Glasilo Općine Vinodolske Izdavač: Općina Vinodolska Bribir 34, 51253 Bribir Godina III, Broj 17, prosinac 2011. g. ISSN 1846-6230 Glas Vinodola Glas Vinodola Važni telefoni glasilo Općine Vinodolske izlazi 4 puta godišnje Godina III, Broj 17, prosinac 2011. g. ISSN 1846-6230 BESPLATNO Vinodolska općina–Bribir Bribir 34, 51253 Bribir centrala tel: 385 51 42 25 40 pravna@vinodol.hr www.vinodol.hr Impresum Izdavač: Općina Vinodolska općina Za izdavača: Ivica Crnić Urednik: Zdravko Kleva Uređivački odbor: Željka Jurčić Kleković, Iris Bruketa Suradnici: Željka Jurčić-Kleković, Zlatica Balas, Iris Bruketa, Mira Krajinović Zeljak, Marko Viduka, Vedran Vučinić (križaljka) Fotografije: Zdravko Kleva, Iris Bruketa, Mira Krajnović Zeljak, Nedeljko Vidović Grafičko oblikovanje i tisak: Zambelli, Rijeka Naklada: 1500 primjeraka Načelnik: Ivica Crnić tel: 385 51 24 85 89 385 51 24 80 07 Pročelnica jedinstvenog upravnog odjela; voditeljica Odsjeka za kulturu: Željka Jurčić-Kleković tel: 385 51 24 81 72 tel: 385 51 42 25 43 Odsjek za financije i proračun voditelj: Den Strizić tel: 385 51 42 25 44 Odsjek za pravne i opće poslove voditelj: Anto Matković tel: 385 51 42 25 41 Odsjek za komunalnu djelatnost i gospodarenje prostorom voditelj: Bernard Peko-Lončar tel: 385 51 42 25 45 Prijem stranaka: ponedjeljak, srijeda i petak od 8.30 do 15.00 h, utorak od 13.00 do 17.00 h, četvrtkom se stranke ne primaju Narodna knjižnica i čitaonica “Bribir” Bribir tel: 385 51 24 81 03 tel: 385 51 24 80 30 Radno vrijeme: ponedjeljak i srijeda od 10.00 do 19.00 h, utorak od 8.00 do 16.00 h, četvrtak i petak od 8.00 do 15.00 h Turistička zajednica Općine Vinodolske tel: 385 5124 87 30 Radno vrijeme: od 8.00 do 14.00 h svakim danom osim nedjelje Ambulanta Bribir tel: 385 51 24 81 11 ponedjeljak, srijeda i petak od 7.00 do 13.30 h, utorak i četvrtak od 13.00 do 19.30 h Policija: 92 Prva pomoć: 94 Vatrogasci: 93 Vučna služba HAK: 1987 Autobusni kolodvori: Novi Vinodolski, tel: 385 51 24 42 68 Crikvenica, tel: 385 51 78 13 33 Meteo stanica u Vinodolu Meteorološka postaja instalirana u Grižanama u travnju ove godine redovito sakuplja informacije o temperaturi i dugim meteo okolostima za područje Vinodolske općine. Postavljanje satnice izvedeno je u sklopu hrvatsko-japanskog znanstvenog projekta „Identifikacija rizika i planiranje korištenja zemljišta za ublažavanje nepogoda kod odrona zemlje i poplava u Hrvatskoj“. Riječ je o projektu prikupljanja podataka,vezanih za praćenje terena iznad i oko Slanog potoka. Meteorološka postaja, kako doznajemo od sudionika u projektu, biti će sigurno instalirana još minimalno 3 godine ali postoji velika vjerojatnost da tamo ostane i duže. Sve ovisi o tome kakve ćemo podatke uspjeti sakupiti sudionici Istraživanja Građevinskog fakulteta u Rijeci i DPRI (Disaster Prevention Research Institute Kyoto). Troškove instaliranja postaje snosi japanska agencija JICA (Japan International Cooperation Agency. U ovom projektu sudjelovala je i Općina Vinodolska na način da je omogućila pristup mrtvačnici na griško-belgradskom groblju, pristup struji, te financirala Internet priključak za tu lokaciju. Podaci sa spomenute meteorološke postaje u Grižanama sad su dostupni na stranici: http://www.istramet.com/amp/kvarner/grizane/ do koje se može ući preko linka postavljenog na stranici http://www.vinodol.hr. Uz temperaturu zraka koja se nalazi na karti iznad Vinodolske općine, nakon klika se otvara prozor sa informacijama o temperaturi zraka, vlažnosti, atmosferskom tlaku i brzini i smjeru vjetra. Pritiskom na naziv prozora Meteo postaja Grižane Belgrad, mogu se pročitati informacije o prosjeku padavina i temperaturi u proteklom mjesecu, te prognoza vremena za sljedećih 48 sati. Tekst i foto Z. Kleva 2 Glas Vinodola Aktualnosti 15. sjednica Općinskog vijeća Općinsko vijeće usvojilo još jedan rebalans proračuna za 2011. godinu Bribir, 19. prosinca–Osamnaest točaka dnevnog reda 15. sjednice Općinskog vijeća dočekalo je vijećnike Vinodolske općine na stolu vijećnice. Središnja točka bio je konačni rebalans općinskog proračuna za ovu godinu i niz drugih izmjena i dopuna planova aktivnosti. Sve one morale su biti usklađene s mogućnostima općinske kase. Svrha opširnog dnevnog reda i puno pisanog materijala koji je stavljen pred vijećnike, objasnio je načelnik Ivica Crnić, jeste da se što transparentnije i vjerodostojnije prikažu stvarni prihodi općine, te kako i na koji način ih se može rashodovati odnosno, koje potrebe s njima pokriti. Potpore povećale planirani proračun Prihodi su u Vinodolskoj općini, na kraju mjeseca studenog iznosili 22.808.000 kuna, a rashodi su za više od 6.900.000 kuna premašili te ostvarene prihode. U novom rebalansu, rekao je načelnik Crnić, iznivelirali smo rashodovnu stranu na način da smo u nju uvrstili neutrošena sredstva iz prethodne godine. Iznivelirali smo prihodovnu stranu u komunalnom djelu i uvrstili u rebalans kapitalne potpore iz proračuna Primorsko-goranske županije i Ministarstva regionalnog razvoja. Izvorni prihodi baznog proračuna općine su 18.000.000 kuna, prve izmjene proračuna bile su na 18.120.000 kuna, druge 17.900.000 kuna, a ukupno sa svim potporama i kreditom koje smo dobili planska veličina za ovu je godinu 29.732.000 kuna, zaključio je načelnik Crnić. Nova logika trošenja proračuna Pročelnik Odsjeka za financije i proračun Den Strizić objasnio je način nove raspodjele proračunskih sredstava. Prihodi od poreznih prihoda mogu se trošiti rekao je, na bilo što. Mogu Glas Vinodola 3 Aktualnosti Trg Vrba u Bribiru se cijeli potrošiti na komunalnu infrastrukturu, no ne smiju se trošiti za društvene djelatnosti, sport i kulturu, dok se komunalni prihodi mogu trošiti unutar komunalnih rashoda. Točno je definirano što se može financirati iz komunalne naknade, a što iz komunalnog doprinosa. Tako da, istaknuo je Strizić, općina balansira na granici zakonskog okvira trošenja komunalne naknade i doprinosa, ali nismo izašli izvan dozvoljenog. Zaključio je Strizić da je 2011. bila teška godina što se tiče planiranja proračuna i ostvarivanja likvidnosti. Ipak, izrazio je nadu da će iduća biti bolja. Prezentirano ostvarenje proračuna za prvih 11 mjeseci i projekcija proračuna do kraja je u iznijetim veličinama, rekao je. Ukoliko se nešto ne ispuni do kraja planiranog razdoblja značiti će to da su prihodi podbacili, a to će biti onda tema godišnjeg ostvarenja obračuna na sjednici iduće godine. Nakon usvajanja rebalansa proračuna za 2011. godinu, vijećnici su prihvatili projekciju proračuna za 2012. godinu. Prema projekciji izvorni bi prihodi iznosili 17.500.000 kn, a zajedno s prihodima od financijske imovine i zaduživanja u iznosu od preko 5.600.000 kuna ukupan proračunski prihod 4 Glas Vinodola odnosno rashod, planiran je na iznos iznad 23.140.000 kuna. Aktualni sat Aktualni sat otvorio je Mile Žarković, vijećnik HDZ-a, tako što je čestitao članovima stranaka „Kukuriku“ koalicije na izbornoj pobjedi za sedmi saziv Hrvatskog sabora. Zatražio je potom odgovor na pitanje zašto je dobio dva ista upitnika za ažuriranje podataka vezanih za komunalnu i vodnu naknadu, te odvoz smeća, jedan poštom, a drugi ostavljen kod susjede. Također ga je zanimalo hoće li se radi utvrđivanja visine komunalnih obveza svih domaćinstava i objekata na području općine, anketirati i oni koji uživaju bespravno sagrađene objekte. Pročelnik Odsjeka za komunalnu djelatnost i gospodarenje prostorom Bernard Peko-Lončar, odgovorio mu je da je do dupliranja dostave upitnika došlo vjerojatno greškom a što se tiče bespravnih nastambi na području općine, kamp-kućica i kontejnera i ti će se objekti fotografirati, izmjeriti i registrirati, te na taj način odrediti visina naknada za komunalije. Mihovila Mavrića (SDP) je zanimalo je li se počelo s otkupom zemljišta za Sportski centar u Driveniku odnosno je li se barem nešto do sada kupilo. Odgovoreno mu je da se trenutačno samo razgovara s vlasnicima, te da do sada nije ništa kupljeno. Na pitanje Borisa Miklića (HDZ) što je s ogledalom na prometnici u Triblju, pokraj dječjeg vrtića, odgovoreno je da je u fazi kupnje i skorog montiranja na mjesto gdje ga kamioni neće moći oštetiti i razbiti, a vezano za zapošljavanje domicilnog nezaposlenog stanovništva na nekim komunalnim radovima u Općini, rečeno mu je da Zavod za zapošljavanje ima svoje kriterije po kojim upošljava osobe iz evidencije nezaposlenih. Dotaknut je problem nekontroliranog parkiranja na trgu Vrba u Bribiru te nedavni sukob oko ispaše na polju uz Tribaljsko jezero. Tamo je problem, rekao je načelnik Crnić, što svi misle da imaju pravo koristiti tuđe, odnosno polje koje je u vlasništvu Hrvatskih šuma. Postojao je interni dogovor mještana oko korištenja polja, on je prekršen, a Općina tu jednostavno ne može ništa poduzimati. Tekst i foto Zdravko Kleva Cjelovite zapisnike sjednica OV možete pronaći na internetskoj stranici www.vinodol.hr Izbori 2011. Najveći broj glasova Kukuriku koaliciji N a pet biračkih mjesta u Vinodolskoj općini na kojima su birači birali zastupnike za Hrvatski Sabor, iz 7. Izborne jedinice 4. prosinca je glasovalo 2.047 birača. Gledajući na broj od 3.520 upisanih birača u Općini, to je odaziv od 58,15 posto, što je iznad hrvatskog prosjeka odaziva na ovim izborima. Na dva birališta u Bribiru, od ukupno 1748 upisanih u biračke liste, izašlo je 899 birača, što je negdje oko 55 posto. U Grižanama od 948 birača, glasovalo je 565 birača ili 59 posto. U Driveniku je na birališta od 292 upisana u biračku listu, izašlo 62 posto ili 183 birača. Najveći odaziv, 63 posto, bio je u Triblju gdje je na biralište izašlo 400 od ukupno 632 upisanih birača. Najveći broj glasova osvojila je Kukuriku koalicija, SDP-HNS-IDS i HSU 42 posto, HDZ je osvojio 21 posto glasova, a Hrvatski labursti su bili treći po osvojenim glasovima i poklonjeno im je preko 6 posto glasova. Stranke koje sudjeluju u općinskoj vlasti poput HSS-a koji je u 7. Izbornoj jedinici izašao u koaliciji sa Zelenima i strankom penzionera, osvojio je 4,51 posto glasova, a PGS udružen s Blokom umirovljenika zajedno s Hrvatskom radničkom strankom 4,01 posto glasova. Z. K. IGOR UREMOVIĆ, DIREKTOR KTD „VODOVOD ŽRNOVNICA“ Šumsko područje Općine Vinodolske dobit će vodu Bribir / Novi Vinodolski – U 2012. godini, KTD „Vodovod Žnovnica“ d.o.o. krenuti će u projektiranje i ishodovanje transportnog cjevovoda Crikvenica – Dolinci i tlačnog cjevovoda Dolinci–vodosprema Marušići, uz pojačanje profila. To nam je izjavio u razgovoru o planivima i programu rada za iduću godinu direktor društva Igor Uremović. Prema njegovim riječima tim zahvatima će se poboljšati sustav i sigurnost vodoopskrbe zapadnog dijela Vinodolske općine. Perspektivno gledano na razvoj zaleđa Općine, predložit ćemo općini – suvlasniku Vodovoda Žrnovnica – koncept vodoopskrbe šumskog područja Lukova, Maševa, Ravnog. To je potencijal na koji moramo staviti akcent u sljedećem periodu i iznalaziti rješenja dovođenja vode do sadašnjih 850 stambenih objekata, gdje je Općina pokrenula postupak legalizacije, jer smatramo da kroz poljoprivredu i turistički aspekt gledanja, ovi planovi imaju svoju opravdanost i dali bi doprinos sadašnjoj viziji razvoja Općine. Uz struju i cestu, telefoniju, nama kao distributerima vode nameće se potreba da predložimo suvlasniku dio energetske neovisnosti tog dijela Općine – kazao je direktor Uremović. U Vinodolskoj općini tijekom 2011. godine nastavljene su aktivnosti u povezivanju vodoopskrbnog sustava iz Grižana – vodospreme Marušići s Bribirom, čime će Bribir biti opskrbljen vodom iz dva smjera – iz Crikvenice i Novog Vinodolskog. Uz sufinanciranje Vinodolske općine voda je dovedena i na Driveničku gradinu a provedene su i djelomične rekonstrukcije kritičnih cjevovoda na cijelom području Općine. U narednom periodu moramo izmijeniti dotrajale pvc cijevi u centru Drivenika, zatim uz radove na kanalizacijskom kolektoru u centru Triblja treba riješiti probleme vodoopskrbe Podsoplja driveničkog i belgradskog. Uključit ćemo se i u rekonstrukciju vodovodne mreže Bribira kroz zajedničke radove na odvodnji fekalnih i oborinskih voda na pravcu Vrba – Kičeri – kazao je Igor Uremović, direktor Komunalnog trgovačkog društva Vodovod Žrnovnica. Tekst i foto: Mira Krajnović Zeljak Otklonjena prijetnja odrona zida Z bog opasnosti od odrona i rušenja zida na županijsku cestu, prometnicu u podnožju stare škole u Grižanama, cestovna inspekcija naložila je hitno uklanjanje potencijalne opasnosti i sanaciju spomenutog zida. Izvođač radova građevinski obrt „Jela“ u vlasništvu Mladena Pilaša koji zapošljava 12 djelatnika, svih sa područja Vinodolske općine, dao je najpovoljniju ponudu i obvezao se u propisanom roku, od 60 dana, posao završiti. S početka mjeseca prosinca, operativci „Jele“ završili su podizanje betonskog armiranog zida i temelja te započeli s njegovim oblaganjem kamenom. Nakon oblaganja, na zid će se postaviti popravljena i uređena stara ograda i kameni stupovi kojima je prostor oko stare škole i ranije bio ograđen. U potpuno novom ruhu taj dio Grižana zasjat će s prvim danima nove 2012. godine. Uz spomenute radove vrijedne 600.000 kn i županijska prometnica, koja Z. Kleva na tom dijelu prolazi, bi će proširena i uređena. Glas Vinodola 5 Aktualnosti Pet pitanja Darko Jerčinović, predsjednik Mjesnog odbora Drivenik: Sve bolja komunikacija s općinskom vlasti D arko Jerčnović, predsjednik Mjesnog odbora Drivenik, rođen je 1968. godine u Rijeci. Po stuci je elektrotehničar i trenutno zaposlen u Dina petrokemiji Omišalj. Jerčinović je proteklih osam godina posvetio radu i angažmanu u mjesnom odboru Drivenik, a dulje od godine dana obnaša funkciju predsjednika vijeća. Također je angažiran u nekoliko odbora Vinodolske općine, te je i aktivan član svih udruga u mjestu Drivenik. U vijeću Mjesnog odbra s njime zajedno rade Domagoj Knez, Željko Čavrak, Tomislav Šimić i Ivan Knez. Predsjednika Darka Jerčinovića zamolili smo da nam kroz odgovore u rubrici „Pet pitanja“ kaže nešto o djelovanju Vijeća u samom Driveniku i na razini Vinodolske općine. 1. Kada ste stali na čelo MO Drivenik kakav ste program i koje zadatke postavili? S tim u vezi što ste do sada uspjeli realizirati, a što ne? Po formiranju vijeća Mjesnog odbora donesen je realan program rada za 2011. godinu. Slijedom planiranog adaptirana je crkva sv. Dujma, izrađen je projekt za zatvaranje četverostaznog boćališta BK Drivenik, sanirana su i uređena izvorišta i perila u Driveniku. Nadalje sanirane su i asfaltirane neke nerazvrstane ceste. U predstojeće planirane aktivnosti zacrtano je da se stara škola u Gradu Driveniku stavi u funkciju i da u najam, te izgradnja magistralnog voda sustava kanalizacije. 2. Kako ste zadovoljni suradnjom sa središnjom vlasti, Vinodolskom općinom. Na prvi pogled, čini se da je ona dosta toga uložila i ulaže u vaše mjesto. Komunikacija sa središnjom, općinskom vlasti je iz dana u dan sve bolja, po našoj zasluzi i borbi u koju smo se upustili od dana kada smo izabrani od svojih mještana, i za sada možemo slobodno zaključiti, odlična. Nadamo se još boljoj komunikaciji i kvalitetnom ispunjavanju naših zahtjeva od strane načelnika Ivice Crnića i Vijeća 6 Glas Vinodola Vinodolske općine. 3. Koliko ste kao predsjednik MO zadovoljni suradnjom sa samim mještanima i koliko su oni aktivni u stvaranju boljih i ugodnijih uvjeta života u Driveniku. Kao predstavnici mjesta nastojimo što bolje komunicirati s mještanima te je vidljivo da i sami mještani sve više dolaze i obraćaju nam se pitanjima, sugestijama pa i kritikama. Sve to mi u vijeću doživljavamo kao dobronamjerno i opravdano s njihove strane i zadovoljni smo takvim odnosom ako i onda kada nam pomažu u nekim situacijama. S time u vezi pozivamo ih da se još više uključe u sagledavanju i rješavanju problema u mjestu. 4. Jeste li kao Mjesni odbor kvalitetno zastupljeni u Općinskom vijeću, ako niste što su po vama uzroci tome? O tome je teško bilo što komentirati pošto je naš vijećnik Nenad Klarić jedini naš predstavnik u Vijeću općine te teško dolazi do izražaja pred većinom vijećnika susjednih mjesta u općini. 5. Što je po vašem mišljenju najveći problem i prepreka bržem i kvalitetnijem razvoju driveničkog kraja? Najveća prepreka bržem i kvalitetnijem razvoju driveničkog kraja jesu sredstva do kojih je teško doći, ali s više želje i htjenja sve bi se moglo. U planu rada MO je određivanje poslovne zone Poljica, proglašenje sportsko-poslovne zone Benkovići (izgradnja nogometnog igrališta, te centra za slijetanje paraglajdera). Sve se više uređuju stare kuće za turizam i tu bi se općina i turistička zajednica trebale puno više angažirati. Sve to pretpostavlja boljitak našem mjestu te same općine. Ulaganje u poslovne zone, sport, turizam, naša je želja i naš plan za bolju budućnost. Čekalo se i dočekalo Iako zadnji po programu uređivanja mjesnih parkova u općini i park u Driveniku je zasjao novim modernim sjajem. Nakon početnih građevinsko-tehničkih radova, koji su se sastojali od uklanjanja postojećih betonskih površina, sanacija terena, te uklanjanja i oblikovanje raslinja koje je ostalo, posađeno je novo drveće. Obnovljen je travnjak i instaliran sustav njegovog automatskog navodnjavanja. Park u Driveniku dobio je novu ogradu, uređen je spomenik Kloviću, nove klupe. U uređenje parka općina je uložila oko milijun kuna. Obilježena obljetnica osnutka 155. brigade HV U Crikvenici, Bribiru, Novom Vinodolskom i Rijeci obilježena je 20. godišnjica osnutka 155. brigade Hrvatske vojske. Redove te slavne postrojbe, koja je svoj ratni put započela 15. prosinca 1991. godine, temeljem zapovjedi tadašnjeg ministra obrane, Gojka Šuška, popunjavali su domoljubi iz Crikvenice, Novog Vinodolskog i Vinodolske općine, uz podršku branitelja iz Opatije, Senja i Raba. Obilježavanje obljetnice brigade, kroz koju je prošlo više od četiri tisuće vojnika, započelo je svetom misom za poginule. Vijenci i svijeće položeni su na grob zapovjednika brigade Ivana Manestra, a nastavilo se polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća na grobljima u Crikvenici, Bribiru i Novom Vinodolskom, gdje je odana počast osmorici poginulih pripadnika brigade. Za predstavnike postrojbe upriličen je prijem u Županiji gdje im je domaćin bio zamjenik župana Primorsko-goranske županije Vidoje Vujić. Ivica Crnić tom je prigodom istaknuo da je kroz brigadu »prošlo« 3.822 vojnika, 191 časnik i 193 dočasnika, a postrojba je djelovala na ličkom ratištu, pod zapovjedništvom Ivana Manestra. Prema službenoj statistici, preko 11 posto od ukupnog broja stanovništva tadašnje Općine Crikvenica, koju su činili današnji gradovi Crikvenica i Novi Vinodolski te Općina Vinodolska, bilo je u sastavu 155. brigade. Brigada je ukinuta 27. lipnja 1992., a veći dio njenih pripadnika nastavio je ratni put ulazeći u redove drugih postrojbi Hrvatske vojske. Od dijela pripadnika 155. brigade formirana je Domobranska bojna koja je ušla u sastav 138. brigade, a dio pripadnika prešao je u sastav 118. brigade, 305. logističke baze i 203. brigade PZO, sudjelujući u svim daljnjim ratnim operacijama Hrvatske vojske. U ratu je ranjeno 38 pripadnika brigade, a osmorica su izgubila živote. Priznanja antifašistima Vinodola Grižane, 30. studeni–Stotinjak boraca, logoraša i osoba s područja Vinodolske općine koji su ustrajali u njegovanju antifašističkih vrijednosti tradicije i tekovina antifašističke borbe, dobili su priznanja i zahvalnice. Županijska je organizacija UABA, čime je ujedno i obilježena 70. obljetnica od početka NORa. U društvenom Domu u Grižanama održana je prigodna svečanost na kojoj je zbog bolesti i poodmakle dobi gotovo polovina uzvanika izostala. Predsjednik Županijske organizacije UABA – Dinko Tamarut, predao je „Priznanja“, svim živućim borcima (1941.-1945.) kao i zatočenima u fašističkim logorima, a riječ je o pedeset i dvoje boraca i logoraša iz Vinodolske općine. Dodijeljene su također i “Zahvalnice“ dvadesetpetorici aktivista i podupiratelja, za njihov doprinos u održanju postojanja organizacije, njegovanja tradicije i brige o održavanju spomen obilježja NOR-a. Posebno priznanje za njegovanje, jačanje i razvijanje tradicije i tekovine antifašističke borbe, pripalo je predsjedniku antifašističke udruge crikveničko-vinodolskog kraja Mati Koščiću koji je kao 16-godišnjak sudjelovao u Drugom svjetskom ratu. Svim dobitnicima i članovima UAB-a načelnik Vinodolske općine Ivica Crnić, čestitao je obljetnicu kao i gosti predstavnici antifašista otoka Krka i Gorkog kotara. Spomenik antifašistima Podizanjem spomen ploče osmorici poginulih mladića u selu Sušiku koji su kao partizani dali živote u Drugom svjetskom ratu, obilježena je 70 obljetnica antifašističkog ustanka u Triblju. Svečanosti u Sušiku prisustvovali su predsjednik Udruženja antifašističkih boraca Crikvenice, Novog Vinodolskog i Vinodolske općine Matija Koščić i Franjo Brnčić. »U Sušiku rodili, prohodili i ratnici postali, živote za slobodu dali.« ,zapisano je na ploči na kojoj su uklesana i imena Drago Brnčić Andričin (19), Ivan Brnčić Andričin (22), Stjepan Jurčić Hrušvar (21), Petar Miklić Bruzić (21), Ivan Miklić Frkić (17), Ivan Miklić Mikulin (20), Vojko Miklić Jurin (18) i Vlado Stanišić Kovačev (25). Trojica mladića poginula su u Lici, a njihovi suborci ostavili su živote u Istri, Slavoniji, u Gorskom kotaru i na Krku. Spomen obilježje otkrili su Franjo Brnčić i Marija Pešun čija su braća poginula u antifašističkoj borbi. Z.K. Glas Vinodola 7 Kolumna BlAGdani Piše: Željka Jurčić-Kleković E vo nas pred još jednim blagdanima, u danima kada bi trebali osjećati radost življenja, a meni se opet čini kao da su sva ova svjetalca koja nas okružuju pomalo tugaljiva… Ne želim uopće razmišljati o uvijek i svagda teškim danima koji teku i još i ružnijoj 2012. godini koju nam najavljuju na svim frontovima. Već naviknut na loša predviđanja i ružne vijesti moj mozak kao da ne želi shvaćati, ne razumijeva najbolje. Gradi nekakav nevidljivi zid između loših vijesti i poimanja i pravi se kao da je sve u najboljem redu… Jedino što mi se sviđa jest to što sam, slušajući iz dana u dan sve te loše vijesti konačno saznala kako se zove vrijeme koje dolazi nakon „vremena recesije“, u kojem ponovo nećemo ništa imati i morat ćemo štedjeti i škrbiti i brinuti se i… i… Ono će se zvati „vrijeme bolnih rezova“. Skraćeno-kirurgija. Bez anestetika. U koju smo stigli sa psihijatrije, odnosno krađa, pljačke, svih mogućih Remetinaca i gubitka moralnih vrijednosti. To znači da bi se zemlja u kojoj živimo komotno mogla zvati Klinički bolnički centar. Tko zna na koji ćemo odjel 2013., nakon kirurgije i bolnih rezova?? No dosta o ružnoj realnosti i sivilu svakodnevnice. Blagdani su. Potrebno nam je malo topline i ljepote. Nekakav nepoznat osmijeh koji može uljepšati dan, osjećaj da je život upravo ovo sada, ovo danas, da jedan trenutak može biti duži od vječnosti. Pokušajmo pronaći male iskrice sreće, jer ona je blagoslov života kojim smo okruženi. Nemojmo dozvoliti da močvare sitnih, pa ni onih krupnih nevolja odvrate pozornost s beskrajnih iskrica sreće, koju možemo, ako samo malo dublje zaronimo pronaći na svakom koraku… u sunčanom danu, kakav je danas, u kapljicama kiše, nekoj zalutaloj snježnoj pahulji. Nekoj lijepoj riječi koju smo nekome poklonili… jer, što nam drugo preostaje?? Odlučila sam, baš ću tako provesti blagdane i možda će biti ljepši nego ikada prije. Čistom dušom, oslobođenom od svih crnih misli, ljutnje, dobrotom prema svemu što diše…ne želim i neću imati srce ispunjeno bolom, rezignacijom i besmislom, niti ću bol amortizirati pretjeranim spavanjem i pretjeranim jelom kao jedinim kanalima radosti trajanja, što se život zove… pa zbog sreće smo valjda pozvani ovdje, u ovaj svijet, ma kakav da je. Upravo sreća je naša božanska baština. Ne dopustimo li sreći da nas prožme, ništa nećemo razumjeti. A velika je sreća ako uspijemo biti čovječni i ako ljubavlju možemo dotaknuti srce drugog čovjeka. Jer kao što već rekoh –prema veličini dobrote što nam leži u srcima, mogli bismo se prepoznati. Uvijek nas potvrđuje i razobličuje naše srce. A kadgod netko spomene ljubav, svi reagiramo pojačanom pažnjom. U odnosima među ljudima ljubav bi trebala biti stanje jedinstva, u kojem nema podjela na Ja i Ti. Trebalo bi postojati samo – Mi… proširimo esenciju ljubavi, koliko god možemo, na nove prostore i nove ljude… I Pođimo ipak s povjerenjem dalje, ma što bilo… sretni Vam blagdani i mir u duši, bez obzira na Klinički bolnički centar. Odobrene stipendije darovitim učenicima i studentima P ovjerenstvo za provedbu natječaja za dodjelu stipendija Općine Vinodolske darovitim učenicima i studentima, kao i za podmirenje troškova putovanja za školsku/akademsku 2011./2012. godinu, u sastavu Roko Brozović, Den Strizić i Željka Jurčić-Kleković, nakon pregleda pristiglih molbi na javni natječaj, predlaže načelniku Vinodolske općine Ivici Crniću da studentske stipendije u iznose 800,00 kn, kao i učeničke u iznosu od 500,00 kn dodijeli: Luki Lukatela, Kičeri 2, Bribir; Melani Naglić, Bribir 25, Bribir; Dorotei Jerčinović, Jerčinovići 2, Drivenik; Ivani Milklić, Blažići 10, Tribalj; Sanji Švraka, Kamenjak 8, Grižane; Karlu Žirovec, 8 Glas Vinodola Semičevići 2, Tribalj; Mateju Dražić, Štale 9, Bribir; Ivanki Benić, Bribir 12, Bribir i Davidu Ropac, Ropci 4a, Tribalj. Poglavarstvo je naložilo socijalnom vijeću da na teret socijalnog programa razmotri i odobri prijave za financiranje troškova putovanja učenicima i studentima. Z. K. Oko nas Bribirke vatrogasci peti put šampioni N a tradicionalnom županijskom vatrogasnom natjecanju za odrasle koje je održano u Čavlima u listopadu ove godine u organizaciji Vatrogasne zajednice Primorsko-goranske županije, nastupila je 51 ekipa. Natjecale su se u vježbi s opremom, te štafetnoj utrci u nekoliko kategorija. Za DVD Bribir nastupile su muška A i ženska B ekipa. U konkurenciji žena B-kategorije, članice DVD-a Bribir osvojile su prvo mjesto, te tako po peti put zaredom obranile naslov prvakinja u Županiji. Time su pokazale da se uz sportski duh, veliki trud i podršku mogu postići zavidni rezultati. Žensku B-ekipu čine: Verica Hempel, Ana Mavrinac, Anica Saftić, Tijana Skočilić, Mirjana Spoja, Jela Bagara, Andreja Komadina, Karmen Barac, Kata Tomić, Barbara Stipeč-Saftić i voditelj Ivan Tomić. Dana 5. studenog članovi Dobrovoljnog vatrogasnog društva “Bribir” na grobnicu pokojnog tajnika Josipa Kalafatića položili su cvijeće povodom godišnjice njegove smrti. Podsjetili smo se i zahvalili za sve što je učinio za ovo društvo. Svojim radom najviše je zaslužan za sadašnji nivo organizacije, kadrovski potencijal i tehničku opremljenost DVD-a. Josipe, hvala ti za sva tvoja djela u DVD-u, kao i ostalim društvenim organizacijama u Bribiru. Svi sveti S cvijećem i svijećama pohodila su se za blagdane Svi sveti i na Dušni dan počivališta onih dragih i nezaboravljenih, koji su ovozemaljski život zamijenili s onim vječnim. Mnoštvo ljudi iz Vinodola i okolice pohodilo je groblja u Driveniku, Triblju, Grižanama-Belgradu i Bribiru. Uz čista i ulaštena posmrtna obilježja stajali su šutke, a slike sjećanja na pokojne za trenutak su im se vraćale i bile tako jasne i žive. Netko je stajao sam, netko sa supružnikom, ili cijela obitelj s najmlađima, koji tek uče kako pohoditi i odavati poštovanje precima. Održane su i mise, zvonila su crkvena zvona, a vječna počivališta urešena su krizantemama, cvjetnim aranžmanima i upaljenim svijećama. Crkva slavi svetkovinu Svih svetih 1. studenoga već gotovo 1.200 godina. Papa Bonifacije IV. (608.-615.) posvetio je oko 610. god. rimski Panteon Bogorodici i svim mučenicima. Godinama se svetkovina Svih svetih u Rimu slavila 13. svibnja, a poslije je prihvaćen irski i engleski datum svetkovine 1. studenoga. Papa Grgur III. posvetio je oko 740 god. u bazilici sv. Petra u Rimu posebnu kapelicu u čast Spasitelju, njegovoj Majci, apostolima, mučenicima i svim svetima. Godine 827. papa Grgur IV. odredio je da se 1. studenoga u cijeloj Crkvi na svečani način slavi spomen svih svetih. Ta je svetkovina zapovijedani blagdan u Katoličkoj crkvi i spomen svih svetaca, proglašenih i neproglašenih, koji su svoj život proživjeli na čast Bogu, u duhu i po zahtjevima Evanđelja i u korist bližnjih. Opat u Clunyu sv. Odilo uveo je 998. Dušni dan koji se slavi 2. studenoga. Svi sveti u Hrvatskoj se odnose na 335 svetaca. Njima je posvećeno gotovo 7.000 svetih mjesta u zemlji. Najomiljenija je Bogorodica Marija, a od svetaca je najzastupljeniji Ivan Krstitelj. (izvor: Wikipedia) Glas Vinodola 9 Oko nas HRVATSKE ŠUME POKRENULE PROGRAM GOSPODARENJA ŠUMAMA U PRIVATNOM VLASNIŠTVU Neiskorišteno blago u privatnim šumama U prava šuma podružnica Senj u čijem sklopu djeluje šumarija Crikvenica započela je s izradom programa za uspostavu gospodarenja šumama u privatnom vlasništvu. Program je već definiran za katastarsku općinu Bribir na kojoj se nalazi 900 hektara šuma u privatnom vlasništvu. S istim će se programom obuhvatiti katastarske općine Grižane–Belgrad, Drivenik i Grad Crikvenica. Spomenuta inicijativa poticanja na sustavno gospodarenje privatnim posjedima pokrivenih šumom, kod dijela je vlasnika izazvao bojazan da će biti oštećeni, zakinuti u smislu posjedovanja. Međutim, upravitelj šumarije Crikvenica Boris Miklić, tvrdi, s ovim, s čime smo krenuli, vlasnici šuma samo će imati veću korist od šume koju imaju. Vlastita šuma, stalni prihodi Kao što šumarije gospodare sa Hrvatskim šumama koje su u državnom vlasništvu, tako će i privatni vlasnici dobiti mogućnost gospodarenja šumama koje su u njihovom vlasništvu. Do sada je to bilo nemoguće, podsjeća Miklić. Građanin koji je u posjedu imao neku šumu mogao je od nas dobiti samo doznaku za sanitarnu sječu i mogao odsjeći 1,5 posto prirodnog prirasta u šumi. Razlog tomu je taj da šume nisu bile ni uređene da bi se njima moglo gospodariti po nekakvom programu. Programi gospodarenja nad privatnim šumama, omogućit će privatnom vlasniku da s njome gospodari kao i mi u Hrvatskim šumama. Treba reći da je riječ o manjim šumskim površinama, ali ako se nekoliko vlasnika udruži, onda je to respektabilna količina drvne 10 Glas Vinodola mase, pa mogu i na cijenu na tržištu značajnije utjecati u svoju korist, nego kada izlaze sami, s malim količinama. Oni dakle mogu izaći na tržište, samostalno prodavati drvnu masu i na kraju i nama u Hrvatskim šumama cijenom konkurirati. Jedna petina šuma u privatnom vlasništvu Privatne šume, prema riječima direktora Miklića, iznimno su kvalitetne. Riječ je negdje oko 20 posto šumskog područja u privatnom vlasništvu koje je do sada bilo prepušteno samo sebi. Od vrha Viševice do Novljanskog polja katastarska je općina Bribir. Tu ima šikara, hrasta medunca, mediteranskih šuma ali i bukovih i jelovih šuma. Radi se o šumskom području obraslom s preko 250 do 300 kubika po hektaru. To su praktično šume slične našim gospodarskim šumama. Šumarija Crikvenica je njihovim vlasnicima definirala područja, kao što činimo i za naše šume. U tim šumama, gdje je i više vlasnika, propisalo bi se 300 kubika za sječu. Vlasnici šuma, organizirani primjerice u zadrugu, angažirali bi izvođača za rad u šumi, kao što to radimo mi u Hrvatskim šumama. Do sada je svatko od njih, primjerice, mogao sjeći 1,5 posto prirast za svoje potrebe. Sada bi, ako govorimo o 300 kubika, mogli vaditi 20 posto, znači nekih 60 kubika. To je gospodarski opravdano, a i struka to podržava, jer se takvim načinom gospodarenja šuma povećava kvaliteta šume i omogućavaju stalni prihodi njezinom sječom. Kako započeti gospodarenje vlastitom šumom Obaveza vlasnika šume koji žele slobodno gospodariti i stjecati prihod od svoje šume je ta da moraju priložiti katastarski i posjedovni list, katastarski plan i potpisati da je stvarni vlasnik date parcele. Također moraju poznavati granice parcele koju nam predočavaju, što znači da je izbjegnuta mogućnost ulaska u susjednu parcelu. Kada svu tu dokumentaciju, ne stariju Boris Miklić od tri mjeseca, predaju nama i u slučaju suvlasničkog odnosa donesu suglasnost suvlasnika za sječu, mi izlazimo na teren i dajemo sve potrebno da se ona legalno izvede. Što se tiče međusobnog odnosa Hrvatskih šuma i tih privatnih vlasnika, naša je obaveza jedino njima osigurati obilježbu i izdavati dokumente za sječu i dokument za stavljanje drva u promet, s time , napominje Miklić, da to vlasnika šume ne košta ništa. Cilj ovih programa, koji su se pokazali uspješnim u Zagorju, Međimurju i još nekim krajevima Hrvatske, zaključuje direktor Crikveničke šumarije, jeste usmjeriti vlasnike da više i bolje gospodare svojom šumom umjesto da je kao do sada sijeku samo za ogrjev. Vrijednost ogrijeva je prilično niska, 130 kuna po kubiku, a ukoliko krenu u izradu sortimenata, pilanskog drva, trupaca, tada se cijena diže, ovisno o kvaliteti. Primjerice, za kubik jelovine kod nas se dobije 450 kn, a bukovine 350 kn. No treba napomenuti da to ne mogu pojedinačno raditi. Trebaju se udružiti i pojavljivati na tržištu s većim količinama koje su interesantne za velike pilane i drvnu industriju. Vlasnici imaju pravo raditi uzgojne radove na svojim šumskim parcelama To znači kada se dio šume posiječe, ukoliko je ispod toga mlada šuma, oni uz naše savjete mogu započeti s uzgojem nove šume. Za uloženo u taj uzgoj bi im bila odobrena i financijska potpora od države. Jer državi je u interesu da se kvalitetne šume razvijaju i Tekst i foto: Zdravko Kleva rastu. Božićna ponuda – MAXtv SAT Sve u pola cijene G ospodarsko interesno udruženje Grupa Zapad sastavljena od tri tvrtke ETG, Elektorinstalaterska radnja Ružić te Sigmatel d.o.o. ovlašteni je partner Hrvatskog Telekoma d.d. Na području Vinodolske općine, posebice u njezinom šumskom dijelu gdje još nema mogućnosti spajanja na klasičnu telefonsku liniju i putem nje prijema digitalnog tv signala, ovaj poslovni subjekt nudi rješenje prijema televizijskih programa putem MAXtv Sat usluge. MAX tv Sat, podrazumijeva prijem signala preko satelita, što znači da nije potrebno imati telefonsku DSL liniju već samo priključak na struju. MAXtv Sat je interesantan za područje Lukova (Vinodolskog zaleđa), Bater, Breze i ostala brdsko-planinska područja, gdje nema TK linije odnosno kvalitetnog signala HTV-a. Kako velik broj žitelja Grada Crikvenice, Novog i Vinodolske općine ima vikendice na tom području Hrvatski telekom je dao Božićnu ponudu do 31.01. 2012. da postanete korisnik MAXtv ili MAX tvSat usluge. Promotivna ponuda obuhvaća 12 mjeseci mjesečne naknade uz 50% popusta, bez obzira na odabrani osnovni paket. Korisnici kupnjom tog paketa dobivaju besplatnu opremu, montiranje uređaja i servisiranje, te mogućnost prijema 100 televizijskih programa. Nudi se također promotivno korištenje jednog od HBO paketa, Sportskog Plus paketa ili Snimalice na 6 mjeseci. Gospodarsko interesno udruženje Grupa Zapad, odnosno tvrtke koje su unutar udruženja obavljaju poslove: gradnje telekomunikacijske infrastrukture, održavanje TK mreže, uključenje pretplatnika, montažu, održavanje i prodaja MAXtv i MAXtvSat usluga. Područje koje svojim uslugama pokrivaju prostire se od Karlovačkog, preko Gorskog Kotara, Riječkog područja, Crikvenice, Vinodola, N. Vinodolskog, Senja, te otoka Krk i Rab. Crikveničko područje održavanja, montaže i prodaje pripada podizvođaču ETGA-u. Naša prednost pred potencijalnim korisnicima je ta da korisnik nazove kontakt broj i svu papirologiju obavimo mi, dogovorimo montažu i izlazimo u roku 24h na eventualni otklon kvara. Kontakt broj za buduće korisnike MAX TV i SAT MAX TV-a po pitanju detaljnih informacija, prodaje, montaže i uključenja je: ETG d.o.o. tel:. +385 51 245-686 e-mail: etg.skice@gmail.com G.I.U. GRUPA ZAPAD Sveti Nikola darivao djecu Bribir–Na dan 6. prosinca, Svetog Nikole, zaštitnika pomoraca ali i prijatelja djece, u Osnovnoj školi dr. Josipa Pančića u Bribiru održana je svečanost u organizaciji Dječjeg vrtića „Cvrčak i mrav“ uz bogat program učenika osnovne škole. Darove je primilo 38 djece dječjeg vrtića, učenici prvog razreda, te ostala predškolska djeca s područja Bribira koja ne pohađaju vrtić. Tribalj – Svečanost u Triblju održana je u Domu kulture. Organizator je bila Osnovna škola „Julija Klovića“, a sudionici programa djeca iz Dječjeg vrtića „Cvrčak i mrav“. Prigodnim paketićima darivano je 38-ero djece vrtićke dobi, učenici prvog razreda, te predškolska djeca s područja Triblja, Grižana i Drivenika koja ne pohađaju vrtić. Poli Bribira je Poli Zubi I ako trenutno u ugostiteljstvu nitko ne može biti zadovoljan za sada jedina pizzerija u Vinodolskoj općini, u središtu Bribira, uspješno posluje, svjedoči nam Božidar Zubčić, njezin vlasnik i uvjeren da će ubuduće biti još bolje. Petnaest sam se godina bavio ugostiteljstvom u Lovačkom domu „Vepar“ u Lukovu, i ovo je kaže nam Zubčić, sasvim novo iskustvo, kreće se ispočetka. „Vepar“ je bio u najmu, a ovdje u Bribiru pružila mi se prilika kupiti prostor bivše poslovnice Erste banke i tu ponuditi ono što Bribir nije imao, a za čim je postojala potreba. Ponuda u „Poli Zubi“ je klasična: nudi se pizza, topli sendviči i po ljeti sladoled. A kada zatvorimo terasu, najavljuje Zubčić, imat ćemo i kolače. Pizzeria „Poli Zubi“ zapošljava tri djelatnika. Ovaj poduzetnički pothvat realiziran je uz pomoć Poduzetničkog centra „Vinodol“ i kreditom Erste banke. Svoje mjesto na karti pizzeria u našem kraju tražimo kvalitetom. Trenutno nije moguća dostava, ali se može naručiti pizza „za van“ na telefon 248-023. Glas Vinodola 11 Reportaža MARTINJA VA GRIŽAH 2011. T radicionalnim boćarskim turnirom na boćalištu u Blaškovićima završilo je šestodnevno obilježavanje Martinja u Grižanama. Kao i ostale, raznovrsne priredbe kojih nije manjkalo, i sportsko događanje bilo je dobro posjećeno. Martinja va Grižah manifestacija je kojom se obilježava Dan zaštitnik mjesta sv. Martin. Program obilježavanja započeo je turnirom u marijašu 6. studenog, te koncertom mladih članova KUD-a “Dr. Antun Barac”. Slikar Marijan Mavrić zanimljivom izložbom instalacija, izrazio je svoje nimalo optimistično mišljenje o kapitalizmu, odnosno neoliberalizmu u kojemu živimo. Umirovljenici su dali svoj doprinos Martinju organizirajući turnir u pikadu. Program “Martinje za miće“ svojim nastupima ispunili su djeca Dječjeg vrtića “Cvrčak i mrav” Tribalj, OŠ “Jurja Klovića” Tribalj i Dječjeg doma “Izvor” Selce s igrokazom „Čarobna frula“. 12 Glas Vinodola tekst i foto Zdravko Kleva Martinjski kotlić Matinjski kotlić novi je događaj u obilježavanju martinjskog tjedna. U prostoru bivšeg pogona „Kamensko“ poredalo se 14 kotlića i toliko ekipa koje su nekoliko sati miješali, bdjeli nad kotlićima, mirodijama oplemenjivali gulaš i samo njima znanim dodacima zgotovljavali ga kako bi bio drugačiji od svih drugih. Za prvi put taj događaj bio je više nego posjećen i pozitivnim komentarima popraćen. Naravno da je bilo muzike i pjesme, pa su se i grla morala podmazivati. Među trinaest ekipa koje su ušle u konkurenciju izbora najboljeg gulaša iz kotlića, četrnaesta, „Čobanac bojna” kuhala je slavonski čobanac, žiri je najboljim ocijenio gulaš ekipe iz Liča, „Lič I“. Muster shif druga ekipa bila je „Grižane I“, a treća ekipa čiji je gulaš zapeo žiriju za jezik i nepce bila je iz Bribira. Za Martinjski kotlić 15 kilograma mesa divljači darovalo je Lovačko društvo „Srndać“ Grižane, a organizatori su osigurali drugih 15 kilograma. Vina nikad kao ovog Martinja I središnja manifestacija Martinja va Grižah, ocjenjivanje vina, ove je godine zabilježila rekordan odaziv vinara. Pristigao ih je u griški Dom kulture rekordan broj. Na ocjenu žiriju predana su 48 vina i to 17 crnih, 8 bijelih „po dropu“ i 23 bijela po uobičajenoj tehnologiji. Dok je stručni sud u sastavu Željka Crnić, Mladen Gržetić, Stjepan Miroš, Vladimir Budimir i Tomislav Raguž ocjenjivao vina koja su im točile ovogodišnje Ružice: Katarina Savić i Katarina Kralj, publiku je pjevajući uz gitaru zabavljao griški kantautor Neven Barac, a svojim pjesmama i štorijama Mladen Barac. Onda je žiri odlučio i najboljim bijelim vinom „po dropu“ ocijenio vino Darka Balasa, a bijelim vinom po novoj tehnologiji Zlatka Juranića. Najviše dobrih ocjena osvojilo je crno vino Željka Blažekovića. Na dan sv. Martina održana je koncelebrirana misa, na kojoj je kršteno vino, poslije čega se nastavilo s martinjskom zabavom u Domu kulture. I za ovogodišnji bogat i lijep tjedan u čast sv. Martinu zaslužni su organizatori: Udruga za očuvanje narodnih običaja i kulturne baštine “Juraj Julije Klović” Grižane, Boćarsko društvo “Grižane“, KUD “Dr. Antun Barac”, te pokrovitelji: Vinodolska općina, TZO Vinodolske općina, Lovačka udruga “Srndać”, Udruga umirovljenika Grada Crikvenice i Vinodolske općine, Mjesni odbor Grižane-Belgrad, te vlasnik objekta bivšeg „Kamensko“, Zdravko Bilanđija. Glas Vinodola 13 Turizam Vrhunskim iznajmljivačima dodijeljena oznaka kvalitete “Kvarner family” S edam iznajmljivača od ukupno 70 koliko ih u Vinodolskoj općini nudi na tržištu nad standardiziranu uslugu obiteljskog smještaja, zasluženo su dobili oznaku kvalitete „Kvarner family“. Ugovore i preuzimanje certifikata i pločice koju će istaknuti na svoje objekte, svečano su potpisali u uredu Turističke zajednice Vinodolske općine u Bribiru. Povjerenstvo u sastavu Iris Bruketa, direktorica TZ Vinodola, Alenka Spoja, djelatnica u Uredu TZ, te Ivica Jerčinović član vijeća TZ, ocjenjivali su 8 kandidata koji su se prijavili na poziv za ocjenjivanje kvalitete. Ispunivši kriterije posjedovanja kategorije smještaja od 3 zvjezdice, redovnog plaćanja pristojbi, ambijentalne prilagođenosti objekta kojeg iznajmljuju, te opremljenosti i ostaloga, oznaku kvalitete dobili su: Anton Tonković, Marijana Pohl, Zorica Kružić, Jasna Šoić, Damir Šoić, Sandra Šoić i Jasna Gašparović. Svim dobitnicima oznake kvalitete „Kvarner family“ čestitke i riječi poticaja da nastave djelovati kao i dosada uputili su predsjednik TZ Vinodolske općine Ivica Crnić, koji je izrazio nadu da će se broj ovakvih nad standardiziranih objekata i iznajmljivača u buduće povećati. Damir Malenica, zamjenik pročelnika Upravnog odjela za turizam poduzetništvo i poljoprivredu PGŽ-e, konstatirao je da ovaj standard zahtjeva visoka pravila koja treba ispuniti i da će se upravo s njime, odnosno tom oznakom kvalitete, ovo područje Vinodola još bolje pozicionirati u ukupnoj turističkoj ponudi naše regije i šire. Vinodol najjača zaobalna destinacija Direktor poduzetničkog centra „Vinodol“ Ivica Jerčinović, prisjetio se kada se prije 6-7 godina u općini krenulo u projekt ruralnog turizma. Danas sa brojem koji je prešao 30.000 noćenja, Vinodolska općina se više ne svrstava u male turističke destinacije, već smo s tim prometom prestigli svaku turističku zajednicu u Gorskom kotaru i najjači smo među destinacijama zaobalja. 14 Glas Vinodola I Nedo Pinezić predsjednik strukovne skupine obiteljskog smještaja i koordinator projekta „Kvaren family“, imao je samo riječi pohvale laureatima i TZ Vinodola, te jedinici lokalne samouprave. Istaknuvši da je ove godine u Primorsko-goranskoj županiji ostvareno 4,5 milijuna boravaka u privatnom smještaju, Pinezić je naglasio da je to promet cijele Dubrovačke županije, te da promet u privatnom smještaju čini 40 posto ukupnog turističkog prometa PGŽ-e. Svi nositelji oznake „Kvarner family“ rekao je, biti će predstavljeni na istoimenoj web stranici preko koje će se dodatno afirmirati novi brand turizma u županiji. Anton Tonković bavi se turizmom u šumskom predjelu u Lukovu i kaže da svaka roba ima svoga kupca. Imate ljude koji vole šumu, čisti zrak, mir. Popunjenost njegove kuće s četiri kreveta plus pomoćni je preko 60 dana. Pored smještaja Tonković nudi 8000 četvornih kvadrata okoliša opremljenog sa jogom, stolovima za stolni tenis i drugim sadržajima za odmor i rekreaciju na čistom šumskom zraku. Jasna Gašparović vlasnica je kuće za odmor u Marušićima i smatra da je danas, a sutra posebno, ključ uspjeha u turističkom poslovanju, ponuda izvornosti. To je ono što turist traži u destinaciji u koju dolazi. Također prisnost domaćina iznajmljivača prema gostu kako se on ne bi osjećao anonimnim, statističkim posjetiteljem, važna je u ovom poslu. tekst i foto Zdravko Kleva Turistički promet u Vinodolu raste Prema evidenciji Ureda Turističke zajednice Vinodolske općine do kraja studenog ove godine Vinodolski kraj je posjetilo 4.292 turista. Broj gostiju i broj noćenja povećao se u odnosu na 2010. godinu. Ukupni porast prometa gostiju je za 12% veći (2011.–4.292 gostiju, 2010.–3.841 gostiju), a broj noćenja bilježi porast od čak 21% (2011.– 36.349 noćenja, 2010.–29.997 noćenja) u odnosu na cijelu 2010. godinu. Prema statističkim podacima vidljivo je da postoje trendovi rasta u broju dolazaka i noćenja domaćih i stranih gostiju. Posljednjih sedam godina, odnosno kumulativno od 2005.–2011. godine broj dolazaka domaćih i stranih gostiju dvostruko je porastao, dok je broj noćenja porastao za preko 85%. Ovakva statistika posebno dolazi do izražaja u kvalitetnom smještaju, posebice ruralnom koji bilježi izvrsnu popunjenost i postiže iznimno dobre cijene, kao i o “starim” iznajmljivačima koji već imaju uhodane kanale prodaje. Zainteresiranost za odmor u ovakvim objektima najviše postoji kod Nijemaca, Nizozemaca, Španjolaca i Belgijanaca. To dobrim dijelom govori da je Vinodolski kraj privlačniji turistima, nego turističke destinacije koje pomalo počinju sličiti jedna drugoj po svemu. I dalje stoji činjenica da su gosti zadovoljni smještajem i kvalitetom smještaja u Vinodolu, što se pokazalo u rastu noćenja inozemnih gostiju. Potrebno je i dalje ustrajati na obvezi prijavljivanja, kako stranih tako i domaćih gostiju. Ove godine zabilježen je znatan porast Austrijanaca, Nijemaca, Slovenaca i Srbijanaca. Prosječno trajanje boravka u ruralnom smještaju je 10 dana, a u apartmanima i sobama 8 dana. Razvoj ruralnog turizma na području Vinodola je i dalje u punom cvatu, a autohtono uređene kuće i dalje privlače velik broj turista i zaljubljenika u prirodu. Iris Bruketa ETNOGRAFSKA BAŠTINA VINODOLA U TURISTIČKOJ PONUDI Povijesno blago valorizirati kroz turizam Bribir–9. studeni. “Etnografska baština Vinodola u suvremenoj turističkoj ponudi” tema je stručnog skupa održanog u Bribiru na kojem su svoje prezentacije i izlaganja prikazali sudionici projekta „Hrvatska etnografska baština u kontekstu kulturnih politika“ Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U istraživanjima, koja su se odvijala u 2009., 2010. i 2011. godini, proširile su se, produbile i dopunile stečene spoznaje o istraživanim temama koje su autori saželi kroz tri izlaganja. Matija Dronjić je u izlaganju pod naslovom “Predajni krajolik Vinodola” podsjetio na zanimljive narodne predaje u kojima glavne uloge imaju nadnaravna bića. Predaje govore o tunelima koji od Drivenika vode do mora i o blagu davno nestalog naroda ispod Tribaljskog jezera. Nevena Škrbić Alempijević i Marica Matuško predstavili su se izlaganjem teme “Pokladni običaji Vinodola”, te naglasili da raznovrsni pokladni običaji Vinodola nisu adekvatno valorizirani u istraživanjima o pokladnim običajima. Raznovrsnost pokladnih običaja običan puk vidi kao prednost, no kao i nedostatak jer se čitav kraj ne može predstaviti kao cjelina sa specifičnim pokladnim običajem. U maškarama je izražena kohezija zajednice, nastoji se obići što više kuća i time se na neki način ucrtavaju geografske granice pojedinih maškara. Niz zanimljivosti, sugeriraju autori, vezanih uz pokladne običaje u Vinodolu, mogle bi se upakirati kao zanimljiva turistička ponuda. Izlaganjem “Priča o vinodolskim zidarima i klesarima–Mogućnosti uključivanja etnografske baštine u turističku ponudu Vinodola“ Petre Kelemen i Sanje Lončar privuklo je pažnju prisutnih. Jasno je da priča o teškim životima vinodolskih zidara i klesara, koji su se razmilili od Afrike, Australije do Argentine i SAD-a da bi prehranili obitelj, vrlo slična pričama koje privlače turiste širom svijeta. Sva tri izlaganja jasno su pokazala da Vinodol ima povijesno blago koje se mora sačuvati od zaborava i može “prodati” turistima. Zaključak skupa glasio je da se područje Vinodola pokazalo naročito interesantnim za etnološka istraživanja iz više razloga. U prvom redu to su različite inicijative u korištenju etnografske baštine u turističkoj ponudi koje zaslužuju pozornost etnologa/kulturnih antropologa. S druge strane područje Vinodola bilo je etnološki neistraženo i stoga je bilo potrebno provesti istraživanja. Pripremljeni tekstovi tiskat će se u znanstvenom časopisu “Studia ethnologica Croatica” koji izdaje Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Predavanje i raspravu organizirali su Poduzetnički centar “Vinodol” i TZO Vinodolske općine. Z. K. Predavanje o etnografskoj baštini ZELENI CVIJET 2011. Turistička zajednica Vinodolske općine dobitnik je “ZELENOG CVIJETA”, odnosno 1. mjesta u kategoriji najoriginalnije turističke ponude ili zanimljivosti Primorsko-goranske županije za projekt VINODOLSKA VRELA I PERILA. Nagradu je preuzeo predsjednik Turističke zajednice Vinodolske općine, načelnik Ivica Crnić. Dodjela nagrada održala se 6. prosinca u Opatiji, u sklopu obilježavanja “Kvarnerskog dana turizma”. Glas Vinodola 15 Interview NEVEN BARAC, KANTAUTOR IZ GRIŽANA Vinodol mi je trajna inspiracija Grižane – Osim prekrasne prirode i bogatstva kulturno–povijesnih spomenika, te slavnih ličnosti, Vinodol je bogat i po umjetničkom stvaralaštvu njegovih stanovnika. Među vinodolskim pjesnicima i piscima, te glazbenicima, nezaobilazno je ime Nevena Barca, kantautora iz griškog sela Barci, ili, kako reče, “Malog Pariza”. Neven Barac svojim uglazbljenim stihovima, pjesmom i gitarom, oduševljava publiku na brojnim kulturnim događanjima u Vinodolu ali i u širem okruženju. - Od rane mladosti sam puno čitao i pisao. Od tate Tome naučio sam prve taktove na gitari. On mi je usadio ljubav prema gitari i tamburi koje sam počeo učiti svirati. Nemam glazbenu naobrazbu, naučio sam svirati sam. U Crikvenici sam pohađao Osnovnu školu Vladimira Nazora, gdje sam bio u literarnoj sekciji, bio sam i u zboru, te u folklornoj skupini koju je vodio Ratko Belobrajić, što me na neki način odredilo u mojem daljnjem umjetničkom izričaju. Školovanje sam nastavio u Medicinskoj školi u Rijeci, a nakon završetka škole intenzivnije sam se počeo baviti pisanjem pjesama. Tada su nastale mnoge moje ljubavne i lirske pjesme na hrvatskom standardnom jeziku, dok se u to vrijeme na dijalektu još nisam bio okušao – ispričao je mladi Neven Barac. Kako je nastao spoj pjesama i glazbe? - Spontano sam počeo uglazbljivati svoje stihove, koji su nastajali zajedno. Na gitari uhvatiš akord i onda nastaje pjesma. To su moji počeci kao kantautora. Nakon vojske, kada sam se vratio doma, više sam se počeo baviti domaćim jezikom – gledao sam ljude i stvari oko sebe i počeo stvarati na griškom govoru i uglazbljivati ih. Prva pjesma na griškoj čakavštini bila je “Himna žlahtini” koju sam prvi put izveo na jednom rođendanu. Tada su mi prijatelji rekli da bih trebao sa svojim pjesmama i gitarom nastupati pred publikom. Moj prvi javni nastup kao kantautora bio je na novogodišnjem koncertu 2000. godine u 16 Glas Vinodola griškom Domu kulture na koji me pozvala prijateljica Davorka. Od tada redovito nastupam na svim manifestacijama i događanjima vezanim za griški kraj. Počeo sam više raditi na skladanju i pisanju pjesama, a teme sam proširio na čitav Vinodol, Crikvenicu, Novi Vinodolski, Dramalj, Jadranovo. U svim tim mjestima nastupao sam na prigodnim pjesničkim večerima, promocijama knjiga, izložbama slika. Neke su mi neuglazbljene pjesme objavljene i u lokalnim novinama i časopisima. Sudjelovao sam i na Jadranskim književnim susretima, gdje sam hrvatskim piscima pjevao uz gitaru na brodu. Nastupao sam i na Krku. Lani sam imao samostalni dvosatni koncert u Crikvenici, a tijekom godine bilo je i više recitala. Odlično surađujem sa slikarom Marijanom Mavrićem na čijim sam izložbama nastupao. Jeste li se prijavili na neke glazbene festivale? - Želio sam nastupiti na MIK-u, ali se nisam uspio prijaviti i odustao sam. Nastavio sam nastupati na koncertima i kulturnim događanjima, a možda jednog dana nastupim i na MIK-u. Za dvadesetu godišnjicu KUD-a Dr. Antun Barac iz Grižana, naučio sam svirati tamburu bugariju i s njima sam snimio CD. Bio sam i član klape Tić iz Triblja. S Razgovarala: Mira Krajnović Zeljak Neven Barac ima 36 godina. Po zanimanju je laborantski tehničar, a zaposlen je kao trgovac u Crikvenici. Ima suprugu Ivu i 2,5 godišnju kćer Laru, a na putu je još jedno dijete. Njegova glazbena karijera je na uzlaznoj liniji i vjerujemo da će svojim baladama i dalje oduševljavati brojnu publiku i ostvariti svoje težnje – objaviti pjesme i snimiti CD. njima sam pet godina pjevao bariton i puno nastupao. No, kao individualac teško sam se uklapao i napustio sam klapu. O čemu govore Vaše balade? - Na domaćoj čakavici imam više od trideset balada. Sadržaji pjesama su o kraju, vinu, o ljubavi, težačkome životu i načinu života u Vinodolu. Moje kantautorstvo i umjetnost se svode na pjesme pisane na domaćem jeziku, dok pjesme pisane na standardu nisam nikad javno izveo. Vinodol me uvijek motivira. U mladosti sam puno nastupao s ocem kao duo po našem kraju. To pjevanje i nastupanje pred publikom me oslobodilo i potaklo da nastavim nastupati sa svojim pjesmama. Bušić mi daj za kraj Srce se važbalo Ne da se utrnut Se ča je pasalo Ne more se vrnut I ono malo ča’j ostalo Od ljubavi naše vele Bure, juga i nevere Su nan zele. Kako don Kihot od Manči Još te ćutin va sebi Va ruki ti dvi naranči A va oku suze dvi I jedan žuti komad harti Na njemu leh par besed Ono jutro kad san partil Kad je name došal red Bušić mi daj za kraj A onda me pušćaj Da partin priko mora Va taj veli, tuji svit Ma vrnut ću se znaj Aš taj bušić za kraj Ne more pozabit. Neven Barac Kakvi su daljnji planovi? - Želio bih izdati CD sa svojim pjesmama i imati što više javnih nastupa. To su mi primarni ciljevi. Bilo bi najljepše kada bi me netko doveo u studio, dao gitaru i rekao: “Hajde, pjevaj Nevene!”. Za tražiti sponzore treba vremena, a ja imam familiju i delo. Godina brzo prođe, i ne okrene se čovjek! Bilo bi dobro da mogu imati menadžera, koji bi se pobrinuo za sponzore za izdavanje CD-a, jer nismo svi za sve. Ja pišem, pjevam, skladam, znam samo pjevati i recitirati. Glas Vinodola 17 Kultura Mjesec knjige O vogodišnji Mjesec knjige, pod motom »Čitajmo pjesnike«, bio je posvećen pjesništvu. U Vinodolskoj općini, sve manifestacije posvećene knjizi i poeziji održavaju se u prostorijama Knjižnice u Bribiru, jer je to i jedina institucija u Vinodolskoj općini čija se djelatnost veže isključivo uz knjigu. Uz već tradicionalno besplatno učlanjenje predškolskog uzrasta, ove su se godine u razdoblju do 15. studenog mogli učlaniti, bez plaćanja članarine, i svi umirovljenici, a u istom razdoblju pod motom »Vratimo zaboravljeno« bili su pozvani svi oni korisnici koji duže vrijeme nisu vratili knjige da ih vrate, jer se zakasnina nije naplaćivala. U organizaciju brojnih događanja, što se svake godine održavaju u Narodnoj knjižnici i čitaonici »Bribir«, uključila se Mario Šimunović, gitaristički nastup uz mali prodajni sajam i izložbu “Stih i slika“ kao i svih prethodnih godina, Vinodolska općina zajedno s Knjižnicom kao domaćinom zbivanja. Knjižnica je za korisnike bila otvorena 40 sati tjedno, dijelom u prijepodnevnim, dijelom u poslijepodnevnim satima, a uz knjižni fond, novine i časopise koji su korisnicima bili na raspolaganju, mogle su se razgledati i dvije stalne izložbe: »Vinodolski pisci i pjesnici« i izložba »Zrinski i Frankopani – čuvari hrvatskog nacionalnog identiteta«. Uz izložbe, postavljene u čast ovogodišnjeg Mjeseca knjige, održana su glazbena i književna događanja. Najtraženiji naslovi Najtraženija literatura oduvijek je bila beletristika, iako se traže i razna stručna izdanja. Najčitanije knjige trenutno, prema riječima Ivanke Pavlić, su trilogija Stiega Larsona, zatim »Crvendać«, »Đavolja zvijezda« i »Spasitelj« Jo Nesboa, »Overtonski prozor« Glenna Becka, zatim »24 sata« Grega Ilesa te »Oprah« Kity Kelly, a vrlo često traži se i duhovna literatura, posebice sva izdanja Adriana Predraga Kezelea, kao i alternativa, a često se traži Miroslav Lilić i njegova knjiga »Bez reprize«. Od dječjih knjiga najčitanija je serija »Anica« autorice Dese Muck, te serija dječjih knjiga Hanne Mountane. Dan hrvatskih knjižnica slavi se 11. studenoga 18 Glas Vinodola Književnik, predavač i duhovni učitelj Adrian Predrag Kezele za vrijem predavanja pod nazivom Intuitivna spoznaja. Knjižničarke Dugogodišnje knjižničarke, koje su zaslužne za lijepu brojku knjižnog fonda koju Knjižnica danas posjeduje su Marija Kargačin, Borka Novak, Ljiljana Tus, Stanislava Bertović, Dajana Jerčinović, Željka Jurčić-Kleković i Ivanka Pavlić, koja i danas obnaša dužnost ravnateljice. – Za titulu jedne od tri najljepše uređenih knjižnica na području Primorsko-goranske županije zaslužni su Vinodolska općina i Ministarstvo kulture iz čijih su se proračuna isfinancirali uređenje prostora i oprema te Gradska knjižnica Rijeka, koja kao matična služba vodi konstantnu brigu. Škola i vrtić Skupljali papir i zaradili za ekskurziju J oš jedna akcija prikupljanja starog papira i plastičnih čepova koju su izveli đaci Osnovne škole Juraj Klović uspješno je završena. U akciji su sudjelovali učenici od petog do osmog razreda koji su u jednoj školskoj, prijepodnevnoj smjeni prikupili ukupno 5960 kg starog papira i 80 kg plastičnih čepova. S obzirom na broj učenika škole, može se reći da je prikupljena zavidna količina ambalažnog i plastičnog otpada. Novčana sredstva dobivena u akciji namijenjena su za ekskurziju učenika sedmih i osmih razreda a koja se organizira svake dvije školske godine. Osnovna škole Juraj Klović već od školske 2003./2004.god. uživa status Eko-škole u kojoj se intenzivno nastoji pozitivnim primjerom djelovati na očuvanje okoliša te odgajati ekološki osviještene generacije. Osim starog papira i plastičnih čepova u školi se organizira i prikupljanje plastične ambalaže-boca. Škola provodi UNICEF-ov projekt „Za sigurno i poticajno okruženje u školama“, a ove će se školske godine uključiti i u projekt „Škole za Afriku“. Novčani iznos koji će prikupiti sljedećom akcijom sakupljanja plastične ambalaže donirati će u tu svrhu. Status Eko-škole škola obnavlja svake dvije godine i ponosan je vlasnik Zelene zastave kao simbola Ekoškole. Uz akciju prikupljanja starog Braća Lajoš vrijedne rezultate mora posvetiti jednom sportu. Mlađi Jan, također je po ugledu na brata pokušao učiti jedriti, no od početka je pokazao veću sklonost i talent za tenis i od teniskog reketa se ne odvaja od svoje 4 godine. Jan je već 6. godinu član TK Pećine u Rijeci, a Mark skupine mlađih juniora Plivačkog kluba „Primorje-Croatia osiguranje“. Osnovnu školu Juraj Julije Klović pohađaju braća Lajoš. Mark je stariji i ide u 8. razred, a Jan, mlađi mu brat sad je u šestom. Dobro uče. Putuju iz Saftića do škole i nazad do kuće, svaki dan isto, kao i mnogi drugi njihovi vršnjaci. No od većine njih se razlikuju po tome što svaki dan putuju u Rijeku na treninge. Mark plivanje, a Jan igra tenis. Iskušali se u nekoliko sportova i odlučili Mark Lajoš počeo je trenirati plivanje sa 11 godina. Usporedo s plivanjem upustio se i svladao osnovne vještine sportskog jedrenja u klasi „Optimist“ a trenirao je i tenis. No više ga je privlačilo biti u vodi nego jedriti po njezinoj površini. Odlučio je na kraju posvetiti se plivanju. Shvatio je, a i roditelji su ga savjetovali da od svaštarenja neće imati koristi, te da se ako želi postizati Svakodnevni treninzi ne predstavljaju smetnju učenju Jan i Mark svakodnevno treniraju po nekoliko sati. Njihova majka Branka odvozi ih do Rijeke. Jednog ostavlja na Kantridi na bazenu, a Jana na teniskim terenima na Pećinama. Taj ritam treninga od sat i po do dva i putovanja do Rijeke i nazad traje od ponedjeljka do petka a subotom se Jan ponovno vraća na Pećine kako bi sparingovao klupskim kolegama, vršnjacima. Pored svega tu su i obavezni kondicijski treninzi srijedom, kod trenera Davora Lješevića, koji kondicijski priprema i nogometaše NK Rijeka. Glavni trener Janu je Zoran Borčić, a Sven Jurmić ga prati i priprema za turnire, na kojima je u nekoliko navrata u igri parova ubilježio pobjede. papira učenici Škole su kroz sportska natjecanja (nogomet, odbojka) obilježili Dan sporta. Učenici mlađih razreda bili su u eko šetnji do jezera u Triblju, a družili su se i u igrama s loptom, jer ekologija i sport idu zajedno. radi škole. Naime, jedriličarski klub u kojem su trenirali svakog bi petka odlazio na neku regatu, a to je značilo izostajanje iz škole za obojicu. To se Marku nije sviđalo. Škola je i jednom i drugom na prvom mjestu i jedni su od najboljih učenika u razredu, posebice Mark, koji je odličan đak s ambicijom da dogodine upiše matematičku gimnaziju Mohorovičić u Rijeci. Za razliku od Jana koji bi svaki dan bez zadrške išao na trening, Marku se nekada neda, posebno ako školske obaveze zahtijevaju da im se posveti više pažnje i vremena. Mark među najboljim kadetima u Hrvatskoj Mark Lajoš, u kadetskoj klasi, iz koje je ove sezone izašao na natjecanje u Regiji II (Istra i Primorje), natjecao se u disciplinama 200 delfin i 400 mješovito. U toj je disciplini, kao kadet, bio osmi u Hrvatskoj. Z. Kleva Škola je ipak na prvom mjestu Mark je bio taj kojeg je Jan htio slijediti u treniranju tenisa. Kao i Mark, Jan je htio i jedriti. Ali jedrenje su žrtvovali Glas Vinodola 19 Sport BOĆARSKI KLUB GRIŽANE-BELGRAD SLAVI DESETOGODIŠNJICU OSNUTKA Snaga je u mladim igračima B oćarski klub „Grižane” ovu godinu navršava desetljeće od svog osnivanja. Boćanjem su se dakako bavili i prije, kaže nam njegov osnivač i prvi predsjednik Mate Miroš. U klubu danas djeluje tridesetak članova, a petnaest igrača je registrirano i igraju u međuopćinskoj ligi Primorje. U ligi su već osam godina. Trenutačno je završen prvi dio prvenstva. Ono što je bitno, nastavlja Miroš, mi igramo samo sa svojim igračima, oslanjamo se na svoj kadar. Ne želimo uvoditi igrače sa strane radi eventualnog prelaska u neki viši razred natjecanja, ne patimo od takvih ambicija. Koristimo mlađe igrače, mi stariji, evo sjedimo i gledamo, a mladima dajemo priliku. Uvijek smo negdje u sredini tablice naše Primorske lige. Ni samo boćalište naime, ne jamči nam da bi mogli opstati u nekoj višoj ligi. Ovdje u Blaškovićima imamo dvije staze, a za neki viši rang natjecanja potrebno je imati četiri, dodaje aktualni predsjednik BK Grižane Dušan Citković. Mi smo s ovim što imamo zadovoljni, najvažnije nam je druženje. Imamo tu naše prostorije, tu se okupljamo, sami smo većinu toga ovdje na jogu napravili i zadovoljni smo. Općina Vinodolska za jednu godinu takmičenja u ligi pomaže nas sa 15.000 kuna, s čime uglavnom pokrijemo troškove, a imamo i naših donatora, prijatelja, simpatizera koji pomognu. Dobijemo više kroz neka davanja u materijalima vezano za održavanje joga i ostalo ili kada nešto želimo napraviti na boćalištu. Radove Mate Miroš–osnivač i prvi predsjednik BK Grižane 20 Glas Vinodola Dušan Citković–aktualni predsjednik kluba u zadnja dva mandata izvodimo sami. Stručni smo i osposobljeni za napraviti sve što nam je ovdje potrebno. Zagrebački maraton Na tradicionalnom Zagrebačkom maratonu održanom početkom listopada, u društvu od preko tisuću maratonaca i polumaratonaca, sudjelovali su članovi KCBT „Bribir 1288“. Kristijan Dundović, Blaž Barac, Josip Brozičević , Marko Viduka, Pavao Kombol, Josip Jahn i Ivan Marić-Blekić branili su boje Bribira koji postaje prepoznatljiv u svijetu maratona. Kristijan Dundović je istrčao kako je i predvidio, za 2h i 47,21 min., što je u ukupnom poretku zavidno 12. mjesto u međunarodnoj konkurenciji, a među hrvatskim maratoncima odlično 7. mjesto. Kristijan ozbiljno trenira tek godinu dana, te se od njega mogu očekivati i veći rezultati, pa i da u narednim godinama postane najbolji maratonac u Hrvatskoj. Nažalost, Blaž Barac je odustao na Martinjski turnir Martinje – zahtjeva turnir i nas pozivaju na njihove turnire jedino je problem što je to zimsko vrijeme. Dani su kraći, a i vrijeme uglavnom nije naklonjeno. Mi smo riskirali, pozvali smo sve ekipe koje i nas zovu na svoje turnire. Inače da nije lijepo vrijeme kao što danas jeste, mi bi se opet sastali i družili u Domu. Danas je trenutačno 8 ekipa, a pozvano ih je 11. Ima nas oko 50-ak i nas petnaestak u organizaciji suđenja. 18-om kilometru zbog ozljede, ostali bribirski maratonci su istrčali maraton, a Marko Viduka polumaraton. S ponosom možemo konstatirati da Bribir sa svojih 1660 stanovnika ima dva maratonca među deset najboljih maratonaca u Hrvatskoj, te da su i klub i mjesto ucrtani u kartu rekreacijskih centara u Hrvatskoj. Nadati se je da će se to prepoznati i valorizirati od strane naše turističke zajednice. Kao klub i kao pojedinci spremni smo u tome dati svoj doprinos. Marko Viduka Crikvenički maraton Na crikveničkom I. Adria Advent Marathonu nastupili su članovi bribirskog Kluba za cestovne i brdske trke »Bribir 1288« . Blaž Barac je u glavnoj utrci na stazi dugoj 42 kilometra, u kategoriji muškaraca preko 35 godina, osvojio drugo mjesto, a u ukupnom plasmanu bio najbrži Hrvat, sudionik utrke. U utrci je nastupio i Pavao Kombol, koji je u kategoriji muškaraca stariji od šezdeset godina zauzeo četvrto mjesto, dok je Josip Jahn u toj kategoriji bio peti. U utrci na 21 kilometar (polumaraton) nastupili su bribirski maratonci Zoran Tonković i Dražen Despotović. Obljetnice Kako je lipo proslavit leto dan do sto Kad čovika služi zdravi onda nima ča mislit na leta P red večer, kad je već sunce zahajalo i svoje črljene zrake prehićevalo zad Učke, prišli smo Barbarićen v jedno od četrdeset zaselki griško-begrackog kraja. Obašli smo tetu Anicu Barbarić. Po rožicah ke smo zagljedali na prvi mah čovik bi mogal pomislit da smo prišli pred vrata nike mlade divojki. Pa ipak ni bilo tako aš je z vratnog praga, kadi nas je dočekala, brzo priznala da jih je sadila i celo leto zalivala baš ona teta Anica, osoba, koj smo prišli čestitat rojendan. Ne bilo kakov, nego rojendan ki broji samo leto dan manje od sto. Kad smo ju čvrsto zagrlili i od srca poželeli se najbolje, teta Anica nas je brzo pretekla i rekla: Znate ja van nikad va životu nis volela brojit leta, a zač i bin kad se one same redovito broje. I pravo za pravo leta neka broji ona ki nima ča drugo delat, a ja kako vidite se po malo delan po kući, pred vrati, a ono najnužnije i va vrtu. Vrt mi je ko da bi mali raj – v njen se nadišen ovoga lipoga našega zraka, uživan slušat tičice, a posebno kad nič posadin, a ono raste, raste… ko da se hvali. I fakat užitak za vidit da je to istina i još zanimljivije čut da je teta Anica Barbarić rojena l9l2.leta, va griškon selu Saftići, na samoj granici z Bribiron, pa ni ni čudo ča joj se va govoru pomišaju griške i bribirske riči, a bome i one zagrebačke, aš je sudbina naše mještanke otela da je svoj životni vik živela drugdi, više nego va svojen rodnon kraju. Slavljenica i sin Ivan Barbarić - Ja zapravo živen ko i puno današnjega svita na dva kraja. Nič malo manje od pol leta va Sesvetah poli Zagreba kadi imamo kuću i ovdi va Grižah na starini kadi me nigda još pred osandeset let ko mladu nevestu pripeljal moj muž Zvonko. Znate kad čovika služi zdravi onda nima ča mislit na leta. Tako i ja da van pravo rečen ne osjećan se tuliko stara, jedino ča puno pametin. Celi život san volela bit samostalna, pa i dan danas ne volin bit na teret dičini, aš oni i onako imaju kolo sebe dosti dela, jer se vavik sin nikamo priši. Se ako me rado pripeljaju simo moj sin Ivica i vnuk Dubravko, meni nit dan danas ni teško sist na autobus i otputovat samoj va Zagreb ili z Zagreba. Evo niki dan san školskin buson šla va Crkvenicu. Moji su se na me jadili ča jih nis zvala da me peljaju, a ja san verujte uživala med dičinun slušajuć ona zdravi i veseli dičji smih. Dok me pamet služi, a i nogi, puno toga sama obavin, osin veće kupovine ku prepustin sinu i nevesti. Uz to iman sriću ča u Barbarić iman dobrih susedi, ki me obajdu, prnesu ako mi ča rabi i drže me ko svoju. i dok se plezval po drvi ili gromačah. Radi njega san morala prekinut i Građansku školu va Crkvenici, se ako mi škola dobro hodila. Imela san samo leto dan kad nan je otac prošal va Meriku, a jedanajst kad se opet vrnul. Po Merikah i Kanadi je bil četrdeset i pet let. Poznala san ga samo priko pisam. Celi život se mučil po ljuškon svitu, a onda kad je srićan da je puno zaslužil nakanel prit doma, ostal je prevaren od naših ondašnjih vlasti. Oni su mu na nagovor pokrali skoro si dolari na račun zajma za jednu fabriku za ku su sami kupili mašinerije i pripeljali jih istin vaporon s kin su se vraćali doma. Nakon nikog vrimena dolar su jin platili pod niš. Va toj „igri“ mu propal vas životni kapital, a nan nada da ćemo laglje živit. Za inat nikad više ni otel čitat naše novine, jer da je baš njin verujuć nasel i propal uz puno još drugih povratniki ki su prišli š njin. Mat nan je bila jako stroga, ali i vavik putila kako se tribi lipo ponašat, ne grdo divanit, ne kljet i vavik na vrime prit doma. Starijih se moralo slušat i obligatno pozdravit. Pametin kad san z vršnjakinjami počela hodit na tanac. Volela san se lipo obuć. Moja kuma Bara, bila je dobra šilica, pa mi je vavik šila. Za jedno leto mi tako sašila lipu šaru halju ku je podrubila na dnu, kolo vrata i rukavi črljenun kurdelun. Meni se dopala, a nika ženska mi se narugala: – Vidi, vidi nu, Pavina hćer obukla se ko za va kažin! Morebit ni To je bilo vrime kad nisi smel bit druhčiji od drugih S dragomaljnun 99. letnun tetun Anicun v divanu smo se našli va 20 viku dok je još ko divojčica oprovala teški žitak va i zad Prvog svjeckog rata. Dok je moja mat hodila va Kranjsku po hranu, znala me pričuvat moja krsna kuma. Igre nit ne pametin, ali zato pametin brata mlajega od mene 12 let o kon san morala brižit ko da san mu mat, jer mat ili je morala poć delat va goru ili na kakovu žurnadu va selo. Ča san se natrpela straha, kad me ne bi otel slušat Glas Vinodola 21 sama nisam znala ča je to kažin… To je bilo vrime kad nisi smel bit druhčiji od drugih. Se ako smo mi bili malo bolje stojeći, jer je otac slal z Merik sejedno se ni smelo ničin rashićevat. O sen se vodilo računa osobito o kruhu, koga se ne daj Bog ni smelo ni mrvicu hitit. I dan danas držin se toga. Još ko da sad osjetin teške brimena na pleći, bilo to gnoja, drv, travi, još težu balu sena ili pak lancun šušnja. Z gori smo nosili i po dvi tri ure hoda. Jednodanice zgoru i nazad, a znalo se trefit i po dva put na dan. Va na veli nispoc kroz Stran… Kako su samo trepele nogi…a pleća bolele. Ma za se to znali smo zapivat i nasmet se onin pravin zdravin mladenačkin smihon. Priznata šnajderica va Sesvetah Mlada san se oženila i prišla Barbarićen i već z dvajset let rodila sina Ivicu, a pet let kašnje Šimu. Živeli smo doma, ali ča… Ni bilo dela, samo tu i tamo. Muž Zvonko i ja dokončali smo poć za delon va ljuški svit. Prva štacija je bil Zagreb. On je bil nadcistar pa smo oteli da nan se dičina školuju va gradu kako bi jin bilo lahče kroz život. Muž je šal pred nami, a ja 1937. z oboje dičine i to pišice do Liča, četire ure hoda do vlaka. Sin Ivica se brzo vrnul staroj materi Pavi, pa je Osnovnu školu finil va Grižah, a va zaminu moj brat je šal h nan va Zagreb kadi je bil poli nas i hodil va Trgovačku akademiju. Drugi Svjecki rat nan je se pomutil. Zagreba smo morali proć va poluoslobodjenu Pisarovinu va selo Lijevo Sredičko na Kupi. Tu smo živeli va nadcistarskoj kući uz Kupu, z mlajin sinon kadi se pisala jedna cela povjest, o čen bi trebalo puno divanit, jer je rat imel priču za se. Ča je samo naših primorac prespalo poli nas i nahranilo se. Za njih smo vavik našli, jer z kuće ni niki smel proć lačan. Ni mi bilo lahko. Puno je toga rabilo naučit. Moj pokojni muž se volel šalit pa je vavik sin pripovedal kako je njegova žena zihajuć z tranvaja mesti naprvo skočila nazad i razbila kolena. I bilo je tako, ali san i zapametila da se tako ne skače. Uzidali smo kuću va srid Sesvet na koj san mužu bila glavni manival. Naučila san si omjeri kako se dela melta ili miri vageris. Naučila san dobro šit i bila san priznata šnajderica va Sesvetah na ki način san i ja priškrbela da olahčan mužu. Imela san svoje mušterije najviše mlaje, ke su otele imit sašiveno po zadnjoj modi. Uz kućno delo nikad mi ni bilo štufno. Pogotovo san volela rožice, ke su morale vavik cvast, se do danas. Isto tako i puno čitat, ča mi i danas pričinja velo zadovoljstvo. Ćeš novine, časopisi ili kakovu dobru knjigu. To nan je va prirodi po materi, ka je još va no vrime bila poznata ko načitana osoba. A to je v niku ruku dobro aš ne moraš hodit novitade iskat po kućah. Ja i danas sinu Ivici, ki je profesor, odrižen kakov dobar članak. Se ako pol leta živen va gradu, čin san starija se više volin ovaj naš primorski raj kadi smo se rodili, a i dica su mi već penzioneri i živu va Grižah. Oni pak imaju svoju starinu po nevesti. Jedino vnuk s familijun žive va Zagrebu, ki nan je glavni čuvar kuće i kućni savjetnik. Moran ga pofalit jer se ako se rodil va Zagrebu voli divanit z onin našin lipin ČA i voli prit na starinu, poć v lov z našimi dečki s kimi je upoznal celu goru i dolinu. Ča to ni lipo? Ča poručit mlajin pitali smo tetu Anicu? - Znate kroz život čovik puno toga projde i nauči. Kad smo mladi mislimo kako se znamo, ali učimo dok smo živi. Ne reče se badava da nas život uči tuja tujina, a ne otac i mat. Zato bin mlajin poručila da puno više uče, poštuju starijih doma i na putu, da budu pošteni i skromni… Mladost brzo proleti, a leta projdu ko bura, ostane prošlost od života, a lipo je ako se nimamo čega sramit. Život sega prnese i odnese. V njen treba puno trpljenja i strpljenja, ali i poštenja i veri va sebe.Sam sebi treba reć. Ja to znan i ja to moren. Samo kroz delo i škrb čovik ostane mladog duha. I još nič, a to vredi za ženske. Ja san vavik volela imit lipu frizuru i lipi postoli. To dvoje vavik pristaje ženskoj, jer sačije oko voli se zagljedat ako je nič lipo. Puno smo još toga čuli od naše slavljenice, ka je veselo razrizala saftnu tortu ku joj je darovala nje nevesta Katica, a čiju je prvu landicu odrizala držeć se skupa za ruku z sinon Ivicun, ki je uz društvo ko se okupilo, prvi nazdravil svojoj materi i zaželel joj zajedno z simi nami još puno zdravlja i kuraži. Zlatica Balas Dota od nigda Micini golubi D obila Mica na dar dva lipa sivo bela goluba. Saki od njih imel je nikuliko škurih piknjic pa su zbog toga bili još lipši, a ona sa srićna. Udobrovoljila je svoga Zvonka da joj načini pravi golubinjak. Golubi su gukali, kuševali se, kljuckali jedan drugoga. Micini susedi rado su jih gljedali kroz mrižastu poneštricu. Mica jih redovito hranila i čistila. Na nje veselji golubica je znesla dvi jaja. Gljedajuć golubicu kako leži na jaji jedva je čekala da se zležu mladi. Jedan dan dok jih Mica hranila prihuže 22 Glas Vinodola Napisala Zlatica Balas se ničija mačka i se uz Micinu ruku zgrabi golubicu. Mica se ni dospela ni okrenut, a već je peri lepršalo na se bandi. Ni mogla od žalosti, sa se rastrepela i rasplakala. Va soj toj muki spameti se i brže bolje zame jaja i odnese jih svojoj susedi strinoj Bari, ka je bila jako bolna i ni se mogla dignut z postilje. - Strina Bara, spasite moji golubići! Kad već ležite i velite kako saki dan imate tenperaturu, teplite mi ove jaja. Teta Bara, dobra ko dušica, ni mogla odolit Mici. Stavila jaja pod krpatur, pa jedan čas jih držala va šaki, a drugi pod pazuhon. Nakon nikuliko dani teta Bara zadrimala, va snu se nikako okrenula i pognjavila jaja. Kad je to čula Mica, sa se ukočila i jedva rekla: - Ajme, teta Bara, kako ste mogla ubit mojih golubići! Glas Vinodola 23 Sretan Božić i Novu 2012. godinu želi Vam Vinodolska općina
© Copyright 2024 Paperzz
