ISSN 1846-6230 Besplatan primjerak Glasilo Općine Vinodolske općine IZBORI 2013: Ivica Crnić i koalicija SDP-PGSHSS-HSLS pobjednici Turizam: Stop građevinskim radovima od 15. lipnja do 15. rujna PROJEKTI: Drivenik čuvar kroz povijest Slap Uvodnik Slap Sakalj u blizini bivšeg kamenoloma u punoj snazi i ljepoti srpanj 2013. GRIŽANE – Uz županijsku cestu koja spaja Grižane s Crikvenicom, u blizini bivšeg kamenoloma nalazi se jedno od čuda prirode kojim obiluje Vinodolska dolina. Riječ je o slapu Sakalj koji se zahvaljujući čestim i jakim kišama ovoga proljeća pokazao u punoj snazi i ljepoti, kao rijetko kada ranije. Tih sedam do osam metara vodopada nikoga ne može ostaviti ravnodušnim - od slapa doista svakom zastane dah. 2 Tekst i foto : A. Ficko Važni telefonski brojevi Vinodola Vinodolska općina -Bribir Bribir 34, 51253 Bribir centrala tel: 385 51 42 25 40 pravna@vinodol.hr www.vinodol.hr Načelnik: Ivica Crnić tel: 385 51 24 85 89 fax: 385 51 24 80 07 Pročelnica jedinstvenog upravnog odjela; voditeljica Odsjeka za kulturu Željka Jurčić-Kleković tel: 385 51 24 81 72 tel: 385 51 42 25 43 OPĆINA VINODOLSKA “Glas Vinodola” glasilo Općine Vinodolske općine ISSN 1846-6230; izlazi 4 puta godišnje; Godina VI, Broj 23 srpanj 2013. Bribir 34 51253 Bribir Besplatno Odsjek za finacije i proračun: voditelj: Den Strizić tel: 385 51 42 25 44 Odsjek za pravne i opće poslove voditelj: Anto Matković tel: 385 51 42 25 41 Odsjek za komunalnu djeatnost i gospodarenje prostorom voditelj: Bernard Peko-Lončar tel: 385 51 42 25 45 Prijem stranaka: ponedjeljak, srijeda i petak od 8.30 do 15.00 h utorak od 13.00 do 17.00 h četvrtkom se stranke ne primaju impressum: Izdavač: Općina Vinodolska općina Za izdavača: Ivica Crnić Urednik: Zdravko Kleva Uređivački odbor: Željka Jurčić Kleković, Iris Bruketa Narodna knjižnica i čitaonica “Bribir” Bribir tel:385 51 24 81 03 385 51 24 80 30 Radno vrijeme: ponedjeljak i srijeda od 10.00 do 19.00 utorak od 8.00 do 16.00 h četvrtak i petak od 8.00 do 15.00 h Ambulanta Bribir tel: 385 51 24 81 11 Radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda i petak od 7.00 do 13.30 h utorak i četvrtak od 13.00 do 19.30 Turistička zajednica Općine Vinodolske tel: 385 51 24 87 30 Radno vrijeme: od 8.00 do 14.00 h svakim danom osim nedjelje Vučna služba HAK 987 Suradnici: Željka Jurčić-Kleković, Anton Ficko, Zlatica Balas, Iris Bruketa, Mira Krajinović Zeljak, Marko Viduka, Vedran Vučinić (križaljka) Fotografije: Zdravko Kleva, Mira Krajnović Zeljak, Anton Ficko, Dorijan Spoja Policija 92 Prva pomoć 94 Vatrogasci 93 Autobusni kolodvor Novi Vinodolski 051/244-268 Autobusni kolodvor Crikvenica 051/781-333 Lektura i korektura: Hajdi Matijević Grafičko oblikovanje i tisak: Grafika Helvetica Naklada: 1500 primjeraka Ivica Crnić (SDP) i Boris Miklić (HDZ) čelni ljudi Vinodolske općine B RIBIR – Novom sazivu Vijeća Vinodolske općine u idućem mandatu predsjedat će vijećnik HDZ-a Boris Miklić, a dopredsjednice su Jagoda Ugrin i Laura Miroš s liste SDPPGS-HSS-HSLS. To je odlučeno na konstituirajućoj sjednici na kojoj su većinu glasova pobjedničkoj koaliciji SDPPGS-HSS-HSLS osigurali vijećnici HDZ-a. Kod glasovanja za odluke koje je na sjednici trebalo donijeti, jedan bi glas bio dobiven iz klupa HDZ-a pa bi na taj način pobjednička koalicija SDP-PGS-HSS-HSLS, koja u Vijeću ima 6 vijećnika, dobila sedmi glas čime bi odluka natpolovičnom većinom bila prihvaćena. Četvero vi- jećnika HNS-a, koji su najbrojnija oporbena strana u Vijeću, ostajali bi u manjini. Predsjednik Vijeća Boris Miklić, zahvalivši vijećnicima na povjerenju da predsjeda Vijećem, pozvao ih je sve na suradnju i dostojanstveno ponašanje. Naglasio je potrebu suglasnosti pri donošenju odluka, a u svrhu poboljšanja rada Vijeća i općinske uprave te pozvao vijećnike na aktivno sudjelovanje radi boljitka svih stanovnika Vinodolske općine. Nakon prisege 13 vijećnika, obratio im se načelnik Crnić, riječima Ivica Crnić, načelnik Vinodolske općine Ivica Crnić - načelnik Z ahvaljujem svim biračima koji su izašli na izbore i onima koji su glasali za mene, kao i onima koji nisu dali svoj glas meni. Kao načelnik Vinodolske općine zalagat ću se i dalje za unapređenje kvalitete života i standarda svih stanovnika općine, stvaranjem uvjeta za zapošljavanje mladih i ravnomjeran razvoj sva četiri mjesta, kao što smo to činili i do sada. Nastavljamo sve započete projekte kao i nove projekte. Sve ono što se dogodilo poslije izbora je dobro jer se može nastaviti s projektima koji su u realizaciji, koji su pripremljeni i dio projekata koji su u fazi projektiranja. Upravo ova vijećnička većina koju smo uspjeli dogovoriti s vijećnicima HDZ-a je garancija za kontinuitet realizacije zacrtanih programa na području lokalne jedinice i preduvjet su razvoja čitavog područja Vinodolske općine. Prioriteti su u ovom mandatu nastavak projekta kanalizacije, realizacija projekta radne zone, objekta vrtića, nastavak projekta vodifikacije i elektrifikacije te realizacija projekta javne led rasvjete. Također, prioriteti su završetak projekta Putovima Frankopana, Kuće Klović, a u šumskom području nastavak elektrifikacije i projektiranje vodifikacije te nastavak županijske ceste Lič - Lukovo, realizacija projekata vjetroparka i solarne elektrane. Nastavljamo projekte u razvoju poljoprivrede i turizma, s naglaskom na ruralni, ekskluzivni, lovni, sportski i pustolovni. I dalje ćemo nastaviti sa socijalnim programom te programima u kulturi, predškolskom odgoju, obrazovanju, programima udruga, posebno branitelja i umirovljenika. M.K.Z. kako vjeruje da će svi zajedno opravdati povjerenje birača. Posebno je istaknuo brojne projekte koji su u fazi realizacije i koje tek treba kandidirati za EU fondove. Vjerujem da će vijećnička većina raditi na zadovoljavajući način, rekao je Crnić. Z. Kleva Boris Miklić, predsjednik Općinskog vijeća Vinodolske općine Boris Miklić predsjednik Vijeća N adam se da ću s načelnikom Vinodolske općine g. Ivicom Crnićem imati korektan odnos. U Općinskom vijeću su tri strane i morat će biti kompromisa. Mi imamo neke svoje projekte, koje smo predstavili u predizbornoj kampanji, a njihova realizacija ovisit će o proračunu. U Vijeću s SDP-om i koalicijskim partnerima nismo u koaliciji, već zajedno s SDP-om činimo vijećničku većinu. Cilj nam je poboljšati život svim ljudima u Vinodolu, što će ići malim koracima s obzirom na situaciju u zemlji i općinskom proračunu. Jedinstvo Općine, razvoj održi- vog gospodarstva, zapošljavanje mladih i ravnomjeran razvoj naš je prioritet. Kao predsjednik Vijeća uvažavat ću sve tri strane ako su pravi projekti u pitanju, posebno danas kada Hrvatska ulazi u Europsku uniju i mnogi projekti će biti kandidirani za sredstva EU. Bilo bi nekorektno stvarati nestabilnost u Vijeću, stoga će morati biti kompromisa. Kao općina moramo surađivati sa susjednim lokalnim jedinicama, a kroz tu suradnju branit ćemo interese naše Općine. U Vinodolskoj općini puno je projekata koji su započeti i koje treba nastaviti. Od Turističke zajednice očekujemo nastavak dobrog rada, a isto tako i od općinske uprave. Vodit ćemo računa o raspodjeli proračunskih sredstava u kulturi, udrugama i nagrađivati kvalitetne programe, ali i nastojati da sve udruge mogu opstati. M.K.Z. Glas Vinodola 3 Aktualnosti I Z B O R I 2013. Aktualnosti 4 Primorskogoranski župan na radnom sastanku s čelnicima Crikvenice, Novog Vinodolskog i Općine Vinodolske Komadina: Bolje je da vijećnici surađuju nego da ruše odluke B RIBIR - Dan nakon konstituirajuće sjednice Vijeća Općine vinodolske održan je radni sastanak župana primorsko-goranskoga s čelnicima Crikvenice, Novog Vinodolskog i Općine vinodolske. Na istom sastanku našli su se prvi ljudi županijskih organizacija triju stranaka: Zlatko Komadina, župan i čelnik SDP-a, Marko Boras Mandić, zamjenik župana i čelnik HNS-a i Oleg Butković, gradonačelnik Novog i čelnik HDZ-a. Njihov susret bila je prilika da se sve nejasnoće oko koaliranja SDPa s HDZ-om u Vinodolskoj općini, a navodno protiv HNS-a, razjasne “oči u oči”. Kao što je već u nekoliko navrata istaknuto, SDP je s HNS-om pokušao razgovarati prije izbora. Međutim u samoj kampanji HNS je posegnuo za osobnim uvredama načelnika Ivice Crnića, pobjednika izbora. Prema Crnićevim riječima, HNS je u svojoj kampanji pretjerao prljavštinama na njegov račun do te mjere da je razgovor nakon izbora postao nemoguć, a on će osobnu zadovoljštinu zatražiti privatnom tužbom na sudu. Neformalna koalicija bila jedina opcija Logično bi bilo da su SDP i HNS mogli razgovarati, ali očito je previše toga rečeno, smatra Komadina. Iz svega je razvidno da u ovoj općini SDP ne bi podržao predsjednika Vijeća iz HNS-a, a HNS predsjednika iz SDP-a rekao je. Jedina kombinacija ostala je neformalna koalicija SDPHDZ i odabir HDZ-ovca Borisa Miklića za predsjednika Vijeća. Vijeće je odgovorno za potporu izvršnoj vlasti, izravno izabranom načelniku i svakako je bolje da vijećnici surađuju, nego da se ruše odluke i proračun. To nije svrha izbora, rekao je Komadina. Zeleno svjetlo neformalnom koaliranju dao je i čelni čovjek županijskoga HDZ-a Oleg Butković. Naši ogranci sami odlučuju s kime će i kako surađivati nakon izbora, rekao je Butković. - U njihove odluke ne ulazim i one su takve kakve jesu. Bitno je da se nastavljaju projekti za dobrobit Općine. Marko Boras Mandić zamjenik župana Komadine Župan Zlatko Komadina i načelnik Ivica Crnić i čelnik HNS-a, vjeruje da će ovakav razvoj situacije poslužiti razvoju demokracije. Mi u HNS-u apeliramo na demokratičnost i na to da vlasti ne budu jednoobrazne, nego da i oporba dobiva mjesta među predsjednicima odbora i dopredsjednicima Vijeća, rekao je podsjećajući na činjenicu da HNS, pojedinačno najjača stranka u Vijeću, na konstituirajućoj sjednici nije dobio niti jednu rukovodeću poziciju. Suradnja triju jedinica lokalne samouprave dobra Komadina je pozvao čelnike triju jedinica lokalne samouprave na suradnju i obećao pomoć Županije kada god to bude moguće. Butković je naglasio da je suradnja među ovdašnjim jedinicama dobra bez obzira na politički predznak te da se Županija također iskazala na nizu projekata. Rukavina je rekao da su mu u Županiji uvijek bila vrata otvorena te da je pred Crikvenicom niz projekata gdje će daljnja suradnja biti itekako bitna. Načelnik Općine vinodolske Ivica Crnić razočaran je činjenicom da veliki projekt vjetroelektrana u njegovoj Općini nije dobio suglasnost Ministarstva zaštite okoliša te za sada neće ući u Prostorni plan Županije. - Ne znam je li to baš trebalo učiniti. Investitor je već uložio 3,5 do 4 milijuna kuna, a cijela investicija iznosi 130 milijuna eura, rekao je Crnić. Z. Kleva Gradonačelnik Novog Vinodolskog Oleg Butković i Crikvenice Damir Rukavina Rezultat izbora za načelnika Vinodolske općine U Rezultati izbora za članove Općinskog vijeća Vinodolske općine J edanaest stranaka okupljenih u tri koalicije i dvanaesta stranka HDZ, koja je na izbore izašla samostalno, provjerili su 19. svibnja na lokalnim izborima svoj ugled među biračima Vinodolske općine. Od ukupno 3.347 birača upisanih u biračke liste glasovalo ih je 1.550 odnosno 46,31 posto, što je manja izlaznost nego na prošlim lokalnim izborima. Koalicija SDP-HSSPGS-HSLS osvojila je najviše, 641 glas ili 42,59% i stekla pravo na šest vijećničkih mjesta u budućem Vijeću Vinodolske općine. Za listu koalicije HNS Liberalni demokrati-HSU glasovalo je 432 ili 28,97% birača te su im povjerili četiri vijećnička mjesta u Općinskom vijeću. HDZ je dobio tri vijećnička mjesta zahvaljujući 328 ili 21,79% dobivenih glasova. Nova koalicija koja je nastupila na ovim izborima, predvođena Monikom Radočaj, sastavljena od članova HSP-ABH-HČSP-SP-VH osvojila je 100 glasova ili 6,64 posto te tako nije osvojila ni jedno mjesto u Općinskom vijeću Vinodolske općine. Grafički prikaz izbornih rezultata za Općinsko vijeće 45 42,59 40 28,97 25 21,79 20 15 10 5 0 6,64 0 SDP-PGS-HSS- HSLS 800 Rezultati izbora za načelnika Vinodolske općine 1. krug 721 700 600 500 459 400 287 300 200 100 54 0 Ivica Crnić Zoran Spoja Goran Cerović Monika Radočaj Načelnik izabran u drugom krugu K 35 30 bitku za glasove koji bi im osigurali mjesto načelnika 19. srpnja krenuli su kandidati četiriju izbornih listi. Ivicu Crnića kandidirala je koalicija SDP-HSS-PGS-HSLS. Zorana Spoju istaknula je lista HNS-HSU. Goran Cerović drugi je put krenuo u bitku za načelnički mandat kao kandidat HDZ-a, a Monika Radočaj podržana je od liste HSP-ABH-HČSP-SP-VH. Na pet birališta novog je načelnika, od ukupno 3.347 birača, biralo njih 1.550. Ivici Crniću, općinskom načelniku u protekla dva mandata, glas je dao 721 birač (46,52% glasova). Zoranu Spoji povjerilo je glas 459 birača (29,61%), a 287 birača glas je dalo kandidatu HDZ-a Goranu Ceroviću. Monika Radočaj dobila je samo 54 glasa, što znači da je gotovo pola birača koji su glasovali za njezinu listu, nisu poželjeli na mjestu načelnice Općine. 0 HNS-HSU 0 HDZ HSP-ABH-HČSP-SP-VH Prikaz osvojenih vijećničkih mjesta u Vijeću Vinodolske općine ako je u prvom izbornom krugu Ivica Crnić, kandidat koalicije SDP-PGS-HSS-HSLS, dobio 46,52% glasova, a Zoran Spoja, kandidat koalicije HNS-HSU 29,61%, njih su dvojica osigurali prolaz u drugi krug izbora. Zoran Spoja, kao i dosadašnji načelnik Ivica Crnić zatražili su glasove birača u drugom krugu 2. lipnja. Na te je izbore izašlo 1.598 birača, odnosno 47,62%. Kandidat Ivica Crnić u tom je drugom krugu dobio 817 glasova ili 51,13% dok je njegov protivnik Zoran Spoja dobio glasove 763 birača ili 47,75%. Tako je u drugom krugu Ivica Crnić osvojio treći načelnički mandat u Vinodolskoj općini. 1 Rezultati izbora za načelnika Vinodolske općine 2. krug 0,9 HDZ 3 mjesta HNS-HSU 4 mjesta 0,8 0,7 0,6 SDP-PGSHSS-HSLS 6 mjesta 0,5 817 glasova 0,4 763 glasa 0,3 0,2 0,1 0 Ivica Crnić Zoran Spoja Glas Vinodola 5 Aktualnosti IZBORI 2013. Aktualnosti srpanj 2013. 6 15. travnja Dan Vinodolske općine Kroz 20 godina dokazana opstojnost istanknuo je da su svi projekti započeti u ovom mandatu realizirani i pokazuju napredak Općine što se vidi i po odluci Vlade RH koja je Vinodolsku općinu svrstala u visoku 4. skupinu uspješnosti. Nakon službenog dijela, uslijedila je dodjela općinskih priznanja. Godišnju nagrada za DVD Bribir Najveće priznanje, primio je Neven Antonić Nagrada za životno djelo, posmrtno je doRIBIR - Svečanom sjednidijeljeno Josipu Kalafatiću, za com Općinskog vijeća Vineprocjenjiv doprinos razvoju nodolske općine obilježen je 15. Vinodolske općine. Kalafatić travnja, dan Vinodolske općine je zaslužan za osnivanje i rast i 20. obljetnica njezina postojaviše društvenih i sportskih ornja. Tim povodom dodijeljene ganizacija u općini. Nagradu je su nagrade i priznanja zaslužprimila njegova supruga Zorka nim pojedincima i društvima. Kalafatić. Godišnjom nagradom U dvorani Doma kulture u BriVinodolske općine nagrađebiru svečanosti su prisustvovali no je Dobrovoljno vatrogasno svi članovi Općinskoga vijeća, društvo Bribir. Prigodne povepredstavnici mjesnih odbolje, zahvalnice, dodijeljene su ra, ustanova i brojnih udruga Dragutinu Barcu, prvom načelVinodolske općine. Svečanu, niku Vinodolske općine, Petru posljednju sjednicu Vijeća u čeStaniću i Ivanu Veljačiću prvom tverogodišnjem mandatu otvopredsjedniku Općinskoga vijerila je predsjednica Vijeća Olga ća Vinodolske općine. Antonić Dukić, dr. med. Ona je B zahvalila svim vijećnicima i djelatnicima Jedinstvenog upravnog odjela Općine na suradnji i sudjelovanju u radu Vijeća, a u povodu 20. jubilarne obljetnice uputila je čestitke svim stanovnicima općine. Načelnik Ivica Crnić, osvrnuvši se na proteklo četeverogdišnje razdoblje Povelja prvom načelniku Vinodolske općine Dragutinu Barcu Željka Jurčić-Kleković (PGS) Kroz proteklih 20 godina Vinodolska općina opravdala je svoje postojanje, što je više nego vidljivo, bez obzira na mnoge kritike s kojima se susrećemo svakodnevno. Krenuli smo s jednom rabljenom pisaćom mašinom, tri djelatnika i proračunom od niti dva milijuna kuna. Danas imamo informatizirane službe, posložena radna mjesta koja funkcioniraju, neka bolje, neka lošije, ali u cjelini ipak na zadovoljavajući način. Proračun je gotovo deset puta povećan, a Vlada RH svrstala je našu općinu u takozvanu IV. skupinu visokorazvijenih općina, čija je vrijednost indexa razvijenosti veća od 125 posto. Zorka Kalafatić prima Nagradu za životno dijelo u ime svog preminulog supruja Josipa Kalafatića Miha Mavrić (SDP) - Općina vinodolska kroz proteklih je 20 godina opravdala svoje postojanje na više načina. Ispočetka je bilo skepse i nepovjerenja, međutim proračun je rastao pa se moglo ulagati u infrastrukturu. Sada su velika ulaganja u kanalizaciju. Ima još dosta manjkavosti i nedovršenosti poput cesta i dosta toga što još treba napraviti da nam sela budu lijepa. Ja se nadam da ćemo, kao što smo do sada uspjeli riješiti mnoge potrebe, riješiti i to. Neven Antonić (HSLS) – Zadovoljan sam. Općina je u svakom slučaju prije dvadeset godina dobrodošla i puno toga je napravljeno za dobrobit samog naroda ovdje u Vinodolu. Doduše mi nemamo tu katastar, gruntovnicu, policiju i neke institucije koje su važne pa i dalje moramo u Crikvenicu, ali evo imamo dva vrtića, za djecu škole, doduše s malo djece. Ali ja vjerujem da će s otvaranjem radnih mjesta, u čemu Poduzetnički centar daje potporu, mladi ostati i djece će biti. Ivan Veljačić (HSS) - Ja sam vrlo zadovoljan što sam bio osnivač te općine. Treba zahvaliti prvim načelnicima i predsjednicima Općine i Vijeća jer su podnijeli velik teret ustroja same Vinodolske općine. Ja mogu reći da sam zadovoljan. Što se tiče gospodarskog potencijala u općini, mislim da su se mogli mladi zadržati u Viševici. Da smo to uspjeli, bilo bi nam danas još bolje. Zoran Spoja (HNS) - Vinodolska općina je definitivno opravdala svoje postojanje i dobro je da smo se osnovali i da smo uspjeli usmjeriti razvoj Općine u smjeru u kojem smo htjeli. Međutim, mislim da stagniramo posljednjih 20 godina, da nije napravljen napredak koji je mogao biti učinjen. Ono što je na- pravljeno, napravile su institucije izvan općine, Hrvatske ceste, vode, Županija, javna poduzeća, dok je sama Općina premalo napravila. Sa sredstvima s kojima smo raspolagali mogli smo napraviti znatno više. Povelja prvom predsjedniku Općinskog vijeća Vinodolske općine Ivanu Veljačiću Goran Cerović (HDZ) - Svim stanovnicima Vinodolske općine, Vinodolkama i Vinodolcima čestitam, u svoje i ime OO HDZ-a Vinodolske općine, 20. obljetnicu postojanja naše Općine koja je u najvećem dijelu rada općinskih struktura opravdala nastanak i postojanje kao samostalne jedinice lokalne samouprave. Isto tako upućujem zahvalu svima koji su aktivno sudjelovali u radu Općine vjerujući kako su od sebe dali najviše i najbolje za dobrobit mještana Drivenika, Triblja, Grižane - Belgrada i Bribira. Mislim da je učinjeno više nego što bi bilo moguće nekim drugim administrativnim rješenjem, no svakako će trebati učiniti još više kako bi se promijenio negativni demografski trend, poduprlo malo (ali i srednje) poduzetništvo, unaprijedilo komunalne usluge i učinio život lakšim i ugodnijim u našoj Vinodolskoj općini. Napisala: Željka Jurčić-Kleković N ovinarstvom se bavim od 1985. godine, što je, Bogu hvala, 27 godina, ili cijeli jedan, nemali ljudski život. Kroz čitavo to vrijeme nisam nikada koristila ovo jadno “pero” da bih po nekome nemilice pljuvala, već sam se trudila pisati afirmativno, o bilo kome ili čemu da je riječ, vođena mišlju da u svemu što postoji uvijek i svagda možeš pronaći nešto pozitivno, jasno, ukoliko to želiš. Danas vidim da sam radila potpuno krivo. Treba se obrušiti svako toliko na nekoga tko je učinio nešto što ti se nije svidjelo, ili pak nije učinio ono što si mislio da mora učiniti. Tako, naime, radi najveća većina novinara, neki od njih sebe nazivaju istraživačkim, a istraživanja se uglavnom obavljaju u gostionicama. Još su bolji oni koji s novinarstvom nemaju ama baš nikakve veze, ali im se podsvjesno ono jako dopada pa pišu sami, šalju reagiranja s vlastitim potpisom, ili ih proslijede profesionalnom novinaru, koji reagiranje, ne pročitavši ga, dakako, a sretan što ima članak, šalje dalje uredniku, ovaj pak brže bolje izvuče što odvratniji naslov koji uglavnom veze nema s tekstom, a ni mozgom, isto sretan što će uz takav naslov prodati dva broja novine više i zaraditi koju kunu. Tako u startu imamo tri sretna. Jer je popljuvan i ishračkan jedan. Nema veze što argumenti ne postoje, što se sve svodi na trabunjanje iz trbuha, za takve stvari u našem se društvu nikome ne odgovara. Zato bismo doba u kojem živimo slobodno mogli zvati “vladavina medija i hračkanja”. Dalje je sretno svekoliko pučanstvo. Može se grupirati u skupine “pro et contra”, nekoliko dana hraniti vlastitu zlobu, zaboraviti svoje probleme i neplaćene račune. Dakako, čast novinarima koji se trude potražiti argumente, prije nego pljunu, koji su obrazovani i dobro poznaju tematiku o kojoj pišu, no takvi su nažalost danas uistinu rijetki. Voljela bih živjeti u drugačijem i nehračkačkom svijetu. Boljem, pozitivnije raspoloženom. Koji će, pa barem ponekad, znati ponešto i vrednovati, pohvaliti. Izgovoriti pokoju TRIBALJ - U prelijepom ambijentu Tribaljskog jezera članovi Udruge umirovljenika grada Crikvenice i Vinodolske općine proslavili su praznik rada - 1. maj. Iznova su dokazali da datum rođenja nije presudan za dobru zabavu, pa su mnogi, osim u iću i piću guštali i u pjesmi, svirci i plesu. Penzići, svaka čast! Tekst i foto A.F. Kolumna Izbori i Europa lijepu riječ… Jedno sam se vrijeme pitala je li hračkanje sindrom male sredine u kojoj živim, u kojoj što god napravite nije dovoljno dobro, ili bolje rečeno problem i nastaje kada napravite, jer hračkaši bi uvijek drugačije pa je najbolje ne raditi ništa. Samo u tom slučaju postoji eventualna mogućnost da ostvarite toliko željeni mir. E, ali nije pljuvačina značajna stvar samo u Vinodolu, tu je možda samo mrvicu jače izražena- sindrom je to čitave lijepe naše zemljice koja nam je “prebivalište zato jer nas ubija”. Bitan je korak da pljune prve. Zatim se pokrene lavina, more, rijeka, ocean pljuvanja i mi lagano postajemo ovisnici o pljuvanju. A da je svaka ovisnost bolest, to je poznata stvar. Tako bismo na klinikama za liječenje ovisnosti,uskoro mogli otvoriti Odjel za liječenje hračkanja i pljuvanja. Kad bismo uvidjeli koliko ima ovisnika, shvatili bismo koliko je društvo zdravo, ili bolesno u cjelini… E, pa kako je krenula izborna kampanja, svima onima koji su na pljuvanja otupjeli želim puno uspjeha. Neka krenu i neka budu u što tješnjoj vezi s novinarima i sveprisutni u gostionicama, jer pljuvačina je slabija ako ste prisutni. I neka se ne pljuju međusobno u vlastitoj odsutnosti… A ja lijepo odoh u jedva dočekanu, a bogme i zasluženu, jesenju letargiju, a zatim u duboki zimski san (nakon što sam se i ja malo ishračkala… ali onako generalno, nikoga poimence). Nema izbora, nema manifestacija, totalna Nirvana… pa baš da vidim… Umirovljenici proslavili 1. maj na Tribaljskom jezeru Glas Vinodola 7 Oko nas 22. lipnja – slavio se na Lukovu H srpanj 2013. rvatski antifašizam utkan je u temelje EU čija 28. punopravna članica Hrvatska uskoro postaje. Hrvati i građani Hrvatske mogu biti ponosni na svoju antifašističku povijest stvorenu u Drugom svjetskom ratu u partizanskom pokretu, a dokazanu i potvrđenu u Domovinskom ratu. 8 Tim se riječima na proslavi Dana antifašističke borbe u Lukovu antifašističkim borcima i antifašistima obratio župan primorskogoranski Zlatko Komadina. Više od 1.200 antifašista s područja Hrvatskog primorja, otoka i Gorskog kotara, okupilo se na tradicionalnoj proslavi u Lukovu. Na- kon polaganja cvijeća i vijenaca na spomen obilježja te podsjećanja na slavne dane antifašističke borbe druženje je nastavljeno uz glazbu i tradicionalni fažol. Matija Koščića, predsjednika Saveza antifašističkih boraca Crikvenice, Novog Vinodolskog i Općine Vinodolske, izrazio je ponos što se proslavi odazvao veliki broj štovatelja antifašističke prošlosti tog kraja, kao i načelnik Općine Vinodolske Ivica Crnić koji je primijetio sa zadovoljstvom da je svake godina 22.lipnja na Dan antifašističke borbe, na Lukovu uz antifašiste sve više mladih. Tekst i foto Z.K. Vinodolski antifašisti u Kumrovcu 25. svibnja K UMROVEC - Nekadašnji praznik Dan mladosti, kojim se 25. svibnja slavio rođendan Josipa Broza Tita ove je godine među više od 8.000 antifašista u Kumrovec doveo i 40-ak članova Udruge antifašističkih boraca i antifašista Vinodolske općine, te gradova Crikvenice i Novog Vinodolskog. Inače, s 573 člana u 9 ogranaka riječ je o jednoj od najmasovnijih antifašističkih organizacija u Primorsko-goranskoj županiji, a više od trećine članstva u njoj čine antifašisti Vinodolske općine u ograncima Bribir (85), Grižane (53), Tribalj (61) i Drivenik (10). Zanimljivo je da ih je od ukupno 209 čak 116 u dobi između 20 i 50 godina. Teskt i foto A. Ficko Bogat program proslave Dana antifašističke borbe L UKOVO - Brojne posjetitelje pristigle na obilježavanje Dana antifašističke borbe na legendarnom Lukovu, iznenadio je bogat kulturno-umjetnički program. Uz limenu glazbu iz Fužina koja tradicionalno, svake godine, uveliča ovaj događaj, nastupilo je i Kulturno umjetničko društvo „Vedar osmijeh“ iz Zagreba. Pod umjetničkim vodstvom dirigenta Božidara Ugrina te koreografkinje i kreatorice kostima Ervine Vadla članovi društva izveli su tir koreografije: Katarinsko kolo, plesove otoka Hvara i plesove dalmatinskih otoka. Uz njih se predstavio i mješoviti pjevački zbor „Prečko 50+“ sa spletom starogradskih pjesama. Z.K. Sa sastanka iznajmljivača Vinodolske općine T RIBALJ - Tijekom posljednjih deset godina turizam u Vinodolskoj općini doživljava ekspanziju. Broj noćenja je s početnih 8 tisuća 1998. godine, kada je osnovana Turistička zajednica, narastao na 52 tisuće. Vinodolska općina danas je među najjačim zaobalnim turističkim mjestima gdje sve više stanovnika živi od turizma. Kao destinacija ruralnog turizma, čije su kuće popunjene 120 dana u godini, mora početi živjeti turistički, rečeno je na sastanku iznajmljivača koji je organizirala TZ Vinodolske općine. Konkretno to znači da poput drugih turističkih sredina građevinski Prezentacija sredstava za čišćenje radovi tijekom ljetnih mjeseci, kada je najviše turista u Vinodolu, moraju biti zaustavljeni ili odlukom općine ograničeni. Prijedlog da se takva odluka donese za razdoblje od 15. lipnja do 15. rujna, rekla je direktorica TZ Vinodola Iris Bruketa, već je upućen općinskim vlastima, a uvjerena je da će ga Općinsko vijeće i prihvatiti. Evidentan je konflikt obrtnika i ljudi koji žive od turizma, a nedovoljno je razvijena svijest da Općina sve više prihoda ostvaruje od turizma, upozorio je predsjednik Strukovne skupine obiteljskog smještaja i turizma Crikveničko-vinodolske rivijere HGK-Županijske komore Rijeka mr. Ivica Jerčinović. On je pojasnio kako građevinari imaju sve više posla u Vinodolu upravo zato jer se razvija turizam, obnavljaju se kuće. Pustimo, rekao je, ljude koji žive od turizma da rade ljeti, a najesen će se javiti novi interes za gradnju, nakon što se vidi da se od turizma može živjeti. I svi će biti zadovoljni, istaknuo je Jerčinović. Agroturistička ponuda Oko nas Turizam i građevinski radovi ne mogu zajedno Sastanak iznajmljivača O izmjenama i dopunama Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti koji je hrvatska Vlada uputila Saboru, također se govorilo na sastanku, a najavljeno je i osnivanje Sekcije obiteljskih iznajmljivača smještaja Vinodolske općine pri Udruzi privatnih iznajmljivača smještaja Crikvenica. Predsjednica te sekcije trebala bi biti Slavica Gašparini. Raspravljalo se o prijedlogu TZ Vinodolske općine da se prikupljanje krupnog otpada organizira dva puta godišnje, a s time u vezi zatraženo je da se akcije organizira ranije u proljeće kad počinje uređivanje kuća, a ne prije ljeta kad je otpad već po šumama. Istaknuta je potreba pojačanog nadzora komunalnih redara. Nakon radnog dijela sastanka održane su prezentacije uštede vode, uređenja soba za goste te sredstava za dezinfekciju i čišćenje turističkih objekata. Nažalost, koristan skup nije bio adekvatno posjećen od strane samih iznajmljivača. Tekst i foto: Z. Kleva Vremešni ljepotani oduševili Vinodolce T P oljoprivredna zadruga Plodovi Vinodola iz Bribira i Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju bolesti respiratornih organa i lokomotornog sustava Thalassotherapia Crikvenica sklopili su uspješnu poslovnu suradnju. U prostorima bolnice održana je prva prezentacija i prodaja autohtonih proizvoda proizvođača članova PZ Plodovi Vinodola. Svrha ove promidžbeno-prodajne manifestacije, čije se održavanje planira jednom mjesečno tijekom cijele godine, jest promoviranje domaćih autohtonih proizvoda Primorsko-goranske županije i Vinodolskog kraja kao dodatne agroturističke ponude. Za svoje potrebe lječilište je otkupilo dio proizvoda izravno od proizvođača. Na prvoj prezentaciji svoje su proizvode izložili: OPG Šarar med proizvodi od meda, proizvodi od ekološke vune, OPG Petrovski -proizvodi od lavande, Konoba Kali - proizvodi od smokava i maruna, OPG Waltz -pekmezi, Obrt Volta - proizvodi od šumskih plodova, jagoda i malina. Z. Kleva RIBALJ - Devetnaesto izdanje međunarodnog goranskog oldtimer rally-ja što ga je 22. lipnja organizirao Oldtimer club “Delnice 1995” na 60 kilometara dugoj relaciji Delnice - Fužine - Zlobin - Hreljin - Križišće - Drivenik - Tribalj - Grižane - Bribir - Novi Vinodolski okupio je 130 automobila i motocikala starijih od 30 godina, među njima i nekoliko u vlasništvu članova kluba s područja Vinodolske općine. Oko 150 ponosnih vlasnika vremešnih vozila od kojih su neki na rally “potegli” i iz Austrije, Belgije, Italije i Slovenije Turistička zajednica Vinodolske općine u tribaljskom kafiću Nedeljko počastila je suhim smokvama i rakijom, te ih opskrbila turističkim promidžbenim materijalima, a za to su vrijeme Tribaljci dobili priliku uživati u razgledavanju izloženih ljepotana. Najstariji je napunio 92 godine. Tekst i foto: A. Ficko 9 Oko nas OPG Kršul -odnosno Ruža Kršul potegla je lavovski posao spravljanja Bribirskog prisnaca isnim slavljima, sportskim turnirima, nizom prigodnih događanja obilježena je i ovogodišnja Petrova. Središnji program obilježavanja 29. lipnja, na blagdan sv. Petra i Pavla, zaštitnika mjesta, ove su godine uveličali članovi KUD-a Bribir, tradicionalnom smotrom folklora u kojoj su sudjelovala društvima iz drugih mjesta. Pridružile su im se ustanove i udruge poput dječjeg vrtića Cvrčak i mrav, Udruga svetog Petra i Pavla apostola,Učenička zadruga OŠ dr. Josip Pančić. U sklopu Petrove organizirana je šestu godinu zaredom i prodajna srpanj 2013. U 10 M sklopu održavanja mjesnog blagdana Petrove u Bribiru je održan tradicionalni, peti za redom Bućarski turnir „Kičeri 2013”. Organizatori turnira bili su Mjesni odbor Bribir i mještani sela Kičeri, koji se i inače okupljaju svaki ponedjeljak na svojem jogu u Kičerima, igrajući buće po starinski! Posebnost ovog turnira je igranje po starinskim pravilima, s time da ekipe broje po 3 igrača -“trojke“! U nedjelju 30.06.2013. godine na jogu u Kičerima (Restoran „Lucija“) okupila se ukupno 13 ekipa, sa 39 sudionika, te se uz podršku brojnih navijača, navijalo i veselilo do dugo u noć. Rezultati, koji nisu bili u prvom planu, ali pehar, bilo koje veličine svakako, su slijedeći: prvo mjesto, i to treću godinu za redom, osvojila je ekipa u sastavu: Mate Čorluka, Žarko Tonković i Ivica Jerčinović. Mjesto iza njih osvojila je ekipa u sastavu: Frane Antonić, Drago Stipeč i Ivica Veljačić a treća je bila ekipa u sastavu Željko Blažičević, Marijan Car i Drago Brozičević. Z.K. gastronomska izložba pod nazivom “DAN BRIBIRSKOG PRISNACA” u organizaciji Turističke zajednice Vinodolske općine. Izložbu prisnaca kao i prodaju rukotvorina izrađenih radom članova i roditelja spomenutih odgojno obrazovnih ustanova, sa zanimanjem i zadovoljstvom su prihvatili mnogobrojni posjetitelji. Petrova je kao što to uvijek i biva završena veliki pučkim veseljem uz ugostiteljsku ponudu i glazbenu potporu grupe „Trend“. Tekst i foto: Z. Kleva BUĆARSKI TURNIR ZA PETROVU - „KIČERI 2013.“ Pobjednička trojka-Mate Čorluka, Žarko Tonković i Ivica Jerčinović Dujmova 2013 Pobjedničke ekipe u spravljanju lovačkog gulaša u kotliću 1. Drivenik, 2. Tribalj, 3. Vinodol 1 Driveničani proslavili Dan mjesta i blagdan sv. Dujma D RIVENIK - Driveničani su i ove godine proslavili Dan mjesta i blagdan svog nebeskog zaštitnika sv. Dujma. Misno slavlje tim povodom predvodio je vlč. Marinko Kajić, župnik u Velom Brgudu, a svečanom ozračju u Crkvi sv. Dujma pridonijeli su i članovi međužupnog zbora bakarskog dekanata “Trisagion”. Inače, zaštitnik župe sv. Dujam je starokšćanski mučenik iz 3. stoljeća i biskup antičke Salone. Poznatiji je pod imenom sv. Duje, osobito u Dalmaciji i Splitu, čiji je zaštitnik. U vikendu ususret blagdanu do izražaja su došli boćari i natjecatelji u spravljanju lovačkog gulaša u kotliću. Prvenstveni okršaj između BK Drivenik i BK Moravice završio je neodlučeno, 9 : 9, dok je tradicionalni boćarski turnir najviše razloga za veselje donio gostima iz Jadranova, BK Sv. Jakov, osvajaču prvog mjesta. Domaća ekipa Drivenik 1 osvojila je drugo mjesto, BK Križišće bio je treći, a BK Hreljin četvrti. Natjecale su se i ekipe Gornjeg kraja, Grižana, Bribira, Dramlja i Drivenika 2. Kuhanje lovačkog gulaša u kotliću okupilo je 13 ekipa iz svih mjesta Vinodolske općine, te susjede iz Novog Vinodolskog, Kraljevice, Križišća i Kukuljanova. Od organizatora svaka je ekipa dobila po 5 sastavu Zoran Spoja, Nedeljko Gašparović i Davor Saftić. Dujmovu su pod pokroviteljstvom Vinodolske općine i njene Turističke zajednice zajednički organizirali Društvo Imena Isusova, Vijeće mjesnog odbora Drivenik, Udruga za narodne običaje “Drivenik”, BK Drivenik, Lovačka udruga Medviđak Tribalj - Drivenik i Udruga Zrinskih - Frankopana. Misno slavlje u Crkvi sv. Dujma predvodio je vlč. Marinko Kajić, župnik u Velom Brgudu. Oko nas kilograma vepra i 3 litre bijelog vina, dok je sve ostalo bilo prepušteno znanju, umijeću, domišljatosti i maštovitosti natjecatelja. Od mogućih 65 bodova prvo mjesto sa 63 boda osvojila je ekipa Drivenika za koju su kuhali Tomislav Šimić, Jurica Jerčinović i Sanjin Benić, s 54 boda druga je bila ekipa Triblja u sastavu Domagoj Mataija i Damjan Matić, dok je s 45 bodova treće mjesto zauzela mješovita ekipa Vinodol 1 u Tekst i foto: Anton Ficko Tribaljci proslavili Dan mjesta tradicionalnim zbivanjima T RIBALJ - Kraj lipnja i početak srpnja Tribaljci su proveli slavljenički u povodu Dana mjesta i blagdana Pohođenja blažene djevice Marije Elizabete. Bogat program zbivanja počeo je malonogometnim turnirom, da bi nakon njega na red došli i boćari na svom turniru, pa igrači marijaša i tako redom. Svečano je bilo i na svetim misama, kako se i doliči najvećem lokalnom blagdanu u Triblju. Tekst i foto: A. Ficko Na boćalištu su odmjerili snage boćari iz Triblja i okolice Zaseok Katunari, zahvaljujući Mandi Walz, ima više životinja nego ljudi Manda i Stjepo sa svojom kozjom obitelji Kozja obitelj se udvostručila nakon Srnkinih trojki K ATUNARI - Dvije bijele kozice i jednoga smeđeg jarčića donijela je na svijet 16. veljače smeđa koza Srnka Mande Walz u zaseoku Katunarima, što je za tu umirovljenicu bio povod za malo slavlje. - Samo je prvi put ojarila dvoje, a sada u nizu četvrti put jari trojke. Ove su mi posebno drage jer im je otac Beno, moj šareni jarac kojega je prije manje od godinu dana ojarila moja bijela koza Valentina, pa sada imam tri svoje generacije koza, s ponosom ističe M. Walz. Ona se, naime, posljednjih 15-ak godina posvetila uz- goju životinja. Ne iz potrebe, niti za prodaju, nego isključivo iz ljubavi. - Potječem iz obitelji koja je u Bosni živjela od poljoprivrede i zbog toga sam već u najranijem djetinjstvu zavoljela životinje. Zbog rada u Njemačkoj nisam ih ranije mogla imati, ali kada sam otišla u mirovinu i 1996. godine počela stalno živjeti u kući u Katunarima ostvario mi se životni san da imam mnoštvo različitih životinja oko sebe. Ljubav prema njima mi je jednostavno u krvi i neda se iskorijeniti, kaže M. Walz. A zahvaljući njoj, u Katunarima je više životinja nego ljudi. Uz kozju obitelj na njezinom imanju žive patke, guske, biserke, koke i purice, ukupno njih oko 50, a bilo je tu i svinja, zečeva i prepelica. - Posla sa životinjama uvijek ima, od jutra do večeri, ali meni ništa nije teško kada su one u pitanju, kaže M. Walz, koja uz brigu o životinjama stigne i pokositi za njih, voditi računa o povrtnjaku, brati trave, tražiti gljive. Stiže napraviti i pekmez koji nudi na sajmovima i ponekad na tržnici u Crikvenici, a nerijetko se odlučuje i na darivanje potrebitih. Popis onih kojima je pomogla zna samo ona, jer to ne čini da bi se znalo, nego da bi nekome olakšala život koliko može. Posljednje dobročinstvo, primjerice, učinila je siromašnoj obitelji u Grobniku kojoj je darovala dvije koze. Na novo darivanje sprema se pred Uskrs. Tekst i foto: Anton Ficko Glas Vinodola 11 Drivenik, mjesto zanimljivih zbivanja srpanj 2013. Reportaža Pilot projekt TZ Vinodola “Drivenik – čuvar kroz povijest” 12 D rivenik: Gradina iznad Drivenika, koja ulazi u red najreprezentativnijih srednjovjekovnih utvrda u Primorsko-goranskoj županiji, uz već tradicionalne koncerte klapa, dobila je još jedan sadržaj koji je u kulturno-turističkom smislu upotpunjuje i čini još atraktivnijom. „Da je nama u Imotskome ovakav prostor, u njemu bismo mogli napraviti što god poželimo“. „Trsatska gradina se ne može mjeriti s mogućnostima koje pruža ovaj prostor.“ „Ovdje se može igrati Shakespeare, grčke tragedije, kao i na dubrovačkom Lovrijencu.“ To su bili komentari dijela posjetitelja prilikom ulaska u prostor driveničkoga kaštela u kojemu su se (i oko njega) 27. i 28. travnja odvijali događaji nazvani “Drivenik – čuvar kroz povijest”. Riječ je o pilot projektu „življene povijesti“, atraktivnom kulturno-turističkom proizvodu koji danas postaje veoma traženim i komercijalno unosnim u turističkim središtima Hrvatske, ali i širom svijeta. Naravno, preduvjet je da destinacija ima zanimljivu povijest koja se može igrokazom ispričati. Dvodnevno događanje oživljene srednjovjekovne povijesti u Driveniku se dogodilo u organizaciji Turističke zajednice Vinodolske općine, Reda čuvara grada Zagreba, u suradnji s udrugama Dubovački streličari iz Karlovca i Ordo Sancti Viti iz Rijeke te s Udrugom Zrinskih-Frankopana iz Drivenika, kao i Vinodolskom općinom. U kaštelu i oko njega priređeno je niz povijesnih, edukativnih, zabavnih i glazbenih predstava. Prikazana je bitka, napad osmanlijskih pljačkaša na utvrdu, odigravani su streličarski turniri, a uokolo kaštela niknuli su srednjovjekovni tabori i bolnica, kuhala se srednjovjekovna jela. Niz interaktivnih radionica poput radionice mačevanja, radionice streličarstva, srednjovjekovnog plesa, igara, glagoljice, bile su pada Turaka na Drivenik. Cijela je priča povijesno utemeljena i autentična. Ovo je pilot projekt. Dakle, osnovana je Udruga Zrinski-Frankopan i ovo im je primjer dobre prakse, putokaz kojim treba ići. Kroz godinu dana treba se provesti istraživački rad, heraldički osmisliti grb, osmisliti boje, odore, kako će ta garda izgledati. Sve je to potrebno da bi jedna takva udruga bila autentična te vjerodostojno i reprezentativno predstavljala čuvare Driveničkoga kaštela i njegovu povijest. Deniver Vukelić, predsjednik Reda čuvara grada Zagreba s velikim iskustvom u organiziranju ovakvih događanja, govori nam da je „ življena povijest“ edukativno-turistička koncepcija, platforma koja istodobno zabavlja posjetitelje, ali i educira, poučava ih o aspektima materijalne i nematerijalne kulturne baštine, povijesti. Izvođači ne pokazuju samo bitke nego i svakodnevicu, u ovom slučaju srednjovjekovnu. Od odjeće, materijala, kuhinje, oružja, izrade starih alata... Reportaža pravo iznenađenje za mnogobrojne posjetitelje. Pilot projekt “Drivenik – čuvar kroz povijest”, predložak je na kojemu bi Udruga Zrinski-Frankopan iz Drivenika trebala izraditi vlastitu priču igrane povijesti kojom bi, kao još jednim povijesno-turističkim proizvodom, u Vinodolsku općinu privukla posjetitelje. - U ovaj projekt smo se kao udruga uključili da bismo vidjeli kako u Udruzi Zrinski-Frankopan stvoriti nešto slično, rekao nam je predsjednik Udruge Darko Jerčinović. Krenut ćemo od postavljanja projekta, istraživanja, izrade odora i kreiranja programa koji bi Udruga izvodila. Imamo prijatelje na Rabu (streličare) i u Dubrovniku i njihova iskustva će nam također pomoći u tome. - Svrha svega, rekla nam je Iris Bruketa, direktorica TZ Vinodola i inicijatorica projekta, - bilo je afirmirati ovaj prostor Frankopanskog kaštela, kroz razne programe, vezane uz srednjovjekovno doba, privući publiku i oživjeti legendu na- dakle jedan kompletan uvid u povijesnu stvarnost. Življena povijest je jedan od najbrže rastućih segmenata edukativno-kulturno- turističke ponude u Europi i svijetu, a kod nas je to počelo ranih 2000-ih. U Hrvatskoj ima oko 280 utvrda i to sve više prepoznaju i stranci i turisti koji ih dolaze posjetiti. Nije im dovoljno samo stati pored neke utvrde i fotografirati se, nego bi željeli osjetiti i nekakav okus i miris te prošlosti koja je tu bila. - Ima li Drivenik perspektivu u tom kontekstu? Ima i te kako. Ovo je jedna prekrasna, sjajna lokacija. Blizu je mora, na sjecištu putova, kaštel je odlično obnovljen, ima sjajnu infrastrukturu. Tu je i odlična pozadinska logistika Turističke zajednice s kojom tijesno surađujemo. Mislim da ovaj pilot projekt uistinu ima potencijala i da ćemo u sljedećim godinama zasigurno narasti nekoliko puta i biti još kvalitetniji i bolji. Tekst i foto Zdravko Kleva Glas Vinodola 13 Susreti Davor, Miro i Miljenko Manestar srpanj 2013. Tvrtka milman nastavlja unapređivati poslovne procese 14 U neposrednom zaleđu Crikvenice, na predjelu Podbadanj u blizini Grižana u Vinodolskoj općini, smještena je tvrtka Milman d.o.o. čiji je vlasnik Crikveničanin Miljenko Manestar sa sinovima Mirom i Davorom. Novi pogon pržionice kave Milman nalazi se na obiteljskom gospodarstvu, u zelenilu vinograda, voćnjaka, cvjetnjaka i vrtova. Tvrtka zapošljava 61 radnika koji su raspoređeni diljem Hrvatske i jedna je od važnijih gospodarskih subjekata na području Vinodolske općine i Crikvenice. Godišnja prerada – više od 1 500 tona kave - Planovi su nam prebroditi krizu, a nakon toga nastaviti i unapređivati poslovne procese, širiti tržište koliko nam mogućnosti budu dopuštale – navodi Miljenko Manestar, odgovarajući na pitanje jesu li kriza i recesi- ja utjecale i na poslovanje tvrtke Milman. Tvrtka Milman d.o.o. Crikvenica osnovana je 1990. godine na inicijativu Miljenka Manestra. - Od početka tvrtka se bavila proizvodnjom i trgovinom kave na veliko i malo. Najprije su to bila dva pržionika kave kapaciteta petnaest kilograma i specijalizirana trgovina kave u Crikvenici. Asortiman je bio ograničen na nekoliko kava espresso, kava za domaćinstvo, minas-mix - ali se nastojalo privući potrošače tradicionalnom aromom te uvijek svježom kavom. Godine 1992. otvara se još jedan dućan u Rijeci s čime se povećala proizvodnja te se i krug potrošača višestruko proširio, posebno zbog izbora lokacije. Nakon toga otvaraju se prodavaonice na glavnoj tržnici u Rijeci te na Trsatu, u Delnicama, u Rovinju – ističe Miljenko Manestar. Paralelno s rastom tržišta ulagalo se i u tehnologiju pa je 1997. godine, nakon više seljenja pržionice po nezadovoljavajućim lokacijama, otvoren moderan pogon u blizini Crikvenice, s novom tehnologijom i godišnjim kapacitetom prerade većim od 1.500 tona pržene kave. Kavadoza Stalno praćenje trendova u konzumaciji kave dovelo je do usvajanja tehnologije novog proizvoda – Kavadoza Milman. Milman je prvi u Hrvatskoj počeo proizvoditi kavadoze čak je i naziv proizvoda potekao iz naše tvrtke – dodaje vlasnik. Uz kavu osposobljen je i servis aparata koji se kupcima daju bez naknade, ali uz obvezu potrošnje kilograma kave mjesečno. Kako se kava dostavlja potrošačima, nabavljen je i određeni broj vozila te osposobljena mreža distributera najprije u Primorsko - goranskoj županiji, a kasnije za cijelu Hrvatsku. - Godine 2005. uz kupnju licencije za proizvodnju Elite kave preuzeto je i tržište pa danas Milman ima distributivne centre u većim gradovima Hrvatske. Usvojena je uz to i tehnologija proizvodnje praškastih instant napitaka od kave. Program malih kafeaparata i kavadoza započeo je i u Sloveniji s vlastitom tvrtkom Milman d.o.o. Maribor te u Srbiji preko zastupnika tvrtke Kočabana Beograd. - Uslužno pakiramo kavadoze i u Bosni i Hercegovini za tri tvrtke. Poslovna filozofija da bazni pogon proizvodnje bude u vlasništvu tvrtke, a maloprodajni prostori u zakupu, pokazala se ispravnom kada su veliki trgovački lanci svojim dampinškim cijenama počeli gušiti maloprodaju tako da se brzo i bez velikih troškova napustila maloprodaja u prodavaonicama koje svojom zaradom nisu pokrile troškove. Danas imamo otvorenih pet maloprodajnih prostora, tri u Rijeci i po jedan u Crikvenici i Senju. Kava za tržište, vino za svoje potrebe Od 2003. godine šire se pogoni te je izgrađena nova proizvodno skladišna hala od 2000 četvornih metara kamo je preseljeno prženje i pakiranje kave. U 2008. godini u cilju podizanja kvalitete proizvoda i usluga te edukacije radnika odlučili smo uvesti sustav upravljanja kvalitetom ISO 9001:2000 te sustav upravljanja sigurnošću hrane HACCP u unutarnjem i međunarodnom prometu, prekrcaju tereta i skladištenju robe – istaknuo je Miljenko Manestar. Uz pržionicu kave, u okolici su vinogradi na 0,30 hektara ili tri tisuće četvornih metara u kojima su zasađene autohtone vinodolske sorte grožđa s ukupno 1720 trsova vinodolske žlahtine, vrbića i bilana, a ima u manjim količinama i muškata žutog, charodonnaya i pinota. Sva vina koja se proizvode, oko tisuću litara na godinu, su za vlastite potrebe vlasnika. - Primjenjujemo najsuvremeniju tehnologiju enološke proizvodnje te smo ove godine osvojili tri zlatne medalje za vina žlahtinu, muškat žuti i charodonnay u Novom Vinodolskom na smotri vina „Ružica Vinodola“, a lani dvije zlatne medalje na istoj smotri – zaključio je Miljenko Manestar, ističući da ima i voćnjake s različitim vrstama jabuka, krušaka, šljiva, višanja, trešanja te lješnjake. Tekst i foto: Mira Krajnović Zeljak Intervju Damir Sirnik S Damirom Sirnikom razgovarala sam na crikveničkoj sjenovitoj terasi kafića „Toš“ o njegovu pjesništvu, inspiracijama, životu i svemu onome čime je zaokupljen taj, kako reče, egzistencijalni pjesnik, koji veći dio godine boravi u Barcima u Grižanama, a stalno živi u Rijeci. Boemski izgled Damira Sirnika, bujne sijede kose i živahnih očiju, koje ni trenutak ne miruju, tihog i brzog govora, odaje čovjeka koji sa zanimanjem promišlja život oko sebe. Damir Sirnik objavio je sedam knjiga, od kojih je većina dobila prve nagrade na anonimnim književnim natječajima. O njegovu pjesništvu kritike su pisali mnogi hrvatski književni kritičari među kojima su Tonko Maroević, Zvonimir Mrkonjić, Katica Ivanišević, Nikica Mihaljević. Član je Društva hrvatskih književnika. - Zanimaju me ljudi, karakteri, refleksije, život i preživljavanje. Inspiracija mi može biti bilo što – emocija, članak u novinama, događaj, nepredvidive i neobjašnjive stvari. Čovjeka mora nešto „ubosti“ – nepravda, oduševljenje, radost, neka emocija, neki problemi, a može biti tu i cinizma i podsmijeha, pohvala, opisa lirskih tema, navodi pjesnik. Posljednja knjiga koju je objavio zajedno sa Zoranom Kršulom i Miloradom Stojevićem nosi naslov „Ubojite pjesme“. – Knjiga je nastala spontano. Milorad Stojević predložio je da zajedno objavimo knjigu pjesama. U mojoj vikendici u šumi potpisali smo ‘ugovor o stvaranju’. Od Ministarstva kulture dobili smo novac, a u ugovoru smo naveli da onaj tko ne dostavi dovoljno pjesama plaća pola janjca – sa smiješkom govori Sirnik. Svi smo dostavili pjesme nepotpisane, papire smo stavili na pod i pomiješali ih. Uzeo sam knjigu kući i uredio je. U knjizi se ne zna koja je čija pjesma. Trebate razgovarati s autorima da biste otkrili koje su njihove pjesme. Knjiga je dobila dobre kritike. Objavljena je u nakladi od petsto primjeraka i rasprodana je. - Pjesme sam počeo pisati sedamdesetih godina prošlog stoljeća, a već 1975. godine dobio sam treću nagradu „Drage Gervaisa“ za knjigu „Zapisi s prstenja“. U vojsci sam počeo čitati poeziju Dragutina Tadijanovića, Miroslava Krleže i drugih i tako počeo pomalo pisati poeziju. Tako su nastajale knjige „Malik“, pisana na zavičajnoj čakavštini, koja je dobila prvu nagradu „Drago Gervais“, „Kvarnerski ornamentarij“, koji je također dobio prvu nagradu na anonimnom natječaju „Drago Gervais“. Mislim da mi je najbolja knjiga „Kvarnerski ornamentarij“. To je povijesna reminiscencija, spominju se razna događanja i ličnosti od dolaska Slavena do Drugog svjetskog rata. Tu su knezovi, političari, umjetnici, pisci… – svi koji su povijesno, gospodarski i umjetnički obilježili Kvarner. Razmišljam o tome da tu knjigu s dopunjenim izdanjem ponovno objavim. Moja pjesma Vinodolski dolče govori o Vinodolu više kritički, kako je sve zaraslo, ne i o ljepoti krajolika. Stoga nemam ni jednu pjesmu o Grižanama ili Bribiru, više me zanimaju ljudi, karakteri i refleksije, a u pjesmama koristim i neke fraze. Pišem na djedovoj čakavštini koja mi je dana rođenjem, ali i na standardnom hrvatskom jeziku. Iako već dulje vrijeme nisam objavio novu knjigu poezije, i dalje pišem. Ne želim se eksponirati, malo sam se zasitio, a prezentacije knjiga postale su stereotipne, zastarjele. Ne vidim perspektivu jer publika je malobrojna, što govori o nezainteresiranosti. Sudjelovao sam u Domovinskom ratu i tada je nastalo dosta pjesama s anti- Glas Vinodola 15 Intervju srpanj 2013. 16 ratnom tematikom. Damir Sirnik veći dio godine živi sa suprugom Sonjom u njezinoj obiteljskoj kući u Barcima, a stalno mu je prebivalište u Rijeci. Radi kao serviser za zubotehničke i zubarske aparate. Ima dvoje djece, sina Domagoja i kćer Natašu, i četvero unučića, a svi oni imaju svoju pjesmu. Hobi mu je glazba te čitanje i skupljanje knjiga. - Volim sudjelovati na književnim susretima i kolonijama. Tamo pjesnici čitaju svoje stihove. Posebno ističem Seljanske susrete u Rovinju, gdje je nedavno objavljena knjiga pod nazivom „Seljanski susreti“ u koju su uvršteni svi autori koji su sudjelovali u Susretima. I moje tri pjesme su u tom zborniku. Sudjelovao sam i u koloniji „Jesen u Roču“ i sve što je tamo stvoreno, od umjetničkih djela do pjesama ostaje tamo, a naši radovi su objavljeni. Bilo je puno poziva iz Badavca kod Poreča, mjesta gdje je nastao dokument Istarski razvod, a danas se tamo održavaju susreti pjesnika na kojima sam i ja sudjelovao. Volim te susrete – zaključio je Damir Sirnik. Tekst i foto: Mira Krajinović Zeljak Damir Sirnik rođen je u Blaškovićima kod Grižana. Srednju školu pohađao je u Crikvenici i Rijeci. Po zanimanju je elektrotehničar. Objavljivao je u listovima Val, Polet, Oko, Galeb i časopisima Pitanja, Dometi, Istra, Književna Rijeka. Dobio je nekoliko nagrada omladinskog lista Val za ciklus pjesama i četiri puta nagradu Drago Gervais (1977., 1981., 1989. i 1991.) za zbirke Zapisi s’ prstenja, Malikov čakavski brev’jar, Kvarnerski ornamentarij i Malikove mantinjade. Objavio je zbirke: Malikov čakavski brev’jar, Spovidi i naravi, Kvarnerski ornamentarij, Kirska kredenca, Kako pjevati grad. Zastupljen je, među ostalim, u antologijama Čakavsko pjesništvo XX. stoljeća Milorada Stojevića, Skupljena baština, Suvremeno hrvatsko pjesništvo 1940.-1990. Stjepe Miovića Kočana, U ovom strašnom času, Ante Samaća i Ive Sanadera. Kultura Klapa Tić Dalibor Koščić, Kristijan Koščić, Dalibor Papić, Goran Cerović, Nikola Knez, Boris Glavan, Tihomir Mataija i Damir Štokan Nezaobilazni čimbenik kulturnog i turističkog proizvoda Vinodola T RIBALJ - O muškoj Klapi Tić iz Triblja razgovarali smo s njezinim članom od prvog dana postojanja i predsjednikom KUD-a Tić, Kristijanom Koščićem. Tko je najzaslužniji za osnivanje Klape u Triblju? - Entuzijasti iz Triblja, Željko Koščić i Boris Bruketa osnovali su klapu 23. kolovoza 1999. godine i prema brdu koje se izdiže iznad Vinodola i dominira cijelom dolinom dali joj ime Tić. Klapa je bila i ostala izraz težnje da se pjevanjem “a capella” izrazi ljubav prema glazbi, prijateljevanju, svom kraju i zavičaju - Vinodolu. U kojem je sastavu Klapa počela s radom i djelovanjem? - U prvom sastavu bili su Željko Koščić, Dalibor Koščić, Kristijan Koščić, Nino Belobrajić, Gordan Gašparović, Boris Glavan, Branko Bruketa, Željko Hreljac - Jurac i Boris Bruketa. Voditelj je bio Mladen Žmak i do 2002. godine taj se sastav nije mijenjao. Nakon toga, a do današnjeg sastava koji djeluje više od 10 godina, klapom su prošli i Mile Žarković, Zoran Mužević, Neven Barac, Ivo Maračić, Darko Mureta i David Ropac. Koji je sadašnji sastav? - Sadašnji sastav čine Dalibor Koščić (prvi tenor), Kristijan Koščić i Dalibor Papić (drugi tenori), Goran Cerović i Nikola Knez (baritoni) te Boris Glavan, Tihomir Mataija i Damir Štokan (basovi). Voditelj Klape je Ivan Nino Načinović. Što čini repertoar Klape? - Tić njeguje autohtoni glazbeni izričaj, izvorne i nove skladbe dalmatinskih klapskih pjesama, šlagere, duhovne i strane skladbe, ukupno na repertoaru ima oko 100 naslova. Usto, u sklopu marljiva rada na trajnom usavršavanju svog nastupa, klapa nastavlja razvijanje instrumentalne pratnje žičanim glazbalima (prim, mandolina, gitara), kao i obrade autohtonih pjesama, što cjelovitom nastupu Klape daje karakterističan primorski ugođaj koji redovito, s velikim interesom, prihvaćaju domaći i strani gosti. Koja su dosadašnja najveća postignuća? - Iako svaka nagrada ima svoju draž i svaka nam je bitna, ipak bih izdvojio festival klapa u Senju 2005. godine na kojemu smo bili apsolutni pobjednici, dakle prvi i prema sudu stručnog žirija i publike. Među postignućima ne treba zaboraviti ni izdavanje nosača zvuka “Ključ života” s 27 pjesama. Ponosni smo i na brojne nastupe u zemlji i inozemstvu, osobito onaj pred predsjednikom Slovačke Republike vinodolskih korijena Ivanom Gašparovićem u njegovoj rezidenciji u Bratislavi. Uspješni smo organizatori smotre klapa u kaštelu u Driveniku i ponosni dobitnici godišnje nagrade Vinodolske općine za 2012. godinu. ti 15. obljetnicu kontinuiranog rada i 10. obljetnicu rada I. N. Načinovića s nama. Na kraju, uime svih članova Klape moram zahvaliti na velikom razumijevanju našim obiteljima, jer bez toga ne bi bilo ni polovice onoga što smo postigli. Zahvalu na potpori dugujemo i Vinodolskoj općini, kojoj to činimo na svakom nastupu predstavljajući je u najboljem mogućem svjetlu. Tekst i foto: Anton Ficko Što planirate u skoroj budućnosti? - Polovicom srpnja nastupamo u Njemačkoj u povodu ulaska Hrvatske u EU. Kao i svake godine sudjelovat ćemo na Vinodolskim ljetnim večerima i marljivo raditi na pripremi gala koncerta kojim ćemo obilježi- Predsjednik KUD-a Tić Kristijan Koščić Glas Vinodola 17 Školstvo Osmaši iz Triblja na izložbi zanimanja S edmu godinu za redom Boćarski dom „Podvežica“ bio je prostor promicanja deficitarnih zanimanja u obrtništvu. Izložbu zanatskih vještina koje su prezentirali đaci devet srednjih strukovnih škola iz Rijeke i Opatije i desetak obrtnika raznih struka, razgledali su u velikom broju đaci završnih razreda osnovnih škola s područja Rijeke, Liburnije i Hrvatskog Primorja. Organizatori manifestacije „Odaberi dobar je posao“, Udru- Došli - vidjeli - odabrali struku ženje obrtnika Rijeka i Obrtnička komora Primorsko-goranske županije imali su štand na kojem su zainteresirani mogli dobiti sve informacije o sustavu obrazovanja mladih za proizvodna, deficitarna zanimanja, te mogućnostima sufinanciranja i stipendiranja učenika. Sa svojom ravnateljicom Maricom Klarić i nastavnicima već tradicionalno, izložbu zanimanja posjetili su osmaši OŠ J. J. Klović iz Triblja. Tekst i foto: Z. Kleva srpanj 2013. Županijski bibliobus dva puta mjesečno pohodi Vinodolsku općinu 18 Knjižnica na kotačima za 134 Vinodolca Ž upanijski bibliobus započeo je radom 2004. godine kao rezultat partnerskog projekta Gradske knjižnice Rijeka i Primorsko-goranske županije, koja najvećim dijelom i financira njegov rad. Osnovni cilj te knjižnice na kotačima je obuhvatiti knjižničnim uslugama općine bez drugog oblika narodne knjižnice kao i rubna područja gradova i općina u brdsko-planinskim područjima koja imaju knjižnicu samo u svom središtu. Stoga bibliobus prevaljuje 125 kilometara kako bi svaki drugi tjedan svih 12 mjeseci svijet knjige donio na “noge” stanovništvu Drivenika, Triblja i Grižana. Sav posao u bibliobusu, od vožnje do izdavanja knjiga i bilježenja narudžbi obavlja dvojac, Ana Gregorić, diplomirana knjižničarka, profesorica engleskog jezika i vozačica, te Ivan Čermelja, diplomirani knjižničar, profesor sociologije i vozač. Naizgled uvijek dobro raspoloženi, u Vinodolsku Za njih ekskurzija nije upitna općinu dolaze uvijek srijedom i zadržavaju se od 8,30 do 10 sati u Grižanama, od 10,30 do 11,30 u Driveniku i od 11,45 do 13,30 u Triblju. Bez obzira na vremenske (ne)prilike dva puta mjesečno pohode i još 32 mjesta, najviše uzduž i poprijeko Gorskog kotara. Na raspolaganju brojnim korisnicama - a prema podacima za 2012. godinu u Driveniku ih je 18, u Triblju 60 i u Grižanama 56 - je više od 12.000 naslova, i to 5.000 za djecu i 6.500 za odrasle, a na posudbu se može uzeti i 450 naslova zvučne građe, 30 naslova elektroničke i 270 naslova vizualne građe. A da Vinodolci rado čitaju najbolje govore podatci prema kojima djeca do 10 godina u prosjeku godišnje uzimaju 17 naslova i time za jedan naslov “šiju” odrasle članove mobilne knjižnice. Inače, bibliobus u svih 35 mjesta bilježi posjet oko 1.050 članova. Tekst i foto: Anton Ficko Prikupljanjem starog papira zaradili 7.000 kuna za ekskurziju T RIBALJ - I ove školske godine učenici OŠ Jurja Klovića su se pokazali marljivim i ekološki osvještenim, jer su u dvije akcije prikupili oko 12.000 kilograma starog papira. To je količina koja se ustalila od školske 2001./02. godine od kada prikupljaju papir. OŠ Jurja Klovića je stoga, ali i drugih ekoloških akcija 2003./04. godinu dobila naslov Eko škole i na pročelju, iznad ulaznih vrata s ponosom se sve te godine vijori njen znak zelena zastava. - Sljedeće školske godine će na 10. obljetnicu stjecanja naslova Eko škole njen status iz srebrnog prijeći u zlatni, rekla nam je ponosno ravnateljica OŠ Jurja Klovića Marica Klarić pohvalivši svoje učenike koji uz stari papir sakupljaju i boce, istrošene baterije, čepove od pet ambalaže i pet ambalažu te staro jestivo ulje. Zarađenim novcem, a samo od prodaje papira od Metisa dobiju oko 7.000 kuna godišnje, sufinanciraju ekskurziju sedmaša i osmaša. Tekst i foto: Anton Ficko Školstvo Osnovna škola dr. Josipa Pančića Bribir bila je domaćin 12. Smotre učeničkog zadrugarstva PGŽ Učeničke zadruge potiču stvaralački duh O snovna škola Dr. Josipa Pančića Bribir ove je godine bila domaćin 12. smotre učeničkih zadruga iz Primorsko – goranske županije. Smotra je okupila sedamdeset sudionika – učenika i učitelja, koji su pokazali svu maštovitost i ljepotu učeničkog zadrugarskog stvaralaštva. Smotru je u povodu Dana Općine otvorio načelnik Vinodolske općine Ivica Crnić, pozdravivši sve sudionike i zaželjevši im uspješan rad, a nazočnima se pozdravima obratila i ravnateljica Biserka Čačić. Osnovna škola Dr. Josipa Pančića Bribir jedna je od najstarijih škola u Hrvatskoj. Osnovana je davne 1787. godine. U današnjoj zgradi škola je od 1991. godine, a do tada je radila u staroj školi u sklopu kaštela u Bribiru. Od 1930. godine škola nije mijenjala naziv. Školu danas pohađa 99 učenika u osam razrednih odjela, a od ukupno 29 zaposlenih, dvadeset je učitelja te pedagoginja i ravnateljica. Bribirska škola svake godine bilježi niz dobrih Pavao Kombol odgajatelj novih mladih sopaca i pjevača “Po zgoru” rezultata učenika na županijskim i državnim natjecanjima te različitim smotrama i susretima. Pored redovne nastave, u školi se provode i brojne izvannastavne aktivnosti, djeluju učenička društva i družine te sekcije: modelari, čakavci, domaćinska, dramsko – literarna, pjevački zborovi mali i veliki, povijesna grupa, učenička zadruga, sportska grupa, orkestar i informatika. Bribirska osnovna škola nije slučajno odabrana za smotru učeničkog zadrugarstva budući da je krasi čak 133 godine duga tradicija učeničkog zadrugarstva, s kraćim prekidima. Riječ je o najstarijoj učeničkoj zadruzi u Hrvatskoj, koja je osnovana 1880. godine. Na gospodarsko – šumarskoj izložbi u Zagrebu 1891. škola je dobila „Diplomu priznanicu“. U učeničkoj zadruzi „Omorika“, koja je dobila ime po Pančićevoj omorici, danas djeluju četiri sekcije: za izradu čestitki, za uzgoj lavande, za izradu uporabnih i ukrasnih predmeta te za izradu narodnih nošnji. Bribirska učenička zadruga sudjeluje na mnogim županijskim i državnim smotrama. Ravnateljica Biserka Čačić kaže da je cilj rada učeničkih zadruga stvaranje i razvijanje poduzetničkog duha, prirodne ravnoteže, njegovanje kulturne baštine, izrada različitih predmeta te mogućnost buduće profesionalne orijentacije. Kroz učeničko zadrugarstvo učenici proširuju i primjenjuju znanja, stječu radne navike, svijest o održavanju prirodne ravnoteže, razvijaju poduzetnički duh te uče i stvaraju u demokratskome ozračju, a da pri tome ne zaboravljaju svoju kulturnu baštinu. Smotra učeničkih zadruga jedina je smotra u kojoj su učenici s teškoćama u razvoju ravnopravni s učenicima bez teškoća. Učenička zadruga „Omorika“ osvojila je 2011. godine prvo mjesto i zlatnu plaketu na državnoj smotri u Opatiji radom „Primorska poneštrica“ te je uvrštena u deset najboljih zadruga u Hrvatskoj. Ove godine na Smotri u Bribiru za državno natjecanje plasirale su se sljedeće učeničke zadruge: prvo mjesto dijele „Učkarić“ COO Rijeka i „Zvončica“ OŠ Zvonka ravnateljica Biserka Čačić i nastavnik glazbe Pavao Kombol sa đacima sudionicima smotre Rad učeničkih zadruga pomaže i Ministarstvo obrta i poduzetništva Hrvatske. Ove godine Ministarstvo je pomoglo rad bribirske Zadruge s 14 tisuća kuna, što je utrošeno u opremu radionice za izradu proizvoda. Suveniri koje su izradili učenici u zadruzi „Omorika“ mogu se vidjeti u Turističkoj zajednici Vinodolske općine, s kojom škola ima dobru suradnju. Cara Crikvenica, a drugo mjesto zauzela je Učenička zadruga „Omorika“ OŠ Dr. Josipa Pančića Bribir. S učenicima u Zadruzi rade učitelji, ravnateljica i vanjski suradnici. Učenička zadruga „Omorika“ sudjeluje na županijskim natjecanjima od 1995. godine. Godine 2001. u Kaštel Starom, na državnoj smotri, osvojila je drugu nagradu u Glas Vinodola 19 Sport skupini oplemenjivanja i zaštite životnog okoliša. „Evo j’ kola koga j’ volja“ Ove godine škola je provela i veliki projekt, u koji su bile uključene sve školske izvannastavne sekcije „Evo j’ kola koga j’ volja“. Riječ je o projektu koji govori o Bribirskom kolu koje se od davnina igra u prigodi blagdana. Učenici prvog razreda uključili su se u ovogodišnji školski projekt svojim razrednim mini projektom „Rožice stare matere“. Grupa modelara koja okuplja učenike prvog, drugog i trećeg razreda izrezivala je note kojima je ukrašen hol škole. Čakavčići su se ove godine zabavili i naigrali kola, domaćinska grupa je proučavala narodnu nošnju i stare odjevne predmete, članice povijesne grupe, učenice 7. razreda pokazale su dio svojeg istraživanja starih frizura te samo Kolo, učenici 6. razreda izradili su tri stripa kojima su prikazali legende Bribira – legendu o Evinim dvorima, legendu o sv. Jurju i legendu o turskom blagu, a jedna grupa je izradila nakit od gline u glagoljici, starom pismu koje se koristilo i na području Bribira. Učenici 7. razreda napravili su plakat „Ča j’ se skrilo va zajiki“. Na satu matematike računali su opseg i površinu kola na Vrbi. Izračunali su da za kolo oko grada trebaju 533 osobe. Na fizici su izračunali koliki se rad obavi igrajući kolo i koliko snage za to treba. Na satu likovne kulture 5. i 7. razredi su slikali „Kolo“, a pjevačka grupa i sopci proučavali su i vježbali karakteristično pjevanje „Po zgoru“ uz sopile i a capella. Voditelj projekta je prof. Pavao Kombol. Ravnateljica Biserka Čačić kaže kako Vinodolska općina puno pomaže financijski izvanučionički standard. Sudjeluje u financiranju troškova sportskih natjecanja učenika i posjeta kazališnim predstavama, podupire rad učeničke zadruge, program prometne kulture za prvi i drugi razred u Rijeci, terensku nastavu i mnoge druge aktivnosti. Tekst i foto: Mira Krajnović Zeljak srpanj 2013. Na sportskim igrama branitelja Vinodolci solidni T 20 radicionalno, zadnjeg vikenda u svibnju održavaju se sportske igre branitelja iz Primorsko- goranske županije. Domaćin ovogodišnjih 16. sportskih igara dragovoljaca i veterana Domovinskog rata bila je Kraljevica. Na igre je stiglo gotovo 1000 branitelja iz Županije. Nakon dolaska branitelji su krenuli u dostojanstven mimohod gradom prema obali gdje su odali počast poginulim suborcima polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća. Branitelji su se natjecali u šahu, kuglanju, pikadu, nogometu, stolnom tenisu, boćanju, streljaštvu, potezanju konopa te briškuli i trešeti. Rezultati su bili na zavidnoj razini, jer mnogobrojni natjecatelji nastupaju za klubove ili su nekad bili uspješni sportaši pa im nije problem dovesti se u zadovoljavajuću, natjecateljsku formu. Osim u Kraljevici natjecalo se i u Crikvenici, Šmriki i Križišću. UDVDDR Vinodolske općine tradicionalno sudjeluje na igrama i postiže zapažene rezultate. Do sada je u dva navrata bio P ukupni pobjednik, a ovoga su puta kuglači, na čelu s izvrsnim Dragom Stipečom osvojili 3. mjesto. U ostalim sportovima postigli su solidne rezultate. Nastupili su u svim sportovima osim u nogometu, što je paradoks jer se daleko najviše sredstava ulaže upravo u nogoStoje s lijeva - Ante met. Antić, Josip Jurčić, Pokretač svih Igor Kalafatić, Drago akcija posljedStipeč, Darko Turs, njih desetak Ivica Šimac i Frane godina je neuPerica ispred Milorad morni predsjedPećanić, Ivica Spoja nik UDVDDR-a Vinodolske opiz Vinodolske općine. Ipak, ovdje ćine Željko Markelić koji je po zaje primarno druženje, susreti sa vršetku igara rekao: “ Zadovoljan starim prijateljima i ono najvažsam organizacijom igara kao i nije – podsjećanje na to kako je odazivom i nastupom branitelja stvorena hrvatska država.“ Na- objednik 38. Kastafskog krosa, odnosno 9. Memorijalne utrke prof. Zehrid Kadrić-Zeko je član KCBT »1288 Bribir« Blaž Barac. U konkurenciji pedesetak trkača drugo mjesto na stazi dugoj 13,5 kilometara osvojio je njegov klupski kolega Krešo Glavaš. Bribirac Josip Brozičević osvojio je drugo mjesto u kategoriji iznad 50 godina, dok je kon podjela pehara i medalja druženje je nastavljeno uz zabavni program. Pavao Kombol bio drugi, a Josip Jahn treći u kategoriji iznad 60 godina. Na utrci je nastupilo još šestero članova KCBT »1288 Bribir«: Karmen Barac, Pavao Kombol, Marko Viduka, Josip Brozičević, Dražen Despotović i Ivan Čotra. Z.K Blaž Barac Tekst: Marko Viduka Foto: Dorijan Spoja Ulovljeno 990 kg šarana, najteži imao 21,5 kg T RIBALJ - U organizaciji ŠRD-a Šaran iz Triblja na Tribaljskom je jezeru održano 9. izdanje šaranaškog kupa Cro Carp Cup 2013. U 72-satnom izlovu šarana od 13. lipnja u 11 sati do 16. lipnja u 11 sati sudjelovalo je 19 dvočlanih i tročlanih ekipa - dvije iz Slove- Sport Tribaljsko jezero - održan 9. Cro Carp Cup Najs(p)retniji natjecatelj iz zagrebačke Peščenice Željko Lukša nije, jedna iz Slovačke i 16 hrvatskih. Ukupno je ulovljena 201 riba ukupne težine 990 kilograma, s tim što su “samo” dva šarana bila teža od 20 kilograma. Kapitalca od 21,5 kilograma ulovio je Željko Lukša iz zagrebačke Peščenice, a kilogram lakši šaran završio je na udici Alena Domitrovića iz KŠR-a Mrežnica iz Duge Rese. Poredak: 1. CT Boile Academy, Zagreb, 20 riba, 167,76 kg; 2. KŠR Mrežnica, Duga Resa, 17 riba, 138,66 kg; 3. CT Tehnovent, Samobor, 12 riba, 110,60 kg. Od domaćina, CT Vinarija Pavlomir iz Bribira zauze- Sportski ribolovci i ribolovke preplavili jezero la je 8. mjesto ulovom šest riba ukupne težine 50,08 kg, dok je CT Šaran iz Triblja bio 16. ulovom dvije ribe težine 7,92 kg. Nije naodmet napomenuti da su sve ribe nakon vaganja i fotografiranja žive vraćene u jezero. Tekst i foto: A. Ficko Zaredala ribička natjecanja na Tribaljskom jezeru T RIBALJSKO JEZERO – Ovo je proljeće na obale Tribaljskoga jezera dovelo desetine sportskih ribiča željnih bogata ulova nakon duge i oštre zime. Natjecateljsku sezonu otvorilo je između 24. i 26. svibnja prvo kolo Hrvatske šaranaške lige Prvenstva Hrvatske na kojemu je sudjelovalo 15 tročlanih ekipa iz gotovo svih dijelova Lijepe naše. O bogatstvu jezera šaranom najbolje govori podatak da je u 52 sata neprestana ribolova ukupno ulovljeno 118 riba težine 819,24 kg, a jedna je težila čak 19,20 kg. Sedmo izdanje Tamara com.-a, prijateljske lige članova klubova iz Primorskogoranske i Istarske županije, što se održava na poticaj i u organizaciji Dragutina Kovačića, vlasnika tvrtke za prodaju ribičke opreme iz Čavala počelo je prvim kolom 9. lipnja. U odmjeravanje snaga na Tribaljsko je jezero stiglo devet tročlanih ekipa iz Buja, Buzeta, Pazina, Fužina, Triblja, Crikvenice, Čavala i Vrbovskog. No sportski događaj „od formata“ uslijedio je između 13. i 16 lipnja kada je održano Međunarodno šaranaško natjecanje Cro Carp Cup. A sezona je tek počela. Je li sportski ribolov na mala vrata postao jednim od brendova Vinodolske općine, bespredmetno je i pitati. Tekst i foto Anton Ficko Glas Vinodola 21 Dota od nigda srpanj 2013. 22 D až…daž… pa daž. Nikako da prestane padat. Učini mi se kadgod da ćemo se si rastopit. Gljedan prema vrtu se se zeleni. Z balature ne vidin više ni dolnju cistu, a još manje auti ki su se prije tako lipo videli. Va vrtih su nan se napučili medvidi, divi prasci, a niki vele da su videli i risa. Nigdašnje njive i senokoše zarasle su i pretvorile va pravu prašumu. Kosi su pojili još dulave črišnje i čekaju da murve malo bolje sazore. Dok tako gljedan i sama sobun divanin misleć kako se pomoć da se to malo rasčisti i osvitla oni lipi putići ki su peljali va grunti, zazvoni telefon. Z druge bandi bil je naš dragi sused Branko z Pećac, puno njin poznat ko miran, smiren, ali i čovik ki je valje nared za šalu. Daj Branko molin te povidi mi kakovu staru poljansku, da razbijen ovu oblačnu i dažjevnu sliku spred oč. Branko se nasmije i ko z rukava prospe „štoriju“ da san se fakat od srca nasmela. - Znaš, bilo je to nigdi pedesetih let prošloga vika, točnije ja mislin 1952. leta kad nan je naša Vinodolska hidrocentrala počela davat letriku. Znan da je bilo pošteno priteplilo, ono pravo leto ko ča je nigda znalo bit. Letina je bila dobro rodila i bilo je sega, ćeš kronpira, ćeš žita, a sena su bile pune senarice, a nen lagat bilo je nigdi i oko stotinjak krav ke su pasle od spod Drveničke gradine do Stranča. To je bilo vrime kad se je još se sadilo i kosilo, nosile brimena, mlikarice su hodile z mlikon va Crkvenicu, a ravnice su bile ko umivene. Danas kako i sama vidiš od tih vridnih ljudi vnučad imaju sasin druhčiji, lagodniji žitak. Mesto brimena divojki imaju pasići pa lipo šeću i ko prave gospe uživaju. Neka, neka, rekal bi va pismi naš Neven Barac. Ali ča, otel san nič drugo povidit. A da… toga leta prišla Napolje jedna grupa ciganki ke su po kućah prodavale bakreni kotlići ča su udelali njihovi muži, a usput gatale i proricale sudbinu. Od kud su bile više ne pametin, ali san čul kako je med njimi bila jedna lešta ka je puno njin zapela za oko. Ni to promaklo nit našen poljancu Martinu ki isto tako ni bil kako se ono reče za ća hitit, a h tomu znal se je prilaskat sakoj ženskoj osobito ka je bila malo špaćnija, a ova put da niki ne čuje i ne vidi toj zgodnoj ciganki pošapćal je va uho; čekaj me točno o pol noće spod Ričinjanskog mosta. Ciganka mu namignula i klimnula glavun. Ko da mu je sunce prosvitelo. Nasmel se na jedan brk i veselo poskočil. Usput brzo se spametil da tičica neće pod rabol ako se tamo ča ne stavi, to mu jednuč rekla jedna ženska oko ke se motal misleć proć badave. Misli… misli… ča bi dal ciganki? Na brzinu se spameti i reče joj; čekat će te vrića kronpira. I na ton je ostalo. Pomalo se prišmrcal doma i da ga niki ne vidi naložil punu do vrha vriću z kronpiron i skril ju je zad bačav. Kako je bila nedilja šal je još i poli Osipa va birtiju. Zaigral marijaš, popil dva tri žmulja vina i tako mu vrime prošlo brže nego ča je mislel. Kad je prišal doma si su već pozaspali i dičina i žena. Martin je još malo počekal, pogljedal na žveljarin i videl da je doba za proć. Zvukal je z konobi vriću z kronpiron, stavil na rame, pa puten pod most. Vrića je bome bila fanj teška, aš tad su bile jutene vriće puno veće od ovih današnjih plastičnih. Mlad misec se pokazal znad Svetog Kuzma i ni se baš šćeto videlo, ali on je dobro znal put da bi i na žmeć prišal kamo je krenul. Prišal tako pod most, rasprtil vriću i čeka… čeka… Vrime gre, a on je još vavik sam. Ni cigančice ni od kud. Šćurki ko da su se dogovorili jedan zvrcne z jedne, drugi z druge bandi i nastane celi orkestar. Još dopadljiviji bili su slavuji i kosi kih bi sako tuliko nadjačal ćuk z srid strani, tamo nigdi znad Katrić. Med tin čuje Martin z druge bandi Ričini pod istin moston kako se nič miškolji. Martin, dal od straha ili ča, zazija; Ki to Božji tamo? - A ki je tamo… Pita ova drugi. Martin je prepoznal glas svoga pajdaša pa zabuči; - Sil to ti Drago? - San, san Martine! - A ča vovo doba delaš pod moston? - Ma čatija znan, mislin isto ča i ti… - Nego reci ti meni Drago ka je ura? Drago je imel žepnu uru i veli; - Čekaj da važgen šibicu pa ću pogljedat. Frkne iskra, Drago pogljeda va cagari i veli; Prošla je ura za polnoćun skoro će pol dvi. Martine moj nimamo mi više ča čekat, jer ona naša siguro neće više prit. Ki zna kuliko još ovakovih bedaki ko ča smo mi čeka spod mosti do Crkvenice. Obadva su se nasmeli i odlučili proć. Martin oprti vriću na rame i veli Dragu:Znaš o ovon ni riči nikomu! Prošli su saki na svoju bandu, a Martin je moral nosit vriću va brig. Dobro se je zapuhal prišal do konobe, stresal kronpir nazad, brzo se zul, sukal i prismrcal ženi va postilju. Žena trudna od celodnevnog dela ni se probudila i ni mogla ni sanjat ča je nje Martin odtrpil. Martinova i Dragova tajna je niko vrime bila zaključana med četiri zidi njihovih kuć, a onda je prvi „puknul“ Martin. Šlo je to na se zvona, ali ča, kako god i obično pripovedalo se o ton niko vrime i kako sakoga čuda tri dani dosta tako se i ovo zaboravelo do dana današnjega. Pa sad nakon tuliko let neka se malo čuje kako smo mi Poljanci bili žveljti muži, se ako one lipe ciganke više niki nikad ni videl. Kako prišla tako prošla.“ Baš ti hvala Branko, malo si mi razvedril dan se ako se opet zamračilo z Bodulije. A kad zaškuri Bodulija, tad će garant opet zapljusnut daž. Pa neka! Valjda će i stat i kako se ono zna reć; saka sila za vrimena. Zlatica Balas Bribirac Milan Dundović 100 puta dao krv N Slavljenik Milan Dundović podijelio je tortu s članovima terenskog tima KBC Rijeka te predstavnicima Crvenog križa Vesnom Đujić i Višnjom Maričić OVI VINODOLSKI - Druga ovogodišnja akcija darivanja krvi, koja se u Novom Vinodolskom u organizaciji Crvenog križa održala 18. lipnja, protekla je u slavljeničkom ozračju zahvaljujući 58-godišnjem Bribircu Milanu Dundoviću. On je, naime, dao krv jubilarni 100. put i time zaslužio odličje Reda Danice hrvatske s likom Katarine Zrinski što ga dodjeljuje predsjednik Republike te zahvalnicu i zlatnik Hrvatskoga Crvenog križa. Nagrade će primiti naknadno, a nakon darivanja krvi ravnateljica Crvenog križa Novog Vinodolskog i Vinodolske općine Vesna Đujić iznenadila je Dundovića - tortom! Akcija je bila iznimno uspješna – prikupljeno je 58 doza, a od darivatelja s područja Vinodolske općine, uz jubilarca Dundovića, krv su dali i Zdenko Matković 50. put, Dejan Cvjetičanin 48. put te Goran Hršak 43. put. Tekst i foto: A. Ficko Križaljka Glas Vinodola 23 1. 7. 2013. Hrvatska primljena u Vinodolska općina članstvo Zemalja europske unije kao 28. članica
© Copyright 2024 Paperzz
