Glas Vinodola br. 10

ISSN 1846-6230
Glas Vinodola
Glasilo Općine Vinodolske
Izdavač: Općina Vinodolska
Bribir 34, 51253 Bribir
Godina III, Broj 10 • ožujak 2010.
Glas Vinodola
glasilo Općine Vinodolske
izlazi 4 puta godišnje
Godina III, Broj 10, ožujak 2010. g.
ISSN 1846-6230
BESPLATNO
Impresum
Izdavač:
Vinodolska općina
Za izdavača:
Ivica Crnić
Urednik:
Zdravko Kleva
Uređivački odbor:
Željka Jurčić Kleković, Iris Bruketa
Suradnici:
Željka Jurčić-Kleković, Stjepan Juričić,
Zlatica Balas, Iris Bruketa, Vedran
Vučinić (križaljka)
Fotografije:
Zdravko Kleva, Iris Bruketa,
Milan Balas, Mira Krajnović Zeljak,
Božo Novaković (naslovnica)
Grafičko oblikovanje i tisak:
Zambelli, Rijeka
Važni telefoni
Općina Vinodolska
Bribir 34, 51253 Bribir
opcina-vinodolska@ri.t-com.hr
centrala tel: 385 51 42 25 40
opcina-vinodolska@ri.t-com.hr
Načelnik:
Ivica Crnić
tel: 385 51 42 25 47
385 51 24 81 72
Pročelnica jedinstvenog
upravnog odjela; voditeljica
Odsjeka za kulturu:
Željka Jurčić-Kleković
tel: 385 51 24 81 72
tel: 385 51 42 25 43
Odsjek za financije i proračun
voditelj: Den Strizić
tel: 385 51 42 25 44
Odsjek za pravne i opće poslove
voditelj: Anto Matković
tel: 385 51 42 25 41
Odsjek za komunalnu djelatnost i
gospodarenje prostorom
voditelj: Bernard Peko-Lončar
tel: 385 51 42 25 45
Prijem stranaka: ponedjeljak,
srijeda i petak od 8.30 do 15.00 h,
utorak od 13.00 do 17.00 h,
četvrtkom se stranke ne primaju
Narodna knjižnica i čitaonica
“Bribir” Bribir
tel: 385 51 24 81 03
tel: 385 51 24 80 30
Radno vrijeme: ponedjeljak i
srijeda od 10.00 do 19.00 h, utorak
od 8.00 do 16.00 h, četvrtak i
petak od 8.00 do 15.00 h
Turistička zajednica Općine
Vinodolske
tel: 385 5124 87 30
Radno vrijeme: od 8.00 do 14.00 h
svakim danom osim nedjelje
Poduzetnički centar “Vinodol d.o.o.”
tel: 385 248 730 i 791 101
Poljoprivredna zadruga
“Plodovi Vinodola”
tel: 385 51 248 111
Ambulanta Bribir
tel: 385 51 24 81 11
ponedjeljak, srijeda i petak
od 7.00 do 13.30 h, utorak i
četvrtak od 13.00 do 19.30 h
Policija: 92
Prva pomoć: 94
Vatrogasci: 93
Vučna služba HAK: 987
Autobusni kolodvori:
Novi Vinodolski, tel: 385 51 24 42 68
Crikvenica, tel: 385 51 78 13 33
Ovo je mjesto za Vaš oglas, čestitku, poruku…
Za upite nazovite agenciju “Primari”
Naklada:
1000 primjeraka
Cjenik oglasnog
prostora
1/1 stranica (210 x 297) = 2900.00 kn
1/2 stranice (210 x 148) = 1500.00 kn
1/4 stranice (210 x 74) = 700.00 kn
druga stranica (omot):
210 x 297 = 3400.00 kn
zadnja stranica (omot):
210 x 297 = 3700.00 kn
Glas Vinodola
ul. Nikole Tesle 1
51000 Rijeka
mob: 0915431672
Aktualnosti
Prometnice u zimskim uvjetima u žarištu četvrte sjednice
N
a 4. sjednici Općinskog vijeća Vinodolske općine održane
21. prosinca 2009. godine nakon usvajanja zapisnika s 2. i 3. sjednice vijeća, donesena je Odluka o izmjeni
i dopuni odluke o priključenju građevina na komunalnu infrastrukturu, zatim o izmjenama i dopunama odluke
o porezima Vinodolske općine. Prijedlog donošenja odluke o ukidanju statusa javnog dobra, puta, na nekretnini
KČ 10181/ 2 K.O. Belgrad vraćen je na
doradu što podrazumjeva prikupljanje
mišljenja vlasnika ostalih parcela pored
kojih put prolazi, te konačan stav MO
Grižane-Belgrad. Vijećnici vladajuće
koalicije i oporba bili su suzdržani kod
donošenja odluke polazeći od pitanja
hoće li se ostali vlasnici moći koristiti
putem kada on prestane biti javno dobro, te načelno, treba li dopustiti da javne površine pređu u privatne ruke kojima se poslije može manipulirati.
li puno ali su učinili koliko su mogli. U
takvoj otežanoj situaciji bile su zamoljene “Rijeka-ceste” da bar nešto pospu
po prometnicama nerazvrstanih cesta
u općini. U okviru svojih mogućnosti i
pored svojih redovnih obveza nešto su
pripomogli mada se u potpunosti nije
moglo sve osposobiti za prohodnost.
Vijećnik Boris Miklić:
Imamo li ugovor sa “Rijeka-cestama”
za čišćenje cesta i da li imamo planiranih sredstava za tako interventne
situacije?
S AKTUALNOG SATA
Na aktualnom satu u središtu zanimanja vijećnika bilo je stanje na prometnicama na području Općine u uvijetima
otežanog prometovanja zbog zimskih
vremenskih prilika.
Načelnik Ivica Crnić:
Nemamo sklopljen ugovor, a tako nešto izvanredno nismo ni planirali, što
nam je pouka za ubuduće da za to
moramo biti spremni. Za iduću godinu ćemo morati planirati sredstva i sa
“Rijeka-cestama” sklopiti ugovor za interventne situacije u zimskim uvjetima. Mada, što se tiče angažiranja “Rijeka-ceste”, sumnjam da će oni to moći
za nas ažurno obavljati. Morat ćemo
pokušati to riješiti s nekim drugim privatnikom. Do sada smo to odrađivali s
tvrtkom „Jela“ d.o.o., međutim, oni su
sada maksimalno angažirani na poslovima čišćenja u Crikvenici.
Zoran Spoja Vijećnik HNS:
Vezano za traženi prostor za Mjesni odbor Bribir ističe da još nisu uputili zahtjev,
ali da neformalno saznaje da se prostor
neće moći dobiti, da li je to točno?
Vijećnik Željko Citković:
Kod 80% naših ulica stroj za posipanje
ili čišćenje ne može proći. Sa „Jela“ d.o.o.
smatram, također je loše rješenje, jer se
radi o dosta velikom nagibu cesta.
Ivica Crnić, načelnik:
Neformalno jeste tako, odgovorio je.
Ivica Crnić, načelnik:
Dodao bih vezano za izvanredne okolnosti, na cestama bilo je uspostavljeno
i dežurstvo u DVD-u. Uspostavljen je
kontakt sa Domom zdravlja Crikvenica, posebno vezano za osobe na dijalizi. Svi oni na dijalizi su bili zbrinuti do 7
sati uvečer. Da smo s nekim od mogućih pružatelja usluga imali sklopljene
ugovore lakše bi riješili i to pitanje.
Olga Antonić-Dukić, predsjednica
Vijeća:
Kako se potkrala greška na novčanim
bonovima umirovljenicima i starijim
osobama, na kojima stoji da to odobrava i dijeli DVD Bribir.
Načelnik Ivica Crnić:
Radi se o grešci koja je promakla DVDu. Jedino je za provedbu te aktivnosti
ljudstvo u DVD-u bilo na raspolaganju.
Zbog loših vremenskih prilika i vozila vatrogastva su bila na raspolaganju
građanima u odvijanju prometa na
našim prometnicama. Oni nisu učini-
Vijećnik Rajko Arbanas:
Lukovo je sada naselje, a problem je
što ralica ne može svuda proći pa mislim da će biti svađe oko toga. Čišćenje
prilaznih cesta šumskog dijela općine
će puno stajati Općinu. Kako će se to
riješiti?
Načelnik Ivica Crnić:
Kada u Gori bude 1000 ljudi plaćalo naknadu, tada će se moći nešto od toga
učiniti. Tada ćemo i imati dovoljno
sredstava u proračunu za razvoj infrastrukture. Za legalizaciju većine objekata u šumi koja nisu legalizirana, dat
je rok od (2) godine da se legalizira. Tko
to ne učini neće moći opstati na terenu, jer će biti nalozi za rušenje. Ljudi s
pravom traže da im se u Gori omogući
prilaz (čišćenje snijega i leda i sl.)
tekst: Z. Kleva
Zapisnik s 5. sjednice Općinskog vijeća Vinodolske održane 10. ožujka
do izlaska ovog broja Glasa Vinodola nije sačinjen.
Nadbiskup Devčić
u posjeti VinodOlskoj općini
Riječki nadbiskup msgr Ivan Devčić
u pratnji dekana Crikveničkog dekanata vlč Dragutina Prloga i bribirskog župnika vlč Ante Cindrića posjetio je Vinodolsku općinu gdje ga
je dočekao načelnik Ivica Crnić sa
suradnicima, Željkom Jurčić Kleković, Denom Strizićem, Antom Matkovićem i Harijem Petrinovićem,
koji su ujedno i članovi Pastoralnog
vijeća župe sv. Petra i Pavla. Nadbiskup Devčić zahvalio je na dosadašnjoj brizi o crkvama i sakralnoj
baštini, a načelnik Crnić izrazio je
zadovoljstvo suradnjom s Nadbiskupijom te posebno sa svećenicima Dragutinom Prlogom i Antom
Cindrićem. Obećao je da će Općina
i dalje brinuti o sakralnim objektima, koji su ujedno dio bogate kulturne baštine Vinodola.
Tekst: M. Krajnović Zeljak
Glas Vinodola Aktualnosti
Održan euharistijski kongres
Grižane / Tribalj – 21. ožujka. Euharistijski kongresi
koje u sklopu Euharistijske godine Riječke nadbiskupije po župama provodi nadbiskupija, održani su nakon trodnevne priprave u nedjelju u župi Sv. Martina
u Grižanama te župi Blažene Djevice Marije Tribalj i
Sv. Dujma Drivenik. Nakon kongresa pred mnogobrojnim vjernicima s područja Vinodola svetu misu
u Grižanama predvodio je nadbiskup riječki i metropolit msgr dr. Ivan Devčić, a nakon tog slavlja i kongresa održanog u Triblju, euharistija je upriličena i za
župljane župe Blažene Djevice Marije Tribalj i Sv. Dujma Drivenik koju je također predvodio nadbiskup dr.
Ivan Devčić. Trodnevna priprava kongresa održavala su se od četvrtka do subote svetim misama koje
je župljane Sv. Martina u Grižanama predvodio mr.
Vjekoslav Đapić iz Rijeke, a za župljane BD Marije Tribalj i Sv. Dujma, mons Nikola Uravić, rektor Riječke
bogoslovije.
foto: B. Novaković, tekst: Z. Kleva
vlč Anton Cindrić, msrg Ivan Devčić i vlč Dragutin Prlog
Kaštel u Driveniku može u sanaciju
Krajem jedanaestog mjeseca prošle
godine, započeta, a sredinom ožujka,
završila su arheološka iskopavanja u
untrašnjosti driveničke gradine. Obavio ih je stručni tim predvođen Teom
Rosić, arheologinjom Muzeja Grada
Crikvenice, a nacrtnu dokumentaciju izradila je Kristina Turkalj iz Instituta za arheologiju Zagreb. U ručnom i
strojnom iskopavanju sudjelovala je
operativa tvrtke Građeving Ri d.o.o. iz
Hreljina. Nositelj radova bio je Muzej
Glas Vinodola
Grada Crikvenice, a investitor Vinodolska općina koja je investirala 140 tisuća kuna.
Obavljenim istraživanjim stvorene su
pretpostavke da se konačno krene u
sanaciju kaštela Drivenik koji je podsjetimo, sastavni dio programa »Putevima Frankopana«, a koji provode Primorsko-goranska županija i jedinice
lokalne samouprave. Vrijednost sanacije gradine je 3,8 milijuna kuna. Polovinu sredstava osigurala je Primorsko-
goranska županija, a drugu polovinu
treba osigurati Vinodolska općina. Sanacija je podijeljena u tri faze. Prioritet
je uređenje dvorišta i pozornice unutar kaštela, nakon čega u drugoj fazi
slijedi izgradnja ophoda bedema sa
stubištem i uređenjem ulaza u kule.
Zadnjom fazom je predviđeno uređenje vanjskog dijela kaštela.
Zdravko Kleva
Aktualnosti
Za Dane vrtića mališanima pješčanik i igralište
Bribir - Radovi na uređenju dječjeg
igrališta dječjeg vrtića “Cvrčak i mrav”
podružnice Bribir uhvatili su zamah
nakon što su započeli početkom ove
godine. Radovi te faze obuhvaćaju
popločenje prilaznih staza, izradu stepenastog gledališta, izradu cvjetnjaka
uz prilaznu rampu te žbukanje zidova. U drugom dijelu radova ukazala
se nužnim hitna sanacija južnog zida
na ulazu u parcelu i popločavanje s te
strane prilaza vrtiću. Tim nepredviđenim zahvatima u pomoć je priskočila
Vinodolska općina i dodatnim sredstvima od oko 35.000,00 kn omogućila da se u popunosti izvedu cjelokupni
radovi.Treći dio radova, koji bi trebao
krenuti ovih dana (travanj), sanacija
je cjelokupnog prilaza automobilom
vrtiću s južne strane jer je za kišnog
vremena nemoguće vozilom dostaviti hranu za djecu. Iza toga će uslijediti izvođenje hortikulturalno uređenje
okoliša. Bravarski radovi, prema riječima ravnateljice Dječjeg vrtića “Cvrčak
i Mrav” Dajane Jerčinović, očekuju ih
u zadnjoj fazi, u periodu travanj–svibanj nakon čega će u vlastitoj izvedbi
djelatnici vrtića postaviti pješčanik za
djecu. Podsjetimo, u prvoj fazi započetoj lanjske godine, izvedeni su radovi iskopa i sanacije terena, odvodnje,
na prilaznim putevima i popločavanju
trga na ulazu u vrtić. Obje faze izvođenja radova povjerene su, nakon provedenog natječaja, građevinskom obrtu
‘’ Gradikon’’ Koprivnica kao najpovoljnijem ponuđaču. Ukupna vrijednost
obiju faza prema ponudama iznose
oko 110.000,00 kn, a idejni projekt i
aproksimativni troškovnik cjelokupnih
radova napravio je arhitektonski ured
AB PROSTOR, vl. dipl. ing. arh. Jasminke Šarar iz Crikvenice.
Kako nam je rekla Dajana Jerčinović,
očekivani završetak radova bi bio u
svibnju 2010. kada bi za Dane vrtića
(24.05 do 1.06. 2010.) upriličili svečano
otvorenje igrališta. Slijedeće godine
u financijskom planu i uz suglasnost
osnivača, predvidjet ćemo sredstva za
opremu igralima na oba igrališta (Tribalj, Bribir) i time bi u potpunosti završili oba projekta, započeta u siječnju
2009. (Tribalj), na uređenju igrališta u
naša dva objekta.
Zdraviji
cjevovod na
Bribirskom
području
U Općini Vinodolskoj rekonstruirat
će se dionica Gradac – Dragaljin,
što je nastavak prošlogodišnje aktivnosti u centru Bribira na izmjeni
azbestno-cementnog cjevovoda.
S tim zahvatom će se povezati vodoopskrbni sustav Općine i omogućiti alternativni smjer napajanja
Bribira iz smjera Grižana, vodospreme Marušići. Investicija je vrijedna 500 tisuća kuna. Vodificiraju
se dijelovi naselja Saftići i Kičeri, uz
sufinanciranje Vindolske općine,
a u sklopu radova na odvodnji u
centru Triblja planira se rješavati
kvalitetna vodifikacija Podsoplja
Belgradskog i Driveničkog – izjavio je za Novi List direktor Igor
Uremović direktor KTD-a “Vodovod Žrnovnica”.
Glas Vinodola Aktualnosti
“Balatura” dobila prestižnu kategoriju
T
ribaljskom Hotelu Balatura Ministarstvo turizma dodijelilo je kategoriju hotela baštine čime je
taj jedinstven turistički objekt u Vinodolskoj općini stekao ujedno i oznaku
četiri zvjezdice. Uz hotele u Rovinju i
na otoku Šolti, Balatura je treći hotel u
Hrvatskoj koji je stekao kategoriju hotela baštine i prvi koji nije uz more.
Dodatna ulaganja u deponij Duplja
P
rema podacima iz »Ivanja« o odloženom otpadu u razdoblju od 2006. do 2009. godine, Vinodolska općina
bilježi pad u količinama zbrinutog smeća, te je lani s područja općine odloženo 1.253 tone ili 9,05 posto od
ukupnih količina koje uz Vinodolsku općinu odlažu Gradovi Novi Vinodolski i Crikvenica. Čelnici tih lokalnih
samouprava potpisali su treći aneks sporazuma o korištenju i održavanju deponija Duplja na iznos od 4,2 milijuna
kuna. Omjeri u sporazumu ostaju isti kao prije nekoliko godina, prema kojima Grad Crikvenica izdvaja 60 posto,
Grad Novi Vinodolski 30 posto, a Općina Vinodolska 10 posto vrijednosti troškova deponija Duplja.
Glas Vinodola
Kolumna
Vrzino kolo
Piše: Željka Jurčić-Kleković
V
a zadnje vrime ja lipo niš ne razumin. Ča bi Istrijani rekli–ne
kapim, ali ama baš niš, va ovon
sviti ča me okružuje i životi koga živin.
Prvo mi nij’ jasno čaj’ to s ovun klimun.
Smol va globalnon zatopljenju, ili gre
ledeno doba?? Najprije smo slušali o
zatopljenju, sad najednuč, nakon čaj’
palo malo sniga va nedobu mediji
nan javljaju - stiže novo ledeno doba!!
Kako k vragu tako priko noći odosmo
z’ otoga sveopćega zatopljenja, a koga
smo skrivili sami jer smo uništili ozonski omotač - drito va led… Drugo - ne
razumin odkud su se isto tako najednuč stvorili, da ne rečen nakotili, si ovi
silni lopovi, kriminalci i podmitljivi tipovi??? Saki dan čujen i čitan o kaznenin prijavami, istragami… ma ne moren verovat da j’ ova naša zemlja tuliko
pokvarena, a do pred niki dan si su bili
pošteni! I kako onaj tik do mene krade, a ja da to ne vidin, ko naša Jadranka i Ivo?? I treće - ne razumin kako
moremo gospodarsku i financijsku
krizu rešit smanjvanjen plaća i mirovina, te uvođenjen raznoraznih kriznih
porezi, ki će nas ugušit do kraja. Pa
ako dobivamo plaće i delamo, poreze
redovito uplaćujemo. Čaj’ plaća manja porez je manji, ako plaće nij’-poreza nij’. Ako ne trošimo, ne triba nan
proizvodnja, ne tribaju nan tvornice,
ne tribaju nan butigi. Postojeće se
znači zapiraju i ljudi ostaju bez posla.
Male plaće, mala potrošnja, nikakove
plaće - nikakova potrošnja. Nikakova
potrošnja, nikakova proizvodnja… Vrzino kolo… pa ča ne bi bilo logičnije
da se stimulira proizvodnja, mesto da
se guši, da banke smanjuju kamatne
stope umesto ča ih dižu, da se daju
povoljni krediti, umesto ča se do njih
ne more prit. I da se stavke državnog
proračuna sasin malo izokrenu u korist gorućih problema jadnih ljudi koji
su ovu državu stvarali i stvorili, ne zato
da bi ih gušila i davila i da bi u njoj
umirali. Već da bi u njoj dostojanstveno živjeli… Ma niš ne razumin, velin.
Morda su mi počele odumirat moždane stanice. Kako i neće kad je se tako
komplicirano, pa stalno moran mislit.
A morda su se samo šundrale, pa ću
ih popravit… kad krene stimuliranje
proizvodnje…
U OKU KAMERE
Drago Felštinski i njegova putujuća trgovina i uslužna radnja za izradu ključeva i graviranje “Linea bianca” već niz
godina neizostavna su ponuda na bribirskom sajmu.
Glas Vinodola Poljoprivreda i gospodarstvo
Održana skupština PZ “Plodovi vinodola” Bribir
Zadruga vodeća u oživljavanju poljoprivrede i agroturizma
N
a redovnoj skupštini Poljoprivredne zadruge „Plodovi Vinodola“ Bribir za upravitelja zadruge imenovan je Željko Lončarić,
inž. agr. te donešen poslovni plan za
2010. godinu. Uz kritičke osvrte članovi Skupštine su pozitivno ocijenili oživljavanje poljoprivrede temeljeno na
njezinoj revitalizaciji i investicijskom
programu izgradnje Centra za otkup
i preradu poljoprivrednih proizvoda.
Istaknuto je pokrentanje ukupno 21
projekta: u vinogradarstvu, voćarstvu,
maslinarstvu, uzgoju lavande, otkupu, sušenju i preradi smokava uz pružanje tehnološko-edukativne usluge
zadrugarima i drugim OPG kooperantima na području Vinodolske doline i
priobalja.
oživljavanja poljoprivrede, poslovne
suradnje zadruge s 49 zadrugara i drugim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima na području Vinodolske
općine, Grada Crikvenica i Grada Novi
Vinodolski, zadrugu profilirati kao razvojnu, tehnološko-edukativnu i marketinšku tvrtku. Za proizvodnju autohtonih proizvoda, stvaranje dohotka i
veće zaposlenosti potencijali postoje, naglašeno je, a radi se o ukupnom
području od 440 km2, od čega 5.670
ha obradivog poljoprivrednog zemljišta kao značajnom agrarnom potencijalu održivog razvitka. Na sjednici se
istaknula poticajna uloga Ministarstva
poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, Primorsko goranske županije,
Vinodolske općine, Grada Crikvenice i
Grada Novi Vinodolski u razvoju agraZlatica Balas
ra ovog kraja.
Osigurati veću prisutnost na
tržištu
Osvrnuvši se na sudjelovnje zadrugara
zajedno s nizom partnera na 16 gospodarsko–turističkih i drugih manifestacija prezentirajući tako oko 40-tak
autohtonih proizvoda Vinodolskog
kraja, izražena je i nada u veću ponudu novih izvornih proizvoda tržištu.
Namjera je a radi poticanja daljnjeg
U pripremi program razvoja i obrade tržišta
za razdoblje 2010-2014. godine
Na skupštini je utvrđeno da se zadružno poslovanje mora više temeljiti na
poticanju i marketinškom umrežavanju i povezivanju s tržištem njezinih članova. Za tu je zadaću skupština imenovala Željka Lončarića, Mihovila Jurišu i
Ivicu Novosela koordinatorima izrade 4-godišnjeg razvojnog programa.
A za izradu pet separata prijedloga programa u vinogradarstvu, voćarstvu
i maslinarstvu, pčelarstvu, stočarstvu i agroturizmu te marketinškoj obradi
tržišta, imenovana je radna grupa u sastavu: Miroslav Palinkaš, Zoran Spoja,
Radmil Frančišković, Josip Strizić, Tihomir Šarar, Dušanka Rast, Mirko Udovičić, Ivica Jerčinović, Danor Matejčić i Dragan Stojčić. Do iduće sjednice
Skupštine, krajem travnja, kada je rok za donošenje programa koordinatori i
nositelji po djelatnostima obavit će razgovore sa zainteresiranim vlasnicima
obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava.
Glas Vinodola
Pčelari “Kuša”
odabrali novo
vodstvo
Grižane, 26. veljače – Izborna
skupština pčelarske Udruge “Kuš”,
Grada Cirkvenice i Vinodolske općine ocijenila je prošlogodišnji plan
rada uspješno realiziranim, posebno na polju brige oko zaštite pčelinjih zajednica i edukacije članova
Udruge u cilju suzbijanja pčelinjih
bolesti. Prisutni članovi skupštine
usvojili su plan rada za 2010. godinu i prihvatili prijedlog da se Josip
Capić iz Selca proglasi doživotnim
predsjednikom društva kao jedan
od suosnivača udruge i jedini pčelar koji je završio pčelarsku školu u
Novom Vinodolskom u generaciji
profesora Lončarevića. Za zasluge
u uspješnom pčelarenju i edukaciji
mladih dodijeljena mu je i spomen
plaketa. Skupština je za predsjednika ponovno izabrala Stipu Marušića, a za potpredsjednike Brunu Mavrinca i Zrinka Lučića. Tajnik udruge
je Janko Bojanac, a blagajnica Božica Renko. Za članove Izvršnog odbora izabrani su Milan Balas, Božo
Čor, Grga Peričić i Mate Dika. Za članove Nadzornog odbora imenovani su Vladimir Pilaš, Denis Mureta i
Branko Marušić. Nakon Skupštine
izaslanstvo Udruge položilo je u
parku u Grižanama cvijeće na spomen obilježje poginulim braniteljima u Domovinskom ratu.
U vlastitom apartmanu nuditi vlastiTI proizvod
I
nženjer agronomije Željko Lončarić
porijeklom je iz Crikvenice, a rođen
je 19. veljače 1967. godine u Bjelovaru. Nakon završetka agronomskog
fakulteta bio je zaposlen u bjelovarskoj „Sireli“ a sada je imenovan upraviteljem PZ „Plodovi Vinodola“.
To povjerenje ukazano od predstavnika 49 zadruga nastojat će opravdati
radom i inovativnim pothvatima. Već
je u procesu dogovaranja, rekao nam
je, projekt postavljanja stalnog prodajnog štanda u Crikvenici i Novom Vinodolskom. Svrha tih punktova, jeste
izravna prezentacija proizvoda zadrugara. Imamo viziju, nastavlja Lončarić,
jačanje gospodarstva. Primjerice da
Palinkaš Miroslava i Stanić, budu glavni nositelji razvoja vinogradarstva jer
imaju kapacitete da od malih proizvođača preuzmu proizvodnju i dalje je
plasiraju. Na području smokvarstva je
Zoran Spoja zainteresiran da tu proizvodnju dalje osmišljava i realizira. Zahvaljujući sufinanciranju od strane Vinodolske općine, dosta se toga u četiri
godine posadilo, ali je problem što je
sve to na više malih parcela. Nigdje
nema preko jednog hektara, sve je to
pola hektara i tu je teško konkurirati za
IPA-program i druge fondove EU, ističe Lončarić. S druge strane, za njega
osobno, razvoj poljoprivrede i voćarstva, vinogradarstva u Vinodolu, veliki
je izazov. Izazov je, kazati će Lončarić u
tome što je područje specifično, zbog
malih i zapuštenih parcela. Godinama
se tu nije obrađivalo i sad su ljudi prepoznali da bi unutar svojih apartmana
mogli turistima prodavati svoje proizvode, domaći sir, vino, dakle ono što
sami proizvedu. U tome nisu ograničeni zakonom. Što se tiče uzgaja stoke, govedarstvo je jako teško razvijati
je nema pašnjaka. Morate, ističe Lončarić, zadovoljiti neke standarde, dakle imati hektar po jednoj mliječnoj
kravi da bi se mogao ostvariti prihod.
Kozarstvo ima priliku, velike šanse. Ja,
zaključuje Lončarić, vidim perspektivu
kroz apartmane i hotele s ponudom
autohtonih ekološki uzgojenih proizvoda što ovaj kraj, bez imalo dvojbe
tvrdim, može dati.
Od črnega
i beloga ni
boljega
TRIBALJ – U suradnji s Mjesnim
odborom Triblja podrumari iz Triblja, Crikvenice, Drivenika i Grižana predstavili su svoja vina pod
motom “Od črnega i beloga ni boljega”. Ovom smotrom u Triblju, po
prvi put, odana je počast zaštitniku vinograda i vinara sv. Vinku.
Vina je izložilo dvadesetak vinara,
a mještani i gosti, ali i sami izlagači
kušali su, ocjenjivali kvalitetu i uživali u dobrim vinskim gutljajima.
Da vino “ne udre u glavu”, prisutni su počašćeni lovačkim gulašom
kojeg su skuhali lovci Lovačkog
društva Medviđak. Kruh je darovala pekara »Sv. Jelena« iz Triblja.
Pjesmom i glazbom su sve začinili
tribaljski tamburaši i muška klapa
»Tić«. Tribaljski vinari prvo takvo
druženje organizirali su kako bi potaknuli vinare na sadnju vinograda
u Triblju. Istu manifestaciju “Od črnega i beloga ni boljega” organizirati će, najavili su, i dogodine.
Ambijent kakav turisti traže – mir, priroda i komfor
Glas Vinodola Turizam
“Očima Vinodola” međunarodno
turističko priznanjE
T
uristička zajednica Vinodolske
općine i Turistička zajednica
Grada Novi Vinodolski dobitnici
su prestižne nagrade „Premio Turismo
Responsabile Italiano 2009-2010“ ili
„Nagrada za odgovorni turizam“ za zajednički projekt “Oči Vinodola” – cesta
vidikovaca. Nagrada se dodjeljuje putem natječaja turističkog strukovnog
časopisa „L’Agenzia di Viaggi“ iz Rima.
Nagrade su 20. veljače na turističkom
sajmu BIT (Borsa Internazionale del Turismo) u Milanu, a u sklopu skupa “Forum sul Turismo Sostenibile” preuzeli
Iris Bruketa i Vladimir Butković ispred
turističkih zajednica Vinodolske općine i Grada Novi Vinodolski, na sve-
čanosti kojoj je prisustvovao hrvatski
konzul u Milanu Đani Maršan i voditeljica ureda Hrvatske turističke zajednice u Rimu Jelena Poklepović. U jakoj
međunarodnoj konkurenciji Turistička
zajednica Malog Lošinja, TZ Vinodolske općine i Grada Novog Vinodolskog, bile su jedini laureati iz Hrvatske.
Na natječaj časopisa „L’Agenzia di Viaggi“ s tradicijom dugom 44 godine
mnogobrojne turističke zajednice, touroperatori, putničke agencije prijavili su svoje projekte koje je stručni sud
ocjenjivao prema Pravilima Svjetske
turističke organizacije (UNWTO).
Vladimir Butković, TZ Novi Vindolski, Đurđica
Šimičić, TZ Mali Lošinj, Iris Bruketa, TZ Vinodolska
općina i Đani Maršan, konzul RH u Milanu.
Predstavnici časopisa “L’Agenzia di viaggi”
predaju priznanja za projekt “Oči Vinodola”.
10 Glas Vinodola
Turizam u zaleđu
sve kvalitetniji
Iris Bruketa
N
a ovogodišnjoj akciji „Korak od
mora, dva od gora“ u kojoj Primorski radio promovira turističke potencijale mjesta u zaleđu Primorja, Turistička zajednica Vinodolske
općine bila je finalist u 5 kategorija, a u
3 osvojila vrijedne nagrade. U kategorji nagrade Grand Prix (ukupna ocjena
mjesta) - Bribir je osvojio 3 mjesto. U
kategoriji Kuća za odmor - ruralna kuća
nagrađena je kuća Marijane Pohl iz Grižana, a u kategoriji uređenosti i ponude ugostiteljskog objekta priznanje je
pripalo hotelu “Balatura” u Triblju. U finalno natjecanje ušle su s područja Vinodolske općine projekti vidikovci ”Oči
vinodola” u kategoriji turističkih atrakcija a u kategoriji promotivnog materijala, promidžbeni materijal “Oči Vinodola”, Web stranica TZ-Vinodola.
Pojekti koji nisu ušli u finale a sudjelovali su u akaciji su u kategoriji suveniri (autohtonost – originalnost) suveniri
Učeničke zadruge „Omorika“, Osnovne škole „Dr. Josipa Pančića“ iz Bribira.
U kategoriji autohtona proizvodnja
hrane i pića: pjenušac i Simfonija (desertno vino) vl. Petar Stanić. Vrelo i perilo “Piralo”, Baćići–Drivenik predstavljeno je u kategoriji muzejska zbirka i
spomenička baština te “Dani smokav i
sportskog ribolova” - Tribalj u kategoriji
– ponuda kulturno-zabavnih događaZdravko Kleva
nja.
Laureati Gordan Godec,
Marija Pohl i Ivica Crnić
Staza kamenih stupi u mapi hrvatskih planinskih staza?
Plan i program rada za 2010. godinu
T
uristička zajednica Vinodolske
općine planira za 2010. godinu,
pored standardnih projekata
(manifestacija Vinodolske ljetne večeri, Ružica Vinodola, Dani smokav i
sportskog ribolova, Božić u Vinodolu,
eko-akcije Volim Vinodol, projekt vezan uz tradiciju kraja “Ča su jili naši stari” itd.) nastaviti s novim, pokrenutim
projektima; Vinodolska vrela i perila,
projekt stalnog postava posvećen J. J.
Kloviću u Grižanama, te projekt Staza
kamenih stupi, te izrada promotivnog
DVD-a o Vinodolu.
Sukladno financijskim mogućnostima
cilj je Ružicu Vinodola u 2010. godini
osvježiti novim idejama: igrokazom na
temu vina, a u Vinodolske ljetne večeri
uvesti novitete, sve kako bi se upotpunilo turističku ponudu i privuklo veću
pozornost, kako domaće tako i strane
Kamen i putevi planinski
publike.
Projekt pod nazivom “Kuća Klović” već
se radi u suradnji s Primorsko-goranskom županijom (Upravni odjel za turizam, poduzetništvo i poljoprivredu),
Agencijom za regionalni razvoj Porin,
te s talijanskim predstavnicima regije
Rimini. Pored promoviranja najvećeg
majstora sitnoslikarstva J. J. Klovića
– Croata, kroz Spomen dom J. J. Klovića u Grižanama, kao najznačajnijeg
segmenta kulturno-povjesne baštine kraja, cilj je Turističke zajednice Vinodolske općine, osmisliti i dodatne
sadržaje/manifestacije u svrhu promicanja kulturne i povijesne baštine
iz doba Frankopana na području Vinodola. Stazom kamenih stupi želi se
vratiti značaj nekadašnjih starih putova kroz planinu, te dodatno obogatiti turističku ponudu vinodolskog kraja uvrštenjem te staze
u planinarske staze
Hrvatske.
U TZ Vinodolske općine očekuju da će ih
lokalna uprava financijski pratiti u njihovim aktivnostima i u
2010. godini, a očekuju i prihode iz županijskog proračuna,
Turističke zajednice
Primorsko-goranske
županije i HTZ-a.
Zdravko Kleva
Klovićev put
TZ Vinodolske
općine osniva
Turistički ured
Bribir – Izrazivši želju za dobrom
suradnjom i pozivajući da se svi
uključe u rad Zajednice i Općine
jer svako razmišljanje i prijedlog
je dobrodošao, Ivica Crnić, načelnik općine sukladno Zakonu o turističkim zajednicama na osnivačkoj skupštini TZ Vinodolske općine
preuzeo je obnašanje dužnosti njezinog predsjednika. Sastav skupštine jednoglasno je prihvatio novi
sastav Turističkog vijeća u kojem će
uz predsjednika Ivicu Crnića djelovati još osam članova: Gordan Godec, Zorica Kružić, Anton Tonković,
Spomenka Palinkaš, Draženka Savić, Mirela Miklić, Obrad Trifunović
i Ivica Jerčinović.
Jednoglasno su izbrani članovi
Nadzornog odbora: Den Strizić i
Sanja Grgurić Mamula, dok će trećeg člana nakandno delegirati Turistička zajednica Županije primorsko-goranske. Za predstavnika TZ
Vinodolske općine u skupštini Turističke zajednice Primorsko-goranske županije izabran je Ivica
Jerčinović.
Uz donošenje Statuta TZO Vinodolske i Poslovnik o radu skupštine, ovlaštena je direktorica ureda
Iris Bruketa da zastupa Turističku
zajednicu Općine Vinodolske te
da podnese prijavu za upis zajednice u Upisnik turističkih zajednica.
Takođe je odlučeno da se pristupi
osnivanju i ustroju Turističkog ureda, kao stručne službe Turističke
zajednice, koji će obavljati stručne
i administrativne poslove. Unutarnje ustrojstvo i organizaciju ureda
utvrdit će Turističko vijeće, a uredom će rukovoditi direktor. Turistički ured preuzet će djelatnike zaposlene u dosadašnjoj Turističkoj
zajednici Vinodolske općine. Skupština je prihvatila Program rada za
2010. godinu.
Zdravko Kleva
Glas Vinodola 11
Reportaža
MAŠKARE, MAČKARE, KRABULJE, KRABUNOSI
Peti Griški
Krabulje
krabunoški susret driveničke
U
natoč buri i hladnom vremenu
u nedjelju, 9. veljače u Grižanama je održan jubilarni 5. Griški
krabunoški susret koji je okupio dvadesetak grupa iz Grižana, Vinodola i
okolnih mjesta te dvjestotinjak gledatelja. No, hladnoća i bura nisu smetali
sudionicima povorke, koja je u središte mjesta dolazila vesela, uz gromoglasne zvuke bubnjeva, činela… Okupljanje grupa počelo je u podne nako
čega je održana dječja reduta. Sudionici: Drivenik (Gradina i Galebi), Tribalj
(Mala sloga, Sloga), Bribirska parada,
Šmrika, Kraljevica, Križišće, Sv. Jakov,
Crikvenica (Duga, Matkovići, Crikvenička svita), Dramalj, Selce, Povile,
Dobrinj (Krk), te domaćini iz Grižana
(Centralna glazba, Mala glazba, Zbrda
zdola).
Organizator je Udruga za očuvanje narodnih običaja i kulturne baštine Juraj
Julije Klović iz Grižana, suorganizator
Turistička zajednica Vinodolske općine, a pokrovitelj Vinodolska općina.
D
riveničke dvije mesopusne
grupe “Grad
Drivenik” i “Galebi”
rado se odazivaju pozivima susjednih mjesta, odnosno gradova
kada organiziraju karnevale i druga maškarana
okupljanja,
ali isto tako i njihova Udruga za očuvanje narodnih običaja
Drivenik rado poziva goste. Tako su nas
ove godine posjetili
Kukuljanski zvončari s kojima je Udruga
organizirala posebno
druženje i povorku u
subotu 13.02. 2010.
kada su zajedno sa
našim mesopusnim
grupama pozdravljali
mještane duž cijelog
Drivenika.
Tribaljske mesopusne
grupe su neuhvatljive. Pet ih je a neke su
se održale duže od stoljeća.
Sloga i njezin podmaladak Mala sloga vuku tradiciju nešto manju od sto-
“Bribirska parada”
“Zbrda-zdola”
ljeća dok grupa Beli, ima karbunoski
staž navodno od 120 godina. Tu su i
Momak veseljak i Barilac, a svima im
“Galebi” u novom ruhu poput strarije Gradske garde
Zgoreli su:
Va Bribiru je spaljen mesopust “Dr. Ivo”, a va Grižah “Zbrisani”. “Stupolomac” je
platio glavom u Triblju, a va Driveniku je izgorio – “Konzervator”.
12 Glas Vinodola
je zajedničko obilazak sela i posjet
kućama uz pjesme i gromoglasnu
glazbu bubnjeva i harmonika, a u ponekoj i truba.
Dječja reduta
Kukuljanski zvončari u posjeti Driveniku
“Mala sloga”
Glas Vinodola 13
Oko nas
Drivenička gradina skriva priče iz davnina
Drivenik – Arheološka istraživanja na
prostoru gradine Drivenik završena su
nakon 40 radnih dana. Odužili su se
zbog loših vremenskih prilika, zime
i kišnih dana, objasnila je voditeljica
arheoloških radova Tea Rosić, arheolog iz Muzeja grada Crikvenice. Studioznim iskopavanjem obuhvaćena je
površina od 560 četvornih meatara.
Iskopavanju su podvrgnuti unutrašnjost kaštela i tri kule dok će se zapadna kula nastaviti istraživati neovisno
o budućim građevinskim zahvatima
uređenja gradine.
Drivenički brijeg naseljen davno
prije Krista
Prema riječima voditeljice Tee Orlić
pronađene iskopine upućuju na dugo
razdoblje života na driveničkom brdu,
od srednjeg brončanog doba odnosno 1500-te godine prije Krista. U
škrapama unutar kaštela pronađeni
su ostaci prapovjesne keramike koja je
ostala u unutrašnjosti.
Kada su gradili kaštel u srednjem vijeku, kazuje nam arheologinja Orlić, vjerojatno je uništena prapovjesna gradina koja je bila na tom mjestu. Tako
da danas nemamo ništa od njenih bedema, jedino nas ti ostaci upućuju da
se ovdje živjelo odavno. Nažalost, ni
ostatke temelja nastambi nismo našli,
samo keramičke, brončane predmete
i kućni lijep. To je glinena masa kojom
su se oblagali podovi kuća.
Strateški položaj privlačan svima
Nakon prapovjesti, a zbog svog strateški dorog položaja, ovo je mjesto
bilo naseljavano i u kasnoj antici, vjerojatno. Tada moguće nastaje neka
strateška utvrda. Otkriveni su ulomci
kasnoantičke keramike iz 4. i 5. stoljeća koji svjedoče da je drivenički brijeg bio nastanjen u vrijeme perioda
raspada Rimskog carstva. Najviše je
ipak tragova srednjovjekovne keramike od 13 stoljeća pa nadalje, a otkrili
smo i ulomak uništene podne freske
u sjeverozapadnoj kuli koju smo poslali na konzervaciju i obradu u Hrvatski restauratorski zavod. Pronašli smo
tragove života Frankopana odnosno
ulomke kamina, kakve smo nalazili i
ranije u stambenim prostorima frankopanskih kaštela. Stijene su najbolji mogući temelj na kojim se mogao kaštel izgraditi, reći će Tea Orlić.U
unutrašnjosti smo otkili konture nekih stambenih objekata i rupe koje su
služile za drvenu konstukciju. Nismo
našli šternu tako da je to zanimljivo,
jer je pitanje vode ostalo otvoreno,
malo misteriozno. Nažalost, dodaje
arheologinja Orlić, neki elementi arhitekture su zazidani pa nismo u mogućnosti više znati kako je uistinu to
nekada izgledalo.
foto: Božo Novaković
tekst: Zdravko Kleva
14 Glas Vinodola
Vremeplov
Pioniri promišljanja turizma u Vinodolu
M
ožda je netko i davno prije 4.
travnja 1974. godine pomislio kako bi dobro bilo putnicima namjenicima pokazati ljepote
Vinodola, počastiti ih njegovim plodovima i zatražiti da odmore u miru
urednih dvorišta i okućnica ovdašnjih
domaćina. Ipak, tog 4. travnja prije
36 godina u bribirskom Domu kulture okupilo se 120 mještana odlučnih
osnovati Turističko društvo “Bribir”. Na
osnivačkoj Skupštini Josip Tonković
ispred inicijativnog odbora za osnivanje društva u uvodnom referatu istaknuo je niz argumenata koji jamče
razvitak i opravdanost osnivanja tursitičkog društva.
- To su, piše u uvodnom referatu, kao
prvo kućna radinost. Zatim, imamo
idealne pozicije za osnivanje kampova, a uvjete za kampiranje pružaju
nam i naše šume, za koje stranci, kao i
domaći, pokazuju interes. Kad već govorimo o našem šumskom pojasu tu
je i mogućnost lovnog turizma, zatim
zdravstvenog, planinskog i izletničkog
turizma, koji nije od manjeg značaja.
Turiste zanimaju i prirodne ljepote.
Nepotpuna evidencija turističkih
noćenja
Josip Tonković,
prvi predsjednik TD Bribir
Mi ih imamo u raznim oblicima koje
pruža bogata i lijepa priroda. Imamo
povijesnih spomenika iz starije i novije
povijesti, a to su: ostaci rimskih i grčkih
građevina te ostaci iz doba Zrinskih i
Frankopana i najnovije, niz važnih
i značajnih spomenika iz Narodno
oslobodilačke borbe.”
Za kampove ima prostora
Nakon uvodnog referata Srećko Mureta obrazložio je Statut društva i napomenuo: “Ovo društvo kao radna jedinica ulazi u sastav Turističkog
saveza Općine Crikvenica”, a
potom skup upozano s bitnim stavkama iz programa
rada društva.kojeg je također
on izradio.
Kao jedan od važnih programskih zadataka bilo je
očuvanje pojedinih objekata
od propadanja te potreba njihovog obilježavanja i davanja im publiciteta. Program je
predviđao poticanje razvoja
stočarstva u turističke svrhe.
Spominjane su mogućnosti
otvaranja pojedinih spilja
kao privlačnih objekata
za turiste. Za kampiranje,
naglašeno je tada, ima nešto
prostora u društvenom
vlasništvu, ali kako zanimanje raste trebalo bi stupiti u
vezu s vlasnicima prikladnih
površina kako bi ih ovi iznajmili na pet godina.
Izvještaj o osnivanju TD Bribir u Novom Listu
Odluka o osnivanju Turističkog dru­
štva nakon spomenutih izlaganja jed­
no­glasno je prihvaćena kao i odluka o
plaćanju članarine odnosno financijskom planu. Oduku o osnivanju društva
pozdravili su direktor UTP Crikvenica, te
tajnici Turističkog drušva Novi Vinodolski i Crikvenice. Bili su tu predstavnici
društveno-političkih organizacija, Trgoprometa, Jugobanke. Prisutni mještani
također su odobravali inicijativu, o kojoj se, kako je rekao Frane Krajačić, govori već godinama. Josip Tonković u
diskusiji je iznio podatak da u Bribiru
ima 70 prijavljenih ležajeva u TD Novom ali misli kako ih ima daleko više,
te da se ostvaruje više noćenja nego
što ih je evidentirano. Nakon pozdravnih riječi i diskusije na prijedlog radnog
predsjedništva jednoglasno dizanjem ruku, izabran je Upravni i Nadzorni odbor TD “Bribir”. Primjedbi kao niti
prijedloga za neke izmjene u sastavu
tih rukovodećih tijela, piše u izvještaju
s osnivačke skupštine, nije bilo. U sastav upravnog odbora bili su imenovani: Josip Tonković, predsjednik TD “Bribir”, Josip Kalafatić potpredsjednik TD
“Bribir”, te članovi Franjo Držić, Mladen
Čor, Mirko Kleković, Bosiljka Martinović,
Josip Dražić, Milutin Milijašević i Josip
Mureta. Nadzorni obor su sačinjavali
Franjo Krajačić predsjednik, Slavica
Kršul potpredsjednica i Anto Tonković
član. Na kraju Skupštine prisutni su
evocirali uspomenu na 1968. godinu
kada je osnovan prvi turistički odbor u
Mjesnoj zajednici Bribir, čiji je tajnik bio
Fabijan Antonić kojemu su prisutni minutom šutnje odali počast.
Na tragovima ideja i napora spomenutih pionira razvoja turizmu u Bribiru i
današnjoj Vinodolskoj općini, TZ Vinodolske općine postiže vrijedne rezultate za koje dobiva vrijedna domaća i
međunarodna priznanja. Zasluge za to
dijelom pripadaju i ljudima iz vremena
događaja kojeg smo se prisjetili.
foto: Arhiva TZ Vinodola
tekst: Zdravko Kleva
Glas Vinodola 15
Iz škole i vrtića
Izložba najmlađih, ekološki
osvještenih kreativaca
U
Narodnoj knjižnici i čitaonici Bribir tijekom karnevalskih
dana, do 16. veljače građanima
je bila na raspolaganju izložba dječjih
radova i fotografija pod nazivom »Tradicija maškaranja u vrtiću«. Postavili su
je djeca i tete Dječjeg vrtića “Cvrčak i
mrav” i još se jednom nametnuli kao
kreatori originalnih događaja u Vinodolskoj općini. Izložba je podijeljena
u tri cjeline nazvane: ‘’ Izvori i nadahnuća’’, ‘’ Trenuci u vremenu ‘’i “Zalog za
budućnost”.
“Izvori i nadahnuća” prikaz su kako
djeca doživljaja karnevalsko nasljeđe
koje se čuva oko njih i za njih. Svoje
vlastite doživljaje, koz crteže i maske,
kostime, izrazila su sve sama djeca iz
vrtića u Bribiru i Triblju. ’’Trenuci u vremenu‘’ su fotografije na kojima su zaustavljena maškaranja i dječji karnevali,
redute u zadnjih 12 godina, odnosno
zadnje dvije na kojima samostalno sudjeluje ustanova Dječji vrtić ‘’Cvrčak i
mrav’’.
Dječji radovi, njihov svijet, prenijeti su
na papir i na sve prirodne materijale
iz njihove okoline. Upravo ta težnja
izražavanja kroz sredstva prikupljena u
prirodi: neoblikovani materijali (drvo,
tkanina, kartonska ambalaža), reciklirani papir (mashe tehnika) i papirnate
kaširane skulpture i modeli, predstavljaju zalog za budućnost, kako je nazvana treća cjelina izložbe. Izložba čija
je poruka očuvanje vlastitog okoliša,
ne samo u ekološkom već i u kulturološkom smislu, čuvanja običaja, folklora, jezika, kao polazišta uravnoteženog razvoja lokalne sredine, pa onda
čovječanstva, doima
se prvenstveno svojim odgojnim učinkom nad njezinim
autorima, mališanima
Dječjeg vrtića “Cvrčak
i mrav”.
foto:
arhiva DV “Cvrčak i mrav”
tekst: Zdravko Kleva
Eko kirci - Eko svemirci
Povjesničari
OŠ dr. ”Josip
Pančić” najbolji
u županiji
N
a županijskom natjecanju
osnovaca iz povijesti održanom u Osnovnoj školi
“Eugen Kumičić” u Rijeci odlukom
povjerenstva za provedbu natjecanja prvo je mjesto pripalo OŠ “Dr.
Josipa Pančića” Bribir za rad »Bribirska parada«. Natjecanje osnovaca
održano je u jedinstvenoj kategoriji samostalnih istraživačkih radova, odnosno projekata, za učenike
sedmih i osmih razreda, a od ukupno 15 radova koji su stigli na natječaj za prezentaciju ih je izabrano
deset. Učenici osmog razreda bribirske osmoljetke Doris Drakulić,
Filip Sokolić i Ivan Tomić, vođeni
mentorskim iskustvom nastavnice
povijesti Jasne Špalj, osvajanjem
prvog mjesta stekli su pravo natjecanja na državnom prvenstvu. Do
tada, prema propozicijam natjecanja, više pojedinosti o njihovoj interpretaciji povijesti “Bribriske parade” ne smije se ništa objvaljivati u
Zdravko Kleva
javnosti.
Dodjela učeničkih i studentskih stipendija za 2009/10 godinu
P
ovjerenstva za dodjelu učeničkih i studentskih stipendija u sastavu: Josip Kalafatić, Roko Brozović i Željka Jurčić
Kleković odabralo je sukladno natječaju i postavljenim kriterijima, učenike i studente koje će Vinodolska općina
stipendirati u školskoj 2009/2010. godini. Učeničke stipendije u iznosu od 500,00 kuna mjesečno dodijeljene
su učenicima: Samanti Tonković, Vanesi Jotanović, Luciji Veljačić, Mislavu Spoja i Kristini Crnić iz Bribira, te Anamariji
Fištrović iz Drivenika. Za dobivanje studentske stipendije u iznosu od 800,00 kn mjesečno uvjete su ispunili: Marta Milunović, Bribir, Filip Mandić, Grižane, Adrijana Gašparović, Tribalj, Denis Hreljac, Grižane, Dario Brozović, Tribalj, Katarina
Udovčić, Bribir. Dodatno se, na preporuku načelnika Ivice Crnića, odobrila dodjela sportske stipendije za izuzetne rezultate postignute u boćanju Bruni Kraljiću iz Bribira. Pravo na troškove putovanja, što će još potvrditi Socijalno vijeće,
stekli su: Aleksandar Miačić i Ivan Malčić iz Grižana, Ivan Legac, Vito Car, Moran Preci, Alen Mataija, Jelena Brozičević,
Emilija Kosanović, Teo Vevc i Vedrana Gluhaković iz Bribira te Marin Podhraški iz Triblja.
16 Glas Vinodola
Interview: Željka Jurčić-Kleković
Spajanje slike i stiha–zanimljiva igra
K
ao pročelnica Jedinstvenog
upravnog odjela i voditeljica
Odsjeka za kulturu i društvene
djelatnosti Vinodolske općine, Željka
Jurčić-Kleković u nekoliko je navrata
skrenula pozornost na sebe kao pjesnikinja koja svoje stihove predaje u
ruke likovnim umjetnicima, a oni njima nadahnuti stvaraju ilustracije u
svojim izražajnim tehnikama. Tako su
potkraj godine poklonici njezine poezije imali prigodu prisustvovati predstavljanju pete po redu poetsko likovne mape nazvane “Oči pune prašine”
koju su potpisali Željka Jurčić Kleković
i akademski slikar Ivan Balažević. Naša
je sugovornica, autorica stihova rođena u Novom Vinodolskom, a živi i stvara u Bribiru. Po zanimanju je profesor
filozofije i privodi kraju poslijediplomski studij na Fakultetu za menadžment
u hotelijerstvu i turizmu u Opatiji.
No, nas je zanimalo kako je i kada započelo poetsko izražavanje Željke Jurčić Kleković.
- Pišem rado, kako se to obično kaže,
od kad znam za sebe... Često sam za
razne kulturne manifestacije pisala stihove, a najčešće ih sama i čitala .Jed-
nom davno na nagovor akademskog
slikara Ivana Balaževića, s kojim surađujem dugi niz godina, izdala sam
svoju prvu zbirku pjesama pod nazivom „Mjesec na dlanu“, koju je on i
ilustrirao.
Uslijedile su »Svitanje«, »Umorne zore«
i »Pristanište u oluji«, te kratka priča
„Put za Bijeg“.
Kako su nastale ili nastajale poetsko
grafičke mape?
- Zbirka stihova “Umorne zore”svidjela
se slikaru Zdravku Gržičiću te mi je
predložio da napravimo likovno-poetsko mapu u kojoj je moju ljubavnu poeziju oslikao obrisima ženskog tijela.
Možda upravo zato što je prva, upravo ona mi je je najdraža . I Zdravku i
meni svidjelo se kako je sve to skupa
izgledalo, lijepo se stopila poezija sa
stihovima i odlučili smo napraviti jednu zavičajnu “Bribir”, a nakon toga i “Vinodol”. Gržičić likovno-poetsku mapu
„Vinodol“ nažalost nije dočekao, preminuo je. Pisati i kreirati grafičko-poetsku mapu na stihovima veseli me. Zanimljiva je to igra stiha i slike. Na prvoj
na kojoj smo radili najduže, Zdravko
Gržičić je slikao more, pa ribe, a na kraju smo se odlučili za obrise tijela žene,
koji su se savršeno stopili s ljubavnim
i prozračnim, da tako kažem ženskim
stihovima.“
Grafičko-poetske mape, čine nam se
nepraktičnim za dopiranje do široke
publike?
Slažem se, one se vide na promocijama, male su naklade. Jedna se uokviri, neku pretočimo u kalendar i to je
to. Ideja mi je da ih sve stavim na CD i
tako će biti pristupačnije publici.”
Št bi se sve našlo na tom CD-u?
- S akademskom slikaricom Libušom
Kirac izdala sam poetsko-grafičku
mapu »Putevima Frankopana Vinodolske općine«. S njom pripremam
poetsko grafičku mapu »Albatros«, a
s Ivanom Balaževićem veliki projekt o
Frankopanima, a pod nazivom »Zvali
su ih vuci«.
Glas Vinodola 17
Interview: Željka Jurčić-Kleković
Osim stiha i grafike,
tu će biti i povjesni
podaci o slavnim
knezovima koji su
ostavili neizbrisiv
trag u kulturi Vinodola. Sve bi te mape
stale na jedan CD. A
na drugom bi bili
samo stihovi, praćeni glazbom, a i
jedna pjesma posvećena
Bribiru,
koju je uglazbila
Adela Dobrić-Jelača, a koju će otpjevati… a neću još
reći tko, ali baš radim na tomu s Mariom Šimunovićem,
poznatim riječkim
glazbenikom, s kojim inače jako lijepo
surađujem. Upravo
zahvaljujući njemu
ovaj će CD biti vrlo
brzo završen…
Ima li nešto što je
još u rukopisima što
tek treba publika vidjeti i pročitati?
- Tri rukopisa str-
pljivo čekaju. Jedna slikovnica i dvije
zbirke pjesama - jedna na bribirskoj
čakavštini, druga na književnom standardu. Inače u suradnji s akademskom
slikaricom Libušom Kirac izdala sam
tri dječje slikovnice, »Cvrčak«, »Anđeo
vjetra« i »Anđelić Zvonko« .
Na stolu je i jedan roman, gotov već
nekoliko godina… no nešto mi u njemu nedostaje i mislim da će još neko
vrijeme čekati.
Pjesnici ovog kraja pišu uglavnom na
čakavskom, Vi više na standardu ?
- Pišem i na standardu, i na čakavštini.
Slikovnicu “Cvrčak” napisala sam dvojezično. I na standardu i na čakavštini
i bila je kandidirana za najbolju hrvatsku slikovnicu. To je jako zgodno, djeci
se dopada, tako da ću slikovnice i dalje pisati na taj način. Iako sam rođena
ovdje i čakavština mi je materinji jezik,
govorim čakavski, ponekad mi se čini
da lakše pišem na standardu. Često
kada želim pisati čakavštinu napišem
na standardu pa prevodim. Vjerojatno
je to rezultat dugogodišnjeg školovanja i čitanja isključivo na književnom
jeziku, što je svakako još jedan pokazatelj da čakavština mora biti uvrštena
u školske i predškolske programe.“
razgovarao Zdravko Kleva
18 Glas Vinodola
Sport
“Ljubav prema rukometu iznjedrena je u RK Bribir”
D
vije mlade Bribirke, Josipa Paula Jerčinović i Kristina Tonković perspektivne su članice
ženskog rukometnog kluba “Senija” iz
Senja. Klub je visoko pozicioniran u II
hrvatskoj rukometnoj ligi za žene–zapad, a Josipa Paula i Kristina Tonković
igraju u kadetskoj postavi. Na kraju
ove sezone završile su na 4. mjestu, a
u novu sezonu ulaze s većim ambicijama. Uvjeti u klubu su odlični, družimo se, putujemo zajedno i podržavamo se, reći će će mlade rukometašice
koje su promijenile nekoliko klubova
dok nisu u “Seniji” pronašle isvrsne
uvjete za trening i rad.
Kada ste se počele baviti ru­ko­me­
tom?
Josipa Paula Jerčinović – Prije devet godina, u RK Bribiru, u drugom
razredu osnovne škole. Imala sam
mogućnost igrati i tenis ali sam se
odlučila za rukomet jer je grupni i
društveniji sport i igra mi se učinila
zanimljivijom.
Kristina Tonković – Isto kad i Jospipa Paula, u 2. osnovne. Obavjestili su
nas kako se otvorio klub i da se može
upisati tko hoće. Na prvom treningu nas je bilo puno, ali s vremenom
ih je sve više odustajalo. Ipak, trener
se borio za nas i na ponekim utakmicama je izgarao u želji za pobjedom
više od nas samih.
Kristina i Josipa Paula
Prva sportska iskustva, jesu li bila motivirajuća ili su odvraćala
od
igre?
Josipa Paula Jerčinović – Bila su snažno
proživljavana jer su to
bili naši prvi rukometni koraci. Imale smo
malo manje tehničkog znanja, vodila nas
je borbenost i želja za
pobjedom. Porazi su
bili malo teži no brzo
bi se zaboravili.
Josipa Paula - desno krilo u napadu
Kristina Tonković – Bilo je poraza ali
i pobjeda, tj. bilo je suza ali i veselja.
Sjećam se kako je sudac rekao treneru
kako smo mi prva ekipa (koju je on vidio) koja je izvela rukometnu „akciju“ u
našem godištu.
Josipa Paula i Kristina učenice su drugog razreda srednje škole “Dr.Antun
Barac” u Crikvenici. Svojim rukometnim iskustvom i vještinom brane boje
škole na rukometnim natjecanjima.
Stigne li se sve, učiti, trenirati, imati
slobodnog vremena?
Kristina Tonković – Pa i nije uvijek
Glas Vinodola 19
Sport
nastavak s prethodne stranice
lako uskladiti treninge i školske obveze, ali srećom, u svakom klubu u kojem
smo bile treneri su imali razumijevanja. Srednja škola je puno teža, ali sve
se može stići kad se vrijeme pametno
rasporedi. Osim rukometa, važno mjesto zauzima druženje sa prijateljicama
i naravno, izlasci.
Josipa Paula Jerčinović – Ranije je bilo
teže, a danas sam se već navikla iako je
srednja škola, pogotovo gimnazija, teža
od osnovne. Trebam samo uskladiti vrijeme iako to nije baš lako svaki put. Pored rukometa izlazim, družim se sa prijateljicama, slušam muziku i čitam.
Upitane tinjaju li možda negdje u njima velike sportske ambicije, profesionalna rukometna karijera, odgovaraju
da im je zasad cilj postati što kvalitetnije igračice. Što se tiče profesionalne
karijere, za razmišljanje o njoj ima vremena, kažu. I na kraju vraćamo se na
početne, prve korake, Rukometni klub
Bribir i uspomene na te dane.
Josipa Paula Jerčinović – Pamtim
samo lijepa sjećanja na RK Bribir kojih je bilo i najviše. Prvim koracima rukometa naučio me naš pokojni trener
Dario Stipeč koji nas je vodio s velikom
ljubavi i usadio nam tu ljubav prema
rukometu. Njemu sam naravno najviše zahvalna, ali i svim mojim kasnijim
trenerima.
Kristina Tonković – RK Bribir će mi
ostati u jako lijepom sjećanju. Posebno
zbog trenera, pokojnog Daria Stipeča,
koji nas je naučio što to zapravo znači
ljubav prema rukometu i kako nikada
ne treba odustajati. Kada se RK Bribir
raspao, nekoliko nas je trebalo preći u
drugi klub. Ja nisam htjela, a upravo je
on bio taj koji me je gurao naprijed.
Da nije bilo njega, danas sigurno ne
bih znala što je to prava ekipa i kakav
je osjećaj biti na vrhu Hrvatske. Za sve
ono što sam postigla u rukometu, njemu sam najzahvalnija.
Razgovarao Zdravko Kleva
20 Glas Vinodola
Baština
Bribirski lakoatle- Begracka crikva Majke
tičari ovjenčani
medaljama
Begracke brašćine
Članovi Kluba za cestovno i brdsko trčanje »Bribir 1288« i drugu godinu nastupili su na Memorijalnoj utrci pod
nazivom »Da se ne zaboravi« u povodu obilježavanja oslobodilačke vojnoredarstvene akcije »Maslenica«, Novigrad, 25. siječanj 1993. godine. Na stazi
dugačkoj 18 kilometara sudjelovalo
je 60 trkača iz cijele Hrvatske. Bribirski
maratonac Blaž Barac drugu godinu
zaredom osvojio je prvo mjesto u ukupnom plasmanu. Pavao Kombol u kategoriji 60 godina i stariji, osvojio je prvo
mjesto, a Zoran Tonković treće mjesto
u kategoriji 30-40 godina kao i Marko
Viduka u kategoriji 50-60 godina.
Za razvoj sporta
704.000 kuna
Za osnovne djelatnosti sportskih
udruga, te troškova natjecanja, organizaciju sportskih priredbi i natjecanja, te rekreativne programe u ovoj
je godini iz proračuna predviđeno
izdvojiti 704.00 kuna. Taj iznos koji
se nalazi u dijelu proračuna namjenjenog za donacije u novcu, podijeliti će nogometni klub “Turbina” za
kojeg je rezervirano 300.000 kuna.
Za potrebe rukometnog kluba “Bribir” planirano je 210.000 kuna. Boćarski klubovi: Bribir, Grižane, Tribalj i
Drivenik zajedno mogu računati na
75.000 kuna, naravno, svaki prema
zaslugama i radu, a ŠRD Šaran iz Triblja na 7.000, a klub OR “Bura 4 x 4”
na 2.000 kuna. Za pomoć i donaciju
oko organiziranja sportskih natjecanja planiran je fond od 10.000 kuna.
Toliki iznos pripada lovcima triju lovačkih društava što djeluju u općini,
te pčelarskom društvu Kuš kao i Klubu za cestovno i brdsko trčanje.
Begracka plovanija imela je i dvi brašćine, Brašćinu svete Marije i Brašćinu svetoga Tela.
Va brašćini svete Marije bil je
plovan, popi
i selski starešina, pisali su
zemljišnu knjigu ot 1550.
leta, popiševali
crikene zemlje, Pljoča z 1606. leta
liveli, zapiševali mladog Antuna
Muževića
kuliko ki mora
davat šenice za zakup, pa su zapisali:
“To su liveli ki se plaćaju crikvi s(ve)toj
Mariji v Belgrad”, tako 1590. zapisuju “… pride pred nas Anton Alafetić
proseći nas edan kus zemle u Zagorju…”, oli 1602. “imamo u Marka Jurićevića dvi kozi”, sača se prosilo, biškup
Agatić 1618. oprostil je Jeleni Gladici i
sinu Stipanu “jur tri leta ni platila livela”,
i se tako do 1831. leta kad se dozvolun biškupa crikvena zemlja prodala i
stvorena je zaklada.
Brašćina svetog Tela pisala je malu
knjižicu računih, “Quaderna ad racunov sfetich czrikav Belgradschich u
Vinodolu”, a počela se pisat ot 1735.
leta. Zapis veli da 3. VII. 1738. leta biškup Benzoni dal petorici mestišće va
crikvi da moru udelat sebi grob, a saki
mora platit jedan dukat i sako leto dva
malića šenice. Va plovaniji su bila i dva
zavetna blagdana, sv. Mihovila i sv. Jelene, a na mejašu drveničke i begracke plovanije, 1732. leta bile su dvi kapele, Pohađanja BD Marije i sv. Kuzme
i Damjana kadi su po redu mašu držali
popi z Begrada, Drvenika, Grižan i Kotora. Kapelu Pohađanja BDM narod je
zval Majka Božja ot Polja i znali su reć
da je begracka rodila poljansku.
Prvo je crikva bila maljacna, na preslicu i posvećena Uznesenju BDM, morala se prepravit, tako se počelo “1609.
I to prvi početak zidanja volju Božju i
svete Marije pomoćiju dobrih krstjan
i bratje čini zidat pop Mikula Mužević
i sinovcem s popom Mikulu mladim”
ukljesano je glagoljicun na ulaznon
e Božje ot Sniga (II. dio)
krivcu, posvetil ju skupa z oltaron i
bočnimi oltari Tela Kristova, sv. Nikole
i sv. Krunice biškup Mariani, a oltar sv.
Antuna posvetil je biškup Dimitri. Kašnje je još doziđivana, 1611. leta i “Leta
1640. Va to vrime biše plovan i kaštald
pop Mikula Mužević, drugi pop Ivan
Knežić plovan Griški, treti pop Martin
Martešić, 4. pop Stipan Franulić, 5. pop
Mikula Mužević, 6. pop Ivan Juričić i
ostala dobra bratja i pomoćnici ove
svete matere crikve ki pomogaše trudom i blagom svojim ovu kapelu uzidaše zajedno s redovniki. Beštijan Brnikar, meštar”. Za pregljeda 1733. župna
crikva ima četiri kapele. Blizu crikve
bila je kapela sv. Stipi ka je nigda bila
župna, a imela je oltar sv. Stipi i sv. Nikole, jako je bila šundrana va potresu,
už nju je bilo groblje. Kapela sv. Petra
bila je blizu crikve, va potresu je ostala
razrasina. Kapela sv. Mihovila udaljena
je ot crikve sedan minuti hoda, i ona
je bila šundrana va potresu i znova je
uzidana 1846. leta, a kad se 1910. leta
okol nje urejivalo našlo se grobi.
Poljanska crikva Pohađanja
Majke Božje
Uz sv. Mihovila bil je divan da spod nje
va hrastih živi vela zmija, glava da joj
je ko u mačke i bljišći, puno put san
to čul ot stare matere Anđelike i tete
Marije Gajove da su ju videle kako skače po hrastih i bljišći, zbezduhane ot
straha pobigle Dolčićen. Sa ta divan,
zmija, sv. Mihovil, hrasti i Dolčić peljaju nikako da je tu moralo bit svetište
boga Peruna. Četrta kapela sv. Jelene
bila je uz more, imela je dva kusa trsih,
a už nju je bilo i groblje va kon se ni
zakapalo jerbo ni bilo posvećeno. Z sv.
Jelene hodili su na zakon i mrtvih zakapat va Begrad.
Predaja veli da su Boči, kako je bil nadimak za Poljanci, prišli v noći Begrad,
zneli zvon, otpeljali i stavili na svoju
crikvu ka je bila uprav lipo urejena.
Vjutro su begraci obličili da ni zvona, na Polju su čuli da zvoni zornica, i
sprot šli zdolu. Zneli su zvon, natovarili
ga na kola i otpeljali nazad. Tad ni bilo
još puta priko Gašparović i uz Janjevalj
nego priko Humca na Peca. Na Pecih
jih uhitilo polene i tu su uz razrasinu
nike kapele zvoneli polne. Poljanska
crikva urejivala se ot 1733. do 1738.
leta i posvetil ju 2. srpnja 1738. biškup
Benzoni. Posvetil je i dva bočna oltara,
sv. Ivana Ev. i sv. Kuzme i Damjana čije
je slike dal prenest z razrasine kapela z
vrh dolnje strane. Poljanska crikva Po-
Upisano 1640. leta
napisao Stjepan Juričić
hađanja Majke Božje bila je zavetna
crikva Vinodola i celog Hrv. primorja.
Evdi se još za vrime modruških biškupi
ki su stolovali va Novon, kad se spojila
modruška i senjska biškupija va vrime
pape Urbana VII. biral kapitularni vikar
nakon smrti biškupa, tako su birani 18.
veljače 1730, 8. listopada 1745., 31. siječnja 1764., 9. rujna 1833. Tu se čuval
va posebnoj škrinjici kapitularni pečat
i spisi. Poljanska plovanija osnovana je
1790. leta. Divan je bil da su i prišli i sv.
Jelenci, z jednun jakun nimicun na ku
su oprtili zvon i odnesli. Niki ne zna reć
sel vrnulo zvon.
Begracki plovani i polvanija s 631
duš
Begracka crikva imela je grobnicu i
četiri kusa zemlje, a oltaru sv. Nikole
patron je bila familija Mužević. Oltaru
je pripadala kuća, kus zemlje “Sadina”
i trsi “Klamaruša”. Plovanijun upravlja plovan z dva kanonika, 1732. leta
plovan je Matija Mužević, glagoljaš i
dekan cele biškupije. Plovan je bil ot
1683. leta do 1733. kad ga je zaminil
Matija Marušić.
Kanonici su ot 1705. glagoljaš Matija
Gašparović i glagoljaš Martin Cvitković ot 1713.leta. Kanonik Stipan Livak
je 1733., spominje se 1738. ko plovan.
To leto je kanonik Nikola Bionda ki je
bil i biškupov ekonom va Grižah. Zapisal je plovan Stipan Livak 1747. da je
va plovaniji begrackoj :
Kmeti je va ovoj plovaniji
sto i deset velim
110
Ča su za sv. ispovid je svih
539
Koji su za sv. pričešćenje je svih
502
Dice male koji još nisu prijeli
presv. pričešćenje je svih
11
Slug i divic je svih ki su
prieli sv. sakramenti
15
Svih duš ja va ovoj
Plovaniji Belgradskoj
631
Zadnji begracki plovan bil je Iva Meleh
z Karlić ki je utrnul plovaniju 11. veljače
1790. leta i spojil z griškun. Niki ne zna
zač je to napravil, po semu su tomu
kumovali hajduci i Melehov strah. Hajduci su ot njega iskali soldi, a on ni otel
Glas Vinodola 21
Baština
dat pa su se zagrozili da te ga ubit. Ot
tad da je stalno bil na oprezu i nikamo
ni sam hodil, a kako je moral jednuč
držat mašu poslal je jednog popa da
mesto njega maši. Hajduci da su prišli
do poneštre i videli da pop maši, pomisleli da je Meleh i z kubure ga ubili
spred oltara. Da se to zgodilo, doduše malo druhčije, potvrdilo se kad se
po crikvi prekapalo krajen osandesetih let prošlog vika i zikopala daska na
koj je pisalo “Od hajduka bi ubijen …
a to u kući… 173…”. Bil je ubijen 1738.
Matija Gašparovać. Meleh da je skoro
dobil fraz ot straha i pobigal Grižane.
Sobun je odnesal se harti begrackog,
modruškog i krbavskog kaptola ko i
zlatni kalež. Ta zlatni kalež bil je Grižah
va plovaniji se do 1928. leta kad mu se
zgubil saki sled, a glagoljske harti popalila je tujica, talijanaš pop Vrinjanin
ki je zaminil Meleha, porazbijal je i gla-
goljski spomeniki. Vavik je to tako s tujicun, ma nismo ni mi baš niki, odnešen je kameni stol spred crikve ki je bil
dugačak 1,70 m i širok 70 centometar,
na njen se poslije maše nediljun pilo
vino desetinac, znamljen je i kamik na
kon je bil sklesan živi Isus, a da su podne pljoče finile va Jurandovoru, tako
ljudi divane.
Tin spajanjen Begrad je zgubil svoj
značaj, ma narod nikako ni mogal pozabit kanoničke kurije i plovanski stan,
stalno su proklinjali Meleha i divaneli da će spoznova uskrisit begracku
plovaniju. Va crikvi se više propadaju
orgulje z 17. vika, a prvi put se oglasile na Božić 1910. leta. Najprvo su delane za crikvu sv. Roka va ričkon staron gradu, a da ne bi propale kanonik
Matija Balas jih za 100 krun pribavil za
begracku crikvu. Popravljane su 1907.
i 1926. leta, danaska samo ča se nisu
rasule. Da jih je bar nikako popravit,
kako je pisal Moravček, ča bi jih bilo
lipo slušat na maši za Božić 2010. Ne
znan ča reć.
sale, a muški sami za stolon na kon bi
se našla ka litra vina i soda voda. Kad
bi zasoplo, muški su šli po divojku tancat. Retko su divojki tancale same sobun tj. divojka z divojkun. Ako ni po ku
prišal dečko morala je ostat sidit i čekat. Samo jedan put, najviše oko pol
noće, su sopci rekli: „Dame biraju“! Tad
bi ženske šle po muškoga, ali obično
one ke su već bile sigure da jih ki dečko sinpatizira, kako nebi dobila košaricu. To bi se reklo ako nebi otel poć š
njun tancat. Znalo se trefit da divojka
da dečku košaricu, pa bi to bilo njemu
vela sramota. Zbog toga se znal rodit
grih, a i slučaji da se ki nagliji zaleti i da
divojki zaušak. V to vrime bil je običaj
i da dečko smuti divojku pa da projdu
van z tancarice, bolje rečeno na fraj.
Znali su se zabavit, a onda spoznova
vrnut i nastavit tancat. Kako je prijašnji dom imel kor (balkon) gori su sidele oženjene ženske, kih se v to vrime
zvalo „novinari“. One su točno pratile ki
skun tanca, ki koga kako gljeda, bil to
bil pravi ili bez veze par. Obavezno ra-
Napisala Zlatica Balas
zgljedat kako je
ka divojka obučena, jel morebit posudila od
ke pajdašice halju, postoli ili kapot, jer i toga je
bilo va poratnoj
neimašćini. Znale su tako „operušat“
sih od reda. Kad bi se mladi par vrnul z
fraja znale su reć: “Ma se ovo dvoje NAVIHRALO… ča bi značilo da su se prozračili, a morebit ča još i lipše.
Mladi onako zatriskani nisu misleli ki
ča divani,bez razlike ča se niš ni moglo skrit, a još manje zatajit. Najveća
sramota bila bi novitada, ako je ka divojka prije zakona ostala noseća, a još
gore ako dečko ni otel priznat svoj
grih. Puno je suz proliveno i nagovori
obavljeno kako bi se to dvoje spravilo da se skrije sramota. Ako se ni to ni
moglo, divojka je neboška bila prezirana, dok se ni našla ka bolja prilika, da
se i ona oženi. Bolje rečeno, va to vrime ni bilo baš lahko bit divojka.
Dota od nigda
SU SE NAVIHRALE
N
igda, kad je mladež va Griškobegrackon kraju hodila na tanac, ni bilo auti. Z najdaljih sel
hodilo se pišice. Ni bil asfaltiran nijedan put, a još manje klančić. Ma za se
to ni smetala najveća zima, nit letnja
sparina. Na tanac se moralo poć. Potla Drugog Svjeckog rata nahajali su
se na tanci po selih va nikoj veloj kamari, birtiji, a kad je udelan Dom kulture, va Grižah. Griške divojki, a š njimi
i dečki, bez razlike na poratnu mizeriju
znali su se lipo oblić za poć na tanac.
Ni bilo onda velikih muzičkih sastavi. Armonika, gitara, bubanj i trunbeta. Selski sopci znali su tako lipo sost
i dignut se na nogi. Mladi su uživali,
osobito muški ako bi šli na špricer ili
mentu va jedinu birtiju poli strica Juri.
Ženske su retko zahajale va birtiju,
a kad bi katkad šle na nagovor koga
dečka, sramežljivo su popile mići kruškovac, a ko leto kašnje aer konjak. Tu ni
bilo baš nike ravnopravnosti. Va Domu
su ženske sidele na kantridah i klupah
(hrapavo obdelanih) poredanih uz rub
22 Glas Vinodola
Glas Vinodola 23
Sretan Uskrs
želi Vam
Vinodolska općina