Glas Vinodola

List na A4 work:Layout 1 11/15/07 7:49 PM Page 1
ISSN 1846-6230
Glas
Vinodola
Glasilo Općine Vinodolske
Izdavač: Općina Vinodolska
Bribir 34, 51253 Bribir
Godina III, Broj 11 • srpanj 2010.
ISSN 1846-6230
Glas Vinodola
ISSN 1846-6230
Glas
Vinodola
Glasilo Općine Vinodolske • Izdavač: Općina Vinodolska • Bribir 34, 51253 Bribir
ISSN 1846-6230
Godina II, Broj 9 • prosinac 2009.
Glas
Vinodola
Glasilo Općine Vinodolske
Izdavač: Općina Vinodolska
Bribir 34, 51253 Bribir
Godina III, Broj 12 • rujan 2010.
ISSN 1846-6230
Glasilo Općine Vinodolske • Izdavač: Općina Vinodolska, Bribir 34, 51253 • Bribir • Godina III, Broj 13, prosinac 2010. • ISSN 1846-6230
Glasilo Općine Vinodolske
Izdavač: Općina Vinodolska
Bribir 34, 51253 Bribir
Godina II, Broj 8
rujan 2009.
Glas Vinodola
ISSN 1846-6230
Glasilo Općine Vinodolske
Izdavač: Općina Vinodolska
Bribir 34, 51253 Bribir
Godina II, Broj 6
ožujak 2009
ISSN 1846-6230
Glas Vinodola
ISSN 1846-6230
Glasilo Općine Vinodolske
Izdavač: Općina Vinodolska
Bribir 34, 51253 Bribir
Godina II, Broj 5
prosinac 2008.
Glas Vinodola
Glas Vinodola
Glasilo Općine Vinodolske
Izdavač: Općina Vinodolska
Bribir 34, 51253 Bribir
Godina III, Broj 10 • ožujak 2010.
Glas Vinodola
ISSN 1846-6230
Glas Vinodola
Glasilo Općine Vinodolske
Izdavač: Općina Vinodolska
Bribir 34, 51253 Bribir
Godina II, Broj 7
lipanj 2009
ISSN 1846-6230
Glasilo Općine Vinodolske
Izdavač: Općina Vinodolska
Bribir 34, 51253 Bribir
Godina II, Broj 3
srpanj 2008.
Glas Vinodola
n Glasilo
ISSN 1845 - 9609
ISSN 1845 - 9609
Glasilo Općine Vinodolske
Izdavač: Općina Vinodolska
Bribir 34, 51253 Bribir
Godina II, Broj 4
rujan 2008.
Glas Vinodola
Op}ine Vinodolske n Izdava~: Op}ina Vinodolska n Bribir 34, 51253 Bribir n Godina: II n O`ujak 2008. n BROJ: 2 n
Glas Vinodola
n Glasilo
Op}ine Vinodolske n Izdava~: Op}ina Vinodolska n Bribir 34, 51253 Bribir n Godina: I n Studeni 2007. n BROJ: 1 n
List na A4 work2:Layout 1 3/19/08 9:22 PM Page 1
Glas Vinodola
glasilo Općine Vinodolske
izlazi 4 puta godišnje
Godina III, Broj 13, prosinac 2010. g.
ISSN 1846-6230
BESPLATNO
Impresum
Izdavač:
Općina Vinodolska općina
Za izdavača:
Ivica Crnić
Urednik:
Zdravko Kleva
Uređivački odbor:
Željka Jurčić Kleković, Iris Bruketa
Suradnici:
Željka Jurčić-Kleković, Zlatica Balas,
Iris Bruketa, Mira Krajinović Zeljak,
Vedran Vučinić ( križaljka)
Fotografije:
Zdravko Kleva, Iris Bruketa, Mira
Krajnović Zeljak, Božo Novaković
Grafičko oblikovanje i tisak:
Zambelli, Rijeka
Naklada:
1300 primjeraka
Cjenik oglasnog
prostora
1/1 stranica (210 x 297) = 2900.00 kn
1/2 stranice (210 x 148) = 1500.00 kn
1/4 stranice (210 x 74) = 700.00 kn
druga stranica (omot):
210 x 297 = 3400.00 kn
zadnja stranica (omot):
210 x 297 = 3700.00 kn
2 Glas Vinodola
Važni telefoni
Vinodolska općina–Bribir
Bribir 34, 51253 Bribir
centrala tel: 385 51 42 25 40
pravna@vinodol.hr
www.vinodol.hr
Načelnik:
Ivica Crnić
tel: 385 51 42 25 47
385 51 24 81 72
Pročelnica jedinstvenog
upravnog odjela; voditeljica
Odsjeka za kulturu:
Željka Jurčić-Kleković
tel: 385 51 24 81 72
tel: 385 51 42 25 43
Odsjek za financije i proračun
voditelj: Den Strizić
tel: 385 51 42 25 44
Odsjek za pravne i opće poslove
voditelj: Anto Matković
tel: 385 51 42 25 41
Odsjek za komunalnu djelatnost i
gospodarenje prostorom
voditelj: Bernard Peko-Lončar
tel: 385 51 42 25 45
Prijem stranaka: ponedjeljak,
srijeda i petak od 8.30 do 15.00 h,
utorak od 13.00 do 17.00 h,
četvrtkom se stranke ne primaju
Narodna knjižnica i čitaonica
“Bribir” Bribir
tel: 385 51 24 81 03
tel: 385 51 24 80 30
Radno vrijeme: ponedjeljak i
srijeda od 10.00 do 19.00 h, utorak
od 8.00 do 16.00 h, četvrtak i
petak od 8.00 do 15.00 h
Turistička zajednica Općine
Vinodolske
tel: 385 5124 87 30
Radno vrijeme: od 8.00 do 14.00 h
svakim danom osim nedjelje
Ambulanta Bribir
tel: 385 51 24 81 11
ponedjeljak, srijeda i petak
od 7.00 do 13.30 h, utorak i
četvrtak od 13.00 do 19.30 h
Policija: 92
Prva pomoć: 94
Vatrogasci: 93
Vučna služba HAK: 1987
Autobusni kolodvori:
Novi Vinodolski, tel: 385 51 24 42 68
Crikvenica, tel: 385 51 78 13 33
Ovo je mjesto za Vaš oglas, čestitku, propagandnu poruku.
Za upite obratite se:
Agencija “Primari”
ul. Nikole Tesle 1, 51000 Rijeka
mob: 0915431672
e-mail: primari@ri.t-com.hr
Aktualnosti
Deseta sjednica Općinskog vijeća Vinodolske općine
Proračun za 2011. godinu manji odovogodišnjeg
N
ismo sretni ovakvim proračunom rekao je vijećnik Mihovil
Mavrić u ime kluba vijećnika koalicije HSLS, HSS, PGS i SDP-a ali ćemo
ga prihvatiti. Sa osam glasova za i tri
protiv, prijedlog proračuna Vinodolske
općine u iznosu od 18 milijuna kuna
je prihvaćen što je predložio i Odbor
za proračun. Kako je obrazložio načelnik Ivica Crnić proračun je sačinjen na
osnovu pokazatelja ostvarenja za 2009.
godinu i ostvarenja ovogodišnjeg proračuna zaključno sa 17. studenoga. On
je manji za cca milijun kuna, rekao je
Crnić, od ovogodišnjeg proračuna u
kojem je ostvaren manjak prihoda od
poreza na imovinu, prihoda od potpora i komunalnog doprinosa. Upravo tim
pokazateljima vodili smo se pri planiranju proračuna za 2011. godinu, naglasio je Crnić, uz dozu optimizma kada
je riječ o drugim prihodima, onim od
poreza na imovinu, komunalne naknade i komunalnog doprinosa. Nastojali
smo zadržati dostignutu razinu u svim
segmentima uz blago smanjenje. I ovakav novi proračun obilježava i društvenu i socijalnu a i razvojnu komponentu.
Ovaj proračun možemo nazvati i prelaznim jer će se od prvog siječnja 2012.
godine kod stupanja na snagu novoga
Zakona o regionalnom razvitku Republike Hrvatske u velikoj mjeri definirati
visina prihodovne i struktura rashodovne strane po korisnicima i osnovnim
namjenama. O tome ćemo raspravljati
više kada zakon bude aktualan, zaključio je Ivica Crnić.
Gubimo status brdsko-planinskog
područja
Den Strizić pročelnik za finacije i proračun istaknuo je da je proračun prijelazni jer sukladno spomenutom Zakonu
2012 godine Vinodolska općina gubi
status brdsko-planinskog područja. To
znači da će porezni prihodi biti manji
za dva do dva i pol milijuna kuna. Drugi zakonski okvir je Zakon o fiskalnoj
disciplini kojim se pooštravaju odnosno preciziraju prihodi od komunalne
naknade, koje mi sada ponekad koristimo za neke druge stvari, rekao je
Strizić. Optimizam glede prihoda od
komunalnih naknada, Strizić temelji
na istoj visini komunalne naknade (5,1
milijun), komunalnog doprinosa većeg
od milijuna kuna, te na predstojećoj izmjeri komunalnih objekata i stavljanja
u zakonski okvir izgrađenih stambenih objekata koji nisu platili komunalni doprinos. Prihod od poreza za kuće
za odmor planiran je u iznosu 600 tisuća kuna. Osamnaest milijuna kuna jeste optimističan proračun ali kako sada
stoje stvari bit će i ostvariv.
Amandman na proračun
Prije glasovanja o proračunu amandman na prijedlog proračuna za
2011. godinu iznjeo je u ime Mjesnog odbor Grižane-Belgrad vijećnik Željko Citković. Amandmanom se
zatražilo osiguranje namjenskih sredstva za izgradnju sportskog objekta
“Bačevo” u Grižanama. Članovi mjesnog odbora svoj su zahtjev temeljili na činjenici da je donijet prostorni
plan kojim je takav objekat predviđen
te je, s time u vezi Citković naglasio
kako nema nikakvih prepreka da se
proračunska, rezervirana sredstva, od
200.000 kuna za otkup zemljišta, na-
Voditelji odjelela Bernard Peko Lončar
i Den Strizić
mjene upravo za sportski objekt “Bačevo”. Načelnik Crnić napomenuo je da i
za “Bačevo” ali i za nogometno igralište
u Triblju, općina mora prvo izvršiti procjenu vrijednosti terena te najavio da je
u tijeku angažiranje vještaka za taj dio
posla. Nakon toga objasnio je, moramo
krenuti u pregovore sa vlasnicima parcele i tek onda u otkup zemljišta od njih.
S obzirom, a takvih iskustava imamo u
općini, rekao je načelnik, na dugotrajnost pronalaženja vlasnika i pregovora
s njima, to može potrajati i godinama.
Tamo, zaključio je Crnić, gdje se otvore
mogućnosti i gdje se otkup bude mogao provesti tamo ćemo naša sredstva
i realizirati. Nakon dodatnih diskusija,
amandman je prihvaćen u smislu da se
u Program izgradnje kapitalnih infrastrukturnih objekata uvrsti sportski
objekta “Bačevo” jer se u proračun takva stavka i onako se ne može upisati.
S aktualnog sata
Što se radi na katastarskoj izmjeri površina u općinskom vlasništvu i prevođenju u vlasništvo onih prostora koja to
nisu a na području su općine, poput
cesta u šumi, groblja, drugih površina
zanimalo je vijećnika Roka Brozovića.
Kada smo uveli GIS u njega smo uveli
katastar groblja i evidentirali uglavnom
sve parcele i njihove vlasnike. Imamo
naravno i vlasnika do kojih ne možemo
doći, takvih je sve manje, protiv onih
koji ne plaćaju 500 kuna naknade, pokrenuli smo i ovršne postupke, naglasio je načelnik Crnić. Za izmjeru objekata u općinskom vlasništvu angažirali
smo agenciju koja upravo provodi jedna dio tih poslova i u dolini ali i na dionicama puteva u šumi gdje su putevi kao prilazni otvoren problem a ljudi
žele legalizirati svoje izgrađene objekte.
Te geodetske izmjere se provode i ucrtavaju u katastar. Dinamika nije kakvu
bi htjeli ali ipak se radi.
Vijećnicu Jagodu Ugrin zanimalo je je
li 400.000 kuna planiranih sredstava za
izgradnju dijela kolektora kanalizacijskog sustava od Vrbe preko Kičera do
Štokolina dovoljno za izgradnju i što je
s tim projektom. Uskoro ćemo dobiti
ugovore, odgovorio je Crnić, po kojima
Glas Vinodola 3
Aktualnosti
Osma sjednica Općinskog
vijeća Vinodolske općine
Prihvaćene izmjene urbanističkih planova Triblja i Grižana
će projekt sufinancirati Hrvatske vode a
kandidirali smo projekat prema Županiji i prema ministarstvu. Od Hrvatskih
voda imamo potvrdu da će participirati na dionici Vrba -Kičeri–Štokolin i na
drugom dijelu kod Triblja a i od Županije, da će i ona dati pola milijuna kuna
za kanalizaciju. Mislimo da ćemo s tim
dijelom sredstava i našim minimalnim
ta dva projekta realizirati.
Bez kreditnih zaduženja, nastavio je Crnić, neće se moći ostvariti jače aktivnosti na rješavanju projekata kanalizacije
iz razloga što, da bi se ostvarilo pravo
na povrat dobivenih sredstava iz pretpristupnih fondova, na koja želimo te
projekte prijaviti, vi morate isfinancirati
i provesti cijeli projekt, platiti i onda na
osnovu plaćenog tražiti i dobiti sredstva iz fonda. Stoga smo razmišljali da
idemo na kreditno zaduženje od najmanje 10.000.000 kuna.
Na aktivnost Klizišta Slani potok upozorio je vijećnik Željko Citković pa je s
tim u vezi upitao što je s projektom njegove sanacije oko kojeg se spominjala
vlada Japana, snimao se, angažirana je
i šumarija. Mi smo prošli tjedan obišli
lokalitet u Kamenjaku uz Slani potok,
rekao je Crnić i dodao kako nesanirani
stari kamenjački vodovod na neki način i pospješuje klizište. Još prije dvije
godine utvrdili smo da bi se stavljanjem starog kamenjačkog vodovoda u
funkciju istodobno riješilo oko kilometar i pol odvodnje. Baš na početku tog
dijela klizišta ide velika količina vode
koja bi inače trebala ići baš tim vodovodom. Dogovoreno je da se priđe kvalitetnom zahvatu u dužini od 200 metara tog dijela vodovoda uz prethodnu
izradu projekta.
Klizište Slani potok
4 Glas Vinodola
Cjelovite zapisnike sjednica OV možete pronaći na internetskoj stranici
www.vinodol.hr
S
ukladno odlukama Vijeća iz prosinca 2007. godine, o potrebi
izmjena urbanističkih planova
uređenja u naseljima Tribalj i GrižaneBelgrad, Vijeće je na sjednici 8. studenog jednoglasno prihvatilo prijedloge
izmjena i dopuna tih planova. U oba
slučaja dorade i dopuna UPU-a radilo
se o zahtjevima za određivanje površina za potrebe sporta i rekreacije te
zaokruženja ili proširenja obuhvata u
međuvremnu izgrađenog dijela naselja. Prihvaćenim UPU naselja Tribalj,
ostvareni su preduvjeti za izgradnju
novog igrališta NK “Turbina” kapaciteta 500 mjesta sa pratećim uslužnotrgovačkim sadržajima. Prošireno je
i područje postojećeg mjesnog groblja te se prostornim dokumentom
obuhvatio dio izgrađenog dijela naselja, koji osnovnim prostornim planom
nije bio obuhvaćen. S time je prošireno područje stambenog dijela naselja te granice naselja do obale potoka
Dubračina uz koje se planira, prema
zahtjevu Mjesnog odbora, uređenje
šetnice.
Ucrtana sportska zona “Bačevo”
Izmjenama UPU-om naselja Grižane-Belgrad, koji inače oskudijeva slobodnim prostorom u centru mjesta,
Lili Bračun, dipl.ing arh–
Planium d.o.o. Rijeka–obrazložila je
vjećnicima promjene u UPU-a naselja
Tribalj i Grižane -Belgrad
osigurani su preduvjeti za izgradnju i
uređenje sportsko-rekreacijskih sadržaja, parkirališta, te obuhvat djelomično izgrađenog prostora u sjevernom
dijelu naselja, koji ranijim planom nije
bio obuhvaćen. Izmjenama plana
omogućena je prenamjena postojeće građevine proizvodnog pogona
“Kamensko” u ugostiteljsko-turistički
objekt, hotel s tri zvjezdice i parkirnim
prostorom. Planom je omogućeno
povezivanje budućih sportsko-rekreacijskih sadržaja sa postojećom prometnom mrežom te izgradnja rekreacijskih i zelenih površina. Prijedlog
konačnog teksta odluke o donošenju
Prostornog plana uređenja, u kojem
su vijećnici uočili nedostatke i pogreške, vraćen je na doradu do sljedeće
sjednice.
Ostvarenje proračuna za
razdoblje 1.1.-30.6. 2010. godine
Proračun od 18 milijuna i 7000. kuna
u prvih šest mjeseci tekuće godine,
uvodno je naglasio načelnik Ivica Crnić, izvršen je sa 39,1 posto. Dodao je:
“Ono što treba reći jeste da smo zadovoljni sa poreznim prihodima ali
ne i sa prihodima na poreze za kuće
za odmor. Potpore su svega 9,2 %. Dio
tih potpora smo realizirali, a u tijeku
su nove realizacije, vezano za postupak nabava koje su u tijeku i koje će
se odraditi u ovoj, drugoj polovici godine. Komunalni doprinos je ostvaren
sa 33%, dok je komunalna naknada u
razini 47,3%.
Proračun je realiziran u odnosu na lani
manje za 200 tisuća kuna i to je rezultat ukupnog stanja u zemlji. Međutim,
to je za nas zadovoljavajuće i rezultat
je našeg opreznog i dobrog planiranja, zaključio je načelnik. Što se tiče
rashodovne strane, obrazložio je Den
Strizić, voditelj Odsjeka za proračun i
financije, ona se ogleda u prijenosu
sredstava iz prošle godine, te je razlika
u odnosu na prošlu godinu neznatna.
S aktualnog sata
Jesu li mjesni odbori pravne osobe
ili nisu i s time u vezi mogu li imati
svoj vlastiti žiro račun pitao je vijećnik
Roko Brozović, na početku aktualnog
sata. Ante Matković, voditelj Odsjeka za pravne i opće poslove objasnio
je da je zakonodavac proglasio Mjesni odbor pravnom osobom a o mogućnosti otvaranju žiro računa
mjesnog odbora, pismeno će se
očitovati i tumačenje na traženje
vijećnika Brozovića i Zorana Spoje,
dostaviti mjesnim Roko Brozović
odborima.
Vijećnik Mihovil Mavrić vezano za
adaptaciju stare škole u Grižanama
skreće pažnju na podzid iznad županijske ceste. U lošem je stanju, naglašava, postoji opasnost urušavanja,
te pita: je li u sklopu adaptacije škole u planu i sanacija podzida. Načelnik Ivica Crnić odgovorio je da je od
strane Županije program Kuća Klović prihvaćen i popraćen godišnje sa
300.000 kuna. U trećoj fazi uređenje
okoliša, smatralo se urediti prostor
neposredno uz i oko škole. Međutim
budući da je u planu uprave Cesta
proširenje ceste za dva metra, u sklopu tog zahvata bi se izmaknuo i uredio sam zid. Riječ je o velikom poslu
preslagivanja i učvršćenja zida, radovima vrijednim 680.000 kuna u čemu
će i općina morati participirati. Vijećnika Borisa Miklića zanimalo je što
se događa sa dionicom PodbadanjStranča vezano za odloženo smeće
i hoće li i kada vijeće dobiti izvješće
o radu načelnika koji je bio obavezan
podnijeti ga. Vezano za smeće Crnić
je odgovorio da se s predstavnicima
Ivanja obišlo teren i da će se krenuti
u sanaciju tog divljeg odlagališta. Takvih odlagališta ima još, rekao je, i za
rješenje tog problema, očekujemo i
neka sredstva od županije.
In memoriam
U
Bribiru je nakon teške bolesti 5. studenog, u 69. godini
života preminuo Josip Kalafatić. Josip Kalafatić rođen je u Bribiru 5. prosinca 1941. godine. Cijeli svoj život i radni vijek posvetio je
svom zavičaju, prijateljima, obitelji. Za njegovu obitelj i Vinodolsku
općinu te cijelu zajednicu njegova je smrt nenadoknadiv gubitak.
Teško je nabrojati u kojim je sve
sferama života Bribira i Vinodolske općine sudjelovao a gotovo
da i nema udruge ni ustanove kojoj Josip nije pripadao. Josip Kalafatić ostat će zapamćen kao skroman, samozatajan, pošten i radin
čovjek. Napustio nas je kao obnašatelj funkcije zamjenika načelnika Vinodolske općine. Jednako je
teško izreći zahvalnost kao i tugu
zbog njegova preranog odlaska.
Radio je predano, svugdje bio prisutan i angažiran, maksimalno se
zalagao i nosio glavninu posla.
Pokojni Josip Kalafatić bio je
predsjednik podružnice SDP-a
Bribir i tajnik općinske organizacije SDP-a Vinodolske općine te
član županijske organizacije SDPa PGŽ. Bio je i dugogodišnji vijećnik SDP-a. Jedan je od osnivača
DVD-a Bribir i njegov dugogodišnji tajnik, koji je aktivno radio na
razvoju i afirmaciji dobrovoljnog
vatrogastva te mu je za zasluge
Županijska vatrogasna zajednica
dodijelila zvanje počasnog časnika. Bio je vrstan informatičar i pomagao je svojim znanjem gotovo
svim udrugama i mnogim pojedincima u Bribiru. Bio je aktivan
član Udruge antifašističkih boraca i antifašista, Udruge umirovljenika, predsjednik Upravnog vijeća Dječjeg vrtića »Cvrčak i mrav«
Tribalj, član Školskog odbora OŠ
Josipa Pančića. Kao čovjek najviše je dao DVD-u, nosio je najveći
dio posla, bio je izvrstan poznavatelj struke, dobar suradnik i prijatelj. Josip Kalafatić pokopan je
na mjesnom groblju u Bribiru.
Svi sveti i
DuŠni dan
U
povodu blagdana Svih svetih zajednička delegacija Vinodolske općine, mjesnih
odbora, udruga antifašista i veterana i dragovoljaca iz Domovinskog rata te općinskih vijećnika,
predvođena načelnikom Ivicom
Crnićem, položila je na sva spomen obilježja iz Domovinskog
rata i NOR-a te ispred centralnih
križeva na svih pet grobalja, cvijeće i zapalila svijeće za sve poginule i umrle te im minutom šutnje odala počast. U Triblju ispred
spomenika iz NOR-a počast su, uz
općinsku delegaciju, odali i učenici Osnovne škole Jurja Klovića Tribalj. I sutradan na Dušni dan sva
groblja u Vinodolskoj općini bila
su posjećena s cvijećem i svijećama kada su žitelji Vinodola došli
pokloniti se na vječnim počivalištima svojih najbližih.
Glas Vinodola 5
Aktualnosti
Driveničani otvorili raspravu o svom razvoju
Drivenik, 26. studenog – Novo vodstvo mjesnog odbora Drivenik na čelu
s Darkom Jerčinovićem sazvalo je
zbor građana na čija su mnogobrojna pitanja odgovarali načelnik općine
Ivica Crnić i članovi Odjela za komunalna pitanja i financije. Govorilo se
o obnovi crkve sv. Dujma kao jedinoj
neobnovljenoj u Vinodolskoj općini, a
čiji je toranj sa zvonikom u posebno
dotrajalom stanju. Žučna se rasprava
povela o sadašnjim stanarima driveničke škole, KD “Ceste” Rijeka. Ugovor
o najmu ističe 15. siječnja iduće godi-
S lijeva: Tomislav Šimić, načelnik
općine Ivica Crnić, Darko Jerčinović i
Domagoj Knez
ne i mještani nisu za to im se najam
produži. Umjesto najma, mještani bi
da se škola prenamijeni u dječji vrtić,
s čime bi i samo mjesto, smatraju, oživjelo. Načelnik Crnić odgovorio je da
je već prije dvije godine Općinsko vijeće odlučilo o prenamjeni i uređenju
škola u Blaškovićima za potrebe vrtića.
Govorilo se o sanaciji potoka Drubračine i usmjeravanja oborinskih voda u
taj potok, te o nastavku izgradnje magistralnog voda kanalizacije. S pojedinostima i trenutačnom stanju tih projekata mještane je izvjestio načelnik
Crnić uz obećanje njihove što skorije
realizacije.
Mještani Drivenika pokrenuli su
akciju prikupljanja dobrovoljnih
priloga za popravak mjesne crkve
sv.Dujma.U nadi da će im u tome
priskočiti u pomoć i Riječka nadbiskupija, Vinodolska općina, pozivaju sve ljude dobre volje da daju
svoj prilog.
www.vinodol.hr
P
rema standardima Googlea, najveće internetske tražilice web
stranica, Vinodolska općine
može biti više nego zadovoljna brojem posjetitelja i dužinom njihova zadržavanja na njezinoj web adresi. Od
lipnja kada je stranica www.vinodol.
hr stavljena u promet, pa do početka
prosinca nju je posjetilo preko osam
tisuća posjetitelja i više od pedeset tisuća puta otvorilo i pogledalo njezine
sadržaje. U prosjeku je svaki posjetitelj
kod jednog posjeta www.vinodol.hr
otvorio 6 stranica (različitih sadržaja).
Inače prema Google standardu, sve
što prelazi posjećenost u razmjeru 1:4
(jedan posjetitelj : četiri otvorene stranice–klika) smatra se veoma dobrim i
opravdava postojanje na internetu. S
druge strane spomenuta učestalost
posjeta i kretanja po sadržajima ukazuje na njegovu kvalitetu, odnosno
privlačnosti i zanimljivosti stranica za
posjetitelja. U proteklih osam mjeseci
na web stranici vinodol.hr najviše posjeta (1409) zabilježeno je u mjesecu
6 Glas Vinodola
studenom a najviše stranica (6970)
posjetitelji su otvorili u mjesecu rujnu.
Uvodni sadržaj „Vinodolska općina“
posjećena je više od 800 puta. Sadržaj
„Mjesni odbori“ prosječno su posjećeni 400 puta. Iako stavljen potkraj mjeseca rujna link „Prostorni plan“ zabilježio je 300 posjeta.
Ovim putem molimo sportske i druge
udruge i društva u Vinodolskoj općini o kojima informacije još uvijek nisu
unijete na internetsku stranicu www.
vinodol.hr da se jave ili nam ih proslijede na e-mail: primari@ri.t-com.hr ili
kontaktiraju administratora na mob:
0915431672.
Summary by Month
Month
Dec 2010
Nov 2010
Oct 2010
Sep 2010
Aug 2010
Jul 2010
Jun 2010
May 2010
Apr 2010
Hits
948
1013
940
740
594
950
727
585
1079
Daily Avg
Monthly Totals
Files Pages Visits Sites Visits Pages Files
559 186
35 156
212 1117 3358
666 226
46 800 1409 6807 19999
542 237
38 639 1179 7376 16820
469 232
34 539 1044 6970 14075
379 172
32 439 1008 5338 11771
477 216
36 386 1121 6717 14801
449 206
40 383 1218 6194 13470
358 198
37 300 1174 6139 11109
524 272
23 164
425 4911 9432
Totals
8790 51569 114835
Hits
5692
30395
29146
22215
18421
29463
21829
18141
19431
194733
I u Driveniku uskoro uređeni parkovi
Predviđenim zahvatima na parkovnim
površinama u centru mjesta Drivenik
završit će se program uređenja parkova na području Vinodolske općine.
Podsjetimo, do sada uređeni parkovi u
Bribiru i Triblju osvojili su prestižne turističke nagrade Zeleni cvijet na razini
županije u akciji Volim Hrvatsku.
U
Driveniku je počelo uređenje
parkova i zelenih površina. Prva
faza odnosi se na uređenje parka u komu se nalazi i spomenik Jurju Juliju Kloviću, a bit će završeno do
kraja godine. Nakon uređenja 1200
četvornih metara tog središnjeg driveničkog parka pokraj stare škole, u
drugoj se fazi predviđa uređenje zelene površine kod spomenika partizanu
iz NOR-a, kao i prostor kod boćališta
gdje će biti izgrađeno i dječje igralište.
Postojeće betonske površine će se
ukloniti, sanirati tereni, te dio ukloniti, a dio postojećeg raslinja obliko-
vati. Uslijedit će i obnova travnjaka
u kojeg će se instalirati sustav automatskog navodnjavanja. Prema
projektu, uredit će se i očistiti spomenik Kloviću, te postaviti klupe.
Ukupna vrijednost radova je oko milijun kuna, a osim Općine sa 150 tisuća kuna, u financiranju sudjeluje Ministarstvo regionalnog razvoja,
šumarstva i vodnog gospodarstva.
Projekt je izradio “Studio perivoji” iz
Krka, a izvođač radova je Komunalno trgovačko društvo “Ivanj”, te mr.
sc. Dobrila Kraljić, dipl. ing. agronomije i ovlaštena krajobrazna arhitektica.
LD “Medviđak” gradi lovački dom
N
a mjestu dotrajale manje kuće
iza Doma u Driveniku koja je
srušena, jer se zbog loše statike više nije mogla kvalitetno adaptirati i urediti, započela je izgradnja nove
kojom će se služiti članovi Lovačkog
društva “Medviđak” Tribalj-Drivenik.
Lovačko društvo “Medviđak” od Općine je dobio objekt u koncesiju na
30 godina, a gradi se dobrovoljnim
radom članova društva uz donacije
sponzora. Kako je rekao vijećnik Općinskog vijeća i član društva Boris Miklić, za sastajalište članova društva, sastanke i druženja izgradit će se objekt
istih dimenzija kao što je bio prijašnji,
a u u suradnji sa županijom i Lovačkim
savezom PGŽ u njemu će se opremiti i priručna rezana mesa odstrijeljene
divljači, što zahtijevaju sanitarno higijenski propisi o kontroli kakvoće prehrambenih proizvoda.
Z. Kleva
Radovi na lovačkom domu bit će gotovi tijekom 2011. godine
Dodjeljene
stipendije
đacima i
studentima
Bribir, 8. studenog – Povjerenstvo Vinodolske općine za dodjelu
učeničkih i studentskih stipendija,
te dobivanja naknade za troškove učeničkih putovanja u školu,
u sastavu Roko Brozović i Željka
Jurčić Kleković, utvrdilo je da je u
propisanom roku na javni natječaj pristiglo ukupno 26 molbi. Nakon što je provjereno koji kandidati udovoljavaju svim kriterijima
iz natječaja, sačinjen je konačan
prijedlog kojeg odobrava načelnik
Vinodolske općine. Uz liste dobitnika stipendija načelniku je predloženo donošenje zaključka, kojim
se umjesto pet studentskih i pet
srednjoškolskih, odobrava sedam
srednjoškolskih, te pet novih studentskih stipendija, obzirom da
se dosadašnji stipendista student
Denis Hreljac nije morao javljati na
natječaj, već samo dostaviti potvrdu o ostvarenom prosjeku ocjena.
Pravo na naknadu za putne troškove ostvarili su: Valentin Malčić,
Lara Maras, Karlo Huba,Lucija Breza, Ivan Legac, Antonija Balas, Marko Marijević, Ana Baraba, Helena
Antonić i Sanjin Panđa. Učeničke
stipendije dobili su:Lucija Novosel,
Ivan Tomić, Vid Spoja, Julijan Čop,
Robert Bengez, Filip Sokolić i Antonio Satnić. Studentske stipendije u ovoj studijskoj godini primat
će: Ivona Brnčić, Dražen Cvija, Jasmin Kralj, Denis Hreljac, Deni Čop
i Milan Mrvoš.
Glas Vinodola 7
Kolumna
BOŽIĆ
Piše: Željka Jurčić-Kleković
E
to nas na kraju još jedne godine, rekli bismo, recesijske. Godine
koja nam i nije donijela bogznašto
novo i dobro, računajući na globalnodržavno područje, no naši nas vladajući svakodnevno tješe kako ćemo u
onoj novoj, 2011. koja je tu na samim
vratima, osjetiti poboljšanje, na gospodarskom, iliti financijskom planu, a
koji je za sada, gotovo svima nama, iz
raznih razloga… katastrofalan… Nitko
ne voli krajeve ni završetke ničeg, pa ni
godine. Krajevi su uvijek tužni i mučni,
no upravo iz razloga da bi uljepšali kraj
godine okružujemo se s tisućama malenih i malo većih svjetala. Svijetle ulice, trgovi, naši domovi… jer svjetlo je
nagovještaj boljeg, ljepšeg… okružuje
nas nadom u bolje sutra, koje, doduše,
najčešće nikad ne dolazi, ali lijepo je nadati se, vjerovati, željeti i sanjati… bez
snova život nema nikakvog smisla…
Božić je blagdan mira. Po riječima sv.
Augustina: „Bog se počovječio, da se
čovjek može pobožanstveniti“. Taj jedinstveni povijesni događaj rođenja
Boga-čovjeka kršćanski svijet slavi od
davnina. Svetkovina je nazvana Božić.
Sama riječ Božić umanjenica je riječi
Bog i prvotni naziv djeteta Isusa, koji je
kasnije prenesen i na sam blagdan njegova rođenja. Značenje riječi Božić kao
mali Bog u kršćanstvu poprima umilna značenja: blagi Bog, dobri Bog, bliski Bog – Bog dostupan i pristupačan
čovjeku. Tako je svemogući Bog postao
djetešce da nas ne prestraši i ne premaši, da nas k sebi privuče i privije. Isus
je stoga sveprisutni i bliski Bog. Tako
sam naziv Božić podsjeća da je blagdan Božića evanđeoska škola ljudskosti i čovječnosti. Iz njega struje uočljive
odlike: pristupačnost, jednostavnost,
susretljivost, povjerljivost, skromnost.
Bili vjernici ili ne, Božić slavimo gotovo
svi. Zbog njegove ljepote, zbog ljepote
poruka koje nam odašilje, zbog punine
koju donosi u naša srca, zbog toga što
naglašava temeljne ljudske vrednote.
Pa, sretan Vam Božić svima i uspješna
Nova 2011. godina. I nemojte razmišljati gdje ćete ih dočekati i što ćete odgovoriti kada vas netko o tome bude pitao. Razmišljajte KAKO će vam biti. Nije
važno gdje već s kime smo, imamo li
mir i spokoj u duši, hoćemo li unatoč
ne baš blistavim vremenima u kojima
živimo, ipak biti radosni i zadovoljni…
jer zapravo, obilje ne predstavlja bogatstvo mjerljivo novcem. Ono je poimanje vrijednosti onoga što je u nama,
duboko u našim dušama. Kad s ljubavlju prihvaćamo ljude i situacije oko nas,
možemo biti sigurni da nas je preplavilo obilje….
Energetska učinkovitost i održiva arhitektura
Bribir, 1. prosinac – Dva zanimljiva i s ugljena, nafte, plina biti toliko oskud- tekt Idis Turato iz arhitektonskog biroa
gledišta strategije budućeg razvoj Vi- ni, da će cijenom ili biti nepristupačni Randić-Turato, prezentirao je projekte
nodolske općine, korisna predavanja ili golema stavka u životu i napretku održive arhitekture vrtića. Govoreći o
održana su u bribirskoj Narodnoj knjiž- zajednice. Jardas je s time u vezi na- projektima škola i vrtića u Krku i Velom
nici. Inspirirana razmišljanjima i dava- veo neke realizirane pozitivne primje- Vrhu u Puli Turato je iznio niz naizgled
njem smjernica djelovanju na principu re instaliranja tehnologije iskorištava- nevažnih ali i itekako suštinski bitnih
održivog razvitka, predavanja su pri- nja sunčeve energije u zagrijavanju činjenica o kojima se kod izgradnje
vukla pozornost i velikog broja pred- vode i proizvodnji električne energije svakog a posebice objekta namijenjestavnika komunalnih i gospodarskih u Primorsko-goranskoj županiji. Arhi- nih odgoju i obrazovanju treba vodidruštava Vinodolske općine.
ti računa. Zagađenje je moguće
O “Dobroj praksi u provođenju
počiniti i arhitekturom. Primjera
projekata energetske učinkoviimamo svugdje oko nas međutosti i obnovljivih izvora enertim, istakno je Turato, najmanje
gije u Primorsko-goranskoj
dopušteno je arhitekturom zažupaniji” govorio je direktor Ragaditi prostor u kojem djeca prozvojne energetske agencije Kvarvode veći dio dana. S tim u vezi
ner d.o.o. Darko Jardas. Korištekroz prezentaciju slajdovima, ponjem obnovljivih izvora energije:
kazao je i tumačio mnogobrojne
sunca, vjetra i biomase ne samo
pozitivne i negativne primjere
da se ostvaruju uštede i umau arhitekturi, kako u funkcionalnjuje emisija CO2 već se priprenom tako i u estetskom, ekološmamo, istaknuo je predavač, za
kom, urbanističkom, općenito
trenutak kada će konvencionalodrživom smislu.
Darko Jardas, direktor Razvojne energetske
ni fosilni izvori energije poput
foto i tekst: Zdravko Kleva
agencije Kvarner d.o.o.
8 Glas Vinodola
Oko nas
DEAN BARAC NOVI PREDSJEDNIK UDRUŽENJA OBRTNIKA CRIKVENICE
Barac: Pojedinac ne može puno, udruženje može dosta
N
a izbornoj Skupštini Udruženja obrtnika Crikvenica održanoj 20. listopada razriješeni su
Upravni odbor, Nadzorni odbor i predsjednik u proteklom mandatu Branko
Haistor, te je izabrano novo vodstvo
za mandatno razdoblje od 2010. do
2014. godine. Na prijedlog Upravnog
odbora za novog predsjednika Udruženja izabran je Dean Barac, a potpredsjednici su Sandra Agatić i Renato
Derossi. Dean Barac iz Grižana već petnaest godina uspješno plovi obrtničkim vodama kao vlasnik ugostiteljskotrgovačkog obrta „Frankopan”. U svom
obrtu ima još dva stalno zaposlena
radnika, a poduzetničkim projektom
koji je u pripremi, otvorit će nova radna mjesta.
cija i zaštita naših članova i njihovih
djelatnika, mogućnosti doškolovanja,
suradnja sa svim udrugama koje djeluju na našem prostoru, te promidžbi
našeg grada i Vinodolske općine na
svim nivoima. Imamo plan rada koji
smo do sada ostvarivali, a to ćemo činiti i dalje. Nažalost, udruženje se financira isključivo od sredstava jednog
djela komorskog doprinosa i stoga ne
možemo sami pokrenuti neke veće
razvojne projekte. Sve što radimo, radimo na dobrovoljnoj bazi uz pomoć
članova, volontera i uz pomoć jedinica lokalne samouprave. Sva veća događanja i manifestacije moći ćemo
realizirati samo ako budemo imali i
podršku sa strane i otvoreni smo za
suradnju sa svima koji to žele.
Samo ste pet godina aktivno uključeni
u rad Udruženja i već ste osvojili povjerenje kolega da Vam povjere mjesto
predsjednika obrtnika u Crikvenici?
- U dosadašnjem radu meni je Udruženje obrtnika Crikvenica puno pomoglo. Izlazilo mi je u susret kada mi
je trebalo kao i jedinice lokalne samouprave, posebice Vinodolska općina
u kojoj i djelujem. Ja sam nastojao to
vratiti aktivnim sudjelovanjem u radu
Udruženju, pa sam od 2006. do 2010.
bio potpredsjednik, član Skupštine i
Upravnog odbora, što mi je omogući-
Što bi po Vašem mišljenju trebalo još
raditi na poboljšanju položaja obrtnika i obrtništva u ovom kraju?
- Zahvaljujući ljudima koji su vodili
Udruženje, dugogodišnjem predsjedniku Branku Haistoru, bivšoj tajnici Neli
Maričić, postignuti su dobri rezultati i
postavljeni određeni standardi koje je
potrebno zadržati. Obrtnici su svjesni
da Udruženje postoji i da preko njega
mogu najlakše ostvarivati svoja prava i
štititi interese. Pojedinac sam ne može
puno, ali Udruženje može dosta toga
napraviti. Stoga nam je prioritet još
jače međusobno povezivanje obrtnika. Nastojat ćemo kandidirati što veći
broja naših članova obrtnika u tijela
koja donose odluke bitne za poslovanje poduzetnika kao što je Poduzetnički centar „Vinodol”, Turističke zajednice i skupštine raznih društava koje
djeluju na našem području.
Osim toga, s Gradom Crikvenicom i
Vinodolskom općinom cilj nam krojiti politiku zajedničkog razvoja, da kroz
poduzetničke zone i otvaranje novih
obrta, radnji, malih poduzeća, stvorimo mogućnost zapošljavanja .
lo da se i upoznam s postojećom problematikom u obrtništvu.
Situacija danas nije ružičasta. Veliki broj obrta se zatvara, uvjeti, gospodarska situacija nisu skloni obrtnicima. Što ćete kao predsjednik
poduzeti?
- Nastavit ćemo kontinuirano raditi na
započetim projektima kao što su: povezivanje obrtnika kroz cehove, informatizacija obrtničke komore, eduka-
Što obrtnike u Udruženju obrtnika Crikvenica najviše pogađa u aktualnom
trenutku?
- Situacija u Crikvenici je nažalost jedGlas Vinodola 9
Oko nas
naka kao i u ostatku Hrvatske. Uz problematiku „Jadrana” krizu u građevinskoj branši, propasti naših proizvodnih
poduzeća, teško je sačuvati i razvijati poduzetnički duh. U takvoj situaciji
mnogi naši članovi zatvaraju obrte, ali
nastavljaju svojim radom „na crno“ što
nažalost samo još više uvjetuje razvoju „sive ekonomije“ sa kojom se moramo boriti kako bi od nelojalne konkurencije zaštitili članove udruženja koji
na legalan način ostvaruju svoj dohodak. Radit ćemo i na tomu da što više
mladih prepozna da obrtništvo može
biti izvor zarade. Na proljeće je Vinodolska općina u suradnji s Područnom
10 Glas Vinodola
obrtničkom komorom za učenike 7.
i 8. razreda organizirala posjet sajmu
obrtničkih zanimanja kako bi ih više
približili djeci, a danas-sutra spremni
smo i financijski pomoći mladima koji
se vide u poduzetničkim vodama.
Kakva je suradnja cehovske organizacije obrtnika s vlastima jedinica lokalne samouprave i drugim gospodarskim subjektima i ustanovama?
- Dolaskom nove vlasti u Crikvenici
došlo je i do bolje komunikacije između Udruženja i Grada tako da sad dobar dio projekata radimo u dogovoru
s njima i vrlo smo zadovoljni posti-
gnutom suradnjom. Organizirali smo
i neke sajmove, kao primjerice ljetni i
zimski sajam vina. Cilj takvih manifestacija je ostvarivanje novih poslovnih
kontakata, privlačenje što većeg broja
ljudi i produžavanje turističke sezone.
Osobno smatram da bi se obrtnici trebali više uključiti u rad Udruženja jer
svako mišljenje i ideja su dobrodošle.
Volio bih da članovi prepoznaju i dožive Udruženje kao nešto njihovo. Sada
je registrirano 680 obrta i bitno je da
se oni održe. Poduzetnički centar „Vinodol” s kojim surađujemo nudi mogućnost davanja savjeta i izrade poslovnih planova čime se prvenstveno
doprinosi čuvanju postojećih radnih
mjesta i otvaranju novih, a Udruženje
je uvijek spremno dati informacije o
kreditnim linijama, postojećim propisima, pomoći u uspostavi kontakata i
slično. Članove redovito putem dnevnih novina, interneta i ostalih medija
obavještavamo o važnijim informacijama, novim propisima i aktivnostima.
Stoga molim one članove koji još nisu
javili svoju mail adresu neka to učine
radi još boljeg i kvalitetnijeg kontakta.
S područja Vinodolske općine 110
obrtnika je učlanjeno u Udruženje
obrtnika Crikvenice.
Pored Deana Barca predsjednika Udruženja s područja Općine, aktivno sudjeluju kao članovi Skupšitne Uduženja: Mršan Renata, Igor Spoja i Sandra
Agatić koja je ujedno član skupštine
Obrtničke komore PGŽ-a. Igor Spoja i
Alen Dika članovi su Upravnog odbora Udruženja obrtnika Crikvenice.
Turizam
Vrila i perila
S
ukladno pozivnom natječaju
za prijedloge lokalnih projekata razvoja turizma u 2011. godini Upravnog odjela za turizam, poduzetništvo i poljoprivredu PGŽ, TZ
Vinodol­ske općine kandidirala je za
sufinanciranje projekta stavljanja u
turističku funkciju starih izvora pitke
vode i mjesta ručnog pranja tkanine: “Vinodolska vrela i perila” – II faza.
Sredinom 2009. godine vrela i perila
su se fotografirala, zatim su se u prvoj fazi izvršenja radova tijekom 2010.
godine čistila i obnavljala. U drugoj se
fazi (prva polovica 2011. godine) planira napraviti službeni završetak dviju
faza pokretanja i realizacije projekta
kroz otvorenje tematskog puta, predstavljanje obnovljenih lokacija, tiskanje publikacije i postavljanje prateće
signalizacije. Na području Vinodolske
općine nalazi se velik broj očuvanih
vrela i perila (preko 50) koji imaju arhitektonski oblikovane detalje, te su
značajnim dijelom graditeljske baštine vinodolskog puka. Neka su naknadno betonirana ili devastirana, a
ovim projektom ista su se valorizirala. Sanacijom i obnovom vinodolskih
vrela i perila Vinodol dobiva svoj prepoznatljivi turistički proizvod, te time
i upotpunjuje svoju turističku ponu-
projektu dali su Primorsko-goranska
županija sa 150 tisuća kuna u I fazi
projekta, te Hrvatska turistička zajednica, Turistička zajednica Primorskogoranske županije, Vinodolska općina, a sudionici projekta su: Osnovna
škola dr. Josipa Pančića iz Bribira,
Osnovna škola Jurja Klovića iz Triblja,
Hrvatske vode, KTD Vodovod Žrnovnica d.o.o. – Novi Vinodolski, Jela d.o.o.
– Crikvenica, Poljoprivredna zadruga “Plodovi Vinodola” i mnogi drugi.
Planirani rok za završetak ovog projekta je mjesec svibanj 2011. godine, a
kandidaturom se od Županije primorsko-goranske traži pomoć u sufinanciranju u iznosu od 150 tisuća kuna.
Vrilo Piralo-Drivenik
du koja se sve više okreće aktivnom
i kulturnom turizmu. Do sada su izvršeni i dovršeni radovi na šest lokacija,
u Bribiru, Grižanama i Driveniku: Vrelo
– Kosavin, Propasta vrelo – Ugrini, Bačevo – Grižane, Vrelo Židovalj– Karlići,
Vrelo Prialo između Plišići i Bačići i Vrelo Stari–Cerovići, te će do kraja godine biti sanirano i obnovljeno još šest
lokacija (Bronac-Drivenik, Podskoči-Bribir). Financijsku podršku ovom
Vrilo Kosavin
Film “Vinodol”
zapažen na
festivalu
turističkog filma
Na 13. Međunarodnom festivalu turističkog filma koji se održao
u sklopu 17. INTERSTAS/Međunarodne smotre turizma, filma, krajobraza i 9. KEA/EFE-CRO, od 13.
do 16. listopada u Solinu, TZ Vinodolske općine kandidirala je film
“Vinodol”. U ogromnoj konkurenciji od 252 turistička, putopisnodokumentarna i ekološka filma iz
47 zemalja svijeta, film o Vinodolu
ušao je u skupinu od 35 nominiranih filmova od kojih je 17 filmova
bilo iz Hrvatske u kategoriji nacionalnih i 18 filmova iz inozemstva.
Svi nominirani natjecali su se za
jednu od festivalskih nagrada, a
filmu “Vinodol” međunarodni žiri
je dodijelio posebno priznanje
“za kvalitetu doprinosa valorizaciji turističkih mogućnosti i ponude
ovog atraktivnog područja”. Podsjetimo, film “Vinodol” snimljen je
u produkciji TZ Vinodolske općine,
producent je Jadranka Jurčić, scenarij Ida Balen, montaža Tomislav
Budiselić, a snimatelj i režiser Mario Kovačić.
Z. Kleva
Glas Vinodola 11
Reportaža
MARTINJE VA GRIŽAH 2010
Petodnevna martinjska događanja
P
uno truda i angažmana velikog
broja organizatora kao i ranijih
godina, bilo je uloženo u ovogodišnju proslavu blagdana sv. Martina,
zaštitnika Grižana. Slavlja su počela
“Martinjem za miće”, priredbom koju
MARTINJA
Martinja z vinon cvate,
griški zvon ozvanja
za vas svit, za me i za te
prišla je ura blagdanja
Ki pišice ki z auti
Sveton Martinu puk re rado,
sakud se veselji ćuti
krsti se i vino mlado
Miće Martinje
su svojim igrokazima, pjesmama i recitalima ispunila djeca Dječjeg vrtića
“Cvrčak i mrav”, đaci OŠ “Juraj Klović” iz
Triblja, te česti gosti na svjetkovinama
u Vinodolskoj općini, djeca Dječjeg
doma “Izvor” iz Selca.
Kad dan pak noć priziva,
sa srca zalupaju jače
pisma za pismun ljudih zaziva,
mlado se vino va žmulji natače
Tambura se lipo čuje
i pisma pozgoru stara,
a i armonika tu je
pa štimung i ona stvara
Od nigda se j to užalo,
i tako sako leto
vavik lipo onu nedilju,
ma blagdanju šćeto
slavimo va Grižah Martinju!
Mladen Barac
Sv. misa i blagoslov vina
12 Glas Vinodola
Vokalni sastav Delnice
I koncelebrirana sveta misa, koju je
predvodio monsignor Dinko Popović,
nakon blagoslova vina dopunjena je
prigodnim programom u izvođenju
ženskog vokalnog sastava “Vinodolke” te vokalnog ansambla “Delnice”.
Druženje uz zdravicu blagoslovljenim
vinom, nastavljeno je ispred crkve sv.
Martina, a potom se do ranih jutarnjih
sati pjevalo i ćakulalo u Domu kulture
u Grižanama gdje je Lovačka udruga
“Srndać” počastila goste sa160 porcija
gulaša od divljači s palentom, a vino
donirala Mila Štifan. Glazbom i pjesmom sve su začinili raspjevani momci još nedefiniranog imena sastava
”Zbrda–zdola” ili “Sačuvaj Bože većeg
zla”, jedno od tih imena konkurira za
stalni naziv te vokalno instumentalne
grupe.
Druženje ispred crkve
Tradicionalno 11. ocjenjivanje vina
O
vogodišnja tradicionalna priredba ocjenjivanja vina u Grižanama za Martinje bila je
skromnija po broju prijavljenih vina
ali, opća je ocjena, rekordna po kvaliteti ocjenjivanih. Ocjenjivalo se 28 bijelih i crnih vina, za razliku od lanjske
vinske smotre na kojoj su za nagradu
konkurirala 42 vina. Je li u pitanju recesija ili ne, organizatori se nadaju da će
dogodine biti više i onih koji proizvode vino na tradicionalni način. Upravo
se zbog njih, u natjecateljsku kategoriju i ocjenjivanje uvrstilo vina proizvedena na dropu, “po staru” čime se, re-
Mate Pilat -popisuje
prijavu vina i vinara
kao je Dean Barac, želi ispraviti mala
nepravda počinjena ranijih godina
upravo tim vinarima. Pred ocjenjivački sud u sastavu Nenad Barac, Tomislav
Marušić, Željka Crnić, Vladimir Budimir
i Tomislav Raguž, djevojka odjevena u
kostim Ružice Vinodola, natočila je 12
crnih vina, 10 bijelih proizvedenih po
novoj tehnologiji-samotok, te 6 također bijelih vina, proizvedenih po starom, odležanih nekoliko dana na dropu. Nakon što su sve kušali i ocijenili,
boju, okus, prozirnost i druge osobine,
odluka je donesena.
U kategoriji crnih vina pobjednik je
Damir Rukavina, crikvenički gradonačelnik, koji ima vinograde u Dolincima
u Vinodolu. Slavko Šipek pobjednik je
u kategoriji bijela vina po staroj tehnologiji, a Boris Bruketa u kategoriji bijela vina po novoj tehnologiji. Laureati
su bili popraćeni burnim pljeskom i
čestitkama, a ostali sudionici dobili su
priznanja i poziv da nastupe i dogodi-
ne. Uslijedio je domjenak i veselo druženje uz “Griške tamburaše”.
Organizatori:
Udruga za očuvanje narodnih običaja
i kulturne baštine “Juraj Julije Klović” –
Grižane-Belgrad, Mjesni odbor Grižane-Belgrad, Lovačka udruga “Srndać”,
BK “Grižane”, Udruga umirovljenika
Grižane-Belgrad, Pastoralno vijeće
Pokrovitelji:
Vinodolska općina
TZ Vinodolske općine
Slavko Šipek, Damir
Rukavina i Boris Bruketa
Izložba minijatura na tragu Klovića
U
sklopu petodnevnog obilježavanja blagdana sv. Martina, zaštitnika Grižana, program “Martinja va Grižah” 2010. već tradicionalno je obogaćen “Izložbom minijatura na tragu Klovića”. Izložba je upriličena četvrti put u staroj školi u atelieru Marijana
Mavrića, a uz njegove radove, prisutni na otvaranju izložbe mogli su
razgledati minijature članova Hrvatskog društva likovnih umjetnika
Rijeka: Roberta Mijalića, Yasne Skorup-Krneta, Zrinke Vinković-Kralj i
keramiku Borisa Rocea. Autore i njihove radove prisutnima je predstavila recenzentica izložbe profesorica Jasna Rodin.
U prigodi otvaranja izložbe posebno je istaknuta obnova objekta stare škole. Dogodine ćete vidjeti, rekao je Dean Barac ispred organizatora događanja za Martinje, Udruge za očuvanje narodnih običaja kulturne baštine “Juraj Julije Klović”, ona će biti uređena i vrijedna viđenja, a sve to zahvaljujući Vinodolskoj
općini i Primorsko-goranskoj županiji, koji su prepoznali i Klovića i staru školu kao nešto što je vrijedno sačuvati od zaborava i što će u konačnici danas sutra dopeljati i nekakvi ljudi u Grižane. U sklopu izložbe čula se i lijepa pisana riječ. Svoju
su poeziju govorili Katica Barbarić, Zlatica Balas i Nenad Barac, a svoju pjevao uz gitaru Neven Barac.
Glas Vinodola 13
Laureati akcije “Volim Hrvatsku” 2010.
Titula, domaćica hotela, ne dolazi sama, ona se zaradi
K
orektan i pozitivan pristup ljudima, bili to gosti, kolege, poslodavac ili poslovni partneri, veoma
je važan, tek nakon toga dolaze razni
edukativni seminari kao sto su sposobnost vođenja objekta, osoblja, rješavanje financijskih stavki i organizacija. Ja nisam završila srednju turističku
školu ali sam se prije 20 godina zaposlila u dobroj tvrtki koja je prepoznala moj potencijal i investirala u moj razvitak. Kazala nam je to Jelena Krešić,
domaćica tribaljskog Hotela “Balatura”
čije je potencijale prepoznao i ovogodišnji žiri akcije “Volim Hrvatsku 2010.”,
na razini Primorsko-goranske županije i nagradio je priznanjem “Djelatnik
godine”. Jelena Krešić je tijekom svoje dugogodišnje karijere rada u turizmu naučila kako pristupiti gostu, što
je, uvjerena je, svakako najvažnije za
uspjeh.
Kada ste preuzeli ulogu domaćice Hotela “Balatura” je li Vam to bilo novo
iskustvo, riječ je naime o etno hotelu?
- Prije 3 godine dobila sam ponudu
od obitelji Godec za mjesto voditeljadomaćice hotela Balatura. Poznavajući njih osobno, znala sam da od tog
hotela skupa možemo napraviti nešto
vrlo posebno. I jesmo! Njihove zamisli,
otvorenost i pristup radniku, te moje
iskustvo i želja da se vratim doma,
donijeli su odlične rezultate hotelu.
Radimo s agencijama, kao npr. “Booking.com” i od samog otvorenja smo
na vrhu liste zadovoljnih gostiju u cijelom Kvarneru, s rezultatom od 99%
na bazi usluge. Imali smo goste sa svih
kontinenata i puno njih se već nekoliko puta ponovo vratilo. Svi su mišljenja da takvu jednu atmosferu i kvalitetan odnos sa gostom nisu još nigdje u
Hrvatskoj doživjeli. To je meni osobno
najvažnije priznanje.
14 Glas Vinodola
U Balaturi nas gosti zovu imenom, donose nam poklone, pišu nam božićne
čestitke i kad odlaze, grle nas kao dobre prijatelje. To je uspjeh, jer našu ljubav prema poslu i oni vide i prepoznaju. U Balaturi smo svi isti, nema razlike
između gazde, sobarice, pomoćnika,
kuhara i mene. Svi mi pomažemo jedni drugima i radimo sve kad treba.
Koja je uloga domaćice hotela?
Moja uloga je prvenstveno brinuti se
za goste, dati im što više informacija,
procijeniti što žele i pomoći im u svakom trenutku. Ja osobno sam puno
više toga radila za goste, što nisam
morala, što mi nije “plaćeno”. Uspavljivala bi im bebu da bi oni u miru večerali, provodila s njima noći u ambulanti, jer sam znala da im je potreban
netko da se osjećaju sigurno i da im
prevodi. Vozila bi ih na plažu, aerodrom, sastavljala im program za godišnji odmor. Gost očekuje od domaćice
komunikaciju i ponekad i malo dublji
razgovor. To mi je ponekad teško padalo. Kako Nijemcu objasniti zašto je
bio rat, ili zašto u smjeru Crikvenice,
nakon Triblja na lijevoj strani stalno
leži hrpa smeća? Ali eto, izmedju ostalog i to je posao dobre domaćice.
Prva iskustva u ugostiteljstvu Jelena
Krešić stekla je u poznatom Sporthotelu Dorint u Garmisch-Partenkirchenu, gdje je radila kao prva pomoćnica domaćice hotela. Gastronomska
znanja savladala je u Austriji, Flachau,
hotel “Hartl” sa 4 zvjezdice, a u Tirolu
(Austrija) je radila 5 godina kao voditelj servisa.
- Ugostiteljstvo zahtijeva potpunu
odanost i mnogo energije. Privatni život je uglavnom na drugom mjestu,
nema vremena za druženje, rođendane, Božić i Uskrs i smatram da svi koji
savjesno rade taj posao zaslužuju nagradu u smislu zdrave radne klime,
dobre zarade i poštivanja od strane
poslodavca, kolega i gostiju. S ponosom mogu reći da sam to imala u hotelu Balatura, pa sad i ovo iznenadno
priznanje od PGŽ za djelatnika godine, svakako me obradovalo.
Možete li s tolikim iskustvom stečenim
van Hrvatske dati neku ocjenu ugostiteljstva ili hotelijerstva u Hrvatskoj?
- Ni slučajno ne želim podcijeniti turizam u Hrvatskoj, ali nakon 17 godina
rada u inozemstvu i velikog iskustva
na polju trgovine i ugostiteljstva, s pravom smijem primijetiti da mi u Hrvatskoj zaostajemo na bazi uslužnih djelatnosti. Ja imam 40 godina i još uvijek
radim na sebi, informiram se, prikupljam ideje i razvijam se i ni slučajno
nemam stav da sve znam, već rado i
dalje učim, usavršavam svoje znanje.
A mišljenje o drugim hotelima u Hrvatskoj mogu dati na osnovu onoga
što sam vidjela i čula od gostiju i zaposlenika, jer nisam nigdje radila osim
u hotelu Balatura. Vjerojatno da neki
ekskluzivni hoteli i restorani pružaju
vrhunsku uslugu, ali to nije dovoljno.
Dobar servis treba pružiti na svakom
koraku, pošti, trgovini, u ambulanti.
Gost kroz sve te segmente ocjenjuje
Hrvatsku, a ne samo na osnovi čistog
mora i plavog neba.
Dobar primjer je Austrija koja nema
more, a ima vrlo uspješan turizam tijekom cijele godine. Uz lijepu prirodu
uspješnost se temelji na dobroj organizaciji i kompletnoj infrastrukturi.
Kakvi su vam dalnji planovi?
Koliko mi je drago da sam izabrana
kao domaćica hotela, za djelatnika
godine, toliko sam i tužna jer na žalost
Okućnica Mile Štifan
O
naš plan da radimo tokom cijele godine nije više ostvariv, a to utječe i na
moje daljnje planove. Emotivno sam
vrlo vezana za taj hotel i način rada i
bojim se da takav posao teško mogu
naći u blizini. Mnogi hoteli zapošljavaju samo sezonce, a meni to nije u
interesu.
Pozvana sam u Garmisch-Partenkirchen gdje su mi otvorene mnoge mogućnosti, već sam dobila neke ponude vezane za trgovinu, ali još se nisam
odlučila. Iako sam tamo i prije živjela i
imam priliku za daljnji uspjeh, ipak to
nije moj dom i nedostajat će mi Tribalj,
moj posao i ljudi koje sam zavoljela.
Nadam da će se situacija u Hrvatskoj
popraviti, da hrvatski turizam za par
godina neće biti ograničen samo na
more, već da će se moći mnogo toga
više ponuditi i prodati, što je lijepo i jedinstveno kao Vinodolske šetnice i vidikovci. Primijetila sam da TZ Vinodol
puno radi i napreduje u tome što je
vrlo bitno i za hotel Balatura, kako bi
u njemu ponovo mogli krenuti s cjelogodišnjim radom. Bez obzira gdje sam
sada i što radim, nadam se da ću se
jednoga dana vratiti doma i nastaviti
što sam započela.
vogodišnja dobitnica Zelenog
cvijeta na razini Primorsko–
goranske županije za najuređeniju okućnicu u akciji “Volim Hrvatsku” je Mila Štifan, vlasnica velikog,
prekrasnog i lijepo uređenog imanja
u Grižanima. Na tridesetak tisuća četvornih metara posađeni su vinogradi,
voćnjaci, vrtovi, cvijetnjaci, travnjaci,
šumarci, šetnice, livade, park, a usred
imanja je prekrasna vila s koje se prostire pogled na Vinodol, more i otoke.
-Nisam očekivala ovu nagradu, ali kad
sam je primila osjećala sam se fantastično. Počašćena sam da sam u društvu najboljih koji čine nešto za ovu,
od Boga danu, prekrasnu obalu i zaleđe. Nagrada mi znači puno i ponosna
sam i zahvalna da postoje ljudi koji su
prepoznali trud, ulaganje i viziju uređenja prostora. Priznanje ne gledam
i ne shvaćam kao moju zaslugu, to
je zasluga mojeg pokojnog supruga
Zvonka, koji je živio za Vinodol, davao
sebe, ali, nažalost, djelovao je petnaest godina prerano. U ono doba nitko
nije prepoznao njegovu viziju. Zvonko bi bio presretan jer je volio i želio
uljepšati Grižane, koje su mu uvijek
bile pred očima, što sam ja primila od
njega, a ova nagrada, koju sam primila
od srca je za njega.
Imanje stvarano 11 godina
Sama akcija pod motom Volim Hrvatsku–Plavi i Zeleni cvijet je ono pravo,
što daje poticaj ljudima da povedu računa o svemu što se događa, da ostane očuvana ova prekrasna simbioza
kamena, mora i zelenih šuma. Njegovat ću i očuvati vinograde, voćnjake,
parkove i cvijetnjake da Vinodol dobije natrag svoj nekadašnji sjaj – kaže
Mila Štifan.
Posjetitelja imanja odmah očara mir,
ljepota i opojni mirisi primorskog bilja i raslinja. Imanje su zajednički podigli Mila i njezin pokojni suprug Zvonko Štifan, na vlastitoj zemlji, a kako su
radovi na uređenju okoliša odmicali, kupovali su okolna zemljišta i tako
zaokružili svoje imanje. Zvonko Štifan
nažalost preminuo je prije četiri godine, a njegovu viziju i misiju nastavila je
supruga Mila.
- Prvi potporni zid napravljen je 1987.
Tako postupi i nećeš pogriješiti
Gosti ne zahtijevaju ništa osim onog
osnovnog paketa “ljubaznost i čistoća”.
Dakle sve više što im pružimo je dobra
i kvalitetna usluga. Svim mojim kolegama često kažem: “Zamisli da si sad ti
na mjestu gosta, što bi želio, a što ne i
što bi očekivao ti kao gost. Samo tako
postupi u svim situacijama, lijepim i
ružnim i nećeš nikada pogriješiti!”
razgovarao: Zdravko Kleva
Ivica Crnić, Mila Štifan, Iris Bruketa, Ivica Jerčinović i Jelena Krešić
Glas Vinodola 15
Laureati akcije “Volim Hrvatsku” 2010.
godine, iza toga je počelo krčenje
grmlja i šikare. Tada je postavljena i
montažna kućica radi daljnjih radova. Uređenje imanja je trajalo nekoliko godina, u međuvremenu smo i
okrupnjivali teren, a za to vrijeme stanovali smo u hotelima, najviše u hotelu Esplanade u Crikvenici. Gradnja
kuće počela je početkom devedesetih godina; tada su najprije učinjeni
prvi iskopi i učvršćivanje terena te postavljene drenažne cijevi ispod zemlje.
Radove na kući smo obustavili tijekom Domovinskog rata, a moj suprug
Zvonko je to ratno vrijeme iskoristio
za izgradnju kamenih zidića i uređenje okoliša. Nakon rata nastavili smo s
gradnjom kuće, u koju smo u srpnju
1998. godine uselili.
Nastavljam Zvonkovu viziju
Prve loze žlahtine u vinogradima posađene su krajem osamdesetih godina, još dok se uređivao okoliš. Tijekom
uređivanja dolazile su i voćke, koje su
skoro sve u rodu. Dugo je to trajalo u
ovom kamenu, vinogradi su se proširivali koncem devedesetih godina i
zadnji, koji je u rodu je s posađenom
sortom pinot 2007. godine. U imanje
je uloženo oko sto tisuća eura–kazala
je Mila Štifan, inače diplomirana ekonomistica, koja osim vođenja svog
obiteljskog poljoprvrednog imanja, iz
Grižana radi za jednu veliku inozemnu
kompaniju. Zvonko Štifan je bio diplomirani inženjer prometa, ali i veliki zaljubljenik u prirodu, kamik, Vinodol i
Grižane.
- Uvijek je spominjao djetinjstvo u selu
Antovo, s pogledom na more. Bili smo
čerdeset godina u braku. Dugo smo
živjeli u Njemačkoj, puno smo radili i
angažirali se te smo se potkraj radnog
vijeka odlučili vratiti u Grižane. Zavoljela sam ovaj kraj, nosim ga u duši
16 Glas Vinodola
jer to je simbioza mora, šuma, kamika. Bila je to prava odluka. Nastavljam
Zvonkovu viziju kako je on htio, čiju je
osnovu i najveći dio on postavio i pomalo je nadograđujem.
U vinogradima je na površini od oko
pet tisuća četvornih metara posađeno 2.500 trsi vinove loze, od toga 950
trsi žlahtine, 700 pinota, 850 frankovke
i cabernet sauvignona. U pripremi je
zemljište za sadnju novog vinograda
na šest tisuća četvornih metara, na kojem će biti posađeno 1.600 trsi pinota
i crnog grožđa. Riječ je o ekstenzivnoj
sadnji za strojnu obradu. U voćnjacima na sedam tisuća četvornih metara
je posađeno tristo komada voćki, od
toga je pedest stabala jabuka, kruške i
trešnje, deset višanja, četrdeset bresaka, isto toliko je smokava, dvadesetak
maslina, tridesetak šljiva, deset oraha,
a u vrtovima su posađene i egzotične
voćke nar, mušmula, kaki, limuni, naranče. Imanje upotpunjuju ružičnjaci
i gredice šarenog cvijeća, zeleni travnjaci i sjenovito autohtono drveće.
I tu nije kraj
- Planiram sadnju novog vinograda,
proširenje posjeda i oplemenjivanje
sadašnjih nasada, koje želim dignuti
na višu razinu–preradu plodova koje
imamo. Cijela proizvodnja je ekološka. Zemlju dajemo na analizu u Osijek
i prema rezultatima analize dodajemo
prihranu, a zaštita se obavlja prirodnim sredstvima, koja nemaju kemije,
ne ostavljaju tragove ni na zemlji niti
na plodovima. Sve to kontrolira stručni
savjetnik Andrija Biro, agronom i enolog, a imam i troje stalno zaposlenih.
Po potrebi angažira se još netko. Imamo vinski podrum zadnje tehnologije
s automatskim hlađenjem vina na 10
do 15 stupnjeva Celzija. Naša berba ne
traje duže od sat vremena od skidanja
grožđa s trsa do stavljanja u bačvu na
vrenje. Vino ide svake godine na analizu u Zagreb u Zavod za vinarstvo i vinogradarstvo, a dosadašnji parametri
su bili izvrsni i idu na etiketu vina pod
nazivom “Štifan”. Dosad smo ukupno
proizveli između 1.300 i 1.500 litara
godišnje vrlo kvalitetnih vina, koja se
najviše popiju s prijateljima i poslovnim partnerima, a dio se proda.
- Radit ćemo uvijek kvalitetno vino,
količina nije bitna, ali kvaliteta mora
biti uvijek ista od ovog našeg vinodol­
sko–griškog grožđa. Da nam je stalo
do kvalitete govori i to da je Zvonko
nakon prve berbe 1999. godine počeo slati naša vina na stručnu analizu
u Hrvatski zavod za vinogradarstvo i
vinarstvo u Zagrebnu. Od tada za svaku godinu, odnosno berbu imamo
stručne analize. Parametri su u granicama kvalitetnih vina, a ova godina je
izvrsna. Griška žlahtina, a naročito bijeli pinot imaju posebnu notu u odnosu
na pinote iz drugih vinskih regija. Naš
pinot ispod ovih stijena dobija specijalnu aromu i visoki postotak šećera i
izdvaja se, po ocjenama naših prijatelja i znanaca iz Hrvatske i inozemstva
od drugih pinota. Ponosni smo na to
da imamo nešto specifično, što smo
postigli zahvaljujući Zvonku i dobrom
prijatelju iz Vukovara enologu Andriji
Birou, koji nas prati do današnjih dana.
Naše crno ovogodišnje vino cabernet
ocijenjeno je izvrsnim, a nastalo je od
sljubljivanja dvije sorte grožđa–cabernet sauvignona i frankovke, uz dodatak istarskog merlota. Uspjeli smo
koncipirati ugodno, pitko i aromatično crno vino.
Tekst i foto: Mira Krajnović Zeljak
Iz škole i vrtića
U
vrijeme Božića svi smo nekako
osjetljiviji jedni prema drugima.
Vrijedi to kada su u pitanju rođaci, prijatelji ali i neznanci. Odlazimo
u trgovine, kupujemo darove, i pri odluci kupiti skup, skuplji ili manje skup,
kakav god bio, dar od srca je iskren i
nema cijene. Upravo u tim prigodama
dok promišljamo znak našeg darivanja sjetimo se kako netko nema ni to
od koga dobiti jer… razloga je raznih. I
onda uslijedi zaključak kako nismo svi
jednaki. Je li to pravedno ili ne o tome
su nam svoja razmišljanja dali đaci O.Š.
dr. Josip Pančić a radove su odabrali nastavnici hrvatskog jezika Jelena
Franković i Karlo Jerčinović.
Nejednakost
i nepravda
među ljudima
postoje i dalje
nika kao ti „lijepi ljudi“.
Ta nejednakost je normalna, uvijek je
postojala i uvijek će postojati, ali u našem izvrnutom svijetu to je loše. Zapravo, oni ljudi koji su smatrani manje
lijepima si na neki način sami stvaraju
nepravdu opterećujući se time. Da ljudi ne razmišljaju o tome, više bi uživali
u vlastitim životima.
Luka Lukatela, 8. razred
Kruh
U
današnjem svijetu ima puno
nepravde među ljudima. Isto
tako, mnogi ljudi se izbjegavaju
jer nisu prilagođeni današnjem izgledu ili su siromašni, druge rase, vjere,
različitog porijekla. Iz toga proizlazi rasizam, tj. mržnja prema osobama koje
su po nečemu drugačije. Ta nepravda se najviše primjećuje kod mlađih
osoba, ali isto tako i kod starijih ljudi
koji će se prije upoznati ili zbližiti s nekim tko ima lijep auto, odjeću, izgled i
puno novaca, zanemarujući onaj najvažniji dio – kakve su to osobe iznutra, jesu li iskrene i spremne pomoći, ili
su arogantne i traže priliku da te iskoriste. Pošto ljudi većinom zanemaruju
najvažniji dio osobe, nastaju lažna prijateljstva, sve zbog toga što ljudi već
unaprijed prema nekome imaju predrasude zbog toga što se po nečemu razlikuje. Time su mnogi ljudi koji
bi mogli biti pravi prijatelji izbjegavani i neprihvaćeni. Svemu tome danas
još pridonosi moda, te je neke odredbe, što je danas moderno i kako treba izgledati. Modom čovjek jača svoje
predrasude i zaboravlja na ono što je
najbitnije!
Martin Novosel, 8. razred
S
vaki čovjek je drugačiji, ali to ne
znači da se prema njemu trebamo odnositi drugačije. Ljudi najviše gledaju na izgled, a najmanje na
to kakav je čovjek iznutra. Ako ona
nema odjeću s markom, to znači da je
siromašna, ako nije lijepa to znači da
manje vrijedi…
Danas je to najčešće tako. Čovjek
gleda samo druge, a ne sebe. Najlakše bi bilo da smo svi lijepi i savršeni. Ali to nije tako. Svaki čovjek je
poseban i drugačiji i ne trebamo ga
zbog toga osuđivati.
Ema Blašković, 8. razred
O
n nas hrani svaki dan. Svi ljudi vole kruh i misle da ga je
lako napraviti, ali nije. Ljudi se
namuče da posiju i poberu pšenicu i
kukuruz od kojih nastaje brašno. Od
brašna se radi kruh. Moglo bi se reći
da jedemo umor i znoj ratara. Kruh se
pekao još mnogo prije nego što smo
se mi rodili. Ljude je tada, u davna vremena hranio, davao im snagu i nije
dopustio da siromašni umru. Uvijek bi
se našao neki komadić kruha koji bi ih
održao na životu.
Kruh je najslađi kad izađe iz pećnice.
Tada ima miris tako jak, da ga se osjeti
kilometrima. On je tada mekan i topao
da bi voljeli da se nikada ne ohladi i
ne postane tvrd. To je naš najbolji prijatelj: kruh.
Filip Veljačić, 5. razred
N
epravde među ljudima uvijek je
bilo i ima je i danas. Svaki pojedini čovjek je drugačiji, no gotovo svaki teži da bude u današnjem
smislu riječi lijep, a to nije uvijek moguće. Ljudi pokušavaju izgledati kao
one slavne osobe koje smatraju lijepima, a to su najčešće bogate i slavne
osobe. Običnim ljudima je to gotovo
nemoguće jer nisu jednako građeni
kao takve osobe i nemaju svu skupocjenu opremu ili deset trenera i savjetGlas Vinodola 17
Iz škole i vrtića
Sv. Nikola darovao djecu Vinodola
Tribalj, 5. prosinca – Kako bi ih sve
odjedanput pozdravio i podijelio
im darove, a oni njemu pokazali što
znaju i u čemu su vješti. Sv. Nikola
susreo se u tribaljskom Domu kulture s mališanima Dječjeg vrtića “Cvrčak i mrav” iz objekta Tribalj i đacima
O.Š. J.J.Klović. Tu su mu djeca priredila dvadesetominutni program. Sv.
Nikola je podijelio poklone svoj djeci od rođenja do zaključno 1. razreda škole.Isto je učinio i dan kasnije
u Bribiru.
U bribirskom Domu kulture sva djeca iz Podružnice Bribir (i jaslički i vrtićki uzrast) priredili su mu također
Imenovani novi
članovi UV
„Cvrčak i mrav“
Bribir, 11. studenoga – Donošenje Odluke osnivača o imenovanju dva člana Upravnog vijeća
Dječjeg vrtića „Cvrčak i mrav“ bila
je jedina točka dnevnog reda telefonski sazvane 9. sjednice Općinskog vijeća Vinodolske općine.
Razlog žurnog sazivanja sjednice
bilo je hitno donošenje Plana potreba te ustanove za 2011. godinu. Donošenju financijskog plana
rada i plana nabave za 2011.godinu, moralo je prethoditi imenovanje dva nova člana Upravnog vijeća. Umjesto iznenada preminulog
Josipa Kalafatića, koji je obavljao
dužnost predsjednika Upravnog
vijeća i potrebnog drugog člana
vijeća, na prijedlog načelnika općine, u Upravno vijeće Dječjeg vrtića
„Cvrčak i mrav“ imenovani su Anto
Matković i Mihovil Mavrić.
Na 10. sjednici Općinskog vijeća 13. prosinca donesena je nova
odluka kojom je Upravnom vijeću Dječjeg vrtića “Cvrčak i mrav”
imenovan i treći član Roko Brozović, čime je ispoštovana i zakonska
procedura koja taj broj članova i
nalaže.
Z. Kleva
18 Glas Vinodola
program a pridružili su im se učenici mlađih razreda O.Š. dr. Josipa Pančića iz Bribira. Tijekom jutarnjih sati,
na dan Sv. Nikole, 6. prosinca, vrtić u
Bribiru i mlađe razrede škole posjetila je Udruga sv. Petra i Pavla apostola i darivala ih prigodnim poklonima.
Ova udruga to čini već drugu godinu za redom. Oko kupnje poklona
Sv. Nikoli financijski je iz proračuna
pomogla Vinodolska općina izdvojivši za svako dijete po 120 kuna.
Sport
NK Turbina
N
a kraju jesenjeg kola I. Županijske nogometne lige, svi navijači i simpatizeri NK ”Turbine”
ovoj momčadi odaju priznanje. Tijekom svih 15 kola “Turbina” je puhala za
vrat favoritu “Borcu” iz Bakra da bi na
kraju imala isti broj bodova kao i ta suparnička momčad (33) i zauzela drugo
mjesto u ukupnom poretku. Prisjetimo li se da su lanjsku jesensku sezonu
završili na 11. mjestu, dakle u donjem
dijelu tablice, ovu jesen momčad iz
Vinodola, u kojoj igra 7 igrača u prvoj
ekipi baš iz vinodolske općine, pokazala je sasvim jednu drugu igru, i postala respektabilan protivnik na travnjaku. U zadnjih nekoliko kola zamor
je uzeo svoj danak pa su Turbosi doživjeli i dva poraza. Inače skor ove sezone ukratko glasi: dvanaest pobjeda i
3 poraza, priredbi s neodlučenim pobjednikom nije bilo.
Uz te rezultate ne treba izostaviti podatak da igrači Turbine unatoč živoj i
poletnoj igri nisu igrali prljavo, odnosno prva su momčad po fair-play igri
i s ni jednim zarađenim crvenim kartonom. To je samo dokaz spremnosti i
kvalitete ekipe, grubost na terenu reći
će predsjednik kluba Marinko Zubčić,
dolazi iz nemoći i slabosti tima.
Morat ćemo negdje posuditi
juniore
Što se juniorske momčadi tiče tu imamo peh. U zadnje tri četiri utakmice
ostali smo bez 5-6 igrača. Dosta ih se
ozlijedilo: dvojici su pukli mišići, jedan
je slomio ruku, drugi nogu, neki su
odustali. Teško je bilo okupiti dovoljan
broj igrača u ovoj sezoni a za proljeće
ćemo morati negdje posuditi nekoliko. Rezultat je takav kakav je: zadnji na
ljestvici bez i jednog osvojenog boda.
Pioniri su perspektivni, kaže Zubčić,
zauzeli su sredinu ljestvice, 7 mjesto i
u klubu su tom najmlađom momčadi zadovoljni. Imamo, nastavlja, 15 dobrih dječaka, neki su sad u prelaznoj
dobi i od njih očekujemo dosta.
Što se tiče podstanarstva, Zubčić kaže,
da se momčad naviknula na teren
u Šmriki. Nakon zadnje utakmice na
tom terenu iz tog su nas kluba počastili, ne možemo ništa loše reći za naše
najmodavce. Turbina godišnje za korištenje igrališta plaća Šmriki između
30 i 40.000 kuna. To osjetimo nu svom
budžetu a posebno na ulaznicama.
Malo je publike, to je ipak malo van
ruke našim navijačima iz Grižana, Triblja, Bribira…
Vodstvo NK “Turbine” uoči Božića službeno će označiti kraj jesenjeg dijela i
počastiti svojih oko 80 članova. Darovati će ih kalendarima, i drugim sitnicama s logom kluba a također i seniorima isplatiti novac na ime troškova
putovanja. Financijska situacija je teška, kao kod svih ali… idemo dalje, zaključio je predsjednik Zubčić.
Novi stadion? Neće biti lako!
U NK Turbini odbacuju sva govorkanja o gašenju kluba i drže ih zlonamjernima. Raduje ih što je u
prostorno-planskoj dokumentaciji Vinodolske općine osiguran prostor za
izgradnju novog nogometnog stadiona. Svi se oko toga trudimo, reći
će Željko Hreljac, da se čim prije poduzmu konkretni koraci oko njegove izgradnje.Ali, dodaje, svjesni smo
kakav je situacija u zemlji, pa i u našoj lokalnoj zajednici. Neće biti lako,
ali odustajati nećemo, pokušat ćemo,
pa Bog vidio a mi doživjeli. To je malo
veći zahvat, mi se nadamo samo za
teren dobiti, mora se imati negdje
oko 2,5 milijuna kuna. Imamo i ljudi
koji su se dragovoljno odrekli terena
ali vidjet ćemo još što će biti dalje.
PRVA ŽUPANIJSKA OMLADINSKA
LIGA - po završetku jesenjeg
dijela prvenstva
Juniori
Lučki radnik
Rikard Benčić
Draga
Rab
Zamet
Rječina
OŠK Omišalj
Lošinj
Borac
Vrbovsko
Kraljevica
Omladinac
Cres
Snježnik
Turbina
13
13
12
13
13
12
13
12
13
11
13
12
11
12
13
10
10
9
8
9
7
6
5
5
5
4
5
2
1
0
1
1
1
3
0
3
2
1
1
0
1
0
0
0
0
2
2
2
2
4
2
5
6
7
6
8
7
9
11
13
35:6
51:17
28:10
47:16
33:17
31:17
34:12
47:28
44:40
23:23
31:32
30:30
18:40
17:68
10:89
31
30
28
27
27
24
20
16
16
15
15
15
6
3
0
Pioniri
Rikard Benčić 11 10 0 1 45:7
30
Kraljevica
12 9 1 2 40:13 28
Rab
11 8 1 2 49:12 25
Borac
11 7 1 3 29:9
22
Omladinac
10 5 2 3 42:16 17
Rječina
10 5 0 5 25:22 15
Turbina
11 5 0 6 23:23 15
Vrbovsko
10 3 3 4 22:16 12
Draga
10 3 2 5 26:29 11
Cres
9 3 1 5 16:15 10
Lošinj
10 1 2 7 20:25
5
OŠK Omišalj
11 1 1 9 12:74
4
Snježnik
10 1 0 9 23:112
3
PRVA ŽUPANIJSKA NOGOMETNA
LIGA - Seniori
Borac
13 10 3 0 32:7
33
Turbina
13 10 0 3 34:11 30
Cres
12 8 3 1 23:12 27
Lošinj
14 7 3 4 21:11 24
Kraljevica
13 6 3 4 22:14 21
Rječina
14 7 0 7 29:25 21
Lučki radnik
14 5 4 5 26:19 19
Lokomotiva
14 4 5 5 20:22 17
Vrbovsko
14 5 2 7 19:23 17
OŠK Omišalj
13 5 1 7 34:30 16
Omladinac
14 5 1 8 13:25 16
Rab
13 5 1 7 15:28 16
Draga
13 4 3 6 15:13 15
Rikard Benčić 13 4 3 6 19:24 15
Zamet
14 4 2 8 15:20 14
Snježnik
13 1 0 12 10:63
3
Glas Vinodola 19
Sport
Malonogometni klub “Tribalj”
M
alonogometni klub Tribalj ili
skraćeno MNK Tribalj osnovan je 1.9. 2009. godine sa
ciljem razvijanja malog nogometa, te
okupljanja mladeži s područja Vinodolske općine, koja će svojim angažmanom doprinijeti razvoju tog sporta.
Veliku pomoć i podršku, klubu je pružilo lokalno stanovništvo koje je uvidjelo da MNK jedan ozbiljan športski
kolektiv. Prvi veći rezultat okupljanja i
rada članova, bilo je uređenje školskog
igrališta u Triblju, kojem su uz pomoć
sponzora i ljudi dobre volje dali jednu
novu dimenziju. U dogovoru s OŠ Juraj Klović u Triblju, obojali smo i oslikali zidove oko igrališta kako bi đacima
škole uljepšali ambijent u kojem svakodnevno borave a i građanima koji
uz igralište prolaze. Broj članova kluba
iz dana u dan se povećava pa se među
njima našlo dvadeset mladića s područja Triblja, Drivenika i Grižana koji
kao ekipa sudjeluju u sportskim nadmetanjima. Na poziv Futsal lige Rijeka,
momčad kluba postala je jedna od 25
ekipa u ligi koja svojom organiziranošću premašuje okvire većih liga. Tre-
Gulašijada na Škrljevu 2010.
T
uristička zajednica Grada Bakra i Vijeće mjesnog odbora
Škrljevo organizirali su „Gulašijadu 2010“ koja se održala
8. listopada 2010. u Domu kulture na Škrljevu. Na natjecanje u kuhanju najboljeg gulaša prijavilo se 13 ekipa s bakarskog područja i jedna “vanjska” ekipa iz Vinodolske općine. Vinodol je u organizaciji Turističke zajednice Vinodolske općine
na ovoj manifestaciji predstavljala tročlana ekipa: Dejan Havić,
Zoran Citković i Karlo Pavlić. Organizator je za sve ekipe osigurao meso i kapulu, a sve ostale „tajne sastojke“ i začine svaka
ekipa morala je osigurati za sebe. Dom kulture na Škrljevu dobrano je mirisao na gulaš, kao uostalom i svi koji su se zatekli
na trećoj “Gulašijadi na Škrljevu”. Ekipa Vinodolske općine od
organizatora je dobila zahvalnicu za sudjelovanje na manifestaciji, a posebno zadovoljstvo bilo je proglašenje ekipe iz Vinodola najboljom ekipom na ovogodišnjoj Gulašijadi, za što
su dobili posebno priznanje i prigodan poklon!
20 Glas Vinodola
nutno se momčad MNK Tribalj nalazi
na prvom mjestu u svojoj skupini, te
na proljeće očekuju borbu za prvaka
lige. U njihovom radu, kako sami ističu, najviše im je pomogla Vinodolska
općina, Općinsko vijeće i posebice načelnik Ivica Crnić. Zahvaljujući njegovom razumijevanju, klub je dobio novac za kupnju dijela sportske opreme
i uplatu kotizacije što je bio uvjet za
nastupanje u Futsal ligi.Ovim putem
članovi kluba žele istaknuti i zahvaliti
se sponzorima poput Aquariuma Crikvenica, Domograd Fran te mnogim
drugim koji ih podržavaju.
Svojim radom i rezultatima žele opravdati dobivanje svog vlastitog prostora koji im je nužan za još bolji rad. U
realizaciju toga MNK Tribalj je već krenuo u čemu očekuje potporu Vinodolske općine a u nadi da će već sljedeće
godine moći ugostiti svoje sponzore,
članove i prijatelje u svojim klupskim
prostorijama.
tekst: Dragan Brnčić
Baština
PROSINAC – misec od blagdani
N
i za verovat kako vrime brzo
leti, ča god je čovik stariji vrime
brže pasuje. Tr, kot da je čera
bil Božić i Mlado leto. Da ne zabimo,
saki blagdan z ovoga miseca bin otel z
besedami lipo oslikat. Najprvo ren zet
ono zrcalo za rikverc, ko zovemo retrovizor, pa da vidimo v njen kako je to
nigda zgljedalo i ča je od običaja do
danaska ostalo. Va Adventu ili Dočašću obajde nas Sv. Mikula, prvo sih mu
se dičina najviše vesele.
Čižmice na poneštru
Najprvo gremo va nigdanje doba ditinjstva, kada smo dičina nestrpni čekali Sv. Mikulu i nabrajali ča bi nan to
rabil prnest. Prvu večer bi na poneštru
stavili čižmicu, ma ča čižmu, va kujstu
će više dari stat. Dočin bi legli napeli bi
uše kot zeci i čekali kad će prit Sv. Mikula. Va ton bi nas i san prevaril, a drugi dan na Sv. Mikulu bi se onako zbujeni veselili punin postolon i čižmican.
Najviše su nas veselili cukarani bonboni va zlatnih i slebrnih harticah, pa galetice, ka naranča i reje čokolada. Još je
bilo sega ča je na gruntu rodilo: lišnjaki, jabuke, orihi, našla se za vranića i ka
šiba. Čagod od sega ovoga se šparalo
i za jelvicu na Badnji okitit. Nemore se
z riči opisat ča je bilo lipše, onojsto čekani, il ono se kašnje velun radošćun
dočekano. Dari kot danaska se nisu
kupovali. Danas se dičina manje vesele, aš se imaju, jedino se radost vidi na
mićoj nevinoj dičini, ka znaju reć da jin
je to prnesal Sv. Mikula.
Sveta Luca od svitla svetica
Svetu Lucu se po staron kalendaru 22.
prosinca štimalo, aš se tako vrime računalo. Zvali su ju Sveticu od svitla,
sunca i vida. Zato aš se po tojston kalendaru počimalo sunce dizat, a dan
krešit, bi se reklo kuliko peteh prekorači. Ta dan se i šenica posela, pa ako
zijde i naraste lipa gusta, bit će i letina
dobra. Ta užanca za šenicu poset se ni
zatrla, ostala je do dan danaska.
Badnji
Na Badnji bi počimala vela priša, tekli
smo doma kot bez glavi. Matere bi pripravile muku i delale testo za se sorti galetic. Bilo je sakakovih figuric, pa
črljene srca, miseci, zvezdi… Pekli su
se i kolači, orihnjače, ma lipota Božja
ka je bila poručak plodnosti, ljubavi
i mira. Z gori se šesna jelvica prnesla
za Božićnjak nabandat, kadigod je bil
borić ili šmrikva. Po Zdravoj Mariji se
Božićnjak nasadil va kakovu latu il drveni stalak, a spod njega se prneslo i
rasteglo maha. Malo bumbaka mesto
sniga, kakova kartulina od Božića, a kigod umićan otac bi udelal i jaslice. Se
je bilo tako lipo, dica bi s materun kitili
Božićnjak. Obiševali bi pozlaćeni šiškići, poslebrnjeni bršljan i orihi, bonboni, tekar kašnje z vrimenon se z boćicami počimalo kitit. A još kad je prišlo
vrime od letriki zasvitlele bi i zažmigale od sih kolori žaruljice, nemore bit
lipše. Nigda su stari ljudi uz ognjišće,
čekajuć onu uru kad će se Božić narodit, pivali i molili. Va oganj su hitali
od drva badnjaki, da sih i saki kantun
osvitli. Z vrimenon se tajsti običaj poli
nas zatrl.
Napisao
Mladen Barac
najlipšu pismu:
- Va se vrime godišća,
-Mir se svitu navišća!
Čekamo da po maši jedan drugomu
damo ruku, zaželimo sriću i se ča re uz
to. Na Božić gremo po rodu čestitat,
susedon, prijateljon, a tendimo doma
i na krcat stol jila i da se saka mrvica
poji. Novi dan je Sveti Stjepan, prvi
mučenik, pa tako dan po dan do Staroga leta.
Staro leto i Mlado leto
Prišuljalo se Staro leto, kojsto toga
dana va zadnjih urah navišća da opolnoći počima Mlado leto. Ljudi se spravljaju na doček, nigda je saka kumpanija znala va ku će birtiju il hotel poć.
Va Vinodolu se po selskih raskriži il uz
kakovo guvno okićeni Maj dizal, spod
koga se soplo, pivalo i tancalo. Kašnje
su se otpirali domi kulture, veselice ni
nigdir falilo, a ni pijače. Na sam Mladoga leta po kućah su hodili čestitari
uz pismu i sopnju, a dica su dobivala
za „dobru ruku“. Drobni soldi, munida
jin je rošćala po žepićih. Kuliko sriće se
podililo tajsti dan, se uz pismu: –Narančice, jabučice na dobro van Mlado
leto došloj! Više manje te užance su
do našeg vrimena podurale, nič se zatrlo, ma je fanj toga i dalje ostalo. Daj
Bože, da tako bude soj dičini i mlajariji, sin starin va von Mladon letu, skroz
celo leto i zavavik. Da se čuje pisma: –
Na ton Mladon letu veselimo se !
Božić
Opolnoći se najprvo gre nutar va crikvu, pohodit pred jaslice i va njimi Božića, miće dite najlipšega imena i tekar
rojeno. Ta čas, tu noć spravni smo jedan drugomu se oprostit i pozabit uz
Zornice
Počimale su Zornice. Rano v jutron bi
jutarnja zvonela, hodilo se na mašu.
Tako se do Božića.
Glas Vinodola 21
Dota od nigda
TAT KI JE UKRAL ŠELI
Z
ima se to leto protegla i zavukla
va saku škuljicu pa i pod krpatur
pod kin se ni moglo pošteno steplit. Zela je takovoga maha da čovik ki
i ni bil zimogrožan počel se stiskat uz
šporhet. Doduše to vrime nigdi kolo
1929. leta još ni bilo va sakoj primorskoj
kući ni pravih šporheti. Tu i tamo va bolje stojećih kućah se našal ki, a najviše
su bile ognjišća, a onda su počeli oni
mizerni ki su se zvali KOZA. Ta koza od
gola pleha ni mogla steplit samu sebe,
a kamol kuću i onih ki su živeli va njoj.
Jedna familija ka se baš ni mogla pofalit
da žive Bog zna se kako, tu zimu ostala
je bez puno toga. Se puno čeljadi i lačnih ust već je pojilo kronpir kako ona
ča se skopal doma, a bome i ona z gori.
Pojil se mirlin, ripa i zeli glavato. Ostalo je malo muki pa se stin rivalo. Najviše se kuhala prežgana juha, va ku bi se
nadrobila landica kruha i tako se nikako uz šalicu kozjega mlika pasalo za ta
i još puno drugih dani. Najgore je bilo
dopovidit dičini zač nimaju cukara nit
bonboni, a za čokoladu retko da su ki v
to vrime i čuli. Muž ki više ni znal kako
bi zitresal tu tegobu odlučil se na nič ča
ni nikomu povidel.
Jednu večer smračilo se z sih band .
Bura je ko mahnita urlikala po sih drivi i
kantuni, lomila smrznute stabla najviše
od smokav, a bome i pohitala fanj žlibac
z kuć osobito onih starijih i trošnijih.
Napisala Zlatica Balas
On se obukal, dobro zabumbal i nestal
v noć. Mislel je va sebi: Ćul… nećul…
Ma ću, pa makar šlo se skupa k vraniću. Dok je tako divanel sam sobun, našal se va susedskon šelinjaku kadi su se
va klupku stišnjene teplile šeli. Najprvo
jedno ulišće, pa drugo, a prišal je bome
i po treto. Sih jih je nikako prenesal sebi
va konobu. Z krpun je potrdil škuljice
od ulišća da šeli ne pozihaju van. Valje
zatin kroz oprti pokrov zapalil je nikakove cunje i pogušil neboške šeli.
Kad je bil siguran da više nisu žive zapalil je ćurlicu, zinel vanka sati z medon
i zistiskal va jedan lopiž. Ulišća je skrigoma ponjitil va kozi i bil je sigur da ga
niki ni videl ča je načinil. Kad je prnesal
lopiž z medon prelagal je ženu i dičinu
da je med zaslužil cipajuć drva susedu
šelaru. Si su bili veseli. Dičina su ga grlili,
kuševali, smeli se i lizali prsti. Jedva su
se malo zasladili i si skupa živnuli. Ko da
jin je od toga slatkoga bilo i malo manje hladno.Dok su se dičina i žena skupa š njimi veselili, njemu ko da je nikakov krupac legal na srce. Počela ga peć
grižnja savjesti. Najraje bi bil šal povidit
susedu ča mu je načinil, aš fakat ni bil
od onih ki bi čoviku udelal na žal. Da bi
prebolel grih počel je se više hodit va
crikvu da se morda moleć iskupi dragomu Bogu. Mučal je on, a bome i Bog.
Jednu nedilju pak ona isti sused komu
su pokradene šeli šal je v crikvu i po-
tužil se popu ča
mu se dogodilo
i kako je pokraden. Pop mu ni
mogal puno pomoć nego mu
samo rekal neka
se strpi pa da će
se jednoga dana prit na svoje. Prošlo je
fanj vrimena, a onda je bil niki veli blagdan. Na mašu je prišlo ta put i mlado i
staro i crikva se napunila da je bila dupkon puna.
Ča će pop, sprtil se na predikalnicu i počel z predikun: „Braćo i sestre! Dragi moji
vjernici… Dal morete zamislit da va našen od vavik po poštenju poznaton kraju ima tati. Takovih lopuž ki su počeli
krast šeli. Ali znajte, ta isti… je tu med
nami. Meni je dragi Bog još noćas nagovestil ki je to. Evo. Verovali ili ne ja ga
već vidin, a verujen da vidite i si vi aš mu
je jedna šela ostala va vlasi“. Si vjernici su
zbeljili oče, ukočili se ko da jih je nič očaralo, a jedan, upravo ona pravi, isti čas se
ulovil za glavu i počel otresat z vlasi. Pop
je sprotu videl i prston pokazal va tata.
Ča će ova od srama ni rekal ni A ni BE…
nego trk z crikvi van. Od tad je uz lopova postal luteran, aš od srama se više nikad ni pokazal med narodon nit prišal
va crikvu. Med mu je od tad zagorčil život i kako se čulo nikad ga više va svon
življenju ni okusil.
Čakavski nazivi (fitonimi) za vinodolsku floru
D
osad je od vinodolske obale
do vrha Viševice nađeno ukupno 1.679 raznih vrsta kopnenog bilja, pa je to jedna od najbogatijih flora u Hrvatskoj nakon Velebita.
Oko polovice vinodolske flore čine
kontinentalne srednjoeuropske biljke, trećina je sredozemno bilje i ostatak razne druge vrste. Florno su tu najbogatiji i zanimljivi, s obiljem rijetkih
i endemskih vrsta, najviši vrh Viševice
(1428 m), pa kameni plato s primorskom jelom iznad vinodolskih stijena
i najtopliji morski rtovi Takal i Kačjak
s tvrdolisnom makijom. Znanstvenici
preporučuju da bi se ta tri područja u
okviru Vinodola trebalo strože zaštititi
22 Glas Vinodola
kao posebne prirodne rezervate. Evo
nekih čakavskih naziva koji su se ustalili u Vinodolu, a odnose se na vinodolsku floru.
beli borić = alepski bor, Pinus
halepensis
beli glog = bijeli glog, grm Crataegus
monogyna
beli grabar = bjelograb, stablo Carpinus orientalis
beli zlak = obični slak, Convolvulus
arvensis
bobić = sukulent, Carpobrotus spp.
(sađen)
borić = bor (općenito), Pinus spp.
angurija = lubenica, voće Citrullus
colocynthus
ariš = ariš, crnogorično stablo Larix
decidua (sađen)
babino zeli = mlječike Euphorbia spp.
bagram = bagrem, stablo Robinia
pseudacacia
bajamas = smrdeljka, grm Pistacia
terebinthus
bašelak = bosiljak, Ocymum basilicum
bazak (šanbuk) = bazga, grm Sambucus nigra
bela jelva = obična jela, Abies alba
bela nedilja = gospina trava, Hypericum spp. U
U prikupljanju ovih (fitonima) pomogle Katica Crnić–Lozina, Zlatica Balas,
Katica Barbarić–Lušičić i Tea Vjerić.
Glas Vinodola 23
Sretan Božić
i Novu 2011. godinu
želi Vam Vinodolska općina