Glas Vinodola Glasilo Općine Vinodolske Izdavač: Općina Vinodolska Bribir 34, 51253 Bribir Godina III, Broj 16, rujan 2011. g. ISSN 1846-6230 Glas Vinodola Važni telefoni glasilo Općine Vinodolske izlazi 4 puta godišnje Godina III, Broj 16, rujan 2011. g. ISSN 1846-6230 BESPLATNO Vinodolska općina–Bribir Bribir 34, 51253 Bribir centrala tel: 385 51 42 25 40 pravna@vinodol.hr www.vinodol.hr Impresum Izdavač: Općina Vinodolska općina Za izdavača: Ivica Crnić Urednik: Zdravko Kleva Uređivački odbor: Željka Jurčić Kleković, Iris Bruketa Suradnici: Željka Jurčić-Kleković, Zlatica Balas, Iris Bruketa, Mira Krajinović Zeljak, Marko Viduka, Vedran Vučinić (križaljka) Fotografije: Zdravko Kleva, Iris Bruketa, Mira Krajnović Zeljak, Božo Novaković, Eugen Novaković, Nedeljko Vidović, Marko Balen Grafičko oblikovanje i tisak: Zambelli, Rijeka Naklada: 1500 primjeraka Načelnik: Ivica Crnić tel: 385 51 24 85 89 385 51 24 80 07 Pročelnica jedinstvenog upravnog odjela; voditeljica Odsjeka za kulturu: Željka Jurčić-Kleković tel: 385 51 24 81 72 tel: 385 51 42 25 43 Odsjek za financije i proračun voditelj: Den Strizić tel: 385 51 42 25 44 Odsjek za pravne i opće poslove voditelj: Anto Matković tel: 385 51 42 25 41 Odsjek za komunalnu djelatnost i gospodarenje prostorom voditelj: Bernard Peko-Lončar tel: 385 51 42 25 45 Prijem stranaka: ponedjeljak, srijeda i petak od 8.30 do 15.00 h, utorak od 13.00 do 17.00 h, četvrtkom se stranke ne primaju Narodna knjižnica i čitaonica “Bribir” Bribir tel: 385 51 24 81 03 tel: 385 51 24 80 30 Radno vrijeme: ponedjeljak i srijeda od 10.00 do 19.00 h, utorak od 8.00 do 16.00 h, četvrtak i petak od 8.00 do 15.00 h Turistička zajednica Općine Vinodolske tel: 385 5124 87 30 Radno vrijeme: od 8.00 do 14.00 h svakim danom osim nedjelje Ambulanta Bribir tel: 385 51 24 81 11 ponedjeljak, srijeda i petak od 7.00 do 13.30 h, utorak i četvrtak od 13.00 do 19.30 h Policija: 92 Prva pomoć: 94 Vatrogasci: 93 Vučna služba HAK: 1987 Autobusni kolodvori: Novi Vinodolski, tel: 385 51 24 42 68 Crikvenica, tel: 385 51 78 13 33 Nova image brošura o Vinodolu Zbog sve manje preostale količine prethodne image brošure, koja je tiskana 2006. godine u 10.000 primjeraka, Turistička zajednica Vinodolske općine u suradnji s Vinodolskom općinom pripremila je izdanje novog materijala kako bi se mogla naručiti nova naklada. Osim što je promijenjen kompletan tekst, prijevod i fotografije, također su uvršteni i novi proizvodi i projekti, kao i novi smještajni kapaciteti. S obzirom da se radi o osnovnom materijalu destinacije, na prošlim sjednicama Turističkog vijeća odlučeno je da naslovnica koja je bila prethodnom materijalu ostane ista zbog kontinuirane prepoznatljivosti jer se ista nalazi na koricama DVD-a i reklamnim vrećicama. Zadnju stranicu krasi slika o Vinodolu autora Marijana Mavrića. Nova image brošura dovršena je i tiskana u kolovozu (10.000 primjeraka). Tisak je odradila Printera grupa iz Zagreba. Tekst je uredila i napisala Ida Balen a fotografije su uzete iz arhiva TZO Vinodolske općine, te autora Ivana Balaževića, Gorana Turine, Dina Lovrića i Duška Jandrića. Brošura sadrži pored opisa Vinodola kao lokaliteta informacije o mjestima: Bribir, Grižane, Tribalj i Drivenik. Prostor je posvećen tradicionalnim vrijednostima: nošnji, glazbi, običajima poput mesopusta i graditeljstvu. Uz povijest i kulturne znamenitosti označene i na slikovnoj karti vinodolske općine, date su informacije o ponudi smještajnih kapaciteta za turiste te mogućnostima aktivnog odmora, izletima te gastronomskim posebnostima Vinodolskog kraja. Brošura je dopunjena i kalendarom događanja te korisnim informacijama. 2 Glas Vinodola Aktualnosti 14. sjednica Općinskog vijeća Gospodarska kriza odrazila se na proračun općine Bribir–Nakon ljetne stanke trinaest vijećnika Općinskog vijeća Vinodolske općine četrnaestu sjednicu započeli su sa pitanjima načelniku i članovima jedinstvenog upravnog odjela. Vijećnik Mile Žarković (HDZ) iznio je pritužbe na održavanje javne rasvjete u općini tražeći odgovor i na pitanje je li se pristupilo otkupu zemljišta za budući Sportski centar u Grižanama. Načelnik Ivica Crnić se složio s primjedbom. One, rekao je pristižu svakodnevno od građana. Ažurnost pri otklanjanju kvarova na javnoj rasvjeti nije na razini na što smo već nekoliko puta reagirali. Koncesionar se u početku čudio a potom obećao da će stvar popraviti. Mislim da ćemo morati sjesti s koncesionarom i vidjeti hoćemo li ugovor o usluzi dovesti do kraja ili poduzeti nešto drugo. Na pitanje što je s otkupom zemljišta za budući sportski centar, odgovoreno je da je MO dobio mandat za pregovore i da su već poslana pisma namjere s ponudom za otkup zemljišta. Problem je velik broj vlasnika pojedinih parcela, do kojih je teško doći i kontaktirati ih. Vijećnik Zoran Spoja (HNS) pitao je zašto je drastično smanjeno sufinanciranje učenja engleskog jezika i nabavke knjiga učenicima. Nije smanjeno, pojasnio je načelnik Crnić, već je povećan broj zainteresirane djece za učenje jezika, a mi smo se rastegli koliko smo mogli. Ista je stvar i sa knjigama zbog slabijeg punjenja proračuna, odlučili smo knjige kupiti samo prvašićima, a onih 200 kuna subvencije za svakog đaka, nismo mogli osigurati mada je to ostavljeno kao stavka koju bi izvršili kada vidimo proračun nakon 9 mjeseci. Postavljeno je i pitanje o mogućnostima postavljanja još autobusnih čekaonica, na što je odgovoreno da za to dosada nije postavljen zahtjev sa konkretnim lokacijama. Dobije li se zahtjev mogle bi se staviti u plan. Postavilo se pitanje divljih deponija u Triblju. Uslijedio je odgovor da se deponiji uklanjanju i da stalno niču novi te najava da će se intervenirati. Ponovno su postavljena pitanja o proširenju groblja i sanaciji depresije u Belgradu, otkupu grobnih mjesta u Triblju. Što se tiče groblja u Bribiru, vijećnici su upozorili na nekoliko ruiniranih grobnica koje prijete prolaznicima te opasnost da Glas Vinodola 3 Aktualnosti Jedinstveni upravni odjel Vinodolske općine (Upravni odjel), temeljem članka 28. stavku 2. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (»Narodne novine« broj 90/11), a radi podnošenja zahtjeva za izdavanje Rješenja o izvedenom stanju kod nadležnog upravnog tijela Primorsko-goranske županije upućuje JAVNI POZIV ZA PROVEDBU POSTUPKA OZAKONJENJA ZGRADA U PROSTORU NA PODRUČJU VINODOLSKE OPĆINE Svim vlasnicima / investitorima nezakonito izgrađenih zgrada na području Vinodolske općine, sukladno odredbi članka 7. stavka 2. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (»Narodne novine« broj 90/11) na podnošenje zahtjeva za izdavanje Rješenja o izvedenom stanju kod Upravnog odjela za graditeljstvo i zaštiti okoliša Odsjek za prostorno uređenje i graditeljstvo Primorsko-goranske županije, najkasnije do 31. prosinca 2012. godine i po proteku toga roka ne može se više podnijeti. Nezakonito izgrađenom zgradom smatra se u smislu Zakona nova zgrada, odnosno dograđeni dio postojeće zgrade bez građevinske dozvole odnosno protivno građevinskoj dozvoli evidentirana na digitalno ortofoto karti od 21. lipnja 2011. godine. Nezakonito izgrađena zgrada ozakonjuje se donošenjem Rješenja o izvedenom stanju.Zahtjevu za izdavanje Rješenja o izvedenom stanju, radi ozakonjenja zgrade, podnositelj zahtjeva prilaže: - geodetski elaborat za evidentiranje podataka o zgradama ovjeren od nadležnog katastarskog ureda i kojeg prema pravilima koja uređuju topografsku izmjeru i katastar, izradila osoba ovlaštena za obavljanje poslova državne izmjere i katastra nekretnina prema posebnom zakonu Tribaljsko groblje dio terena iznad groblja sklizne i uništi grobnice. Sanaciju groblja mora se uvrstiti u planove, zaključak je aktualnog sata. Najavljen rebalans proračuna od milijun kuna U prvih šest mjeseci ove godine od ukupno planiranih 26,571 milijun kuna prihoda i primitaka u proračun općine ostvareno je 7 milijuna ili 26,7% proračuna. Najveći dio planiranih prihoda izostao je od strane državnog proračuna, Hrvatskih voda 1,680 milijuna. Rashodi iz proračuna u šest mjeseci iznosili su 9,281 milijuna kuna ili 34% planiranih davanja. Što se rashodovne strane tiče, rekao je pročelnik odjela za financije Den Strizić, ona će se morati korigirati što znači rebalans od nekih milijun kuna. U diskusiji oko proračuna vijećnik Zoran Spoja (HNS) prozvao je općinsku vlast da smanjenjem proračunskih sredstava gura Rukometni klub „Bribir“ ka gašenju. Spoja je zamjerio na nejednakom tretmanu njegova kluba u odnosu na NK Turbinu, te istaknuo da je rukometni klub zbog nedostatka sredstava smanjio broj pogona s pet na jedan. Pitao je također zašto je proračunski novac za vrtić isplaćivan iznad planiranog. Voditelj odjela za financije, odgovorio je vijećniku da je 4 Glas Vinodola - tri primjera arhitektonske snimke ovlaštenog arhitekta - dokaze o ispunjenom bitnom zahtjevu mehaničke otpornosti i stabilnosti po ovlaštenom inženjeru građevinarstva - uvjerenje policijske uprave/postaje o mjestu prijavljenog prebivališta do 21. lipnja 2011. Godine, na adresi nezakonito izgrađene zgrade iz članka 5. stavka 1. podstavka 1. i članka 17. stavka 4. Zakona o postupanju sa nezakonito izgrađenim zgradama (NN 90/11). - dokaze u svrhu obračuna naknade za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru ( izvod iz zemljišne knjige ili drugi odgovarajući dokaz da ima pravo graditi – sudsko rješenje, ugovor, suglasnost suvlasnika, dokaze o vremenu građenja) Zahtjev za donošenje Rješenja o izvedenom stanju podnesen nakon 31. prosinca 2012. godine odbacuje se Rješenjem. Za sva potrebna dodatna objašnjenja možete se obratiti u Upravni odjel Vinodolske općine na adresi Bribir 34, Bribir ili na telefon 051/ 422 545. KLASA: 361-03/11-01/ UR. BROJ: 2170-03-11-01-9 Bribir, 22. rujan 2011.godine UPRAVNI ODJEL VINODOLSKE OPĆINE pogrešno protumačio stavke na koje je imao primjedbu a potpredsjednik općinskog vijeća Roko Brozović (SDP) glede gašenja pogona u rukometnom klubu, poručio da se pogoni gase jer nema dovoljno djece na području općine, što primjećuju i u NK “Turbini”, kada je riječ o sastavljanju pionirske momčadi. U nastavku su vijećnici prihvatili prijedlog odluke o nerazvrstanim cestama i javno-prometnim površinama na području Vinodolske općine. Donijeta je i odluka o vrijednostima jediničnih iznosa za položajne zone a u svrhu obračuna naknada za zadržavanje nezakonito izgrađenih zgrada na prostoru općine. S time u vezi izdan je i javni poziv za provedbu po- stupka ozakonjenja zgrada u prostoru na području općine. Na upit vijećnika Žarkovića, je li se razmišljalo o zamjeni postojećih instalacija s onima koji manje troše struju, s obzirom da za utrošak struje u javnoj rasvjeti, općina izdvaja 450.000 kuna na godinu. Odgovoreno je da općina ima projekt za to a riječ je o programu ugradnje štedljivih žarulja. S projektom se konkuriralo prema Fondu energetske učinkovitosti, no za sad u fondu nema novaca, da bi se nepovratna sredstva mogla dobiti. Z. Kleva Cjelovite zapisnike sjednica OV možete pronaći na internetskoj stranici www.vinodol.hr MINISTAR BOŽIDAR PANKRETIĆ POSJETIO BRIBIR Pola milijuna kuna za sanaciju ceste Lukovo-Lič P otpredsjednik Vlade Herman Sušnik posjetili su s Republike Hrvatske i domaćinima manifestaciju ministar regionalnog „Ružica Vinodola“, u prostoru razvoja, šumarstva i vodnog frankopanskog kaštela, gdje gospodarstva Božidar Pansu javnosti, u sklopu bogakretić i načelnik Ivica Crnić tog kulturno-umjetničkog potpisali su Ugovor o sufiprograma, predstavljene nanciranju rekonstrukcije i ovogodišnje kandidatkinje. sanacije ceste Lukovo – Lič. Ugovorom se ministarstvo Susret sa stranačkim regionalnog razvoja, šumarkolegama stva i vodnog gospodarstva obvezalo osigurati iznos od Za vrijeme boravka u BriBožidar Pankretić sa vodstvom Vinodolskog HSS biru Božidar Pankretić, koji 500.000 kuna. Ministar Božidar Pankretić u društvu s obnaša i dužnost potpreddržavnim tajnikom za šumarstvo Her- odvojiti će Županijska uprava za ceste sjednika HSS-a, sastao se s članovima manom Sušnikom, susreo se tom pri- (7.100.000 kn), Primorsko-goranska žu- Općinske organizacije HSS-a Vinodolgodom s predsjednicom Općinskog panija 15 posto (3.500.000), a Općina ske općine, predsjednikom Ivanom Vevijeća Vinodolske općine Olgom An- Vinodolska i Općina Fužine preosta- ljačićem, dopredsjednikom Božidarom tonić-Dukić dr. med., Mihovilom Ma- lih 5 posto, odnosno po 2,5 posto (po Zubčićem i tajnikom Rajkom Arbanavrićem, Rokom Brozovićem, Željkom 590.000). Projekt sanacija i proširenja som, a na kraćem sastanku bilo je rijeJurčić-Kleković mr. sci., Nevenom Anto- prometnice Lukovo-Lič-Fužine u duži- či o suradnji s Vinodolskom općinom, nićem i Božidarom Zubčićem, a prije- ni od 10 kilometara trebao bi se reali- gdje u Općinskom vijeću HSS ima jedmu su prisustvovali i predstavnici Op- zirati kroz tri godine. Prometnica vodi nog vijećnika i to u vladajućoj koalicićinske organizacije HSS-a, predsjednik kroz prekrasne šumske predjele i pred- ji, kao i radu stranačke organizacije, o Ivan Veljačić i tajnik Rajko Arbanas. Mi- stavljati će svojevrstan turistički adut kojem je izvješće podnio predsjednik nistar Pankretić pohvalio je dosadaš- objedinjavajući »šumsko-morsku« po- Ivan Veljačić. nju suradnju s Vinodolskom općinom, nudu. Nakon potpisivanja ugovora mite naglasio kako je novac za sanaciju i nistar Božidar Pankretić i državni tajnik Tekst: Ž. Jurčić Kleković i Z. Kleva rekonstrukciju ceste Lukovo–Lič, Vinodolska općina dobila jer je imala kvalitetno pripremljenu svu potrebnu projektnu dokumentaciju. Projekt ukupno vrijedan 23,8 milijuna kuna Investicija, odnosno sufinanciranje sanacije ceste Lukovo – Lič, pripremano je nekoliko godina. Cesta ima važnu ulogu u razvoju gospodarstva ovog kraja posebice za turizam – naglasio je Božidar Pankretić. Cjelokupan projekt uređenja prometnice uz Ministarstvo regionalnog razvoja te Hrvatske šume financirat će i Primorsko-goranska županija, zatim Županijska uprava za ceste, te Vinodolska općina i Općina Fužine. Za radove vrijedne blizu 24 milijuna kuna Hrvatske šume i Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva osigurat će u pedesetpostotnom iznosu (11.900.000 kn), a drugih pedeset posto sredstava Pankretić sa članovima Općinskog vijeća RADOVI POČELI OD LIČA PREMA LUKOVU Županija Primorsko-goranska će uložiti milijun i pol kuna i u gradnju prve dionice ruralne ceste Lič-Lukovo, koja je dio šire trase što spaja Fužine sa Bribirom i Novim Vinodolskim. Rekonstrukcija i proširenje dionice u dužini 2,5 kilometra, na kojoj su radovi startali, vrijedna je 5,5 milijuna kuna, od čega će tri milijuna osigurati Hrvatske šume, budući da upravo njihovi strojevi najviše i oštećuju tu prometnicu, a razna ministarstva preostalih milijun kuna. Glas Vinodola 5 Aktualnosti Izgradnja kanalizacije prema utvrđenoj dinamici Na području Bribira i Triblja mehanizacija i operativa Vodogradnje d.d. optimalno su iskoristili pogodne vremenske prilike tijekom srpnja i kolovoza te izveli dobar dio planiranih radova iskopavanja trase i postavljanje odvodnih instalacija u sklopu projekta „Kanalizacija Vinodolske općine-glavni kolektor“. Riječ je o izgradnji dijela trase kanalizacije Vrba-Kičeri-Stokolin, te izgradnja dijela kanalizacije sustava Tribalj–dio kolektora K1, most Ričina-UPO Tribalj. Na gradilištu u Triblju, radovi na gradnji kanalizacijskog kolektora u dužini tri kilometra na relaciji Pelić most-Tribalj–Dubračina započeli su sredinom travnja. Tribaljski program kanalizacije vrijedan je tri milijuna kuna, u što su uključeni projekti, nadzor i koordinacija. U Bribiru je početkom svibnja započela izgradnja prve faze kanalizacijskog kolektora na potezu Vrba-Kičeri-Stokolin u dužini od 1,5 kilometra, čija je vrijednost oko dva milijuna kuna. Na toj trasi od Kičera do Stokolina dionice se razdvajaju. Trasom dugačkom 1113 metara odvodit će se oborinska kanalizacija u Suhu Ričinu a trasom od 480 metara fekalna kanalizacija do postojećeg kolektora. Ovo je prva faza realizacije projekta vrijednog 5,5 milijuna kuna. U financiranju pored Vinodolske općine sudjeluju Hrvatske vode, Primorsko-goranska županija. Projekt će se realizirati po segmentima, onoliko koliko financijski budemo mogli podnijeti, ističe načelnik Ivica Crnić, uvjeren da će se domaćinstva, kako se projekt bude u fazama realizirao, priključivati na kanalizacijski sustav Općine. Tekst i foto: Zdravko Kleva 6 Glas Vinodola POTPISAN UGOVOR ZA GRADNJU KOLEKTORA Vrba – Kičeri – Stokolin Bribir, 28. rujan. U nekoliko navrata pokazana izvrsna suradnja između Ministarstva regionalnog razvoja šumarstva i vodnog gospodarstva i Vinodolske općine nastavljena još jednom potporom projektima općine. Ministarstvo je izdvojilo milijun kuna za izgradnju kolektora Vrba – Kičeri – Stokolin. Ugovor je u ime Ministarstva potpisao ministar odnosno potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske Božidar Pankretić, a u ime Vinodolske općine načelnik Ivica Crnić. Proširuje se cesta Grižane–Crikvenica Mehanizacija na županijskoj cesti Crikvenica-Grižane, na kojoj su radovi počeli još u proljeće, nije stala niti tijekom ljeta. Dionica kod kamenoloma na kojoj se puno vremena izgubilo na odvodnji, praktično je gotova, cesta je proširena i postavljen je novi asfalt. Slijedi dionica prema Grižanama. Dio zemljanih radova već je odrađen i već se naziru konture proširene prometnice koja je do rekonstrukcije bila preuska za siguran promet. OBNOVA DOMA KULTURE U BRIBIRU Obnovljene čekaonice na autobusnim stajalištima Iz općinskog proračuna osigurano je 70.000 kuna za obnovu fasada i uređenje čekaonica na autobusnim stajalištima. Ukupno je obnovljeno 18 stajališta duž glavne prometnice od Bribira do Drivenika. U tijeku je obnova Doma kulture u Bribiru. Do sada je popravljena jedna strana krova, dio električne instalacije je rekonstruiran, a predstoji uređenje parketa. Do sada je u obnovu dijela krova utrošeno 70.000 kuna, a za popravak elektroinstalacije 6.000 kuna. Predstoji izvođenje radova na zamjeni parketa u sali, separeu i pozornici u domu, radi čega je na 14. sjednici prihvaćena dopuna plana javne nabave, koji predviđa za spomenute radove 155.000 kn. Pet pitanja Vedran Švast, predsjednik vijeća MO Tribalj: Zalažemo se da mjesni odbori dobiju račun V edran Švast, predsjednik Vijeća mjesnog odbora Tribalj, rođen je 1976. godine u Rijeci. Živi u Triblju, po zanimanju je dipl. ing. strojarstva i radi u Brodogradilištu Kraljevica. Upravo je protekla godina dana otkako mu je povjerena funkcija predsjednika novoustrojenog Vijeća mjesnog odbora u kojem pored njega mještane zastupaju Drago Golac, zamjenik, te članovi: Goran Cerović, Ivan Pemper i Roko Brozović. Predsjednika Švasta, zamolili smo da nam kroz odgovore u rubrici „Pet pitanja“ kaže nešto o djelovanju Vijeća , samoj sredini, Triblju i na razini Vinodolske općine. 1. Kada ste stali na čelo MO Tribalj vjerojatno ste imali program i namjeru da ga provedete. S time u vezi što ste do sada uspjeli realizirati, a što ne? - Po formiranju je donesen plan od strane Vijeća mjesnog odbora za 2011. godinu za kojeg smatram da je realan i nije pretjeran (poslati ću Vam ga u prilogu), a usmjeren je na rješavanje vitalnih problema i potreba Tribaljaca sa ciljem boljeg standarda življenja. Jedan manji dio plana je ispunjen ili se ispunjava ali neka pitanja koja su temeljna za kvalitetu života, npr. rješavanje kvalitetne vodoopskrbe djela ali kako mi nismo izvršna vlast, a čija je “zadnja”, prijedlozi nerijetko ostanu nerealizirani uz obrazloženje da nema sredstava za realizaciju istih. 3. Koliko ste kao predsjednik MO zadovoljni sudjelovanjem mještana u rješavanju problema i stvaranju boljih i ugodnijih uvjeta za življenje u mjestu Tribalj? Zalažemo se da Mjesni odbori dobiju račun, a potom se može ozbiljnije razgovarati o radu Mjesnog odbora tj. o provođenju planova. Triblja i nekih obližnjih sela, uređenje mjesnog groblja, stoji na čekanju. 2. Komunikacija sa središnjom vlasti, Vinodolskom općinom, prema mnogima nije na željenom nivou. Gdje su prema Vašem mišljenu glavne prepreke? Što se tiče komunikacije s općinskom vlasti, međusobno komuniciramo i predlažemo kao Mjesni odbor ono što je potrebno napraviti za udobniji i kvalitetniji život jednog Tribaljca, 4. Koliko kvalitetno prema Vaše mišljenju, vijećnici u Općinskom vijeću kvalitetno artikuliraju interese i potrebe žitelja Triblja? O radu vijećnika nemam što puno reći jer u prethodno spomenutom je vidljivo da problematika postoji, a općinsko vijeće donosi odluke “za ili protiv “. 5. Jeste li zahtjevni u radu petočlanog vijeća Mjesnog odbora kojemu ste na čelu i kako se često sastajete? Moja je praksa da sazivam sastanak VMO-a jednom mjesečno, osim u ljetnim mjesecima, gdje analiziramo naš redovni plan plus novonastalu tekuću problematiku. U OKU KAMERE Drago Golac pokazuje na mjesto gdje još uvijek nedostaje ogledalo što predstavlja opasnost za automobile koji se uključuju na županijsku cestu iz pravca osnovne škole i vrtića Glas Vinodola 7 Kolumna ROBNA RAZMJENA Piše: Željka Jurčić-Kleković P rije nekoliko dana u Hloverkinom „Otvorenom“ vrlo pozorno sam slušala razgovor, objašnjenja i prijedloge najvećih hrvatskih ekonomskih stručnjaka o nama aktualnoj temi, a to je gospodarska kriza. Nisam zapamtila imena svih učesnika, ali sam emisiju slušala vrlo pozorno, svi u kući bili su tiho, jedva da smo disali . Zapamtila sam samo Škegru, jer mi je on poodavno poznat, te gospodina Srba, koji ostade u mojoj glavi zbog zanimljivog prezimena, a koje mi se na trenutak učinilo kao ironija sudbine, jer je isti predsjednik Hrvatske stranke prava, hee…(neki dan sam pak dobila i nekakav reklamni listić za programe u nekom Salonu ljepote, na kojem u potpisu stoji direktorica, ime više ne znam, ali je njeno prezime Akrap!!! …pa neka u taj salon ide tko hoće…). Koliko god sam napeto pratila spomenutu TV-emisiju, na kraju programa činilo mi se kao da uopće ništa nisam slušala…o Bože moj… u glavi su mi, poput bubnja, odzvanjale riječi: fiskalna politika, monetarna politika, fiskalno-monetarna, fiksni tečaj, varijabilni tečaj, bruto društveni proizvod, per capita, euro, švicarac… kako iz krize, nisam razumjela. Za moj mozak sve je to prekomplicirano… zapravo, mene u dubini moje sebične ljudske duše baš briga za cijenu nafte, tečajeve raznoraznih valuta, pa i za BDP, iliti bruto društveni proizvod. Ja bih jednostavno htjela da od plaće mogu podmiriti takozvanu potrošačku košaricu, platiti režije i sve kredite, a ako može, da mi malo i ostane, ali nije nužno. Kako se kuna vrlo malo spominje, kao da je propala u zemlju, nema je, nemaaa, a kad je nema, jasno je da nitko nikome ništa ne plaća. Zato ja imam sasvim pojednostavljen prijedlog, da mi lijepo ukinemo novac kao platežno sredstvo, sve te kune, eure, švicarce i ostalo. I vratimo se robnoj razmjeni. Pa da lijepo (kot nigda moja stara mat), mijenjamo uslugu za uslugu, odnosno robu za robu. O robnoj razmjeni zapravo sam počela razmišljati davno, sigurno prije nekoliko godina. Naime, neke moje prijateljice ra- 8 Glas Vinodola dije se voze sa mnom nego da tankaju benzin u vlastiti auto. Za tu uslugu ponekad mi uruče kakav poklončić, uglavnom paze da to svakako bude ono što ja nikako ne koristim, recimo nakit, kojeg nikada ne nosim. Jednom kad sam vozila malo duže, dobila sam i papuče koje sam primila sa zahvalnošću, a kako sam morala natočiti benzin, a baš i nisam bila pri lovi, razmišljala sam kako bi bilo zgodno kad bih sad mogla na benzinskoj pumpi dati papuče i reći: „Molim natočite mi benzina za ove papuče“. Čovjek koji radi na pumpi mogao bi papuče recimo mijenjati dalje za nešto što njemu treba, ili ih zadržati, ako za razliku od mene dosta boravi na kućnoj adresi i papuče mu trebaju. Škegro bi recimo mogao svoje ekonomske savjete mijenjati s Glumičićem za estetske zahvate. Glumičić bi ga za uzvrat za njegovo znanje iz područje ekonomije, mogao malo produžiti, malo stanjiti i dotjerati, pa bismo mogli imati, recimo dva Nadana Vidoševića. Oba stručnjaci u ekonomiji, kakvi su nam danas neophodni. A obadva zgodna. Doduše o Nadanu ni riječ više, ipak je on bio moj predsjednički kandidat… Malo me samo muči što bih još mogla trampiti, osim tih papuča koje su mi do dan danas ostale višak??? Niš baš posebno nemam što bi druge moglo zanimati… Možda vino i rakiju, a u taj sam biznis tek zakoračila…ove sam naime godine obrezala i povezala svoj čuveni baras, vlastitim rukama i vlastitom mukom, tako da je trsje moje jadno plakalo, dok sam to onako stručno činila, bismo rekli „kljaštrala“. Kad sam prije mjesec dana vidjela koliko mi je grožđa dalo, vjerojatno od samilosti, odlučno sam krenula u poljoprivrednu proizvodnju. Instinktivno i upravo u trenutku dok ovo pišem, u mojem podrumu grožđe se već lagano pretvara u vino, 50 litara. A danas krećem i u pečenje rakije, sigurno 10 litara, ako odlučimo da bude uglavnom za masažu. E sad kad bi bilo kako ja mislim da bi trebalo biti, uzela bih nekoliko litara vina, bocunić recimo, otišla u Zagrebačku banku i rekla: “evo, ja sam došla otplatiti kredit“. Onda bih uzela sve one uplatnice iz prošle kolumne, još uvijek neplaćene, litru rakije, možda čak i dvije jer imam dosta uplatnica i na poštu. Samo,to bih sve brzo potrošila. Proizvedene količine su malene, potraživanja velika. Stoga se moram posvetiti daljnjem razmišljanju o proširenju proizvodnje, a isto predlažem i vama. Jer ovakav će nas način preživljavanja dočekati sigurno, prije ili kasnije… Dodatni troškovi za uređenje drivenika Dok je uređenje parka u Driveniku završeno, što se Frankopanskog kaštela u Driveniku tiče, stvari još nisu gotove. Na zadnjoj 14. sjednici Općinskog vijeća vijećnici su prihvatili izmjene i dopune plana nabave do vrijednosti 70.000 kuna. Tim planom određeni su iznosi za niz radova na i oko driveničke gradine. A radi se o uređenju pješačkog prilaza kaštelu, izradi i montaži željezne ograde na gledalištu kule, financiranju projektantskih usluga 3D skeniranje kaštela, te dodatna arheološka istraživanja i uređenje okoliša. Za sve to planiran je iznos od 322.000 kuna. Oko nas Vinodolski vinari spremili vino u konobe S N a 65 hektara vinograda u Vinodolskoj dolini, što je tek 10 posto od površina koje su prije stotinu godina bile pod lozom, obavljena je berba. Ove je godine, objašnjava inženjer Mihovil Juriša, berba zbog visokih temperatura počela ranije nego lani. Zbog izrazito propusnog tla, malog sadržaja humusa, posebice na području Grižana i Drivenika pa i djelom u Bribiru, došlo je do naglog sušenja bobica (oko 10 posto). Time je, ističe ing. Juriša poremećen ciklus rasta i razvoja loze odnosno izostala je ravnomjerna zrioba grožđa. Jedino rješenje za to, navodi, jeste navodnjavanje. Prema njegovim riječima, vinodolski zasadi zahtijevaju, negdje oko 100 do 150 litara vode po četvornom metru navodnjavanja, a ove godine trebali su i 300 litara. Izuzev Pavlomira d.o.o i nekolicine OPG-a, navodnjavanja izostaju jer ne postoje izgrađeni sustavi za to. Visok sadržaj šećera u vinodolskoj žlahtini Što se tiče kakvoće grožđa inženjer Juriša nam kaže da se, što se šećera tiče, postoci kreću od 16 do 22 posto, a kiselost od 5 do 6 grama po jednoj litri. Posebno ističe, kada je riječ o au- U očekivanju Martinja a svojih 450 trsova žlahtine, Željko Crnić iz Kostelja, ubrao je 800 kilograma grožđa. Kako mu mladi vinograd još ne rađa, a koji će mu svakako povećati prinose, ovogodišnjom berbom i kakvoćom ubranog je više nego zadovoljan. Mihovil Juriša, dipl ing.agronomije tohtonim, Mićoj i Srednjoj vinodolskoj žlahtini, da je ove, za razliku od zadnjih 10 godina, sadržaj šećera prilično visok, između 17 i 18 posto, što obećava dobru kakvoću vina. Vrenje je u tijeku i poželjno je, što se bijelih vina tiče, da se ono odvija na temperaturi od 16 do 18 stupnjeva celzija. Dodaje na kraju inženjer Mihovil Juriša da ga ohrabruje veliko zanimanje kod obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (OPGima) za sadnju vinograda. Osam OPGa zasadili su veće površine autohtonim sortama, žlahtinom, žumićem i vrbićem, a za 2012. godinu PZ „Plodovi Vinodola“osigurala je 3500 cijepova autohtonih sorti. Tekst: Zdravko Kleva Unuk Željkov, Domagoj Raguž od malena je uz nona kada je trgadba Od ubranog iz svojih vinograda dobio je 450 litara bijelog vina i pridodao kupnjom grožđa, još 150 litara. Ukupno 600 litara vina sada miruje u bačvama u konobi. Željko radi vino „po starinski“. Mošt je vrio 6 dana, nakon čega ga je pretočio u bačve u kojem nastavlja sazrijevati do Martinja. Onda ćemo vino, obećao je Željko kušati, i tvrdi, nećemo požaliti. Željko Crnić nad maštelom Glas Vinodola 9 Oko nas Ubrana lavanda, otkup smokava podbacio Bribir – Ovogodišnja berba lavande u Triblju pokazala je iznimne rezultate te je s polja površine veće od pola hektara ubrano nešto manje od četiristotine kilograma cvijeta te mirisne biljke. Lavandu su pobrali članovi Poljoprivredne zadruge “Plodovi Vinodola” iz Bribira te je predali u Cres, destileriju OPG-a Irene i Gverina Kučić u Martinščici, kao i prošle godine. Ove godine parnom destilacijom cvijeta lavande angustifolije dobiveno je dvije litre ulja od lavande i 115 litara hidrolata, cvjetne vodice od lavande, što se koristi u kozmetici – doznajemo od Željka Lončarića, direktora PZ “Plodovi Vinodola” Bribir. Poljoprivredna zadruga prodaje ulje u bočicama od pet mililitara po cijeni od 50 kuna, a hidrolat od 200 mililitara također po istoj cijeni. Lavanda je u Triblju, kao pilot projekt Poljoprivredne zadruge Plodovi Vinodola iz Bribira zasađena prije četiri godine na zemljištu koje je zadruga zakupila od Riječke nadbiskupije. – Lavanda angustifolia koja je posađena u Triblju, a čija je proizvodnja raširena u Francuskoj, daje vrhunska kvalitetna eterična ulja i ima široku upotrebu u farmaceutskoj i prehrambenoj industriji. Ovaj projekt treba pokazati da li ova lavanda odgovara tribaljsko-driveničkom polju. Riječ je o ekološkom uzgoju bez pesticida. No, unatoč činjenici da lavanda dobro uspijeva u Vinodolu, nema nekog značajnijeg interesa za sadnju na većim površinama. Uglavnom se sadi kao ukrasna biljka u vrtovima i okućnicama – ističe dalje Željko Lončarić. Suša smanjila prinose smokve Direktor PZ “Plodovi Vinodola” izrazio je zadovoljstvo otkupom svježih vinodolskih smokava tijekom ljeta. Naime, u četiri dana Zadruga je otkupila 1500 kilograma svježih smokava po cijeni od osam kuna za kilogram, od čega je nakon sušenja u modernoj sušari dobiveno 362 kilograma suhih smokava prve klase, koje se prodaju po cijeni od 40 kuna za kilogram, te 58 kilograma druge klase po cijeni od osam kuna. Oko 180 kilograma, koje nisu bile za sušiti, otkupilo je Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Mande Walz iz sela Katunari za pekmez od smokava. S obzirom na nepovoljne meteorološke uvjete – kišu i sušu – zadovoljni smo kvalite- tom smokava, ne i količinama. Lanjski je otkup bio bolji, 2500 kilograma– kaže Željko Lončarić. Smokve, lavandino ulje i hidrolat mogu se kupiti u Poljoprivrednoj zadruzi “Plodovi Vinodola” u Bribiru kao i na sajmovima na kojima zadruga i njezini članovi izlažu i prodaju svoje proizvode. Poljoprivredna zadruga “Plodovi Vinodola” Bribir djeluje već šest godina, a osim područja Vinodolske općine pokriva i gradove Crikvenicu i Novi Vinodolski. Trenutno ima 38 članova, a uz redovne aktivnosti oko nabavke sadnog materijala i savjetodavnih usluga, nedavno je zadruga održala skupštinu te izabrala novi Nadzorni odbor jer je dosadašnjem istekao mandat. Novi Nadzorni odbor, za razliku od dosadašnjeg koji je imao sedam, ima pet članova, a za predsjednicu je izabrana Dušanka Rast. Mira Krajnović Zeljak Smokve u sušari 10 Glas Vinodola Dani smokav i sportskog ribolova S ajam smokve, proizvoda od smokve i autohtonih poljoprivrednih proizvoda i ove je godine bio središnja manifestacija tradicionalnih »Dana smokav i sportskog ribolova« održanih u Triblju. Cilj projekta kojeg organiziraju TZ Vinodolske općine, Poljoprivredna zadruga „Plodovi Vinodola“ i ŠRD „Šaran“ jest promovirati autohtone proizvode proizvedene u tradicionalno ekološkoj proizvodnji. Stoga su se i ovaj put na štandovima uz jezero nudili kolači od smokava, smokvenjaci i neizostavna pekmezača od smokava. Izlagali su Obiteljsko hotelu Balatura, u kojem se govorilo o promociji smokve i drugih proizvoda Vinodola. Najavljen je zanimljiv projekt pakiranja autohtonih vinodolskih proizvoda od smokve, meda, lavande te rakije i vina. Etikete njihovih ambalaža nositi će likove vinodolskih velikana, Frankopana, Klovića i Josip Pančića. U hotelu Balatura gdje su u sklopu manifestacije prikazani filmovi „Frankopani“ i „Evanđelje po Kloviću“, te predstavljena knjiga Rina Gropuzza „Putovi užitaka“ u kojoj su mjesta našle i vinodolske delicije, autohtonim gastronomskim specijalitetima posluženi su svi prisutni. Danima smokava ŠRD Šaran dao je svoj doprinos uz organiziranje natjecanje ribolovnog natjecanja lova udicom na plovak, klub je pripremio i počastio sve koji su se zatekli na sajmu i uz jezero sa 100 porcija fiša. Na natjecanju u disciplini “Lov ribe udicom na plovak” nastupilo je 11 natjecatelja u kategoriji seniorki i seniora iz ŠRU “Bajer” Fužine i ŠRD “Šaran” iz Triblja. U kategoriji seniorki postignuti su sljedeći rezultati: 1. mjesto s ulovljenih 4.505 gr. ribe osvojila je Zorka Đerek iz ŠRD “Šaran” Tribalj. 2. mjesto s ulovljenih 2.290 gr. ribe osvojila je Dušanka Antolić iz ŠRD “Šaran” Tribalj 3. mjesto s ulovljenih 1.020 gr. ribe osvojila je Ivanka Šimunić iz ŠRU “Bajer” Fužine U kategoriji seniora postignuti su sljedeći rezultati: 1. mjesto s ulovljenih 3.895 gr.ribe osvojio je Josip Zubčić iz ŠRD “Šaran” Tribalj 2. mjesto s ulovljenih 3.015 gr. ribe osvojio je Josip Jakopović iz ŠRD “Šaran” Tribalj 3. mjesto s ulovljenih 2.320 gr. ribe osvojio je Zoran Savić iz ŠRD “Šaran” Tribalj Najveću ribu, babušku od 570 gr., ulovio je Stjepan Šimunić iz ŠRU “Bajer” Fužine. Z. Kleva poljoprivredno gospodarstvo Šarar iz Grižana prezentirajući svoje proizvode, pakiranja meda i čokolade. OPG Ivanka Petrovski ponudio je liker i rakiju od gorske lavande. Na sajam su pristigli i tradicionalni izlagači koji ovdje promoviraju svoje proizvode: Konoba Kali iz Medveje te Agrotim iz Lokava koji uzgaja jagode i drugi. Dani smokava otvoreni su okupljanjem u Pobjednici ribolovnog natjecanja sa vodstvom TZ Vinodolske općine Glas Vinodola 11 Reportaža Jelisaftina 2011 Tribalj, 2. srpnja – Svetim misnim slavljima u župnoj crkvi Pohođenja Blažene Djevice Marije Elizabete u Triblju započelo je obilježavanje mjesnog blagdana Jelisaftine. Tog drugog srpanjskog jutra misna slavlja tradicionalno predvode župnici iz okolnih mjesta, pa je tom prigodom misu za hodočasnike predvodio župnik iz Kraljevice vlč. Ivica Klanac, a koncelebriranu misu dekan i župnik iz Delnica msgr. Stanislav Kovačić. Nakon misa ispred crkve, opet po običaju, okupljali su se mještani i njihovi prijatelji uz slatke zalogaje koje su pripremile i donijele Tribaljke. Sportskih nadmetanja nije nedostajalo Dani Jelisaftine u Triblju su i ove godine bili ispunjeni cjelodnevnim sportskim natjecanjima na više borilišta. Na jogu domicilnog Boćarskog kluba „Sloga“ održan je turnir u boćanju u kojem se od ukupno sedam momčadi, najboljim pokazala momčad BK „Jadranovo“. Drugi po broju punata bili su boćari iz crikveničkog „Gornjeg kraja“, a počasni treći, domaćini BK „Sloga“. U organizaciji Lovačkog društva “Medviđak“ gađalo se glinene golubove. Najviše ih je skinuo Željko Hreljac iz Sušika, Miklić Boris-mlađi bio je drugi po uspješnosti, a odmah iza njega Justić Ivan. Spomen Tribaljskom prosvjetiteljstvu Posebnost ovogodišnje Jelisaftine je postavljanje spomen ploče na kuću u Gašparovićima u kojoj je od 1859. do 1863. godine, na čelu s učiteljem Mijom Stipetićem, djelovala jedna od najstarijih škola u vinodolskom kraju. Čast otkrivanja obilježja pripala je 82-godišnjem bivšem učitelju iz Triblja Mati Koščiću. Na ploči je napisano: »Od 1. rujna 1859. godine do 23. studenog 1863. va ovoj kući bila je Malonogometni turnir Na terenu OŠ Juraj Julije Klović Tribalj održan je nogometni turnir u kojem je favorit bila momčad MNK „Mesnica Svetić“. MNK „Portić“-Bakarac osvojio je drugo mjesto, a treće je pripalo MNK „Tribalj“-Franprojekt. Denis Nadarević proglašen je najboljim golmanom turnira, najbolji strijelac bio je Goran Pilaš, a igračem turnira proglašen je Dario Krišković. 12 Glas Vinodola tekst i foto Zdravko Kleva osnovna škola kadi su dica Triblja učila čitat i pisat«. Učitelj Koščić tom je prigodom istaknuo nekoliko zanimljivih podataka, poput onoga da je Tribalj 1859. godine imao 20 malih sela. „Do otvorenja ove škole u Triblju djeca su išla u Blaškoviće i Drivenik u školu. Škola je djelovala četiri godina i ukinuta je zbog malog broja (dvadesetak djece) koja su je pohađala“. Već 1894. godine gradi se sadašnja škola koju će pohađati tada 119 učenika, prisjetio se školske povijesti Triblja učitelj Koščić. zaslužnim mještanima. Dodijeljene su plakete bivšim komandantima krabunoških grupa u Triblju, Franji Brnčiću iz krabunosne grupe „Sloga“ iz Sušika, te Vladi Štefanić iz krabunosne skupine „Momak veseljak“ iz Pećca. Dodjela priznanja Uz domjenke i nastup tamburaša koje su osigurali organizatori događanja, Udruga za očuvanje narodnih običaja Vinodol iz Triblja, MO Tribalj te sportska društva BK Sloga, LD Medviđak te ŠRD Šaran. Pokroviteljstvo su preuzeli Vinodolska općina i TZ Vinodolske općine, upriličena je dodjela priznanja Kud Bribir uljepšao Vinkovačke jeseni Vinkovci, 18. rujna – Po drugi puta na poziv organizatora KUD “Bribir” iz Bribira nastupio je na 46. Vinkovačkim jesenima. Članovi društva sudjelovali su u svečanom mimohodu 70 društava iz cijele Hrvatske, točnije 3500 ljubitelja folklora, prodefiliralo je uz pratnju konjskih zaprega i jahača prekrasnih punokrvnih konja. Na gradskom stadionu u Vinkovcima svi su sudionici mimohoda formirali jedno veliko i nekoliko manjih šokačkih kola. Mnoštva učesnika odjevenih u različite narodne nošnje cijele Hrvatske, priuštilo je gledateljima prekrasan prizor. KUD “Bribir” je druge večeri nastupio na Smotri izvornog hrvatskog folklora, zajedno s 24 društva iz Hrvatske. Svako društvo je za svoj nastup dobilo 8 minuta trajanja programa. KUD “Bribir” je izveo Bribirsko kolo, pismu na tanko i debelo Zorčica zori, koju su izveli Jagoda Ugrin i Davor Tus te dva plesa na sopile Hrvacki i Koprivica. Sopile su svirali Marijan Tus i Davor Tus. Kako je smještaj društava organiziran na način da društvo iz udaljenijih krajeva Hrvatske ugosti društva iz okolice Vinkovaca, KUD “Bribir” bio je gost KUD-a “Samica” iz Novih Jankovaca, lijepog slavonskog sela desetak kilometara od Vinkovaca. Osim što je smještaj bio posebno dobar, treba naglasiti i izuzetnu ljubaznost, susretljivost i druželjubivost domaćina. Članovi društva u subotu obišli su Ilok, stari gradski podrum i dvorac. Vesna Spoja Glas Vinodola 13 Oko nas RUŽICA VINODOLA 2011. Bribirke i Griškinje ponijele titule najsimpa Ružica Grižane, Bribir–12.-13. srpnja–Turistička zajednica Vinodolske općine i Turistička zajednica grada Novi Vinodolski organizirali su ove godine po osmi put manifestaciju Ružica Vinodola. Manifestacija je započela u Grižanama, 12. kolovoza, veselim koncertom Tamburaškog orkestra KUD-a Dr. Antun Barac ispred crkve sv. Martina. Nakon koncerta povorka sastavljena od izvođača, organizatora i publike uputila se prema griškoj placi. Program na griškoj placi sastojao se od proglasa općinskog pandura (Mladen Barac) o početku trgadbe, krunidbi vinskog kneza (Željko Blažičević-Kotorkin), te nastupa griškog kantautora Nevena Barca i Vokalne skupine Vinodolke, a pučko veselje kasnije se nastavilo uz griške tamburaše “Frankopani”. U organizaciji Ružice Vinodola u Grižanama je Udruga za očuvanje narodnih običaja i kulturne baštine Juraj Julije Klović Grižane koja se pobrinula i za tradicionalni gastronomski dio “Ča smo jili nigda”, gdje su bila ponuđena tradicionalna jela poput; črnoga zelja, palente krompirice, posirene palente, batude, lovačkog gulaša, rupica. Dvanaest kandidatkinja prvi put su se predstavile javnosti u Bribiru, rekle nekoliko riječi o sebi i o mjestu iz kojeg dolaze. Dvanaest kandidatkinja iz cijele Primorsko-goranske županije, a 14 Glas Vinodola među njima pet iz Vinodolske općine, natjecale su se u ukupno 9 igara vezanih uz vinarstvo i vinogradarstvo kao i običaje iz nekadašnjeg života u Vinodolu. Natjecanje je pratilo nekoliko sudaca, mjereći brzinu, vještinu i spretnost beračica i među njima birali najljepšu. Ružica Vinodola za 2011. godinu je Tena Peričić iz Novog Vinodolskog, a za njezine pratilje proglašene su Doris Sokolić i Erika Filipan. Najsimpatičnija Ružica Vinodola prema izboru natjecateljica je Ana Rubčić, a najsimpatičnija Ružica po izboru sudaca je Lamia Butorac iz Grižana. Stručni je žiri za najsimpatičniju Ružicu izabrao Katarinu Savić iz Bribira. Griškinja Dajana Havić, te Dora Car i Katarina Kralj iz Bribira, dostojno su predstavljale svoja mjesta. Prošlogodišnja pobjednica Nika Jelovac, koja je u Bribiru prvi put nastupila s pjesmom “Ružica Vinodola”što ju je u čast prošlogodišnjoj pobjedi napisao njezin otac, predala je krunu Ružice Vinodola 2011. Teni Peričić. Ovogodišnja pobjednica je dobila poklon bon “Sedam dana krstarenja Jadranom” za dvije osobe (pokrovitelj nagrade – Katarina Line iz Opatije). Lentu Ružici Vinodola je predao gradonačelnik Novog Vinodolskog Oleg Butković, a cvijeće načelnik Vinodolske općine Ivica Crnić. U Bribiru su nastupali i folklorna skupina KUD Bribir, Karin Kuljanić i grupa Tremolo. Prateći glazbeno-folklorni programi, tijekom petodnevnog trajanja manifestacije Ružica Vinodola, kao i uvijek, privukla su velik broj posjetitelja u Grižane, Bribir, Novi Vinodolski i Pavlomir. Za realizaciju Ružice Vinodola u Grižanama i Bribiru zaslužni su Vinodolska općina, TZO Vinodolske općine, TZG Novi Vinodolski, Primorsko-goranska županija, Turistička zajednica Primorsko-goranske županije, Udruga za očuvanje narodnih običaja i kulturne baštine Juraj Julije Klović Grižane, KUD Bribir, DVD Bribir, cvjetarna “Magnolija” vl. Sanje Grgurić-Mamula, Tihomir i Mara Šarar, te ugostitelji Denis Svetić i Daniel Grbić. Gornji red – slijeva na desno: Lamia Butorac, Erika Filipan, Katarina Kralj, Tina Butković, Dajana Havić, Tena Peričić, Doris Sokolić, Lorena Topolovec, Dora Car Donji red – slijeva na desno: Katarina Savić, Ana Rubčić, Sonja Belić VINODOLSKE LJETNE VEČERI Ovogodišnje Vinodolske ljetne večeri plijenile raznovrsnošću programa U pornost se isplatila. “Vinodolske ljetne večeri”, manifestacija koju je Turistička zajednica Vinodolske općine organizirala jedanaesti put, i ove je godine potvrdila opravdanost i ostvarila zadate ciljeve. Privlačenje publike, turista, pažnje šire javnosti, na Vinodolsku dolinu najučinkovitije je kroz ponudu vrhunskih umjetničkih događaja. Takvih je ovog ljeta i bilo, a posebnu su im dimenziju dali ambijenti, crkve i kašteli, u kojima je program izvođen. Ovogodišnje Vinodolske ljetne večeri bile su organizirane u devet večeri. U glazbenim priredbama nastupili su gitaristički duo: Slađana Čolović i Nenad Mrazovac. Nedjeljnu večer u crkvi sv. Martina u Grižanama ispunili su kompozicijama svjetski poznatih skladatelja za gitaru. Velik broj posjetitelja privukao je u crkvu sv. Dujma Tonko Ninić, istaknuti hrvatski violinist, i svima poznati nekadašnji koncert majstor i umjetnički voditelj Zagrebačkih solista. Uz pratnju čembalistice Ive Konjevode, publici je poklonjen bogat repertoar sonata za violinu i čembalo J.S. Baha. Pored gostiju, izvođača ozbiljne glazbe, koncertne priredbe priredili su KUD“Bribir“ i vokalna skupina Vinodolke, Marko Tolja uz klavirsku pratnju Zvjezdana Ružića. Velik broj publike, u obnovljenoj i Smotra klapa Gitaristički duet–Slađana Čolović i Nenad Marzović Tonko Ninić i Iva Konjevoda za priredbe uređenoj driveničkoj Gra- komplimente programu koji se kvalidini, privukla je tradicionalna smotra tetom izdigao nad uobičajenim ljetklapa koja se šestu godinu organizi- nim veselicama, kakve priređuju drura s klapom Tić iz Triblja. U Vinodolske ge turističke sredine. ljetne večeri bila je uvrštena i kazališna predstava Mišn imposibl Ri-Teatra iz Rijeke, a u suradnji s etno hotelom Balatura i ovog ljeta, publika je imala priliku na književnim večerima upoznati poznate spisatelje Miru Gavrana i Zorana Ferića. Čestitke organizatorima TZ Vinodola i pokroviteljima Vinodolskoj općini, Županiji i drugima na Zoran Ferić u Balaturi organizaciji nisu izostale uz otvorene Marko Tolja na Gradini Glas Vinodola 15 Interview IVAN BALAŽEVIĆ, AKADEMSKI SLIKAR I GRAFIČAR Vinodol ima dušu i tijelo slikara ili glazbenika A kademski slikar i grafičar, koji živi i stvara u Novom Vinodolskom, već dugi niz godina prisutan je i u Vinodolskoj općini svojim slikama, grafikama, crtežima, fotografijama, poetsko–grafičkim mapama, koje je ostvario zajedno s bribirskom pjesnikinjom mr. sc. Željkom Jurčić– Kleković. U razgovoru s njim pokušali smo doznati što ga u Vinodolu trajno potiče na stvaranje. - Vinodol je izniman prostor napučen čudima. Pratim mu mijene kroz dane, godišnja doba, godine… To nije samo predio, zemljopisno određenje, nego spoj i sraz vremena i prostora koji dišu na sasvim osoben način. Dalja i daleka prošlost tako organski dišu sa suvremenošću. Doživljaj je prolaziti Vinodolom, crtati i fotografirati i na kraju sve to podijeliti s bjelinom platna ili papira. Trajno me prati osjećaj, u svakom njegovom kutku, atraktivnom ili jedva primjetnom, da nikad nisam sam, da je oko mene puno toga što se ne vidi, a osjeća, tu je čak i zvuk, miris… U Vinodolu su mi se dogodile prelijepe stvari, Sv. Marija snježna, Tribaljsko jezero s okruženjem, više ili manje očuvani kašteli Drivenik, Grižane-Belgrad i Bribir, crkvica Sv. Mihovila, vrila i perila…svi oni pamte čuda koja smo razmijenili tijekom godina pa i desetljeća. Vinodol ima i dušu i tijelo slikara ili glazbenika. Vizualno bogatstvo koje je vrlo glasno u svojoj ljepoti ima i utišanost i samotnost tako blisku slikarskom življenju. Spoj vrhunski atraktivnog i nezamjetljive pojedinosti u iznimnom sazvučju, to je doživljaj sam, to je Vinodol. Sjene Frankocrna 16 Glas Vinodola Kakav je Vaš odnos prema Vinodolu te inspiracija za mape s Željkom Jurčić Kleković? - Mnoge sam crteže kao pripremu za kreaciju cjeline deset grafičkih listova poetsko grafičke mape “Sjene hodaju noću” napravio po Vinodolu. Radio sam i crteže koji se prisjećaju prošlih vremena, Frankopana, ratnika i državnika u ondašnjem smislu te riječi, ali i žena tog vremena, znanih imenom i značajem ali i onih nestalih u vremenu. Romantizirajući na svoj način te muže i žene prošlih stoljeća zapravo sam vizualno govorio i o svim našim suvremenim mukama i ljepotama življenja. Ako grafički list promatramo kao scenu likovnog zbivanja, žene su negdje u drugoj liniji ali iznimno bitne u definiranju krajnjeg izgleda lista kao što su i u životu značile više nego ih se spominje. Poezija Željke Jurčić Kleković i grafički listovi su u sazvučju Razgovarala: Mira Krajnović Zeljak Fotomonografija Vinodol–naslovnica i ja sam u njenim versima tražio ona prijelomna intenzivna mjesta ženskog viđenja tih vremena o kojima znamo manje nego želimo ali zato maštamo kolikogod to možemo. Nije to mapa koja bi bila samo frankopanska, niti samo vinodolska, niti samo tragična, ratnička ili ljubavna, ona je to sve ali hoće biti i svevremenska. Rađena suvremenim tehnološkim prosedeom istovremeno ne zaboravlja trajne vrijednosti i postulate likovnosti i ne uklanja im se, a ostaje svoja u likovnom izričaju. Likovnost, rukom rađena i razložna dominira na svakom listu a suvremena je tehnologija (računalo i softveri) samo upotrijebljena. Čudo Vinodola, vizualno i povijesno, tajan- stveno i stvarno pomoglo je i utjelovilo se u mapi vizualno i riječju. Dvije godine ranije realizirali smo poetsko grafičku mapu “Oči pune prašine“ koja je također vezana uz Vinodol, ali je to istovremeno i mapa vrlo slobodne likovne kreacije i poezije ljubavne drame na ženski način. Vaše fotografije krase promidžbene materijale Vinodola. Kakva je suradnja s Turističkom zajednicom Vinodolske općine? - Već sam prije dvadesetak godina zagovarao izradu fotomonografije Vinodola. Tada sam kreirao prvi objedinjujući turistički materijal cijelog Vinodola “Općina vinodolska” na 20 stranica . Predstavljeni su Bribir, Grižane, Tribalj i Drivenik, Tradicionalno graditeljstvo, Osobitosti podneblja, Vallis vinearia, Vinodolski zakon, Julije Klović, Sakralna baština, Arheološka nalazišta, Kašteli i Povijest te lov i ribolov. Danas je suradnja sa TZ Vinodolske općine puno intenzivnija i rezultirala je lijepim realiziranim projektima. Nedavno smo prezentirali materijale vezane uz vidikovce u Vinodolu i zaleđu Novog Vinodolskog. Suradnja TZ Vinodolske općine i TZG Novi Vinodolski omogućila mi je da uz mnoge obilaske terena i stotine fotografija kreiram cijeli program prezentacije vidikovaca- “Oči Vinodola”. Publikacija “Turistički vidici” koja je po riječima Iris Bruketa te Vladimira Butkovića izvrsno prihvaćena od posjetitelja Vinodola i vidikovaca kao i od domaćeg puka činila mi je veliko zadovoljstvo tijekom nastajanja, jer sam i ranije obilazio te lokacije, a sad su bile valorizirane i izvrsno uređene. Atraktivnim je foto materijalom predstavila Vinodol i zaleđe Novog Vinodolskog, te poglede s vidikovaca uz lijepe tekstualne dopune i pojašnjenja. Upravo izlazi publikacija realizirana s TZ Općine Vinodolske “Vrela i perila Vinodola”. Autor sam fotografija i likovnog oblikovanja, tekstove je napisala Jasna Špalj, a urednica i izdavač publikacije je Iris Bruketa. Vrijedni čuvari tradicije Vinodola i članovi folklornih društava pomogli su u realizaciji fotografija izvornim predmetima vezanim uz pranje na perilima, kao i uprizorenjem pranja i susreta uz vrela i perila. Publikacija je u formi mape koja se presavija na format prospekta i sadrži sva vrela i perila, opise perila i običaja vezanih uz perila, i kartu područja s označenim lokacijama uređenih vrela i perila. Ovaj je materijal dugo i studiozno pripreman u svim segmentima i vjerujem da je na razini značaja očuvanja vrela i perila kao i podsjećanja i čuvanja te vrijedne tradicije. Planovi vezani uz Vinodol? - Moja je dugogodišnja želja kreacija fotomonografije Vinodola odnosno Glas Vinodola 17 Interview Vinodolske općine. Kako sam uvodno rekao, kraj tolikih prirodnih ljepota, bogate i očuvane tradicije, kulturne baštine te povijesti koju srećete na svakom koraku u Vinodolu, teško se oduprijeti masi razloga da fotomonografija konačno ugleda svjetlo dana. Mislim da je neophodna Vinodolskoj općini, jer bi na kvalitetan način dodatno skrenula pažnju na iznimnost tog područja. Mnoga organizirana zbivanja temeljena na bogatoj tradiciji Vinodola i prirodnim ljepotama te kulturnoj baštini uvelike podižu razinu turističke ponude Vinodola,pa je to još jedan razlog za fotomonografiju. Bez obzira što više od 20 godina snimam po Vinodolu, a desetak puta i iz zraka, ne pretendiram na to da samo ja budem autor fotografija. Znam da postoje zaljubljenici u Vinodol, domaći ljudi koji ga također fotografiraju. Rado bih to objedinio i grafički uobličio u knjigu dostojnu Vinodola. Naravno to bi trebalo izdati i na DVD-u a i na sve druge suvremene tehnološke načine učiniti Planinarske staze i šetnice 18 Glas Vinodola dostupnom svima. Tekstovi jednog ili više autora bi trebali informativno, ali prvenstveno poetski opjevati čudo Vinodola. Mnogi takovi tekstovi već postoje i znani su mi, samo bi sve to trebalo objediniti. Što se mene tiče, taj projekt je započeo i ja ga radim. Imam svu potrebnu pripremu oko realizacije uz vrlo povoljne cijene tiska i dorade knjige i DVD-a. Ne mislim odustati od tog projekta jer je to ljubav prema Vinodolu pretočena u djelo i kreaciju, ne Turistički vidici kao radni zadatak ili narudžba nego potreba i želja. Vrela i perila Vinodola Škola i vrtić U Školsku 2011./2012 . upisano manje đaka nego lani T rend pada broj osmoškolaca u Vinodolskoj općini se nastavlja. Ove školske godine klupe osnovnih škola u Bribiru i Triblju su manje popunjene za 24 đaka. U odnosu na lanjsku školsku godinu, OŠ Josip Pančić u Bribiru lani je pohađalo ukupno 120 đaka. OŠ J.J. Klović imala je 128 u svih osam razreda. Ove godine bribirsku osmoljetku pohađa 102 učenika, a u Triblju ih je 122 đaka. U Bribiru je prvi razred popunilo 11 učenika, a u Triblju 16 prvašića. Nastava se u obje škole izvodi u jednoj smjeni. Đaci prvaci OŠ Josip Pančić sa učiteljicom Mirjanom Jurčić Prvi razred OŠ J.J. Klović, ŠG 2011-2012. Stasali za vrtić i jaslice U Dječji vrtić „Cvrčak i mrav“ u predškolsku godinu 2011./2012. upisano je ukupno 26 djece u podružnicama Bribir i Tribalj. U podružnicu u Bribiru su u jasličku grupu (1 do 3 godine) upisani: Domagoj Stipanić, Božo Skočilić, Adrian Miličić, Leonarda Starčević i Fran Vuleta. Na njih paze, animiraju i tješe dok mama ne dođe tete Ana Milković i Ana Butina. U mješovitu vrtićku grupu u Bribiru (do 3 do 7 godina) krenuli su: Luka Marin Stinanić, Ana Marija Skočilić, Marko Markelić, Mauro Babić, Denis Kosanović, Laura Barac i Mauro Majstorović. Oni moraju surađivati sa odgajateljicama Draganom Baričević Crnković i Ljubicom Galovac. U dječji vrtić u Triblju upisalo se četrnaest mališana: Anamarija Jakopiček, Marcello Gašparović, Drago Maljevac, Djeca iz vrtića Cvrčak i mrav, podružnica Bribir Silvano Mužević, Lorena Dijakandić, Nola Stanić, Nikolina Zgombić, Lana Dobrila, Niko Petrović, Duje Jerčinović, Krešimir Vuljak, Borna Krznarić, Lovro Krznarić i Renata Polić. Podjeljeni su po skupini „Črišnjice“ uzrasta (3 do Tići–vrtić Cvrčak i mrav, Tribalj 5 godina) i na njih paze tete Mateja Maškulin i Danica Miočić Zoričić. Dok stariju grupu „Tići“ uzrasta (5 do 6) godina polako za školu pripremaju odgajateljice Marina Brusić i Eljazović. Črišnjice–vrtić Cvrčak i mrav, Tribalj Glas Vinodola 19 Sport Turbina se vraća na Podhumac N akon trećeg kola jesenjeg nogometnog prvenstva 1. županijske nogometne lige o stanju u nogometnim momčadima NK Turbine interesirali smo se kod predsjednika Kluba Marinka Zubčića. Što se tiče starta sezone, nismo baš započeli slavno, kaže Zubčić. Protiv Lučkog radnika smo izgubili u prvom kolu na domaćem terenu, potom protiv Zameta i jednu smo utakmicu odigrali neriješeno protiv Lokomotive. Razlozi leže, dobrim djelom u pomlađenoj i dijelom obnovljenoj ekipi. Sad treba trenirati i sve ih povezati u igri koju će igrati Turbina. Ne izgleda to tako loše, ali naša kriza započinje u zadnjih nekoliko kola prošlog prvenstva i sad se nastavlja na jesen. Glavni je uzrok u tome što naši dečki dosta rade u turizmu u Crikvenici i dok traje ljetna sezona, stignu odraditi dvadeset do pedeset posto treninga, a to je malo. Ne prođu prave pripreme. I dok se sve skupa to posloži, prođe mjesec dana, četiri kola i rezultat imate takvog kakav jest. Nova pravila izgurala pionire iz natjecanja U dogovoru sa Županijskim nogometnim savezom NK Turbina uspjela je napraviti pomake vezane za svoje igralište Podhumac. Na njemu ponovno mogu igrati pioniri. Međutim, dodaje Zubčić, u međuvremenu imamo nova pravila vezana za generacije igrača. Godište igrača koji može igrati u tekućoj nogometnoj sezoni se prije računalo do 1. kolovoza, a sada od 1. siječnja. Tako da smo u situaciji da pojedini igrači ne mogu igrati ni u jednoj ekipi, odnosno za pionirsku momčad su stari a za juniorsku još mladi. U dogovoru sa savezom odlučili smo da ovu godinu natjecanje u pionirskoj ligi propustimo, iako oni nastavljaju trenirati. Juniori su, za razliku od lanjske godine odlični. Imamo dobre dečke, zadovoljno će Zubčić. Do sada smo igrali samo jedno kolo, drugo smo bili slobodni i tada smo dobili Zamet sa 5:4 u Triblju, što je povijesni rezultat. Zamet je uvijek imao juniore koji su naše pobjeđivali. Tu sam optimista jer ćemo sutra imati kvalitetne igrače za seniorsku postavu. Vraćamo se na Podhumac U uređenje igrališta u Triblju puno smo uložili, kaže Zupčić i želi zahvaliti članovima na njihovom dragovoljnom radu, sponzorima i svim drugim koji su pomogli. Uredili smo travnjak, bila je komisija i pohvalili su nas. Imamo jedan od boljih terena u županiji, nećete pronaći ni centimetra bez trave. Uredili smo svlačionice, pomaknuli golove i nadamo se da bi kroz godinu dana možda i seniori mogli zaigrati u Triblju. Nogometni savez izdao je interni pravilnik za Nogometni savez Primorsko-goranske županije, po kojem minimalne dimenzije igrališta za igranje županijske lige mogu biti 90x45 metara, i mi to imamo. U prvoj fazi smo išli da igraju samo pioniri, a kasnije ćemo vidjeti što ćemo dalje. Ni Domovinski rat nije zaustavio Turbinu NK Turbina ove će jeseni napuniti 60 godina postojanja i 40 godina neprekidnog djelovanja. I tijekom Domovinskog rata klub nije prestao djelovati već je radio na promicanju sporta i zdravlja među mladima. U klubu se spremaju svakako obilježiti svoju obljetnicu. No kako kažu, puno su se angažirali i financijski iscrpili oko uređenja igrališta tako da je moguće da samo obilježavanje umjesto ove jeseni prebace za početak iduće godine. Očekuju i u tome pomoć Vinodolske općine te sponzora i prijatelja kluba. 20 Glas Vinodola Povratak polumaratonca Bribirci pobrali medalje J edno poslijepodne moj klupski kolega Zoran Tonković me pozvao na zajednički trening. Kako sam prethodni dan imao jači trening, zahvalio sam se na pozivu, ali sam ipak odlučio praviti mu društvo, odnosno još se jednom uvjeriti u njegov osobni pothvat koji zaslužuje pažnju i priznanje. Zoranov trening počeo je u centru Bribira, tj. Vrbe, odakle se spustio cestom Bribir–N. Vinodolski otprilike 2,5 km do raskršća za Sv. Mikulu. Tu je napravio nekoliko sprinteva od stotinjak metara i krenuo dalje, pretrčati 3 km kroz novljansko polje do magistrale. Tu je dionicu podijelio 3 x 1000 m i tako natrag s minutom pauze. 1000 m trčao je 3,40 min. U tjednom programu Zoran ima dužinski trenig od 2025 km, jedan tempo trening 12 km, brdski trening 10 km i jedan brzinski trening u dionicama od 400-1000m zavisno za koju se utrku sprema. To su vrlo naporni treninzi koji zahtijevaju maksimalnu psihofizičku spremnost. Talent koji nije prepoznat Zoran je rođen 1976 god. u Rijeci, sa trčanjem se počeo baviti već u ranom djetinjstvu u atletskoj sekciji OŠ Dr. Josip Pančić-Bribir, a nastavio u AK Marathon iz Bribira koji je prestao sa radom polovicom devedesetih. Kroz to je razdoblje postizao iznimne rezultate, a posebno su za pamćenje oni iz 1990. godine kada je na državnim i među- narodnim utrkama od 15 utrka pobijedio na 10 utrka, a na ostalim utrkama zauzeo visoke plasmane. Kao takav je bio kandidat za sportaša godine u bivšoj općini Crikvenica. Sa uspjesima je nastavio i dalje, a 1993. godine na međunarodnom Zagrebačkom maratonu kao 17-godišnjak u seniorskoj konkurenciji, u disciplini polu-maratona od 21.1 km osvojio je 12. mjesto. Iste godine na tradicionalno jakoj utrci Uljanik–Pula na 8 km osvojio je u seniorskoj konkurenciji 4. mjesto sa rezultatom od 27,56 minuta, jednu minutu iza prvoplasiranog. U tom razdoblju u svojoj dobi Zoran je bio najbolji trkač u Hrvatskoj, nažalost njegov talent nije prepoznat i adekvatno valoriziran. Trčanjem do zdravlja U međuvremenu se Zoran posvetio poslu, radi kao kuhar u H.P. Jadran d.d. iz Crikvenice, oženio se, dobio dva sina Filipa i Bartola. U takvim okolnostima, trčanje je palo u drugi plan, jer se trebalo brinuti za egzistenciju. Zoran je u razdoblju neaktivnosti dobio dvadesetak kilograma, što je dovelo do zdravstvenih problema (visok tlak, masnoće i dr.). Zoran se odlučio ponovo reaktivirati, postao je predan i postojan u treniranju. Trud se isplatio, uspio je skinuti 20 kg u devet mjeseci i riješiti se zdravstvenih problema. U međuvremenu je sudjelovao na niz utrka, a među njima i na zadnja tri riječka polumaratona gdje je ove godine postigao rezultat od 1h i 31. min. Zoran još uvijek trči sa stilom i duhom pobjednika, što se najbolje vidi na trenizima i utrkama gdje ne prepušta vodstvo drugima, ako to situacija ne zahtjeva. Tekst i foto Marko Viduka U kategoriji sudionika iznad 60 godina na 6. krosu »Kroz jelenski jarak« održanom u Vrbovskom, Pavao Kombol, član kluba za cestovno i brdsko trčanje »Bribir 1288« iz Bribira stigao je prvi na cilj. Kombol, a i njegove klupske kolege na toj atletskoj priredbi još su jednom potvrdili da bribirski maratonci zauzimaju istaknuto mjesto među hrvatskim atletičarima. Na krosu u Vrbovskom nastupili su Gabrijel Barac, Karmen Barac, Blaž Barac, Pavao Kombol, Marko Viduka, Krešo Glavaš, Ivan Čotra i Zoran Tonković. U kategoriji djece do osmogodišnjeg uzrasta na stazi dugoj 100 metara Gabrijel Barac osvojio je prvo mjesto. U središnjoj utrci na duljini staze 11,5 kilometara Karmen Barac osvojila je treće mjesto, Blaž Barac je u kategoriji sudionika od 30 do 40 godina bio drugi, a u kategoriji od 40 do 50 godina Krešo Glavaš osvojio je drugo mjesto. Pavao Kombol Glas Vinodola 21 Obljetnice utrkA od Bribira do Zalužnice I ove godine povodom obilježavanja Dana pobjede i domovinske zahvalnosti bribirski maratonci, članovi KCBT »Bribir 1288«, nastavili su tradiciju i pretrčali stazu od Bribira do Zalužnice, dugačku 75 kilometara. Kao i prije dvije godine bribirski maratonci rutu su trčali u spomen i u znak počasti poginulim hrvatskim braniteljima u vojno redarstvenoj akciji »Oluja«. Članovi bribirskog Kluba za cestovno i brdsko trčanje »Bribir 1288« – Blaž Barac, Josip Brozičević, Zoran Tonković, Marko Stipeč, Danijel Kršul i Pavao Kombol – u Zalužnicu su na spomenobilježju odali počast poginulim hrvatskim braniteljima. Sve dosadašnje tri utrke od Bribira do Zalužnice organizirala je Udruga branitelja Domovinskog rata iz Bribira. Blagdan Majke Božje snježne i Dan Domovinske zahvalnosti dostojanstveno obilježeni Belgrad – Petog kolovoza u prisutnosti brojnih vjernika s područja Grižansko-belgradskog kraja, susjednih mjesta Vinodolske doline, te turista koji su se zatekli na tom području, u Belgradskoj crkvi Majke Božje Snježne popodnevnom svetom misom obilježen je blagdan Majke Božje. Misno slavlje posvećeno Majki Božjoj Snježnoj i Danu Domovinske zahvalnosti kao i svim poginulim braniteljima u Domovinskom ratu, kao i sinovima ovog kraja služio je grižanski župnik Tomislav Ćurić. Nakon mise u prelijepom podvečernjem okruženju ispod slikovite litice Zabral, koja kao da izrasta iz srca Gornje strane, ispod koje stoljećima caruje stari frankopanski grad, te zidina nekadašnjeg Belgradskog kaštela, u organizaciji Udruge za očuvanje narodnih običaja i kulturne baštine „Juraj Julije Klović“ Grižane i Mjesnog odbora Grižane-Belgrad pod pokroviteljstvom Vinodolske općine održana je kulturo zabavna manifestacija. Nakon otpjevane himne, Marinko Badurina uručio je pozdrave Ivice Cr- Vokalna skupina Vinodolke 22 Glas Vinodola Stipica Juričić nića, načelnika Vinodolske općine, te ispred Mjesnog odbora Grižane-Belgrad pozdravio sve prisutne. Stipica Juričić, član Predsjedništva Udruge i član Mjesnog odbora Grižane-Belgrad govorio je o kulturno povijesnom značaju crkve Marije Snježne, emotivno, s puno povijesnih činjenica, upozorivši pri tom nadležne da je ova crkva objekt od velike povijesne vrijednosti, pod zaštitom Zavoda za zaštitu spomenika kulture, ali nažalost u takvom stanju da mu prijeti propadanje krovišta, a onda i uništenje interijera. Sličnu sudbinu dijele crkvice Sv. Mihovil, Sv. Roko, Duševo i Sv. Križ, a isto tako i Sv. Ana u Barcima. Ovo stanje predstavlja veliki problem i štetu, kako spomeničku, a posebno se kvari turistička slika sada već prepoznatljivog Vinodola pred ulazak u Evropu. O tome kako se poduzimaju mjere oko izrade elabora- ta i traženja novčanih sredstava govorio je velečasni Tomislav Ćurić dijeleći optimizam i nadu da će nadležni ozbiljno sagledati ovaj gorući problem. Program je nastavljen nastupom Vokalne skupine Vinodolke, a u istom su sudjelovali i čakavski pjesnici Mladen Barac, Katica Barbarić, Stipica Juričić i Zlatica Balas, dok je kantautor Neven Barac svirajući i pjevajući uz gitaru te uz duhovite stihove zaradio poseban pljesak. Član najmlađe grupe tamburaškog orkestra KUD-a Dr. Antun Barac Ante Dragojević, otpjevao je uz tamburu dvije pjesme zaradivši posebne simpatije publike. Dean Barac, predsjednik Udruge organizatora nakon pozdrava svih učesnika čestitao je Vinodolkama 10. godišnjicu postojanja uručivši im cvijeće i propagandnu kazetu Vinodola. Program je uspješno vodila Davorka Badurina, predsjednica KUD-a Dr. Antun Barac Grižane, dok su cjelovečernjoj zabavi svoj doprinos dali članovi glazbenog sastava Klamaruša iz Grižana. Foto: Marko Balen, Tekst: Zlatica Balas Zadovoljna publika Glas Vinodola 23
© Copyright 2024 Paperzz
