Glas Vinodola br. 11

Glas
Vinodola
Glasilo Općine Vinodolske
Izdavač: Općina Vinodolska
Bribir 34, 51253 Bribir
Godina III, Broj 11 • srpanj 2010.
ISSN 1846-6230
Glas Vinodola
glasilo Općine Vinodolske
izlazi 4 puta godišnje
Godina III, Broj 11, srpanj 2010. g.
ISSN 1846-6230
BESPLATNO
Impresum
Izdavač:
Vinodolska općina
Za izdavača:
Ivica Crnić
Urednik:
Zdravko Kleva
Uređivački odbor:
Željka Jurčić Kleković, Iris Bruketa
Suradnici:
Željka Jurčić-Kleković, Zlatica Balas,
Iris Bruketa, Vedran Vučinić (križaljka)
Fotografije:
Zdravko Kleva, Iris Bruketa, Mira
Krajnović Zeljak, Božo Novaković,
(naslovnica) Zdravko Kleva
Grafičko oblikovanje i tisak:
Zambelli, Rijeka
Naklada:
1000 primjeraka
Važni telefoni
Vinodolska općina–Bribir
Bribir 34, 51253 Bribir
centrala tel: 385 51 42 25 40
pravna@vinodol.hr
www.vinodol.hr
Načelnik:
Ivica Crnić
tel: 385 51 42 25 47
385 51 24 81 72
Pročelnica jedinstvenog
upravnog odjela; voditeljica
Odsjeka za kulturu:
Željka Jurčić-Kleković
tel: 385 51 24 81 72
tel: 385 51 42 25 43
Odsjek za financije i proračun
voditelj: Den Strizić
tel: 385 51 42 25 44
Odsjek za pravne i opće poslove
voditelj: Anto Matković
tel: 385 51 42 25 41
Odsjek za komunalnu djelatnost i
gospodarenje prostorom
voditelj: Bernard Peko-Lončar
tel: 385 51 42 25 45
Prijem stranaka: ponedjeljak,
srijeda i petak od 8.30 do 15.00 h,
utorak od 13.00 do 17.00 h,
četvrtkom se stranke ne primaju
1/1 stranica (210 x 297) = 2900.00 kn
1/2 stranice (210 x 148) = 1500.00 kn
1/4 stranice (210 x 74) = 700.00 kn
druga stranica (omot):
210 x 297 = 3400.00 kn
zadnja stranica (omot):
210 x 297 = 3700.00 kn
2 Glas Vinodola
Turistička zajednica Općine
Vinodolske
tel: 385 5124 87 30
Radno vrijeme: od 8.00 do 14.00 h
svakim danom osim nedjelje
Ambulanta Bribir
tel: 385 51 24 81 11
ponedjeljak, srijeda i petak
od 7.00 do 13.30 h, utorak i
četvrtak od 13.00 do 19.30 h
Policija: 92
Prva pomoć: 94
Vatrogasci: 93
Vučna služba HAK: 1987
Autobusni kolodvori:
Novi Vinodolski, tel: 385 51 24 42 68
Crikvenica, tel: 385 51 78 13 33
Ovo je mjesto za Vaš oglas, čestitku, poruku…
Za upite nazovite agenciju “Primari”
ul. Nikole Tesle 1
51000 Rijeka
Cjenik oglasnog
prostora
Narodna knjižnica i čitaonica
“Bribir” Bribir
tel: 385 51 24 81 03
tel: 385 51 24 80 30
Radno vrijeme: ponedjeljak i
srijeda od 10.00 do 19.00 h, utorak
od 8.00 do 16.00 h, četvrtak i
petak od 8.00 do 15.00 h
mob: 0915431672
Aktualnosti
Općinska kasa stabilna
Bribir, 31. svibanj–Na šestoj sjednici
Općinskog vijeća Vinodolske općine
usvojena je izmjena planova i programa za tekuću 2010.godinu te je prihvaćen godišnji obračun proračuna
općine za prošlu, 2009.godinu. On je
u prihodovnom smislu ostvaren sa 73
posto (16.244.538 kn) od planiranih
(22.231.748,00 kn), a u rashodovnom
dijelu 79 posto ili (17.613.173 kn) u odnosu na planirano. Uzimajući u obzir
neutrošena sredstva iz 2008. godine
od 3.946.748 kuna, koja su prenesena u proračun 2009.godine, prihodi
su iznosili 20.191.286 kuna što je u konačnici plan proračuna ispunjen s 90
posto . Neutrošenih sredstava u iznosu većem od 2,5 milijuna kuna prenose se u proračun 2010. godine i bit će
raspoređena za potrebe održavanja i
izgradnje uglavnom komunalne infrastrukture u općini.
Nikad manje primjedbi revizora
Izvješće o obavljenoj financijskoj reviziji Vinodolske općine za 2009. godinu također je prihvaćeno uz napomenu da se nepravilnosti isprave.
Naime, propusti nisu veliki, rečeno je
ali nisu ni zanemarivi, bio je stav vijećnika većinske koalicije. Ukratko,
državna revizija naložila je u izvješću:
uspostavu sustava unutarnjih financijskih kontrola, evidentiranje zemljišta i
groblja u poslovnim knjigama prema
važećim pravnim aktima. Naložila je
također poduzimanje mjera potpune
i pravodobne naplate prihoda sukladno Zakonu o proračunu kao i prikupljanje naknada po izdanim koncesijama vezanim za komunalne poslove
te najma stanova. U konačnici, dat je
nalog općini donošenje programa i
planiranja rashoda vezanih za održavanje, izgradnju i održavanje objekata
komunalne infrastrukture. Sukladno
nalozima državne revizije vijećnici su
prihvatili odluku o određivanju komunalnih djelatnosti koje će se ubuduće
obavljati temeljem ugovora o konce-
Vijećnici HDZ: Suzana Mataija Šestak, Boris Miklić i Mile Žarković na 6. sjednici
Općinskog vijeća obavjestili su predsjednicu i ostale vjećnike da su u sklopu
Općinskog vijeća osnovali Klub vijećnika HDZ-a.
siji. Zakon precizno određuje koji se
poslovi komunalnih djelatnosti moraju dodijelit putem koncesijskog natječaja kao i način odabira koncesionara.
U nastavku sjednice donijete su odluke o utvrđivanju visine plaće načelnika koji svoju dužnost obavlja profesionalno kao i naknade za rad njegova
zamjenika. Prihvaćena su izvješća izvršenja godišnjih programa održavanja,
uređenja i izgradnje te plana javne nabave Vinodolske općine za 2010.
Stočarstvu poticaj od 56.800 kuna
Usvajanjem odluke o poticanju stočarstva obiteljskih poljoprivrednih
gospodarstava koji se bave uzgojem
mliječnih krava, koza i pernate divljači,
vjećnici Općinskog vijeća su na 6.sjednici odobrili prijenos sredstava u visini
od 58.000 kuna Poljoprivrednoj zadruzi “Plodovi Vinodola”. Ona će sredstva
razdijeliti točno utvrđenim korisnicima. Zbog ograničenosti sredstava općina je u 2010. godini za uzgoj mliječnih krava izdvojila poticaj od 500 kuna
po grlu, za uzgoj mliječnih koza 25 kn
po grlu, a za uzgoj pernate divljači 15
kuna po jednom grlu. Temeljem toga
u MO Bribir za poticaj stada od 49 krava i 150 fazana u uzgoju, izdvojeno je
27.000 kn. Za stado od 5 koza u MO
Grižane-Belgrad 1.250 kn. U MO Tribalj
za stado od 18 koza 4.500 i za poticanje stočara u Driveniku koji uzgajaju
11 krava i 74 koze ukupno 24 000 kn.
tekst : Z. Kleva
Glas Vinodola 3
Aktualnosti
S aktualnog sata 6. sjednice
Općinskog vijeća
V
ijećnik Zoran Spoja (HNS) otvorio je aktualni sat pitanjem da li
je moguće s koncesionarom za
groblja “Ivanj” d.d. dogovoriti dežurstva nedjeljom? Ove godine je bilo
par slučajeva gdje je pokojnik umro u
petak ili četvrtak, pa je obitelj danima
morala čekati ukop.
Vijećnik Spoja, također je pitao na koji
način otvoriti raspravu o visini vjećničke naknade, obzirom na krizna vremena, jer smatra da su dosta visoke. Potrebu dežurstva koncesionara vezano
za ukop nedjeljom, odgovorio je načelnik Ivica Crnić, isticali smo i ranije,
a odgovor je bio da prema poslovniku
“Ivanja” d.d. nedjeljom i praznikom ne
pružaju usluge ukopa odnosno omogućeno je samo zbrinjavanje pokojnika u privremeni spremnik. Općinsko
vijeće može inzistirati da se koncesionar prilagodi željama i potrebama
mještana Vinodolske općine odnosno
zahtijevati da nađu rješenje za pružanje usluga nedjeljom. Odluku o slanju
zahtjeva za pružanje usluga pokopa i
nedjeljom članovi vijeća jednoglasno
su donijeli. Isti je slučaj, odgovorio je
Crnić na prijedlog rasprave o vijećničkim naknadama. O tome treba podnijeti prijedlog o kojem će se raspraviti
na vijeću, rekao je Crnić. Zoran Spoja
najavio je da će vjećnici HNS-a, podnijeti prijedlog. Vjećnik Boris Miklić
osvrnuo se na cestu Podsopalj – Cerovići koja je djelomično asfaltirana
i na kojoj raste trava, te upitao tko je
vršio nadzor radova. Također, iznio je
primjedbe na košenje javnih zelenih
površina, otpad i smeće uz glavnu županijsku cestu, te sugerirao da se na
poslovima kosidbe angažiraju nezaposleni sa zavoda u formi javnih radova. Načelnik Crnić odgovorio je da
4 Glas Vinodola
Cjelovite zapisnike sjednica OV možete pronaći na internetskoj stranici
www.vinodol.hr
su zapisnički konstatirani propusti na
uređenju ceste Podsopalj–Cerovići i
procedura za popravak je pokrenuta.
Cesta za Crikvenicu i divlji deponiji uz
nju odraz je svijesti i savjest ljudi koji
to čine. Došli smo do sada do jednog
vozila i vlasnika koji je primjećen i koji
je otpad pokupio. Najveći dio smeća
dolazi s područja drugih jedinca lokalne samouprave, rekao je Crnić i uputio apel svim mještanima da svaku informaciju o takvom neprimjerenom
djelovanju jave komunalnom redaru.
Prekršitelja možemo pronaći preko
vozila i registarske oznake, saznati tko
je vlasnik i prijaviti ga policiji. Vijećnik
Mile Žarković (HDZ) postavio je pitanje čišćenja putova u selima kroz organiziranje radnih akcija, pitajući se je
li moguće da većina mještana to više
ne želi raditi. Narod, odgovorio je Crnić, više se ne želi angažirati na čišćenju lokalnih cesta. Nekada smo dva
puta godišnje to radili, kroz dobrovoljne akcije. Činjenica je da imamo 82,5
km lokalnih cesta i da ih mi trebamo
čistiti. U proračunu imamo 1 milijun
kuna za održavanje cesta i ako ćemo
ih ići čistiti nama ni 800.000 kuna ne bi
bilo dovoljno. Razgovaralo se o kupnji
traktora ali moramo imati i obučenu
osobu za to. Pokušat ćemo to riješiti
ako se može i sa ljudima sa zavoda za
zapošljavanje .Vidjet ćemo da li kupiti dvije motorne pile i kosilice. Kroz tih
6 mjeseci angažiranja nezaposlenih sa
zavoda moglo bi se nešto napraviti,
zaključio je Crnić.
tekst: Zdravko Kleva
S aktualnog
sata 5. sjednicE
Općinskog vijeća
Bribir, 10. ožujka–Aktualni sat otvorio
je vijećnik Mihovil Mavrić (SDP) pitanjem postoji li mogućnost skinuti žice
s prozora na zgradi Kamenskog, jer
to liči na “Alkatraz “? Zgrada Kamenskog d.d. odgovorio je načelnik Ivica
Crnić, u punopravnom je vlasništvu i
mi se ne možemo miješati u njihovo
raspolaganje vlasničkim pravima na
objektu, bez obzira na činjenicu što
se objekt nalazi na području naše Općine. Što je s dodjelom prostora Mjesnom odboru i Udruzi umirovljenika
Bribir, zanimalo je vijećnika Rajka Arbanasa (HSS), a odgovoreno mu je da
su glazbenici koji su ga do sada koristili pristali čim prije isprazniti ga. Vijećnika Roka Brozovića (SDP) zanimao
je projekt kanalizacije i vodifikacije u
Triblju kao i sazivanje javne rasprave
vezane za parcelu nogometnog igrališta. Projektom kanalizacije i vodifikacije su obuhvaćeni svi građani na terenu, rečeno mu je, i omogućeno im je
priključivanje na cjevovod kanalizacije. Svi oni će biti pozvani na raspravu,
a ako ne bude zajedničkog jezika izložit će se moguće alternative. A kada je
o igralištu riječ, mora se sačekati usvajanje Izmjena i dopune UPU‑a mjesta
Tribalj. O planovima i realizaciji programa po mjesnim odborima, pitanja i zapažanja iznjeli su vijećnici Boris
Miklić (HDZ) i Zoran Spoja (HNS). Prvom se čini, kako je rekao, da iz planova i programa MO Tribalj realne stvari ne ulaze u planove realizacije pa s
time u vezi naveo neuređenu sjevernu
stranu doma u Triblju koju bi trebalo
hitno popraviti. Vijećnik Zoran Spoja misli kako bi najbolje bilo mjesne
odbore ugasiti. Naime, prisutna sumnja mještana u neaktivnost u radu MO
Bribir potječe prema njemu iz činjenice da se prioriteti, istaknuti u uredno
podnešenim godišnjim planovima i
programima rada, izostavljaju u realizaciji. Za MO Tribalj program za prošlu
godinu je bio teži od 5 milijuna kuna,
odgovorio je načelnik Crnić. Reći da se
ništa nije napravilo, rekao je, ne stoji.
A treba naglasiti, dodao je, da pune
suradnje s MO Tribalj nema. Ne može
Aktualnosti
Vinodolska općina opravdala
svoje postojanje
Bribir, 15. travnja – Skromno ali svečano i dostojanstveno obilježen je u
prostorijama Narodne knjižnice i čitaonice Bribir sedamnaesti rođendan
Vinodolske općine. Petnaesti travnja
dan je ustroja Vinodolske općine i
istodobno Dan obilježavanja pobjede
nad fašizmom na njezinim prostorima.
“Danas kada obilježavamo ovu obljetnicu postojanja naše općine, možemo se pohvaliti da je kroz sve protekle
mandate ona opravdala svoje postojanje”, rekla je na početku svečane
sjednice Općinskog vijeća Vinodolske općine predsjednica Olga Antonić
Dukić. Ona je tom prigodom zahvalila svim dosadašnjim predsjednicima
se ustvrditi također, ni da se za Mjesni
odbor Bribir nije ništa napravilo, jer u
odnosu na nerealno planiranje, učinjeno je sve ono prioritetno, što je bilo
moguće realizirati, kazao je. Vijećnica
Suzana Šestak otvorila je temu stanja
domova kuture u Općini. Osvrnula se
na Dom kulture u Bribiru čija je ventilacija neučinkovita dok se vijećnik
Željko Citković (SDP) vezao za Dom
kulture u Grižanama u kojemu je dva
puta brušen parket na kojeg se i dalje
ne može računati kao i na krov koji već
pušta. Kada će se to riješiti, pitali su. Svi
se problemi u našim domovima ne
mogu riješiti odjednom, jer nemamo
sredstava, odgovorio je načelnik. Ventilacija u Domu u Bribiru će se staviti u
program, a za Dom u Grižanama mjesni bi odbor morao točno i precizno
reći što je prioritetno učiniti u ovoj godini. Vijećnici su uz niz ostalih donijeli
Odluku o Izmjeni i dopuni programa
raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države na području
Vinodolske općine. Odluka je donijeta
u svrhu prijenosa državnog zemljišta u
vlasništvo Vinodolske općine, a u cilju
formiranja i opremanja poduzetničkih
zona. Šumarija rečeno je kod obrazloženja prijedloga odluke, nije nije problem jer će izravno prenijeti tražene
čestice na općinu.
vijeća, svim načelnicima, kao i svim
djelatnicima jedinstvenog upravnog
odjela, koji su zaslužni za sve uspjehe
Vinodolske općine.
Svečanosti su se odazvali uz vjećnike,
djelatnici općinske uprave, predstavnici gospodarskih i drugih institucija,
te kulturno-sportskih i drugih udruga.
Sjednici su prisustvovali prvi načelnik
Vinodolske općine Dragutin Barac kao
i prvi predsjednik vijeća Petar Stanić.
Pozdravljući sve njih te uzvanike: Berislava Tulića, pročelnika Ureda za turizam, poduzetništvo i poljoprivredu
PGŽ-a, te Veselka Mutabdžića, zamjenika gradonačelnika susjedne Crikvenice i Nevena Pavelića predsjednika
Gradskog vijeća Novog Vinodolskog,
načelnik Vinodolske općine Ivica Crnić
osvrnuo se na učinjeno u općini u proteklom razdoblju. Posebno je istaknuo
rad općinskih tijela na planiranju, izradi i donošenju strateških dokumenata
općine neophodnih za planiranje njezinog razvoja.
Nakon svečane sjednice i kratkog
glazbeno programa otvorena je izložba pod nazivom “Zrinski i Frankopani
čuvari hrvatskog nacionalnog identiteta”, koju su postavili i uredili Odjel
za kulturu Vinodolske općine i Narodna knjižnica “Bribir”. Više od dvadesetak eksponata, fotografija, faksimila pisama, te publikacija koje govore
o životu i djelovanju Petra Zrinskog i
Krste Frankopana te njihovoj pogibiji
1671. godine izloženo je na zidovima
i u vitrinama izložbenog prostora, te
portreti u ulju dvojice velikana hrvatske povijesti, opatijskog slikara Klaudia
Franka.
Zdravko Kleva
Izaslanstvo Vinodolske općine, UABA,
te Udruge branitelja iz Domovinskog
rata Vinodolske općine položilo je
u povodu obilježavanja 15.travnja
Dana općine i Dana pobjede nad
fašizmom vijence i cvijeće na spomen
obilježja palim domoljubima.
Glas Vinodola 5
Aktualnosti
Izbori za mjesne odbore 11. srpnja
O
dlukom Općinskog vijeća donesenoj na 6. sjednici održanoj 31. svibnja 2010. godine,
raspisani su izbori za članove Vijeća
mjesnih odbora Bribir, Grižane-Belgrad, Tribalj i Drivenik. U svim mjesnim odborima na području Općine
bira se po pet (5) članova. Za dan provedbe izbora Općinsko vijeće odredilo je nedjelju, 11. srpnja 2010. godine.
Općinskom izbornom povjerenstvu u
regularnom vremenu pristigle su kandidacijske liste i zbirne liste stranaka
koje izlaze na izbore.
KANDIDACIJSKE LISTE ZA IZBOR
ČLANOVA VIJEĆE MJESNOG
ODBORA BRIBIR
1.1. HRVATSKA DEMOKRATSKA
ZAJEDNICA–HDZ
Nositelj liste: Rene Ševerdija, Hrvat,
Bribir, Štale 38, 103160969 Crikvenica
Rene Ševerdija, Hrvat, Bribir, Štale 38,
103160969 Crikvenica
Dražen Veljačić, Hrvat, Bribir, Štale 55,
103522690 Crikvenica
Dijana Kršul, Hrvatica, Bribir, Gradac
bb, 103445000 Crikvenica
Matej Skočilić, Hrvat, Bribir, Štale 71A,
103875951 Crikvenica
Toni Mataija, Hrvat, Bribir, Štale 92,
15184990 Crikvenica
1.2. HRVATSKA NARODNA
STRANKA–LIBERALNI
DEMOKRATI–HNS–LD
Nositelj liste: Zoran Spoja, Hrvat, Bribir, Gradac 56, 15553923 Crikvenica
1. Zoran Spoja, Hrvat, Bribir, Gradac
56, 15553923 Crikvenica
2. Davor Saftić, Hrvat, Bribir, Poduljin
5, 15658367 Crikvenica
3. Suzana Tomić, Hrvatica, Bribir, Gradac 31A, 103457778 Crikvenica
4. Ivan Kršul, Hrvat, Bribir, Kičeri 11,
101441022 Crikvenica
5. Josip Saftić, Hrvat, Bribir, Gradac 9,
14444169 Crikvenica
3. HRVATSKA SELJAČKA STRANKAHSS, BOŽIDAR ZUBČIĆ- nositelj liste
4. SOCIJALDEMOKRATSKA PARTIJA
HRVATSKE – HRVATSKA SOCIJALNO
LIBERALNA STRANKA-PRIMORSKO
GORANSKI SAVEZ – SDP–HSLS –
PGS (koalicija), NEVEN ANTONIĆnositelj liste
1.3. H
RVATSKA SELJAČKA
STRANKA–HSS
KANDIDACIJSKE LISTE ZA IZBOR
ČLANOVA VIJEĆE MJESNOG
ODBORA GRIŽANE–BELGRAD
Nositelj liste: Božidar Zubčić, Hrvat, Bribir, Sv. Vid 6a, 100418354
Crikvenica
Božidar Zubčić, Hrvat, Bribir, Sv. Vid
6a, 100418354 Crikvenica
Cvetka Strizić, Hvatica, Bribir, Kičeri 32,
101617541 Crikvenica
Ivan Ligatić, Hrvat, Bribir, Bribir 51,
100358891 Crikvenica
Ivka Čor, Hrvatica, Bribir, Kričina 6a,
101206790 Crikvenica
Marko Jerković, Bribir, Kičeri 26c,
100154970 Crikvenica
1.4. S
OCIJALDEMOKRATSKA
PARTIJA HRVATSKE–
HRVATSKA SOCIJALNO
LIBERALNA STRANKA–
PRIMORSKO GORANSKI
SAVEZ–SDP–HSLS–PGSkoalicija
Nositelj liste: Neven Antonić, Hrvat,
Bribir, Bribir 10, 102881499 Crikvenica
Neven Antonić, Hrvat, Bribir, Bribir 10,
102881499 Crikvenica
Nataša Butorac, Hrvatica, Bribir, Štale
1a, 102026467 Crikvenica
Josip Strizić, Hrvat, Bribir, Kičeri 32A,
101917527 Crikvenica
Snježana Domijan, Hrvatica, Bribir,
Gradac 31B, 102057957 Crikvenica
Bosiljka Martinčić, Hrvatica, Bribir,
Dragaljin 7, 15730527 Crikvenica
ZBIRNA LISTA VIJEĆA MJESNOG
ODBORA BRIBIR
1. HRVATSKA DEMOKRATSKA ZAJEDNICA–HDZ, RENE ŠEVERDIJA–nositelj liste
2. HRVATSKA NARODNA STRANKA-LIBERALNI DEMOKRATI-HNS-LD, ZORAN SPOJA–nositelj liste
6 Glas Vinodola
1.1. HRVATSKA DEMOKRATSKA
ZAJEDNICA–HDZ
Nositelj liste: Tomislav Tomić, Hrvat, Grižane-Belgrad, Kostelj 35b,
104066232 Crikvenica
Tomislav Tomić, Hrvat, GrižaneBelgrad, Kostelj 35b, 104066232
Crikvenica
Natalia Marijanić, Hrvatica, Grižane–Belgrad, Marušići 32, 103915050
Crikvenica
Ljubica Baretić, Hrvatica, GrižaneBelgrad, Blaškovići 5a, 103760588
Crikvenica
Sebastijan Hica, Hrvat, GrižaneBelgrad, Kostelj 96, 102153026
Crikvenica
Nenad Gregorić, Hrvat, GrižaneBelgrad, Mavrići 54b, 103915298
Crikvenica
1.2. . H
RVATSKA NARODNA
STRANKA–LIBERALNI
DEMOKRATI–HNS–LD
Nositelj liste: Gordana Vidas, Hrvatica, Grižane-Belgrad, Kamenjak 46,
100819950 Crikvenica
Gordana Vidas, Hrvatica, GrižaneBelgrad, Kamenjak 46, 100819950
Crikvenica
Stjepan Juričić, Hrvat, Grižane-Belgrad, Kostelj 49, 15382666 Crikvenica
Vesna Frančišković, Hrvatica, Grižane-Belgrad, Grižane 45a, 100398038
Crikvenica
Zoran Mužević, Hrvat, GrižaneBelgrad, Kostelj 128, 100718968
Crikvenica
Ernest Baretić, Hrvat, Grižane-Belgrad,
Kamenjak 63, 100495315 Crikvenica
1.3 NEZAVISNA KANDIDACIJSKA
LISTA
Nositelj liste: Dean Barac, Hrvat, Grižane-Belgrad, Grižane 59, 103259516
Crikvenica
Dean Barac, Hrvat, Grižane-Belgrad,
Grižane 59, 103259516 Crikvenica
Darko Balas, Hrvat, Grižane-Belgrad,
Kamenjak 28, 100496396 Crikvenica
Alen Dika, Hrvat, Grižane-Belgrad, Kamenjak 54 a, 100625994 Crikvenica
Ivica Saftić, Hrvat, Grižane-Belgrad,
Mavrići 16, 104178296 Crikvenica
Denis Barac, Hrvat, Grižane-Belgrad,
Franovići 7, 103154831 Crikvenica
1.4. SOCIJALDEMOKRATSKA
PARTIJA HRVATSKE–SDP
Nositelj liste: Željko Citković, Hrvat, Grižane-Belgrad, V.Bašunje 32,
100779337 Crikvenica
Željko Citković, Hrvat, Grižane-Belgrad, V. Bašunje 32, 100779337
Crikvenica
Marinko Badurina, Hrvat, Grižane-Belgrad, Miroši 1 a, 100427382
Crikvenica
Darijo Crnić, Hrvat, Grižane-Belgrad,
Antovo 10, 100352773 Crikvenica
Danijel Blažičević, Hrvat, Grižane-Belgrad, Kamenjak 46 a, 102992078
Ivan Brnčić, Hrvat, Grižane-Belgrad,
Mavrići 17, 15341906
ZBIRNA LISTA VIJEĆA MJESNOG
ODBORA GRIŽANE–BELGRAD
1. HRVATSKA DEMOKRATSKA ZAJEDNICA–HDZ, TOMISLAV TOMIĆ–nositelj liste
2. HRVATSKA NARODNA STRANKA–
LIBERALNI DEMOKRATI–HNS–LD,
GORDANA VIDAS–nositelj liste
3. SOCIJALDEMOKRATSKA PARTIJA
HRVATSKE – HRVATSKA SELJAČKA
STRANKA–HRVATSKA SOCIJALNO
LIBERALNA STRANKA–PRIMORSKO GORANSKI SAVEZ – SDP–HSS–
HSLS–PGS (koalicija), ŽELJKO CITKOVIĆ-nositelj liste
4. NEZAVISNA KANDIDACIJSKA LISTA,
DEAN BARAC–nositelj liste
KANDIDACIJSKE LISTE ZA IZBOR
ČLANOVA VIJEĆE MJESNOG
ODBORA TRIBALJ
1.1 HRVATSKA DEMOKRATSKA
ZAJEDNICA-HDZ
Nositelj liste: Vedran Švast, Hrvat, Tribalj, Pećca 22A, 100339753 Crikvenica
Vedran Švast, Hrvat, Tribalj, Pećca 22A,
100339753 Crikvenica
Goran Cerović, Hrvat, Tribalj, Ropci 1C,
102980667 Crikvenica
Boris Glavan, Hrvat, Tribalj, Ričina 11,
102763992 Crikvenica
Marijan Kučan, Hrvat, Tribalj, Tribalj 31,
100360563 Crikvenica
Gordan Gašparović, Hrvat, Tribalj, Gornji Tribalj 19, 101823360 Crikvenica
1.2. HRVATSKA NARODNA
STRANKA–LIBERALNI
DEMOKRATI–HNS–LD
Nositelj liste: Dragutin Golac, Hrvat, Tribalj, Tribalj 15 b, 100751595
Crikvenica
Dragutin Golac, Hrvat, Tribalj, Tribalj
15 b, 100751595 Crikvenica
Branko Starčević, Hrvat, Tribalj, Tribalj
25, 103167353 Crikvenica
Dragan Brnčić, Hrvat, Tribalj, Sušik 25,
101965735 Crikvenica
Marin Švast, Hrvat, Tribalj, Tribalj 8,
103359604 Crikvenica
Dalibor Brnčić, Hrvat, Tribalj, Sušik 34,
102143106 Crikvenica
1.3. SOCIJALDEMOKRATSKA
PARTIJA HRVATSKE–SDP
Nositelj liste: Roko Brozović, Hrvat, Tribalj, Ričina 10, 15556349 Crikvenica
Roko Brozović, Hrvat, Tribalj, Ričina 10,
15556349 Crikvenica
Ivan Pemper, Hrvat, Tribalj, Tribalj 33,
15788224 Crikvenica
Željka Gršković, Hrvatica, Tribalj, Tribalj
15C, 102679609 Crikvenica
Zdenko Brozović, Hrvat, Tribalj, Ričina
10, 15125358 Crikvenica
Biserka Čižmešija, Hrvatica, Tribalj, Tribalj 15C, 100447136 Crikvenica
ZBIRNA LISTA VIJEĆA MJESNOG
ODBORA TRIBALJ
1. HRVATSKA DEMOKRATSKA ZAJEDNICA–HDZ, VEDRAN ŠVAST–nositelj
liste
2. HRVATSKA NARODNA STRANKA –
LIBERALNI DEMOKRATI, DRAGUTIN
GOLAC–nositelj liste
3. SOCIJALDEMOKRATSKA PARTIJA
HRVATSKE – SDP, ROKO BROZOVIĆ–
nositelj liste
KANDIDACIJSKE LISTE ZA IZBOR
ČLANOVA VIJEĆE MJESNOG
ODBORA DRIVENIK
1.1. H
RVATSKA DEMOKRATSKA
ZAJEDNICA–HDZ
Nositelj liste: Tomislav Šimić, Hrvat, Drivenik, Šimići 4, 103574563
Crikvenica
Tomislav Šimić, Hrvat, Drivenik, Šimići
4, 103574563 Crikvenica
Željko Čavrak, Hrvat, Drivenik, Drivenik 7c, 100027955 Crikvenica
Ivo Baćić, Hrvat, Drivenik, Baćići 6a,
14792198 Crikvenica
Damir Klarić, Hrvat, Drivenik, Benkovići 3, 104066047 Crikvenica
Jurica Jerčinović, Hrvat, Drivenik, Jerčinovići 10, 101081495 Crikvenica
1.2. N
EZAVISNA KANDIDACIJSKA
LISTA
Nositelj liste: Darko Jerčinović, Hrvat, Drivenik, Plišići 6, 102813275
Crikvenica
Darko Jerčinović, Hrvat, Drivenik, Plišići 6, 102813275 Crikvenica
Domagoj Knez, Hrvat, Drivenik, Cerovići 20A, 103504792 Crikvenica
Damir Klarić, Hrvat, Drivenik, Drivenik
7C, 103344990 Crikvenica
Nensi Jerčinović, Hrvatica, Drivenik,
Jerčinovići 10, 101961377 Crikvenica
Ivan Knez, Hrvat, Drivenik, Cerovići
20A, 100075443 Crikvenica
ZBIRNA LISTA ZA VIJEĆA
MJESNOG ODBORA DRIVENIK
1. HRVATSKA DEMOKRATSKA ZAJEDNICA–HDZ, TOMISLAV ŠIMIĆ–nositelj liste
2. NEZAVISNA KANDIDACIJSKA LISTA,
DARKO JERČINOVIĆ–nositelj liste
Glas Vinodola 7
Kolumna
Piše: Željka Jurčić-Kleković
D
ragi moji, evo nas va još jednon broji Glas Vinodola. Kakov
je takov je, kadgod s manje
kadgod s više greškic–ali naš je. A i
popravit se, oće, kad-tad, jer tako mi
j’ rekal naš glavni i odgovorni urednik, popularno zvan Kleva, po vlastiton prezimenu.
Isti Kleva moli me već cca dva tjedna
da napišen tu svoju kolumnu, a ja ne
pišen niš jer jednostavno niman inspiracije. Pa će ovo bit kolumna bez
kolumne, zač broj mora zić, a ja pišen
tek tuliko da pišen. Još je k tomu čera
bila Petrova, pa ne ča niman inspiracije, nego san i nezispana. A i vruće
j’. Veli moja mat da su črnci va Afriki
jako leni zač jin je prevruće, tako j’ valjad i meni. Ne znam samo ča mi više
put bude v‘ zimi…
Nego kad san već spomenula vrućinu pade mi na pamet da ljudi kreću na ljetovanje. Dakako „ljudi“ osin
nas ki smo evdi na mori, ili blizu mora
i isto smo ljudi, ali mi uglavnom ne
ljetujemo. Niki dan san slušala anketu na TV, baš o ljetovanju za vrime te
naše čudesne recesije i bome, moran
van reć da j’ispalo kako recesija baš i
neće čuda nikoga pogodit. Baren ča
se ovoga problema tiče. Zagrepčani
će ljetovat, tako su se izjasnili , doduše uglavnon poli rodbini ili prijatelji.
Tako da se si ki imate v’ Zagrebi rođaci ili prijatelji pripravite na gostiii. Morda se nećete sitit da ih imate,
ali se ote sitit oni. Baren je meni tako
vavik bilo, pa i prije naše recesije. Si
moji kolege s faksa baš bi se po letu
sitili da smo skupa studirali. Po zimi
ih to baš nij’ jako sekiralo. Tako j‘ isto
i s rodbinun. Onun s kontinenta. Nemojte zato da vas iznenade dolasci.
Lipo se pripravite na vrime, već kako
ki misli da triba. Ki ima višak kamar
neka ih lipo uredi, komu se ne da
neka se pripravi reć da nikamo gre
(na primjer na ljetovanje). Ja lipo ne
moran niš. Iman dva velika kucka, pa
zato niman gosti. I zbog istoga nisan
tužna.
Ako baš budete va frki, morem van
jednoga posudit. Nakratko.
RestukturiRanje HP – za sada bezbolno
za Vinodolsku općinu
Bribir–svibanj. Nova organizacija Hrvatske pošte, osmišljena u skladu s načelima usmjerenost prema krajnjem korisnikui i
učinkovitosti, jedna je od glavnih aktivnosti iz strateškog plana razvoja Hrvatske pošte d.d. s kojom je načelnika Vinodolske
općine Ivicu Crnića upoznao prilikom posjete u Bribiru Marino Braut, odnedavno potpredsjednik pošte za Primorsko-goransku županiju. Takav neposredan oblik upoznavanja
korisnika, u ovom slučaju jedinica lokalnih samouprava,
u skladu je sa strateškim planom razvoja Hrvatske pošte
do 2013. godine. Svrha nove organizacije HP-a u četiri
divizije: Pošta (prijem, prijevoz, razvrstavanje i dostava
poštanskih pošiljaka), Mreža (mreža poštanskih ureda),
Ekspres (ekspres, paketi i brzojavi) i Podrška, jeste smanjenje troškova i racionalizacija poslovanja. Sukladno
tome cilj je da poduzeće u uvjetima liberalizacije tržišta
poštanskih usluga omogući ostvarenje profitabilnosti u
konkurenciji sa ostalim zapadnoeuropskim operaterima. S time u vezi sačinjen je i plan i program zbrinjavanja viška radnika i gašenja pojedinih poštanskih ureda. Posjet potpredsjednika HP za Primorsko-goransku
županiju Čelniku općine bio je isključivo, kako nam je
rekao, radi uspostave izravnog kontakta, informiranja
o strategiji i radi daljne suradnje. Što se tiče Vinodolske
općine i njezina 4 poštanska ureda u Bribiru i Grižanama
(po 2 zaposlenika) te Triblju i Driveniku (po 1 zaposlenik), doznali smo naknadno od potpredsjednika Brauta,
trenutačno ne postoje objektivni razlozi da se neki od
tih radnih mjesta ili ureda zatvore.
Zdravko Kleva
8 Glas Vinodola
Poljoprivreda
Prvo lavandino ulje iz Vinodola
P
oljoprivredna zadruga Plodovi Vinodola ove je godine cijeli
prinos od tristotinjak kilograma
svježeg lavandinog cvijeta dala na destiliranje. Riječ je o berbi lavande s parcele Riječke nadbiskupije u Triblju površine 4000m2.
Iz ubranog ploda dobivena je litra
koncentrata lavandinog ulja i 100 litara hidrolata, vode obogaćene uljem
kroz proces destiliranja koja se koristi
u kozmetičke svrhe.
Budući je ovo treća godina berbe, veoma smo zadovoljni prinosom i rezultatima, rekao je direktor zadruge Željko Lončarić. Destilacija je obavljena na
otoku Cresu u Martinšćici u destileriji
na ekološkom gospodarstvu obitelji
Guerina Kučića. Dogodine, u PZ Plodovi Vinodola, očekuju dvostruko veći
prinos lavande pa time i količine nakon destiliranja. Sav taj budući proizvod bit će stavljen u komercijalne
svrhe, dok će ovogodišnji iskoristiti za
promidžbu. Uzorak dobivenog prvog
stopostotnog koncentrata lavandinog ulja poslat će se na analizu, nakon
čega će se uspostaviti kontakt, radi
eventualne buduće poslovne suradnje, s proizvođačem farmaceutskih i
kozmetičkih proizvoda, Jadran galenskim laboratorijem u Rijeci. Po deset
mililitara lavandinog ulja, kaže nam
Lončarić, zadruga će pokloniti svakoj
od osnovnih škola u Vinodolskoj općini i vrtiću “Cvrčak i mrav”, kako bi ih
animirali na suradnju i za neke druge
projekte zadruge. Što se tiče proširenja nasada, Lončarić ističe da su uvjeti
Božo Petrovski s obitelj Kučić ispred
njihove uljare eteričnih ulja
za to idealni u Vinodolu, te da bi proizvodnja eteričnog ulja u ovom kraju
mogla biti iznimno uspješna. Tko god
ima 500 četvornih metara i više neiskorištenih, a upustio bi se u sadnju
lavande, čiji uzgoj nije prezahtjevan,
neka nam se javi, poručuje Lončarić,
dodajući kako se jedna sadnica lavande koristi 20 godina, a nakon četvrte
daje komercijalni prinos.
Na kraju, istaknuo je direktor PZ Plodovi Vinodola, veliku zahvalnost dugujemo obitelji Petrovski koji su sadnice
lavande agustifolie donijeli u Vinodol,
Riječkoj nadbiskupiji koja je imala sluha i ustupila svoju parcelu u Triblju za
sadnju plantaže, te Dobrovoljnom vatrogasnom društvu Bribir, za pruženu
uslugu prijevoza lavande do destilerije u Martinščćici. tekst Zdravko Kleva
U OKU KAMERE
Početkom ožujka završeni su dugo priželjkivani radovi na obnovi fasade
Doma kuture u Driveniku. Vinodolska općina izdvojila je za njezinu obnovu
100.000 kuna.
Glas Vinodola 9
Turizam
Vinodol predstavljen stručnjacima ruralnog turizma
N
a Drugom hrvatskom kongresu o ruralnom turizmu, koji je
od 21. do 25. travnja održan
u Malom Lošinju, središnja je tema
bila: Koncepcija dugoročnog razvoja
ruralnog turizma. U sklopu trodnevnog programa prezentirana su tri primjera dobre prakse ruralnog turizma
Primorsko-goranske županije među
kojima je i program ruralnog razvoja Vinodolske općine. Direktor Poduzetničkog centra “Vinodol” mr. sc. Ivica Jerčinović prezentirao je potencijal
za razvoj ruralnog turizma u Vinodolu
odnosno predstavio ključne resurse
za razvoj ruralnog turizma u Vinodolu,
mogućnosti i izvore njegova financiranja, te stvaranje okruženja za razvoj
ruralnog turizma. Naglasio je kako se
Vinodol, kao mikrodestinacija, treba
razvijati i razvija se, ne kao dodatna
ponuda hotelskog turizma na obali,
nego kao samostalni turistički proizvod, gradi vlastiti “brand”, koji rezultira povećanjem smještajnih kapaciteta
i to prvenstveno u segmentu razvoja
ruralnog turizma. Vinodol je prezentiran kao optimalno kombiniran i turističko prilagodljiv prostor koji svojim
razvojem i napretkom može dugoročno postizati dobre rezultate stvarajući
cjeloviti itinerar koji će rezultirati podizanjem kvalitete turističkog proizvoda destinacije i jačanjem identiteta vinodolskog područja. Drugi kongres o
ruralnom turizmu okupio je 300 sudi-
nika iz 11 zemalja, a uz Vinodolsku općinu prezentirani su programi Cesta
plodova gorja (Gorski kotar), te Cesta
maslinovog ulja (Otok Krk). I. Bruketa
Promocija Planinarskih staza i šetnica
Bribir, 21. svibnja. U prostorijama
Turističkog ureda Turističke zajednice Vinodolske općine promoviran
je zajednički promidžbeni materijal
rivijere Hrvatsko primorje: Planinarske staze i šetnice. Karta je tiskana u
40.000 primjeraka na hrvatskom, engleskom, njemačkom i talijanskom
jeziku i dostupna je u svim turističkim
zajednicama i uredima na područ-
ju naše rivijere. Prve karte planinarskih staza i šetnica tiskane su 2003.
godine. Ovo izdanje nije reprint postojeće karte, već su materijalima o
stazama pridodani svi ostali podaci
neophodni za korištenje karte u planinarske svrhe, poput daljinara, posebice korisne za amatere i turiste. U
izradi materijala Turističkih zajednica
gradova Crikvenice i Novog Vinodo-
lskog te Vinodolske općine, pomogli
su predstavnici Planinarskog društa
“Strilež” iz Crikvenice, Josip Pravdica i Vladimir Savić, te akademski slikar Ivan Balažević. Ovo je još jedan u
nizu zajedničkih projekata na nivou
rivijere Hrvatskog primorja koje valorizira njegovo priobalje kao i resurse
Vinodola i zaobalja kao jednu integralnu cjelinu.
I. Bruketa
S lijeva na desno: Luka Pobor–TD Selce, Iris Bruketa–TZ Vinodolske općine, Gordana Jelenović–TD Crikvenica,
Ljubica Grbčić–TD Jadranovo, Tea Car Reljac–TD Dramalj, Vladimir Butković–TZ Grada Novi Vinodolski
10 Glas Vinodola
Strani turistički novinari upoznali ponudu Vinodola
U
okviru studijskog putovanja po
Hrvatskoj, Vinodol su posjetili
španjolski i slovenski novinari,
a u fokusu njihova zanimanja bila je
gastronomska ponuda i ekskluziviteti
turizma Vinodola–ruralni turizam. Oba
gostovanja uključivala su razgledavanje ruralnih kuća; španjolski novinari
bili su u ruralnoj vili vlasnice Marijane
Pohl u Grižanama. Reportažu o posjeti Vinodolu španjolska trusitička pera
pripremit će uz ostalo, za prestižni
magazin Traveller Conde Nast.
Šesnaest novinara iz redakcija Delo,
Revija Jana, TV Novo Mesto, Horizont,
Lipov list, posjetili su Villu Franco vlasnice Jasne Šoić u Pećcima u Triblju,
posjetili su također hotel Balatura u
Triblju.
Slovenski novinari na čelu s direktorom Predstavništva HTZ-a u Ljubljani
Goranom Blažićem imali su priliku vi-
djeti i vidikovac Slipicu, te su oduševljeni gastronomskim specijalitetima
Vagabundine kolibe. Gostujući novinari bili su oduševljeni ponudom koju
su im domaćini prezentirali, pa se u
TZ Vinodolske općine nadaju da će i
njihovi natpisi u medijima doprinijeti
još boljoj informiranosti o vindolskom
kraju i u konačnici rezultirati još boljom posjećenosti turista s tih tržišta.
I. Bruketa
Slovenski novinari u posjeti Villi Franco vl. Jasne Šoić u Pećcima u Triblju
Glas Vinodola 11
Reportaža
Kamene stupe - potencijalni turistički brend
N
a najljepši način, stopedeset
planinara je nakon više od šest
desetljeća, otvorilo Stazu kamenih stupi i prošlo nekadašnjim vinodolskim stazama po planini Klamaruši,
koja se nadvila nad sela griško–belgradskog kraja. Zahvaljujući ljubavi
prema planinama i entuzijazmu, najprije dvojice planinara, Ivice Smirnova
i Martina Žarića, a onda stanovnika tih
sela i planinara Planinarskog društva
Strilež iz Crikvenice, staze su ponovo
prohodne. Planinari su se penjali uz
planinu po 1300 kamenih stupi, a na
vrhu ih je čekao predivan pogled na
Vinodol, more i kvarnerske otoke. Na
promociju nekadašnjih vinodolskih
staza kojima su generacije vinodolskih žena i djevojaka nosile na leđima
grožđe, trešnje i smokve u Gorski kotar
i mijenjale za grah, kukuruz i krumpir,
došli su planinari iz osam planinarskih
društava i zaljubljenika u prirodu.
12 Glas Vinodola
Stazu dugu 4,5 km pregazili i stari
i mladi
Najmlađa planinarka bila je dvogodišnja Lidija Halsz iz Crikvenice, koja s mamom i tatom ide na sve planinarske
pohode pa se tako i na ovom pohodu popela na vrh planine. A u društvu
none Marine i bake Milke planinario
je i četverogodišnji David Bogdanović, koji je nakon povratka s planinarenja uživao u gulašu, unatoč tomu što
je padala kiša. Najstariji planinar bio je
88-godišnji Bratoljub Lončarić Braco
koji kaže da se nije penjao težim putem, već je išao kraćim, ali manje strmim stazama. Kružna staza duga je
oko četiri i pol kilometara, na njoj su
kamene stupi, koje su nastale od klesanog kamena ili su izravno uklesane
u stijene, što su klesali stanovnici Vinodola. Staza je dobro markirana, a na
opasnim mjestima i zaštićena.
- Staza je hvale vrijedna i dobro markirana, jer u prvoj fazi treba svladati naj-
teži put–kamene stupe–stepeničaste
staze našeg kraja, krša, koje vode do
vrha planine, gdje je vidikovac Pridva
i gdje smo nagrađeni za ono što smo
uložili penjanjem–predivan pogled na
cijeli Kvarner, Učku, Velebit i Vinodolsku dolinu. Staza kamenih stupi ima
perspektivu u turističkoj ponudi Općine i TZ kao tradicionalni izlet za turiste, koji će tada vidjeti sve vrijednosti
Vinodola i njegovu iskonsku ljepotu–
kazao nam je Branko Jugović iz Planinarskog društva Duga iz Rijeke.
Entuzijasti, mještani i planinari
oživjeli stupe
Zaraštene staze koje se nisu koristile
gotovo od Drugog svjetskog rata počeli su prije nešto više od godinu dana
obnavljati dvojica planinara i pasioniranih zaljubljenika u Vinodol–Ivica
Smirnov i Martin Žarić, kasnije su im
se pridružili i mještani obližnjih sela, a
onda i planinari PD Strileža iz Crikvenice. Kružna staza, koja ima oko 4,5 kilometara s više od 1300 kamenih stupi,
u koju se ulazi i izlazi u Grižanama, obnovljena je i očišćena od grmlja i trave, postavljene su oznake i ubuduće
će služiti u promociji turističkih i kulturno-povijesnih ljepota i znamenitosti Vinodola. Stare staze kroz planinu
prema šumskim predjelima nastale
su prema kazivanjima starijih stanovnika sela Baretića prije dvjestotinjak
godina. Stupi su uklesani u stijenu ili
su postavljeni na stazu od klesanog
kamena, kako bi stanovnici vinodolskih sela lakše došli do svojih posjeda
u šumskim predjelima na vrhu planine
i kako bi kraćim, ali mukotrpnim, putem odnijeli na leđima u Gorski kotar
grožđe, smokve i trešnje u zamjenu za
krumpir, grah i žito. Za vrijeme Drugog svjetskog rata te staze su postale staze soli jer su, uglavnom vinodolske žene iz Vinodola nosile sol u Gorski
kotar, ali i dalje u zamjenu za hranu. S
vremenom staze su se manje koristile, zarasle u travu i žbunje, te više nisu
bile prohodne. Na stazi se nalaze i dvije vrlo atraktivne špilje Gornja i Dolnja
Karlova peć.
foto: Zdravko Kleva
Tekst: Mira Krajinović Zeljak
Spomenik graditeljske baštine
Vinodola
Projekt uređenja staza financijski su
podržali Vinodolska općina i Turistička
zajednica Vinodolske općine te Hrvatska turistička zajednica i TZ PGŽ. Načelnik Ivica Crnić istaknuo je također
značaj uređenja starih putova kroz Vinodol, koji će turistima pokazati ljepote Vinodola i staru narodnu graditeljsku baštinu.
- Drago nam je da se u sklopu tradicionalne akcije Pješačenjem do zdravlja Planinarskog društva Strilež Crikvenica promovira Staza kamenih stupi,
kojima su nekadašnji stanovnici Vinodola nosili grožđe, smokve, trešnje
i sol i mijenjali za krumpir, grah i žito
u Gorskom kotaru. Staze su zanimljive i zahtjevne, penju se na 600 metara
nad morem i izlaze na vrh planine na
planinarsku stazu Litica i osim prekrasne prirode i pogleda, bit će turistima
i ostalima koji će njima prolaziti, zanimljive i zbog dvije spilje, Gornje i Dol­
nje Karlove peći na visini od 350 metara. Ideja o uređenju starih kamenih
staza stara je više godina, a realizacija
je započela prošle godine zahvaljujući entuzijazmu dvojice planinara Ivice
Smirnova i Martina Žarića–kazao je Ivica Crnić.
- Cilj ove akcije je zapravo vraćanje
nekadašnjeg značaja starih putova
kroz planinu, promoviranje turističke
ponude ovoga kraja i uvrštenje staze
u turističke šetnice. To ujedno znači i
poticaj za brižljivu revitalizaciju i kon-
tinuitet održavanja te mogućnost pozicioniranja starih putova kao dijelova
kulturnog turizma. Cilj projekta je zapravo upoznati lokalno stanovništvo
sa značenjem staza nekada u prošlosti, ali i potrebom njihova očuvanja–
kazala je pri svečanom otvorenju staze Iris Bruketa, direktorica Turističkog
ureda Turističke zajednice Vinodolske
općine. Staze kamenih stupi spomenici su minulih vremena i nekadašnjeg
života stanovnika Vinodola, koji će zasigurno kroz turističku i kulturnu valorizaciju privući mnoge zaljubljenike u
zelenu Vinodolsku dolinu, inače prepunu spomenika kulture i prirodnih
ljepota.
Glas Vinodola 13
Jelisaftina 2010
Tribaljci dobili najljepši spomen park u Županiji
Tribalj, 02. srpnja – Otvorenje obnovljenog i uređenog Spomen parka borcima NOB-a u Triblju, te njegova predaja na upravljanje i brigu tribaljskoj
Osnovnoj školi “Juraj Klović” i Dječjem vrtiću “Cvrčak i mrav” bili su središnji događaj ovogodišnje proslave
Jelisaftine, blagdana Pohođenja Blažene Djevice Marije Elizabeti, kojeg
Tribaljci slave kao dan mjesta. Primorsko-goranski župan Zlatko Komadina
otvarajući novouređeni spomen park
čestitao je Tribaljcima dan mjesta i
blagdan Pohođenja Blažene Djevice
Marije Elizabeti.
lježja dvadesetdevetorici palih tribaljskih partizana, Županija je pomogla
sa 80 tisuća kuna. U nazočnosti predsjednika UAB-a crikveničko- vinodolskog kraja Matije Koščića, predsjednika SAB-a PGŽ Dinka Tamaruta i ostalih
uzvanika, park je blagoslovio župnik
tribaljski Dragutin Prlog koji je uoči
otvaranja parka predvodio koncelebriranu svetu misu u crkvi Pohođenja
Blažene Djevice Marije Elizabeti.
Z. Kleva
Pozvan da službeno otvori park, istaknuo je kako je vrijeme pokazalo da se
slobodna Hrvatska nije mogla stvoriti
u okvirima fašizma, već jedino antifašizma, a na istoj ideji očuvana je njezina sloboda i neovisnost u Domovinskom ratu. Stoga, rekao je, neka ovaj
park postane edukativnim spomen
parkom gdje će mladi iz spomenute
škole i vrtića učiti što su radili njihovi preci, sumještani, za što su se borili i dali živote. Okupljenim žiteljima i
uzvanicima se obratio i čestitao blagdan i načelnik Vinodolske općine Ivica
Crnić. Bilo je, rekao je, puno prigovora
u mjestu kada se park počeo uređivati, ali, dodao je, njegov novi izgled najbolje potvrđuje da je dobro uređen,
što je potvrdila i prestižna nagrada dodjeljena parku, “Zeleni cvijet” TZ PGŽ i
kandidatura za “Zeleni cvijet” na razini
Hrvatske, kazao je na kraju Crnić.
U uređenje parka utrošeno je 958 tisuća kuna, a za uređenje spomen obi-
14 Glas Vinodola
Blagdanska sportska natjecanja
prešla lokalne okvire
Blagdan Jelisaftine obilježen je i nizom sportskih susreta za čiju su organizaciju brinuli Udruga za očuvanje
narodnih običaja “Vinodol” iz Triblja,
Mjesni odbor Tribalj i športska društva
iz Triblja pod uobičajenim pokroviteljstvom Vinodolske općine i Turističke
zajednice Vinodolske općine. Održan
je sedmodnevni malonogometni turnir na kojem je sudjelovalo na desetke momčadi različitih dobnih skupina.
Najbolje rezultate postigli su malonogometaši: MNK “Gornji kraj”, drugo
mjesto osvojila je momčad “Konoba
Portić” Kraljevica, a treće “Duga Crikvenica”. Društvo za ekstremne športove
“KOBAC” iz Triblja organiziralo je paragliding precizno sletanje na točku.
Najboji rezultat u konkurenciji 28 letača postigao je Damir Košta iz riječkog
“Flumena”. Drugi je bio Majo Krošak,
letač iz Slovačke, a treće mjesto osvojio je Darko Mureta, član tribaljskog
društva “Kobac”. Uz hrvatske i slovačke, natjecali su se i letači iz Austrije.
I lovci su dali svoj doprinos događanjima za Jelisaftinu te je lovačka udruga
“Medviđak” organizirala gađanje glinenih golubova kojih je najviše pogodio Boris Miklić, a nešto nesigurnije
oko i ruku imali su drugoplasirani Justić Ivan i Željko Hreljac-Jurac.
Bogat program Petrove 2010
Bribir, 30. svibnja – Višednevna svetkovina mjesnog blagdana svetog Petra i apostola Pavla, „Petrova u Bribiru“
ove je godine bila ispunjena mnogobrojnim događanjima u kojima je sudjelovalo na stotine sudionika. Dječjim i festivalom mladih pod nazivom
“Neki novi klinci“ započela su petrovska okupljanja na poznatom trgu ispod gradske kule, a iz centra Bribira
prometnicama Vinodola vozila su dva
rallya. Brzinski auto rally koji se boduje za prvenstvo Hrvatske, te oldtimer
rally na kojem je nastupilio 40 motora
i toliko automobila, poodmakle dobi
ali zanimljivih i dotjeranošću publici
privlačnih.
U subotu, drugog dana Petrove održana je 8. smotra folklora, već tradicionalna priredba u dane Petrove na
kojoj je nastupilo osam gostujućih
kulturno umjetničkih društava iz cijele Hrvatske. U nedjelju, izdvaja Rene
Ševerdija, jedan od članova udruga
organizatora petrovskih događanja,
održan je po starinski boćarski turnir
na kojem se igralo po starim pravilima
što je privuklo veliki broj “trojki”, a boćanje trajalo skoro do u noć.
Zvaršetak Petrove označen je euharistijom u mjesnoj prvostolnici sv. Petra i Pavla, koju je predvodio župnik
iz Selca Tomislav Čorić, a nakon mise
Udruga sv. Petra i apostola Pavla upri-
ličila je petrovski igrokaz „Sveti Pavao“.
Mnogobrojna publika koja je odgledala igrokaz smješten u ambijent zidina bribirskog starog grada, počašćena
je jelima “Ča su jili naši stari”. Organizaciju ove uspješne „Petrove u Bribiru
2010“ koja je završila pjesmom, okrjepom i kolom na otvorenom, potpisali
su Udruga za mesopusne običaje Bribir, Udruga sv. Petra i apostola Pavla,
Turistička zajednica i Vinodolska općina. Mislim da je sam program Petrove
bio izvrstan, zaključio je Rene Ševerdija. Već dugo nije bilo toliko programa, događanja i toliko ljudi i pohvala
sa svih strana. Još nam manjka jedan
tradicionalni nogometni turnir posvećen Vinku Grguriću. Zadnje dvije godine nije bilo sredstava za njegovu organizaciju ali nadam se da ćemo ga
obnoviti jer je to bio turnir na jednoj
višoj razini i šteta bi ga bilo izostaviti
iz program Petrove. Petrova je uspjela
apsolutno, čak i ta smotra folklora. Kad
su kudovi krenuli u mimohod, kiša
samo što nije počela padati, ali smo
tada raspalili po tamburama i otjerali kišu, zadovoljno će nam za kraj reći
Ševerdija.
tekst i foto Zdravko Kleva
Glas Vinodola 15
Dujmova 2010
Drivenik, 9. svibnja - Driveničani su
proslavili svoga zaštitnika, svetoga
Dujma. Tradicionalna vjerska i svjetovna slavlja počela su u petak 7. svibnja
pjevanim prijepodnevnim i poslijepodnevnim misama i druženjem Driveničana s prijateljima u Domu kulture. U slavu svetoga Dujma održane su
dan poslije, u subotu, boćarske utakmice između BK Drivenika i BK Brod
Moravica, a upriličen je i koncert u crkvi sv. Dujma, na kojem su nastupile
klape: »Tić«, »Vinčace« i Ženska klapa
»Kirice« uz Tamburaški orkestar KUD-a
»Dr. Antun Barac« iz Grižana. Završno
slavljenje sv. Dujma u nedjelju bilo je u
znaku kuhanja kotlića u čemu su najspretniji bili članovi Lovačkog društva
„Srndać“ , te tradicionalnog boćarskog
turnira i narodnog slavlja. Organizatori ovogodišnje proslave “Dujmove” su:
Mjesni odbor Drivenik, Društvo Imena
Isusova, Udruga za narodne običaje
“Drivenik”, Boćarski klub “Drivenik”, Lovačko društvo “Medviđak” uz pomoć i
pokrovitelja Vinodolske općine i Turističke zajednice Vinodolske općine.
16 Glas Vinodola
Dječji vrtić “Cvrčak i mrav”
proslavio treći rođendan
Bribir, 1. svibnja - Danima otvorenih
vrata, primanjima dragih im posjetitelja poput DVD Bribir i Pčelarskog
društva “Kuš”, potom sportskim i ekološko-edukativnim aktivnostima, bribirski i tribaljski ogranak Dječjeg vrtića
“Crvčak i mrav” obilježili su svoju treću godinu postojanja. Druženje, igra
i kroz njih stjecanje znanja i razvijanje
kreativnih vještina okosnica su boravka mališana u ovoj ustanovi i upravo
to stečeno u njoj pokazali su na završnoj priredbi u Domu kulture u Bribiru. Uz likovnu izložbu vrtića i bribirske Osnovne škole “Dr. Josip Pančić”
izložene u dvorani Doma, pred punim gledalištem izveden je kratak program, kojem su prethodile pozdravne
riječi predsjednice Općinskog vijeća
Vinodolske općine Olge Antnonić Dukić , dr. med. i Dajane Jerčinović, ravnateljice vrtića.
“Danas se navršavaju tri godine otkako je Dječji vrtić “Cvrčak i mrav’’ otvorio svoja vrata mališanima ove općine,
osvrnula se ravnateljica na početak
djelovanja ustanove. Najprije je otvoren matični objekt u Triblju dok se podružnica u Bribiru pridružila mjesec
dana kasnije. Tako smo krenuli u vrlo
inspirativnu avanturu organizacije
ustanove i pozicioniranja naše djelatnosti u ovoj regiji. Do današnjeg dana
kroz oba objekta prošlo je 134 djece
i raduje nas da se taj broj svakim danom povećava i da postoji sve veća
potreba za mjestom u vrtiću. Trenut-
no vrtić ima 70 polaznika i to 35 djece
u Bribiru i 35 djece u Triblju. Našim kapacitetima ograničeni smo u namjeri
većeg prihvata djece, no naš osnivač
odlučan je u nakani da to promijeni
i da u budućnosti ostvarimo svoj ciljgotovo potpuni obuhvat djece vrtićke
dobi u jedan od programa predškolskog odgoja i obrazovanja. Zahvaljujući odličnoj suradnji s Vinodolskom
općinom, načelnikom, naglasila je Dajana Jerčinović, moguće je bilo i ostvariti sve započete projekte: od proširenja kapaciteta u Triblju do uređenja
vanjskih prostora u oba objekta. Prošle
godine izveli smo građevinske radove
u Triblju, ove godine u tijeku su radovi
u Bribiru. Ponosni smo vlasnici certifikata eko škole i Zelene zastave.
Ravnateljica Jerčinović nije izostavila
zahvaliti se gospodarskim i društvenim institucijama koje su pomogle vrtičke eko projekte. To su takozvani eko
kumovi uz čiju je pomoć uređen vanjski prostor u Triblju u vrijednosti preko
80 tisuća kuna, a trenutno je u završnoj fazi uređenje vanjskog prostora u
Bribiru, čiji je angažman donatora vrtiću uštedjeo preko 100 tisuća kuna.
Tako dobrim i darežljivim kumovima,
predsjednik Upravnog vijeća vrtića
Josip Kalafatić predao je zahvalnice:
Vinodolskoj općini, osnivaču ustanove i eko kumu, TZ Vinodolske općine,
GKTD “Ivanj’’ iz Novog Vinodolskog, HE
‘’Vinodol’’ pogon Tribalj i DVD-u ‘’Bribir’’.
tekst i foto Zdravko Kleva
Iz škole i vrtića
EKO ŠKOLA “J.J. KLOVIĆ”
Tribalj, 11. lipnja – U prepunoj dvorani Doma kulture Tribalj nastavnici i
đaci Osnovne škole “Juraj Klović” kvalitetnim i bogatim programom završne
školske priredbe označili su kraj školske 2009/2010. godine. Afirmirana članica velike obitelji hrvatskih eko-škola, osmoljetka u Triblju je u skladu s
time u središnjoj točki završne priredbe prezentirala njihov novi istraživački projekt “Vinodolčicom od izvora ka
ušću”. Spomenuti projekt uključivao je
uz ostalo obilazak i upoznavanje đaka
s tokom i obalama Vinodolčice (potok
Dubračina), florom i faunom, izradu
razglednica i makete reljefa kroz kojeg Vinodolčica protječe od izvora kod
Križišća do ušća u Crikvenici, te evidentiranjem i “crnih točaka” uz njezin
tok, odbačenog krupnog otpada. Izradili su i poruke u svrhu ekološke zaštite rijeke. Projekt je realiziran u suradnji
s Turističkom zajednicom Vinodolske
općine, a u kontekstu niza drugih i
stalnih aktivnosti rezultirao je činjenicom da je OŠ “Juraj Klović” i ove godine, treći puta dobila certifikat i zadržala titulu Eko-Škola. U sklopu priredbe
čiji je kulturno-umjetnički dio obogaćen muziciranjem tamburaškog orkestra KUd-a “Dr. Antun Barac” iz Grižana,
proglašeni su i učenici generacije. Razrednica 8. razreda Jasminka FilipovićJuričić, obrazloživši da je bilo teško,
gotovo nemoguće izdvojiti, kao što je
to praksa, jednog učenika generacije,
Roberta Bengez i Fran Rukavina, učenici
generacije 8a razreda OŠ J. Klović -Tribalj
sa zadovoljstvom je proglasila Frana
Rukavinu i Robertu Bengez učenicima
generacije. Riječ je o primjernim đacima koji su predstavljali školu na mnogobrojnim županijskim i nacionalnim
školskim natjecanjima i na njima osvajajući visoka priznanja osvjetlali vlastiti
i obraz OŠ “Juraj Klović” iz Triblja. Završni događaj bio je isticanje eko-zastave, kao simbol statusa Eko škole kojeg
škola u Triblju uživa od 2004 godine.
Premda nije sredina u kojoj je prisutno nasilje među đacima i nehumani
odnosi unutar đačke zajednice, škola
je ove godine postala Unicefova Škola za sigurno i poticajno okruženje u
školama. Naime, radi sve učestalijih
pojava nasilja među djecom u školi,
preventive radi, školski tim za kvalitetu
odlučio je da se krene u taj program.
S područja Primorsko-goranske župa-
nije OŠ Kostrena u Kostreni, Jelenje u
Dražicama i tribaljska, jedine su škole
koje su zadovoljile kriterije da ponesu
znak UNICEF-a.
U povodu dana Planeta zemlje učenici OŠ “Juraj Klović” proveli su još jednu
u nizu akcija skupljanja starog papira
i prikupili sedam tona staroga papira.
Ovo je druga godina kako đaci tribaljske osnovne škole prikupljanjem starog
papira, baterija i ostalog reciklažnog otpada, ostvaruju novčana sredstva koja
idu u fond za organizaciju ekskurzije
sedmog i osmog razreda. Sredstvima pribavljenim na taj način đaci uspiju
sami platiti gotovo polovinu troškova svoje ekskurzije.
Glas Vinodola 17
Iz škole i vrtića
Njihovih zajedničkiH osam
Bribir, 23. lipnja – U predvorju Osnovne škole J. Pančić učenici završnog, 8a
razreda upriličili su program kojim su
se oprostili od svojih učitelja i nastavnika i zahvalili im za sve što su im tijekom zajedničkih osam pružili. A da su
ih nastavnici oboružali znanjem i vještinama uvjerili su se svi prisutni kada
je razrednica 8a razreda Milica Goluža prozivajući jednog po jednog kod
predaje pohvalnica i priznanja nabrajala što su sve pojedinačno ostvarili
na školskim, županijskim, državnim i
drugim natjecanjima i matematike, fizike, povijesti i drugih predmeta te za
vještine i aktivnosti iskazane u školskoj
zadruzi i drugim izvannastavnim aktivnostima. Tradicionalno, uz đake završnog razreda, pred publiku su izašli preuzeti pohvalnice đaci od 1. do 4.
razreda koji su prošli razred s ocjenom
4,8 i višom te oni od 5. do 8. razreda
čija je konačna godišnja srednja ocjena prešla 4,7. Ravnateljica OŠ Josip
Pančić Biserka Čačić na početku svečanosti pozdravivši roditelje i prisut-
8.a OŠ. J. Pančić s razrednicom Milicom Goluža
ne đake, njihove učitelje i nastavnike
napomenula je da se škola oprašta
od jedne od najbrojnijih generacija
osmog razreda. Dodala je ravnateljica,
da pored toga što je najbrojnija, dvadeset troje ih je u razredu, istodobno
je i generacija sa velikim brojem nagrađenih učenika na raznim natjeca-
Ravnateljica škole Biserka Čačić
predaje dar učeniku generacije
Antoniu Staniću
njima. Nakon programa pod nazivom
“Naših i vaših osam” kojeg su izveli učenici osmog razreda, ispunjenog
pjevanjem, recitiranjem, sviranjem,
break-danceom i glumom, proglašen
je i učenik generacije Antonio Stanić.
Učenici 8a razreda na kraju svečanosti
darivali su nastavnike, učitelje i osoblje
škole ružama i prigodnim darovima.
tekst i foto Zdravko Kleva
18 Glas Vinodola
Kultura
Vinodol dobio književni festival
Finbar Meets Balatura
Tribalj - Etno hotel Balatura u Triblju od 11. do
13. lipnja ugostio je sedam književnika mlađe
generacije iz pet europskih zemalja i bio mjestom održavanja festivala književnosti, osmišljenog, za naše prilike, na dosada jedinstven način.
U trodnevnom susretanju i razgovorima pisci
su određivali zajedničke smjernice za zajedničku knjigu pripovjedaka i svaki u svojoj sobi hotela “Balatura” pisali svoju priču. “Finbar”, susret u
Balaturi inspiriran je knjigom irskog romanopisca Dermota Bolgera. On je okupio sedam autora koji su, u svojim zamišljenim, imaginarnim
hotelskim sobama pisali svoje priče koje su se
našle zajedno među koricama knjige naslovljene “Hotel Finbar”.
Svi pozvani pisci odazvali se
U ime vlasnika hotela “Balatura” supružnika Godec odnosno u ime supruga Gordana i svoje,
Anne-Kathrin Godec podzravila je publiku okupljenu na otvarajnju festivala. Rekla je kako je
od autora Dermota Bolgera dobila dopuštenje
da se posluži njegovom idejom i realizira je u
stvarnom hotelu. Pozvala je autore i svi su došli, rekla je ne skrivajući ogromno iznenađenje i
radost te pozdravila i predstavila iz Hrvatske Miljenka Jergovića i Borisa Dežulovića, Ajlu Terzić
i Muharema Bazdulja iz BiH, Guya Helmingera
iz Luxemburga te Romana Grafa iz Švicarske i
Anne-Elisabeth Mayer iz Austrije.
Neka “Finbar” Balatura postane tradicija
Sudionicima ovog kulturnog događaja obratio
se na otvaranju i Kazimir Janjić, predsjednik TZ
Kvarner. On je u ime župana Primorsko-goranske županije pozdravio prisutne i sudionike festivala za kojeg je rekao da
je jedinstven u našoj županiji. Upravo ta jedinstvenost navela je nas u županiji da je podržimo, istaknuo je Janjić. On je
sudionicima, književnicima festivala poželio nadahnuće i inspiraciju u stvaranju njihovih djela, a supružnicima Godec da
“Finbar“ Balatura festival postane tradicionalan.
Nakon što se Anne-Kathrin Godec zahvalila mnogobrojnim pokroviteljima i
sponzorima, među kojima su Vinodolska općina, Turistička zajednica Vinodolske
općine, Fraktura Zaprešić,
Austrijski kulturni forum iz
Zagreba, Švicarsko veleposlanstvo u Hrvatskoj i Ministarstvo kulture Luksemburga, ispred pročelja Hotela
Balutura održan je prigodni
program u kojem su sudjelovali Alen Polić & Jabuka i
irski duo The Cannons.
Foto i tekst Zdravko Kleva
Glas Vinodola 19
Sport
NK Turbina – proljeće bez crvenog kartona
N
akon relativno slabe jeseni u
kojoj su zaredali negativni rezultati i NK Turbinu zaustavili na devetom mjestu ljestvice Prve
županijske lige, proljeće je donijelo
obrat. Umjesto oboljelog trenera Darka Šegulje momčad je preuzeo Andrej
Živković, bivši nogometaš NK Rijeke,
s kojim se na kraju proljetnog dijela Turbina plasirala na trećem mjestu,
odnosno u generalnom plasmanu četvrto mjesto podijelila je s NK “Rječina”. Osvojili smo i drugo mjesto za Fair
play. Mi smo, reći će Marinko Zubčić
predsjednik kluba, proljetno prvenstvo odigrali bez crvenog kartona što
mislim da nikome u ligi nije pošlo za
rukom. To govori o disciplini u momčadi i ponašanju, što je na visokoj razini a i trener je na kraju to potvrdio.
Želim što više igrača iz našeg
kraja
A to je i nama u vodstvu kluba najvažnije. Rezultat je prolazan. Što se tiče
motivacije, nje ne nedostaje, dodaje
direktor kluba Josip Brnčić. Mi dečke vodimo na izlete u druge gradove
na prijateljske utakmice. Kako seniore
tako i pionire. I vodimo računa da ih
počastimo takvim sadržajima, da osjete pripadnost klubu i da klub vodi računa o njima. Za jesen ćemo se zahvaliti nekim igračima u seniorskom timu.
Nije riječ o nikakvom razilaženju, svađi, već želimo uvesti juniore koji su se
do sada stvarno iskazali i dati im priliku koju su zaslužili. Stalo nam je da
gradimo ekipu s našim igračima ovdje
iz Vinodolske općine.
Da imamo stadion više bi nas
gledali naši sumještani
Što se tiče uvjeta i toga da igramo u
Šmriki na njihovom igralištu, to nas
košta malo ali podnošljivo je. Oni su
korektni prema nama. Mi plaćamo po
utakmici 1000 kuna, godišnje je to 32
tisuće kuna ali opet moram reći, ističe Zubčić, oni su korektni i ništa drugo ne treba reći nego da nam iskreno
i prijateljski izlaze u susret. Mi ubiremo
prihod od ulaznica, a oni imaju kafić
20 Glas Vinodola
Uprava, tehničko vodstvo i seniorska momčad NK Turbina-Tribalj
koji dobro radi kada su utakmice. Što buri i kiši dok, neki se odavde, ti, kako
se tiče posjećenosti utakmica, naše ih zovemo naši, znaju opustiti, olako
gleda u prosjeku oko 100–150 gleda- preskočiti svoju obavezu prema klutelja što se nekim drugoligašima ne bu i treningu. I dalje imamo problema
događa. Znači, pružamo atraktivnu s malim brojem igrača, dodaje, poseigru. Naravno da bi voljeli imati svoj bice u pionirskoj momčadi pa i junistadion jer bi nas tada više gledali naši orskoj. Školske obveze, prijevoz najsumještani iz Triblja, Grižana, Bribira. manjih iz Bribira do Triblja na trening
Do Šmrike ipak treba napraviti put.
i nazad. Sve to otežava ekipiranje tih
igračkih postava. Krajem srpnja momS pomlađivanjem momčadi ide
čad NK Turbine ponovno će se okupiteško
ti i započeti s intenzivnim treninzima i
Mnogi nam zamjeraju, dodat će direk- pripremama za jesenje prvenstvo.Ono
tor Josip Brnčić, da uzimamo igrače sa počinje prvi vikend u rujnu, no prije
strane, a ne naše. Ipak odmah ću reći toga, oko 15. kolovoza, NK Turbina zaida ti igrači koji nisu iz Vinodolske opći- grati će nekoliko kola utakmice koje se
ne, nego primjerice iz Rijeke, redovito boduju za Županijski kup.
dolaze na trening, putuju iz Rijeke i po
Bribirski maratonci nižu pobjede
Bribir – Bribirski maratonci, Krešo Glavaš, Blaž Barac, Velibor
Dika, Josip Brozičević, Josip Jahn i Marko Viduka, članovi Kluba
cestovnog i brdskog trčanja »Bribir 1288«, sudjelovali su na jubilarnom 25. Plitvičkom maratonu i međunarodnom polumaratonu na kojem je uzelo učešće 1700 sudionika iz 21 zemlje. Za bribirski klub, a u utrci na pet kilometara, nastupili su Karmen Barac
i Pavao Kombol. Krešo Glavaš u svojoj je vrlo jakoj kategoriji osvojio prvo mjesto,
a u ekipnom poretku bribirski maratonci bili su petnaesti. Prema zahtjevnosti
plitvički se maraton ubraja među tri najteža u Europi. Nakon plitvičkih trofeja članovi bribirskog Kluba za cestovno i brdsko trčanje »Bribir 1288« – Karmen Barac,
Blaž Barac i Pavao Kombol – nastupili su na riječkom Međunarodnom atletskom
mitingu veterana. U utrci na 800 metara u ukupnom je poretku Karmen Barac
zauzela treće mjesto, a u kategoriji 35 do 40 godina drugo mjesto. Tri tisuće metara trčali su Pavao Kombol i Blaž Barac. U ukupnom poretku Barac je bio treći, u
dobnoj kategorji od 35-40 godina osvaja prvo, a Pavao Kombol u kategoriji 6065 osvojio je treće mjesto.
Još jedan nezaboravan “Šaranski kup”
Tribalj – U organizaciji ŠRD „Šaran“ iz
Triblja, od 10. do 13. lipnja, tradicionalno je održan još jedan Šaranski kup.
Riječ je o već tradicionalnom natjecanju, koje je tribaljsko jezero, jednu od
vodećih šaranskih voda u Hrvatskoj,
učinilo preopznatljivom i za ribiče nezaobilaznom. U 72 sata uzastopnog
lova, tročlane posade trinaest ekipa
iz Hrvatske, ostvarile su dosada rekordan ulov Šaranskog kupa u Triblju, težak ukupno 2.360 kilograma ribe.
Najbolja ekipa kupa bila je “Bolek i Lolek” za čije se udice ukupno zakačilo
434,54 kilograma. Druga je “Truto” sa
ulovljenih 372,02 kilograma, dok su
na trećem mjestu bili “Braceki”–297,53
kilograma. Ekipa “Šaran” Tribalj ulovila
je 213,09 kilograma i s tim rezultatom
upisala se na šestu poziciju. Najmanji
ulov od 11,38 kilograma ulovila je ekipa “Anakonda”.
Ekipe pobjednice
Šaranskog kupa 2010 - Tribalj
Glas Vinodola 21
Dota od nigda
KIRIJAŠKA
V
a Malih Bašunjah živela jedna
fina, radišna i ča bi poli nas rekli poštena familija. V njihovo
vrime med Prvi i Drugi svjecki rati teško se živelo. Obdelivala se saka njivica
i najmanji dolčić, aš se živelo samo od
onoga ča se doma priškrbelo.
Glava kuće stric Mirko imel je konji i
bavil se kirijun. Volel je on svoga Šarka i Curka više nego sebe, aš su mu v
ono mukotrpno vrime i va vrime opće
besposlice i teška žitka puno pomogli
da lahče prežive i pomore svojoj familiji. On, stric Mirko, na sebi je osjetil
kad bi se pomišali konjska i čovičanska muka, aš kad va veli brig blago
ni moglo zivuć teret moral je porabit
se sorti kirijaške kljetvi, zvlačeć puno
put z foši ili kolotočini na KRIK zglajzane kola. Korbač mu je moral bit vavik
v ruki. Kad bi š njin opalil svoga Šarka
ili Curka najraje bi zaplakal, ali druge
molbi, ni pomoći ni bilo. Ona njegov
HIJA… HIJA… BISTAHA… CURIK…
ili EHA… ostali su mu zavavik zapisani va pamćenju. Kako su nan pripovedali njegovi susedi bil je vridan i delav.
Puno mu je put dan bil prekratak, pa
bi se delo se više put znalo zavuć i do
kasno v noć.
Jedan dan, još o zornici, šal je gvoru
po drva. Te drva je moral gvori šlajsat i
zivlačit z konji z dubokih dolci, ili z kakove glavice kud nit srne višeput nisu
rado prehajale, aš su obgrljeni škaljami, bila teška muka i njemu i blagu
za zivuć do kolnoga puta. Kad je se
to udelal i naložil kola, a onda prošal
Planinu i si oni zavinki spod Brizice do
Turnaca, ulovila ga je noć. Poli familije
Napisala Zlatica Balas
(po pripovisti Zorice Jerčinović r. Blašković Rokove)
koj je vozil drva malo se viša zabavil, on rekal zacopriaš su ga pogostili, a onda potla vičire le i ne dale prit
i teške žurnade malo su se podivaneli, doma. Pa ipak,
ali i malo više popili. Prevršili su meru, se joj se to ni čikako se užalo reć. Noć je bila škura, nelo baš bistro,
bez misečine, a po putu ni svitela stru- aš je videla svoja ko danas. Bolje rečeno ni se videlo ga Mirka sega
prsta pred okon. Za se to stric Mirko zgrebena, a i
moral je poć doma kadi ga čekala nje- fanj trente–šente.
gova Mara.
Poslala ga spat, videć da je „Vinko LoGre on uz kola, gre… Najednuč konji zić“ udelal svoje. Drugi dan kad se
su z koli šli naprvo, a on se va nič za- naspal i otreznil, se onako zranjen šal
plel. Ko da ga nič odvuklo, zašemetal je stric Mirko pogljedat dal se ča vidi
je i… Da će načinit korak naprvo nič na no mesto, kadi je od prilike zapel.
mu pači,da će nazad isto. Ča je to? Ki Prišal je tako znad Grobišć prama Vevranić? Mučil se tako , ali nikako da se lih Bašunjah, susednoga sela, kamo je
pomakne. Počelo ga bome i nič bost, i vozil drva, kad ono na cisti va foši, bopa ni mogal nogami nit simo nit tamo. lje reć pod puten, vidi on se oštropoVa toj muki stric Mirko se najadil da tano. Valje je pomislel kako je nalantal
mu sa krv skočila va glavu. Zel je kor- baš na mesto kadi su coprnice kolo
bač i udri po beštiji. Tuče on, tuče, ali igrale. Ali kad se malo bolje zagljedal
niš bolje. Počel je kljet za sega maha, pred njin je stal jedan veliki dirakov
baš onako po kirijaški, a onda i zijat: grm. Na njen ni bilo niti jednog pera,
Biži coprnico, višćo, štrigo, nesnago, se samo goli trni. Celi grm bil je dobro
kudlaku… Ča ste mene večeras zeli na stučen ko da bi ga jaglica zitukla. To
red. Ko da san van na nogi stal!
je neboški stric Mirko misleć da tuče
Se je to zispovedal misleć fakat da mu po coprnici tukal bo glogovu grmu.
višće ne dadu naprvo, nit doma prit i Osvedočil se je još više ča mu se treda oko njega tancaju, a ča je najgore filo kad je videl da mu je i korbač vas
spametil se da je još h tomu petak za zelen. Gljedajuć grm, videć korbač, a
koga se verovalo da je to dan od co- ruka ka mu je bila zigrebena od diraprnic. Dok se tako mučil, konji ki su šli kve, bolela ga je od šaki do ramena za
drito cistun, prišli su sami doma i če- sega maha. Sam sebi se nasmel i rekal:
kali ga pred vrati. Kroz se to vrime, na- Mirko moj , bedaku jedan…
kon fanj ur nikako se skoprcal i prišal Kad je prišal doma Mari ni otel priznat
doma.
istinu, makar je ona još prije od njega
Žena Mara ka ga se načekala i nasi- znala ča se nje Mirku trefilo.
kirala kadi je već v to doba noće, ni Avah meni… Mirkiću moj, nisu to bile
mogla prit nase slušajuć svoga Mirka samo višće, tancal si ti kolo bež njih i
kako hudi coprnice, ke su ga kako je bez sopac.
Izložba
Grižane, 5. svibnja - Akademski slikar Marijan
Mavrić u svojoj
je likovnoj radionici u Grižanima
predstavio novi
ciklus slika otočnih pejzaža i primorskih motiva. To su
motivi po kojiima su me ljudi ljudi ranije pamtili kao slikara, i evo nakon nekoliko godina pauze opet sam im se
22 Glas Vinodola
vratio, kazao je Mavrić. Novu seriju Mavrićevih slika odlikuje metaforičnost
oblika koje ostavlja na platnu. Zaokupljen motivima kamena i mora kroz
svoju perspektivu sklikar nam poklanja nove oblike i vrijednosti, a živom
kombinacijom žutih, zelenih i modrih
tonova uspjeva prenijeti puls prirode
Primorja. Izložbu je uz samog autora
otvorio Dean Barac, predsjednik Udruge za narodne običaje i očuvanje kulturne baštine »Juraj Julije Klović«.
Glas Vinodola 23