ISSN 1846-6230 Besplatan primjerak Glasilo Općine Vinodolske općine godina V, Broj 20, listopad 2012. Izdavač: Općina Vinodolska Bribir 35, 51253 Bribir A ktualno: S drugom izmjenom PPU-a lakša legalizacija izgrađenog T urizam: U 9 mjeseci 45% veći turistički promet u Vinodolskoj općini S usreti: Spomenka Avberšek predsjednica SSZSSH: “Grižane su dio mene” Glas Vinodola Uvodnik Sinergija Napiso: Zdravko Kleva P listopad 2012. rošlo je ljeto. Feštalo se, ne možemo reći da nije. Vinodolske ljetne večeri, Ružica Vinodola pa Dani smokav... i mnogo drugih stvari se događalo. A bilo je i vruće. A i gorjelo je! No sva ljetna događanja u Vinodolu namijenjena razonodi i opuštanju ljetnih gostiju, “rođaka” i domaćina, bila su lijepo organizirana, uspješno realizirana, kapa dole organizatorima. Koštalo jest. Nešto manje, nešto više, a nešto se i Glas Vinodola 2 ulaznica naplatilo pa, nazovimo samo tako, zaradilo. Moglo je možda biti i bolje da su se i neki drugi htjeli pridružiti Turističkoj zajednici, ŠRD Šaranu, općinskom Odjelu za kulturu, Klapi Tić i drugim, mahom entuzijastima, koji su svaki sa svoje strane dali doprinos da ljeto u Vinodolu bude još sadržajnije. Ostvario bi se, kako bi rekli oni što se vole obraćati s govornica, snažniji sinergijski učinak. Nije nepoznanica da se svi mi u Hrvatskoj fantastično razumijemo u mnogo toga; primjerice nogomet, politiku, hortikulturu, zaštitu okoliša, vještinu komuniciranja. I pouzdano znamo dosta toga što je dobro i što treba napraviti, jedino uvijek zapnemo oko toga TKO bi to trebao napraviti, iznijeti na svojim plećima. A htio sam ovo reći: već ste sigurno primijetili (!?) Glas Vinodola je promijenio izgled. Dvadeseti mu je ovo, jubilarni broj, pa smo ga odlučili počastiti jednim “face liftingom”, pomladiti, malo ušminkati. Malo smo mu zategnuli izgled, napeli mu stranice s formata A4 na nešto manji. Promijenili smo mu tiskaru (kozmetički salon) i grafičkog urednika (vizažista). I sad je tiskanje malo jeftinije. Ne vjerujete, je li? No, nevezano uz cijenu i izgled, posegnuli smo za ovim jer smo smatrali to dobrim i potrebnim. Još za svojih studija, a i tomu ima, u nečijem sam eseju pročitao kako je promjena potrebna radi same promjene. E sada, je li to uvijek i dobro i hoće li se takvim pokazati u slučaju Glasa Vinodola, prosudit ćete Vi. A kad biste se još javili, nešto predložili, sugerirali pa i napisali... to bi bio pravi snažni sinergijski učinak na podizanju kvalitete ovoga glasila. Zato, dajte! Evo i adrese: primari@ri.t-com.hr ili “Za Glas Vinodola” na adresu Vinodolska općina, Bribir 34, 51253 Bribir. *Sinergija = uzajamno komplementarno djelovanje čiji je učinak veći od zbroja pojedinih dijelova uključenih u proces Vijesti s www.vinodol.hr prenosi portal www.lokalnahrvatska.hr O d srpnja ove godine informacije s internetske stranice Vinodolske općine www.vinodol.hr pristupačne su preko web portala Lokalna Hrvatska koji na jednom mjestu objedinjuje osnovne informacije i vijesti iz 136 općina, 74 grada i 8 hrvatskih županija. Više od 2.400 primatelja svakoga dana putem e-maila dobiva vijesti s portala Lokalna Hrvatska. Svrha portala Lokalna Hrvatska jest da investitori pronađu lokacije za koje nisu znali te brzim pregledom vide jesu li su- Važni telefonski brojevi Vinodola Vinodolska općina -Bribir Bribir 34, 51253 Bribir centrala tel: 385 51 42 25 40 pravna@vinodol.hr www.vinodol.hr Načelnik: Ivica Crnić tel: 385 51 24 85 89 fax: 385 51 24 80 07 Pročelnica jedinstvenog upravnog odjela; voditeljica Odsjeka za kulturu Željka Jurčić-Kleković tel: 385 51 24 81 72 tel: 385 51 42 25 43 “Glas Vinodola” glasilo Općine Vinodolske općine OPĆINA VINODOLSKA Odsjek za finacije i proračun: voditelj: Den Strizić tel: 385 51 42 25 44 Odsjek za pravne i opće poslove voditelj: Anto Matković tel: 385 51 42 25 41 Odsjek za komunalnu djeatnost i gospodarenje prostorom voditelj: Bernard Peko-Lončar tel: 385 51 42 25 45 Prijem stranaka: ponedjeljak,srijeda i petak od 8.30 do 15.00 h utorak od 13.00 do 17.00 h četvrtkom se stranke ne primaju impressum: ISSN 1846-6230; Izdavač: Općina Vinodolska općina izlazi 4 puta godišnje; Za izdavača: Ivica Crnić Godina V, Broj 20 listopad 2012. Urednik: Zdravko Kleva Bribir 34, 51253 Bribir Uređivački odbor: Željka Jurčić Kleković, Iris Bruketa Besplatni primjerak kladne njihovom interesu. Portal ih potom upućuje na lokalne internetske stranice po šira obrazloženja i više informacija. Portal Lokalna Hrvatska skreće pozornost i na manja hrvatska mjesta, prikazom njihovih strateških vizija razvoja u kratkim crtama, smjernicama gospodarskog razvitka, promovira sportska i kulturna događanja te turističke potencijale lokalne sredine u širem okružju. Narodna knjižnica i čitaonica “Bribir” Bribir tel: 385 51 24 81 03 385 51 24 80 30 Radno vrijeme: ponedjeljak i srijeda od 10.00 do 19.00 utorak od 8.00 do 16.00 h četvrtak i petak od 8.00 do 15.00 h Ambulanta Bribir tel: 385 51 24 81 11 Radno vrijeme: ponedjelka, srijeda i petak od 7.00 do 13.30 h utorak i četvrtak od 13.00 do 19.30 Turistička zajednica Općine Vinodolske tel: 385 51 24 87 30 Radno vrijeme: od 8.00 do 14.00 h svakim danom osim nedjelje Vučna služba HAK 987 Suradnici: Željka Jurčić-Kleković, Anton Ficko,Zlatica Balas, Stipica Jurčić,Iris Bruketa, Mira Krajnović Zeljak,Marko Viduka,Vedran Vučinić ( križaljka) Fotografije: Dino Lovrić, Zdravko Kleva, Mira Krajnović Policija 92 Prva pomoć 94 Vatrogasci 93 Autobusni kolodvor Novi Vinodolski 051/244-268 Autobusni kolodvor Crikvenica 051/781-333 Zeljak,Zlatica Balas,Stipica Jurčić,Anton Ficko Lektura i korektura: Hajdi Matijević Grafičko oblikovanje i tisak: Grafika Helvetica d.o.o. Naklada: 1.500 primjeraka Ivica Crnić-načelnik N a 20. sjednici Općinskoga vijeća održanoj 19. rujna, načelnik Vinodolske općine Ivica Crnić vijećnicima je podnio izvješće o svom radu u razdoblju od siječnja do lipnja 2012. godine. U izvješću, koje su vijećnici prihvatili, načelnik je naveo sljedeće: -Općinsko vijeće održalo je četiri sjednice na kojima su donesena 24 opća i 10 pojedinačnih akata (zaključaka) koje su predložili načelnik i stručni kolegij - Načelnik Ivica Crnić sudjelovao je na svim sjednicama Vijeća posebno se angažirajući kroz aktualni sat gdje je odgovarao na postavljena vijećnička pitanja -U prvom polugodištu ove godine donio je 77 zaključaka od kojih se najveći broj odnosi na područje javne nabave, sređivanja zemljišno-knjižnog stanja, imovinsko- pravnih i ugovornih odnosa - U tom je razdoblju opomenuto 189 dužnika na ime grobne naknade, 112 dužnika na ime komunalne naknade, a pokrenuto je i 55 ovršnih postupaka. Trideset predmeta riješeno je mirnim putem. -Načelnik Crnić sklopio je 31 ugovor iz područja javne nabave ukupne vrijednosti 1.951.962,09 kuna bez PDV-a. - U području javne nabave roba, radova i usluga sklopio je 3 ugovora vrijedna 558.484,33 kune s PDVom. - U postupku male nabave radova i usluga zaključeno je 20 ugovora ukupne vrijednosti veće od 715.000 kuna s PDV-om. U izvještajnom razdoblju načelnik Ivica Crnić, kao ovlaštena osoba Vinodolske općine, naručio je: - Izradu Glavnog projekta kanalizacije Ropci-Šimići - Izradu idejnog projekta oborinske odvodnje centar Tribalj - Izradu Tehnološkoga rješenja za odabir tipa pročistača UPOV Tribalj -Izradu elaborata javne rasvjete. Načelnik Ivica Crnić pokrenuo je i kandidiranje projekata te sklopio sporazume vezane uz realizaciju uglavnom komunalnih projekata. Prema Hrvatskim vodama kandidirani su projekti izgrad- Aktualnosti Izvještaj o radu načelnika Općine Ivice Crnića nje kanalizacije Most sv. Ivan-Most Ričina i dionica kanalizacije Ropci- Šimići. Isti projekti kandidirani su i prema strukturnim fondovima IPARD programa EU. Sporazumom s Primorsko-goranskom županijom nastavlja se sufinanciranje projekta “Kuća Klović”. Sa županijskom Upravom za ceste nastavljena je suradnja na pripremi realizacije pojačanog održavanja prometnice Lič-Lukovo te sanacija dijela županijske ceste u Grižanama i drugih oštećenih dijelova županijskih cesta na području Općine. Tijekom prvih šest mjeseci nastavljeno je i saniranje vodnih građevina u okviru ovlasti Vodnogospodarskog odjela Rijeka. Tekst i foto Z.Kleva 20. sjednica Općinskoga vijeća Vinodolske općine Izvršenje proračuna Općine zadovoljavajuće u odnosu na okolnosti P roračun Općine Vinodolske u 2012. godini iznosi 22.272.972 kune, a u prvih šest mjeseci ostvareno je 8.283.470 kuna što je 37,2 posto planiranog. Ako bi se iz planiranoga iznosa godišnjega proračuna izuzelo uračunatih više od 4 milijuna kuna kredita te promatrao samo izvorni proračun u iznosu od 17.900.000 kuna, tada postotak njegova ostvarenja Den Strizić-Voditelj odsjeka za proračun i financije u prvih šest mjeseci iznosi solidnih 46% što je, rekao je obrazlažući vijećnicima izvršenje proračuna načelnik Ivica Crnić, bolje nego lani u istom razdoblju. Proračun se u prvoj polovici godine najviše punio iz poreza. Prikupljeno je 3,7 milijuna kuna ili 43% od planiranog, dok se od upravnih i administrativnih pristojbi u općinsku blagajnu slilo 3,2 milijuna kuna ili 45%. Ono što nije realizirano u željenom postotku su prihodi od poreza na kuće i nepokretnu imovinu te prihodi od kapitalnih i tekućih potpora iz proračuna Županije. Rashodovna strana, rekao je načelnik Crnić, uglavnom prati prihodovnu, premda, naglasio je, neke stavke “strše” o čemu ubuduće treba voditi računa kako bi se to izbjeglo. Voditelj Odsjeka za proračun i financije Dean Strizić obrazložio je rashodovnu stranu izvršenja proračuna u prvih šest mjeseci. Rashodi su iznosili ukupno 8.220.974 kuna ili 36,9 % od planiranog. Z. Kleva Glas Vinodola 3 Aktualnosti Izvršenje plana gospodarenja otpadom za 2011. godinu listopad 2012. S Glas Vinodola 4 ukladno Planu gospodarenja otpadom za Vinodolsku općinu, u razdoblju od 2008. do 2016. godine na 20. sjednici Općinskoga vijeća prihvaćen je izvještaj načelnika općine Ivice Crnića o izvršenju plana gospodarenja otpadom tijekom 2011. godine. U izvještaju su definirani ključni zadaci Općine Vinodolske glede gospodarenja otpadom, a koje treba u što kraćem roku realizirati. To su: uspostava su- stava sakupljanja otpada kod pravnih i fizičkih osoba, saniranje neuređenih odlagališta i otpadom onečišćenoga tla te na kraju, razvijanje i utvrđivanje programa edukacije za sve subjekte (fizičke i pravne ) koji sudjeluju u nastanku otpada. U 2011. godini uspostavljen je sustav odvojenog sakupljanja otpada na području Općine Vinodolske i Grada Novog Vinodolskog gdje je postavljeno 45 eko otoka. Preuzimanje te odvoz i zbrinjavanje komunalnog smeća obavlja ovlašteni sakupljač KD “Ivanj”. U 2011. godini to komunalno društvo zbrinulo je 1894,4 tone miješanoga komunalnog otpada s područja Općine Vinodolske. Jedan od najvećih problema u općini jesu divlja odlagališta. Posljednjih se godina tom problemu pridaje znatna pažnja što je rezultiralo smanjenjem neadekvatno odloženog otpada, no to i dalje ostaje gorući problem. Jedan od uzroka pojave divljih odlagališta, istaknuto je u izvješću načelnika, leži u činjenici da stanovnici drugih jedinica lokalne samouprave nepropisno odlažu otpad na teritoriju Općine Vinodolske. U 2011. godini sanirano je 7 divljih odlagališta na području: Stranče, Podsopalj, Put Antonovo, Kamenolom, Slani potok, Dolinci i Barbara. Sanaciju tih odlagališta obavio je KD “Ivanj”, a za navedene radove na njima Općina Vinodolska izdvojila je iz proračuna 126.829,00 kuna. U predstojećem razdoblju, stoji u zaključku izvještaja, nastavit će se sa sanacijama divljih odlagališta otpada te s unaprjeđenjem sustava edukacije i sustava odvojenog sakupljanja otpada u svrhu stvaranja preduvjeta za uspostavu cjelovitoga sustava gospodarenja otpadom i ispunjenja zakonskih odredbi. Tekst i foto Z. Kleva Druga po redu izmjena i dopuna Prostornoga plana uređenja Vinodolske općine Izmjene PPU-a u svrhu bržeg razvoja O pćinsko vijeće donijelo je odluku o pristupanju Drugoj izmjeni i dopuni Prostornoga plana uređenja Vinodolske općine. Razlozi koji su doveli do ovakve odluke jesu određeni problemi u provedbi prostornoga plana. Druga izmjena i dopuna Plana radi se u cilju osiguranja svrsishodnoga gospodarskoga razvoja Općine i omogućavanja kvalitetnih uvjeta za potencijalne ulagače u gospodarske programe. Izmijenjenim i dopunjenim prostornim planom trebali bi se, također, olakšati uvjeti i smanjiti troškovi izgradnje stambenih građevina, kao i omogućiti legalizacija bespravno izgrađenih građevina. Osnovni cilj izrade Plana jest ispravka dijela odredbi koje onemogućuju racionalno korištenje prostora i postizanje više razine urbanog standarda te određivanje građevinskih područja za korištenje obnovljivih izvora energije, kao i uvjeta za njihovu izgradRok za predaju zahtjeva za legalizaciju izgrađenog je do 30. lipnja 2013. nju. Također, slijedom odredbi Prostornoga plana uređenja Županije primorsko-goranske, moraju se obaviti izmjene infrastrukturne mreže, definirati sve lokalne i nerazvrstane ceste na području općine te se mora revitalizirati planinsko područje koje je u prošlosti bilo mjesto stanovanja i rada dijela stanovništva Vinodolske Nastambe u kojima se davno općine. Primarni je zadatak i razvitak živilo i radilo pred legaliazcijom gospodarstva kroz otvaranje novih radnih mjesta te stvaranje većeg bruto društvenog proizvoda kroz korištenje prirodnih resursa. Tekst i foto Z.Kleva JAVNI POZIV ZA PROVEDBU POSTUPKA OZAKONJENJA ZGRADA NA PODRUČJU VINODOLSKE OPĆINE svim vlasnicima / investitorima nezakonito izgrađenih zgrada na području Vinodolske općine da sukladno odredbi članka 10. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (»Narodne novine« broj 86/ 12) podnesu zahtjev za izdavanje Rješenja o izvedenom stanju kod Upravnog odjela za graditeljstvo i zaštitu okoliša Primorsko-goranske županije, Ispostava Crikvenica. Zahtjev se podnosi najkasnije do 30. lipnja 2013. i nakon proteka toga roka ne može se više podnijeti. Iznimno, zahtjev za donošenje rješenja o izvedenom stanju za ozakonjenje nezakonito izgrađene zgrade za koju je građevinski inspektor donio rješenje za uklanjanje do dana stupanja na snagu Zakona podnosi se najkasnije do 31. prosinca 2012. i nakon proteka toga roka ne može se više podnijeti. Nezakonito izgrađenom zgradom u smislu Zakona smatra se zgrada, odnosno rekonstruirani dio postojeće zgrade izgrađen bez akta kojim se odobrava građenje, odnosno protivno tom aktu, vidljiva na digitalnoj ortofoto karti u mjerilu 1:5000 iz 2011. godine (DOF5/2011). Nezakonito izgrađena zgrada ozakonjuje se donošenjem rješenja o izvedenom stanju. Zakon razlikuje: 1. zgradu čija je građevinska (bruto) površina veća od 400 m2, zgradu za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija je građevinska (bruto) površina veća od 1000 m2 i zgradu javne namjene bez obzira na njezinu površinu (zahtjevna zgrada); 2. zgradu čija građevinska (bruto) površina nije veća od 400 m2 i zgradu za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija građevinska (bruto) površina nije veća od 1000 m2 (manje zahtjevna zgrada); 3. zgradu čija građevinska (bruto) površina nije veća od 100 m2 i zgradu za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija građevinska (bruto) površina nije veća od 400 m2 (jednostavna zgrada); 4. pomoćnu zgradu u funkciji osnovne zgrade, koja ima jednu etažu i čija tlocrtna površina nije veća od 50 m2 (pomoćna zgrada). Ovisno o toj podjeli, zahtjevu se prilaže sljedeće: 1. Zahtjevu za donošenje rješenja o izvedenom stanju za nezakonito izgrađenu zgradu čija je građevinska (bruto) površina veća od 400 m2, zgradu za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija je građevinska (bruto) površina veća od 1000 m2 i zgradu javne namjene bez obzira na njezinu površinu (zahtjevna zgrada) podnositelj zahtjeva prilaže: - tri (3) primjerka geodetske snimke izvedenog stanja nezakonito izgrađene zgrade koju je izradio i ovjerio ovlašteni inženjeru geodezije koji stručne geodetske poslove obavlja samostalno u uredu ovlaštenog inženjera geodezije ili u zajedničkome geodetskom uredu ili koju je izradila pravna osoba registrirana za obavljanje stručnih geodetskih poslova i ovjerila odgovorna osoba - ovlašteni inženjer geodezije, sukladno posebnom zakonu (u daljnjem tekstu: geodetska snimka), odnosno kopije katastarskog plana ako je nezakonito izgrađena zgrada evidentirana na katastarskom planu, - tri (3) primjerka arhitektonske snimke izvedenog stanja nezakonito izgrađene zgrade koju je izradio ovlašteni arhitekt (u daljnjem tekstu: arhitektonska snimka) - izjavu ovlaštenog inženjera građevinarstva da nezakonito izgrađena zgrada ispunjava bitni zahtjev mehaničke otpornosti i stabilnosti prema propisima koji su važili u vrijeme kada je zgrada građena ili prema važećim propisima, ako se radi o završenoj zgradi, odnosno njezinom dijelu, - zahtjevu za donošenje rješenja o izvedenom stanju za nezakonito izgrađenu zgradu javne namjene bez obzira na njezinu površinu podnositelj zahtjeva, prilaže izjavu ovlaštenog arhitekta te ovlaštenih inženjera građevinarstva, elektrotehnike i strojarstva da nezakonito izgrađena zgrada ispunjava bitni zahtjev sigurnosti u korištenju i bitni zahtjev zaštite od požara prema propisima koji su važili u vrijeme kada je zgrada građena ili prema važećim propisima, ako se radi o završenoj zgradi, odnosno njezinom dijelu. 2. Zahtjevu za donošenje rješenja o izvedenom stanju za nezakonito izgrađenu zgradu čija građevinska (bruto) površina nije veća od 400 m2 i zgradu za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija građevinska (bruto) površina nije veća od 1000 m2 (manje zahtjevna zgrada), podnositelj zahtjeva prilaže: - tri primjerka geodetskog snimka, odnosno kopije katastarskog plana ako je nezakonito izgrađena zgrada evidentirana na katastarskom planu i - tri (3) primjerka snimke izvedenog stanja nezakonito izgrađene zgrade koju je izradio ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer građevinarstva (u daljnjem tekstu: snimka izvedenog stanja). 3. Zahtjevu za donošenje rješenja o izvedenom stanju za nezakonito izgrađenu zgradu čija građevinska (bruto) površina nije veća od 100 m2 i zgradu za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija građevinska (bruto) površina nije veća od 400 m2 (jednostavna zgrada), podnositelj zahtjeva prilaže: - tri (3) primjerka geodetskog snimka, odnosno kopije katastarskog plana ako je nezakonito izgrađena zgrada evidentirana na katastarskom planu, - iskaz površina i obračunske veličine zgrade (građevinska (bruto) površina, broj etaža i visina zgrade (u metrima), te obračunske veličine zgrade prema posebnim propisima kojima se uređuje obračun komunalnog doprinosa i vodnog doprinosa) koji je izradio ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer građevinarstva, - foto dokumentaciju (najmanje četiri fotografije u boji ili crno bijele koje prikazuju sva pročelja zgrade) i - iskaz podataka za obračun naknade za zadržavanje zgrade u prostoru prema kriterijima iz članka 27. Ovoga Zakona koji je izradio ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer građevinarstva. 4. Zahtjevu za donošenje rješenja o izvedenom stanju za nezakonito izgrađenu pomoćnu zgradu u funkciji osnovne zgrade, koja ima jednu etažu i čija tlocrtna površina nije veća od 50 m2 (pomoćna zgrada) podnositelj zahtjeva prilaže: - tri (3) primjerka kopije katastarskog plana i - akt na temelju kojega je osnovna zgrada izgrađena ili drugi dokaz da je osnovna zgrada zakonito izgrađena. Zahtjev za donošenje rješenja o izvedenom stanju podnesen nakon 30. lipnja 2013., odnosno 31. prosinca 2012. odbacuje se rješenjem. Klasa: 350-05/12-01/7 Ur. broj: 2107-03/12-3-1 Bribir, 03. rujna 2012. NAČELNIK Ivica Crnić, v.r. Glas Vinodola 5 Aktualnosti Vinodolska općina prema članku 44. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (»Narodne novine« broj 86/12) upućuje Aktualnosti listopad 2012. Glas Vinodola 6 Osnovana Lokalna akcijska grupa “Vinodol” Ruralne kuće jedinstena jedinsveni i atraktivni tusitički kapaciteti u Vinodolu. Lakše i sigurnije do fondova Europske unije za ruralni razvoj mr. Ivica Jerčinović direktor Poduzetničkog centra Vinodol d.o.o. Napisala i snimila: Mira Krajnović Zeljak T ri susjedne lokalne jedince – Vinodolska općina, Grad Crikvenica i Grad Novi Vinodolski, osnivači su, uz ostale, Lokalne akcijske grupe, LAG “Vinodol” čija je osnovna zadaća promicanje održivog razvoja i unapređenje inicijative i interesa od važnosti za područje Vinodola. Vinodol pogodan za razvoj ruralnih aktivnosti Inicijativu za osnivanje LAG-a dao je Poduzetnički centar Vinodol, čiji je direktor, mr. Ivica Jerčinović, na Gradskom vijeću kazao da je cilj osnivanja Lokalne akcijske grupe upoznavanje ljudi s mogućnostima korištenja sredstava iz fondova Europske unije za ruralni razvoj, razvoj ruralne infrastrukture i poduzetništva u ruralnom turizmu. Upravo Vinodolska općina pogodna je za ruralni razvoj i razvoj ruralnog turizma. Smatrajući da cijelo područje Vinodola - Grad Crikvenica, Grad Novi Vinodolski i Vinodolska općina, sa svojim ruralnim područjima imaju potencijal za razvoj ruralnih aktivnosti i korištenje sredstava EU fondova za ruralni razvoj, pokrenuli smo inicijativu za osnivanje LAG-a – kazao je mr. Jerčinović, dodajući da je Poduzetnički centar “Vinodol” do sada organizirao prezentacije radi upoznavanja i animiranja potencijalnih zainteresiranih osnivača LAG-a i to Leader pristup u RH – Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja i Osnivanje LAGa “Vinodol” u suradnji s LRA, “Pins”, “Skrad” i LAG Gorski kotar. Vrlo važna aktivnost je izrada Lokalne strategije ruralnog razvoja, koja se izrađuje po točno određenoj metodologiji prema Pravilniku o provedbi mjere 202. Zanimanje budućih osnivača već iskazano Prema riječima mr. Jerčinovića, djelatnosti LAG-a “Vinodol” su: planiranje, izrada i kandidiranje projekata vezanih uz razvoj Vinodola te apliciranje na nacionalne i međunarodne fondove, donošenje pisama preporuke za potporu prijave projekata na natječaje mjera 101, 103, 301, 302 IPARD programa. Također, djelatnosti su i razvijanje nacionalne i međunarodne suradnje te uključivanje u rad svih institucija koje se bave ruralnim razvojem, edukacija i sudjelovanje na nacionalnim i međunarodnim skupovima, radionicama, seminarima, izdavačka djelatnost, jačanje suradnje sa srodnim organizacijama u Hrvatskoj i izvan nje, izrada lokalne strategije ruralnog razvoja Vinodola. - Dosad imamo više od trideset zainteresiranih osnivača iz područja javnog, poslovnog i civilnog sektora koji su se odazvali, iskazali interes za osnivanje Lokalne akcijske grupe Vinodol, s time da je otvorena mogućnost za sve zainteresirane potencijalne osnivače. Tri osnivača – Vinodolska općina, Grad Novi Vinodolski i Grad Crikvenica tijekom srpnja, kolovoza i rujna donijeli su odluku o osnivanju LAG-a Vinodol na svojim gradskim odnosno općinskim vijećima, čime je stvorena mogućnost da organiziramo osnivačku skupštinu koja će se Dani smokav - prilika za prezentaciju proizvoda Vinodola održati u listopadu. Osnivači iz ovog kruga upoznati su s mogućnostima kandidiranja projekata ruralnog razvoja i dobivaju mogućnost da se potencijalno prijave i kao korisnici projekata. Odabir i pismo preporuke po točno određenoj proceduri za projekte ruralnog razvoja će davati LAG, čime ti projekti dobivaju 30 bodova u ocjeni od strane Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja odnosno prema IPARD Agenciji. Svi zainteresirani mogu se javiti u Poduzetnički centar Vinodol osobno ili putem internetske stranice, jer PC Vinodol je nositelj inicijative osnivanja LAG-a Vinodol – zaključio je mr. Ivica Jerčinović. Napisao: Zdravko Kleva Grižane su dio mene... i ne bih to mijenjala S Spomenka Avberšek pomenka Avberšek, predsjednica Samostalnog sindikata u zdravstvu i socijalnoj skrbi zna za Grižane od kada zna i za sebe. Dolaziti je počela kao trogodišnje dijete i nastavila to činiti do danas. Ovoga ljeta veći je dio svoga godišnjeg odmora provela u kući svog djeda za koju je, kaže, jako vezana. Korijeni Spomenke Avberšek su dalmatinski po ocu, po majci djevojački Crnić, ona je, kaže, Primorka Grižanka. Sezonu dolazaka u Grižane otvara za Uskrs i tu je sve dok su vremena lijepa. Možete ići i u Vrgorac, odakle Vam je očeva rodbina, ali izgleda da Vas korijeni jače vuku u Grižane? -Kaže se to tako “vuku te korijeni”. Ali mislim da nije to, jednostavno nešto postaje dio tebe, nešto što čovjek prisvoji. Da, Grižane su dio mene… i ne bih to mijenjala. Evo, da mi sada netko u Crikvenici da kuću, ja ovo ne bih dala. Pomažu li Vam Grižane kao sindikalnoj čelnici koja zasigurno nije pošteđena stresnih pregovaračkih i drugih trenutaka, da se od njih odmaknete ili ih potisnete? -Ja ovamo dolazim gotovo svaki vikend. Znam reći svojim kolegama da kada prijeđem one naplatne kućice na Grobniku i krenem ovamo, ja postajem normalan čovjek. Dolazak ovamo i boravak u Grižanama je nešto što mi puni baterije. Iako me i tu nađu ljudi i pitaju me za ovo, za ono… žele kontaktirati, ja ovdje nisam sindikalist. Kako je došlo do toga da postanete sindikalna aktivistica i da Vam tri mandata članstvo povjerava predsjedničku funkciju? -Trideset i četiri godine radila sam u sustavu zdravstva u Klinici za dječje bolesti, a sindikatom se bavim, naravno na različite načine, otkada sam počela raditi. A raditi sam počela s 18 godina. Sindikalni me posao oduvijek zanimao. Ali ne na način nabave svinjskih polovica, to je bilo nešto što me nije interesiralo i mi u sindikatu smo se davno time prestali baviti. Kada sam se prvi put odlučila kandidirati za predsjednicu, odlučila sam svojoj profesiji i bolnici reći doviđenja. Jednostavno sam odlučila taj posao u sindikatu raditi najbolje što znam, a ljudi su onda ocjenjivali radim li ja to dobro i odlučili mi, evo, povjeriti i treći mandat. Predsjednica ste sindikata koji okuplja više od 20 tisuća članova, komunicirate s 224 podružnice s njihovim zahtjevima i problemima. Umara li Vas to? -Moram reći da ovaj treći mandat neću odraditi do kraja. Ne zato jer sam umorna ili neću više, već samo zato jer poštujem pravila igre. Za dvije i pol godine navršit ću 65 godina i pola godine ću svoj mandat vratiti Sindikatu. Ja sam to i rekla članovima: ja ću odraditi do svoje 65. godine, a budući da imam zamjenika, bila bih loš sindikalac da se ne povučem. Glas Vinodola 7 Aktualnosti Spomenka Avberšek, predsjednica Samostalnog sindikata u zdravstvu i socijalnoj skrbi Kolumna VLADAVINA MEDIJA I HRAČKANJA Napisala: Željka Jurčić-Kleković listopad 2012. N Glas Vinodola 8 ovinarstvom se bavim od 1985. godine, što je, Bogu hvala, 27 godina, ili cijeli jedan, nemali ljudski život. Kroz čitavo to vrijeme nisam nikada koristila ovo jadno “pero” da bih po nekome nemilice pljuvala, već sam se trudila pisati afirmativno, o bilo kome ili čemu da je riječ, vođena mišlju da u svemu što postoji uvijek i svagda možeš pronaći nešto pozitivno, jasno, ukoliko to želiš. Danas vidim da sam radila potpuno krivo. Treba se obrušiti svako toliko na nekoga tko je učinio nešto što ti se nije svidjelo, ili pak nije učinio ono što si mislio da mora učiniti. Tako, naime, radi najveća većina novinara, neki od njih sebe nazivaju istraživačkim, a istraživanja se uglavnom obavljaju u gostionicama. Još su bolji oni koji s novinarstvom nemaju ama baš nikakve veze, ali im se podsvjesno ono jako dopada pa pišu sami, šalju reagiranja s vlastitim pot- pisom, ili ih proslijede profesionalnom novinaru, koji reagiranje, ne pročitavši ga, dakako, a sretan što ima članak, šalje dalje uredniku, ovaj pak brže bolje izvuče što odvratniji naslov koji uglavnom veze nema s tekstom, a ni mozgom, isto sretan što će uz takav naslov prodati dva broja novine više i zaraditi koju kunu. Tako u startu imamo tri sretna. Jer je popljuvan i ishračkan jedan. Nema veze što argumenti ne postoje, što se sve svodi na trabunjanje iz trbuha, za takve stvari u našem se društvu nikome ne odgovara. Zato bismo doba u kojem živimo slobodno mogli zvati “vladavina medija i hračkanja”. Dalje je sretno svekoliko pučanstvo. Može se grupirati u skupine “pro et contra”, nekoliko dana hraniti vlastitu zlobu, zaboraviti svoje probleme i neplaćene račune. Dakako, čast novinarima koji se trude potražiti argumente, prije nego pljunu, Zasušelo Ona niki dan, blagdan, lipo smo Begradu poštimali Majku Božju Snižnu, naroda kot i vavik se puno, a koncert Mirjane Bobuš čudo, slušal bi čovik do jutra. Bogme i pisnik Mladen Barac-Ujčić rasul lipotu pisničke riče. Spametili smo se i naših branioc. Zaslužili su to. Črez se to vrzla se suša, sako skuca na vrućinu, dažja ni pa ni, da smokve na silu zore, kosi zoblju još dulavo grozdovi, ne smiš grdo pogljedat travu, Mirjana more se važgat, Bobuš i se tako. Suš- koji su obrazovani i dobro poznaju tematiku o kojoj pišu, no takvi su nažalost danas uistinu rijetki. Voljela bih živjeti u drugačijem i nehračkačkom svijetu. Boljem, pozitivnije raspoloženom. Koji će, pa barem ponekad, znati ponešto i vrednovati, pohvaliti. Izgovoriti pokoju lijepu riječ… Jedno sam se vrijeme pitala je li hračkanje sindrom male sredine u kojoj živim, u kojoj što god napravite nije dovoljno dobro, ili bolje rečeno problem i nastaje kada napravite, jer hračkaši bi uvijek drugačije pa je najbolje ne raditi ništa. Samo u tom slučaju postoji eventualna mogućnost da ostvarite toliko željeni mir. E, ali nije pljuvačina značajna stvar samo u Vinodolu, tu je možda samo mrvicu jače izražena- sindrom je to čitave lijepe naše zemljice koja nam je “prebivalište zato jer nas ubija”. Bitan je korak da pljune prve. Zatim se pokrene lavina, more, rijeka, ocean pljuvanja i mi lagano postajemo ovisnici o pljuvanju. A da je svaka ovisnost bolest, to je poznata stvar. Tako bismo na klinikama za liječenje ovisnosti,uskoro mogli otvoriti Odjel za liječenje hračkanja i pljuvanja. Kad bismo uvidjeli koliko ima ovisnika, shvatili bismo koliko je društvo zdravo, ili bolesno u cjelini… E, pa kako je krenula izborna kampanja, svima onima koji su na pljuvanja otupjeli želim puno uspjeha. Neka krenu i neka budu u što tješnjoj vezi s novinarima i sveprisutni u gostionicama, jer pljuvačina je slabija ako ste prisutni. I neka se ne pljuju međusobno u vlastitoj odsutnosti… A ja lijepo odoh u jedva dočekanu, a bogme i zasluženu, jesenju letargiju, a zatim u duboki zimski san (nakon što sam se i ja malo ishračkala… ali onako generalno, nikoga poimence). Nema izbora, nema manifestacija, totalna Nirvana… pa baš da vidim… Napisala: Stipica Juričić nih let bilo je vavik, samo ča je nigda to bila vela pojid, poradi vele suše 1879. leta krompira se uhitilo komać za sime, 1887. leta dažja ni bilo ot Duhih do Miholje. Niš ni bilo bolje ni 1890. leta, ni kapi od Petrove do sv. Luki, pak 1904. suša šundrala su letinu, presahli studenci, starci nisu pametili takove suše, ot Antonje do Miholje ni bilo dažja, krompira se ni skopalo ni za sime. Najhuja je bila 1916-a. Rat, glad, golotinja. Va ožujku streslo celi Vinodol, potres porušil si dimljaki i puno kuć šundral da se va nikih ni moglo više stat, srićun niki ni nastradal, a va Grižah zrušil je Desetinac. Tu kuću udelal je pop Mata Balas, z Kostelja, tad hriljinski plovan, bil je zadužen ot biškupa Ježića da va Vinodolu pobira biškupsku desetinu, i ot te desetine spod plovanije uzidal je kuću ku su po ton nazvali Desetinac. Va nju se 1857. uselila škola, a va njoj je bila i općina. Na se to narod je pokosila gripa, španjolka, a onda pak zasušelo, ot grunta niš, šenice ni klasa. Da nikako pade daž, z Grižan je hodila prošecija v Lič, sprosit Majku Božju Snižnu. Hodilo se priko planine moleć i pivajuć, oćahnut na Javoru, va Kalcu napit se studene vode, pa dalje priko Planjave zdolu va Ličko polje. Prošeciju je kadgod uhitil daž pa bi mokri i srićni vrnuli se nazad. Plovan bi prošecijun obično Frankopani hodil ako je bila mena miseca, jerbo da se tad minja vrime, pa je lahče zmolit daž. Danaska va sen ton ima i sriće, niko niš ne sadi, blaga ni, pa i ne rabi puno vode. Hametice se zaraslo, veli Ivica Špalj da je to zato ča se stare matere ulenile, zapušćale grunat, ni kozu neće da drže, pa je pojid okol suše lahča, onako, samo za poćakulat v jutro uz kafu poli Deana va Frankopanu. Privlačnu ljetnu kulturnu manifestaciju podržalo i Ministarstvo kulture J oš jedno ljeto i još jedne Vinodolske ljetne večeri ostali su za nama. Dvanaeste po redu što ih Turistička zajednica Vinodolske općine uspješno organizira. Uzmu li se u obzir skromna novčana sredstva koji se za njihovo održavanje izdvoje, ljetne priredbe u Vinodolu, održavaju kontinuitet raznovrsnosti, kvalitete programa i komuniciranja s različitim ukusima i interesima publike. Podsjetimo, ovoga ljeta, od 14. srpnja do 19. kolovoza održano je osam programa: tri koncerta klasične, suvremene i etno glazbe, klapske pjesme, dvije književne večeri u suradnji s Etno hotelom Balatura u Triblju, igrokaz KUD-a Bribir te jedna kazališna predstava. Finale manifestacije bila je Smotra klapa Drivenik u Driveniku u čijoj organizaciji već sedmu godinu sudjeluje Klapa Tić iz Triblja. Ovogodišnje ljetne večeri u Vinodolu bile su i bolje popraćene nego proteklih ljeta. Organizatore je iznenadilo već i samo otvorenje u crkvi sv. Dujma u Driveniku gdje je, kao nikada do sada, gotovo stotinjak ljudi slušalo koncert Zagrebač- koga komornog orkestra. Ovaj koncert financijski je u cijelosti pomoglo Ministarstvo kulture, što govori da je izbor programa vrijedan i zaslužuje potporu s te državne razine. Dvoje mladih pisaca, Nataša Draganić i Saša Stanišić, skrenuli su pozornost na svoj rad i djela o čemu su s velikim zanimanjem slušali prisutni u konobi Hotela Balatura. Ljetne večeri publici su otkrile i neke nove lokacije, točnije vrelo i perilo Kosavin u Bribiru, idealan ambijent za igrokaz dramske sekcije KUD-a Birbir “Na perilu”. Već tradicionalni programski sadržaji, gostovanje RI Teatra,Večer pred crikvun sv. Martina uz nastupe domaćih vokalnih skupina i tamburaša, gostovanje Mirjane Bobuš, kulminiralo je Smotrom klapa u Driveniku. Tu završnu priredbu pratilo je 300 posjetitelja, ne negodujući ni zbog, prvi put, naplate ulaznica po cijeni od 20 kuna. Naravno, to je samo dijelom pomoglo u pokrivanju troškova manifestacije koju su pomogli Primorsko-goranska županija, Hrvatska turistička zajednica, Ministarstvo kulture, TZ Kvarner i Općina Vinodolska. Nastup sedam klapa pratio do sada rekordan broj gledatelja Seid Serarević, izdavač,Anda Bukvić prevoditeljica Anda Bukvić Saša Stanišić pisac i Anne-Kathrin Godec Zagrebački komorni orkestar Ljetne priredbe u Bribiru Pop, jazz, kazalište, književnost U Ksenija Prohaska organizaciji Odjela za kulturu Vinodolske općine, Bribir je ovoga ljeta imao nekoliko zanimljivih programa priređenih na ljetnoj pozornici ispod kaštela i u prostorijama Narodne knjižnice i čitaonice. Otvaranje tih bribirskih ljetnih priredbi pripalo je poznatim hitmakerima: Tončiju Huljiću i Petru Graši koji su održali koncert uz pratnju Madre Badessa Banda. To nije bio kraj gostovanja splitskih umjetnika. Naime, nakon njih uslijedilo je gostovanje KSENIJE PROHASKA s predstavom BILLIE HOLIDAY. Ovoga ljeta viđeni na mnogim otvorenim pozornicama, članovi talijansko-hrvatskoga jazz banda “Denis Razz up close & personal quartet” uz gosta DAVIDA BOATA iz Venecije, jednog od najboljih talijanskih glazbenika na trubi, svirali su i u Bribiru. Zanimljivo je bilo i slušati poeziju na katalonskom jeziku. To se dogodilo u sklopu internacionalnog programa WRITERS EXCHANGE CROATIA-CATALONIA 2012. u organizaciji Hrvatskoga društva pisaca. Na toj internacionalnoj književnoj večeri, pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i Grada Zagreba, svoje je stihove govorio mladi katalonski pjesnik Joan Todo Cortiella Maldi. Joan Todo Cortiella Glas Vinodola 9 Oko nas 12. vinodolske ljetne večeri Oko nas Deveti izbor Ružice Vinodola Bribirka najsimpatičnija Ružica Vinodola B listopad 2012. ribir - Novi Vinodolski – 11.–18. kolovoza –Za svoje prvo predstavljanje kandidatkinje za ovogodišnju »Ružicu Vinodola« odabrale su Ljetnu pozornicu u Bribiru. U ambijentu frankopanske kule svaka od dvanaest djevojaka objavila je svoju želju Glas Vinodola 10 Prema odluci stručnog žirija Anđelka Dražić iz Bribira je najsimpatičnija Ružica P rema evidenciji Ureda Turističke zajednice Vinodolske općine do sredine rujna 2012. godine Vinodolski kraj je posjetilo 6.077 turista. Broj gostiju i broj noćenja zaključno sa 15.rujna, povećao se u odnosu na isto razdoblje 2011. godinu za 45%. Od siječnja do sredine rujna 2011.godine Vinodolsku općinu je posjetilo 4.183 turista. I broj noćenja pratio je “u stopu” porast broja turista. Evidentirano je 50.768 noćenja što je 45% više nego lani kada je u istom razdoblju 1. Siječnja -15.rujna evidentirano 34.909 noćenja. Svi ovi rezultat govore o iznimno uzlaznom trendu turističkog promet u Vinodolskoj općini. da upravo ona bude izabrana i proglašena ovogodišnjom vinodolskom kraljicom, Ružicom Vinodola 2012. Jelena Pavletić iz Krasice, Arianna Čučuković iz Ledenica, Anđelka Dražić iz Bribira, Barbara Butković iz Povila, Ivona Stilin iz Selca, Iris Mrzljak iz Novog Vinodolskog -Bribira, Manuela Vidović iz Novog Vinodolskog, Marta Petrović iz Donjeg Zagona, Margareta Uremović iz Ledenica, Antonija Klarić iz Drivenika i Lidija Baričević iz Donjeg Zagona,i Sara Ivančić iz Novog Vinodolskog, natjecale su se u devet disciplina ili vještina koje se vezuju uz vinogradarstvo, vinarstvo, poslove žena u vinodolskom kraju. Nakon trodnevnih nadmetanja na trgu u Novom Vinodolskom proglašena je najspretnija i najljepša Ružica Vinodola Marta Petro- Manuela Vidović, druga pratilja, Marta Petrović, deveta Ružica Vinodola, i njezina prva pratilja Lidija Baričević vić. Titula prve pratilje pripala je Lidiji Baričević također iz Donjeg Zagona, a titula druge pratilje pripala je Manueli Vidović iz Novog Vinodolskog. Prema ocjeni žirija, najsimpatičnija od 12 Ružica je Anđelka Dražić iz Bribira dok su Ivonu Stilin iz Selca najsimpatičnijom Ružicom ocijenile njezine konkurentkinje, natjecateljice. Tena Peričić prošlogodišnja Ružica Vinodola predala je krunu Marti Petrović koja je za nagradu dobila sedmodnevno krstarenje Jadranom. Prve dvije igre završne večeri. U punjenju buteljki ,čepljenju plutenim čepom te u etiketiranju četiri boce Novi turistički rekordi u Vinodolskoj općini Još jedan iskorak u kvaliteti ponude vinodolsko-tribaljskoga turizma Oko nas T ribalj – Tradicionalna 7. po redu manifestacija Dani smokav i sportskog ribolova održana je 26. i 29. kolovoza. Započela ribolovnim natjecanjem u disciplini lov ribe udicom na plovak. Zadnji je dan manifestacije zamišljen kao prigoda za predstavljanje smokve i proizvoda od smokava. Kako bi se afirmirala ova gotovo zaboravljena voćka Vinodola te privukla pozornost na ponudu sportsko-ribolovnog i ostalih selektivnih grana turizma, priređeno je niz događanja. Privlačne za publiku bile su degustacije specijaliteta od smokava, fiš-paprikaš i glasovita pekmezača od smokava. Predstavljene su i novouređene ribolovne pozicije i šetnica uz Tribaljsko jezero, i s time u vezi postavljena info ploča koja na engleskom, njemačkom i ruskom upućuje posjetitelje na 22 ribolovne pozicije većim dijelom Smokve i fiš-paprikaš idu zajedno Napisao i snimio: Zdravko Kleva uređene kaminima za roštilj i klupama. Za ovaj projekt ŠRD “Šarana” i Turističke zajednice Vinodolske općine, dobiveno je ove godine i priznanje “Zeleni cvijet” na razini Županije u kategoriji: turistička ponuda ili zanimljivost. Manifestacija je završena stručnim predavanjem i okruglim stolom na temu uzgoja i obnove nasada smokava na kojemu je sudjelovao Željko Peran, magistar agronomije i voditelj Poljoprivredno- savjetodavne službe otoka Raba. Dane smokav i sportskog ribo- lova organizirali su Turistička zajednica Vinodolske općine, Poljoprivredna zadruga "Plodovi Vinodola", ŠRD Šaran i Tribalja te Etno hotel Balatura. Berba grožđa O bitelj Tomislava Linarića uz pomoć prijatelja, sa svoje brajde u selu Marušići ubrala je 300 kilogram grožđa žlahtine. Na “ranu” berbu su ih prisili kosi i stršljeni. Od ubranog očekuju dobiti 150 litara vina. Tomislav Linarić- berba grožđa Cvijećem protiv recesije I rena Udovičić iz Grižanskog sela Kostelj, zaseok Karlići, da bi pripomogla svojem suprugu Perici jedinom zaposlenom u obitelji, odlučila se baviti uzgojem cvijeća.Iako s troje djece, osmogodišnjim Petrom, petogodišnjom Ivanom i jednogodišnjim Rafaelom uspjelo joj je, naravno uz pomoć supruga, zasaditi tisuću lončanica krizantema sorte MULTIFLORA. Cvijeće su zasadili tijekom mjeseca lipnja od kada ga svakodnevno nadziru. Suvremenim metodama zahvaljujući dobroj prihrani, automatskom zalijevanju kap na Napisala: Zlatica Balas Snimio: Stjepan Jurčić kap, cvijeće još valja i redovito okretati prema suncu ili obratno kako bi se postigla bolja kvaliteta i željeni estetski oblik. Ovom proizvodnjom bave se već sedmu godinu. Najveće zadovoljstvo Ireni je, kako nam je rekla što se u cvijeće zaljubio i njezin suprug, a sve ako su još maleni tu ljubav stječu i njihova dječica. Bez razlike na veliku ovogodišnju buru i prevruće ljeto krizanteme su izdržale te će se za naredni blagdan Svi Sveti njima moći podičiti potencijalni kupci s područja Vinodolske doline Glas Vinodola 11 Reportaža listopad 2012. Z Napisao: Zdravko Kleva, Snimio: DVD Bribir ajedno s poslovnim suradnicima i prijateljima, kolegama vatrogascima iz susjednih gradova i općina, predstavnicima udruga, sponzorima i predstavnicima Vinodolske općine i susjednih jedinica lokalne samouprave, 8. su rujna članovi DVD-a “Bribir” obilježili svoj prvi veliki jubilej. Dvorana Društvenoga doma u Bribiru bilo je ispunjena dobrim svečarskim raspoloženjem među gostima i uzvanicima, a lica domaćina, bribirskih vatrogasaca, bila su ozarena uzbuđenjem i ponosom. Deset godina uspješnog djelovanja iza njih je i to nije mala stvar. Predsjednik Neven Antonić predaje Plaketu Vinodolskoj općini za potporu dobrovoljnom vatrogastvu koju preuzima načelnik Ivica Crnić Počelo je ni iz čega Početaka djelovanja prisjetio se Zdravko Kalafatić, dugogodišnji prvi čovjek bribirskih vatrogasaca. Nakon što je poglavarstvo Općine Vinodolske sredinom 2002. godine, donijelo odluku o osnivanju DVD-a Bribir, na osnivačkoj skupština 8. kolovoza iste godine, za predsjednika je izabran Zdravko Kalafatić, a Neven Antonić za njegovog zamjenika. Funkciju tajnika obnašao je pok. Josip Kalafatić, a zapovjednikom postrojbe imenovan je Darko Benić, Ivan Tomić zamjenikom zapovjednika, oba, tada već vatrogasni časnici. DVD “Birbir” upisan je u Registar udruga 1. listopada 2002. godine kada je dobio rješenje za namijenjenu aktivnost i svoj žiro-račun. Tada su dobili i prvi novac iz općinskoga proračuna. Slavko Gauš zapovjednik VZ PGŽ dodjeljuje Priznanje za posebne zasluge posmrtno pok. tajniku Josipu Kalafatiću, priznanje prima sin Bojan Kalafatić DVD Bibir prvo vatrogasno društvo u povijesti Vinodola DVD Bribir, prisjetio se Zdravko Kalafatić, započeo je djelovati u zgradi općine. Na raspolaganju smo imali telefon i jedno rabljeno računalo. Skupljali smo, nastavio je, donacije u vatrogasnoj opremi od drugih društava, a nešto smo i kupili, kako DVD Bribir – stručna i aktivna društvena organizacija Glas Vinodola 12 Deset godina DVD-a Bribir bismo u slučaju požara mogli djelovati. S prijavljenih 30 mladih ljudi organizirali smo obuku i već početkom 2003. godine imali smo 26 osposobljenih vatrogasaca. U isto vrijeme iz donacije smo dobili 2 vozila, istaknuo je Klafatić. Za navalno vatrogasno vozilo “Steyr” opremljeno i pripremljeno za gašenje požara vodom i pjenom zaslužni su tvrtka “Rosenbauer”Austrija, prijatelj društva Erwin Haidinger sa svojom suprugom i prijateljima, Dragan Stipeč, Nikola Antić i načelnik općine Mihovil Kombol koji su uspostavili vezu s gosp. Haidingerom te Slavko Gauš koji je dao stručno mišljenje na uvidu u Austriji. Drugo vozilo - Yugo 55 služilo je za izviđanje, patroliranje i prijevoz članova postrojbe na intervencije. O DVD-u Bribir danas govorio je aktualni predsjednik društva Neven Antonić. Deset godina nakon osnutka, rekao je, djelujemo s ukupno 103 člana te još 50 članova mladeži i djece. S položenim ispitom je 65 vatrogasaca, a 25 operativnih vatrogasaca osposobljeno je i opskrbljeno svom vatrogasnom opremom. Ostali vatrogasci tretiraju se kao pričuvni sastav, a pomažu i podupirući članovi, uglavnom umirovljenici. Sve naše aktivnosti traže znatna financijska sredstva, ali držimo se pravila da su ulaganja u kadrove i sigurnost interventnih vatrogasaca najbolja investicija. Pored toga, tijekom proteklih 10 godina, naglasio je Antonić, dijelom iz vlastitih sredstava, iz proračuna Općine te donacija iz različitih izvora stvorili smo vozni park u kojem su: dva vatrogasna vozila (navalno, zapovjedno vatrogasno vozilo), kombi za prijevoz ljudi te vozilo za ophodnju u vatrogasnoj sezoni. Tu je i osobna oprema vatrogasaca i ostala vatrogasna oprema. N a županijskim i državnim natjecanjima te memorijalima naše su vatrogasne ekipe, a također i djeca i mladež, postigle vrijedne uspjehe, istaknuo je Neven Antonić. Najveće uspjehe postiže naša ženska seniorska ekipa (sve starije od 30 godina). Šest puta zaredom bile su prvakinje Primorsko-goranske županije. Jedanput su sudjelovale na državnom prvenstvu u Splitu. Ove godine nastupit će (kao prve u Županiji) na državnom prvenstvu u Zadru. Mnogo se mladih želi uključiti u rad vatrogasnog društva, rekao je Antonić, pa slobodno možemo zaključiti kako je vatrogasno društvo najmasovnije okupljalište mladeži u Bribiru. Potrebno je i dalje poboljšavati opremu ljudstva i tehničku opremu, a sve u cilju zaštite ljudi, imovine i okoliša. Dobrovoljno vatrogastvo, rekao je na kraju, humana je djelatnost, a njegovi članovi jedni su od rijetkih koji rade besplatno. Zato smatramo da je obveza jedinica lokalne samouprave i šire da ovim ljudima stvore dostojne uvjete za njihove aktivnosti. Akcija - 24.7. veliki požar zaprijetio je Selcu i Crikvenici Ženska seniorska ekipa 6 puta najbolje u PGŽ Najzahtjevnija intervencija od osnutka DVD-a Bribir bila je 23. srpnja 2012. godine. Požar nastao u zaseoku Jargovo nošen orkanskom burom širio se velikom brzinom ugrožavajući stambene i gospodarske objekte u Bribiru, Selcu i gradu Crikvenici. Vatrogasci i civilno stanovništvo požar su preko noći stavili pod nadzor. Požar je gasilo više od 300 vatrogasaca iz gotovo cijele Hrvatske uz stotinjak pripadnika Oružanih snaga. Požar je progutao oko 600 hektara suhe trave, niskog raslinja, bjelogorične i crnogorične šume te jedan krov na stambenom objektu. Uz svih 25 operativnih vatrogasaca DVD-a Bribir, sudjelovali su i pričuvni vatrogasci u logističkoj potpori (opskrba hranom i pićem) uz pomoć Vinodolske općine. Na čelu Društva su Neven Antonić, predsjednik, te njegovi zamjenici Hari Petrinović i Zdravko Kalafatić. Zapovjednik je Marin Rapaić, njegovi zamjenici Ivan Tomić i Darko Benić, tajnica Karmen Barac. Više puta na godinu posjete nas i djeca iz vrtića koju nastojimo upoznati s opremom i djelatnošću vatrogasaca. Ekipe djece i mladeži također afrimiraju ime DVD Bribir DVD Bribir je od svog osnutka, od strane Vinodolske općine, ovlašten za provođenje “Programa mjera Vlade Republike Hrvatske za zaštitu od požara u priobalnim gradovima i općinama u ljetnim mjesecima”. Četiri mjeseca u godini Društvo ima obvezu dežurstva u dvije smjene kao i svakodnevnu ophodnju cijeloga teritorija općine. Sve godine postojanja članovi Društva obavljaju vatrogasno i redarstveno osiguranje na svim manifestacijama u općini. D obrovoljnim radom svih članova DVD-a sagrađena je nova garaža za smještaj vatrogasnih vozila, kako ne bi bila u jednoj garaži, parkirana jedna iza drugih, već raspoređena na način najbržeg i najjednostavnijeg izlaska prilikom intervencija kada je svaka sekunda dragocjena. Izgradnja garaže financirana je iz sredstava redovne djelatnosti, a pomoć, najviše u materijalu, pružili su brojni donatori iz Bribira i okolice, kojima je DVD Bribir neizmjerno zahvalan. Društvo se gotovo potpuno financira iz proračuna Vinodolske općine, s kojom je suradnja jako dobra, a samo financiranje je, kako je naglasio Zdravko Kalafatić, do ove godine bilo besprijekorno, no recesija je i ovdje učinila svoje te sredstva pritječu skromnije nego ranijih godina. Glas Vinodola 13 Reportaža Ženska postrojba istaknut sudionik vatrogasnih natjecanja Oko nas Predstavljena knjiga “155. Brigada hrvatske vojske” Brigada čiji se ratni put ne smije zaboraviti U Domovinski rat najznačajnije razdoblje u novijoj povijesti Hrvatske Nije se borilo samo u 155. brigadi HV Godine. Središnji dio se odnosi na djelovanje svih postrojbi 155. brigade od dana formiranja, 16. prosinca 1991. do njezina ukidanja 12. srpnja 1992., dok su u zadnjoj cjelini obrađene postrojbe koje su s područja bivše Općine Crikvenica u razdoblju od 12. srpnja sudjelovale u Domovinskom ratu – desetina specijalaca u sastavu PJP (riječkih “Ajkula” i vod dragovoljaca (“Barakude”) u sastavu 111. brigade HV-a. Ukidanjem 155. brigade HV-e žitelji bivše Općine listopad 2012. prepunoj Gradskoj vijećnici Novog Vinodolskog, u nazočnosti brojnih pripadnika 155. brigade Hrvatske vojske, vrlo svečano je predstavljena knjiga “155. brigada Hrvatske vojske”, autora Ivice Šubata. U povodu Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, knjigu i film, koji obrađuju djelovanje 155. brigade Hrvatske vojske, koja je bila sastavljena pretežito od sudionika s područja bivše Općine Crikvenica, ali i šireg područja, predstavio je predsjednik Hrvatskog časničkog zbora “Vinodol” Nikica Milković, (koji je ispričao autora zbog bolesti), a film Duško Kružić, autor video zapisa. 14 Glas Vinodola Napisala i snimila: Mira Krajnović Zeljak K ako je najveći broj ljudi koji su živjeli u Općini Crikvenica u Domovinskom ratu sudjelovao u sastavu 155. brigade HVa, najveći dio sadržaja knjige odnosi se na njezino djelovanje. Brigadu su kolokvijalno nazivali “crikveničkom”, premda su u njenom sastavu bile i postrojbe sastavljane od žitelja općina Opatija, Senj i Rab. Stoga je 155. brigada u knjizi obrađena kao cjelina, a svoje posebno mjesto našle su i dvije postrojbe sastavljene od žitelja bivše Općine Crikvenica, koje su organizirano bile u drugim postrojbama – desetina specijalaca u sastavu PJP (riječkih “Ajkula” i vod dragovoljaca (“Barakude”) u sastavu 111. brigade HV-a. Knjiga sadrži nekoliko cjelina u prvoj se obrađuje razdoblje od početka 1990. do kraja 1991. Nikica Milković uručio je prve primjerke knjige Antonu Tusu, Rudolfu Mihaelu Brlečiću, obitelji pokojnog Ivana Manestra, zapovjednika 155. brigade, Josipu Kukuljanu, Luki Poboru, Draganu Barcu, Anti Nazoru, Saši Đujiću, Olegu Butkoviću, Dinu Manestru i Ivici Crniću. Na skupu je nastupili muška klapa “Tić” iz Triblja, a program je vodila prof. Barbara Kalanj Butković. Skup su pozdravili general Anton Tus, načelnik Glavnog stožera OS RH, brigadni general Rudolf Mihael Brlečić, zapovjednik OG “Lika” i dr. Ante Nazor i ravnatelj Memorijalnog centra Domovinskog rata, koji su istakli značaj objave ove knjige. Govoreći o knjizi, Nikica Milković je kazao kako ih je na izdavanje ponukala želja da se trajno zabilježi doprinos koji su ljudi iz ovog kraja dali u stvaranju neovisne i slobodne hrvatske države ili, dodao je, kako je to u uvodu napisao Ivica Šubat – razdoblje Domovinskog rata predstavlja bez sumnje najznačajnije razdoblje u našoj novijoj povijesti. O tome kako je razdoblje Domovinskog rata proživljeno na području bivše Općine Crikvenica nigdje ne postoje cjeloviti zapisi, a kako vrijeme odmiče, sve je manja vjerojatnost da će se uopće pojaviti publikacija koja o tome govori. Sjećanja blijede, dokumentacija, htjeli mi to ili ne, pomalo nestaje, a neumitno odlaze i ljudi koji su sudjelovali u Domovinskom ratu. Crikvenica nastavili su sudjelovanje u Domovinskom ratu – u 143 brigadi, 111 brigadi, 305. logističkoj bazi, 203. brigadi PZO i drugim postrojbama Hrvatske vojske – naveo je dalje Milković. Ova knjiga je prvi dio kronologije sudjelovanja ljudi s područja Općine Crikvenica u Domovinskom ratu, a drugi dio, koji će obuhvaćati razdoblje od 12. srpnja 1992. do završetka oslobodilačke akcije “Oluja”, u fazi je pripreme. VINODOL BIH NAJRADIJE ZAGRLIL Stjepan Jurči u svakoj prigodi ima pjesmu o svom zavičaju Napisala: Mira Krajnović Zeljak G rižanima i Vinodolom nadahnuti su mnogi pjesnici, pisci i slikari, a među njima jedno od istaknutijih mjesta zauzima Stjepan Juričić, zvani Stipica iz sela Kostelj u Grižanima. On je pjesnik, pisac i slikar, kipar koji svoj rodni kraj prikazuje vinodolskim koloritom, a pjesnički opus griškom čakavicom. Stipica čuva tradiciju svoga kraja zapisujući je, slikajući je, istražujući i objavljujući u knjigama, časopisima i novinama, što je izniman doprinos čuvanju od zaborava kulturnih, povijesnih i prirodnih vrijednosti Vinodola. S njim smo razgovarali u u središtu Grižana, neposredno nakon otvaranja izložbe slika u Caffe bar Frankopan, gdje je izložba otvorena. ne pjesme, povijest ovog kraja, prvenstveno predajnu povijest u kojoj je pedeset posto istine. Sve pišem na griškoj čakavici, želim očuvati stari govor. Lakše bi bilo pisati na štokavici. Stari govor se sve manje čuva. Trebalo bi ga u školama učiti, njegovati dijalekt kroz školske aktivnosti. Ima nas puno koji smo izdali knjige na čakavskom, a škola nas nikad nije pozvala i iskoristila to. Zato najviše volim tako pisati jer ljudi čitaju dijalekt. Trebalo bi njegovati glagoljicu. Preko ljeta bi trebalo organizirati školu glagoljice, jer to je naše pismo tisuću godina. Stara škola u Grižanima se uređuje, ali nema predviđenog prostora za etnografsku izložbu, a svjedoci smo da etnografski eksponati nestaju. Zato skupljam stare fotografije i zapise, a kad ljudi nešto ruše zovu me i puno toga se može naći. Najčešće prije rušenja starih kuća fotografiram ih. Sve to treba pokazati ljudima, turistima. Vinodol je bogat prirodnim ljepotama, florom i faunom. Tu je crna jela, ilirska perunika, nekoliko zajednica gladaca i čapljeza, supovi, tu su i dvije vrste zaštićenih leptira… Intervju RAZGOVOR SA STJEPANOM JURIČIĆEM–STIPICOM, PJESNIKOM I SLIKAROM Trebalo bi kilometar u dubinu zaštititi vrh planine. Zapravo, cijeli Vinodol bi trebao biti povijesno – kulturni park. Tu inicijativu bi trebalo pokrenuti da se zaštiti od devastacije, da se kuće ne daleju po “stani – pani” modelu, nego po vinodolskoj graditeljskoj tradiciji. Pjesnici, umjetnici, udruge za očuvanje narodnih običaja, sada čuvaju tradiciju Vinodola. Rekli ste da slikate od najranijeg djetinjstva. Motivi su opet Vinodol, Grižane? Pokojni kipar Zvonko Car iz Crikvenice dolazio je mojoj kući i govorio da bih trebao ići u umjetničku školu. Od bake brat je pričao da nam je rod bio Juraj Klović. Najviše slikam u ulju i pastelu. U Staroj školi u Blaškovićma Vinodolska općina mi je dala prostor za atelje. Hiperrealizam i fotorealizam najčešći su pravci koje koristim u svojem slikarstvu. Sve više me privlači i kiparstvo. Pišete također od rane mladosti. Što ste sve dosad objavili, a što još planirate? Od srednje škole pišem pjesme i kratke priče. Izdao sam knjigu “Na počivalih” 2006. godine. To su priče i pjesme objavljene “Besedi” u Novom listu. Prva moja knjiga bila je “Bubanj i muzika složno udaraj- griški krabunosi”, izdana 2003. godine. Opisao sam griške maškare, sentence, kada je počela prva glazba, objavio sam i ulomke starih sentenci, jednu sentencu iz rata, a jednu čak iz Amerike, što su Grižanci u Americi organizirali maškare. Uz knjigu je i prateći CD. U planu mi je izdavanje reprinta te knjige. Pripremam i knjigu pod naslovom “Pozdrav z Grižan”, gdje obrađujem narodne običaje – pir, Martinje, crkve, društva koja su nekad djelovala, a u pripremi je i knjiga pjesama i kratkih priča. Pri kraju je i knjiga “Rasuti dani”, čiji sam naslov dao po jednom danu rata u Lici. Radim i na monografijama KUD-a Dr. Antun Barac iz Grižana i Lovačkog društva Srndać Grižane. U časopisu Književna Rijeka objavio sam kratku priču “Stražar”, u kojoj se govori o iz vremena grofova Zrinskih u Vinodolu. A i dalje, već deset godina, pišem na čakavskom za “Besedu”. Kako osjećate Vinodol? -Najradije bih ga cijelog zagrlil. Vinodol me motivira na umjetničko stvaralaštvo, naročito kamen, klesani, a treba to i nacrtati. Svugdje sam bio, ali Grižane i Vinodol najviše volim, jer su moji. Proučavam povijest našeg kraja i o tome govorim na predavanjima. Opisao sam grišku narodnu nošnju, narod- Grižane, pastel 90x70 cm Glas Vinodola 15 Intervju listopad 2012. Glas Vinodola 16 G rižane - U Caffe baru “Frankopan” Stjepan Jurčić, pjesnik, prozaist, kroničar griškog i vinodolskog trajanja, izložio je i svoje likovne radove kojima je, ne prvi put, privukao pažnju mnogobrojnih prijatelja, znanaca i publike. Jurčić je, kao i na prethodnim izložbama, predstavio nastavak svoga slikarskog opusa posvećenog Grižanama i vinodolskom kraju. Kako je primijetio autor teksta kataloga izložbe prof. Ivan Barbarić: “Dok s jedne strane autor prikazuje bogatstvo svojih osobnih motiva, s druge strane raznolikost izraza, pristupa i koncepcije materijala i tehnike daju mu oznaku suvremenog slikarstva, koje s pomoću novih medija (fotorealizam) stvara novu realnost. U njegovom je slikarskom djelu stalno prisutna konstanta nepresušne kreativnosti i zanatske perfekcije, što polazi od svakodnevnih motiva koje prenosi na platno i koji dobivaju posebno mjesto i važnost… Pa iako su njegove slike realističke, bogatstvo njegova duha izlazi iz njega na više načina: kroz pjesništvo, prozu i pisanje o zavičaju, praćenjem događaja iz prošlosti Odmor, ulje na platnu 80x80 cm Griško sedo va dvoru “Frankopana” Zavičaj nepresušna inspiracija Stjepana Jurčića da se ne zaborave. Sve to čini jednu umjetničku cjelinu njegovog talenta, duha i ljubavi, a posebno emotivnog izraza kada je u pitanju ovaj njegov i naš kraj.”. Događaj u Caffe Baru “Frankopan” nije bio ni izveden niti zamišljen kao pretenciozna Mali planinar paste 50x40cm Napisao: Zdravko Kleva Snimio: Stjepan Jurčić samostalna izložba Stjepana Jurčića. Autor izloženih radova nazvao ga je “Griško sedo va dvoru Frankopana” kojemu su se odazvali i u njemu sudjelovali: Vokalna skupina Vinodolke te pjesnici Zlatica Balas, Katica Barbarić, Mladen Barac, Neven Barac i Stjepan Jurčić. Dunavska rapsodija grižanskih tamburaša ULM/NEU-ULM - Do neslućenih visina uzletjeli su članovi Tamburaškog orkestra KUD-a "Dr. Antun Barac" iz Grižana ovoga ljeta, točnije 14. i 15. srpnja. Nastupili su, naime na prestižnom Donaufestu, kulturnoj manifestaciji koja se od 6. do 15. srpnja održala u Ulmu i Neu-Ulmu, od Grižana 700 kilometara udaljenim susjed- nim gradovima s obje strane Dunava, nedaleko od Münchena. Do gostovanja je došlo zahvaljujući Mili Štifan, grižanskoj poduzetnici s poslovnim vezama u Njemačkoj i s izdašnim donacijama osvjedočenoj štovateljici orkestra već dva desetljeća. Prema njezinoj zamisli i uz njezinu financijsku potporu Grižanci su održali po koncert u Ulmu i Neu-Ulmu te nastupili i na humanitarnom koncertu za štićenike Centra za osobe s invaliditetom. Prvim koncertom u prvom su dijelu privukli pozornost slušatelja dojmljivom izvedbom klasičnih djela, da bi u drugom dijelu dignuli sve na noge izvedbom izbora hrvatskih skladbi. Besprijekornim izvedbama zavrijedili su i Napisao i snimio: Anton Ficko snimanje za regionalnu televizijsku kuću, što je čast koja se ne ukazuje svakome. Na drugom koncertu doživjeli su čak i ovacije te zahtjeve za izvedbom dodatnih skladbi. Uistinu, dogodila se dunavska rapsodija. Uz Grižance, Hrvatsku su predstavljali članovi Rundek Cargo Trija, književnik Edo Popović, skupine Tom & The Twisters i La Cherga te Folklorna skupina Plavi Dunav iz Ulma. Inače, Donaufest je kao simbol europskih integracija prvi put organiziran 1998. godine i od tada se uz sudjelovanje umjetnika svih 10 podunavskih zemalja (Njemačke, Austrije, Slovačke, Mađarske, Hrvatske, Srbije, Bugarske, Rumunjske, Moldavije i Ukrajine) održava svake parne godine. Ovogodišnje osmo izdanje okupilo je na 10 pozornica oko 300 umjetnika, koji su u sklopu 120 kulturnih događaja nastupili pred više od 300.000 posjetitelja. Glas Vinodola 17 Kultura Uspješno gostovanje Tamburaškog orkestra KUD-a “Dr. Antun Barac” iz Grižana na Donaufestu u Njemačkoj Susreti kojoj je rođen njihov pradjed, pa čak i živuću rodbinu, kao i ljude koji su do pedesetih godina imali pismene kontakte s ovom obitelji. Tom prilikom posjetili su i upoznali jedne od rođaka Katicu i Ivicu Barbarić u selu Šarari, jer upravo Katičina pok. majka Marija r. Stipaničić potječe iz ove obitelji. Inače, obitelj Fernanda Stipaničića se prije osam godina doselila se u Europu, u Pariz jer je Fernando doktorirao književnost. Kao profesor španjolske književnosti zaposlio se na poznatom pariškom Sveučilištu Sorboni, dok njegova supruga arhitektica također radi, a l7. godišnja kći polazi srednju školu. listopad 2012. Fernardo s obitelji i rođacima Katicom i Ivanom Barbarićem i prijateljem Milanom Balas Glas Vinodola 18 Po obiteljsko stablo u grižane Napisala i snimila: Zlatica Balas M eđu tisućama turista koji su se ovog ljeta slili na Jadran, u želji da upozna ljepote Hrvatske, iz daleke Argentine u Grižane je došla tročlana obitelj. Dovela ih je želja i namjera da pronađu trag odakle potječu njihovi korijeni. Znali su samo da su potomci obitelji Luke i Marije Stipaničić r. Knez, čiji su sinovi Mate i Dragutin Karlo još l9l9. godine zbog tadašnjih slabih ekonom- skih prilika odselili iz rodnoga kraja. Mate sa suprugom Lucijom r. Bolješić svoje je obiteljsko gnijezdo savio u Urugvaju, u gradu Montevideo, a Dragutin Karlo sa ženom Cilom r. Malinarić nastanio se u argentinskom gradu Kordobi. Tamo im se iste godine rodio sin Tito, čiji je sin Fernando ovih dana ispunio očevu želju da vidi kraj odakle izviru njihovi ži- votni korijeni, jer Tito iz materijalnih razloga to nikada nije uspio. Fernando je došao u Grižane sa suprugom Piom, po ocu Talijankom, a majci Argentinkom i sedamnaestogodišnjom kćeri Zoe. Kako grižansko - belgradski kraj broji sedamnaest sela i četrdeset zaselaka i nije bilo lako saznati o kojoj se obitelji radi. Pa ipak pošlo nam je za rukom ući joj u trag. S veseljem smo pronašli kuću koja se nalazi u središtu Grižana, u Radosno su nam pokazali hrvatsku putovnicu, veseli što su ispunili svoj životni san, koji se nažalost, nije ostvario Fernandovu ocu Titu. Prepuni dojmova od Dubrovnika do Brijuna, kako su nam rekli, oduševljeni su Vinodolskim krajem i Grižanama i susretljivošću ljudi. Obećali su da će ponovno doći upoznati i ostalu rodbinu koja se krije u prezimenima Marušić, Balen, Butković, Pancić, Ružić, Malinarić, Crnić, Miklić, kao i Gašparović, od kojih je jedan i aktualni predsjednik Slovačke, Ivan Gašparović. Izviđački kamp u naselju Golci Napisao i snimio: Zdravko Kleva V inodolska općina i ove je godine ugostila 150 izviđača među kojima su bile i dvije grupe mladih Francuza, skauta iz okolice Pariza. Uz cestu prema naselju Golci podignut je izviđački logor od 70 šatora. Izviđači 25. SDI (Samostalne družine izviđača) iz Bistre i 28. SDI iz Zagreba, njih stotinu, uzrasta od 7 do 17 i više godina, ponovno su za svoje ljetno logorovanje izabrali Golce. Ovo je četvrti put, napomenuo je Petar Špoljar, voditelj logora, da izviđa- či iz Bistre zajedno s drugim družinama dolaze u Vinodol gdje uvijek naiđu na ljubazne domaćine. Tako ih je i ovaj put TZ Vinodolske općine oslobodila plaćanja boravišne pristojbe, a Vinodolska općina im je osigurala nabavu namirnica u iznosu od 1000 kuna u obližnjoj trgovini. Izviđački logor podignut je 20. Srpnja, a 5. kolovoza izviđači su napustili Golce, ponijevši iz Vinodolske općine lijepe dojmove i nova znanja i vještine koje su stekli na logorovanju. Načelnik Ivica Crnić u razgovoru sa voditeljem izviđačkog logora Petorm Špoljarom Za ostvarivanje socijalnih i humanitarnih ciljeva i zadaća potrebni su nam volonteri Napisao i snimio: Anton Ficko BRIBIR - Gradsko društvo Crvenoga križa Novog Vinodolskog prema odluci Općinskog vijeća Vinodolske općine od 1. siječnja ove godine svojim aktivnostima “pokriva” područje obiju jedinica lokalne samouprave, što je bio povod za razgovor s njegovom ravnateljicom Vesnom Đujić. Volontera nikad previše Tečajevi i radionice za najmlađe rva naša aktivnost bila je u veljači kada je naše područje zahvatio hladni val. U dogovoru s načelnikom Ivicom Crnićem, s dvojicom članova Socijalnog vijeća, Rajkom Arbanasom i Rokom Brozovićem obišli smo deset najugroženijih obitelji za koje je naš Crveni križ osigurao pakete s osnovnim živežnim namirnicama. Usto smo na zamolbu patronažne sestre obišli i jednu višečlanu obitelj u Driveniku koju smo opskrbili hranom i odjećom, rekla nam je V. Đujić. U proteklih devet mjeseci ističe dobru suradnju s Vinodolskom općinom, Dobrovoljnim vatrogasnim društvom, OŠ Jurja Klovića u Triblju i OŠ Dr. Josipa Pančića u Bribiru te Domom za stare u Bribiru. No ono što nedostaje jest veći broj volontera. - Volonteri su istinska snaga svakoga društva Crvenog križa, jer obavljaju velik dio posla na ostvarivanju, prije svega socijalnih i humanitarnih ciljeva i zadaća. Nikada ih nije previše pa pozivam sve zainteresirane da nam se slobodno jave, istaknula je Đujić. Od aktivnosti kojima se CK posebno posvetio, Đujić izdvaja rad s najmlađima. U vikendu na Sljemenu, u veljači uz 15 učenika OŠ Ivana Mažuranića iz Novog Vinodolskog, sudjelovalo je i 13 učenika OŠ Dr. Josipa Pančića iz Bribira, dok se djeca iz OŠ Jurja Klovića iz Triblja zbog zauzetosti karnevalom nisu odazvala. No i jedni i drugi, njih ukupno oko 100 iz nižih razreda prošli su radionicu “Kodovi sigurnosti na vodi”, da bi sedmaši i osmaši, Lukrecija Marijić, Danijela Čor, Tijana Uzelac, Lorena Rast, Tajana Cvija, Diana Belobrajić, Anton Lončarić, Matej Nevistić, Mark David Lajoš, Goran Klobučar, Antonio Mataija i Michael Hempel završili tečaj za juniora spasioca. “Svi oni s navršenih 18 godina mogu nastaviti daljnje usavršavanje ako žele postati spasioci” - istaknula je Đujić dodavši kako će CK nastaviti s obje aktivnosti u obje škole. Napomenula je i da je Domu za stare doniran električni krevet, a u suradnji s Coca-colom DVD-u Bribir veća količina vode za piće u bocama. P Akcija dobrovoljnog davanja krvi u Novom Vinodolskom Osvjedočeni humanitarac Milan Dundović Bribirac Milan Dundović darovao je krv 97 puta Napisao i snimio: Anton Ficko prostorijama Gradskog društva Crvenog križa Novog Vinodolskog 18. rujna održana je treća ovogodišnja akcija dobrovoljnog davanja krvi na kojoj je prikupljeno rekordnih 59 doza dragocjene životne tekućine. Svoju humanost iznova je iskazao i Bribirac Milan Dundović, koji se s 97 do sada darovanih doza krvi ubraja u jubilarce novljanskog Crvenog križa i kojega će, ako nastavi dosadašnjim tempom sljedeće godine predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović za 100 darivanja odlikovati ordenom reda Danice Hrvatske s likom Katarine Zrinske. U Glas Vinodola 19 Organizacije Razgovor s povodom: Vesna Đujić, ravnateljica Crvenog križa Novog Vinodolskog i Vinodolske općine Sport Održana 4. tradicionalna utrka Bribir-Zalužnica listopad 2012. Napisao: Marko Viduka Glas Vinodola 20 Č etvrtu godinu zaredom članovi KCBT “Bribir 1288” trče etapnu utrku Bribir-Zalužnica u čast Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i u spomen na sve poginule branitelje u Domovinskom ratu. Start je bio 05. Kolovoza u 01h noću iz centra Bribira tj. Vrbe. Nešto poslije pola noći ekipa se počela skupljati. Među prvima je stigao naš dragi gost Đani Fućak, vrsni trkač iz Drenove. Uz Đanija na startu su bili još Josip Brozičević, Marko Viduka, Pavao Kombol, Blaž Barac, Ivan Čotra, Marko Stipeč, Danijel Kršul, Zoran Tonković i najmlađi sudionik Ante Mamula, koji je imao samo mjesec dana kad je počela” Oluja”. Blaž Barac 5. kolovoza slavi rođendan, tako da nije nedostajalo simbolike. Atmosfera je na samom okupljanju bila entuzijastična, a takva je ostala i tijekom cijeloga puta.Potporu ovom događaju dali su Udruga branitelja Vinodolske općine i DVD Bribir. Pokrovitelj cijele manifestacije je načelnik Vinodolske općine Ivica Crnić, koji je od samog početka zdušno podupire. U pratnji su bili Marko Jerković kao vozač DVD-ova kombija, koji je brinuo da trkači pravovremeno dobiju osvježenje i vodio računa o njihovoj sigurnosti na ličkoj magistrali, gdje se vozi vrlo brzo. Za vrijeme utrke Marko je obavijestio i Hrvatski radio Otočac o događaju, koji je tako dobio i medijsku pozornost. U drugom autu bili su predstavnici braniteljske udruge Drago Stipeč kao vozač, ujedno zadužen za dobru atmosferu, Frane Spoja koji je vodio računa da sportski napitci budu dobro rashlađeni i Milorad Pećanić koji je u svoj Josip Brozičević, Marko Stipeč, Blaž Barac, Đani Fućak notes bilježio svaki prijeđeni kilometar, vrijeme i mjesto kroz koje su prolazili. Sama dionica Bribir – Zalužnica (8 km od Otočca) u dužini od 72 km išla je smjerom Bribir-Bater (600 m/nv), zatim se krenulo šumskim putem prema mjestu Bile. Put je dalje vodio do Vrataruše, zatim prolaz kroz Francikovac. Na prijevoju Vratnik (700 m/ nv) i 34. kilometru dočekala nas je neizbježna bura, doduše ne orkanska. Taman je počelo svitanje i pred nama je ostalo malo više od polovice puta. Vodilo se računa o brzini trčanja, koje je bilo prilagođeno mogućnostima trkača, ali i o tome da se stigne do 08h i 30 min kako bi se prisustvovalo odavanju počasti poginulima u Oluji i Domovinskom ratu u organizaciji općina i gradova Ličko- senjske i Primorsko-go- “Trkači i logistika iz Udruge branitelja Vinodolske općine” ranske županije. Dalje se krenulo prema Žutoj Lokvi kroz koju smo prošli oko 05h i 30 min. Ostalo je pred nama još 28 km koje smo trebali pretrčati za oko 2h i 30min, tako da su sljedeću etapu od petnaestak kilometara trčali brži trkači, da bi kroz sam Otočac i do Zalužnice trčali svi. Nešto prije Otočca dočekali su nas Roberta Spoja i Dorijan Spoja koji je i napravio ove fotografije. U samu Zalužnicu kod spomen obilježja stiglo se nešto prije 08h, gdje je odana počast poginulim braniteljima. Ubrzo je stiglo i izaslanstvo Vinodolske općine u sastavu: načelnik Ivica Crnić, Den Strizić, Darko Tus, Ivan Spoja, Mladen Strizić i Miha Mavrić, koje je odalo počast poginulim braniteljima uz paljenje svijeće i polaganje vijenca. U prvi razred krenulo 11 dječaka i 4 djevojčice Napisao i snimio: Anton Ficko Prvašići OŠ Jurja Klovića u Triblju TRIBALJ - Školska 2012./2013. godina počela je 3. rujna i u OŠ Jurja Klovića u Triblju. Među 119 učenika u 8 razrednih odjela s područja Grižana, Triblja i Drivenika upisalo se i 15 prvašića, 11 dječaka i 4 djevojčice rođenih 2005. i 2006. godine što je za jednog đaka više nego u prošle godine. To su Mihael Barac, Lana Butina, Lorena Djikandić, Matej Gašparović, Paolo Gašparović, Marcello Gašparović Huba, Danijel Jakopiček, Žarko Jerčinović, Drago Maljevac, Dino Marijančević, Ana Mataija, Silvano Mužević, Andro Stanić, Ana Šimić i Dymtro Verin. Učiteljica im je Branka Rukavina. OŠ dr. Josipa Pančića u Bribiru Među 99 učenika je i 10 prvašića Napisao i snimio: Anton Ficko Prvašići OŠ dr. Josipa Pančića u Bribiru BRIBIR - Nakon ljetnih praznika školsko se zvono 3. rujna oglasilo i u OŠ dr. Josipa Pančića u Bribiru. U nastavnoj 2012./2013. godini u osam odjela pohađat će ju 99 učenika, a među njima i 10 prvašića, od kojih 7 dječaka i 3 djevojčice. To su Lea Babić, Isa Bećirević, Srećko Brozičević, Marko Butorac, Dominik Dika, Marko Markelić, Frane Medić,Danijel Mujadžić, Ana Marija Skočilić i Kristijan Začek. Učiteljica im je Mirjana Jurčić. Produženi boravak na radost osnovnoškolaca i roditelja Prvi put u OŠ Juraj Klović - program produženog boravka U Osnovnoj školi Juraj Klović od početka ove školske godine omogućen je produženi boravak za školarce, što je najveće olakšanje njihovim zaposlenim roditeljima. U produženom boravku desetero djece, četvero je prvašića, isto toliko učenika drugog razreda te po jedan učenik trećeg i četvrtog razreda, uz učiteljicu Snježana Domijan, boraviti će u produženom boravku dnevno od 11,15 do 16,30 sati. Djeci je produženom boravku osiguran ručak,učenje uz pomoć učiteljice, i njima najdraži dio,igra s vršnjacima. Za program produženog boravka Vinodolska općina mjesečno izdvaja više od 7000 tisuća kuna ,a roditelji plaćaju 600 kuna mjesečno za prehranu djece koja se priprema u susjednom vrtiću “Cvrčak i mrav”. Ovim sadržajem otvoreno je još jedno radno mjesto a pokaže li se zanimanje za isti sadržaj u OŠ Josipa Pančića u Bribiru, općina je i tamo spremna omogućiti ga djeci i roditeljima. Z Kleva Glas Vinodola 21 Iz škole i vrtića Prvi dan škole u OŠ Jurja Klovića u Triblju Dota od nigda listopad 2012. Glas Vinodola 22 Kuzmina slavončica Napisala: Zlatica Balas D an je bil ko stvoren za šetat. Posebno je to pasalo Ursi i Bari ke su baš ta dan nakanele malo odahnut od kućnih brig i proć se prošetat. Of put jin je na pamet palo poć va susedsko selo obać mladu nevestu ku je Kuzma ki je bil već fanj stariji dečko pripeljal skroz Slavonije. Bil bi on i na Polju kadi je živel našal divojku aš ni bil ni grd ni bedast, ali ča, njegova mat poli sake domaće vavik bi našla nikakovu falingu. S tun svojun pulitikun zavukla je svoje rojeno dite da se na vrime ne spravi va red. Trpel je Kuzma, trpel… Materin urdin je bil materin urdin, ali kad je i sam videl kako se leta na kup se više slažu, odlučil je sam sebe pozvat na red i rekal: “Eee, ne more to tako, Kuzme! Vrime je da i ti pokažeš da si muško. I fakat jedan dan v jutro rano,čin su petehi počeli kukurikat, razbudil se Kuzma, lipo obukal i bez da je ikomu ča rekal uputil se pišice na Drveničku štaciju na cug. Čin je sel nič mu je va srcu olakšalo. Cug ki je stajal na sakoj štaciji učinil se Kuzmi ko sporovozna dičja igračka. Ni njemu bilo do igre, on je otel čin prije prit kamo je nakanel. Za se to ni znal kamo on to gre. Kadi da se zaustavi? Pa ipak kad su prišli na jednu stanicu na koj je pisalo Nova Gradiška, njemu se učinelo to dopadljivo pa je zišal z cuga. Nikad ni bil va ton mestu, ali mu se dopalo. Bez mislit hodil je napamet, kamo ga srce peljalo. Hodil, je hodil… Hodil i hodil… Odjednuč spazi jedno selo. Učinilo mu se ko da ga niki posadil na noj veloj ravnici. Teško mu malo padalo kad ni na celon putu brcnul nijednoga kamenčića. Gljedal je okolo i čudil se. Se je bilo drhčije od njegovoga rodno- ga i kamenin opasana sela… Ni mu puno rabilo kad na jednoj veloj ravnici spazi sepuno krav kako pasu sočnu slavonsku travu, a med njimi i jednu mladu čobanicu. Srce mu zaigralo. Bit će da je to to, pomislel je va sebi. Uz malo kuraži šal je prema njoj da ju pita kamo je on to prišal i kako se zove selo va ko je nalantal. Pred njin je stala mlada, lipušna divojka. Va licu zaglajena, črljena, a vlasi se ako raskubeni lepršali su ko svilni na vetru. Kuzma malo frfljast, ni pet ni šest, mesti da pita o selu on će drito divojki: “Mala… Biš ti otela poć zame?”…. Divojka se pokunjila, posramila nepoznatoga čovika, a onda tekar odgovorila:” A Što vi pitate mene… Morate pitati mojeg oca i mamu”. Kuzmi ne budi mu leno šal je maletinun va kuću ka je bila blizu ravnice i bez puno srama drito ko z topa zaprosi maletinče. Otac se malo zagljedal, naheril klobuk va kon je i va kući bil pokriven, počešal se po zatiljku i bez puno divana rekal: “Istina, naša Marica je već djevojka za udaju. Ima još šestero braće, pa ako vi to ozbiljno, možemo popričati.” Maričina mat, ka je bila isto doma, ni dospela ni riči reć samo je pogljedivala čas va Kuzmu, čas va Maricu. Bog zna ča je mislela… Naš Kuzma, ko stari prepredenjak, lipo se je podivanel z starijimi, na krilo posel najmlajeg Maričinog brata, poigral se š njin, a onda je pomalo počel i sam sebe hvalit.” Znate, ja san van jedinac u matere i oca. Otac je još nigda šal va Meriku i nikad se ozdola ni vrnul, tako da smo mat i ja sami na velikon gruntu. Imamo i mi jednu kravicu. Ja umin sača delat, pa se ne morate bat za svoju Maricu. Mislin da joj neće falit nit tič- jega mlika. Se ću joj pomoć, samo da već jedanput i ja buden familijaran. Moja mat je već starija, ali voli delat pa će nan i ona pripomoć, “se tako je divanel Kuzma. Rič na rič Marici se dopal Kuzmin divan i ona bome pristane. Kad je to Kuzma čul ni znal ča bi od sriće. Sprotu je ugovoril ženidbu i to bez puno šturme. Na piru te bit samo kumi i familija bez druge baglamute. Zač da delamo stroški, a se ono ča bite oteli potrošit za pir spravite Marici va žep pa neka ima i ona ki svoj solad. Si su se složili i za par dani spravili se, oženili i šli na Polje. Kuzmina mat, za velo čudo, ni jednun besedun ni prigovorila nit sinu, nit mladoj nevestici, ka je istini za volju bila na oko leštahna, a znala je bome i fanj divanit. Ni bila niš sramežljiva. Si ki su poznali Kuzmu ko staroga fantinu bili su veseli i kadi god se zatekal z pajdaši i onimi starijimi si su mu čestitali. Tako kako smo na početku rekli susedi Ursa i Bara šle su na ogled Kuzminoj mladoj. Prišle su va kuću bez puno okolišat zatekle mladu baš kad je frigala palačinki. Malo su se podivanele, popitale nevestu kako se je snašla na Polju, dal joj se ča nateže za doma, kako se naučila na svekrvu… Kad su se ča to doznale nakanele su poć ća. “Ne idite… ne idite… Ostanite još malo, biti će gotove palačinke”.... Umiljatim slavonskim govorom ponudila je susedi Marica.” Ma, ne… ne… drugi put…” govorele su susedi tako Ursa i Bara projdu ća.Nisu odmakle nit par metri sastanu one svoje druge dvi pajdašice. Kadi ste bile vas dvi ?” pitaju, a Ursa će brzo:” A poli nove nevesti. Znaš da je Kuzma pripeljal Slavončicu.” O da… da… čule smo kako je to brzo obavil, a ovdi se se leta natezal i niš, “ rekla je prva. Ona druga, ne budi lena, zajedno zbifla: “A jel' ča čemu ta Slavončica ?” - Je, bome, je… Fanjska je mala. Zgodnjašna i ni bedasta, lipo se zna podivanit,” tumačila je sad Bara. - A va čen je obučena? Po našu ili po njihovu?” pita jedna od ove dvi. “Ma, va fanjsku klajdu, lipu i na mirlići, ali ne znan zač ju je onuliko su našpricala pekmezon kad je smatala palačinke. Napale su nas osi pa smo, verovale ili ne, se tri tekle po huhinji.” Aaa, jadna ne bila, samo da ni ku smotala Kuzmi va palačinku! Još se ni jadni dospel pokazat muško, a da mu se već ča dogodi… Ajme... meni… veli Bara. Ma za se to ni prošlo puno vrimena te iste Bara i Ursa prve su saznale kako je Slavončica noseća i kako će brzo Kuzma postat otac. I je… Na veselji sih, Kuzmina je kuća živnula i nikad se ni čula grda rič od te familije. Križaljka Glas Vinodola 23 Snimio: Zdravko Kleva
© Copyright 2024 Paperzz
