao i rezultati koji upućuju na sve veći manjak liječnika u javnom sustavu i probleme koji ga prate, kako su predstavnici Hrvatske liječ ničke komore i Hrvatskog liječničkog zbora dugotrajno upo zoravali, „zamagljuju pogled u budućnost“. 18 Diabetes www.diabetes.hr Značaj intervencijske radiologije u prevenciji i liječenju periferne arterijske bolesti osoba sa šećernom bolešću STOPALO OD SEDAM MILJA Posljednji podaci iz 2010. godine za Hrvatsku pokazuju da je za liječenje osoba s diabetes melitusom (DM-om) godišnje potrebno gotovo 12 posto ukupnog proračuna zdravstvenog sustava Republike Hrvatske od čega se gotovo 85 posto troši na liječenje komplikacija. Stoga postojanje i budućnost centra za dijabetičko stopalo u okviru Sveučilišne klinike Vuk Vrhovac kao dijela KB Merkur, mora i treba imati svoju budućnost Porast broja bolesnika od kroničnih nezaraznih bolesti kao posljedice porasta prekomjerne tjelesne težine upućuje uz starenje populacije i porast komplikacija te na skraćenje ži vota (Slika 2). Samo provođenje tercijarne prevencije stvara preduvjete za kontinuirani porast troškova i opasnost bankro ta zdravstvenog sustava. Jedino oblici sekundarne prevencije u kraćem vremenu ili primarne prevencije u duljem vremenu omogućuju i dalje produljenje života i oslobađanje sredstava iz zdravstvenog budžeta kada se analiziraju svi ulazni troškovi intervencije i izlazni prihodi od smanjenja razvoja i troškova liječenja komplikacija. U zaključku se ističe nužnost uspostavljanja veće odgovornos ti zdrave populacije za promjenu životnih navika protiv fizičke neaktivnosti, prekomjerne tjelesne težine i poduke. Pretili bolesnik u prosjeku živi kraće oko 9 godina, uz dodatno sma njenje godina kvalitetnog života. Broj bolesnika sa tipom 2 šećerne bolesti i prekomjernom tjelesnom težinom više nisu samo zdravstveni već nacionalni problem. Zbog toga treba poduzeti sve da se stanje promjeni te uz zdravstveni sustav u rješavanje problema uključi sustav obrazovanja od najranijeg djetinjstva, crkveni sustav te medije. Odgovarajuća edukacija djelatnika iz navedenih sustava, održana je tijekom 2012. go dine uz inicijativu predsjedateljice EU, Kraljevine Danske pu tem Ambasade i osobnom inicijativom Gospodina Webera, zajedno sa organizacijom Hrvatskog modela zdravstvene zaštite osoba sa šećernom bolešću Društva za dijabetes i poremećenje metabolizma Hrvatskog liječničkog zbora, u regionalnim centrima Hrvatske. Potrebno je inzistirati na uspostavljanju snažne, samostalne institucije koja mora uspostaviti sustav i kontinuirano ga održavati, kao što je to nekada bila Svečilišna klinika za dijabetes, endokrinologiju i bolesti metabolizma Vuk Vrhovac. Doc. dr. sc. Vinko Vidjak, specijalist radiolog, subspecijalist intervencijske radiologije, predstojnik Kliničkog zavoda za dijagnostičku i intervencijsku radiologiju KB Merkur i predsjednik Sekcije za intervencijsku radiologiju HDR-a S imptomatska arterijska periferna bolest (PAB) donjih ekstremiteta očituje se pri nedostatnoj cirkulaciji donjih ekstremiteta. Najčešći razlog ovakvom stanju su upalna bolest ateroskleroza i njena obilježja, suženja (stenoze) stijenki arterija koja razvojem dovode do potpunog prekida cirkulacije (okluzije arterija). Uslijed toga dolazi do nedostatnog dotoka „hranjivih sastojaka“ do krajnje periferije gdje se istovremeno nakupljaju metabolički proizvodi (štetne tvari nastale fiziološki staničnim radom). Blaži stupanj ovog stanja očituje se bolovima tijekom mišićnog napora (trčanja ili hodanja) i odgovara inter mitentnim klaudikacijama (IC). Javljaju li se bolovi u mišićima već u mirovanju ili su već vidljive promjene na mekom tkivu krajnjih dijelova ekstremiteta (rane), radi se o uznapredovalim kroničnim pro mjenama koje se nazivaju kritičnon ishemijom ekstremiteta (CLI) ako traju duže od dva tjedna. Prognoza za bolesnike u takvom stanju je za brinjavajuća, jer će se u godinu dana od poduzetog liječenja tek 25 posto bolesnika djelomično oporaviti. Kod ostalih će doći do napredovanja CLI-a (20%), amputacije (30%) ili letalnog ishoda (25%) (1,2). Oštećenja tkiva kod CLI-a su praćena i upalnim promjenama, što ostavlja upitnom vitalnost ekstremiteta i otva ra mogućnost amputacija ekstremite ta, a time i do psihofizičkih i socijalnih 1.a: Proksimalna (gornja polovica) potkoljenice: zatvorene dvije arterije potkoljenice (crvene strelice), uz prohodnu treću arteriju (plava strelica) posljedica i pogoršanja kvalitete života tih osoba i njihove bliže okoline. Pušenje, dijabetes melitus (DM), povišeni krvni tlak, muški spol i viša životna dob, su dodatni poticajni čimbenici razvoja stenoza i okluzija arterija, od čega su najznačajni DM (četverostruki rizik) i pušenje (trostruki rizik). Saznanje o na predovanju DM-a izlaže oboljele osobe 21-postotnom riziku od amputacije nasuprot 3-postotnom ri ziku osoba bez DM-a. Budući da su atero skleroza i DM generalizirajuće bolesti, pa zahvaćaju mnoge organske sustave, takve su osobe izložene dodatnom riziku od mož danog udara, bolesti koronarnih arterija, kroničnom oštećenju bubrega, a utoliko i većoj smrtnosti. Perioperativni mortalitet bolesnika s DM-om je sljedeći: 5-10 posto (pri amputacijama ispod razine koljena), 15-20 posto (pri amputacijama iznad razine koljena) te do 45 posto pri ponovnoj ampu taciji tijekom naredne godine dana. Multidisciplinarni konsenzus vaskularnih ki rurga, intervencijskih radiologa i kardiologa Sjeverne Amerike i Europe iz 2007. godine (TASC II) upućuje na to da će 15 posto oso ba s DM-om tijekom svog života doživjeti rane stopala, a njih 24 posto će zahtijevati 1.b: Proksimalna (gornja polovica) potkoljenice: prohodne sve tri arterije potkoljenice nakon interventnog radiološkog zahvata - PTA (perkutana transluminalna angioplastika) i amputaciju. Međutim, ranom detekcijom promjena na arteri jama i njihovim pravilnim liječenjem može se spriječiti amputa cija kod 80 posto osoba (2,3). Prema dostupnim službenim podacima hrvatskih autora iz Diabetes www.diabetes.hr 19 Medicina Medicina br. 4/2012 br. 4/2012 2009. godine prevalencija osoba s DM-om (18 + godina) u Hrvatskoj je 8,9 posto, (>170. 000 osoba), od čega je nedijagnosticiranih oko 70.000 (4). Neslužbeni podaci ukazuju na to da gotovo 12 posto bolesnika trpi IC, dok amputacije ispod razine kolje na doživi 1,5 posto bolesnika, a njih 1,2 posto doživi amputacije iznad ko ljena. Objavljeni podatak upozorava da su amputacije u gotovo 85 posto slučajeva rezultat progresije duboke infekcije i gangrene (4). Društveno je odgovorno sagledati i financijsku stranu liječenja. Efektiv na analiza središnjeg ureda SAD-a (US Medicare) je pokazala da kod osoba s DM-om i PAB-om amputa cije poskupljuju liječenje kod CLI-a 2.a: Distalna (donja polovica) potkoljenica s dijelom stopala: zatvorene dvije arterije potkoljenice (crvene strelice), uz prohodnu treću arteriju (plava strelica) za tri puta u odnosu na pravovremeno liječenje kirurškim pre mosnicama, odnosno sedam puta u odnosu na pravovremeno liječenje minimalnim invazivnim zahvatima – interventnim ra diološkim postupcima (IR) (5,6). Ozbiljnost ove bolesti i njene drastične posljedica za osobe s DMom, njihove obitelji i društvo u cjelini zahtijevaju maksimalno odgovoran pristup i nesebičan trud zdravstvenog sustava i osob lja. Stoga se ključnim nameće pravovremeno dijagnosticiranje ranih promjena na arterijama i odabir najprimjerenijeg liječenja. Liječenje IC-a i CLI-a se sastoji od potvrde dijagnoze utvrđivanjem promjena na arteriji te utvrđivanje osnove, rezultata i rizika kon zervativnog liječenja, kirurške revaskularizacije i interventnog radiološkog pristupa. U pristupu osobama s DM-om i izraženim PAB-om potrebno je utvrditi stanje cirkulacije ekstremiteta pri čemu su prvenstveni odabir neinvazivne pretrage. Najčešće ko rišteni neinvazivni testovi su pedobrahijalni indeks (engl. anklebrachial index; ABI), mjerenje sistoličkog tlaka nad palcem i mje renje transkutanog tlaka kisika (TcPO2). Od radioloških metoda koriste se neinvazivne pretrage: obojeni Doppler (CD), višeslojna kompjutorizirana tomografska angiografija (MSCTA), magnetska angiografija (MRA), te invazivna digitalna suptrakcijska angio grafija (DSA). Osnovni test je ABI (omjer arterijskih tlakova pot koljenice i nadlaktice) i mjerenje transkutanog tlaka kisika. Ovi nam testovi ukazuju na funkcionalnu nedostatnost periferne cirkulacije, što je posebno važno kad nema vidljivih rana na udo vima, čime se pojačava prognostički i preventivni učinak ovih pretraga. U osoba s DM-om je to vrlo značajno, jer su one ne rijetko nedostatnog imunološkog sustava pa mogu nastati rane udova podložne infekcijama i stoga upitnim konačnim ishodom liječenja. Neinvazivne pretrage (CD, CTA i MRA) omogućuju vrlo dobre spoznaje o morfologiji krvnih žila što, uz saznanje o kli ničkoj slici same osobe, omogućuje odabir načina liječenja. Ne 20 Diabetes www.diabetes.hr smije se smetnuti s uma da svaka od spomenutih pretraga ima svoja ograničenja i nedostatke. Kod uporabe CD-a to su adipo zitet ekstremiteta, kalcifikacije žila, kvaliteta uređaja i iskustvo liječnika. Kod MSCTA su nedostaci uporaba ionizantnog zra čenja, moguća alergija na jodna kontrastna sredstva, opsežne kalcifikacije krvnih žila i oštećena funkcija bubrerga. Prilikom korištenja MRA važna su saznanja o eventualnoj klaustrofobiji, prisutnosti metalnih stranih tijela ili elektrostimulatora, te mo gućnost krivog tumačenja subtotalnih suženja arterija. Kod takvih i drugih nejasnih situacija savjetuje se DSA kao „zlatna dijagnostička metoda“. Ovom se pretragom može utvrditi slika stvarnog stanja arterije ekstremiteta, predvidjeti razvoj bolesti i procijeniti koji je od načina liječenja najprimjereniji, čime se prevenira teži stupanj PAB-a koji dovodi do invaliditeta i even tualnog fatalnog ishoda. Osim dijagnostičke uloge, tijekom ove pretrage se izvode intervencijske radiološke operacije ili postup ci kao što su perkutana transluminalna angioplastika (PTA) sa ili bez lijeka, uporaba metalnih umetaka (stentova) sa ili bez lijeka, uporaba trombektoma i aterektoma, transpedalni i transfemo ralni pristup, subintimalna angioplastika i dr. (7). BASIL studija je analizirala bolesnike sa CLI-om i usporedila uspjeh kirurških premosnica i PTA. Učestalosti neamputiranih bolesnika su u obje skupine nakon godinu dana (71% / 68%) i na kon tri godine (52% / 57%) bile gotovo jednake. Prema kirurškim zahvatima, poznate su prednosti perkutanih interventnih radio loških zahvata kao što su: niski mortalitet, odsutnost kirurškog postoperativnog reza, izostanak potrebe za općom i spinalnom anestezijom, minimalne komplikacije i nuspojave. Nadalje, per kutanim interventnim radiološkim zahvatima moguće je liječiti problematiku vrlo sitnih žila, a tako i žila stopala (8). U liječenju interventnim radiološkim postupcima treba poštivati koncept angiosoma, što znači da svaka od triju arterija potkolje nica ima svoje irigacijsko područje potkoljenice i stopala. Time su promjene na stijenkama pojedine arterije u velikoj mjeri odgovorne za eventualnu ranu u svom opskrbnom području ekstre miteta. Na razini potkoljenica postoji pet, a na razini stopala šest angiosoma. Odgo vornost angiosoma vrlo je dobro opisana u literaturi, prema kojoj direktna revasku larizacija određenog irigacijskog područ ja omogućuje zaliječenje 91 posto udova, dok indirektna revaskularizacija omogu ćuje zaliječenje 38 posto rana. Neuspjeh indirektne revaskularizacije je tako gotovo 62 posto, a neuspjeh direktne revaskulari zaciji samo 9 posto. Za razliku od kirurškog pristupa, interventnim radiološkim meto dama moguće je liječenje arterija širine i do 1 mm, a ovim IR postupcima je na taj način moguće udovoljiti i konceptu angio soma (9). 2.b: Distalna (donja polovica) potkoljenica s dijelom stopala: prohodne sve tri arterije potkoljenice nakon interventnog radiološkog zahvata - PTA (perkutana transluminalna angioplastika) da, kardiologa i neurologa te usluge srednjeg i višeg medicinskog kadra. Ovakav koncept i njegove rezultate su opisali brojni autori prema kojima je multidisciplinarnim pristupom moguće u gotovo 96 posto bolesnika sa CLI-em postići odgovarajuću revaskulariza ciju (9,10). Značaj multidisciplinarnog pristupa rezultirao je već 2009. godine međusobnom suradnjom dvaju vodećih svjetskih 3.a: Stopalo bolesnika uz snimke 1a, 2a (prije liječenja): opsežna rana udruženja: intervencijske radiologije-CIRSE i Europskog udruže nja za izučavanje šećerne bolesti (EASD). Upravo ovakvom među ispod razine koljena te povećanjem sačuvanosti cijelovitosti sobnom suradnjom nekoliko struka nastoje se poboljšati pristup i eksrtemiteta sa 75 na 92 posto. Tehnološki napredak sada rezultati liječenja, a posebno prevencija ozbiljnijih teškoća na krv omogućuje pouzdanije i uspješnije liječenje i bolesnika starije nim žilama i ekstremitetima osoba oboljelih od DM (9-11). životne dobi (iznad 80 godina) koji su značajnijeg mortaliteta Posljednji podaci iz 2010. godine za Hrvatsku pokazuju da je za i morbiditeta kod kirurških operacija. Ovo posebno uključuje i liječenje osoba s DM-om godišnje potrebno gotovo 12 posto osobe s DB-om, inače značajnijeg komorbiditeta zbog popratnih ukupnog proračuna zdravstvenog sustava Republike Hrvatske, srčanih bolesti, bolesti bubrega i cerebrovas od čega se gotovo 85 posto troši na liječenje komplikacija. Stoga kularnih incidenata (10-12). je iznimno važno shvatiti značaj prevencije, pravovremene di Liječenje dijabetičkog stopala danas zahtijeva jagnoze i odabira oblika liječenja radi vraćanja bolesnika što usluge više specijalista, od kojih najčešće liječni normalnijem načinu života i punoj kvaliteti života. Kod analize ka interne medicine, kirurgije, vaskularne kirur značaja pojedinog načina liječenja (medikamentozno, kirurško, gije, intervencijskih radiologa, fizijatara, ortope interventno radiološko) neophodno je sagledati njihovu cjelo 3.b: Stopalo bolesnika uz snimke 1b, 2b (60 dana nakon PTA i terapije): zaostala kupnost (troškove rehabilitacije, troškove eventualne proteze, minimalna rana u postupku zarašćivanja nadomjestak radnog mjesta te sve ostalo što ulaže uža okolina bolesnika). U Kliničkoj bolnici Merkur koja posljednje Literatura...... dvije godine objedinjuje i Sveučilišnu klini ku Vuk Vrhovac, prije dvije godine se stoga 1. Alonson A. et al. Peripheral vascular disease. Sudbury, MA: Jones and pristupilo osnivanju Centra za dijabetičko Bartlett Publishers, 2011. stopalo. Ovakva usredotočenost više me 2. Norgen L. et al. Inter-society consensus for the management of peripheral dicinskih specijalnosti za komplikacije na arterial disease ( TASC II.). Eur J Vasc Endovasc Surg 2007;33(suppl1):S1-S75 potkoljenici i stopalu osoba s DM-om ima 3. Second European consensus document on chronic critical leg ischemia. za cilj napredak već prije više godina oživ Circulation. 1991;84;(suppl):1-26. lje nog multidisciplinarnog koncepta. Svrha 4. Poljičanin T, Metelko Ž. Epidemiologija šećerne bolesti u Hrvatskoj i svijetu. jedinstvenog Centra u RH je objediniti pri Medix 2009;15(80/81):82-88. stup i način liječenja vaskularnih kompli 5. Estimated diabetes costs in the United States, 2007. http:// diabetes. niddk. kacija, intenzivirati međusobnu multidisci nih. gov/dm/pubs/statistics/Estimated.Accesses August 7,2011 plinarnu suradnju zajedničkim sastancima 6. Allie DE et al. Critical limb ischemia: a global epidemic. A critical analysis osoblja radi analiziranja svakog bolesnika of current treatment unmasks the clinical and economic costs of CLI. te učiniti dostupnima nove neinvazivne te Eurointervention 2005;1:75-84 stove i radiološke pretrage, omogućiti bo 7. Ouriel K. Peripheral arterial disease. Lancet 2001;358:1257-1264 lesnicima pravovremeno korištenje novih 8. Adam DJ et al. Bypass versusangioplasty in severe ischemia of the leg (BASIL): interventno-radioloških i kirurških postu multicentre, randomized controlled trial. Lancet 2005;366:1925-1934. paka te odgovarajuću njegu. Iako posto 9. Sadek M. et al. Improved outcomes are associated with multilevel je problemi u svakodnevnom radu Centra endovascular inteventions involving the tibial vessels compared with isolated tibial intervention. J Vasc Surg. 2009;49:638-643; discussion 643-644. koji su prvenstveno ljudske prirode, važno je saznanje da nedostatak u međusobnoj 10. Faglia et al. Extensive use of peripheral angioplasty, particularly infrapopliteal, in the treatment of ischaemic diabetic foot ulcers: clinical results suradnji osoblja ili odustajanju od ovakvog of a multicentric study of 221 consecutive diabetic subjects. J Intern Med 2002 koncepta može biti ograničavajući čimbe Sep;252(3):225-32 nik za budućnost bolesnika s problemom 11. Cronewett JL et al. A regional registry for quality assurance and dijabetičkog stopala. Postojanje i buduć impovement: the Vascular Study group of Northern New England (VSGNNE). J nost centra za dijabetičko stopalo u okviru Vasc Surg.2007;46:1093-1101; discussion 1101-1102. Sveučilišne klinike Vuk Vrhovac kao dijela 12. Ruffolo AJ. et al. Prostanoids for crtitical limb ischemia. Cochrane KB Merkur stoga mora i treba imati svoju Database Syst Rev. 2010;(1):CD006544. doi:10.1002/14651858. budućnost, jer služi našim bolesnicima. CD006544.pub2. Incidencija IR postupaka kod CLI-a (2002.g.2005.g.) učestalo raste (7,8 do gotovo 80 po sto) uz istovremno smanjenje kirurških revas kularizacija (s 92 na 20,1 posto) i posljedičnim smanjenjem učestalosti amputacija iznad i Diabetes www.diabetes.hr 21 Prehrana br. 4/2012 Z D R AVA R J E © E N J A I Z S A LV U S A Glukometri koji jamËe potpunu sigurnost NOVO U LJEKARNAMA • nema kodiranja • Ëvrste i nesavitljive dijagnostiËke trakice - lakπe rukovanje • vrhunska preciznost i pouzdanost mjerenja • pozadinsko svjetlo moguÊnost oËitanja rezultata u mraku NOVO • jednostavnost upotrebe • pouzdano mjerenje kalibrirano na plazmu • Smart Code Key tehnologija • dijagnostiËke trake od plemenite kovine • odliËna vidljivost informacija Certifikati: IVD, CE 0537, FDA K042678, SFDA Kina, ISO 13485, GMP Tajvan Uvoznik i distributer: Salvus d.o.o. Hrvati bi prema istraživanjima trebali pojesti 183 kg povrća i voća na godinu. Međutim, prosječan unos je poražavajućih 62 kilograma! Snježana Gaćina, dipl.med.techn. KB Merkur, Sveučilišna klinika za dijabetes, endokrinologiju i bolesti metabolizma Vuk Vrhovac BIONIME GM 550 BIONIME GM 300 Prehrana koja potiče zdravlje Diabetes formula: Cimet i alfa lipoiËna kiselina tablete Glukoza faktor tablete Proizvodi sadræe prirodne sastojke koji pomaæu u sniæavanju razine glukoze u krvi, poveÊavaju osjetljivost stanica na djelovanje inzulina, utjeËu na smanjenje kolesterola i triglicerida te poveÊanje HDL-a. www.salvus.hr www.solgar.hr P rošlost naše prehrane je bila uglavnom vezana uz liječenje bolesti i primjenu dijeta, a budućnost pripada prevenciji bolesti uz odabir i pripremu najzdravijih namirnica. I dok se prošlost veže uz rješavanje problema manjka nutritijenata, budućnost se fokusira na probleme s obiljem hrane i prekomjernim unosom. Bolje rečeno, nesrazmjerom između unosa ko ličine hrane i potrošnje energije. Zdravlje u budućnosti leži u izboru i pripremi namirnica. Namirnice budućnosti sadržavaju najviše hranjivih tvari, održavaju tijelo i um maksimalno funkcionalnim, a istovremeno potiču zdravlje. Zdrave namirnice odlikuje nekoliko karakteristika: - užitak su za okusne pupoljke - djeluju „sinergijski“ s našim genima - daju energiju i zdravlje - cjelovite su - poznate su - lako su dostupne (sezonske) - sigurne su - prihvatljive su cijene - pripremaju se za 7-15 min. Najzdravije namirnice podrazumijevaju nekoliko skupina namirnica: - cjelovite žitarice - povrće - sezonsko voće - orašasto voće - ribu i morske plodove - sjemenke - krto meso - mahunarke - ljekovito bilje i začine. Pravilan način pripreme namirnica podržava očuvanje zdravlja namirnica: – olakšava probavu, – povećava bioraspoloživost, – intenzivira okus – čini ih sigurnim za konzumaciju – čuva hranjive tvari Namirnice koje potiču zdravlje se pripremaju vrlo jednostavno, kratkom pripremom: – parenjem, – pirjanjem, – kratko grilanjem u pećnici – poširanjem – kuhanjem – – – – – Posuđe koje se koristi za zdravu pripremu: posuđe od nehrđajućeg čelika, emajla, gusa i vatrostalnog stakla Posuđe koje treba izbjegavati: – teflon, – aluminijski lonci – plastično posuđe Kuhanjem na visokim temperaturama oslobađaju se toksične tvari i omogućava gubitak hranjivih tvari iz namirnica. Neke namirnice zbog sigurnosti zahtjevaju dulje kuhanje: veliki komadi ribe i mesa. Prehrambeno bogatstvo je pojam koji se koristi za maksimalnu količinu hranjivih tvari u minimumu kalorija. Nutritivna gustoća govori o tome koliko je neka namirnica boga Diabetes www.diabetes.hr 23 Prehrana Prehrana br. 4/2012 br. 4/2012 ta hranjivim tvarima. Ako je namirnica bogata hranjivim tvarima, a ima malu kalorijsku vrijednost, kažemo da je prehrambeno bogata. Izračun prehrambenog bogatstva: hranjive tvari dijelimo s kalorijama → Primjer: brokula sa 123 mg vitamina C: 44 kalorije = 2,8 Kako najzdravije namirnice pomažu da ostanemo zdravi? 1. „sinergijom“ 2. štite od kardiovaskularnih bolesti 3. štite od raka 4. „udružuju“ se kako bi pružile zaštitu od raka 5. štite od dijabetesa 1. „Sinergija“ - komplementarnost aktivnosti svih namirnica zajedno čiji je učinak veći od zbroja svakog učinka pojedinačno Sinergijski spoj hranjivih tvari je poznat između: vitamina, mine rala, vlakana, masnih kiselina i sl. Voće, povrće, integralne žitarice, mahunarke, orašasto voće i sjemenke sadrže preko 800 (pretpostavlja se da ih ima oko 40.000) poznatih fitonutrijenata kao što su: karotenoidi, flavo noidi i izoflavoni. Primjer: flavonoidi iz kožice badema udružuju se sa E vitamin iz mesa badema udvostručujući antioksidativni učinak na LDL kolesterol. 2. Štite od kardiovaskularnih bolesti Studije: • DART (DART studija je provedena nad 2033 muškaraca koji su se oporavljali nakon akutnog infarkta miokarda, podjeljeni su u dvije grupe. Jednoj je savjetovano da se pridržava tri bitna faktora ishrane: smanjenje uzimanja masnoća i povećanje omje ra polinezasićenih u odnosu na zasićene masnoće, povećanje unosa masne ribe, i povećanje unosa žitarica, drugoj grupi ovo nije savjetovano) • Lyon Heart (za 70 posto smanjila se opasnost od smrti uzro kovane kardiovaskularnim bolestima 27 mjeseci nakon pri državanja jednostavnih smjernica: povećati unos povrća, voća, cjelovitih žitarica, i mahunarki, jesti zdrave masti iz maslina, ora šastog voća i sjemenki, smanjiti zasićene masti) • DASH – smanjenje opasnosti i smrtnosti od KVB cjelovitim namirnicama Izvještaj u časopisu British Medical Journal (postmenopauzalne žene koje su konzumirale 10 kom voća i povrća smanjuje su opasnost od srčanog udara za 40 posto). Zašto su rezultati tako dobri? • Zob, mahunarke,orašasto voće bogato topivim vlaknima 24 Diabetes www.diabetes.hr smanjuje LDL kolesterol • Vlakna iz cjelovitih namirnica snižavaju trigliceride, Na i Mg tog porijekla snižava tlak, a vitamin E (antioksidans) štiti kole sterol od slobodnih radikala • Biljna prehrana obiluje argininom (esencijalnom aminoki selinom) kojom se koristi tijelo za proizvodnju dušikova oksida koji je vazodilatator (širi krvne žile i tako snižava krvni tlak) 3. Cjelovite namirnice štite od raka 1. Folna kiselina (lisnato povrće) smanjuje opasnost od karci noma debelog crijeva 2. Brokula i ostale kupusnjače (glukozinolati potiču proizvodnju enzima koji su zaduženi za detoksi kaciju od kancerogenih supstanci) 3. Antocijanini iz borovnica prodiru u stanične membrane i antioksidativnim djelovanjem štite stanicu, smanjuje ra zinu upale, smanjuje oštećenje DNK 4. Likopen iz rajčice smanjuje opas nost od karcinoma prostate stiropora (polistiren) prelazi sa ambalaže na namirnice • Preporuča se korištenje stakla i keramike Može li hrana „utjecati na gene i popraviti zdravlje“? • Hranjive tvari iz namirnica koje konzumiramo “komuniciraju” s našim genima prenoseći im informacije koje utječu na to koji će se aspekti gena aktivirati: oni koji potiču ili narušavaju zdravlje • Utvrđeno je da naši geni u tolikoj mjeri reagiraju na naš izbor hrane, da je konzumiranje namirnica koje ne zadovoljavaju glavni čimbenik za razvoj kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti tipa 2, artritisa, poremećaja probave, gubitka mentalnih funkcija, karcinoma 4. „Udružuju“ se kako bi pružile zaštitu od raka Kumulativni i sinergijski učinak fitonutrijenata iz voća i povrća koje imaju snažno antioksidativno i antikancerogeno djelovanje može se pripisati kompleksnom spoju fitonutrijenata prisutnih u cjelovitim namirnicama. Nijedan izdvojeni antioksidans ne može zamjeniti kombinaciju prirodnih antoksidansa! Preporuka: 5-10 kom raznog voća i povrća za smanjenje opas nosti od kardiovaskularnih bolesti i unos dovoljne količine hranj ivih tvari za održavanje optimalnog zdravlja! Zašto moramo svaki dan jesti povrće? • Povrće je izvor vitamina koji su topivi u vodi (ne mogu se pospremiti u depo), zato se moraju uzimati svaki dan • Izvor su minerala i fitonutrijenata: flavonoidi (crveni kupus, cikla); karotenoidi (mrkva, rajčica, bundeva), klorofil (kelj, blitva). Blagodati luteina, beta-karotena i likopena tek se otkrivaju. • Siromašno je kalorijama • Nova studija USDA pokazuje da osobe čiju prehranu sačinjava 55% ugljikohidrata iz voća, povrća i cjelovitih žitarica unose 200-300 kcal dnevno manje od američkog načina prehrane • Preporuke: 5 zdjelica povrća dnevno (400 g) ili 600 g voća + povrća 5. Štite od dijabetesa Ove namirnice pridonosa kontroli inzulinske rezistencije koja karakterizira rani stadij šećerne bolesti tipa 2: • Antioksidansi i fitonutrijenti smanjuju štetu koju bi visoka glukoza napravila • Odličan su izvor vlakana koji usporavaju probavu, smanjuju potrebu za inzulinom, doprinose boljoj kontroli glukoze i kolesterola Koji je sadržaj rezidualnih pesticida u povrću? Najviše pesticida: Najmanje pesticida • Paprika • Luk • Celer • Avokado • Špinat • Kukuruz • Salata • Šparoge • Krumpir • Kupus • Brokula Nekoliko najčešćih pitanja koje će vam pomoći u odluci o tome kako sačuvati zdravlje namirnica Je li mikrovalna pećnica „zdrava“? • Nema znanstvenih studija koje dokazuju štetnost mikrovalova • Štetu radi izbor posude u kojoj se kuha u mikrovalnoj pećnici • Većina plastike uključujući i plastičnu foliju sadržava LDPE (polietilen niske gustoće) i Koje supstancije izbjegavamo jedući ekološki uzgojenu hranu? • Konvencionalno uzgojena hrana potencijalno je opasna zbog sadržaja pesticida, teških metala (žive i olova) i otapala (benzena i toluena) • Pesticidi – ne ostaju samo tamo gdje su primjenjeni (90 posto voda iz američkih gradskih vodovoda sadržava atrazin iako je zabranjen • Teški metali: kadmij, olovo i živa ulaze u namirnice industriskim zagađenjem tla, vode i pakiranjem (limenke se zatvaraju olovnim lemom što objašnjava olovni talog u konzerviranim namirnicama) • Olovo uzrokuje smetnje inteligencije, niži stas, smetnje sluha • Kadmij se povezuje sa karcinomom pluća, prostate i testisa • Živa se povezuje s Alzheimerom i autizmom • Otapala se koriste u proizvodnji aditiva a povezuju se sa reumatoidnim artritisom • Ove otrovne tvari nisu samo pojedinačno otrovne nego i u kombinaciji, a u ljudskom organizmu se nakupljaju i njihovo međudjelovanje (negativna sinergija) se povećava čak 1000 puta Mogu li vjerovati mojim okusnim pupoljcima da će prepoznati potrebe mog tijela? • NE! • Kada bi naši okusni pupoljci ostali nedirnuti prerađenom hranom, kada bi jeli samo izvorno pripremljenu hranu, bez aditiva i umjetnih začina mogli bi se osloniti na naš iskonski okus • Ali na naše okusne pupoljke utječe: prerađena hrana, odabir roditelja i obitelji (stav), reklamiranje hrane i priprema hrane, čime se okusni pupoljci nepovratno promijene iskustvom okusa „umjetne“ hrane • (Maloj djeci koja još nisu probala ništa osim majčinog mlijeka s utvrđenim pomanjkanjem vitamina D, ponudili su hranu, djeca su instinktivno birala bočice s ribljim uljem koje obiluje D vitaminom) Što rade prehrambena vlakna i otporni škrob u cjelovitim žitaricama? • Spadaju u ugljikohidrate ali su neiskoristivi za energiju, ona unapređuju zdravlje probavnog sustava, smanjuju rizik od karcinoma debelog crijeva i dojke, snižavaju kolesterol, snižavaju glikemiju • Dobre bakterije: bifidobakterije i laktobacili razgrađuju: prebiotička vlakna iz čičoke, cikorije, riže i soje • Preradom se vlakna uništavaju • Otporni škrob (smeđa riža, ječam, heljda) je vrsta složenih ugljikohidrata koji je otporan na probavu, djeluje kao vlakno, mogu ga fermentirati bakterije • • • Što je alternativa soli? Alge obiluju nizom minerala, koji jelima daju slan okus Sadržavaju lignane koji štite od karcinoma Alge kelp postoje u listićima i lako se dodaju hrani kod pripreme jela, ali i za stolom Je li doručak najvažniji obrok? • Doručak umanjuje glad i prevenira prejedanje za ručak • Prekomjerno teške osobe koje doručkuju lakše mršave • Osobe koje doručkuju lakše se odupru masnoj, visokokaloričnoj hrani tijekom dana Diabetes www.diabetes.hr 25 Prehrana br. 4/2012 • Doručak pruža više energije za tjelesnu aktivnost tijekom dana, ali i osjećaj da imate poleta i energije za dnevne aktivnosti Kako održati zdravu proizvodnju energije? • Potaknite zdravu probavu • Jedite hranu niskog glikemijskog indeksa • Rafinirane namirnice zamijenite integralnim • U svaki obrok uključite dobar izvor bjelančevina (riba, jaja, meso divljači, soja) • Osigurajte jednostruko nezasićene masti (potiču zdravlje stanične membrane): bademi, orasi, lan, sezam, bundeva, suncokret i njihova ulja • Osigurajte hranu bogatu fitonutrijentima i antioksidansima: vitamin E (pšenične klice i njihovo ulje), vitamin C (brokula, paprika) • Izbjegavajte konzervanse, aditive i boje jer se povezuju s oštećenjem stanične membrane i mutacijom DNK Kako odabrati voće i povrće prema duginim bojama? • Više boje – više zdravlja zbog veće koncentracije fitonutrijenata • Tamno obojeno voće i povrće odraz je većih koncentracija hranjivih tvari od blijedih • crveno (likopen): rajčice, lubenice, crveni grejp • žuto-narandžasto (betakaroten): papaja, marelica, mrkva, slatki krumpir • Zeleno (klorofil, lutein): špinat, kelj, šparoga • Plavo-ljubičasto: patlidžan, grožđe, crni grašak, ljubičasti krumpir, sadrže antocijanin koji odžava potpornu strukturu u venama cjelovitom JUHA OD CRVENE LEĆE RIBA U KREOLSKOM UMAKU DIA B E TE S / S L ATKI Ž IVOT - S RPA NJ 2012 DIA B E TE S / S L AT K I ŽI VOT - SR PAN J 2 0 1 2 SALATA OD RAJČICA I JABUKA SORBET OD LIMUNA DIA B E TE S / S L ATKI Ž IVOT - S RPA NJ 2012 DIA B E TE S / S L AT K I ŽI VOT - SR PAN J 2 0 1 2 • Kantaksantin je boja koja se nalazi u kremama za samotamnjenje i zabranjen je u Velikoj Britaniji Riba iz ribogojilišta utječe na okoliš? • Losos iz uzgoja proizvede toliko smeća kao kanalizacija jednog grada od 10.000 stanovnika • Riba iz uzgoja je masnija • Divlja riba bolji je izvor omega3 masnih kiselina Kako orašasti plodovi i sjemenke mogu biti tako zdravi kad sadr žavaju toliko masnoća? • Šaka sjemenki ili orašastih plodova kao međuobrok ili posut po salati neće debljati (ali šaka kikirikija u kombinaciji s pivom hoće) • Orašasti plodovi imaju dobar omjer višestruko nezasićenih, jednostruko nezasićenih i zasićenih masnoća • Dobar su izvor biljnih bjelančevina, primjerene za one koji pokušavaju uravnotežiti prehranu • Dobri su antioksidansi Žitarice, povrće, voće i nešto posnog mesa bi trebalo bi bi ti temelj naše prehrane. Preporuča se svaki dan konzumirati pet porcija povrća te tri do četiri porcije voća. Hrvati bi prema istraživanjima trebali pojesti 183 kg povrća i voća na godinu. Prosječan unos je, međutim poražavajućih 62 kilograma, dakle trećina preporučene količine. Istraživanja pokazuju da se svakim obrokom koji se sastoji od voća ili povrća opasnost od bolesti srca smanjuje se za četiri posto. Jedna je studija pokazala kako se u postmenopauzalnih žena koje su na dan jele 10 komada voća i povrća, opasnost od srčanog udara smanjila za 40 posto! Trebam li strahovati zbog žive u ribi? • FDA –agencija za hranu i lijekove upozorava trudnice, dojilje, malu djecu da smanje konzumaciju morskog psa, sabljarke, lokarde i školjkaša • U Hrvatskoj – ovo upozorenje vrijedi samo za uvezenu konzerviranu ribu, nepoznatog porijekla ribe • Međutim, dobrobit od konzumacije ribe premašuje rizik Zašto losos iz uzgoja nije dobar? • Losos u prirodi dobiva ružičastu boju od karotenoida hraneći se račićima • Losos iz uzgoja boju zahvaljuje kantaksantinu - boji koja se dodaje hrani za losose da ne bi bili sive boje 26 Diabetes www.diabetes.hr RIBA U KREOLSKOM UMAKU JUHA OD CRVENE LEĆE ZA 4 OSOBE ZA 2 OSOBE 4 komada ribljeg filea 2 žlice soka od limuna 4 žlice light margarina 1 zelena paprika narezana na trake 2 rajčice 2 žličice brašna 2 žlice usitnjenog luka sol, papar 100 g crvene leće 1 glavica ljutike 1 mrkva 1 režanj češnjaka 600 ml temeljca 2 žličice nemasnog vrhnja 2 žličice sitno nasjeckanog peršina sol, papar Zagrijte pećnicu na 200°C. Namažite tepsiju uljem, poslažite u nju riblje filee i pecite u pećnici. Pomiješajte limunov sok s usitnjenim lukom i 2 žlice light margarina. Prelijte preko ribe i nastavite peći dok riba ne omekša, cca 15-ak minuta. Dok se riba peče, pripremite Kreolski umak. Popržite papriku narezanu na trake na ostatku light margarina. Dodajte rajčicu, posolite i popaprite. Pospite brašnom i prokuhajte, te poslužite uz ribu. Energetska vrijednost jedne porcije: 205 kcal ugljikohidrata 7 g, bjelančevina 25 g, masti 9 g Recepti preuzeti s internet stranice www.diabete.net Kuhajte leću u temeljcu s mrkvom i ljutikom 20-25 minuta, dok se leća dobro skuha. Dodajte vrhnje i peršin i izmiksajte štapnim mikserom u gustu juhu. Posolite, pospite svježe mljevenim paprom i poslužite. Energetska vrijednost jedne porcije: ugljikohidrata 14 g, bjelančevina 4 g, masti 3 g Recepti preuzeti s internet stranice www.diabete.net SORBET OD LIMUNA SALATA OD RAJČICA I JABUKA ZA 4 OSOBE ZA 4 OSOBE 200 g limunovog soka 100 g suhog bijelog vina 150 g Šampanjca 40 g tekućeg sladila 1 jaje 5 g Agar-agara u prahu (ili slične prirodne želatine) naribana korica limuna 400 g rajčica 1000 g stabljika celera 60 g sira Ementalera 2 jabuke 2 žlice ulja i limunovog soka sol, papar Agar-agaru dodajte limunov sok i prokuhajte ga. Primiješajte vino, Šampanjac i limunovu koricu, ohladite, te dodajte tekuće sladilo. U dvije različite posude izmiksajte posebno bjelanjak, a posebno žutanjak, te ih lagano umiješajte u kremu. Izlijte u četiri čaše i ohladite u zamrzivaču dva sata. Izrežite rajčice i jabuke na kriške, narežite na tanke trake stabljike celera. Sve zajedno pomiješajte začinivši salatu limunovim sokom, dodajte sir izrezan na kockice, prstohvat soli i papra i dvije žlice ulja. • tvrdi uvez • 260 stranica • bogato ilustriran • prvi takav na Hrvatskom tržištu Kupite svoj primjerak po cijeni od samo 200,00 kn (+ 35,00 kn poštanskih troškova) Isprobani recepti za: • predjela • juhe • salate • glavna jela • slastice Energetska vrijednost jedne porcije: 103 kcal ugljikohidrata 10 g, bjelančevina 6 g Recepti preuzeti s internet stranice www.diabete.net Energetska vrijednost jedne porcije: 189 kcal ugljikohidrata 7,5 g, bjelančevina 5,2 g, masti 15,2 g Recepti preuzeti s internet stranice www.diabete.net • Jelovnik za čitav tjedan • Tabele • Rječnik pojmova • Savjeti Prehrana Prehrana br. 4/2012 br. 4/2012 Upoznajte aroniju Istraživanja su pokazala da aronija, odnosno antocijanini prisutni u njoj, imaju važnu ulogu u prevenciji i kontroli dijabetesa, kao i komplikacija uzrokovanih dijabetesom. Dnevni unos od 200 ml soka aronije u razdoblju od tri mjeseca rezultirao je značajnim smanjenjem razine glukoze u krvi kod pacijenata oboljelih od dijabetesa tipa 2. Mandica-Tamara Tolić, mag. nutr. Hrvatski zbor nutricionista A ronija (Aronia Melanocarpa L.) je listopadna grmolika biljka iz porodice ruža (Rosacea). Potječe iz Sjeverne Amerike, gdje se uvelike koristila među tamošnjim Indijancima (Slimestad i sur., 2005; Jurgoński i sur., 2008; Kulling i Rawel, 2008). Upotrebljavali su plodove aronije, ali i listove i koru, od kojih su pripremali ljekovite čajeve. U 19. stoljeću aronija se počela uzgajati i u Europi i to ponajprije u zemljama središnje i istočne Europe, radi proizvodnje doma ćih, ali i komercijalnih sokova, pekmeza, čaja, vina i prirodnih bojila (Jurgoński i sur., 2008, Kulling i Rawel, 2008). Meso ploda ima intenzivnu crvenu boju i slatku do kiselkastu, trpku aromu koja podsjeća na borovnice (Kulling i Rawel, 2008). Nezreli plodovi imaju ljubičasto-crvenu a zreli intenzivnu, gotovo blještavo crnu boju. Zreli plodovi aronije sadrže ve liku količinu biološki aktivnih spojeva poznatih pod imenom polifenolni spojevi. U aroniji su najzastupljeniji proantoci janini, antocijanini te flavonoli. Udio polifenolnih spojeva u aroniji mnogo je veći u usporedbi s ostalim voćem (Jakobek i sur., 2012). Odlikuje je poželjan udio prehrambenih vlaka na (5,62 g/100 g ploda). Njezina prehrambena vlakna sa drže veliku koncentraciju celuloze, hemiceluloze i lignina (Kulling i Rawel, 2008). Ukupan udio organskih kiselina re lativno je malen (1 - 1,5%) u usporedbi s ostalim bobičastim voćem. Najzastupljenije su jabučna i limunska kiselina (Kul ling i Rawel, 2008). Aronija sadrži 5-10 puta veću koncen traciju antocijanina i polifenola nego brusnica. Ima najveću koncentraciju fenolinih spojeva u suhoj tvari u usporedbi s 30 Diabetes www.diabetes.hr drugim bobičastim voćem (Chong i sur., 2010). Udio reduci rajućih šećera u plodu aronije kreće se od 16-18 posto. Za jednički je udio glukoze i fruktoze u svježem plodu aronije od 13 - 17,6 g/100 g ploda. U svježe iscijeđenu soku aronije udio glukoze je 30 - 60 g/L, a udio fruktoze 28 - 58 g/L. U usporedbi s ostalim bobičastim voćem, aronija ima visok udio sorbitola, odnosno šećernog alkohola. Sorbitol se čes to koristi u prehrambenoj industriji kao zamjena za šećer te može imati blago laksativno djelovanje (Kulling i Rawel, 2008). Plodovi aronije predstavljaju i odličan izvor vitamina i mineralnih tvari. Među vitaminima najviše su zastupljeni vitamini B-skupine, ponajviše niacin i pantotenska kiselina, a ističu se i vitamini C, A i E. Od mineralnih tvari u aroniji mogu se naći kalij, kalcij, željezo, mangan, zink i jod. U usporedbi s ostalim bobičastim voćem sadrži i veću koncentraciju betakarotena i beta kriptoksantina (Kulling i Rawel, 2008.) Jedna su od najvažnijih komponenti prisutnih u aroniji, daka ko, fenolni spojevi. Sadrži visoku koncentraciju antocijanina, procijanidina i fenolnih kiselina. Procijanidini su najzastuplje niji od polifenolnih spojeva prisutnih u aroniji, nalaze se u kon centraciji od 664 mg/100 g svježeg ploda. Udio antocijanina je 428 g/100 g svježeg ploda (Kulling i Rawel, 2008). Antocijanini su sekundarni metaboliti u višim biljkama i odgovorni su za plavu, crvenu i ljubičastu boju voća, povrća i cvijeća. Najvažnija je funkcija antocijanina osiguravanje boje biljci, no djeluju i kao antioksidanti (Soriano Sancho i Pastore, 2012). U posljednjih nekoliko godina mnogo se govori o njezinu učin ku na zdravlje ljudi. Nedavne studije ukazale su na njezino antioksidativno, antimutageno, hepatoprotektivno, kardio protektivno, antidijabetsko, kao i antiupalno djelovanje (Jurgoński i sur., 2008; Kulling i Rawel, 2008; Soriano Sancho i Pastore, 2012). Najzaslužniji su spojevi za njezin pozitivan učinak na zdravlje ljudi, dakako, antocijanini. Antocijanini imaju antioksidativno i antiupalno djelovanje, stoga potencijalno mogu biti korišteni u prevenciji oksidativnog stresa povezanog s kardiovaskularnim i renalnim oboljenjima. Antocijanini iz aronije smanjuju lipidnu peroksidaciju (Skoczyñska i sur, 2007). Svježe bobice aronije imaju najbolji anti oksidativni učinak u usporedbi s ostalim bobičastim i drugim voćem. Također je za bilježeno da sok aronije ima najveći antioksidativni učinak (čak 4 puta veći) među pićima bogatim polifenolim spojevima kao što su sok borovni ce, brusnice ili crveno vino. Doprinos je antocijanina ukupnom antioksidacijskom učinku oko 33 posto u svježem plodu aronije, dok je u komercijalnim sokovima oko 42 posto (Kulling i Rawel, 2008). Antocijanini iz aronije smanjuju toksičnost i nakupljanje kadmija u jetri i bubrezima (Kulling i Rawel, 2008). Aronija ima pozitivan učinak na niz faktora koji uzrokuju kardiovaksularne bolesti. In vitro studije pokazale su da fe nolne komponente prisutne u aroniji imaju ulogu u zaštiti i obnovi endotelnih stanica što utječe na njihovu funkciju. Uočen je i njezin antitrombocitni učinak kao i vazoaktivna i vazoprotektivna svojstva (Kulling i Rawel, 2008). U istraživa nju provedenom na muškarcima s blagom hiperkolesteremi jom konzumiranje 250 ml soka aronije u razdoblju od šest tjedana dovelo je do značajnog smanjenja ukupnog serum skog kolesterola, LDL kolesterola i triglicerida, dok se udio HDL kolesterola povećao. Zabilježen je i pad razine glukoze u krvi i homocisteina (Skoczynska i sur., 2007). Slični su rezultati dobiveni i u istraživanjima provedenima na oboljelim od dijabetesa i na pacijentima koji su preboljeli infarkt miokarda (Kulling i Rawel, 2008). Istraživanja su pokazala da aronija, odnosno antocijanini prisutni u njoj, imaju važnu ulogu u prevenciji i kontroli dijabetesa, kao i komplikacija uzrokovanih dijabe tesom. Dnevni unos od 200 ml soka aronije u razdoblju od tri mjeseca re zultirao je značajnim smanjenjem razi ne glukoze u krvi kod pacijenata obo ljelih od dijabetesa tipa 2. Zabilježen je pozitivan učinak i na razinu HbA1c, kao i na razinu ukupnog kolesterola i ukupnih lipida. Nedavna istraživanja pokazala su kako bi aronija mogla biti učinkovita u liječenju poremećaja preti losti (Jurgoński i sur., 2008; Kulling i Rawel, 2008). Nekoliko studija ukazuje na to da su antocijanini sposobni sti mulirati izlučivanje inzulina i štititi beta stanice tako da sma njuju oksidativni stres, što dovodi do poboljšanja inzulinske rezistencije i pada koncentracije glukoze u krvi (Soriano Sancho i Pastore, 2012). Literatura...... Chong, M. F.-F., Macdonald, R., Lovegrove, J. A. (2012) Fruit polyphenols and CVD risk: a review of human intervention studies. Brit. J. Nutr. 104, 28.–39. Skoczyñska, A., Jêdrychowska, I., Porêba, R., Affelska- Jercha, A., Turczyn, B., Wojakowska, A., Andrzejak, R. (2007) Influence of chokeberry juice on arterial blood pressure and lipid parameters in men with mild hypercholesterolemia. Pharmacol. Rep. 59 (1), 177-182. Slimestada, R., Torskangerpoll, K., Nateland, H. S., Johannessen, T., Giske, N. S. (2005) Flavonoids from black chokeberries, Aronia melanocarpa. J. Food Comp. Anal. 18, 61.-68. Soriano Sancho, R. A., Pastore, G. M. (2012) Evaluation of the effects of anthocyanins in type 2 diabetes. Food Res. Int. 46, 378.-386. Zaključimo: Aronija je iznimno korisna i ljekovita biljka, koja se odlikuje vrijednim nu tritivnim sastavom. Bogata je antioksi dansima, vitaminima, te mnoštvom mineralnih tvari, zbog čega se može koristiti kao pomoć kod različitih zdrav stvenih problema. Zato što prije uvrsti te plodove aronije u svoj jelovnik. Isti na, nekome će se okus svježe aronije učiniti neprivlačnim zbog svoje trpkos ti. Neka vas malo trpka okusa ne sprije či u nastojanju poboljšanja zdravlja cje lokupnog organizma. Vaš organizam bit će vam zahvalan! Diabetes www.diabetes.hr 31 Gastro putovanja Gastro putovanja br. 4/2012 br. 4/2012 Gastropis PLODOVI GORJA Hrvatska je blagoslovljena iznimnim regionalnim razlikama na vrlo malenom prostoru. To znaju svi koji vole provesti svoj odmor na moru, ako su s kontinenta, a još više oni koji će uz more birati i gorje Vedran Obućina N aš Gorski kotar po tome je višestruko omiljen. Osim što je na putu od metropole do najbliže obale, sama regija obiluje mnogim brdskim lancima, dolinama, rijekama i jezerima, stvarajući tako simbiozu prirode i uživanja tijekom cijele godine. Ipak, tijekom proljeća i ljeta, uvijek je nekako ljepše prošetati Gorskim kotarom, zbog mirisa smilja, kupanja u Lokvarskom je zeru ili Bajeru, planinarenja po Bjelolasici i Risnjaku, otkrivanju malih mjesta poput Skrada, Čabra i Fužina. Ali i zbog zavirivanja u bakinu škrinjicu. Kao i sve bake, i Goranke su čuvale u svojim rukama sav trud i rad tijekom godine, da bi u doba najveće uži vancije sve svoje znanje i iskustvo pretočile u slatku nagradu. Njihovo poznavanje šumskih plodova nedavno su prerasli u manifestaciju Plodova gorja u kojoj se tijekom kasnoproljetnih, ljetnih i ranojesenskih mjeseci smjenjuju dani đurđica, smreke, bazge, jagoda, borovnica, ljekovitog bilja, jabuka, krumpira, glji va i slično, a koji objedinjavaju tradicionalnu poljoprivredu, pri rodne vrijednosti i kulturno naslijeđe. Gorski je kotar vrlo zanimljivo područje naše domovine. Na ovoj kraškoj ravni prepoznaju se dva lanca planina: sjeverni (potez Risnjak-Drgomalj-Skradski vrh-Litorić-Lovnik) i južni (Bitoraj-Vi ševica-Bjelolasica-Bijele i Samarske stijene-Klek), a između njih prolaze sve prometne žile kucavice, nekad Luj zijana i Jozefina, a danas autocesta RijekaZagreb i željeznička pruga. Više od polo vice površine čine šume, osobito guste crnogorične šume s brojnim travna tim proplancima. Prevladava šuma bukve i jele, a javljaju se i brijest, jasen te javor. Kao posebno vrijedno područje izdvaja se Na cionalni park Risnjak, uz broj ne druge zaštićene krajolike. Tetrijeb i medvjed, divlja svinja, vukovi, risovi i divokoze najčešći su stanovnici goranskih šuma. 32 Diabetes www.diabetes.hr I sami Gorani nekako pokazuju svoje posebnosti. U Gorskom se kotaru, naime, govori i čakavicom, i kajkavštinom i štokavštinom. Kraj je bremenit poviješću, a dugo gospodstvo obitelji Zrinski i Frankopan ostavilo je niz utvrda i dvoraca. Gorski kotar se može podičiti i najvišim stalno naseljenim mjestom u Hrvatskoj, Bego vim Razdoljem na 1.079 metara nadmorske visine. Žitelji ove regije u suživotu s prirodom su razvili autohtonu kuhi nju koja u sebi sadrži grah, repu, kiselo zelje, razne vrste gljiva, potom krumpir, slatkovodnu ribu i posebno jela od divljači. Osobno me kao planinara ipak najviše oduševljava mašta koja izvire iz prirodnih slatkiša gorja, raznom bobičastom voću i bilju koji rastu po skrivenim kutcima planinskih visova. Jagode, bo rovnice, brusnice, kupine, maline, ribizli, sve nam je to poznato u prirodnom i džemastom obliku. No, prvo da razbijemo jedan mit, koji se često prakticira od najmanjih nogu. Ovo je voće sa svim dovoljno slatko, i njegovi okusi i mirisi se ubijaju dodatkom šećera. Jagode Jagode sa šlagom su poslastica, a pogotovo ako se nalaze na torti, no same jagode sa šećerom stvaraju preslatku kombinaciju koja ne daje do izražaja samog voća i njegove fruktoze. A kad se radi o onim malim mirišljavim šumskim jagodama, kakvima goranske šume obiluju, onda je dodavanje šećera grijeh za nepce. Bobice inače sadrže biljne fenolime, među kojima se ističu fla vonoidi, a oni imaju jake antioksidante te stvara imunološku podlogu biljke. Naravno, to je značajno za nas, pošto nam daju niz antioksidativnih vitamima kao što su vitamin C, E i provitamin A, a razna istraživanja pokazuju da jača i štiti organizam od slabokrvnosti, umora, alergija, upala, pa i od rizika oboljevanja od nekih vrsta karcinoma i šećerne bolesti. Ipak, vrlo je važno, dapače i presudno, da se berba plodova i listova ostavi stručnim osobama. Kao i svi prirodni lijekovi, pravi omjer katkad zna biti razlika između života i smrti. Od proljeća do sredine ljeta, na osunčanim dijelovima šumaraka, često se, ako ste dovoljno brzi, mo gu naći šumske (divlje) jagode. Div nog mirisa i osebujnog okusa, poslastica su o kojoj su ispričane brojne priče, ne samo u Hrvatskoj. Kao simbol ljeta, veselja i radosti, ali i sjećanja na djetinjstvo, često se spominju upravo u brdskim i sjevernim krajevima Europe. Po njima je dobio na ziv i poznati film Ingmara Bergmana Divlje jagode (u originalu Smultronstället). Osim ploda, bere se i lišće od kojega se radi čaj, posebno pogodan za poboljšanje probave i apetita. Dobro se slažu s tamnom ili svijetlom čokoladom pa ih možete umakati u čokoladni fondue ili ih tako obložene čokoladom koristiti za dekoraciju kolača, torti ili pjenica. Ukusne su i u kombinacijama s alkoholnim pićima kao što su bijeli rum, šampanjac, narančin liker i crveno vino. Ipak, treba imati na umu da šumske jagode imaju veću aromu od uzgojenih. Borovnice U okolici Javorove kose, planinarskog izletišta blizu Ravne Go re, poznato je da se mogu naći borovnice. Rastu na kiselim tlima naših brdskih listopadnih i mješovitih šuma. Ove modre bobice imaju listove koji se ponekad zovu biljni inzulin. Naime, kao biljka s najviše flavonoida među bobičastim voćem, listovi borovnice ujedno su djelotvorni domaći lijek protiv šećerne bolesti, ako se uberu prije nego što sazru bobice. Čaj je najbolje nabaviti kod propisanog biljnog ljekarnika, jer se čaj ne bi smio piti bez nadzora. Borovnice su također poznate kao vrlo ukusne ukoliko su umočene u rakiju. S obzirom na nisku kalorijsku vrijednost, borovnica je dobrodošla namirnica u bilo koje do ba dana, pogotovo ljeti kada je u sezoni. Odlično pristaje sa svim žitaricama za doručak uz dodatak jogurta, slatko kiseli okus ploda borovnice osvježava voćnu salatu sa sladoledom, a mnogima je omiljeni sastojak laganih pita, štrudla i kolača. Dodaju se tijestu za pripremu kolača ili kao nadjev za pite od prhkog tijesta. Slatki umaci poslužuju se sa sladoledom ili čine bazu za pripremu sorbeta i voćnih jogurta. Umak od borovnica sa začinima poslužuje se uglavnom s divljači. Od borovnica se proizvode sokovi, sirupi i vino. Maline Visoki grmovi malina od lipnja do rujna daju jedan od najslađih plodova šume. Nalaze se uz rubove puteva i šumaraka, a često i između živica. Mnogo vitamina A i C čini ovo ukusno voće pravom vitaminskom bombom, a zato je dobro popiti i uvijek hvaljen malinovac. Osim ugodnog slatkog okusa, maline su i odličan izvor vitamina C, K, te minerala mangana i magnezija, a sadrže i nešto klacija i željeza. Kao dijetna prehrana, maline su također zastupljene kod osoba oboljelih od šećerne bolesti, a ako se taj malinovac pomiješa s vinskim ili jabučnim octem dobiva se malinov ocat. Vlakna maline povećavaju osjetljivost inzulina i tako sprječavaju razvoj dijabetesa tipa 2. Vrlo jedno stavnu slasticu možete pripremiti od kremastog sira ili jogurta s dodatkom meda, limunove korice, djelomično zamrznutih mali na i izlomljenih piškota. Maline su i izvrstan dodatak kremama poput sabayona, crème brûlée, zuppe inglese, moussevima od bijele i tamne čokolade, panna cotti ili tiramisu kremi. Iako se maline tradicionalno ne povezuju s mesom i povrćem, u Francus koj je ipak poznata mješavina salate od rikule, lagano zagrijanog kozjeg sira, malina i svježih smokava. U nekim dijelovima Europe umak od malina, peršina, maslinovog ulja, češnjaka i ljutih papričica povezuju se uz pečene svinjske medaljone. Brusnice Pravi prirodni antibiotik je i brusnica. Ovaj plod također je pogo dan za dijabetičare jer snižava šećer u krvi. Kao namirnica upo trebljava se za kolače i torte, marmelade, sirupe te kao nadjevni u pecivima, ide kao sastojak voćnih kupova, frapea. Jela od mesa vepra i druge divljači zadržavaju svojstvenu aromu, koju umak od brusnica ublažava, tako se jelo čini ugodnijim i probavljivijim. Recepti ŠUMSKE JAGODE U VINU Sastojci za 10 osoba: 1 L šumskih jagoda 1 L bijelog vina 25 dag kristalnog šećera Priprema: Vino i šećer skuhajte zajedno s koricom od cimeta te ohladite. Šumske jagode operite, dodajte ih vinu i pokrivene ostavite u hladnjaku nekoliko sati. Jagode u vinu servirajte u većoj stakle noj zdjeli, iz koje će gosti sami sebi točiti u manje zdjelice. Prije serviranja možete im dodati pjenušavog vina. Jagode priprem ljene na ovaj način poslužite s kockicama leda. PEKMEZ OD BOROVNICA Sastojci: 2 kg borovnica 1,5 kg šećera Priprema: Šećer prelijte s pola litre vode i stavite kuhati. Kada se napravi sirup, dodajte oprane borovnice Diabetes www.diabetes.hr 33 Moja priča Gastro putovanja br. 4/2012 br. 4/2012 i nastavite s kuhanjem, neprestano miješajući, dok se ne stvori jednolična masa. Vruć pekmez ulijte u zagrijane staklenke, zatim ih vratite u mlaku pećnicu da se stvori korica. Kada se pekmez ohladi, zatvorite staklenke. SRNEĆI BUT NA POSTELJICI OD BRUSNICE I SVJEŽEG GROŽĐA Sastojci za 6 osoba: 2 kg srnećeg buta 200 g dimljene slanine 500 g korijenastog povrća (mrkve, celera, peršina) 500 g luka želatina brusnica (200 g šećera, 250 g brusnica, 1 dl vode, pola žlice želima – kuhati 3 minute) 1 dl bijela vina 1 dl octa 2 žlice masti 100 g maslaca temeljac od divljači 500 g bijelog grožđa sol, papar, Vegeta Priprema: But špikamo slaninom i natrljamo začinima. Pečemo ga sa svih strana na zagrijanoj masti oko 15 minuta. Izvadimo but, u postojeću masnoću dodamo narezano korijenasto povrće i ma slac, kratko popirjamo, zalijemo vinskim octom i temeljcem od divljači. Vratimo but u pleh, prekrijemo folijom i pečemo 1 sat na 200°C. Skinemo foliju i pustimo da se peče do zlatno žute boje. Kada je but pečen. Izvadimo ga i režemo na kriške debljine 2 cm. Svu masnoću zajedno sa korijenastim povrćem pasiramo, do damo želatinu od brusnice i bobice bijelog grožđa, te kuhamo 2 minute. Posolimo i popaprimo. Umakom prelijemo narezani but. Kao prilog serviramo lovačke njoke ili domaće krokete. SIRUP OD MALINA Na 1 kg malinova soka dodaje se 1 kg šećera Maline očistite i stavite u staklenke da odstoje i puste sok. Povre meno ih promiješajte. Nakon nekoliko dana procijedite sok kroz gazu. Izvažite sok i dodajte šećer. Nakon toga dobro promiješajte i stavite na vatru da sok zakuha. Pri tom skidajte pjenu. Kad se prestane pjeniti skinite s vatre, vruće stavite u ugrijane boce i hermetički zatvorite. Jabuka razdora Hrvoje Nemec Š aljem Vam svoju dogodovštinu s utakmice CedevitaCibona. Možda Vi kao udruga možete nešto promijeniti. Na ulazu u dvoranu sam pregledan od strane zaštitara Zvo nimir Security-ja. Imao sam sa sobom jabuku za koju je zaštitar rekao da ne može u dvoranu. Ja sam mu rekao da sam dijabetičar, pokazao mu iskaznicu (izdala ju je "Sveučiliš na klinika za dijabetis, endokrinologiju i bolesti metabolizma Vuk Vrhovac"). Nije pomoglo. Zatim sam tražio da se pozove njegov nadređeni. Gospodin je došao i ponovio sam mu istu priču. Nije dozvolio ulazak jabuke. Rekao sam mu da dijabetičari jedu svakih 2-3 sata i da mi jabuka služi za slučaj da mi padne razina šećera. Rekao mi je "Gospodine, ima hitna!!!!!! Jabuka može biti bačena kao projektil na teren!" Onda sam mu rekao da sam profesor u osnovnoj školi i da sigurno neću bacati jabuku na teren. Zaštitar je rekao da mi osoba do mene može oteti jabuku i baciti je na teren! Zar se tako postupa sa bolesnim građanima? Nisam tražio VIP tretman, ništa posebno, samo da ponesem jabuku koju bih pojeo u poluvremenu utakmice. Redovno sam na utakmicama Cibone i tamo svaki put nosim jabuku. 1993. godine sam bio na utakmici NK Croatia (Dinamo) Steaua. Utakmica je zbog rata odigrana u Ljubljani. Tada sam također imao jabuku. DIJABETES LIDERI SRBIJE 2012 D ijabetološki savez Srbije i Udruženje za borbu protiv dijabetesa grada Beograda „Plavi krug“ organizirali su edukativni kamp pod nazivom „Dijabetes lideri Srbije 2012“ od 29. svibnja do 3. lipnja, a program je pripremio dr. sci. Miodrag Đorđević, dr. med. Na kampu je sudjelovalo 25 „slatkiša“ iz područja Srbije, i ja kao gošća iz Hrvatske. Pre davanja i radi onice bile su vrlo poučne, te smo naučili kako možemo promijeniti stil života s dijabetesom, primjena inzulina te usklađivanje doza prema unosu ugljikohidrata kao i o značaju komunikacije i fi zičke aktivnosti. Inače, u kampu smo se odlično zabavili, upoznali, razgovarali i najvažnije - izmjenjivali iskustva. Željela bih zahvaliti svima koji su mi omogućili sudjelovanje na kampu, ekipi iz Srbije koja me odlično prihvatila, a osobito edukatorima koji imaju više od 20, čak i 30 godina „slatkog staža“, jer nam mogu olakšati život sa dijabetesom. Nadam se da će biti još mnogo takvih kampova, a do sljedećeg puta srdačno vas pozdravljam. Vaša, Ana Balent Diabetes www.diabetes.hr 35 Tjelovježba Tjelovježba/Kolumna br. 4/2012 br. 4/2012 Tako ja istrčim iz kuće ko svaki dan... Vesna Mimica ... onako, ko bez glave. Izletim na ulicu, otrčim u dućan, pa po novine (još uvijek ih čitam), otrčim onda natrag doma i sve to odnesem i onda odem raditi gdje već moram. Taj sam se dan skoro sudarila sa ženom koja je polako prolazila mojom ulicom. «Oprostite», kažem ja u trku, a ona će: «Znam datum vašeg rođenja»! Aha, kažem ja, malo iznenađena i zastanem, jer želim čuti nastavak. Bila je, kaže, na nekom rođendanu, a tamo se listala neka knjiga u kojoj su bili i moji osobni podaci. Super, nasmiješim se ljubazno, jer ne znam što reći, a ona će sa smiješkom: «Vi ste uvijek u trku, hajde idite». I ja otrčim dalje. Ne znam kojih je godina bila gospođa. Rijetko pogodim godišta jer su mi ljudi zanimljivi nekako sami za sebe, a ne kao skup podataka. I promislim: što ako smo isto godište, a ja okolo trčkaram u donjem dijelu trenirke, nikada našminkana i u ras padnutim tenisicama, dok je ona lije po uređena s frizurom i pripadajućim detaljima. I sjetim se mame. Uvijek lijepa, bez ijedne bore do kraja života. Život je ni je posebno mazio. Prošla je dva rata, uvijek je radila, ali i uvijek se smijala. Umrla je u dubokoj starosti. Hoću li i ja tako izdržati? Je li gospođa koja je saznala moje godište nehotice usporedila naša tijela i lica? Jesam li to ja učinila? Jesam! Mislila sam kako su naši životi sigurno različiti i kako ja još uvijek izgledam kao nespretno dijete dok drugi moji godištarci izgledaju kao odrasle osobe. Ništa ja posebno ne radim. Na užas moje kozmetičarke, perem lice sapu nom, uopće se ne šminkam, a na još veći užas mog partnera, još hodam u raspadnutim tenisicama i prevelikim majicama. Čini li me to mlađom? Pa, ne znam baš. Možda naizgled. Percepcija nas, u očima drugih, moćna je stvar. Možete se vi oblačiti, kupovati skupe kreme, njegovati, zatezati, ali samo ono što vam je u glavi - odredit će vas kao osobu koju drugi doživljavaju mladom, aktivnom, drugačijom. Nije da ja posebno žudim za tuđim miš ljenjem o sebi kao mladoj i, iako je to laskavo ali, oprostite mi, što me briga! Moj je život određen dobrim pravilima koje su postavili moji roditelji u svim pojedinim segmentima života. Misli, vjeruj, veseli se, hrani se pažljivo, voli, radi, uči, pomozi. Ako imamo sreću da nismo bolesni, ni na ijedan drugi način ugroženi, onda kakvi ćemo biti i kakvi jesmo, do nijet ćemo s godinama mi sami. Pazit ćemo na sebe, svoje fizičko i mental no zdravlje i to će nam donijeti mla dost, ljepotu i zadovoljstvo u svakom životnom razdoblju. I zato smo gospođa s frizurom, baka u Zagori i ja, uvijek isto godište. Svaka je od nas svoje zdravlje i ljepotu čuvala na samo sebi svojstven način. Pjer Meničanin je glumac zaposlen u Zagrebačkom kazalištu mladih pune 22 godine. Voli planinarenje, uvjereni je biciklista, redovito vježba jogu i zna sve o zdravoj prehrani. U svojem pretrpanom rasporedu uvijek nalazi vremena za one koje voli. Nasmijan i duhovit, Pjer je zaštitno lice višestruko nagrađivane emisije za djecu Čarobna ploča HTV-a. Kaže da voli slatko, ali kako ga stalno vidimo da pije zdrave sokove od svježeg voća i povrća, teško je u to povjerovati. Vježbe smo snimili ispred zgrade HTV-a u pauzi snimanja Čarobne ploče. 36 Diabetes www.diabetes.hr 1. Ova je vježba dobra za istezanje leđa, tetiva nogu i opću relaksaciju. Stavite dlanove na pod, stopala čitavim tabanom na podu i napravite piramidu. Ostanite tako, dišite normalno i brojite do deset. 2. Polako se spustite u sklek, ravna tijela i savijenih laktova. Izdržite brojeći barem do četiri. 3. Ova je vježba izvrsna za cijelo tijelo, učvrstit će vaše trbušne mišiće i struk. Oslonite se na jednu ruku, a nogu stavite malo ispred druge, odignite se od poda i ispružite drugu ruku u zrak. Ostanite u tom položaju brojeći do osam, opustite se, pa ponovite u drugu stranu. 4. Ova je vježba idealna za rastezanje svih mišića tijela i zove se "ratnik", a poza i djeluje tako. Oslonite se na savijeno koljeno i nagnite se u stranu, te drugu ruku ispružite okomito u zrak. Druga je noga pružena, a glava prati kretnju ruke. Izbrojite do osam i ponovite u drugu stranu. Sve ove vježbe ponovite bar 2 puta. Diabetes www.diabetes.hr 37 Mladi Djeca i mladi br. 4/2012 br. 4/2012 Ljetni kamp Rabac Rabac za najmlađe K ao što već dobro znate, ove godine Hrvatski savez dijabetičkih udruga organizira dva edukativno-rekreacijska kampa za djecu i mlade sa šećernom bolešću. Prvi kamp, za djecu od 8 do 13 godina održali smo, poučeni dobrim prošlogodišnjim iskustvom, u naselju Girandella u Rapcu od 16. do 25. lipnja 2012. Doktorice Lavinia La Grasta Sabolić i Marija Vidaković, te sestre Marija Pešut, Brankica Filipan, Iris Britvar i Ivana Kovačević pobrinule su se da šećeri budu uredni, a edukacije "pitke" i poučne. Psihologica Ivona Poljak trudila se pokazati nam nove načine rješavanja problema, dok je trener Vjeko Kadoić bio zadužen za sport i zabavu. Ove godine imali smo i goste iz Srbije kojima smo se svi trudili pokazati na koji način mi organiziramo i provodimo kampove. Uz zahvalu svom osoblju i donatorima na poklonima kojima se uvijek veselimo, donosimo vam djelić atmosfere iz kampa, uz napomenu da je upravo u tijeku drugi kamp u Zadru za mlade od 14 do 16 godina. Uživajte u fotkama, vaše HSDU-ovke Sandra i Tanja Ovako, provela sam se divno, program je stvarno super osmišljen, nismo imali vremena da nam bude dosadno. Svidelo mi se što sam upoznala ljude koji su kao ja, koji se takodje svakodnevno bore da im u životu bude bolje, što je stvarno fascinantno, drago mi je što sam upoznala decu koja su na insulinskim pumpama.. Iskreno, pumpe sam se uvek plašila, a sad sam shvatila da je ljudima na pumpi dosta lakše... Rabac je predivan, stvarno, plaže su jako lepe, a i kao gradić stvarno je lep. Osoblje je bilo super, pogotovo naša Jelena, a naravno i ostale sestre-Iris, Brankica, Ivana, Marija.. doktorice su takodje bile super, a i ostalo osoblje-psiholog Ivona, Vjeko, Tanja, Sandra... Naučila sam nove stvari o svojoj bolesti, naučila kako se drugi ljudi snalaze u situacijama sa kojim se iz dana u dan susreću. Sa Jelenom je stvarno bilo super, sjajna je kao medicinska sestra ali i kao čovek pre svega. Fali mi sve, fali mi društvo pre svega, pogotovo Tea, Nikolina, Nera, Lidija, Deni, Buba.. Fali mi naša soba koja je iz dana u dan bila u sve većem haosu , fali mi terasa i pogled, fali mi ceo tim ljudi koji su se svojski trudili da nam bude što bolje, fale mi naša druženja do 3 ujutru, fali mi kupanje, šetnje, ma sve.. Kampa ću se dugo sećati, smejući se svim onih lepih stvarima-prepričavanja horora i zezanja kod Nikoline, Ivone i Melise u sobi (u kojoj smo inače najviše bili), Nerine i Leonove VEČERE koja je bila jako slatka, guranja u redu za hranu, sprdanja sa Bubom i Denijem, KOMANDA umalo da zaboravim (tako David zove daljinski) :D! U suštini, sve je bilo stvarno na visini zadatka i volela bih da dodjem i dogodine, ako me zovete, naravno... Puno pozdrava i poljubaca od Tamare iz Srbije. Kampiranje djece Evo me u kampu sad cijeni se tu djece rad. Sve su sestre dobre tu, al' im fali muških u društvu. Lijepo je i djeci tu jer imaju morsku dubinu. Lijepo mi je bilo s vama iako mi fali mama Antonio Čobanov 38 Diabetes www.diabetes.hr Djeca i mladi Djeca i mladi br. 4/2012 br. 4/2012 HbA1c – pokazatelj regulacije šećerne bolesti Anita Špehar Uroić, Nevena Krnić i Gordana Čolig KBC Zagreb, Klinika za pedijatriju, Zavod za endokrinologiju i dijabetes, Referentni centar za dječju endokrinologiju i dijabetes Ministarstva zdravlja RH G likirani hemoglobin (HbA1c) podskupina je hemo globina, pigmenta u crvenim krvnim stanicama, za koji su vezane molekule glukoze. Glukoza se veže na hemoglobin u ovisnosti o tome kolika joj je koncentracija u krvi pa će u osoba s višim koncentracijama glukoze u krvi i postotak hemoglobina koji se glikira biti viši. S obzirom da crvene krvne stanice žive otprilike 120 dana, određivanje po stotka HbA1c daje nam informaciju o prosječnoj koncentra ciji glukoze u krvi u tom vremenskom razdoblju. Ipak, valja naglasiti da koncentracija glukoze u krvi u tjednu prije provo đenja mjerenja neće bitno utjecati na rezultat jer ova frakcija HbA1c nije stabilna. Zahvaljujući spomenutim činjenicama razvijena je metoda određivanja HbA1c koja nam daje vrlo važne informacije o prosječnim koncentracijama glukoze u krvi u osoba s poreme ćenim metabolizmom glukoze. Ako se HbA1c mjeri u redovnim intervalima (barem svaka tri mjeseca) rezultati će pružiti dobar uvid u metaboličku kontrolu tijekom proteklog razdoblja. Koliki bi trebao biti HbA1c? Prema preporuci Američkog dijabetološkog udruženja (ADA, prema engl: American Diabetes Association) u odraslih i ado lescenata s dijabetes melitusom tip 1 HbA1c bi trebao biti manji od 7 posto. Prema Kanadskoj dijabetološkoj udruzi (Canadian Diabetes Association), cilj u liječenju adolescenata trebao bi biti HbA1c manji od 7 posto, u djece dobi od 5-12 godina trebao bi biti manji od 8 posto, a u djece mlađe od 5 godina prihvatljiv je i HbA1c manji od 9 posto. Međunarodno udruženje za dijabetes u djece i adolescenata (International Society for Pediatric and Adolescent Diabetes, ISPAD) za sve dobne skupine preporuča HbA1c manji do 7,5 posto. Brojne su studije pokazale kako je rizik za nastanak kroničnih komplikacija na krvnim žilama značajno manji ako je HbA1c manji od 8 posto. Uz to je pokazano da su osobe s nižim HbA1c manje anksiozne i depresivne te da imaju više samopouzdanja i bolju kvalitetu života. S druge strane, HbA1c veći od 9 posto praćen je znatno višim rizikom za razvoj komplikacija kako na 40 Diabetes www.diabetes.hr malim, tako i na velikim krvnim žilama. Postoje individualne razlike u tome koliko nizak HbA1c poje dini bolesnik može postići bez rizika od teških hipoglikemija. Ipak, valja imati na umu da se rizik od razvoja hipoglikemija smanjuje s duljinom trajanja optimalne kontrole bolesti, pose bice otkako se u liječenju dijabetesa koriste inzulinski analozi. Kako bi se rezultati pojedinih mjerenja HbA1c izmjerenih u različitim laboratorijima mogli međusobno uspoređivati, me tode i referentne vrijednosti koje se u tim laboratorijima ko riste usklađene su s referentnim laboratorijem korištenom u studiji Diabetes Control and Complication Trial (DCCT). Vrijedi li provjeravati HbA1c? Za čiju se dobrobit mjerenje HbA1c provodi? Bolesnici s dijabetesom često osjećaju nelagodu prilikom mjerenja HbA1c te imaju osjećaj da ih se „testira“ i provjerava „koliko su bili poslušni“. Naime, treba biti svjestan da nije lako održavati optimalnu kontrolu dijabetesa i da to zahtjeva pu no truda i odricanja pa bolesnici ponekad izgube motivaciju za pridržavanjem svih zadanih preporuka ili pak sasvim ne svjesno postupno „popuste“ u kontroli bolesti. U tom će ih slučaju mjerenje HbA1c već kao pretraga koja im predstoji podsjetiti na kontrolu bolesti, a rezultat mjerenja pokazat će koliko su uspješni u tome bili u proteklom razdoblju. Ako rezultat mjerenja nije zadovoljavajući, većina je bolesnika svjesna u čemu su griješili i ako su motivirani, potrudit će se popraviti regulaciju bolesti do slijedeće kontrole. Važno je da bolesnici u dogovoru sa svojim dijabetologom postave cilj u kontroli bolesti i da odrede vrijednost HbA1c koju žele postići. Željeni HbA1c razlikovat će se među pojedinim oso bama i u pojedinim razdobljima života. Posebno „krizna“ raz doblja za održavanje opti malne kontrole glikemije su dob malog djeteta - kada teške hipoglikemije mogu ostaviti trajne posljedice na razvoj djeteta pa su i ciljne koncentracije glukoze u krvi i HbA1c nešto više te pubertet i adolescencija. Tijekom puberteta pojačana sekrecija hormona rasta često dovodi do pogoršanja glikemije pa se HbA1c nerijetko povisi i za jedan postotni poen (npr. sa 7 posto na 8 posto), čak i ako se regulacija bolesti nastoji održati na optimalnoj razini. S druge strane, adolescencija je razdoblje kada većina boles nika preuzima sama brigu o svojoj bolesti, a da za to nisu u potpunosti psihički spremni niti su svjesni opasnosti koja pra ti lošu kontrolu bolesti. Ciljni HbA1c# prema dobi Normalna vrijednost, osobe bez dijabetesa 4.1 – 6.1% Dojenčad i predškolska dob (< 6 god.) < 8.5% (ADA), < 7.5% (ISPAD) Školska dob (6-12 god.) < 8.0% (ADA), < 7.5% (ISPAD) Adolescenti i mlađa odrasla dob (13-19 god.) < 7.5% * Odrasli** < 7.0% Nužno poboljšanje i reevaluacija terapije 8 - 9% Neprihvatljivo, visoki rizik za razvoj komplikacija > 9% Mogu imati visoki rizik za pojavu teških hipoglikemija (ukoliko nisu u fazi remisije) < 6% DCCT metoda i ekvivalenti *Niži cilj (< 7.0%) je opravdan ukoliko se može postići bez učestalih hipoglikemija **Ciljni HbA1c za pojedinog bolesnika je HbA1c što bliži normalnom (6%) bez značajnih hipoglikemija # Koliko često bi trebali kontrolirati HbA1c? HbA1c bi trebalo redovito kontrolirati svaka tri mjeseca u svih bolesnika s dijabetes melitusom ovisnim o inzulinu. Visok HbA1c (> 8-9 posto prema DCCT mjerenjima ili ekvivalentnim metodama) nije prihvatljiv zbog rizika od budućih komplika cija. Ukoliko je HbA1c ovako visok, preporučuju se češće kon trole HbA1c, pa i svakih mjesec dana dok se ne vrati na pri hvatljivu razinu. Istovremeno potrebne se u češće kontrole kod dijabetologa i to iz nekoliko razloga. Prvenstveno da bi bolesnici dobili savjete o načinima kako poboljšati kontrolu bolesti i kako bi u dogovoru s dijabetologom što češće ana lizirali vlastite postupke, pronalazili pogreške te usklađivali potrebnu inzulinsku terapiju. Zatim, motivacija za provođenje kontrole je nakon posjeta dijabetologu bolja, no s vremenom opada pa će češće kontrole doprinijeti i održavanju motivacije za postizanje što bolje kontrole bolesti. Kada se metabolička kontrola poboljšava i kada su koncentra cije glukoze u krvi niže, potrebno je određeno vrijeme prije nego što se to pokaže u rezultatu mjerenja HbA1c. Polovica promjena pokazat će se nakon otprilike 1 mjesec, a tri četvrtine promjena nakon 2 mjeseca. Ukoliko je HbA1c u početku bio vrlo visok (12-13 posto), a bolesnik potom uspije gotovo u potpunosti „normalizirati“ koncentraciju glukoze u krvi (kao što se često događa nakon postavljanja dijagnoze), HbA1c će se smanjivati za otprilike 1 postotni poen svaki deseti dan. Vrijedi li mjeriti HbA1c? Više je znanstvenih studija provedenih u djece i mlađih odraslih pokazalo da na bolju kontrolu bolesti utječe češće Koliko dugo koncentracije glukoze u krvi utječu na HbA1c? Nedavno izmjerene koncentracije glukoze u krvi puno više utječu na HbA1c nego one izmjerene prije 2-3 mjeseca. Međutim, koncentracije glukoze u krvi tijekom posljednjih tjedan dana neće se prikazati u većini metoda mjerenja obzirom da je ova frakcija HbA1c vrlo nestabilna. Za dani HbA1c, doprinos glukoze u krvi je (računajući unatrag). Dan 1-6 vrlo nizak Dan 7-30 50% Dan 31-60 25% Dan 61-90 15% Dan 91-120 10% mjerenje koncentracije glukoze u krvi, broj posjeta dijabeto loškom zdravstvenom timu i mjerenja HbA1c. Bolesnici moraju biti svjesni da se mjerenja koncentracije glu koze u krvi i HbA1c rade za njihovo dobro, a ne samo kako bi ih pokazali liječniku ili medicinskoj sestri dijabetološkog tima. Pri tome je uvijek važno razmisliti o rezultatima mjerenja te ih pokušati obrazložiti. Ukoliko je potrebno treba promijeniti terapiju inzulinom i navike. Naime, razine glukoze u krvi neće se poboljšati samim postupkom mjerenja, već aktivnostima koje bolesnik poduzme kao rezultat uvida u nalaz mjerenja. Diabetes www.diabetes.hr 41 Internet i nove tehnologije Internet i nove tehnologije br. 4/2012 br. 4/2012 Mobilna aplikacija za dijabetičare Autor: Mihovil Vargović mentor: Stipe Brčić sumentor: Luka Borčić P rojekt je nastao kao studentski zadatak "Dizajn u kon tekstu realnog okruženja" na kolegiju vizualne komuni kacije na Studiju dizajna u Zagrebu. Generalno, projekt se bavi prehranom dijabetičara, vrlo važnom stavkom održa vanja njihova zdravlja. Obuhvaćeno je nekoliko naoko različi tih domena: deklaracije prehrambenih proizvoda, prehrana dijabetičara, informacijski dizajn i dizajn sučelja (za mobilne uređaje). Zadatak i cilj bio je olakšati usporedbu i izbor proizvoda u procesu kupnje, olakšati slaganje obroka i preračunavanje ugljikohidratnih jedinica. To je postignuto stvaranjem nove deklaracije prilagođene potrebama dijabetičara, koja se pri kazuje na zaslonu mobilnog uređaja skeniranjem bar koda proizvoda. Aplikacija je inicijalno namijenjena svima koji su s mobilnim aplikacijama upoznati ili se njima služe. Polazište su bila dva osnovna problema. Prvi problem: u praksi deklaracije proizvoda ne govore niš ta (samo su birokratski popis sastojaka). Nadalje, na pakira njima se miješaju deklaracija s različitim logikama (npr. po legislativi, GDA brojevi, američko/kanadska), sastojci se ističu u različitim količinama (za 100 grama, po obroku i sl.) dok se podsvijesno gubi količina cijelog pakiranja. Svakako valja istaknuti i problem vezan uz samo oblikovanje: loš odabir tipografije (fonta), format, te prostor koji se ostav lja za takvu vrstu sadržaja. Drugi problem: dijabetičar mora paziti na dvije stvari: da ruč no ili napamet preračuna nutrijente s proizvoda (deklaracije) za svoju količinu obroka, te zatim to isto preračuna u ugljiko hidratne jedinice. Zatim da taj „matematički podatak“ stavi (u obliku hrane) u tanjur. Postoji nekoliko dijeta, što znači da postoji individualan unos, što je također trebalo uzeti u obzir. Bavili smo se i područjem informacijskog dizajna, konkretno pitanjem prikazivanja alfanumeričkih podataka (na dekla racijama) na vizualan način. Tu se polazilo od tvrdnje da su podaci izraženi na vizualan način lakši za percepciju i shvaća nje odnosa i količina. 42 Diabetes www.diabetes.hr Aplikaciju čine četiri osnovne kategorije: profil, skeniranje, alati, postavke. Kategorije profil i skeniranje glavne su kategorije koje služe da bi se na zaslonu mobilnog uređaja prikazala deklaracija proizvoda prilagođena korisniku. Preostale su dvije katego rije dodatak koji za cilj ima edukaciju i prilagodbu sa me aplikacije individualnim potrebama korisnika. Kategorija profil Korisnik unosi svoje osob ne podatke. Zatim izabire dijetu koju mu je odredio dijabetolog. Na temelju odabrane dijete aplikacija zna pre računavati sve podatke s deklaracije prikazujući informacije koje su prilagođene individualnim karakteristikama pacijenta. Postoji i polje unutar kojeg korisnik može napomenuti sastojke na koje želi da ga aplikacija upozori ukoliko se nalaze u proizvodu (npr. soja, E brojevi, bijelo brašno). kalkulator. Cjelokupni sa držaj namijenjen je eduka ciji i informiranju. Kategorija postavke Korisnik ima ponuđeno ne koliko potkategorija: opci je, prijava greške, priruč nik. Služi korisniku kako bi prilagodio aplikaciju potre bama, prijavio uočene pogreške prilikom služenja aplikacijom te priručnik za prvo upoznavanje s funkcioniranjem aplikacije. U projektu je sudjelovalo nekoliko ljudi, od koji valja istaknuti mr. sc. Manju Prašek, koja je mentorirala glavno područje ove aplikacije - područje dijabetesa. Aplikacija je konceptualni rad. Kategorija skeniranje Korisnik ima ponuđenu opciju skeniranja bar ko da nekog proizvoda za kojeg je zainteresiran. Skeniranjem bar koda na zaslonu mobilnog telefo na prikazuje mu se „de klaracija”. Na deklaraciji se nalazi nekoliko kategorizi ranih podataka. U samom vrhu korisnik ima slikovni prikaz proizvoda kojeg je skenirao koji služi kao verifikacija, a žuto markirano područje prikazuje približno količinu obroka. Na dalje, može smanjivati ili povećavati količinu obroka. Na te melju te akcije (povećanja ili smanjenja), mijenjaju se i svi ostali podaci. Drugi je dio prikaz ugljikohidratnih jedinica za odabrani obrok. Treći dio pokazuje neželjene sastojke koje smo spomenuli u kategoriji profil. Četvrti dio pokazuje kilokalorije, dok se peti odnosi na prikaz makronu trijenata te posljednji koji pokazuje popis sastojaka. Kategorija alati Korisnik ima ponuđeno ne koliko potkategorija koje se ponovo granaju: vijesti, edukacija, mreža, BMI i UH 19. svibnja 2012. na Festivalu kretivnih (vizualnih) komunika cija Magdalena (za mlade do 30 god), rad Mobilna aplikacija prošla je u finale, a autor članka nagrađen sa GOLDEN BRA: TO THE NEWCOMER OF THE YEAR / NAJBOLJŠI NOVINEC Diabetes www.diabetes.hr 43 Iz udruga Hsdu-a Iz udruga Hsdu-a br. 4/2012 br. 4/2012 Iz udruga Varaždinski dan za pamćenje Branko Lulić Antonija Brlek VARAŽDIN Možemo igrati nogomet, bacati loptice, trčati štafetu, nositi zastavu svojega Društva s ponosom pred oko 1.000 ljudi koji su nas pozdravili velikim pljeskom. Bili su tu naši ponosni dječaci: Rafael, P očetkom godine Varaždinsko druš tvo je osnovalo Klub roditelji i djeca oboljela od šećerne bolesti. Uz mje sečna predavanja i druženja naša „slatka“ djeca u dobi od 4-8 godina pozvani su od strane Zajednice športskih udruga grada Varaždina na tradicionalni 11. Festival dječjih vrtića grada Varaždina – Dječju olimpijadu. Napokon smo dobili priliku da i mi pokažemo što znamo i kako djeca oboljela od dijabetesa mogu baš sve. Splitskoj udruzi nagrada grada! uživali u prekrasnom popodnevu. U na šem klubu nalaze se Varaždinci i Međi murci te nas je jako razveselio odaziv Nenada Šimunka i poticaj našim ma lišanima kako se lakše i bolje nositi sa svojom bolešću. Poslije smo izmjerili šećere, nešto fino pojeli, slikali se, podijelili poklone i me dalje. Bio je to dan za pamćenje. A zato danas naš šestogodišnji Josip kaže: „Teta Antonija znaš, Nenad je moj najveći pri jatelj, svaki dan se čujemo“. Zato hvala ZŠUG Varaždin i Društvu što smo se 18. svibnja 2012. družili i zabavlja li te pokazali svoj djeci da mi sve možemo. Josip, Matija, Martin, Petar i Erik koje je predvodio naš slavni Nenad Šimunko, te djevojčice Pamela i Pavla u pratnji naše predsjednice Antonije. Naši mališani igrali su hrabro nogomet protiv Mađara, a djevojčice su bacale lopticu u dalj. S tribina nas je bodrila ekipa naših dragih roditelja koji su uz navijanje i galamu K BC Split - Odjel za dijabetes, endo krinologiju i bolesti metabolizma KBC Split, predložio je našu udruga za Nagradu grada Splita te nam je ovo veliko priznanje uručeno na svečanoj sjednici Gradskog vijeća 04. svibnja 2012. godine u HNK Split, uoči Dana gra da Splita (Sv. Dujma). Održali smo redovnu izbornu skupštinu SDD-a. Uz veliku zahvalu članstva starom rukovodstvu na do sada urađenom, izabra no je novo u sastavu: predsjednik je Bran ko Lulić, dipl. ing, dopredsjednice su VMS Liljana Repanić i doc. dr. sc. Tina Tičinović Kurir, a tajnica je prof. Irena Grgičević. Obilježili smo prekrasnim programom 65. godišnjicu postojanja i djelovanja na še udruge (22. svibnja 2012.) u HNK Split, uz nazočnost brojnih visokih gostiju, Šokantni slajdovi Velimir Mirt P olovinom lipnja velika dvorana Centra za kulturu Jastrebarsko bila je gotovo ispunjena "slatkim oso 44 Diabetes www.diabetes.hr uzvanika i naših prijatelja. Tom prigodom uručene su povelje i zahvalnice Splitskog dijabetičkog društva zaslužnima za po državanje i volonterski rad. Priznanja su dodijelili predsjednik udruge Branko Lulić i izaslanik predsjednika RH prof dr Izet Aganović. Inače, startao je novi ciklus-edukacije i rehabilitacije u grupama osoba sa šećer nom bolešću u SDD-u, koji će završiti po lovicom srpnja 2012. godine. Priprema mo se za novi ciklus edukacije-radionica u grupama koji bi počeo polovicom rujna 2012. godine. Održali smo radionicu za 14 osoba sa DM tip II, po programu ROCHE-a u Žrnovnici te dali smo snažan doprinos u organizaciji radionice mladih za Dalmaciju, koja se održala u Splitu. Doc. dr. sc. Maja Radman, dijabetolog iz KBC Split održala je interesantno javno predavanje u našoj udruzi na temu „Komplikacije šećerne bolesti“. Uspješno smo odradili i veliku akciju „Šetnjom do zdravlja – od jarbola do jarbola“. Još jednom zahvaljujemo akti vistima iz udruge, tvrtkama koje su nam osigurale 1.200 traka za mjerenje glukoze u krvi, patronažnoj službi Doma zdravlja Splitsko-dalmatinske županije i medijima. Aktivno smo sudjelovali na XV Danima volonterskog rada u Splitu. Realizirali smo tradicionalni jednodnevni edukativni izlet djece i roditelja u Rad ma no ve mlinice kod Omiša gdje smo okupili 49 sudionika. Organizirali smo boravak za 10 djece u ovogodišnje kampove, a pripremamo se uputiti 12 djece na tradicionalno jedre nje u rujnu. U završnoj fazi izrade je nova web stra nica naše udruge. Eto, toliko za ovaj put uz naš tradicionalni pozdrav: zdravi i veseli bili uz dobro re gulirane šećere. Obilježena 30. obljetnica JASTREBARSKO bama" Jastrebarskog i susjednih općina Klinča Sela, Pisarovine i Krašića. Razlog velikog broja prisutnih bilo je predavanje prim. mr. sci. Manje Prašek iz Sveučilišne klinike za dijabetes i endokrinologiju "Vuk Vrhovac" iz Zagreba. Tema je bila posve ćena posljedicama dijabetesa i kako ih spriječiti. Predavanje je bilo popraćeno video projekcijom s interesantnim slaj dovima o stanju šećerne bolesti u svije tu danas i pandemijskom rastu, ali i s nekoliko zaista šokantnih prizora kom SPLIT NOVA GRADIŠKA U druga dijabetičkih bolesnika Nova Gradiška je ovih dana obi lježila 30. obljetnicu. Za tu su prigodu ugostili svoje prijatelje, pred stavnike Udruga iz Slavonskog Broda, Županje, Našica, Osijeka, Virovitice, Orahovice, Slatine, Garešnice i Petrinje plikacija dijabetičkog stopala nakon naiz gled bezopasnih infekcija. U radnom je dijelu skupštine pre zentiran rad u proteklom razdoblju, podnijeta su odgovarajuća izvješća i plan rada za sljedeće razdoblje, a u pri godi vrijedne obljetnice, dodijeljena su i posebna priznanja osobama koje su se posebno istakle u pomoći dija betičkim bolesnicima novogradiškog kraja. Skupštinom je predsjedavala aktualna predsjednica Udruge Marija Vuković. O radu Udruge je govorio i jedan od osnivača mr. sc. Dragoljub Kocić, dr. med. Koji je naglasio kako je novogradiška Udruga jedna od najstarijih i najaktivnijih u Hrvatskoj te da je još prije 46 godina u Novoj Gradiški svakog utorka i četvrtka radilo Savjetovalište za dijabetičare. To savjetovalište je nažalost ukinuto 1995. godine, a neke nove inicijative najavljuju kako bi ponovno moglo biti pokrenuto. Spomenuto je još neke od Diabetes www.diabetes.hr 45 Iz udruga Hsdu-a br. 4/2012 osnivača kao što su bili doktori Brnčić i Obradović ili pak Krešo Kopači i drugi te rekao kako bi se mogla slaviti čak i 40. obljetnica jer je prva inicijativa za osnivanje Društva dijabetičkih boles nika bila još 1973. godine. Dr. Kocić je upozorio kako je u Hrvatskoj još 120 tisuća potencijalno novih dijabetičara te u medijima i na druge načine tre ba poticati zdrav život, tjelovježbu, kretanje. Nažalost, statistički pokazatelji govo re kako je u novije vrijeme u novogra diškom kraju ali i u Hrvatskoj, sve veći broj oboljelih od dijabetesa. Posebice među populacijom mladih. Izuzetno su značajne preventivne i edukativne i druge aktivnosti koje provodi Udruga, ali, nažalost, zbog dobne strukture, sve je manje članova pa bi mlađe tre balo animirati neka se uključe u rad. Riječima pohvale obratili su se skupu i predsjednik Gradskog vijeća dipl. pe dagog Mirko Golovrški, dr. Damir Ja pundžić, ravnatelj Centra za socijalnu skrb Branko Medunić, regionalni pred stavnik Udruge dijabetičkih bolesnika za Slavoniju, Baranju i Srijem Slavko Lacković, a u ime novogradiške gradske uprave nazočan je bio Goran Bašić. Svi su istaknuli značaj rada Udruge i dugogodišnje vrijedne rezultate. Vrlo lijepo i dojmljivo je bilo uručivanje za hval nica ali i kazivanje predstavnika udruge dijabetičkih bolesnika iz spo menutih gradova koji su mahom skromnih poklonima darivali domaćine i čestitali im vrijednu obljetnicu. Priznanja povodom 30. Obljetnice Uz obljetnicu uručene su zahvalnice i posebna priznanja. Posebna priznanja uručena su dr. Dragoljubu Kociću i dr. Damiru Japundžiću, liječnicima koji su sada već dugi niz godina na razne načine nesebično i sustavno pomažu oboljelima od dijabetesa. Posebno je odano priznanje i v.d. ravnatelju no vogradiškog Centra za socijalnu skrb Branku Meduniću te Mihajlu Rapajiću, koji su također puno i rado pomagali, a priznanja su primili i članovi udruge Marija Vuković, Franjo Abramović, Jela Jalžabetić, Ankica Đurasek, Dubravka Rapajić, Ana Trnka, Mirjana Rosić, Nada Petković, Vesna Bikić, Mandica Luketić i Janja Mazor. I Bjelovar ima udrugu Slavko Lacković O snivačka skupština Dijabetič ke udruge Bjelovar održana je u gradskoj vijećnici 11. svibnja 2012. godine. Datum ćemo pamtiti. Ovom važnom događaju prisustvovalo je pedesetak gostiju među kojima su bili zamjenica bjelovarskog gradona čelnika Đurđica Ištef Benšić, član izvrš nog odbora Hrvatskog saveza dijabetič kih udruga Zoran Bujišić, zatim Slavko Lacković, regionalni koordinator Hr vatskog saveza dijabetičkih udruga za Slavoniju, Baranju i Moslavinu, pa Bo 46 Diabetes www.diabetes.hr BJELOVAR židar Vukojević, rukovoditelj HZZO-a područnog ureda Bjelovar te dr. Saša Magaš, dijabetolog u bjelovarskom Centru za dijabetes. Program svečane Osnivačke skupštine DUB-a otvorio je pjevački zbor Društva umirovljenika iz Velikog Trojstva, a nakon toga okupljenima se obratila me dicinska sestra Centra za dijabetes Bje lovar, Daliborka Vukmanić koja je jedna od najzaslužnijih za pokretanje Udruge. Za predsjednicu je izabrana Nataša Galović. Predstavljen je i program rada Dijabe tičke udruge Bjelovar u kojemu je na glašeno kako osim unapređenja zdrav stvene zaštite oboljelih od šećerne bolesti te poticanja ranog otkrivanja i prevencije šećerne bolesti, iz odredbi Statuta proistječu i ostali ciljevi rada i postojanja Udruge. Među njima su osposobljavanje članova Udruge i ostalih osoba sa šećernom bolešću za normalan život i rad kako bi se što lakše uklopile u svakodnevni život i društvenu zajednicu. Rečeno je također kako je jedan od du goročnih ciljeva rada udruge i stvara nje opće društvene svijesti o potreba ma zdrave prehrane i zdravoga načina življenja. Okupljenima su se na kraju programa obratili gosti koji su, čestitajući osniva čima, izrazili zadovoljstvo osnivanjem naše udruge te su obećali pomoć i su radnju u njezinu djelovanju i radu. Recenzija Recenzija br. 4/2012 br. 4/2012 Prehrana i poremećaji u ponašanju SSP: MOZAK IZ TRBUHA Osvrt na knjigu Prehrana i poremećaji u ponašanju Friedrich Klammrodt-a čiji je prijevod objavila Planetopija 2007. godine Zrinka Babić J oš uvijek sam mlada mama, ali nije mi pro maklo kako se današnja djeca (i odrasli) ponašaju drukčije nego što je to bio slu čaj u vrijeme moje generacije. Pogotovo je zamjetna razlika u odnosu na generacije prije. Djeca su vidljivo agresivnija, neposlušna, ne po štuju autoritete, imaju potrebe za animacijom i druge potrebe koje mi nismo imali, barem ne toli ko izraženo. Ali to više nisu pojedinačni slučajevi već pravilo, to je stanje. Spekulira se o kvaliteti odgoja i obra zovnih sustava koji su u odmaku prema raspoloživim tehno logijama, o utjecaju medija i utjecaju tehnologije koja je dje ci na raspolaganju, sada i o utjecaju socijalnih mreža i slično. Ponašanje se uglavnom ne dovodi u vezu s prehranom i općom zagađenošću koje su, kao i opće raspoloženje, značajno pro mijenjene u odnosu na generacije prije. Friedrich Klammrodt od 1966. nastavnik je u Istočnoj Friziji (Nje mačka) i otac troje djece s poremećajima u ponašanju. Bio je jedan od nas koji nismo osvijestili prisutnost poremećaja koji je kod naše djece vjerojatno u blažem obliku. Sticajem okolnosti prepoznao je problem i povezao ga s prehranom. Od 1985. teoriju o vezi prehrane i ponašanja potvrdio je i vlastitim iskustvom. Promjenama u prehrani promjenio je i ponašanje svoje djece, a dogodile su se i promjene u vlastitom općem raspoloženju. Od 1985. godine je i suradnik/voditelj skupine za samopomoć koja okuplja roditelje djece s poremećajima u ponašanju. Nastavio je obrazovanje te piše i predaje i kao zdravstveni savjetnik. Često ne želimo priznati poremećaj kod vlastita djeteta ili unuka ili nas čak i doktori podupiru tvrdnjama da je s našom djecom sve u granicama normale. Sjećam se da sam se, dok mojem sinu još nije bio dijagnosticiran dijabetes, obratila pedijatrici jer je moja kći začuđujuće naglo mijenjala raspoloženje. Tada je bila 48 Diabetes www.diabetes.hr u dobi od oko tri godine. Napravili smo nalaz šećera u krvi natašte i kako je nalaz bio ure dan, priča je tu završila. To je bilo vrijeme kada je sinčić još bio be ba i to sam ponašanje većinom povezivala sa stresom i njezinom prilagodbom novoj životnoj situaciji. Ali, povezala sam i sa še ćerom u hrani i uskraćivanjem sam više ma nje regulirala tu manifestaciju. Kada je mome sinu dijagnosticiran dijabetes, šećer smo kod kuće potpuno izbacili iz upotrebe. U vrtiću pak, a pogotovo na rođen danskim proslavama, šećer je neizbježan ili gotovo neizbježan. Na proslavama se uz tortu podrazumijevaju i šećerni napitci, pizze, hrenovke, grickalice... Šećer je gotovo neizbježan i u gostima ili kao poklon kada smo mi domaćini, pogotovo (!?) što se zna da u našoj kući nema šećera. Od nedavno počelo me zabrinjavati neobično ponašanje, nemir uglavnom, što sam nastojala pripisati njezinoj živosti. Ona ne može sjediti mirno za stolom, ne može mirno ležati kad se ma zimo i odmaramo. Ponekad po cijele dane trči bez prestanka bez obzira na upozorenja i situacije u kojima se nalazimo, upo trebljava grube izraze, ne doživljava što joj se govori, ima stalnu potrebu za prepiranjem i suprotstavljanjem, nametanjem svoje volje, neprestanim brbljanjem, započinje brojne aktivnosti koje ne privodi kraju. Primjetila sam i da nakon vrtića nema teka za kuhani ili svježi obrok već teži slatkišima i sendvičima. Sasvim je druga situacija kada sve obroke jede kod kuće. Sve to pripisivala sam drukčijem karakteru, živosti, fazi u odrastanju, razlici u okusima vrtićke i moje kuhinje. Ali, spomenuto sam ipak komentirala sa suprugom i bakom, što znači da me ipak brinula ta vrsta ponašanja te da je nisam lako svrstala u „normalno“ ponašanje (za razliku od bake). Moram reći da mi je ova knjiga otvorila oči. Sindrom smanjene pozornosti (SSP) je stupanj bolesti. Prema Klammrodt-u, radi se u najmanju ruku o teškoj hendikepiranosti. SSP se može pojaviti u dva oblika: kao hipoaktivnost ili hi peraktivnost. Simptomi hipoaktivna djeteta su: neupadljiv, naizgled vrlo miran, plašljiv i plačljiv, u nutrini uskomešan i neusredotočen, autsajdersko ponašanje, nedruštven, niska ra zina samopouzdanja i veliki poremećaj u učenju, odnosno ne objašnjiva potpuna rastrojenost. Hiperaktivno dijete, u širem smislu koje uključuje i laku upadljivost ponašanja, pokazuje simptome motoričkog nemira, nedostatnu usredotočenost, impulzivnost i agresivnost, nekomunikativnost, emocionalnu poremećenost, poremećaje u koordinaciji, probleme vezane uz školovanje i druge razne tjelesne simptome: sklonost trbobolji i glavobolji te poremećajima spavanja i jedenja, vrlo izraženu sklonost alergijama, neosjetljivost ili pretjeranu osjetljivost na bol, poremećen osjećaj topline i hladnoće, upadljivu osjetljivost na vremenske prilike. Neki od navedenih simptoma prisutni su i kod hipoaktivnog djeteta. Simptome SSP-a pojačava dugotrajni stres, a djeca su upadljivo uravnotežena u vrućici. Simptomi su u knjizi detaljnije popisani i većinu mogu povezati s trenutnim povremenim ponašanjem moje kćeri koja sada ima pet godina. Kada simptome povežem sa situacijama, odnosno prehranom koja se znatno razlikuje u vrtiću i kod kuće, uopće više nemam sumnje niti u „dijagnozu“ ni u povezanost prehrane i ponašanja. Naravno, to ne vrijedi za svako dijete i vjerujem da roditelj može razlučiti radi li se zaista o promjenama u ponašanju ili o, primjerice „živom srebru“. Autor navodi i nekoliko kućnih testova pomoću kojih se može utvrditi vjerojatnost SSP-a. poboljšanja bit će dovoljna ciljana dijeta ili je dijeta tek pred uvjet za normalizaciju ponašanja. Friedrich Klammrodt za poče tak preporuča izbacivanje šećera i svih aditiva u prehrani što naj češće znači izbacivanje svih industrijski prerađenih namirnica. Iako je dijeta tek preduvjet za poboljšanje smatra je nužnim dijelom terapije. Iskustva mnogobrojnih roditelja i alternativnih liječnika te liječnika sklonih prirodnoj medicini potvrđuju visok postotak poboljšanja, čak do 90 posto. Kod ozbiljnijih poremećaja moguće je otrovanje što se utvrđuje toksikološkim nalazima. Psihički poremećaji nemaju uvijek psihičke, nego često somatske uzroke. Depresija i shizofrenija mogu biti posljedica alergije na pšenicu, a neusredotočenost može biti posljedica hipoglikemije. Poremećene tjelesne funkcije izbacuju psihu iz ravnoteže. „ Djeca sa SSP-om više pate od prekomjernog unosa šećera ne goli ostala djeca jer imaju teškoće u regulaciji razine šećera u krvi. (...) Kod većine djece s SSP-om TTG [test tolerancije na glu kozu] dovodi do posve drukčijeg rezultata [od normalnog]. Kri vulja isprva također raste. Međutim, ovdje to izaziva pretjeranu reakciju gušterače. Ona izlučuje previše inzulina te time spušta razinu šećera u krvi znatno ispod normalne vrijednosti. To se stanje naziva hipoglikemija. Kod takve djece hipoglikemija uzro kuje znatno smanjenje pozornosti i porast hiperaktivnog pona šanja budući da mozak sada nije dostatno opskrbljen kisikom.“ Zaključujem i da MCD povezana sa sklonosti iscrpljivanju gušte rače povećava rizik od razvoja dijabetesa tipa 2. Dijabetes tipa 1 se pak u literaturi također povezuje s oštećenjem crijevne stijenke koja dovodi do razvoja kronične upale te kaosa u imu nološkom sustavu. Friedrich Klammrodt govori o minimalnoj celebralnoj disfunkciji (MCD) ili poremećaju moždanog metabolizma koji se manifestira kao sindrom smanjene pozornosti (SSP). „Današnja industrijska hrana ne škodi samo tijelu nego – a to krajnje zabrinjava – i mozgu i živčanom sustavu, upravljačkoj centrali čovjekova mišljenja i djelovanja, te zato može djecu potpuno izbaciti iz ravnoteže.(...) Kad s biokemijom mozga više nije sve u redu, dotična su djeca još samo veoma ograničeno sposobna kontrolirati vlastito ponašanje, pridržavati se propisa, učiti se socijalnom ponašanju, opažati optičke, akustične i haptič ke podražaje te učiti u školi u skladu s vlastitim sposobnostima.“ Poremećaj u metabolizmu najčešće je vezan uz alergiju ili osjetljivost na pojedine namirnice. Ovisno o stupnju poreme ćaja, za zamjetna „ Kao stablo preko korijenja, čovjek hranjive tvari prima preko crijeva. Međutim, tako i štetne tvari u hrani, primjerice aditivi ili talozi pesticida, mogu probiti stijenke crijeva i krvotokom dospje ti u mozak te u njemu poremetiti moždani metabolizam. MCD često nastaje i zbog otrovnih tvari što ih proizvode sama crijeva. To se događa kad se zbog unosa nezdravih namirnica poremeti crijevna flora, a time i probava.(...) Zbog bolesnih crijeva čak i zdrave namirnice mogu izazvati neželjene posljedice.“ „O uskoj povezanosti funkcije crijeva i mozga piše Hanne Marquardt: Probava nije samo tjelesni nego i duševni proces. (...) Očita oblikovna sličnost između mozga i crijeva – između crijevnih petlja i moždanih vijuga – nije slučajna jer oblik uvijek sadržava neku informaciju i služi nekoj funkciji. (...) U stručnoj literaturi posljednjih se godina crijeva vrlo često nazivaju „ne svjesnim mozgom u trbuhu.“ (...) Zasad još nije točno objašnjeno što se to pogrešno događa u mozgu, ali čini se sigurnim da je MCD povezan s manjkom neuroprijenosnika, važnih za živčani metabolizam, kao što su dopamin i serotonin.“ Autor ističe da je zdrava prehrana u prvom redu pitanje svijesti. Svjesna prehrana i svijest u širem smislu stavka je koju Diabetes www.diabetes.hr 49 Recenzija Križaljka br. 4/2012 br. 4/2012 bi trebali prihvatiti kao naslijeđe svojih baka – to je kulturno dobro koje bi se trebalo prenositi s koljena na koljeno. Odgajanje je neodvojivo od prehrane, jedno drugo podrazumijevaju! „Odgajanje mladeži nešto je više negoli puko dopuštanje i ogra ničavanje. (...) Odgoj i prehrana temeljno je dovođenje čovjeka u njegovo ljudsko stanje, i to na takav način da ga ne moramo već u sljedećem trenutku stimulirati Ritalinom kako bi neko vrije me opet bio prividni čovjek. (...) Prikladna prehrana ne slijedi ekonomska načela isplativosti, nego je dužna poštovati ekologiju čovjekove prirode. (...) Uz odgovarajuću prehranu, ni u dječjim vrtićima i školama nije drukčije: buka i agresivnost rastu, volja za igrom i socijalni osjećaji ne mogu se ni pojaviti. Slatkiši, slatka pića i mlijeko samo pogoršavaju situaciju... (...) Ono što uštedimo na prehrani, višestruko gubimo u kreativnosti i optimizmu na odgojnom i ekonomskom polju. (...) Mora postojati suglasnost o tome da svrha prehrane i odgoja u svim vremenima mora biti tjelesno zdravo, umno bistro i duševno smireno dijete.“ Većina nas roditelja djece oboljele od dijabetesa tipa 1 upozna ta je s psihičkom reakcijom na nižu ili višu razinu šećera u krvi. Jedan mi je roditelj koji i sam boluje od dijabetesa tipa 1, osjećaj koji se javlja uslijed hipoglikemije opisao kao osjećaj da mu Alien sjeda za vrat pri čemu osjećaj prelazi u paničan strah i osjećaj napada. Djelovanje u takvom stanju svijesti nekontrolirano je i agresivno. To nisu djelovanja koja treba kažnjavati već su to osobe kojima je potrebna pomoć kako bi normalizacijom tjeles nih funkcija uspjeli normalizirati stanje svijesti, a time i postići prijekopotrebnu uravnoteženost. To je ne samo potreba već i nužnost jer jedino će tako svaki pojedinac u svom svojem po tencijalu pridonjeti društvu, civilizaciji. To se, naravno, posebno odnosi na djecu. Poruka je zato posebno namjenjena instituci jama i osobama koje odgajaju našu djecu, uključujući nas rodi telje. Treba znati da ni odrasli nisu pošteđeni. „Ljudski mozak najkompliciraniji je i najsvrhovitije organiziran oblik tvari koje poznajemo, a to je ujedno organ o kojem čovjek najviše ovisi kako bi zadržao svoj jedinstveni položaj u svijetu. Zato bi čak i najmanje narušavanje njegove sposobnosti funk cioniranja moglo biti neposredno povezano sa štetnim posljedi cama za ljudsko društvo.“ Preporuke za prehranu za MCD (generalne, osjetljivost na pojedine namirnice je individualna i treba je testirati – osjetljivost se manifestira kao promjena u ponašanju) : Sirova hrana igra važnu ulogu i udjel sirove hrane u dnevnom jelovniku trebao bi iznositi najmanje 25 posto, a može biti i znatno viši (autor navodi 50 % i više). - samo sirova hrana sadržava enzime i vitamine u dostatnim količinama, što se pogotovo odnosi na C vitamin koji ima i svojstvo ispiranja teških metala - sirova hrana sadrži dovoljno bjelančevina u obliku aminokiselina, odnosno, u obliku koji se lako apsorbira - sirova hrana sadržava i dostatno iskoristiva kalcija - sirova hrana bogata je balastnim tvarima koje su potrebne za dobru probavu - sirova hrana sadrži svjetlosnu kvalitetu koju isijavaju žive tvari – moguće osobita vrijednost sirove biljne hrane Autor poseban značaj daje povrću (osim šumskih gljiva, cikle i u nekim slučajevima plodnom povrću), osobito samoniklom bilju i klicama koje sami možete uzgojiti. Žitarice i orašaste plodove treba koristiti nakon pokretanja procesa klijanja. Isto vrijedi i za sirovu hranu i za pripremu kratkotrajnim kuhanjem. Tijekom klijanja odigravaju se sljedeći procesi: - škrob se pretvara u šećer - bjelančevine se razgrađuju u aminokiseline - masti se rastvaraju pomoću kisika - sadržaj vitamina znatno se povećava - štetne tvari (npr. fitati u integralnim žitaricama) nestaju Klijanjem, sjemenje se pretvara u povrće te tako postaje lako probabljivo. Treba izbjegavati: - sve industrijske vrste šećera - sve kemijske aditive: konzervansi, bojila, zgušnjivači, stabilizatori, emulgatori, pojačivači okusa, natrijev glutaminat, prašak za pecivo, antioksidansi, umjetne arome, tvari za kiseljenje, tvari protiv pjenjenja, tvari protiv sljepljivanja, nitratna sol za salamurenje, emulgatorske soli, regulatori kiselosti, fosfati, lecitin... - kravlje mlijeko i mliječne proizvode (osim iznimaka) - žitarice (pogotovo integralne neproklijale s naglaskom na štetnost zobi) i kruh Preporuka je svjesna prirodna prehrana od cjelovitih namirnica iz organskog uzgoja. Dijeta se s vremenom prilagođava, odnosno osjetljivost na pojedine namirnice vremenom oslabljuje ili nestaje zbog normalizacije crijevne flore. 50 Diabetes www.diabetes.hr Iskustva, detaljnije upute kao i recepte potražite u knjizi Prehrana i poremećaji u ponašanju. Nagrađeni iz broja 3/2012: Mira Skender, Čakovec; Milenko Gajić, Ivaničko Graberje; Radmila Pavličić, Kutina; Iva Svaguša, Metković; Vesna Ausman, Valpovo Diabetes www.diabetes.hr 51 Izdanje: 04-02-11-2010.
© Copyright 2024 Paperzz
