Glas Vinodola Glasilo Općine Vinodolske Izdavač: Općina Vinodolska Bribir 34, 51253 Bribir Godina III, Broj 14, ožujak 2011. g. ISSN 1846-6230 Glas Vinodola glasilo Općine Vinodolske izlazi 4 puta godišnje Godina III, Broj 14, ožujak 2011. g. ISSN 1846-6230 BESPLATNO Impresum Izdavač: Općina Vinodolska općina Za izdavača: Ivica Crnić Urednik: Zdravko Kleva Uređivački odbor: Željka Jurčić Kleković, Iris Bruketa Suradnici: Željka Jurčić-Kleković, Zlatica Balas, Iris Bruketa, Mira Krajinović Zeljak, Vedran Vučinić ( križaljka), Stipe Jurčić Fotografije: Zdravko Kleva, Iris Bruketa, Mira Krajnović Zeljak, Božo Novaković, Eugen Novaković Važni telefoni Vinodolska općina–Bribir Bribir 34, 51253 Bribir centrala tel: 385 51 42 25 40 pravna@vinodol.hr www.vinodol.hr Načelnik: Ivica Crnić tel: 385 51 42 25 47 385 51 24 81 72 Pročelnica jedinstvenog upravnog odjela; voditeljica Odsjeka za kulturu: Željka Jurčić-Kleković tel: 385 51 24 81 72 tel: 385 51 42 25 43 Odsjek za financije i proračun voditelj: Den Strizić tel: 385 51 42 25 44 Odsjek za pravne i opće poslove voditelj: Anto Matković tel: 385 51 42 25 41 Odsjek za komunalnu djelatnost i gospodarenje prostorom voditelj: Bernard Peko-Lončar tel: 385 51 42 25 45 Prijem stranaka: ponedjeljak, srijeda i petak od 8.30 do 15.00 h, utorak od 13.00 do 17.00 h, četvrtkom se stranke ne primaju Narodna knjižnica i čitaonica “Bribir” Bribir tel: 385 51 24 81 03 tel: 385 51 24 80 30 Radno vrijeme: ponedjeljak i srijeda od 10.00 do 19.00 h, utorak od 8.00 do 16.00 h, četvrtak i petak od 8.00 do 15.00 h Turistička zajednica Općine Vinodolske tel: 385 5124 87 30 Radno vrijeme: od 8.00 do 14.00 h svakim danom osim nedjelje Ambulanta Bribir tel: 385 51 24 81 11 ponedjeljak, srijeda i petak od 7.00 do 13.30 h, utorak i četvrtak od 13.00 do 19.30 h Policija: 92 Prva pomoć: 94 Vatrogasci: 93 Vučna služba HAK: 1987 Autobusni kolodvori: Novi Vinodolski, tel: 385 51 24 42 68 Crikvenica, tel: 385 51 78 13 33 Grafičko oblikovanje i tisak: Zambelli, Rijeka Ovo je mjesto za Vaš oglas, čestitku, propagandnu poruku. Naklada: 1300 primjeraka Agencija “Primari” ul. Nikole Tesle 1, 51000 Rijeka Cjenik oglasnog prostora 1/1 stranica (210 x 297) = 2900.00 kn 1/2 stranice (210 x 148) = 1500.00 kn 1/4 stranice (210 x 74) = 700.00 kn druga stranica (omot): 210 x 297 = 3400.00 kn zadnja stranica (omot): 210 x 297 = 3700.00 kn 2 Glas Vinodola Za upite obratite se: mob: 0915431672 e-mail: primari@ri.t-com.hr Aktualnosti 11. sjednica Općinskog vijeća Vinodolske općine Prva izmjena proračuna za 2011. godinu G lavni dio dnevnog reda 11. sjednice Općinskog vijeća odnosio se na izmjene i dopune proračuna, a time i planove razvojnih programa, javne nabave i ostaloga. Sve te izmjene vijećnici su podržaili pa je tako ovogodišnji proračuna sa 18 povećan na 26,5 milijuna kuna. Mi smo, obrazložio je načelnik Ivica Crnić, tu izmjenu i dopunu proračuna predložili jer je Vlada odobrila Hrvatskim vodama kreditno zaduživanje za projekte izgradnje kanalizacijskih kolektora u Bribiru i Triblju. U izgradnju bribirskog kolektora na odvodnom sustavu Vrba-Kičeri -Stokolin, Hrvatske će vode uložiti 1,68 milijuna kuna, a za kolektor sustava odvodnje Most Ričina–UPOV (uređaj za pročišćavanje otpadnih voda) Tribalj 1,26 milijuna kuna. Ta sredstva, nastavio je Crnić, s obzirom na planiran veličine prema projektnoj dokumentaciji nisu dovoljna, pa smo zatvaranje financijske konstrukcije zamislili putem kreditnog zaduženja preko HBOR-a. To bi zaduženje iznosilo 3.57 milijun za izgradnju u Bribiru i 1.94 milijuna kuna za dio kanalizacije u Triblju. Ukupno 5,5 milijuna kuna uz što je uključeno i 900 tisuća kuna koje smo predvidjeli u osnovnom proračunu, za kanalizaciju. Proračun od 18.000.000 kn uvećan za vrijednost kapitalnih projekata Ukupna investicija izgradnje spomenutih sustava odvodnje, iznosi 9,3 milijuna kuna. Iznose našeg zaduženja i ulaganja Hrvatskih voda moramo pridodati i za toliko povećati naše proračuna za ovu godinu. Kada smo donosili proračun, naglasio je Den Strizić, voditelj odjela za financije Vinodolske općine, nije bilo naznaka da će kreditna sredstva Hrvatskim vodama biti odobrena. Sada kada jesu i da bismo mogli pro- vesti nabave, ti iznosi moraju biti unijeta u prihodovnu stranu proračuna a kao naša bankovna zaduženja namijenjena tim projektima. Nakon odluke općnskog vijeća, kreditno zaduženje općine mora odobriti Ministarstvo financija, nakon čega onda možemo ići u natječaj za kredit, nagalsio je Stizić. Također kandidirali smo potrebna sredstva i prema županiji pa očekujemo i pomoć od nje u ovoj godini. Vijećnicima je priopćena informacije o kandidiranju Bribirskog projekta izgradnje kanalizacije za sredstva iz IPARD fonda EU-a. Odgovor na pitanje vijećnika zašto se nisu oba projekat kandidirala dakle uz Bribirski i onaj u Triblju, glasio je: Iz razloga što kanalizacijski sustav na području čitave općine nije spojen a jedini koji je u funkciji jeste ovaj u Bribiru. Europa ne potiče i sredstvima ne pomaže siustave koji još nisu u funkciji.Svrha fonda jeste sredstvima pomoći dogradnju ili uređenje objekata koji već jesu u nekoj funkciji. Lokacijske i građevinske dozvole za oba projekta su dobivene i uskoro će bit raspisani natječaji za izvođače radova. tekst i foto Zdravko Kleva Načelnik Ivica Crnić Cjelovite zapisnike sjednica OV možete pronaći na internetskoj stranici www.vinodol.hr Glas Vinodola 3 Aktualnosti Kandidatura za sredstava IPARD–programa EU D ogradnja sustava odvodnje otpadnih voda na području Bribira – “Izgradnja razdjelne kanalizacije sustava oborinske i otpadne vode kolektor Vrba-Kičeri-Stokolin”, projekt je kojeg je Vinodolska općina kandidirala za sredstva IPARD programa. U Mjerama 301 tog programa rezervirana su sredstva za programe poboljšanja i razvoj ruralne infrastrukture. Korisnici tih sredstava za ulaganja unutar “Mjere 301” su jedinice lokalne samouprave-općine i gradovi do 10.000 stanovnika. Vinodolska općina kandidira projekt vrijedan 3.570.725,78 kuna. Osnovne informacije o projektu Koncepcija odvodnje i obrade otpadnih voda Općine Vinodolske temelji se na Idejnom projektu odvodnje otpadnih voda naselja u Općini Vinodolskoj, kao i na osnovu izrađenih pojedinačnih idejnih rješenja, idejnih, glavnih i izvedbenih projekata. Tako se za prostor Vinodolske općine planira izgraditi tri zasebna sustava odvodnje za pojedine urbane cjeline: Bribir, Grižane i Tribalj–Drivenik. Predmet kandidiranog projekta je rješenje odvodnje sanitarno-potrošnih otpadnih voda i oborin- 4 Glas Vinodola skih voda naselja Vrba, Kičeri i Stokolin, kao I. etapa dogradnje i razvoja podsustava Bribir. Radi se o razdjelnom sustavu odvodnje kanalizacije i odvodnja oborinskih voda s prometnica. Ukupno se planira izgraditi 1.850 m kanalizacije, od čega 1.114 m oborinskog kolektora i 736 m kolektora otpadnih voda. Krajnji korisnici usluge su kućanstva i gospodarski subjekti koji će biti spojeni na kanalizaciju. Uz postojećih 60 i s 154 nova priključka, 214 kućanstava u Bribiru bit će spojeni na kanalizaciju. Dinamika izvori i uvjeti financiranja Za projekt je u cijelosti pripremljena projektna dokumentacija i potrebne dozvole. Početku gradnje kolektora prethodi potpisivanje Memoranduma o razumijevanju, provedba postupka javne nabave. Nakon potpisivanja IPARD ugovora, gradnja bi započela 1. veljače 2012. godine, a završetak gradnje i podnošenje zahtjeva za isplatu novca od IPARD-a predviđeno je krajem rujna 2012. godine. S 2013. godinom objekti bi se stavili u funkciju. Proračunskim sredstvima financiraju se pripremna ulaganja, projektne dokumentacije, ishodovanje dozvola, studija i ostale savjetodavne usluge vezane uz prijavu projekta na IPARD natječaj, te provedba i nadzor nad gradnjom. Proračunskim sredstvima se financira i bankovna naknada za obradu kreditnog zahtjeva kao i manji dio poreza na dodanu vrijednost. Hrvatska vlada je u travnju 2010. godine izdala državno jamstvo za kreditno zaduženje Hrvatskih voda, a za financiranje kapitalnih ulaganja iz područja odvodnje, vodoopskrbe i zaštite od štetnog djelovanja voda. Na listi projekata Hrvatskih voda, nalazi se i projekt Općine Vinodolske, s planiranim sufinanciranjem u iznosu od 1.680.000,00 kn. Za zatvaranje financijske konstrukcije, Općina Vinodolska podigla bi kredit u iznosu od 3.570.725,78 kn. Početak korištenja kredita predviđen je od lipnja 2011. godine uz fiksnu kamatu od 4% i na rok otplate od 15 godina uz poček od 24 mjeseca. Za realizaciju projekta odabran je stručni tim imenovan od Vinodolske općine, ”DLS” d.o.o Rijeka, RRA ”Porin” d.o.o Rijeka i Poduzetnički centar “Vinodol” d.o.o. tekst: Ivica Jerčinović Programom javnih radova općina zaposlila nezaposlene V inodolska općina uključila se u projekt Hrvatskog zavoda za zapošljavanje pod nazivom „Program javnih radova” te je na rok od 6 mjeseci zaposlila 5 radnika. Oni su angažirani na radovima čišćenja na području Vinodolske općine. Program se temelji na društveno korisnom radu i kao takav biva neprofitan i nekonkurentan postojećem gospodarstvu u tom području. Obuhvaća radove na košnji trave i manjeg grmlja, te čišćenje raslinja na cijelom području nerazvrstanih cesta Vinodolske općine. Područje obuhvaća 82,5 km nerazvrstanih cesta (s obje strane ceste) ukupne dužine od 165 km, po 1 m širine, što daje sveukupnu površinu od 165.000 m2. Sredstva za plaće i troškove prijevoza, te liječnički pregled osigurava Hrvatski zavod za zapošljavanje, a materijalna sredstva za rad, odnosno opremu i sredstva rada, osigurava inicijator i izvođač programa. Cilj programa zaposliti nezaposlene Zapošljavanje u programima javnih radova ima za cilj društveno korisnim radom povećati zapošljivost dugotrajno nezaposlenih osoba, afirmirati njihovu socijalnu uključenost i ublažiti socijalne posljedice njihove nezaposlenosti. Glavnu potporu tome pružaju jedinice lokalne samouprave i institucije u njihovu vlasništvu. Ciljana skupina su dugotrajno nezaposlene osobe, bez obzira na dob, razinu obrazovanja i prethodno radno iskustvo, uz uvjet da su najmanje 36 mjeseci u evidenciji nezaposlenih osoba. U tom slučaju HZZ plaća punu visinu plaće radnika. U slučaju da su najmanje 12 mjeseci u evidenciji nezaposlenih osoba jedinica lokalne samouprave, u ovom slučaju, Vinodolska općina sudjeluje u subvenciji plaće u iznosu od 25%, a HZZ u visini od 75%. Radovi vrijedni gotovo četvrt milijuna kuna Shodno objavljenom Programu javnih radova od strane Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Vinodolska općina odlučila je ponuditi svoj Program zapošljavanja u javnim radovima koji trebaju udovoljavati spomenutim kriterijima a u predviđenomu trajanju od 6 mjeseci. U tom bi se vremenskom periodu u potpunosti trebali završili gore spomenuti radovi. Ukupni troškovi Programa javnih radova procjenjuju se na iznos od 231.120,00 kn. Vinodolska općina osigurava sve potrebne uvjete: osnovna sredstva, alate, obuku za siguran rad, zaštitnu odjeću i obuću, materi- jalna sredstva, gorivo i ostale troškove. Time Vinodolske općina u ukupnom programu sudjeluje sa 55% pokrivanja troškova dok ostatak od 45% pokriva Hrvatski zavod za zapošljavanje. Inicijator projekta zapošljavanja na javnim radovima je Vinodolska općina, GKTD “Ivanj” d.o.o. Novi Vinodolski preuzeo je zadaću izvršioca radova a Poduzetnički centar “Vinodol” d.o.o. je voditelj projekta programa javnih radova u Vinodolskoj općini. tekst: Ivica Jerčinović Glas Vinodola 5 Aktualnosti “Od mora do gora” uskoro obnovljenom cestom Zeleno svjetlo rekonstrukciji i uređenju ceste Lukovo-Lič S korašnjim potpisivanjem ugovora između predstavnika Hrvatskih šuma, Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva, ŽUC-a Primorsko-goranske županije, te Općine Vinodolske i Općine Fužine, dato je zeleno svjetlo projektu sanacije i proširenja prometnice Lukovo–Lič–Fužine u dužini od cca 10 kilometara. Uređenju ove prometnice raduju se mnogi, tim više što je riječ o prometnici koja vodi kroz prekrasne šumske predjele zbog čega će predstavljati i svojevrstan turistički adut objedinjavajući »šumsko-morsku« ponudu, a na tragu turističkog slogana Vinodolske općine “Korak do mora, dva do gora”. Financiranje projekta i proširenja i sanacije znatnih oštećenja, koje bi se realiziralo kroz tri godine, osigurat će Hrvatske šume i Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstvu u pedeset postotnom iznosu (cca 11,9 milijuna kuna). Županijska uprava za ceste 30% ili oko 7,1 milijun kuna, PGŽ 15% (3,5 milijuna), a Općina Vinodolska i Općina Fužine preostalih 5 odnosno 2,5 posto (po 590 tisuća kuna). Županijska uprava za ceste privela je projektiranje samom kraju i u prvoj polovici ove godine, bude li sredstava, radovi bi trebali započeti. Najkraća veza Načelnik Općine Vinodolske Ivica Crnić, čijim teritorijem prolazi veći dio ceste, naglašava kako sanacija prometnice Lukovo-Lič-Fužine znači valorizaciju turističkih i poduzetničkih potencijala, posebice planinskog dijela Vinodolske općine. “Iako je trenutačno u lošem stanju, jer se njome prevoze teški tereti od strane Hrvatskih šuma, već sada tu cestu kao najkraću vezu prema Gorskom kotaru i autocesti Rijeka – Zagreb, koriste mnogi, a nakon sanacije sigurno će donositi još veću korist i nama i Goranima. Do sada su je najčešće koristili djelatnici “Hrvatskih šuma” i drago mi je da će sudjelovanjem u njenoj izgradnji vratiti njeno Županijska cesta Ličko polje -Lukovo dosadašnje korištenje, a sve nas koji želimo uređenje te prometnice ohrabrio je nedavni sastanak u Staroj Sušici gdje su ministar Božidar Pankretić i državni tajnik Herman Sušnik istaknuli kako je njeno uređenje jedan od prioriteta u sljedećem trogodišnjem razdoblju, rekao je Crnić. Z. Kleva Popravljeni nerazvrstani putovi O djel za komunalni sustav i gospodarenje prostorom Vinodolske općine realizirao je u potpunosti putem javnog natječaja program redovitog održavanja nerazvrstanih putova u 2010. godini. Programom su bili obuhvaćeni popravci propusnih otvora, podzida, potpornih zidova i asfaltiranje nerazvrstanih putova u Driveniku, Triblju, Grižanama i Bribiru. U MO Drivenik popravci se izveli u Cerovićima, Čandlima i Kokanju. U MO Tribalj asfaltirana su oštećenja i popravljeni podzidi u Pečcima, Ričini i Malim Bašunjama. Najviše podzida uređeno je na području MO Grižane i to u Baretićima, Grižanima, Kostelju, Antovu, te Dolincima i Blaškovićima. Na području MO Bribir radovima su obuhvaćeni Put Duješi, Škodići, Sveti Vid i Kičeri. Ukupni troškovi ovih ra- dova prelaze 800 tisuća kuna. U suradnji sa javnom ustanovom Hrvatske vode odjelom vodogradnje na području MO Bribir izgrađeno je kilometar obalnih zidova u novljanskom polju gdje se radovi i prema Novom Vinodolskom i Bribiru nastavljaju dok je i u Triblju uređen vodotok uz šetnicu. Na području Ciganska peć izvršena je sanacija mogućeg odrona na županijskoj cesti Bribir-Lič. Z. Kleva Sanacija Ričine Podzidi Županijska cesta Bribir-Lič 6 Glas Vinodola U centru Grižana Niče luksuzni dom za zlatnu dob U centru Grižana u nekadašnjem objektu tvornice Kamenski niknut će luksuzni dom za starije ili popularnije, hotel za zlatnu dob, kategorije četiri zvjezdice. Taj objekt je prije godinu dana kupio Zagrepčanin Zdravko Bilandžija, koji nam je rekao da su svi imovinski i pravni odnosi riješeni, u tijeku je ishođenje lokacijske dozvole i ostalih dokumenata nužnih za početak rekonstrukcije starog zdanja tvornice. - Hotel je namijenjen “zlatnoj dobi”, kako je to uobičajeno u svijetu, a posebno je to praksa u Italiji, za klijentelu koja traži takav smještaj. Trenutačno smo u potrazi za suinvestitorima ili poslovnim partnerima, kaže Zdravko Bilandžija, kojeg je u Vinodol i Grižane, privukla ljepota kraja i sadržaji koji se takvim gostima mogu pružiti za aktivan odmor. Od planinarenja, lova, ribolova, šetnje, biciklizma i što je značajno, zdravog spavanja, sve to može pružiti ovaj kraj, napominje Bilandžija. Investicija preko milijun eura Grižane su samo nekoliko kilometara udaljene od mora i taj spoj zelenog Vinodola i morske obale, će uvjeren je, privući mnoge da svoj smještaj odaberu u tom starom frankopanskom gradiću u srcu Vinodolske doline. Investicija u samu izgradnju, odnosno adaptaciju zgrade u hotelski objekt , procjenjena je na milijun eura. Tomu treba pridodati još i uređenje odno- sno opremanje hotela. Objekt ostaje u istim gabaritima kao i do sada, imat će 1.900 četvornih metara bruto, odnosno 1.560 kvadrata neto površine. Imat će 27 soba, kuhinju, restoran, kafić, bazen. Vlasnik je od Hrvatskih šuma zatražio na pedeset godina koncesiju na prostor iz doma/hotela, gdje bi se uredio vrt s maslinama i ostalim mediteranskim raslinjem. - Moj projekt su podržali i u Vinodolskoj općini – kaže Zdravko Bilandžija, nekadašnji televizijski redatelj. Hotel za “zlatnu dob” bit će prvi takav objekt u Vinodolskoj općini, uz etno hotel Balaturu u Triblju, kojeg gosti biraju upravo radi autohtone primorske arhitekture i uređenosti, te okoliša i mira koji im daje za odmor. “Kamensko” konačno privedeno svrsi Ivica Crnić, načelnik Vinodolske općine ističe da su sretni da se našao investitor za gradnju hotela na nekadašnjem objektu Kamenskog. Taj pogon godinama je bio zatvoren i na općin- skim vijećima često istican kao objekt koji svojim ruševnim izgledom narušava izgled centra Grižana. - Objekti takvog tipa su u našoj općini deficitarni i bili bismo sretni da hotel profunkcionira, jer će se time povećati i zapošljavanje te specifična ponuda Vinodolske doline, koja se sve više posljednjih godina okreće turizmu – rekao je Ivica Crnić. Tekst i foto Mira Krajnović Zeljak Zapuštena zgrada Kamenskog Stara Griška škola u novom sjaju U 2010. godini u obnovu fasade i vanjske stolarije, stare škole u Grižanama, buduće “Kuće Klović” Vinodolska općina i Županija Primorsko-goranska ukupno su uložili 400.000 kn, od čega je 3 /4 iznosa dala Županiji. U 2011. godini isti iznos od 400.000,00 kn u istom razmjeru predviđen je planovima proračunima Županije Primorskogoranske i Općine Vinodolske a namijenjen je: izradi dokumentacije stalnog izložbenog postava za “Kuću Klović” za što su predviđeni troškovi od 444.6000,00 kn. Glas Vinodola 7 Kolumna Peraje i škrge Piše: Željka Jurčić-Kleković K ad malo škicnem u prošlost prisjećam se kako smo se dijelili na Srbe i Hrvate, pa onda malo drastičnije na četnike i ustaše, zatim neko vrijeme na komunjare i one koji to nisu, a danas, eto, danas se dijelimo na one jadne i one još jadnije. Svuda u svijetu, u demokratskim sistemima, ljudi iskazuju svoja nezadovoljstva kad im voda dođe do grla, a mi, ti oni isti „jadni i još jadniji“, eto malo smo se konačno pobunili, no nakon što, ne da nam je voda došla do grla, već nas je odavno prekrila i dugo već ronimo, sve su naznake da će nam vrlo skoro narasti peraje. I nije to nikakav problem, nego se bojim što ako se naviknemo na ronilački život, a onda se iznebuha dogodi da netko ipak sasluša naše vapaje, sagleda grozomornu situaciju i odluči povući vodu, odluči nešto promijeniti, kao na primjer: – smanjiti i zakonom ograničiti kamatne stope na sve moguće kredite, zabraniti naplaćivanje nebuloznih troškova opomena na već obračunate užasne negativne kamate – zabraniti lihvarenje i zelenaštvo – odlučiti ulagati u gospodarski razvoj umjesto u vlastite džepove, pa tako otvoriti nova radna mjesta – omogućiti umirovljenicima život dostojan čovjeka, umjesto što im je omogućeno kopanje po kantama za smeće – odluči uvažavati znanje i obrazovanje, te ekonomiju prepusti ekonomistima, kulturu kulturnjacima, zdravstvo liječnicima, pravo pravnicima itd… – Shvatiti kako branitelji nisu krenuli na prve crte bojišnice po PTSP, sijede vlasi, besane noći ili metak. Da bi živi umirali u državi čiju su zemlju krvlju natopili, već da bi tu, na svojem kamenu i svojoj stijeni, bez ičije torture, mogli slobodno disati, živjeti normalan život sa svojim obiteljima. Ivan Jarnjak kaže da prosvjednici nemaju jasno izražene ciljeve, pa mu valjda baš nije jasno čemu prosvjedi, o moj Bože, premijerka naša Jadranka da je osigurala respektabilne mirovine braniteljima, o moj Bože. Vrti mi se u glavi kad slušam vijesti… oporba, vlada, oporba, vlada, pa opet oporba, pa vlada… nije li nama potrebna Vlada nacionalnog spasa ili samo Vlada spasa i to hitnooo, žurno, eto još dok nam nisu narasle peraje. Jer ako dobijemo peraje i škrge, naviknemo se na život u vodi, jednoga dana kada se netko pametan nađe, a naći će se, ni ta zbilja neće izostati. I onda odluči taj povući vodu s grkljana i glava, a mi onako već dobro obrasli perajama, naučeni disati na škrge… zginut ćemo na suhome… kao dobri stari Gustav u jednom od crtanih filmova. Odvjetničke usluge dostupne u Bribiru S početkom godine u prizemlju zgrade Vinodolske općine, Bribir 34, započeo je djelovati odvjetnički ured odvjetnika Borisa Modrića. Kako nam je sam Modrić rekao, Vinodolska općina, prema njegovom mišljenju, ima dobro zacrtanu strategiju vlastitog razvoja u smislu poticanja turističkog i poljoprivrednog gospodarstva a s druge strane puno je nesređenih vlasničkih odnosa nad prostorima i nekretninama, što otežava njihovo stavljanje u tu funkciju. Stoga je spreman pružiti sve moguće usluge, od utvrđenja prava vlasništa i diobe vlasništva do kupoprodajnih ugovora. Onima koji žele nešto kupiti ili graditi također pruža uslugu sređivanja vlasničkih listova, ishodovanje lokacijske i građevinske dozvole, ovjere dokumenata kod javnog bilježnika. Dakako podrazumijevaju se i sve ostale pravne stvari, od zastupanja pred sudom 8 Glas Vinodola itd. Svjestan aktualne krize koja pogađa svakog pojedinca u smislu njegovih platežnih mogućnosti, odvjetnik Modrić ističe da iz tih razloga nikoga neće odbiti. Što se tiče naknade za njegovu uslugu, otvorene su moguć- nosti dogovora s klijentom. Obavijest o radnom vremenu ureda bit će istaknuta na vratima ureda a za informacije su dostupni brojevi: tel: 051 248 570 mob: 095 911 9740 Oko nas U VINODOLSKOJ OPĆINI JEDNO OD NAJVEĆIH KLIZIŠTA U EUROPI Bribir – U Vinodolu su klizišta prisutna desetljećima, a svakim danom sve su veća i izraženija, posebno kod dugotrajnih kiša početkom ove zime. Zbog vrlo izraženog klizanja tla na više površina Vinodolske općine prometnice propadaju što stvara velike probleme lokalnom stanovništvu. Problem klizišta tla nije prisutan samo u Vinodolskoj općini, već i na širem području Hrvatske. No, pretpostavlja se da je vinodolsko klizište jedno od najvećih u Europi u čijem sastavu tla prevladava fliš i lapor, a potpomognuto vodom, kojom je dolina bogata, te dodatnim radovima na cestama i sve izraženijoj gradnji, dolazi do klizanja tla i erozije. Stoga je njegova sanacija nužna i hitna. Vijećnici su često pitali načelnika Ivicu Crnića kada će se nastaviti sanacija klizišta, a tako je bilo i na posljednjoj sjednici. Načelnik je odgovarajući na pitanje o sanaciji klizišta u Vinodolu, rekao da će se, u skladu sa zaključenim ugovorom između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Japana, koji se odnosi na Projekt identifikacije rizika i planiranja korištenja zemljišta za ublažavanje nepogoda kod odrona zemlje i poplava u Hrvatskoj, vjerojatno u tom projektu naći, uz ostala klizišta u Hrvatskoj i vinodolsko klizište. Japanski i domaći stručnjaci sa načelnikom Ivicom Crnićem u podnožju Slanog potoka Slani potok–stalna prijetnja blatom Petogodišnji projekt Projekt će trajati pet godina, a japanska Vlada će ga financirati u iznosu od četiri milijuna eura. S japanske strane za projekt je nadležna Japanska agencija za međunarodnu suradnju (JICA – Japan International Cooperation Agency), dok je s hrvatske strane nadležno Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, a projekt provode Sveučilišta u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Hrvatski geološki institut. Zajednička istraživačka skupina Hrvatske i Japana pridonijet će tako razvoju upotrebe zemljišta kako bi se smanjile katastrofe uzrokovane odronjavanjem i poplavama pomoću temeljnog znanstvenog mehanizma, identifikacije rizika i praktičnog proučavanja, planiranja korištenja zeGlas Vinodola 9 Oko nas - Sretni smo da su se ti problemi počeli rješavati, iako iziskuju velika sredstva i vrijeme. Problem klizišta u Vinodolu je uistinu velik i vjerujemo da će se nakon izrade studije prići intenzivnije i saniranju klizišta u Vinodolskoj općini – zaključio je Ivica Crnić. mljišta. Riječ je o do sada najvećem zajedničkom znanstveno-istraživačkom projektu između RH i Japana. U zajedničkoj hrvatsko-japanskoj istraživačkoj skupini za realizaciju projekta identifikacije rizika i planiranja korištenja zemljišta za ublažavanje nepogoda kod odrona zemlje i poplava u Hrvatskoj sudjeluju i djelatnici Hrvatskih voda. U Vinodolskoj općini su danas najizraženija klizišta na velikom prostoru mjesnog odbora Grižane, između sela Kostelj i Kamenjak i sela Kamenjak – Dolinci, na površini od oko 1,5 četvornog kilometra što je istraženo, a u sredini između ta dva klizišta je smješteno i naselje Kamenjak. Neistraženog područja je otprilike još toliko. Osim toga, problemi klizanja tla zabilježeni su i na područjima ostalih mjesnih odbora u Vinodolskoj općini, Bribiru, Triblju, dok je u Driveniku najslabije izraženo. Ivica Crnić ističe da bi trebalo intenzivnije prići sanaciji vodotokova i zapuštenih izvorišta, budući da je cijelo područje Općine vodificirano i voda iz tih izvorišta ne koristi se, već odlazi u tlo. Sabirni kanali danas zapušteni kulturni spomenici - Za vrijeme cara Franje Josipa ti vodotoci su se stalno uređivali, a danas su zapušteni i oborinske i podzemne vode rastaču teren i stvaraju klizišta. Sve rekonstrukcije rađene u povijesti 10 Glas Vinodola – od prometnica, instalacija, vodovoda, telekomunikacija, elektrifikacije, utjecale su na to, što iziskuje pojačanu potrebu rješavanja tih voda, jer sve manje je upojnih površina, a sve više voda koje izazivaju takve probleme. Nekad davno je vodoprivreda izgradila sabirne kanale, sabiralište, tunel i kaskade, što je odvodilo vodu dalje u potok. To su danas kulturni spomenici, no potpuno zapušteni. Vezano za sanaciju klizišta u Vinodolu, ali i šire, te realizaciju odredbi ugovora između RH i Japana, u tijeku je na razini države izrada studije koja treba pokazati težinu i potrebe sanacije klizišta, koja će se rješavati po prioritetima. Nakon toga vidjet će se koliko, kako i kada bi se prišlo sanaciji tla u Vinodolu, gdje se treba regulirati odvodnja oborinskih i podzemnih voda, a sanaciju bi trebalo provesti gabionima (kamenim zidovima u žičanim mrežama, koji su propusni za vodu). Stanje klizišta u Kamenjaku i Kostelju danas je najizraženije, ugrožena je vodosprema, cesta je odronjena, zatrpana blatom i naprosto je nestala te je zbog toga zatvorena za promet. Pretpostavljam da će sanacija klizišta u Vinodolu trajati desetljećima – naveo je Crnić. Prije dvije godine saniran je dio klizišta u Kamenjaku u dužini od 1,5 kilometra. Sanaciju su obavile Hrvatske vode, a prije toga je uređen pristupni put i neki vodotoci. Istraživanje će dati korisne informacije Slani potok jedna je ozbiljna situacija, rekla je Nevenka Ožanić, prof. dr. sc., prorektor za znanost i razvoj Sveučilišta u Rijeci, koja sa japanskim kolegama sa Institut za istraživanje i prevenciju nepogoda iz Kyota, nedavno obišla klizište. Vidite i sami to napreduje, nosi stabla, znači tu je velika progresija samog klizišta. Ovdje je moguće da uslijed pojave klizanja ili velikih kiša dođe od pojava blatnih tokova i tečenja nizvodno prema koritu Dubračine i Crikvenici. Svrha istraživanja koje je podijeljeno na segmente poplava, klizanja i mapiranja rizičnih lokacija, jeste prevencija i ukazivanje na pojavu, pokazati načine sanacije ili jednostavno markirati i označiti koje područje može biti rizično u pogledu donošenja urbanističkih planova i dugih prostornih rješenja.Upravo zato jedinica lokalne samouprave ima interes dobiti rezultate istraživanja rade njezinih budućih razvojnih i drugih planova. Tekst i foto: M.K. Zeljak Rotarijanci ponovo u Vinodolu P olako ali sigurno, posjete članova Rotary cluba Rijeka Vinodolskoj dolini počinju biti tradicionalne. Sa svojim domaćinima i organizatorima posjeta, Iris Bruketom, direktoricom Turističke zajednice Vinodolske općine i direktorom Poduzetničkog centra “Vinodol” Ivicom Jerčinović, tridesetak rotarijanaca obišlo je značajna mjesta i atraktivne lokacije u Vinodolu. Prva lokacija bila je Drivenički kaštel, a zatim su posjetili etno hotel “Balatura” u Triblju gdje su ih dočekali vlasnici Anne-Kathrin i Gordan Godec. Nakon Triblja posjetili su stalni postav izložbe posvećen slavnom minijaturistu iz Grižana Jurju Juliju Kloviću u Staroj školi gdje ih je dočekao prof. Ivan Barbarić (autor aktualnog postava o Kloviću). Slijedeće razgledavanje bilo je na vidikovcu Slipica i upoznavanje članova s nedavno završenim i nagrađenim projektom tematskog puta “Oči Vinodola”. Na čelu s predsjednikom Rotary cluba Rijeka dr. med. Vladimirom Tkalčićem, članovi kluba divili su se prekrasnim krajolicima i vidicima. Kasnije se nastavilo zajedničko druženje u konobi “Barba Frane” u Ledenicama. Žene u planinu Križišće – Zebar- Mahavice – Tribalj P laninarsko društvo „Kamenjak“ iz Rijeke koje ove godine slavi pola stoljeća svog postojanja organiziralo je 28. tradicionalni godišnji izlet povodom Dana žena „Žene u planinu“. Iako naziv upućuje kao da je to izlet samo za „ljepši spol“, ipak su se i drugi mogli pridružiti. Uz jedan bus iz Rijeke s članovima PD „Kamenjak“ i „Učka“, iz Zagreba je došao bus sa članovima HPD „Željezničar“ i HPD „‘MIV’ Varaždin“. Još su tu bili i članovi PD „Strilež“ iz Crikvenice i nekoliko članova PD „Kočevje“ iz Slovenije. Kako je izlet bio organiziran i za malu planinarsku školu PD „Kamenjak“ pohodilo ga je i nekoliko učenika O.Š. Hreljin. Vodiči ovog izleta su bili Žarko Fištrek, te Damir Jelić i Zlatan Radić. Nakon okupljanja na igralištu O.Š. Križišće krenulo se bijelom cestom koja vodi prema Plasu i dalje prema vidikovcu „Mahavica“–koji je dobio ime po istoimenom obližnjem vrhu, jednom od vidikovaca „Oči Vinodola“. Netom prije vidikovca je odvojak na lijevo za vrh Zebra. Podijelili smo se u dvije grupe. Jedni su išli na vrh Zebar (879 m) do kojeg treba oko 15-20 minuta do vrha, a drugi dalje cestom do vidikovca. Na kraju smo se svi našli na vidikovcu s kojega puca pogled prema Vinodolskoj dolini. S vidikovca se vidi Drivenik (Gradina i crkva Sv. Dujma), driveničko polje, Tribaljsko jezero i HE, te Tribalj i Kvarnerski zaljev. Nakon razgleda smo krenuli dalje, opet cestom, prema uzletištu za paraglidere. Nakon sat vremena smo skrenuli prema markiranoj stazi nizbrdo, do Malih Bašunja, dok se daleko dolje iz Triblja čulo lupanje bubnjeva tribaljskih krabunosa – lokalnih maškara, koji su obilazili posljednje kuće. Dalje smo nastavili cestom kroz Pećca prema Triblju. Od Mahavica do Triblja nam je bilo potrebno oko 2 sata hoda. U Triblju nas je dočekala direktorica TZO Općine Vinodolske Iris Bruketa te nam uručila planinarske karte i ostale prospekte uz degustaciju tribaljske rakije od, također tribaljske, lavande i suhe smokve Puni dojmova smo autobusima i osobnim vozilima krenuli preko Grižana i Bribira, prema Pavlomiru i konobi „Studec“. U Pavlomiru je bio organiziran ručak i podjela prvih pečata u novi planinarski dnevnik. Tekst i foto: Damir Jelić Djelatnice TZ Vinodolske – među prvima u Hrvatskoj sa stručnim ispitom U Glavnom uredu Hrvatske turističke zajednice ministar turizma Damir Bajs dodijelio je direktorima turističkih ureda i stručnim djelatnicima Uvjerenja o položenom stručnom ispitu za rad na stručnim poslovima u turističkom uredu turističke zajednice. Biti prvi, ponekad nije lako, stoga Vam želim čestitati na hrabrosti što ste među prvima izašli i položili ovaj ispit, rekao je ministar Bajs u prigodnoj svečanosti. Novim Zakonom o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma iz 2008. godine, propisana je obveza polaganja stručnog ispita za direktore i radnike na stručnim poslovima u turističkim uredima, odnosno zajednicama, pa je tako ove godine, na dvanaest održanih ispitnih rokova, stručni ispit za rad u turističkim zajednicama položilo je 206 kandidata. Među prvih deset kandidata koji su pozvani na svečano uručenje uvjerenja o položenom struč- nom ispitu za direktore turističkih ureda i djelatnike na stručnim poslovima TZ, tri su direktora s područja Primorsko-goranske županije, među kojima Iris Buketa, direktorica TZ Vinodolske općine i Alemka Spoja, stručni djelatnik u uredu Turističke zajednice. Glas Vinodola 11 Reportaža Uspjeli Šesti griški krabunoški susret Grižane, 20. veljače – Dvadeset i dvije skupine gradskih i mesopusnih glazbi, maškara, zvončara, krabulja i krabunosa okupilo se u Grižanama priredivši veselu i koloritnu krabunošku paradu. Nakon prigodnog prijema predstavnika karnevalskih skupina u Domu kulture Grižane i razmjene prigodnih darova skupine su krenule na mjesto okupljanja i pokreta povorke a publika se okupljala na Griškoj placi. Iz “Potočine”, odnosno križanja glavne ceste Bribir – Crikvenica povorku je povela Centralna griška glazba u svojim novim odorama. Sve neoženjeni mladi muškarci, kako tradicija glazbe nalaže. U dvosatnom mimohodu za njima su pošle i na glavnu Grišku placu pristigle grupe s područja Vinodola, Kraljevice, Križišća, Sv. Jakova, Drivenika, Dramlja, Crikvenice, Povila, Zagona, Delnica, Dobrinja, Kukuljanova. Svaka od skupina ima vlastitu bogatu povijest i tradiciju. Zajedničko im je, a to je i moto okupljanja na susretima u Grižanama, sačuvati i njegovati tradiciju koju su im ostavili njihovi preci, a oni, vidljivo je to po mnogobrojnim mališanima u odorama, ostaviti svojim potomcima. Već iskusni organizatori ovog događaja, Udruga za očuvanje narodnih običaja i kulturne baštine “Juraj Julije Klović” i TZ Vinodolske Općine, za više od dvije tisuće sudionika i posjetitelja, osigurali su okrijepu zalogajem i kuhanim vinom, u čemu su im pomogli sponzori. S glavne bine sudionike parade publici su predstavljali voditelj Stjepan Miroš i Daniel Blažičević, a grupa Point glazbom je pratila veselje i druženje kojim su Šesti Griški krabunoški susreti završili. Zvončari s Kukuljanova 12 Glas Vinodola Griška Centralna glazba Bribirska parada i neizostavni tovar Kako se zovu–Jadrankine ovce tekst i foto Zdravko Kleva Zbrda zdola One prate Malu glazbu–Tribaljsku Momak veseljak–Tribalj Glazba Grad Drivenik Ovo su Palčice–umirovljenice Udruženja umirovljenika podružnica Crikvenica Kosorice U noći s 2. na 3. ožujka Jadranko je malo prošetao do Triblja pa se vratio na mjesto… Grižancima nije bilo pravo a Tribaljci kao niš nisu znali Glas Vinodola 13 Turizam Rekordna turistička sezona u Vinodolskoj općini Turistički promet u 2010. godini za četvrtinu veći od prethodne P rema evidenciji Ureda Turističke zajednice Vinodolske općine u 2010. godini Vinodolski kraj je posjetilo 3.844 turista. Broj gostiju i broj noćenja povećao se u odnosu na 2009. godinu. Ukupni porast prometa gostiju je za 24% veći (2010.– 3.844 gostiju, 2009.–3.095 gostiju), a broj noćenja bilježi porast od 19% (2010.–30.216 noćenja, 2009.–25.360 noćenja) u odnosu na 2009. godinu. Prema statističkim podacima vidljivo je da postoje trendovi rasta u broju dolazaka i noćenja domaćih i stranih gostiju. Posljednjih šest godina, odnosno kumulativno od 2005. – 2010. godine broj dolazaka domaćih i stranih gostiju dvostruko je porastao, dok je broj noćenja porastao za 86%. Ovakva statistika posebno dolazi do izražaja u kvalitetnom smještaju, posebice ruralnom koji bilježi izvrsnu popunjenost. Riječ je o osposobljenim starim primorskim kućama u Vinodolskoj dolini, kućama za odmor na šumskom području… Udio u ostvarenim noćenjima u ruralnim vilama za odmor, prema analiziranim vrstama objekata, dostiže čak 18% od ukupnog broja ostvarenih noćenja, dok u odnosu ukupnih noćenja Soba u Hotelu Balatura isključivo registriranog komercijalnog smještaja „ruralni“ kapaciteti ostvaruju čak trećinu ukupno ostvarenog broja noćenja. Mora se uzeti u obzir i činjenica da se radi o ostvarenju noćenja u tek petnaestak smještajnih jedinica, odnosno ruralnih objekata koji raspolažu s 80 ležajeva, dok dvije trećine ostvarenog noćenja zajedno čine hotel Balatura, pansion Mirna dolina, planinarski dom Vagabundina koliba i obiteljski smještaj koji ukupno broje preko 300 ležajeva (u obiteljskom smještaju registrirano je četrdesetak iznajmljivača sa više od 220 ležajeva). Ovakvi podatci nisu rezultat samo bolje popunjenosti, već dokazuju i potvrđuju sve veći broj obnovljenih i novih ruralnih kuća na području cijelog Vinodola. Zainteresiranost za odmor u ovakvim objektima najviše postoji kod Nijemaca, Nizozemaca i Španjolaca i Belgijanaca. Ruralne kuće za odmor – dobar putokaz za dalji razvoj turizma Pansion Vera 14 Glas Vinodola Na području Vinodola registrirano je preko 60 privatnih iznajmljivača (soba, apartmana i kuća za odmor, odnosno ukupno preko 90 smještajnih jedinica) od čega je trenutno u komercijalnoj upotrebi petnaestak, a pokrenuto još desetak projekata koji zadovoljavaju atribute objekata ruralnog turizma, te ih možemo smatrati solidnom osnovom razvoja ruralnog turizma u Vinodolu. Potražnja ovakvog vida turizma na području Vinodola je u značajnom porastu, te se iz godine u godinu bilježi sve veći porast broja ovakvih pro- Pripremila: Iris Bruketa jekata. U privatnom smještaju registrirano je ukupno preko 400 kreveta, od čega 306 u privatnim kućanstvima, 60 u pansionima, te 24 kreveta u plani- narskom domu i 20 u etno hotelu. Posebnost u turističkoj ponudi Vinodola je prvi etno hotel na ovim područjima kategoriziran kao “hotel baština” s 4 zvjezdice. Tristo godina staro obiteljsko imanje, kompleks od 4 kamene stare kuće, preuređeno je u udobni Hotel “Balatura” u Triblju. Broj dolazaka i noćenja 2005.–2010. godine GODINA DOLASCI UDIO % NOĆENJA UDIO % 2005. 1.805 6,43 16.278 11,90 2006. 2.135 7,61 17.784 13,00 2007. 2.212 7,88 17.589 12,86 2008. 2.493 8,88 18.488 13,52 2009. 3.095 11,03 25.360 18,54 2010. 3.844 13,70 30.216 22,09 UKUPNO 28.061 100,00 136.769 100,00 Pregled registriranih smještajnih jedinica po broju i posteljama za obiteljski smještaj (sobe, apartmani i kuće) i ruralni smještaj Obiteljski smještaj Sobe Apartmani Kuće Ruralne kuće Ukupno Br. Lež. Br. Lež. Br. Lež. Br. Lež. Br. Lež. Bribir 21 48 22 61 3 18 1 2 47 129 Grižane 4 11 8 35 3 15 10 50 25 111 Tribalj 5 12 5 12 1 10 2 10 13 44 Drivenik / / / / 1 4 4 18 5 22 Ukupno 30 71 35 108 8 47 17 80 90 306 Broj turista i ostvarenih noćenja po vrsti objekta od 01.01.–31.12.2010. s usporedbom sa 2009. za isto razdoblje VRSTA OBJEKTA BROJ TURISTA 2010. 2009. MIRNA DOLINA 198 158 VAGABUNDINA KOLIBA 105 HOTEL BALATURA RURALNI SMJEŠTAJ INDEX 2010/2009 BROJ NOĆENJA INDEX 2010/2009 PROSJ. BROJ DANA BOR. 2010. 2009. 2010. 2009. 125 624 647 96 3 4 87 121 138 177 78 1 2 468 484 97 1.401 1.490 94 3 3 690 353 195 6.350 3.061 207 9 9 OBITELJSKI SMJ. 1.051 960 109 8.910 8.814 101 8 9 OSTALO 1.332 1.053 126 12.793 11.171 116 10 11 UKUPNO 3.844 3.095 124 30.216 25.360 119 8 8 Glas Vinodola 15 Intervju Tribaljski kipar Ivan Belobrajić U Belobrajićima, odmah iznad Tribaljskog jezera postoji atelje, sakriven u arhitekturi tradicionalne izgradnje Vinodola. Njegov je vlasnik Ivan Belobrajić. Vitalni gospodin, voljan ugostiti i divaniti s gostom ali ne baš o sebi. Kada bi Željko Hreljac koji me je doveo i upoznao s gospodinom Belobrajićem istaknuo neku od njegovih zasluga, naš bi domaćin malo pognuo glavu dajući do znanja da to nije toliko važno, da se priča o nečemu drugom. Ipak, uz kavu i čašicu rakije, počinjemo upoznavati jedinog akademskog kipara u Vinodolskoj općini, domaćeg čovika, rođenog u Triblju 1933. godine. Nakon srednje škole za primjenjenu umjetnost koju sam završio u Zagrebu 1956. godine, otišao sam na akademiju za primjenjenu umjetnost u Beograd. Tamo sam završio 1962. godine i postdiplomske studije nakon čega sam se vratio u Rijeku. U Beogradu na akademiji učili smo dizajn, ja sam diplomirao na oblikovanju i dizajnu i od toga sam mogao živjeti. Šutej, Solis, Diminić, to su imena s kojima se družio i generacija s kojom je završio srednju školu u Zagrebu. - Za svoj životni poziv moram se zahvaliti i Zvonku Caru, on je jedno vrijeme meni predavao. Započeo sam osmoljetku u Crikvenici. On me upisao u srednju školu u Zagreb i preporučio me kao talentiranog, da me prime, prisjeća se kipar. Atelje na radnom mjestu Prvo zaposlenje Belobrajiću bilo je u Tehničko-građevinskoj školi u Rijeci. Tu se kratko zadržao i pravi posao, koji ga je kreativno ispunjavao, pronašao je u riječkoj Brodoopremi. - U Brodoopremi sam radio u inženjeringu za oblikovanje prostora. Tako da sam puno radio na opremanju i oblikovanju brodskih interijera, ugostiteljskih ali i poslovnih objekata. Radili smo za elektroprivredu, njihove dispečerske stanice na Pehlinu i Krasici. Sve to bile su sretne okolnosti radi kojih nisam bio prinuđen i nisam imao 16 Glas Vinodola potrebu napraviti doma atelje. Doduše, nisam imao ni vremena za neki samostalan, tihi rad. Ipak, umjetnost nije trpjela, naprotiv, u tim uvjetima napravio sam puno reljefnih dekoracija, jer mi se za to pružala mogućnost. Mogao sam koristiti različite materijale i izraziti njima svoje kreacije.Od tih mojih kreacija istaknuo bih one u hotelu Omorika, na ulazu u upravnu zgradu Brodokomerca. Puno toga sam delao i sada je ne pultu Fine u Crikvenici dekoracija kao i u Novalji u Hotelu Loža. Ivan Belobrajić, jedini je akademski primjenjeni umjetnik u Vinodolu. Pored dizajna, nazovimo ga industrijskog, okušao se u svim likovnim formama, kiparstvu, slikarstvu, skulpturi. Riječki atelijer 74. Belobrajić kao cijenjeni i poletni društveni djelatnik bio je zajedno sa slikarom Rikardom Žicom osnivač i pionir riječkog ogranka HDLU-a (Hrvatsko udruženje likovnih umjetnika). Kao član HDLU-a izlaže u Rijeci i Porečkom analu. Izlagao je u Jastrebarskom, Zagrebu, Crikvenici. No 1974 .godine grupa likovnih umjetnika udružena po afinitetu umjetničkog izraza udružuje se u skupinu pod nazivom “Riječki atelijer 74”. Uglavnom je riječ o osam umjetnika, mahom diplomantima Škole za primjenjenu umjetnost u Zagrebu, među kojima je istaknuto mjesto zauzimao Ivan Belobrajić. Razlikovali su se članovi po materijalu i načinu obrade svojih eksponata, dok su zajednički trenutak nalazili u meditaciji intimnih trenutaka. Zajedno sa Srđanom Beaderom, Josipom Deranjom, Dušanom Lončarićem, Jena Likićem, Vilimom Lončarićem, Aleksandrom Radovićem i Ladislavom Šošterićem koji su činili s Belobrajićem “Riječki atelijer 74”, izlaže sve do 1980. godine u Crikvenici, Zadru, Rijeci, Zagrebu, Splitu Opatiji i Selcu. Ivanu su bili izazovi rad u svim materijalima od drva (koprivić, trešnja, orah), bakra i kamena, na čemu je diplomirao na akademiji. Što se kamena tiče, nije mogao koristiti onaj kojeg ima iznad Vinodolske doline već istarski i brački kamen. Radio sam, istaknuo nam je naš domaćin Belobrajić, spomenik na Lukovu izrađen od bakra, spomenik revolucije. Delal sam spomenik na Vratima palim Primorcima i Goranima koji simbolizira bombu koja se raspada, spomenik Kloviću u Grižanama, spomen kosturnicu u Triblju i bistu Vladku Mačeku. Danas po vrtu nešto radim, nađem malo vremena. Ne delam skulpture jer nemam više prostora za to. Pionir nogometa u Triblju Iako je nekada bio istaknuti društveni radnik koji je ulagao dosta energije u podizanje i uređenje samog mjesta Tribalj, bio je jedan od pionira razvoja tekst i foto Zdravko Kleva nogometa u tom mjestu. Drago mi je zbog Turbine, da je i danas dobro organizirano sportsko društvo. Mi smo klub osnovali 1951. godine i ja sam bio član i nogometaš u Turbini od njezinog početka. Iz Zagreba sam donosio lopte, a prije toga, prisjetio se, delali smo lopte od harte i krpe i bosonogi igrali. Iz kataloga izložbe povodom “Dana Vlatka Mačeka” u Jastrebarskom 1995. g. “Ako se sjetimo ranih radova Ivana Belobrajića, posebno reljefa u metalu i drvu koji predstavljaju njegova najbolja kiparska djela sa značajkama čistog ekspresionizma, spoznat ćemo razložnu neposrednost, gotovo logičnost njegova priklona temama iz naše tragične zbilje. Belobrajićeva izražajna sfera bila je obojena sumornošću, čak dramatičnim pesimizmom… U nadrealnom rasporedu i slobodi u proporcijama elemenata, često je dominirao plastični istak obline glave-lubanje s izravnom aluzijom na rasap i minuće. Provali ogorčenja ostaje dosljedan kod slikarskih prikaza u svom izražajnom svijetu, ali je dramatičnost ekspresivnosti eskalirala do drastičnih evokacija strašne istine i silinu zla. Vanda Ekl Spomenici: Juliju Kloviću – Grižane 1978; Spomenik palim borcima Goranima i Primorcima u Fužinama – Vrata 1979; Spomen kosturnica Tribalj 1979; Bista dr. Vlatko Maček 1995. Nagrade: 1995. Nagrada za skulpturu – Izložba mladih; 1967. Nagrada za primjenjenu umjetnost – Proljetni Zagrebački velesajam; 1968. Nagrada za primjenjenu umjetnost – Proljetni Zagrebački velesajam Dekoracije interijera Hotel Loža Novalja 1968, Dispečerska sala Pehlin 1969, Hotel Omorika Crikvenica 1972, Poslovni prostor Petrokemije Rijeka 1974, Croatia osiguranje Rijeka 1975, Fina–poslovnica Crikvenica i Čabar 1977/78, Restoran Lanterna Crikvenica 1979, Restoran “Kačjak” Crikvenica 1980, SIZ Mirovinskog osiguranja u Rijeci 1980. Glas Vinodola 17 Kultura Enes Kišević stihovima raznježio Bribirce Č itav život nastojao sam u svojim stihovima sličiti ljepoti rodnoga grada i rijeke Une – kazao je Enes Kišević na književnoj večeri u Bribiru, koju je započeo upravo sonetnim vijencem “Voda je moja mati” uz gitarističku pratnju Marija Šimunovića, a nastavio kazivanjem stihova iz knjige izabranih pjesama (1959.–2009.) “Riječi vraćene kući” i njegovih ostalih knjiga pjesama. Svojim zanimljivim nastupom i prisno uspostavljenom komunikacijom s posjetiteljima Enes Kišević, poznati bosanski i hrvatski književnik i dramski umjetnik oduševio je Bribirce. U takvoj neposrednoj komunikaciji, objašnjenjima o tome kako su nastale i kome su posvećene neke od njegovih pjesama, Kišević je na svojstven način dramskog umjetnika predstavio veći dio svog bogatog pjesničkog opusa. S knjigom “Voda je moja mati” Kišević metaforički u stihu “sunca crte” i alegorezom na razini cijele pjesme još jednom dokazuje da je pjesnik izrazite slikovitosti, uz onu već dokazanu karakteristiku o misaonosti. Pred nama je potpun pjesnik slikovne i pojmovne recepcije. U pjesmi Zavičaj tijela zrači osjećaj majčinstva. Treba naglasiti da je Majka za pjesnika prvi oblik koji budući čovjek doživljava kao iskustvo duše, kao arhetip svih arhetipova. On je također majstor vezanog stiha… Riječi u njega naprosto poteku, kao da se izlijevaju u jezik. On za svaku od njih nađe pribježište (konak) – naveo je, između ostalog, u recenziji književnik Sead Begović. tekst i foto: Mira Krajnović Zeljak 18 Glas Vinodola Klapa Tić s Hrvatima u Slovačkoj U Bratislavi je od 11. do 13. veljače na Hrvatskim danima gostovala klapa Tić. Tamo su ih ugostili i pružili ugodan i vrlo aktivan boravak domaćini, predsjednik saveza svih Hrvata Slovačke Republike Radoslav Janković i Hilda Mitterpahova, predsjednica HKD u Hrvatskom Jandrofu. Oni su goste iz Vinodola upoznali s povješću Hrvata na slovačkim prostorima, koji su kroz 500 godina očuvali svoju tradiciju i izvorni hrvatski čakavski jezik. Članovi Klape Tić bili su primljeni kod predsjednika Slovačke Republike Ivana Gašparovića u njegovoj rezidenciji u Bratislavi, gdje je Klapa Tić otpjevala nekoliko prigodnih pjesama. Naša delegacija razmijenila je s Predsjednikom i njegovom suprugom prigodne uspomene, a predsjednik Gašparović nije zaboravio istaknuti da je porijeklom Hrvat i to naš Vinodolac iz sela Baretići. Uz ugodan razgovor i čašu pjenušca rastali su se uz dogovor da predsjednik Gašparović ponovno posjeti Vinodol. Za boravka u Bratisla- vi Klapa Tić uz ostale članove delegacije posjetila je u Veleposlanstvu RH u Slovačkoj Republici. Hrvatski veleposlanik Tomislav Car sa svojim suradnicima, primio je goste, koji su ga upoznali s dosadašnjom suradnjom sa slovačkim partnerima, boravku djece na ljetovanju u Selcu . Na Hrvatskom balu u Hrvatskom Jandrofu (Jarovce) Klapa Tić je sudjelovala u programu, a na traženje publike klapa je pozivana da pjeva u par navrata. Predana je nagrada Likovne radionice J.J. Klović za najbolji rad i nazočnima je naglašeno da su Vinodolci iz Klovićevog kraja. Klapa Tić posjetila je Slovačku s mr. Marijanom Karlić koji je na poziv prijatelja slovačkih Hrvata organizirao posjet. Marijan Karlić već deset godina, u sklopu Hostela Karlovac u Selcu čiji je direktor, surađuje sa zajednicama Hrvata u dijaspori, te razmjenjujući gostovanja jača spone među našim mladima koji ljetujući u Selcu uče jezik svojih predaka i upoznaju Hrvatsku i naš lijepi vinodolski kraj. Z. Kleva “Govori ljubav” na Valentinovo P ovodom Valentinova u organizaciji Odsjeka za kulturu Vinodolske općine hrvatski glumci Vedran Mlikota i Siniša Ružić upriličili su u Narodnoj knjižnici i čitaonici “Bribir” večer ljubavne poezije i šansone. U programu kojeg su nazvali prigodom dana zaljubljenih: “GOVORI LJUBAV” kazivali su, uz gitarističku pratnju, stihove poznatih svjetskih i hrvatskih pjesnika – Enesa Kiševića, Arsena Dedića, Sergeja Jesenjina, Edgara Alana Poa, Charlesa Baudelairea i drugih. Pčelari donirali med Zumba fitnessom protiv stresa u Bribiru Č E lanovi Pčelarskog društva KUŠ koje aktivno djeluje za područje Grada Crikvenice i Općine Vinodolske, sa sjedištem u Grižanama, obišli su Dom starih u Grižanama kojeg uspješno vode časne sestre Srca Isusova. Tom prilikom uz razgovor, darivali Jadranko Bojanac, časna Danijela i Branko Marušić su njihove štićenice i njihove vrijedne domaćice s dvadeset i tri kilograma prvoklasnog meda. Glavna oberica se- stera Grgurić diplomirana je trenerica sportske rekreacije i licencirana instruktorica Zumba fitness u prvoj generaciji Zumba instruktora u Hrvatskoj, odnedavno je pokrenula i vodi programe sportske rekreacije aerobika, pilatesa i Zumba fitnessa u Bribiru, u kojem je rođena i živi. Iste programe ta ambiciozna apsolventica kondicijske pripreme sportaša i voditeljica plesnih radionica, kondicijska trenerica mladih rukometaša i rukometašica u Rukometnom klubu „Bribir održava za rekreativce u Crikvenici i Novom Vinodolskom. Najveći broj vježbačica polazi Zumba fitness koji je nekoliko godina vrlo popularan u mnogim hrvatskim gradovima, vode ga stotine licenciranih instruktora, a polaze na tisuće oduševljenih vježbačica. Polaznice ovih programa žene su starosne dobi od 16 do 62 godine kaže nam Ester i otrkiva što je to Zumba fitness.To je dinamična i vrlo zabavna fuzija aerobika, latinoameričkih i internacionalnih plesova. Program je kreirao Kolumbijac Beto Perez, početkom ovog stoljeća. Trening se odvija uz ponavljanje koreografija salse, cumbie, merengue, reggetona i slično, koje sadrže lako pamt- ljive korake, a izravno djeluju na opću kondiciju, kardiovaskularni i respiratorni sustav. Zumba fitness utječe na dobro raspoloženje, zbog atmosfere koja je izrazito energična i zabavna, stoga je rado nazivam „antistres“ programom. Vježbačice tvrde da Zumba stvara i određeni vid ovisnosti, jer svaki trening traži dodatni angažman, a dolazak na svaki sat je pravi užitak, rekla nam je Estera Grgurić. Tekst i foto: Željka Jurčić Kleković Dvostruko veći otkup loznih cijepova U organizaciji Poljoprivredne zadruge “Plodovi Vinodola” u tijeku je prodaja 5.500 sadnica vinove loze, autohtonih sorti, koje su pribavljene poticajnim sredstvima Primorsko-goranske županije i Vinodolske Općine. Treba istaknuti da se radi o dvostruko većem broju cijepova za koje je bio izražen interes u odnosu na lanjsku godinu. Poljoprivredna zadruga Plodovi Vinodola ove godine planira posaditi i 1000 sadnica “lavande angustifolije”, za koje kupac već postoji i koji je za iduću godinu najavio kupnju još većih količina. stra Danijela, u ime štićenica i sestara srdačno se zahvalila pčelarima na pažnji i vrijednoj i korisnoj donaciji. foto: Milan Balas, tekst: Zlatica Balas Prvo lavandino ulje U destileriji obitelji Kučić na otoku Cresu proizveden je prva litra eteričnog ulja od cvjetova “lavande angustifolije”, ubranih s plantaža u Vinodolskoj Općini. U promotivne svrhe plasirano je pola litre eteričnog ulja u pakiranju po 5 mililitara, a drugih pola litre u istom pakovanju prodavan je na tržištu po 25 kuna. Dvije litre hidrolata, cvjetne vodice od lavande, također je plasirano na tržište u bočicama od 200 mililitara. Glas Vinodola 19 Baština Grižanska kulturno – povijesna prešućena baština O dluka o donošenju prostornog plana uređenja Vinodolske općine potakla je ovaj kratki osvrt na zaboravljene i ispuštene crkvice, a trebale su biti uvrštene u baštinu. Vrlo stara crkva je sv. Križa na Kalvariji iznad Marušića. Prvi put se spominje u Urbaru iz 1544. godine u kojem su popisane obveze puka prema “našoj gospodi”, navodi se: “…Jošće pšenica ka se imenuje čabar, ka gre gospodinu u grad, naj prvo: - čabar Kulentića starić 10 - čabar Blažičevića i Skomeržića starić 10 - čabar svetog Križa 6 - čabar svete Ani 6…. “. Grižanski urbar iz 1700. godine također potvrđuje ovo podavanje 6 starića pšenice. Kao filijala župne crkve sv. Martina spominje se 1733. godine uz crkve sv. Nikole, sv. Andrije Apostola, sv. Bartolomea i sv. Tijela Kristova koje su bile u Grižanima, sv. Duha na Duševu i sv. Ane u Mirošima. Krajem devetnaestog vijeka stara crkva je proširena, a kod pripreme temelja pronađene su ljudske kosti, smatra se da je u njoj bio pokopan neki dobrotvor crkve ili svećenik. Preuređena crkva zadužbina je Grge Malinarića i njegovog sinovca Luke koji je tada bio župnik u Krmpotama. Godine 1895. 11. travnja ispred crkve postavljen je križ, a drugog dana, 12. travnja prvi puta je išla prošecija iz Grižana na Kalvariju i to svaki Velik petak do sredine šezdesetih godina prošlog vijeka. Grižanski župnik Luka Malinarić dao je izraditi i postaviti zvona na crkvu. Povijesna pozadina štovanja sv. Križa je osvajanje relikvije iz ruku nevjernika, car Heraklije (610-641) pobijedio je perzijskog kralja, a kao prva pogodba za mir, njegov je zahtjev da se kršćanima vrati sveti Isusov križ. Porfirogenet navodi da je car Heraklije pozvao Hrvate iz Velike i Bijele Hrvatske sa središtem oko Krakova u ove današnje krajeve da mu zaštite zapadne granica protiv Avara. Vrijeme je to kada car vodi rat za oslobođenje sv. Križa, Hrvati tada još pogani, kao takvi neizravno se bore “za krst časni”, osiguravajući 20 Glas Vinodola caru zapadne granice. Crkvu sv. Križa kao i crkvu sv. Ane u Barcima možemo datirati u 15. vijek. Stara crkva je i sv. Mihovil u Blaškovićima, 1733. godine spominje se kao filijale župne crkve BDM Snježne u Belgradu, a navodi se da je udaljena od župne crkve 7 minuta hoda. Vjerojatno je i ona bila oštećena u potresu kao i crkve sv. Stjepana i sv. Petra u Belgradu te je 1846. godine preuređena i proširena. Kod uređivanja terena oko crkve, 1910. godine pronađeno je groblje. O starosti crkvi svjedoči legenda o velikoj letećoj zmiji, sa velikom glavom, koja skače po okolnim hrastovima. Legenda navodi na kultno mjesto štovanja staroslavenskog boga Peruna, boga groma, munje, ratarstva i djelitelja kiše. Mjesto kulta Peruna je hrastov gaj i obvezno se javlja “dolčić”. Sv. Mihovil je ratnik s mačem u ruci koji sa svojim anđelima vodi rat protiv zmaja. Nepravedno je zaboravljena i zapušte- Crkva sv. Križa tekst i foto: Stipe Jurčić Razglednica sv. Križ–1910.god. na kapelica na staroj cesti iz Blaškovića za Grižane, na raskršću za Baretiće. Cesta je građena oko 1790. god. i na toj cesti izgrađena je kapelica na Pećcima i gotovo ista ova u Blaškovićima. O samoj kapelici nema nikakvog podatka, osim u zapisima Ivana Kneza iz 1967. godine gdje navodi da se raspitivao kod najstarijih mještana i nije dobio nikakav podatak osim da se oduvijek zove samo “stara kapelica”. Kod izrade Odluke o donošenju prostornog plana uređenja Vinodolske općine, nepoznavanje kulturno-povijesne baštine ne opravdava neuvrštavanje ovih crkvica u baštinu, kao ni sela Antova u zaštitu. Antovo je naseljeno od prapovijesti, spilja i izvor vode bili su dom prvom stanovniku, u neposrednoj blizini pronađene su prapovijesne pepeone urne. Krajem pretprošlog vijeka kod čišćenja terena pronađeno je groblje s: “…mnogo oružja, a mačevi su tri prsta široki…”. Oko svega ovoga moralo se konzultirati Udrugu za očuvanje narodnih običaja i kulturne baštine J.J. Klović kao i MO Grižane – Belgrad, te ne bi bila izostavljena izvorišta vode čija starohrvatska imena Dobrovica i Židovalj govore o starosti, posebno Dobrovica iz čijeg izvorišta voda od 1901. godine vodovodom za selo Kamenjak teče i danas. Predlažem Udruzi i MO da bar simbolično označimo mjesto Desetinca u kojoj je 1788. god. započela sa radom škola kao i da je 1791. god. počela sa radom pošta u Grižanima. Naša je to baština, koja se nažalost sve više zbog neznanja i nezainteresiranosti gubi za buduće naraštaje. Kod sv. Mihovila 1915. god. pop Ivan Malinarić, župnik u Brinju, 1908.g Glas Vinodola 21 Dota od nigda Plašila B il je misec maj. Najliplji misec va letu. Tičice ko da su pirovale tih dani su pivale na se moguće feli. Stran ona Miroševa počela se oblačit va svitlo zelenu halju. Procval je jesen po celoj strani, a spod nje va selu jorgovan. Kad se to skupa smišalo dišalo je bolje od ijednog kupovnog parfema.Takova ča retko čovik dožive va gradu, a nit va ko drugo godišnje vrime. Mata ki je tad bil već dečko na si boki ni mogal, a da ne pobigne materi saku večer i pišice uživajuć pomalo, nogu, na nogu priko Pećin pa va Grižane. Sobotun va Dom na tanac, a drugi dani ili stricu Juri va birtiju na kruškovac ili mentu, ili ako ne va niko selo, kadi bi se va društvu z pajdaši nahajali na kon raskrižu, bunici ili guvnu, a onda pripovedali o sen i sačen ča su čuli od starijih, aš novin, televizije, a ni radija još ni bilo. Napisala Zlatica Balas Kad bi se tako nadivaneli, a sigurno i počeli već pomalo pogljedivat i va divojčice, Mata se saku večer već kasno vrnjeval doma. Mat Jela, ka bi bila otela da nje Mata bude više doma i njoj na oku, nikako ga ni mogla na to prisilit. On bi ju tako lipo znal obrljatit, malo bi ju zagrlil, ki put kušnul, a onda se tako lipo zvukal i prošal svojin puten. Jednu večer nagovori Jela svoju prvu susedu Anu Lukinu da se omaškaraju va lancuni i da poli one vele škalje spod Mačca dočekaju Matu i ga prestraše, kako ne bi više tako kasno dohajal doma. Ni trebalo puno nagovarat Anu. Tu istu noć okol polnoće šle su i čekale, čekale, bome skroz do dvi ure za polnoću. Najednuč zad Papićevih kuć čuju Matu kako fikulajuć gre prema njin. Kad jin se već blizu primakal, počele su mahat, hucat ko sove, veseleć se kako te ga zasprave preplašit. Kad je Mata videl te čudne spodobe, naložil pune ruki kamena pa udri po njih. Najednuč čuje Mata materin glas: “Ajme Mate, stani vrag te dal, tr te dal, ubit ćeš nas!” Mata se sam sobun nasmel i veli jin „Stel videle, kako vredi ona; ki pod drugin jamu kopa sam va nju pada… Ima tu nič. A…“ Si troje su se nasmeli i šli doma, a Mata ki je moral brzo za tin poć va vojsku, a zad toga i na delo, više ni dospel onako lipo uživat va lipoti noći spod Gornje strani, ku i danas sanja tamo nigdi dugo od rodnog kraja va Kanadi kamo je šal za svojun srićun. Pajasen – Ailanthus glandulosa P red sedandeset let učiteljica Zora Zastavniković divanela je va crkveničkoj školi o narodnoj nošnji, rekla je da evdi moreš znat ki je ot kud po robi i po zajiku. Skoro sako selo ima svoju rič za niku stvar. Va zadnjen broju evih novin o domaćin nazivimi driv i bilja, ponukalo me na par riči o jednoj tujici ku se evdi krivo krstilo. Pajasen je prnešen z Kine, a tamo ga zovu lagit, oli bolvani-fa ča znači sveto drivo, zovu ga i ailanto, nebesko drivo ot kud mu i latinsko ime Ailanthus. Znaju ga zvat i čončan, smrdljivi jesen. Čehi ga nazvali pajasen, a mi ot njih prezili to ime, poradi toga jerbo mu peri sliči jesenovon. Kako dosti sliči ruju, spočetka su ga biljari nazvali Rhus vernix, se dok ga ni ziučil biljar Desfontaine i dal mu današnje latinsko ime. Kako je sako pero sastavljeno ot 6-7 parih percih, a sako pero doli ima po dva zubca, kot žilice ( glandulae) pa ga je i krstil Ailanthus glandulosa. Va kini ga je videl francuski verovjesnik pop d’Incarville i 1751. leta poslal je sime va London, a 1771. leta dospel je va Pariz ot kud se malo po malo ra- 22 Glas Vinodola sul Evropun. Milanski plemić Luigi Castiglioni rasel ga po celoj Italiji. Va Hrvacku prnesal ga ke zagrebački biškup Alagović, a va naši kraji znani rički čovik Adamić, “… te se prvo stablo jošte vidi u vrtu njegove kćeri gospoje Troyerove”. Mislelo se da će to drivo zazelenit goli kamik, preporučival ga 1840. leta vlastelin Bartoság, a grof Kolonić na svon imanju blizu Požuna, 1863. leta posadil je 40.000 mladic, i to va pesak, se da su se ulovile. Hvalilo ga se jerbo brzo raste i sagdi, niš mu ne smeta, da se ne boji ni kozjeg zuba, kot ni gusinic. Imel je još jednu prednost, peri mu je hrana gusinici ka dela svilu, pajasenov svilac oli pajasenjak, a v letu i po dvi letine daju. C. kr. namjesništvo naložilo je učitelju poljodjelstva va Gorici, Bartolu Radici, da posije sime kako bi bilo četiresto hiljad mladic ke će se na ovu golet posadit i novo svilarstvo razvit. Ot se te hvale evdi se ni baš pokazal, tek va ovo vrime kad je se zarašćeno prišal je na svoje. Praća sakud. Kako je tako reć tolič simo prnešen va sakon kraju druhčije ga zovu, nigdi je divi orih, jerš, va Jelenčić pak Kok, a na begracku stran je bajamas. Tako da bajamas ni smrdljika, jerbo je grm smrdljike ot vavik evdi, naš i sagdi je smrdljika. tekst i foto: Stipe Jurčić Ante med bajamasi kadi je do tolič rasal trs i črišnja Glas Vinodola 23 Sretan i blagoslovljen Uskrs želi Vam Vinodolska općina
© Copyright 2024 Paperzz
