www.hdko.hr www.hdko.hr LL E EA A TT H H EE RR A AN ND D F FO OO O TT W W EE AA RR -- LL EE D D EE RR U UN ND D S SC CH HU UH H -- LL E E E C CU U II R R EE TT LL AA CCHH AA U U SS SS U UR RE godina 1952.-2012. BROJ 10-12/12 GODINA 59 Poziv na ugovaranje kolekcije za jesen i zimu 2013/2014. Pozivamo sve proizvođače i veletrgovce na ugovaranje kolekcije obuće, galanterije i pratećih proizvoda za jesen i zimu 2013/2014. Ugovaranje će se održati u Zagrebu 19. i 20. ožujka (utorak i srijeda) 2013. u hotelu ANTUNOVIĆ u Zagrebu, Zagrebačka avenija 100A. Modeli se izlažu na stolovima okvirne veličine 1,70 m2 Cijena stola za članove Društva je 550,00 kuna + PDV. U cijenu je uračunat i stol iste veličine sa 4 stolice. Cijena stola za nečlanove je 825,00 kuna + PDV. Cijena za inozemne izlagače je 120,00 €. HDKO šalje pozive na 500 adresa kupaca. Preporuka je izlagačima da i oni pozovu potencijalne kupce. Ugovaranje se vrši bez prisustva široke publike. Prijava za sudjelovanje se podnosi najkasnije do 08. ožujka 2013. na adresu: Hrvatsko društvo kožara i obućara Froudeova 7, 10020 Zagreb 19. i 20. ožujka 2013. (utorak i srijeda) Hotel Antunović Zagreb Popunjavanje dvorane se vrši po redoslijedu prispjelih prijava, a prednost imaju tvrtke članice Društva. Kontakt osoba je tajnik HDKO Ivan Pihler. Prijava za sudjelovanje je objavljena na našoj web stranici www.hdko.hr u izborniku Novosti, a može se poslati na memorandumu, e-poštom ili faksom. Plaćanje računa u ukupnom iznosu najkasnije 8 dana prije početka priredbe na žiro račun Društva. Predsjednik Odbora za marketing Ivan Brkić, v.r. Predsjednik HDKO-a Božidar Ledinko, v.r. Impressum ISSN 0450-8726 GODINA LIX, BROJ 10-12, 2012. STRUČNO GLASILO HRVATSKOG DRUŠTVA KOŽARA I OBUĆARA 6 Naklada: 2.000 primjeraka po broju Dinamika izlaženja: Svaka tri mjeseca 8 Grafièka priprema: èasopis se tiska u boji Cjenik oglasa: Format 1/4 cijena (kn) 185x60 mm 90x125 mm 1.100,00 1/3 185x81 mm 58x255 mm 1.450,00 1/2 185x125 mm 90x255 mm 2.000,00 1/1 210x297 mm 3.600,00 2/1 Duplerica 7.200,00 Korice naslovna zadnja unutarnja (iza nasl.) unutarnja (ispred zadnje) 6.600,00 5.500,00 4.100,00 4.100,00 10 16 Distribucija: èasopis se distribuira putem pošte Podruèja distribucije: 16 Hrvatska, BiH, Srbija, Crna Gora, Makedonija, EU, Rusija Prodaja: èasopis se distribuira besplatno Izdavaè i vlasnik: Hrvatsko društvo kožara i obuæara Froudeova 7, 10 020 Zagreb Tel./Fax: ++ 385 (0) 1 466 68 04 e-mail: hdko@zg.t-com.hr 14 Editor: Croatian Leather and Footwear Association Froudeova 7, 10 020 Zagreb Glavna i odgovorna urednica: Jelena Balent Ureðivaèki odbor èasopisa Koža i obuæa: 24 22 Jelena Balent - predsjednica i urednica Ivan Pihler Božidar Ledinko Marko Bettini Igor Skoko Darinka Kosanoviæ Zenun Skenderi Uprava HDKO-a: Božidar Ledinko - predsjednik Ivan Pihler - tajnik Darko Puzek - dopredsjednik Ivana Martinko - èlan Zenun Skenderi - èlan 32 Oblikovanje i prijelom: Seniko studio d.o.o. Nove Rašljice 2, 10 090 Zagreb info@suvremena.hr Grafièki urednik: Sreæko Sertiæ Lektorica: Nataša Bešiæ, prof. Priprema za tisak: Preporuka za predaju gotovih materijala na CD-u ili putem e-maila. Materijali se šalju u TIFF (300 dpi) ili EPS formatu omjera 1:1 prema priloženim dimenzijama. Oglasi koji idu u rez moraju imati minimalno 3 mm napusta. Materijali moraju biti u CMYK kolor modelu, a fontovi pretvoreni u krivulje. www.hdko.hr 10-12/2012 4 SADRŽAJ VIJESTI 6 6 HUP-ov seminar TEXWEB 8 Borovo zaključno sa 2015. izlazi iz krize! 9 Sajam Lineapelle, Bologna Učenici srednje strukovne Škole za modu i dizaju u Padovi INTERVJU 10 Hrvoje Merki, Borovo - d.d., Vukovar NOVOSTI IZ TVRTKI 12 14 16 Tvornica kože Viviani-Psunj Meiso, Goričan REPORTAŽA Prigodno obilježavanje 60. godina postojanja HDKO-a i tiskanja časopisa Koža&obuća AKTUALNA TEMA 22 Stanje u grani i održivi razvoj MODA&DIZAJN 24 26 Dječja moda - proljeće/ljeto 2013. 27 Ante Gavranović Muška moda - proljeće/ljeto 2013. KOLUMNA STRUČNA TEMA Biomehanička analiza stopala u cipeli s visokom potpeticom 32 ZANIMLJIVOSTI Čitajte časopis na www.hdko.hr 28 Jelena Balent, glavna urednica Dragi čitatelji, U ovoj našoj jubilarnoj 60. godini Društva i časopisa željeli smo zapisati što više podataka iz povijesti. Vjerujem da ste čitali i vidjeli film koji je prikazan prilikom obilježavanja 60. obljetnice uz modnu reviju u hotelu Antunović. Detalje o „događanju“ donosi opširna reportaža. Posebno je uvršteno izvješće o Stanju u grani i održivom razvoju koje je predstavio predsjednik Nadzornog odbora Zlatko Rabik. Vijesti iz Borova, tj. posebno obraćanje predsjednika Uprave Hrvoja Merkija, na konferenciji za medije povodom prvog javnog predstavljanja plana restrukturiranja BOROVO ZAOKRET, sigurno će vas zanimati. U razgovoru s ambicioznim predsjednikom Hrvojem Merkijem saznajemo detaljnije programe i planove osnaživanja i restrukturiranja ovog „uspavanog diva“. Mladi menadžerski tim snažna je potpora i jamstvo uspjeha. Novosti iz tvrtki odnose se na Tvornicu kože Viviani-Psunj u Rešetarima i Meiso u Goričanu. Kvalitetna proizvodnja kože, sa svim potrebnim certifikatima i kontrolom proizvodnje, nastavlja se s planiranim investiranjem u pogon i obnovljive izvore energije. Posebna se pažnja poklanja i obrazovanju, tj. usavršavanju mladih inženjerki L. Babić i S. Mihanović, koje su na znanstvenom doktorskom studiju FKIT-a. Kontinuiranim prisustvovanjem međunarodnom sajmu Lineapelle u Bologni, tvornica Viviani pokazuje svoja dostignuća i bilježi povećani interes i potražnju svjetskih proizvođača za njihovim kvalitetnim proizvodima. Direktorica tvornice obuće Meiso u Goričanu, Snježana Dominić, uspješno vodi proizvodnju i u ovim kriznim vremenima. Zapošljava nove djelatnike, ne povećava dug prema državi, surađuje s Otvorenim pučkim učilištem u Čakovcu u cilju školovanja, tj. prekvalifikacije radnika koji se osposobljavaju za kožarsko-galanterijske šivače. Stručna tema „Biomehanička analiza stopala u cipeli s visokom potpeticom“ koju je obradio prof.dr.sc. Budimir Mijović s TTF-a, nije zanimljiva samo za struku, već i za sve pripadnice ljepšeg spola koje nose cipele s visokom potpeticom (ili su ih nosile u mladosti). Deformiteti stopala, bolni natisci i druge anomalije pokazuju se s vremenom, no određenim zahvatima u konstrukciji cipele i odabiru materijala ovi se štetni učinci mogu smanjiti. Kolumna gospodina Ante Gavranovića neće vas razveseliti jer je razmatranje stanja u našoj ekonomiji realno i zasad ne baš obećavajuće ukoliko se ne poduzmu odlučne reforme i okrene proizvodnji. Modne stranice muške i dječje mode za sezonu proljeće/ljeto 2013. sigurno će unijeti optimizam i nadu da ćemo moći nositi i modnu obuću. Zanimljivosti su ekstravagantne, kao što je torbica Karla Lagerfelda koji je lansirao novu „ludost“i kreirao novu torbicu za proljeće/ljeto 2013. inspiriranu igračkama iz djetinjstva – Lego kockicama. Lady Gaga i „lude“ cipele ili vesela i zabavna ponuda dječjih gumenih čizmica koje mališani mogu ukrašavati prema vlastitoj ideji i želji. Boje su bezopasne i mogu se upotrijebiti po pricipu „piši-briši“. Svim čitateljima želim ugodne božićne blagdane, kao i sretnu i uspješnu Novu godinu. Jelena Balent 5 10-12/2012 www.hdko.hr VIJESTI Suzana Bumbar i Ana Krleža HUP-ov seminar TEXWEB projekta o strukovnom obrazovanju i obrazovanju odraslih Na temu strukovnog obrazovanja i obrazovanja odraslih 24. listopada održan je seminar organiziran u okviru projekta TEXWEB-a čiji je organizator HUP-ova Udruga tekstilne i kožne industrije. Na seminaru se govorilo o prilagođenosti obrazovnog sustava potrebama industrije, kao i o programima cjeloživotnog obrazovanja. Uvodna izlaganja održali su: Sanja Crnković Pozaić, na temu kretanja zaposlenosti i (ne)usklađenosti ponude i potražnje radne snage u sektoru, potrebe generiranja novih obrazovnih programa na višoj razini u skladu s popunjavanjem konkurentnih niša na svjetskom tržištu, Danijela Pustahija Musu- lin, ASOO, uz zakonsku regulativu. Agencija doprinosi unapređivanju strukovnog obrazovanja sektora tekstil i koža, no samo savjetodavno, jer Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta sporo reagira na predložene reformirane programe. Obrazovni sektor tekstil i koža je najmanji strukovni sektor s ukupno 1253 učenika od kojih se 91 učenik školuje za struku galanterist i njih 30 za struku obućar. Marija Čališ iz Škole za modu i dizajn u programu obrazovanja upisuje i učenike za struke galanterist i obućar. U okviru programa cjeloživotnog obrazovanja učenici škole aktivno sudjeluju u Programu mobilnosti Leonardo da Vinci koji uključuje i put u Padovu na dva tjedna. Gordana Pavlović s TTF-a predstavila je tzv. COBRA projekt, program cjeloživotnog obrazovanja koji predstavlja oblik suradnje TTF-a i gospodarstva s jasnim ciljevima i programom, kako bi CO (cjeloživotno obrazovanje) bilo prihvaćeno te steklo status redovnog studija. Diskusija je pokazala da su svi problemi istaknuti i utvrđeni, što će sigurno doprinijeti daljnjim koracima svih sudionika u cilju unapređivanja i reformiranja programa školovanja stručnjaka za ove grane industrije. JB Srednja strukovna Škola za modu i dizajn poslala učenike u Padovu Š kola za modu i dizajn provodi projekt TEXPRA u suradnji s partnerom Sabcontact iz Padove. Nakon pristiglih prijava za sudjelovanje u projektu odabrala je najbolje učenike koji su svojim zalaganjem, znanjem i ponašanjem u dosadašnjem školovanju dokazali da su spremni prihvatiti nova znanja, iskustva i kulturu te im je sudjelovanje u projektu nagrada za dosadašnji rad i poticaj za buduće izazove. Cilj projekta: stjecanje novih teorijskih i praktičnih znanja učenika u Italiji, usporedba obrazovnih sustava, omjer teorijskog i praktičnog dijela nastave, ishodi učenja, provođenje prakse (nastavnici). Učenici su boravili u Padovi u razdoblju od 18. studenoga do 1. prosinca 2012. financirani sredstvima dobivenima od Agencije za mobilnost i programe. Galanteristi i obućari provest će teorijski i praktični dio u mjestu Stra – domovini cipele i kožne obuće. Obrazovni centar – Politecnico Calzaturiero utemeljili su proizvođači cipela i kože s ciljem obrazovanja prema potrebama svojih tvrtki i zahtjevima tržišta. U ovom centru dizajniraju se cipele za najpoznatije svjetske marke. Vrijedan napor Škole za modu i dizajn doprinos je reformiranju stručnih programa i sigurno će potaknuti i druge sudionike stručnih škola da osuvremene pristup struci i obrazovanju. www.hdko.hr 10-12/2012 6 Organizacija obilježavanja 60. obljetnice HDKO-a i časopisa Koža&obuća Darinka Kosanović, Danijel Jukić i Mateja Kovačević Božidar Ledinko Ivan Pihler P lanirani event održan je 8. studenoga u hotelu Antunović. Posebno želimo zahvaliti pokroviteljima Ministarstvu gospodarstva, Ministarstvu poduzetništva i obrta, Hrvatskoj gospodarskoj komori i Tomislavu Antunoviću, vlasniku hotela Antunović, na pomoći koju su nam pružili u realizaciji obilježavanja naše 60. obljetnice. Jelena Balent lijevo Ideju i plan događanja, sa svim popratnim aktivnostima, koordinirao je Organizacijski tim: Božidar Ledinko, Ivan Pihler, Srećko Sertić, Jelena Balent i Darinka Kosanović. Održavane su sjednice s Upravom kod utvrđivanja sadržaja, formiranja programa, financijske konstrukcije, no koordinaciju za sve aktivnosti, kao što je bilo snimanje dokumentarnog filma, modne revije, sadržaja i protokola, „odrađivali“ su članovi ovog tima. Podršku i suradnju pružile su nam profesionalne tvrtke Best model i Tarol u organizaciji modne revije, kao i Nezavisna televizija d.o.o. za snimanje filma. Odaziv tvrtki članica koje su prezentirale modele obuće na reviji, kao i torbe tvrtke Galko, doprinio je zanimljivosti i živosti obilježavanja 60. obljetnice. Sadržajni dio prikaza Stanja u grani i održivi razvoj, koji je izložio Zlatko Srećko Sertić Rabik, predsjednik Nadzornog odbora, bio je sažet i prigodan trenutku. Ovom marljivom timu želimo zahvaliti na doprinosu i uspješno izvršenom zadatku. Eventualne primjedbe su dobrodošle, no za sljedeći tim...da se ne ponove pogreške, ako ih je i bilo. Naravno da uvijek može bolje, ali mi smo zadovoljni obzirom na okolnosti. JB 7 10-12/2012 www.hdko.hr Predstavljanje plana restrukturiranja BOROVO ZAOKRET VIJESTI Borovo zaključno sa 2015. izlazi iz krize! Predviđene su, i već se korak po korak provode aktivnosti na šest ključnih područja kao što su normalizacija poslovanja, restrukturiranje ljudskih resursa, informatizacija poslovanja, upravljanje nekretninama, holding pristup upravljanju te proces širenja poslovanja putem novih tvrtki kćeri u regiji. Hrvoje Merki U Vukovaru je 27. studenog 2012. predstavljen plan restrukturiranja BOROVO ZAOKRET. „Odlučni smo u svom naumu da Borovo kao poslovni sustav zaključno sa 2015. temeljem projektiranih koraka i dinamike izađe iz krize“, izjavio je Hrvoje Merki, predsjednik Uprave Borovo na konferenciji za medije povodom prvog javnog predstavljanja plana restrukturiranja BOROVO ZAOKRET. Njegovu izjavu potvrdio je i Stjepan Čuraj, predsjednik Nadzornog odbora Borova, izjavivši da plan restrukturiranja Borova predstavlja uspješnicu, koja će pokazati i dokazati da se znanjem, jasnom vizijom i sinergijom svih uposlenih može postići zacrtano i u nimalo laganim recesijskim vremenima, te da se državnom imovinom može itekako racionalno upravljati. Kontrolom procesa nabave i racionalizacijom poslovanja postavljeni su temelji za sustavno smanjivanje nepotrebnih troškova. Glavne aktivnosti sektora ljudskih resursa usmjerene su na optimizaciju broja djelatnika te ostavarivanju europskih standarda u omjeru proizvodnog i režijskog osoblja. U ovom trenutku na plaće uposlenika otpada čak 43% ukupnih prihoda, dok su standardi u zapadnim zemljama ispod 20%. Kada je o novim upošljavanjima riječ, začuđuje činjenica da nema dostatnog odziva stanovnika Vukovara na niz u posljednje vrijeme objavljenih natječaja. Novi proizvodni program Svoju posebnu šansu Borovo vidi u tržišnim nišama odnosno obući za potrebe naftne i plinske industrije, farmacije, poljoprivrede, HORECA kanala, kao i cipela i pancirki za security sektor te cjelovitom razvoju zaštitnih kompleta za radnike u svim zimskim i ljetnim uvjetima, pa čak i u pustinjskim uvjetima rada. Rukovodstvo Borova među ostalog uvođenjem 2. proizvodne smjene. Izvozna ofenziva Uz regionalni pristup osnivanjem trgovačkih tvrtki u Srbiji, Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini namjeravaju se u okviru izvozne ofenzive otvoriti zastupništva u Rusiji, na Bliskom istoku, u južnoj Americi, Kanadi i Kini. Razrješavanje eksternih obveza Nagomilane obveze u ukupnom iznosu od preko 150 milijuna kuna razriješit će se putem zamjene dugova prema državi za neposlovne nekretnine, dok će se dugovanja prema dobavljačima rješiti dezinvestiranjem, te reprogramom bankarskih kredita. U odnosu na dosadašnje pristupe BOROVO ZAOKRET jasno i dinamično postavlja novu viziju, misiju i ujedno kompanijski slogan. U tijeku korporativni rebranding Nova vizija i šest ključnih područja U suradnji sa međunarodnom marketinškom agencijom McCann Erickson osmišljen je redizajn postojećeg korporativnog znaka Borova. Misija „Užitak hodanja u svakoj prilici“, vizija „Ostvariti dugoročni održivi rast i razvitak kao proizvođač obuće kojeg kupci preferiraju, kojem partneri vjeruju i kojim se zaposlenici ponose.“ i kompanijski slogan „Ispred koraka!“ predstavljaju duh u kojem nova Uprava Borova posluje, a odražavaju upravo mladost i stručnost novoga tima. Razvoj novih proizvoda ulaganjem u nove moderne strojeve i alate, uz punu implementaciju sustava upravljanja kvalitetom, te potpuni korporativni i proizvodni rebranding, dovest će do veće iskorištenosti instaliranih proizvodnih kapaciteta, iz- Reinterpretacije postojećeg znaka, tipografije i gabarita logotipa, kao i zaštitne boje, promišljene su i izvedene vrlo precizno kako bi se zadržao prepoznatljiv imidž, a istovremeno vizualno izrazio dojam nove vitalnosti i novog uzleta Borova. Po prvi put novi vizualni znak Borova primjenjen je u kampanji za žensku obuću jesen – zima 2012./2013. www.hdko.hr 10-12/2012 8 INTERVIEW Sajam Lineapelle, Bologna Dizajneri iz cijelog svijeta bili su od 9. do 11. listopada 2012. na sajmu Lineapelle u Bologni kako bi prikupili informacije o bojama i materijalima za sezonu jesen/zima 2013./2014. Lineapelle je međunarodni sajam kože, pribora, komponenti i svih vrsta gotove kože za obuću, galanteriju, odjeću i namještaj. To je referentno mjesto gdje se okupljaju profesionalci koji rade s obućom i proizvodima od kože, ali i kupci, stilisti i dizajneri. Sajam je okupio posjetitelje iz oko 30.000 malih i srednjih tvrtki iz cijelog svijeta koji su došli vidjeti nove modne trendove u kvaliteti i bojama kože, a predstavljalo ih je 1.120 izlagača iz 45 zemalja. Što se tiče boja za sezonu jesen/zima 2013./2014., one će biti uglavnom uravnotežene i kretat će se između neutralnih i šarenih tonova. Bijele i svijetle nijanse ljetnih kolekcija proširile su se i na zimske kolekcije upotrebom svjetlosnih efekata i na površinama kože i na bojama. Opći trend je svjetlucavi izgled koji je korišten ne samo kao kontrast s mat učinkom na tkaninama i koži, već i metaliziranjem mat površina kože. Metaliziranje je postignuto prekrivanjem metalnom prašinom ili sitnim metalnim lamelama. Dojam prljave i neugledne kože postignut je korištenjem mat boje, ali samo toliko da ostane i dovoljno svjetlucavo. line registrirajte se on latnu ulaznicu! i osigurajte besp Za razliku od sjajnih i svijetlih površina za zimu 2013./2014. predviđene su i tople i tamne boje kao boja šljive, tamno crvena, ljubičasta, boja hrđe, tamno smeđa zajedno s nijansama zelene, plave i svijetlo sive. Što se materijala tiče, i dalje su najviše korišteni klasični materijali. Nastavlja se ugođaj sirovosti, ali s manjim intervencijama i efekt svjetlucavosti. Površine nalikuju grubim tkaninama za tapeciranje (kao brokat ili damast). Minimalizam i čistoća nasuprot raskoši i pretjeranoj dekoraciji. Zlatne nijanse podsjećaju na orijentalne ornamente. Baršun je interpretiran na moderan način, kratkih dlačica, mat u kontrastu s printevima ili umecima. Kontrastni efekti nalaze se i na antilopu i na vegetabilnoj koži na kojoj se laserskim procesima stvaraju igre kontrastnih učinaka koji nisu u sukobu jedni s drugima. Lakirana koža ponovno je vrlo tražena, posebno ona koja je obrađena tako da reflektira svjetlost s vodenastim ili glaziranim efektom. Koža je vrlo mekana, tanka i ona klasična, ali i ona koja je ukrašena perlastim ili zrnastim reljefnim efektima. Potpetice su zaigrane, čak i onda kad oživljavaju klasiku i kreću se od štikli, preko platformi do raznih drugih oblika. Široka i raznovrsna bila je i ponuda raznih kopči i ukrasa. 13.-15.03.2013 düsseldorf, germany www.gds-online.com Centar za razvoj i marketing d.o.o. Krsnjavoga 1 (Westin/II) 10000 Zagreb Ana Dijan Tel.: +385 1 63 29 110 Fax: +385 1 63 29 113 GSM: +385 91 539 76 83 E-mail: ana@centar-marketing.com Hrvoje Merki, dipl.ing., MODA&DIZAJN INTERVJU predsjednik Uprave Borovo d.d. - Vukovar Planirani zaokreti vode naprijed Hrvoje Merki P rošlo je više od pola godine otkako je gospodin Hrvoje Merki, dipl.ing. geologije preuzeo dužnost predsjednika Uprave Borova d.d. Potrebno je naglasiti da je u tom razdoblju poduzeo energične korake u cilju uspješnog restrukturiranja „uspavanog diva“. Pozitivni pomaci mogu se vidjeti, ali se i nepredvidivi „kosturi iz ormara“ nastoje postupno rješavati. Zamolili smo gospodina Merkija da nas upozna s aktualnim poteškoćama, ali i postignutim napretkom. K&O: Prema Vašoj viziji, koncipiranoj na analizi stanja u tvrtki, željeli ste osnažiti proizvodnju obuće. Koliko ste u tome napredovali i što je sve trebalo poduzeti za ostvarenje tog cilja? Hrvoje Merki: Obzirom na ozbiljnost situacije zatečene u poslovnom sustavu Borovo, bilo je i bit će potrebno učiniti puno odlučnih poteza. Prije svega, još za vrijeme snimanja stanja, započelo se s uvo- đenjem kontrole troškova i prvim fazama racionalizacije poslovanja. Kako bi se prišlo osnaživanju proizvodnje i većem iskorištenju proizvodnih kapaciteta, potrebno je aktivirati sektor veleprodaje, koji se godinama oslanjao samo na prodaju vlastitoj maloprodajnoj mreži i poznatim kupcima poput MUP-a i MORH-a, što dakako nije dovoljno. Naši su prodajni predstavnici već pokrenuli ofenzivu prema različitim prodajnim kanalima i velikom broju poslovnih kupaca pa očekujemo da će se već kroz nekoliko mjeseci ti rezultati osjetiti i u proizvodnji. Širenjem asortimana obuće na naftnu i plinsku, građevinsku i farmaceutsku industriju želimo otvoriti nova tržišta, kako u Hrvatskoj, tako i u inozemstvu. Krajnji cilj tog poteza svakako je pokretanje druge proizvodne smjene u tvornici kožne obuće koja će doprinijeti i dostizanju željenog omjera zaposlenika od 1:9 u korist proizvodnog osoblja. Naime, omjer od 1:4, koji je trenutno zastupljen u Borovu, uvelike opterećuje cijenu naše obuće pa je unatoč izvrsnoj kvaliteti čini nekonkurentnom na stranom tržištu. K&O: Vaš stav o timskom radu, koji je bitan za oporavak sustava, odrazio se na promjenama u upravljačkoj strukturi Borova. Možete li nas upoznati s nositeljima? Koje su promjene postignute u smjeru restrukturiranja poslovnih i proizvodnih trendova? Je li bilo otpuštanja zaposlenika i koliko je sada zaposlenih? Hrvoje Merki: Jasna je stvar da je menadžment koji je Borovo doveo u situaciju u kojoj se trenutno nalazi morao odstupiti. Svoje prve suradnike odabrao sam zbog njihove velike stručnosti i iskustva u poslovima koje obavljaju i za Borovo. Tako je moj prvi suradnik, zamjenik i financijski direktor David Krmpotić došao iz bankarskog sektora, s bolje plaćenog mjesta u jednoj banci, no željan izazova koji restrukturiranje ovako velikog poslovnog sustava nudi mladom čovjeku. Voditelj Sektora korporativnih komunikacija Vladimir Ham je iz svijeta medija pa je tako prethodno bio direktor jedne marketinške agencije, radijski i televizijski urednik te PR menadžer. Voditelji svih drugih sektora, kao i direktori tvrtki kćeri su svi mladi i dokazani stručnjaci u područjima u kojima djeluju te sam siguran da će zadatke koji su stavljeni pred njih obavljati brzo, stručno i efikasno. Naime, svi imamo zajednički cilj – Borovo što prije staviti na noge i pokazati svima da se državnom imovinom može itekako racionalno i profitabilno upravljati. Miroslav Jocić, koji je na čelu naše Trgovačke mreže u Hrvatskoj, već je prvim potezima uspio podići prodaju u našim trgovinama, ali i kroz sada već 16 Outleta u Hrvatskoj, krenuti u smanjivanje zaliha koje su pri našem dolasku u poslovni sustav bile enormne. I u Sloveniji smo postavili novu direktoricu, gospođu Editu Orehovec, od koje također očekujemo da u kratkom roku prikaže zaokret u trendovima te nas još bolje pozicionira na slovenskom maloprodajnom, ali i veleprodajnom tržištu obuće. Otpuštanja za sada nije bilo niti će se ono događati u nekim velikim razmjerima. Glavnina smanjenja broja zaposlenih dogodit će se prirodnim odljevom – odlaskom u mirovinu, obzirom na to da je prosječna starost naših zaposlenika dosta visoka, ubrzo ćemo pomladiti kadar. K&O: Nužnost tržišnog ponašanja na kompetitivnom tržištu konkurencije u zemlji i svijetu odredilo je i Vaš plan povećanja udjela borovske robe u vlastitoj maloprodaji, okretanje modnom programu. Kako napreduje program proizvodnje obuće specijalne namjene? Ima li novih programa za izvoz tih i drugih proizvoda? Ovdje mislimo i na program opreme za vojsku i zaštitarske namjene. Hrvoje Merki: Povećanje udjela robe vlastite proizvodnje i maloprodaji događa se postupno te će ga pratiti ulaganje u obnovu maloprodajnih prostora. Nažalost, u taj se segment proteklih godina premalo ulagalo, jednako kao i u marketinške aktivnosti. Stoga je Borovo svedeno na tradicionalno „naše“ kupce, koji su za naš brend vezani emocionalno, bez da se ta veza stvarala i kod novih generacija. To se smije događati godinu-dvije, ali ne i čitava desetljeća. Jednako tako, u segmentu modne obuće će se postojeća brend-arhitektura u potpunosti presložiti i koncentrirat ćemo se na www.hdko.hr 10-12/2012 10 pojedine nove brendove koje trenutno razvijamo te svakako više ulagati u Startas, kao brend koji je prema nedavno provedenim istraživanjima pokazao velik potencijal, kako na domaćem, tako i na tržištima regije. Što se tiče obuće za posebne namjene, poput već spomenute uljno otporne obuće za naftnu i plinsku industriju, posebne zaštitne obuće za građevinsku industriju, obuće za farmaceutsku i medicinsku industriju, ona je u fazi dobivanja međunarodnih certifikata, kako bi bila ponuđena ne samo hrvatskim tvrtkama, već i tvrtkama koje su već sada u razvojnoj fazi pokazale interes za ovim tipom obuće i s kojima na njezinom razvoju usko surađujemo. Kada su zaštitarske tvrtke u pitanju, uz balističku zaštitu u čiji smo dodatni razvoj također uključili vodeće zaštitarske tvrtke u regiji, posebno smo zadovoljni prodajom obuće u ovom sektoru tržišta. Naime, zaštitarske su tvrtke prepoznale činjenicu da je naša obuća trajnija i udobnija od većine uvozne robe pa je tako, iako jediničnom cijenom skuplja, na dugi rok poslodavcu jeftinija – uz zadovoljstvo radnika koji ih nose. K&O: Znamo da ste poduzeli mjere racionalizacije poslovanja, povećanje proizvodnje, rasterećivanje zaliha, tj. svođenje računa na realne veličine. Hoće li to doprinijeti privatizaciji i planu povrata vlasništva Borova s područja bivših jugoslavenskih republika, čija je vrijednost uistinu značajna? Kakvi su planovi u vezi s tim problemima? SHOE FASHION ALL ALONG THE LINE 13.-15.03.2013 DÜSSELDORF, GERMANY Hrvoje Merki: Privatizacija Borova jest naš strateški cilj, no nije nužna i nećemo je forsirati. U sljedeće dvije godine planiramo stvoriti sve preduvjete za njeno odvijanje upravo kroz korake koje ste naveli. Važno je napomenuti da će u privatizaciju, prema planu koji imamo, svakako biti uključeni svi sadašnji i bivši radnici Borova te da će njihov ukupni udio moći biti maksimalno 49% ukupnog vlasništva. No, za kvalitetnu privatizaciju potreban je strateški partner koji će biti većinski vlasnik tvrtke uz vlastiti svježi kapital. Republika Hrvatska će u tim koracima ocijeniti koliki udio želi zadržati u svom portfelju, no on će svakako biti manjinski. Kada je u pitanju povrat borovske imovine na području država nastalih raspadom SFRJ, moram reći da su procesi pred sudovima u Srbiji i Makedoniji u tijeku te da u posljednjih nekoliko mjeseci značajnijih pomaka nije bilo. Nažalost, sudstvo je u tim državama vrlo sporo, a činjenica da se tvrtka Boreli, s kojom se oko imovine sporimo u Srbiji, nalazi u procesu restrukturiranja, ne doprinosi brzom rješenju problema. Naši pravni zastupnici u Srbiji i Makedoniji poduzimaju sve trenutno raspoložive korake kako bi se problem što prije riješio – no, nažalost, nije na nama. U međuvremenu svakako nam je cilj kroz novoosnovana društva na području upravo bivših jugoslavenskih republika, krenuti s izvozom vlastite proizvodnje, obzirom da je nužno iskoristiti potencijal koji naš korporativni brend još uvijek ima na tim tržištima te povjerenje koje kod tamošnjih kupaca uživamo. K&O: Koja bi bila Vaša poruka našim čitateljima, zaposlenicima Borova (sada i u novoj godini)? Optimizam je uvijek bio jača strana naše struke, kao i vitalnost u svladavanju teškoća. Slažete li se s ovim mišljenjem? Hrvoje Merki: Svakako se moram složiti s Vašim mišljenjem. Naime, naša struka je uz tekstilnu industriju pogođena dalekoistočnom konkurencijom više nego bilo koja druga industrijska grana. Jedino nas vjera u vlastiti proizvod i neokaljanu kvalitetu koju postižemo u proizvodnji može održati na životu. Vjerujem kako se pametnim upravljanjem vlastitom proizvodnjom i koncentriranjem na one „bitke“ koje možemo dobiti može puno postići. Godina koja je na izmaku bila nam je svima teška. Sljedeća neće biti puno lakša i čeka nas, kako u Borovu, tako i u cijeloj struci, puno posla i napora da ova recesijska vremena prevladamo i pokušamo osnažiti svoju proizvodnju ulaganjem u ljudstvo i znanje. Jedino zajedničkim snagama možemo uspjeti. U tom duhu želim Vašim čitateljima, a posebice svojim borovskim kolegama, čestit i blagoslovljen Božić i svima nam sretnu i uspješnu Novu godinu! 11 10-12/2012 www.hdko.hr IRAJTE REGISTR INE N SE O L TE AJ I OSIGUR NU T A L P S BE U! IC N Z A L U www.globalshoes-online.com Centar za razvoj i marketing d.o.o. Krsnjavoga 1 (Westin/II) 10000 Zagreb Ana Dijan Tel.: +385 1 63 29 110 Fax: +385 1 63 29 113 GSM: +385 91 539 76 83 E-mail: ana@centar-marketing.com NOVOSTI IZ TVRTKI Tvornica kože Viviani-Psunj – 80 godina tradicije Na ugodnom i stilski uređenom izlagačkom prostoru predstavljena je nova kolekcija za jesen/zimu 2013./2014. Naš proizvod odgovara GORE-TEX i SIMPATEX standardima. Također u cijelosti poštujemo REACH program te propisnik EU agencije ELCHA Helsinki za zabranjene i limitirane kemikalije. Proizvodimo u zatvorenom ciklusu, od sirove do gotove kože, nastojeći naše proizvode prilagoditi zahtjevima kupaca. Naša tvornica ima certifikate ISO 9001:2008 i HACCP što znači da je proces proizvodnje strogo kontroliran. Velika briga za kvalitetu proizvoda, fizikalna i kemijska svojstva proizvoda te humana ekološka kontrola jamstvo je našim kupcima da će dobiti izvrsnu kožu podvrgnutu strogim kontrolama našeg proizvodno-upravljačkog procesa, od samog ulaska sirove kože do isporuke gotovog proizvoda kupcima. T vornica kože Viviani-Psunj osnovana je 1932. u Novoj Gradiški. 1988. izgrađena je nova tvornica u malome mjestu Rešetari udaljenom 5 km od Nove Gradiške, a specijalizirala se za proizvodnju hidrofobne kože vrhunske kvalitete za vojsku, policiju, vatrogasce, konjički i motoristički sport, planinarsku, dječju i ortopedsku obuću te kožnu galanteriju. Na svjetski vodećem sajmu Lineapelle održanom od 9. do 11. listopada 2012. tvornica kože Viviani-Psunj iz Rešetara predstavila je svoje proizvode i ove godine, no na značajno povećanom izložbenom prostoru. Već tradicionalno, kao jedini sudionik proizvođača kože iz Hrvatske, grupacija Viviani-Psunj je svojim kolekcijama kvalitetne kože privlačila pažnju. 01:2008 • EN ISO 90 • HACCP i SIMPATEX • GORE-TEX standard ATHER • HYDRO LE em • COOL Syst www.hdko.hr 10-12/2012 12 Nastojeći kontinuirano poboljšati svoje proizvode, u zadnjih 5 godina uložili smo preko 20.000.000 kn u nabavku novih strojeva i opreme te u uređaj za pročišćavanje otpadnih voda od čega je u ovoj godini uloženo 5.000.000 kn. Direktor tvornice Ivan Ljubić ističe da se kontinuirano ulaže u edukaciju djelatnika i stručnjaka. Inženjerke Lana Babić i Suzana Mihanović doktorirat će na FKIT-u na temu „Proizvodnja hidrofobne kože‟. Planiramo ulaganja u obnovljive izvore energije koristeći sunčevu energiju za grijanje tople vode i za proizvodnju električne energije čime će biti smanjeni troškovi, kao i ispuštanje CO2 u zrak. Sve navedeno jasno govori o naporima kako bi se povećao kapacitet i uvele nove tehnologije u proizvodnju. Prodaja na čelu s Helenom Ljubić usko surađuje s proizvodno-razvojnim timom kako bi nove artikle i modne trendove ponudili kupcima, odnosno izložili na sajmu kože u Bologni. Svi su zadaci usko povezani i ne mogu izdvojeno funkcionirati. Veliko je zadovoljstvo vidjeti ovakvu proizvodnju koja se ne mora bojati konkurencije i kojoj ulazak u Europsku uniju znači da će lakše i jeftinije plasirati robu. Grupacija VIVIANI-PSUNJ Blagoslovljen Božić i Sretna Nova 2013. godina! PRODAJA Viviani d.o.o. Grižanska 49a10000 Zagreb, Croatia, Tel.: +385 (0)1 6055 833, Fax: +385 (0)1 6055 834, e-mail: viviani@viviani.hr Direktor: Ivan Ljubić, gsm.: +385 (0)91 222 66 13 PROIZVODNJA Psunj d.d. tvornica koža Kožarska 18, 35403 Rešetari, Tel.: +385 (0)35 367 216, Tel.: +385 (0)35 367 215, Fax: +385 (0)35 367 373, e-mail: psunj@psunj.com Direktor: Božo Ljubić, gsm.: +385 (0)91 739 555 1 19 10-12/2012 13 10-12/2011 www.hdko.hr www.hdko.hr NOVOSTI IZ TVRTKI Opravdani optimizam i ulaganje u struku jamstvo su uspjeha Njemačku, Švicarsku i druge zapadnoeuropske zemlje, a tek manji dio odnosi se na vlastitu proizvodnju zaštitne obuće. Društvo zapošljava postojeće kapacitete, a nastoji povećati obujam poslovanja, kako u lohn poslovima, tako i u proizvodnji gotove obuće. Solidnost tvrtke i pouzdanost u poslovanju razlog su što dosadašnji partneri preporučuju i drugim partnerima MEISO za suradnju u proizvodnji. Tako se dolazi do novih partnera i perspektiva. D irektorica gđa Snježana Dominić, uvijek spremna na suradnju, informirala nas je o novostima u MEISU, tvornici obuće Goričan. Optimistična kao uvijek, zadovoljno iznosi podatke o uspješnom poslovanju tvrtke koje se nastavilo i ove godine. Nije povećavan dug prema državi što je jako važno, već se dogovorno uredno podmiruje, kao i tekuće obveze prema poreznoj upravi. Redovno se podmiruju i obveze prema dobavljačima, a produktivnost je povećana za 15%. MEISO d.d. Goričan je od samog osnutka 1978. g. orijentiran na inozemno tržište pretežno putem lohn poslova. Oko 95% proizvodi se i izvozi u Austriju, Plaće se redovito isplaćuju do 15. u mjesecu, kao i solidarne potpore i jubilarne nagrade, na opće zadovoljstvo zaposlenika. MEISO je jedno od najvećih kožarsko-prerađivačkih poduzeća ne samo u Međimurju, već i u Hrvatskoj, a zapošljava 413 djelatnika. Nakon više godina pokrenuto je, zajedno s Gospodarskom školom Čakovec, redovno školovanje obućara, a Meiso d.d. Goričan sudjeluje u financiranju triju stipendista, budući da bez stručnih radnika nema kvalitetne proizvodnje. Također se ušlo u program s Otvorenim pučkim učilištem Čakovec za prekvalifikaciju šivača iz tekstila u kožarsko-galanterijske šivače, u koji je uključeno 17 polaznika. Snježana Dominić Predan je zahtjev za sufinanciranje stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa, a uključena bi bila četiri polaznika. Ulažu se napori kako bi tvrtka uspjela ostvariti planirani povrat duga državi uz povećanje proizvodnje i zaposlenosti. Vremena su složena i nije jednostavno opstati. Uspješnoj direktorici želimo da tako nastavi i u budućnosti. Vrtna 14, 40324 Goričan - HR tel.: +385 (0)40 601 187, fax: +385 (0)40 601 188 e-mail: meiso@ck.htnet.hr, www.meiso.hr Svim poslovnim partnerima želimo ugodne blagdane Svim poslovnim partnerima želimo ugodne blagdane i uspješnu Novu 2013. godinu! JB TE A TEKSTILN TEKSTILNA ZN TILNA 4%+34),.! ZNANOST ZNAN ANOST I 4%+34),.! :.!./34Ò)Ò :.!./34Ò)Ò '/30/$!2346/ GOSPODARSTVO GO GOSPODARSTV STVO O '/30/$!2346/ TZG 2013. 2012. 4:'Ò 4:'Ò A ÒZNANSTVENOSTRUāNOÒSAVJETOVANJE ÒZNANSTVENOSTRUāNOÒSAVJETOVANJE 4EKSTILNAÒZNANOSTÒIÒGOSPODARSTVOÒ Poštovani, Tekstilno-tehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu i časopis Suvremena trgovina kao suorganizator, održat će svoje tradicionalno šesto znanstveno-stručno savjetovanje 4EKSTILNAÒZNANOSTÒIÒGOSPODARSTVOÒ .OVIÒIZAZOVIÒUÒINDUSTRIJIÒIÒ .OVIÒIZAZOVIÒUÒINDUSTRIJIÒIÒ TRGOVINIÒTEKSTILAÒODJEĀEÒKOÞEÒ TRGOVINIÒTEKSTILAÒODJEĀEÒKOÞEÒ SINERGIJA – KLJUČ USPJEHA GALANTERIJEÒIÒOBUĀE 24. siječnja 2013. u Zagrebu GALANTERIJEÒIÒOBUĀE TEKSTILNA ZNANOST I GOSPODARSTVO – 6. TZG 2013. :AGREBÒÒSIJEāNJAÒÒ4EKSTILNOTEHNOLOÛKIÒFAKULTET Očekuje se veći broj gospodarstvenika, predstavnika tekstilne, odjevne, kožarsko-galanterijske te :AGREBÒÒSIJEāNJAÒÒ4EKSTILNOTEHNOLOÛKIÒFAKULTET obućarske industrije (TOKGOI).0RILAZÒBARUNAÒ&ILIPOVIĀAÒA Predviđena je zanimljiva interaktivna panel diskusija sučeljenih tema Savjetovanja. 0RILAZÒBARUNAÒ&ILIPOVIĀAÒA Ideja skupa je sinergijsko povezivanje resursa TTF-a (znanstveno-istraživačkih, edukacijskih, laboratorijskih, EU projekata:!Ö4/Ò$/î)Ò.!Ò3+50 i studenata), drugih fakulteta i udruge eSTUDENT, s gospodarskim subjektima, poduzetničkim inkubatorima, bankama i tvrtkama koje nude komplementarne proizvode i usluge. :!Ö4/Ò$/î)Ò.!Ò3+50 jÒ 0RAKSAÒPOKAZUJEÒDAÒ3/#)*!,.)Ò+!0)4!,ÒDANASÒDOMINIRAÒUÒGOSPODARSKIMÒIÒSVIMÒDRUGIMÒ U okviru Savjetovanja održat će se i Radionica za kreativno/inovativno djelovanje studenata u funkciji DRUÛTVENIMÒODNOSIMAÒ4AÒDOMINACIJAÒPOāIVAÒNAÒMREÞIÒMEąUODNOSAÒIÒZAJEDNIāKIHÒ jÒ 0RAKSAÒPOKAZUJEÒDAÒ3/#)*!,.)Ò+!0)4!,ÒDANASÒDOMINIRAÒUÒGOSPODARSKIMÒIÒSVIMÒDRUGIMÒ gospodarstva. INTERESAÒSUDIONIKAÒ#ILJEVIÒNAÛEGÒSKUPAÒUPRAVOÒTEÒKOMPONENTEÒOBJEDINJAVAJUÒIÒāINEÒGAÒ DRUÛTVENIMÒODNOSIMAÒ4AÒDOMINACIJAÒPOāIVAÒNAÒMREÞIÒMEąUODNOSAÒIÒZAJEDNIāKIHÒ POGODNOMÒPLATFORMOMÒNOVIHÒOBLIKAÒKOMUNIKACIJEÒUÒSUVREMENIMÒOKVIRIMAÒPOSLOVANJAÒ INTERESAÒSUDIONIKAÒ#ILJEVIÒNAÛEGÒSKUPAÒUPRAVOÒTEÒKOMPONENTEÒOBJEDINJAVAJUÒIÒāINEÒGAÒ Razlozi dolaska na TZG - 2013. )3+/2)34)4%Ò4%Ò-/'5î./34)Ò POGODNOMÒPLATFORMOMÒNOVIHÒOBLIKAÒKOMUNIKACIJEÒUÒSUVREMENIMÒOKVIRIMAÒPOSLOVANJAÒ • upoznajte studente – Vaše buduće zaposlenike jÒ )3+/2)34)4%Ò4%Ò-/'5î./34)Ò :AJEDNIāKIÒPROBLEMIÒNAÛIHÒSTRUKAÒāESTOÒTRAÞEÒIÒZAJEDNIāKOÒDJELOVANJEÒ4OÒMOÞEMOÒSAMOÒ • samopozicioniranje na tržištu rada AKOÒZAJEDNIāKIÒTRAÞIMOÒREALNAÒRJEÛENJAÒ0/+!Ù)-/Ò).4%2%3Ò:!Ò:!*%$.)Ö46/ jÒ :AJEDNIāKIÒPROBLEMIÒNAÛIHÒSTRUKAÒāESTOÒTRAÞEÒIÒZAJEDNIāKOÒDJELOVANJEÒ4OÒMOÞEMOÒSAMOÒ • prilika za razmjenu informacija „iz prve ruke“ jÒ AKOÒZAJEDNIāKIÒTRAÞIMOÒREALNAÒRJEÛENJAÒ0/+!Ù)-/Ò).4%2%3Ò:!Ò:!*%$.)Ö46/ 3VEÒJEÒJASNIJEÒDAÒTREBAMOÒSTALNOÒNAGLAÛAVATIÒIÒUÒPRAKSIÒPROVODITIÒāVRÛĀEÒPOVEZIVANJEÒIÒ • jedinstveno godišnje okupljanje struke SURADNJUÒREALNEÒEKONOMIJEÒSÒAKADEMSKOMÒZAJEDNICOMÒ:!*%$./Ò3-/Ò*!ï)Ò)Ò/40/2.)*)Ò jÒ 3VEÒJEÒJASNIJEÒDAÒTREBAMOÒSTALNOÒNAGLAÛAVATIÒIÒUÒPRAKSIÒPROVODITIÒāVRÛĀEÒPOVEZIVANJEÒIÒ • sudjelovanje u razvoju struke .!Ò./6%Ò):!:/6%Ò+/*)Ò34/*%Ò02%$Ò.!-! SURADNJUÒREALNEÒEKONOMIJEÒSÒAKADEMSKOMÒZAJEDNICOMÒ:!*%$./Ò3-/Ò*!ï)Ò)Ò/40/2.)*)Ò • mogućnost aktivnih sugestija u razradi strateških odrednica razvoja TOKGOI-a i sučeljavanje .!Ò./6%Ò):!:/6%Ò+/*)Ò34/*%Ò02%$Ò.!-! suprotnih mišljenja • novi kontakti – nove poslovne prilike /āEKUJUÒSEÒPREDSTAVNICIÒTEKSTILNEÒIÒODJEVNEÒINDUSTRIJEÒKAOÒIÒKOÞARSKOGALANTERIJSKEÒTEÒ OBUĀARSKEÒINDUSTRIJEÒIÒTRGOVCIÒAÒPREDVIąENAÒJEÒIÒ0ANELÒDISKUSIJAÒNAÒTEMUÒ /āEKUJUÒSEÒPREDSTAVNICIÒTEKSTILNEÒIÒODJEVNEÒINDUSTRIJEÒKAOÒIÒKOÞARSKOGALANTERIJSKEÒTEÒ Iz navedenih razloga pozivamo Vas da dođete na skup TEKSTILNA ZNANOST i GOSPODARSTVO OBUĀARSKEÒINDUSTRIJEÒIÒTRGOVCIÒAÒPREDVIąENAÒJEÒIÒ0ANELÒDISKUSIJAÒNAÒTEMUÒ .OVIÒIZAZOVIÒUÒINDUSTRIJIÒIÒTRGOVINIÒTEKSTILAÒODJEĀEÒKOÞEÒGALANTERIJEÒIÒOBUĀEÒ TZG 2013., jer to je to u interesu struke, budući da - zajednički problemi zahtijevaju zajedničko .OVIÒIZAZOVIÒUÒINDUSTRIJIÒIÒTRGOVINIÒTEKSTILAÒODJEĀEÒKOÞEÒGALANTERIJEÒIÒOBUĀEÒ *EDNOÒODÒUVODNIHÒIZLAGANJAÒNAÒSKUPUÒJEÒ djelovanje. *EDNOÒODÒUVODNIHÒIZLAGANJAÒNAÒSKUPUÒJEÒ 3VJETSKAÒIÒEUROPSKAÒTEKSTILNAÒINDUSTRIJAÒUÒRALJAMAÒKRIZEÒIÒGLOBALIZACIJEÒkÒKOJEÒPREZENTIRAÒ Savjetovanje će se održati u četvrtak, 24. siječnja 2013. godine PREDSTAVNIKÒ5DRUÞENJAÒTEKSTILNEÒINDUSTRIJEÒIZÒ%5 3VJETSKAÒIÒEUROPSKAÒTEKSTILNAÒINDUSTRIJAÒUÒRALJAMAÒKRIZEÒIÒGLOBALIZACIJEÒkÒKOJEÒPREZENTIRAÒ na Tekstilno-tehnološkom faklultetu, u Zagrebu, Prilaz baruna Filipovića 28a. Organizator PREDSTAVNIKÒ5DRUÞENJAÒTEKSTILNEÒINDUSTRIJEÒIZÒ%5 4AKOąERÒUVODNAÒTEMAÒPANELAÒBITIÒĀEÒIÒ Predsjednik Organizacijskog odbora TZG-a 2013. Za Suvremenu trgovinu 4AKOąERÒUVODNAÒTEMAÒPANELAÒBITIÒĀEÒIÒ 3UPERÒIÒHIPERMARKETIÒKAOÒSUVREMENIÒKANALIÒDISTRIBUCIJEÒTEKSTILAÒKOÞEÒOBUĀEÒIÒGALANTERIJEÒ KAOÒTREND Dr.sc. Ivan Novak, doc. Srećko Sertić, direktor 3UPERÒIÒHIPERMARKETIÒKAOÒSUVREMENIÒKANALIÒDISTRIBUCIJEÒTEKSTILAÒKOÞEÒOBUĀEÒIÒGALANTERIJEÒ KAOÒTREND /RGANIZATOR /RGANIZATOR 3UORGANIZATOR 3UORGANIZATOR Suorganizator 6IÛEÒINFORMACIJAÒNAÒSTRANICIÒ44&A 6IÛEÒINFORMACIJAÒNAÒSTRANICIÒ44&A WWWTTFUNIZGHR http://tzg.ttf.unizg.hr/ WWWTTFUNIZGHR REPORTAŽA Prigodno obilježavanje 60. godina postojanja HDKO-a i tiskanja časopisa Koža&obuća Kratka povijest i aktualne proizvođačke tvrtke, članice Društva, prikazani su filmom, koji će ostati dokument djelovanja ovih 60 godina. U kratkom obraćanju najvažnije podatke o stanju u kožarsko-prerađivačkoj grani i održivom razvoju iznio je gospodin Zlatko Rabik, predsjednik Nadzornog odbora HDKO-a (cijelo izlaganje na www.hdko. hr). Organiziranom modnom revijom, prikazani su modeli naših članica proizvođa- godina 1952.-2012. ča, poznatih robnih marki Bambi, Borovo, Ivančica - sa svojim robnim markama Froddo i Boogaloo, Galko - proizvodnja kožne galanterije, te trgovačkih tvrtki Benefit, Peko, Planet obuće i Rieker. Organizacija revije povjerena je profesionalnim tvrtkama Best Model i Tarol, te voditeljici eventa Tini Katanić. Zahvaljujemo svim pokroviteljima, organizatorima i sudionicima koji su doprinijeli uspješnosti obilježavanja ove visoke obljetnice, na zadovoljstvo uzvanika i gostiju. Zahvalni smo tvrtkama koje su svojim financijskim donacijama doprinijele realizaciji 60. obljetnice u hotelu Antunović: Božidar Ledinko U hotelu Antunović 8. studenoga obilježena je 60. obljetnica Hrvatskog društva kožara i obućara i tiskanja časopisa Koža&obuća. Pokrovitelji ove manifestacije bili su: Ministarstvo gospodarstva, Ministarstvo poduzetništva i obrta, Hrvatska gospodarska komora i hotel Antunović. Nakon što su predstavnici pokrovitelja prigodno pozdravili skup, te čestitali i pohvalili djelovanje Društva i održanja izdavaštva stručnog časopisa Koža&obuća, predsjednik Društva Božidar Ledinko zahvalio se pokroviteljima i članovima Društva, koji su doprinijeli postojanju i aktivnostima u proteklih 60 godina. Bambi, Varaždin Benefit, Karlovac Borovo, Vukovar Borovo – Trgovačka mreža, Vukovar Boxmark, Trnovec Bartolovečki Centar za marketing-Westin, Zagreb Cipele Valek, Zagreb Galanterija Toma, Cernik Galko, Mali Bukovec Inkop, Poznanovec Ivančica, Ivanec Jelen, Čakovec Kopitarna d.o.o., Zagreb Meiso, Goričan Mirta Kontrol, Zagreb Mistral d.o.o., Vukovar Mod-Diz-Obuća, Varaždin Peko, Split Planet Obuća, Zagreb Psunj d.d. Tvornica koža, Rešetari Rieker Brkić-Tim, Zagreb Siga, Varaždin Udruženje obrtnika Grada Zagreba Viko, Varaždin Woolf, Mursko Središće Vasadi Ferenc-Oliver - Mađarska Benefit d.o.o., Šempeter pri Gorici - Slovenija Borovo Trade, Celje - Slovenija Frank-I-E, Šempeter pri Gorici - Slovenija www.hdko.hr 10-12/2012 16 Darko Pintarić, Zdravko Đunđek i Darko Puzek Božidar Ledinko i Ivan Pihler s priznanjem HGK Zlatko Rabik Sandra Bischof i Danijela Pustahija Musulin Branka Prišlić, Nada Kutija i Mirjana Gambiroža-Jukić Sanja Bjedov Popović i Tamara Roglić Ivo Radković Vesna Trnokop Tanta Zoja Crnečki Tomislav Antunović 17 10-12/2012 www.hdko.hr Tina Katanić najmlađi sudionici revije www.hdko.hr 10-12/2012 18 19 10-12/2012 www.hdko.hr www.hdko.hr 10-12/2012 20 21 10-12/2012 www.hdko.hr AKTUALNA TEMA Izviješće uz proslavu 60. godišnjice HDKO-a Stanje u grani i održivi razvoj Prosječno upošljavamo oko 9.000 djelatnika, no budući da se radi o niže obrazovnoj skupini uglavnom ženske radne snage, predstavljamo značajan i osjetljiv socijalni faktor. • Udio prihoda od prodaje sektora proizvodnje kože i proizvoda od kože u ukupnoj industriji Republike Hrvatske u posljednjim se godinama kreće na razini od 1,3%, koliko otprilike iznosi i udio u bruto dodanoj vrijednosti. • Sektor je prisutan na domaćem i na stranom tržištu. Najveći se dio proizvodnje izvozi, otprilike 70%, od toga gotovo 90% u Europsku uniju. • Budući da se trendovi u proizvodnji kože i proizvoda od kože u velikoj mjeri podudaraju s trendovima ove djelatnosti u Europskoj uniji, za očekivati je da će ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju i ova djelatnost poboljšati svoju poziciju i konkurentnost u međunarodnoj podjeli rada, a preduvjet za to je aktivno restrukturiranje i tržišno repozicioniranje ove industrije. • Domaća industrija kože i obuće u Hrvatskoj svoje ciljeve mora temeljiti na sljedećem: – rastu prihoda od prodaje i produktivnosti rada kroz zadovoljavanje postojećih kupaca i privlačenju novih – dugoročnom usmjeravanju hrvatske industrije kože i proizvoda od kože prema razvoju i prodaji vlastitih proizvoda u višem cjenovnom i kvalitativnom razredu, s većim udjelom dodane vrijednosti – ključni faktori uspjeha mogu se ostvariti jedino kroz veća ulaganja u marketing, istraživanje tržišta, razvoj, promociju i širenje vlastite maloprodajne kanale uz razvoj multikanalne distributivne strategije – cilj je poboljšati imidž i stvoriti prepoznatljive marke proizvoda zanimljive kupcima; u poslovnom procesu tome je preduvjet stručna radna snaga, ulaganje u suvremene strojeve, opremu, informatizaciju te kontinuirano praćenje i poboljšanje kvalitete proizvoda i proizvodnog procesa. Zlatko Rabik C ilj onog kratkog osvrta je izviješće o stanju u našoj industrijskoj grani te perspektivama i održivom razvoju, posebice ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju. Na početku ću se pozvati na staru anegdotu: Imao otac obućar dva sina - pesimista i optimista. Budući da su nadrasli tržište na kojem su radili, poslao je sinove u Afriku i s nestrpljenjem očekivao njihova izvješća. Prvi sin mu javlja: „Tata, hitno zatvaraj tvornicu jer ovdje nitko ne nosi cipele.“, a drugi sin: „Tata, hitno gradi novu tvornicu jer ovdje nitko ne nosi cipele.“ Dakle, stvar je u stavu i pogledu na problem. Slična je situacija i u našoj industrijskoj grani. Plakati i naricati za onima kojih više nema neće dati bolju sliku o onima koji još rade. Sama činjenica da proslavljamo 60. godišnjicu rada i postojanja HDKO-a znači da nas još ima i da se ne damo. Prema statistici na poslovima prerade kože te proizvodnji obuće i galanterije trenutno djeluje 129 tvrtki i to uglavnom malih (120), srednjih (8) te jedna velika. • Sektor proizvodnje obuće u Europskoj uniji predstavlja vrlo razvijenu industriju koja proizvodi obuću iz različitih materijala (koža, tekstil, guma i plastika). • U ovom sektoru obuće djeluje 26.600 poduzeća koja ostvaruju ukupne prihode u visini od € 26,2 milijarde (0,5% BDP-a u Europskoj uniji) te izravno zapošljava 388.000 ljudi. • Dvije trećine ukupne proizvodnje koncentrirano je u trima zemljama članicama Europske unije: Italiji, Španjolskoj i Portugalu te nema velikih proizvođača. U sektoru prerade kože i proizvodnje različitih proizvoda od kože (moda, auto, zaštita, hobi) djeluje 13.900 poduzeća s ukupnim prihodom od € 12,6 milijardi te zapošljava 98.000 ljudi. www.hdko.hr 10-12/2012 22 Ključne snage domaće industrije kože i obuće na tržištu Europske unije: ì Visoka razina proizvodnih kompetencija ì Razvijeni proizvodni kapaciteti ì Kvalitetna sirovinska osnovica goveđe kože ì Geografska blizina tržištu Europske unije ì Visoka razina kompetencija u razvoju proizvoda ì Fleksibilnost – sposobnost proizvodnje u malim serijama ì Sposobnost razvoja „europskog proizvoda” ì Tradicija u poslovanju i tržišno iskustvo. INTERVIEW Ključne slabosti domaće industrije kože i obuće na tržištu Europske unije: Pet ključnih faktora uspjeha u proizvodnji proizvoda od kože za tržište Europske unije: î Nerazvijeni marketinški (tržišni) procesi - kvalitetan dizajn î Nerazvijena marketinška strategija - kvalitetan proizvod î Niska profitabilnost - konkurentna cijena proizvoda î Nedostatak kapitalne opremljenosti domaćih proizvođača - komunikacija s kupcima - upravljanje kanalima distribucije. î Visoki troškovi proizvodnje î Nedostatak stručnih kadrova, posebice dizajnera î Nedovoljno razvijeni izravni distributivni kanali na domaćem i međunarodnom tržištu î Nepostojanje maloprodajnih i internetskih kanala î Niska produktivnost i učinkovitost. Dakle, pred nama su veliki izazovi. Nadamo se da ćemo vlastitim znanjem i iskustvom prebroditi sve prepreke koje će se pojaviti. Neće biti lako, što nam i dosadašnje iskustvo pokazuje. Zlatko Rabik MEĐUNARODNI SAJMOVI KOŽE, OBUĆE I GALANTERIJE I UGOVARANJE KOLEKCIJE U PRVOM POLUGODIŠTU 2013. DATUM GRAD VRSTA SAJMA 12.-15.01. RIVA DEL GARDA EXPO RIVA SCHUH 06.-07.02. MILANO – Italija ANTEPRIMA – Međunarodni sajam kože 12.-14.02. PARIS – Francuska Međunarodni sajam kože i krzna 17.-19.02. BRNO – Češka KABO – Sajam obuće i galanterije 03.-06.03. MILANO – Italija MIPEL – Međunarodni sajam kože 03.-06.03. MILANO – Italija MICAM – Međunarodni sajam obuće 09.-11.03. OFFENBACH – Njemačka I.L.M. – Međunarodni sajam zimske obuće 13.-15.03. DÜSSELDORF – Njemačka GDS i GLOBAL SHOES – Međunarodni sajmovi 19.-20.03. ZAGREB HDKO – Ugovaranje kolekcije jesen-zima 2013. 03.-05.04. BOLONJA – Italija LINEAPELLE – Međunarodni sajam kože 17.-20.04 ISTANBUL – Turska AYMOD – Međunarodni sajam obuće Travanj KIJEV – Ukrajina Art Expo Shoes – Međunarodni sajam obuće Lipanj RIVA DEL GARDA EXPO RIVA SCHUH Izvor: www.auma.de www.hdko.hr 23 10-12/2012 www.hdko.hr MODA&DIZAJN Dječja moda za proljeće/ljeto 2013. Ljetno šarenilo Nova ljetna obuća za igru, učenje i ludovanje predstavila se kao jednostavna, vrlo udobna i šarena. U trendu su, uz tenisice u puno raznobojnih stilova, i praktične ljetne sandale s čičak zatvaračem. S puno ljubavi za detalje tu su kompleksne aplikacije, printevi i vezovi, koji svaki pojedini model pretvaraju u omiljeni komad obuće. Dječja moda za proljeće/ ljeto 2013. predstavljena je s pet trendova koji su navedeni u originalnim nazivima. Š DJECJA Little Rainbows Boja u dječjim kolekcijam a za sljedeće ljeto ost aje jako bitna – tako da su se kreatori jako „ra zmahali“. S duginim bojama, kosim printevima, duhovitim točkicama, tenisice i sandal ice izgledaju šaljivo. Paleta boja najavl juje: boju fuk sije, narančastu, boju zelene jabuke i sunčano žutu, kao i kombinacije sa sna žnom turskom zelenom. Pod sva ku cijenu treba biti uočljivo. www.hdko.hr 10-12/2012 24 Pink Dreams Slatko i bezuvjetno raz igrano prikazana je nova moda za djevoj čice za proljeće/ ljeto 2013. godine, s koj om će se one osjećati kao male prince ze. Balerinke u šerbet tonovima, slatki cvjetni dodaci i dosta svjetlucavosti i metalnih ukrasa učinit će dječje snove stvarnima. Male satenske mašne, štras, šljokice i slatki kolačići, ukrasne trakic e u ružičastim tonovima česti su ukrasi cipelica. Ethno Fan tasy Folklorni d etalji preuze ti su od mo šarenih drv de za odra enih perlic sle. Od a, resica, pah ma ra zn z ovrsnim uljastog pe ve zovima – m rja pregotovo neo aštovite su graničene. dekoracije Kombinaci s bogatim je iz prirod bojama džu ne kože ngle i voć printevi i sv a, životinjs jetlucavi m ki etalni dijelo naročito atr vi st varaju ak tivnim m ladenački etno look. Green Guys Ludovanje u zelenom – osim lizanja sladoleda - pripada vje rojatno najljepšoj aktivnosti ljet a. Ob uća ne mora biti samo sportska i robusn a, ona može biti i prilagođena prilikama. Stoga će tenisice u sljedećoj godini pretež no biti u zelenoj boji koja će se predivno uklapati u travu. Blistava narančast a pri pada najvažnijoj trendi boji za aktivne de čke. 25 10-12/2012 www.hdko.hr Blue Hour oje vena su sve m Plava, bijela, cr i tsk or nijanse i sp boje! Mornarske ko i r pe istaju uz tra krojevi dobro pr ne od m tri da su te ledž jakne, tako u ljeto prihvaćene e eć ed slj boje za je d gle Iz a. m ija kc gotovo svim kole n i klasičan da će va ta os dn je tako igralištima. Fobiti viđen na svim a bit će usmjekus svih dizajner bijele potplate. ren na snježno MODA&DIZAJN M uške želje za jednostavnim, casual izgledom ostaju nepromijenjene te i dalje ostaje značajan tzv. Casual trend. Zbog toga će i paleta boja u usporedbi s ljetom 2012. godine biti malo smirenija. Svijetli, sjajni crveni i plavi tonovi bit će dopunjeni pastelnim i kao od sunca izblijedjelim bojama. Hlače su ili podvinutih nogavica ili se nose skraćene, tako da cipele snažno dolaze do izražaja. Ležerno u modno proljeće/ljeto 2013. Natikače i mokasinke nose se na bose noge, a kao alternativa predstavljene su čizmice do gležnja. Klasično dobiva nove impulse preko malih, ali finih detalja. Dvije su značajne teme modne obuće za muškarce predviđene za sezonu proljeće/ljeto 2013. godine. Navodimo ih u originalnim nazivima s njihovim glavnim karakteristikama: EASY CHIC • • • • • Klasični poslovni modeli pomlađeni su casual elementima. Šareni potplati – posebno u plavom – razbijaju klasični dizajn. I šarene obojene vezice mogu pružiti novi, svježi, mladenački izgled. Mokasinke se smatraju jakom trend temom. Nova vrijednost: ručno izrađeni detalji, poput šavova, vraćaju kvalitetu u prvi plan. • Antilop je materijal sezone. • Lak slavi svoj povratak, međutim trebao bi biti i više nego modni detalj. • Na elemente dizajna kao što su perforacije, bazirani na tradiciji, zahvaljujući dodanim vezicama, ne bi se požalili ni naši djedovi. MUŠKA COOL GUYS • Visoke gležnjače idealno se slažu s podvinutim hlačama i jeansom. • U igri su boje s jakim smeđim tonovima. Kao i za ljeto 2012. favoriti su plava i crvena. Dolaze i nove boje – zelena i žuta. • Na antilop koži prednost imaju svježe, žive boje. • Na gležnjačama sa strane dolaze elastični umetci koji omogućavaju lakše obuvanje i izuvanje, što muškarci osobito vole. • Velika pažnja posvećuje se dizajnu potplata. Uz ljetnu bijelu dolaze verzije i u svijetlim bojama, kao što su jako naglašene žuta i zelena. • Izrazito lagani potplati su prisutni kao standard u mnogim kolekcijama i prihvaćeni su od muškaraca , ali se kao alternativa koriste i krep-varijante. www.hdko.hr 10-12/2012 26 KOLUMNA Trajne zablude ekonomske politike se provoditi sa starom tehnologijom, zaostalom opremom i preživjelim idejama. Piše Ante Gavranović Do besmisla smo razvili ideju kako se u Hrvatskoj gotovo ništa više ne isplati proizvoditi, zapostavljajući pri tome vlastitu pamet, razvoj i vlastiti proizvod. U posljednje vrijeme kao da smo se osvijestili, shvaćajući da se bez udjela industrije na razini 25 do 30% u BDP-u teško mogu postizati makroekonomski ciljevi koji polaze od relativno visokih stopa ekonomskog rasta. No da bismo postizavali i održavali takve visoke stope, potrebni su snažniji društveni napori, prije svega konkretna, ne samo regulativna podrška razvojnim ciljevima i izvoznoj orijentiranosti cijeloga gospodarstva, što zasad uvelike izostaje. Nova industrijalizacija ne može 27 10-12/2012 www.hdko.hr Analize stanja u hrvatskom gospodarstvu pokazuju da poslovni sektor – ako uopće želi imati kredibilitet – mora odlučnije i dosljednije zastupati teze da samo konkurentnost, inovativnost, jačanje izvoza i jasan sustav vrijednosti na osnovi zajedničkih ciljeva mogu dovesti do promjena u trendu i ukupnome ponašanju. Sva ozbiljna upozorenja više su nego alarmantna: u većini ključnih pokazatelja konkurentnost Hrvatske ozbiljno zaostaje za razvijenim tranzicijskim zemljama. Nemamo jasnu razvojnu, posebno industrijsku politiku. Uvijek iznova s velikom nelagodom ponavljamo da smo tijekom proteklih dvadeset godina izgubili snažne poluge industrijskog razvitka i osjetno smanjili udio industrije u stvaranju BDP-a. Najtragičnije je da smo od 1990. do danas u prerađivačkoj industriji izgubili više radnih mjesta nego što ih danas ima u tom dijelu proizvodnje. Perjanice hrvatske izvozne industrije ostale su bez perja, a nove nismo ni stvarali niti imamo ideju kako ih stvarati. Jednostavnije rečeno, Hrvatska ne zna kuda ide! proizvodno zapošljavanje i uravnoteženje trgovinske bilance. Na to nas pojačano prisiljava sve nepovoljnija slika ino-zaduženja. Kada medijski kritičari žele naglasiti dramatičnost hrvatske ekonomske sadašnjosti, najčešće mašu podatkom o (sadašnjih) 340 tisuća nezaposlenih i neizrečenim očekivanjem da će se dimenzije te armije smanjiti. Nažalost, klatno sve naglašenije ide na negativnu stranu. U tom se očekivanju krije krupna zabluda naše dugogodišnje ekonomske politike. Izlazak iz krize, kako rekosmo, pretpostavlja visoke stope rasta uz novu industrijalizaciju i novo zapošljavanje. Jedno i drugo godinama izostaje. Ma koliko stanje bilo nepovoljno, Hrvatska nema širokog izbora: moramo se prihvatiti nove proizvodnje, revitalizirati industriju, stvoriti manevarski prostor za visoke stope ekonomskog rasta, a time odgovoriti i na sve naglašenije zahtjeve stanovništva koje bi željelo osjetiti blagodati ukupne gospodarske i razvojne politike. To znači da stvari i prioritete u gospodarskoj filozofiji i politici treba postaviti naglavce. Uzmimo primjer obućarske industrije. U posljednjih deset godina ova je industrija izvezla u vrijednosti od 3,2 milijardi USD i, sa svim slabostima, još uvijek je jedna od naših izvoznih perjanica. Stavimo li taj podatak u neku jasnu korelaciju s onim što su dosadašnje Vlade učinile za modernizaciju i tehnološko osposobljavanje ove industrije, dobivamo porazne rezultate. I nije važno samo da je ova grana i dalje jedan od najvećih izvoznika, već je jedna od industrija koja zapošljava i velik broj radnika, posebno ženske radne snage. Dakle, ispunjava dva najvažnija zadatka koja postavljamo pred gospodarstvo: izvoz i zapošljavanje. Najvažniji je, u svakom slučaju, povratak cijeloga društva realnoj ekonomiji, bez virtualnog blagostanja zasnovanog na prevelikom zaduživanju stanovništva. Odgovor je u stvaranju realnih preduvjeta i poticaja (ne samo materijalnih ili financijskih) da se razvija poduzetnički duh, da se pri ulasku u novi posao razmišlja o širem tržištu, što odmah uključuje i razmišljanje o izvozu, i da se nastoji domaćom proizvodnjom, kvalitetom i prihvatljivom cijenom supstituirati preveliki uvoz svega i svačega. Odgovor je, konačno, u rasterećenju privrede, smanjenju javne potrošnje, racionalnijoj javnoj upravi, boljim mehanizmima prikupljanja poreza, smanjivanju raznih doprinosa, prireza i drugih davanja koja guše proizvodnju i poduzetništvo. Najbolji, a zapravo jedini, realni model razvitka jest ukupno osnažena izvozna orijentacija koja potiče stalan rast, novo Nažalost, ni najnoviji Proračun ne pokazuje da se logika pogrešnog modela ekonomske politike imalo mijenja. STRUČNA TEMA BIOMEHANIČKA ANALIZA STOPALA U CIPELI S VISOKOM POTPETICOM Prof. dr. sc. Budimir Mijović, Sveučilište u Zagrebu, Tekstilno-tehnološki fakultet Uvod Cipela s visokom potpeticom je cipela konstruirana tako da je stopalo značajno povišeno u odnosu na prste. Kada su i peta i prsti podignuti, ne smatraju se cipelom s visokom potpeticom, već su to cipele na platformu. Ženska cipela nazvana chopine nastala je u Turskoj oko 1400. Te cipele su bile visoke od 18 do 20 cm, a u ekstremnim slučajevima i 46 cm i omogućavale su da žena čuva suknju od blata (Linder i Soltzman, [1]). Žene su voljele pažnju i dodatnu visinu, ali chopine cipele su bile tako teške da su žene morale ostati kod kuće zbog svoje obuće. Prema Schlageru [2] Catherine de Medici (1519.-1589.), niska žena vojvode od Orleansa, prva je nosila stvarne visoke potpetice i tu je modu donijela u Francusku 1533. Ona je dala da talijanski dizajneri kreiraju visoku potpeticu modifikacijom chopine i da odstrane nespretnost i da k tome još povise njezin stas. Katarinin talijanski stil je brzo usvojen na francuskom dvoru. Otada je visina cipele povijesno prezentirala plemstvo, vlast i bogatstvo. Muškarci su, kao i žene, nastavili nositi visoke potpetice kao znak mode plemstva kroz 17. i 18. stoljeće. Međutim, do kraja 18. stoljeća gotovo isključivo su žene nosile visoke potpetice [3]. Nakon 2. svjetskog rata visoke potpetice su opet dobile na popularnosti, posebice zbog potrošnje i raznolikosti i dostupnosti kreacija. Visoke i tanke potpetice su postale modom 50-ih godina. U 60-im su visoke i tanke potpetice dodane sjajno glatkom izgledu čizama koje su povećavale efekt minisuknji. Današnji dizajneri eksperimentiraju sa svakim materijalom i vrstom ukrasa da izrade i ukrase visoke potpetice. Postoje mnogi razlozi zašto žene žele nositi visoke potpetice. Glavni razlog je senzualnost. Bez obzira na to stoje li ili hodaju, nošenje visokih potpetica daje optičku iluziju manjeg stopala, oblikuje konturu gležnja i noge, doprinosi izgledu dugih nogu, ističe stražnjicu i povećava visinu da se stvori izgled moći i statusa (slika 1). Dok žene hodaju, visoka potpetica skraćuje korak, naglašava oblik i kretanje donjih udova, trbuha i grudi i povećava zakrivljenost leđa i kretanje zdjelice što uzrokuje da korak izgleda senzualno. Visoke potpetice potiskuju centar mase tijela prema naprijed i pri tom izbacuju bokove i kralježnicu iz ravne linije. Na taj način visoke potpetice mogu postići dojam dužih nogu, ali kako se povećava visina potpetice, tako se povećava tlak prednjeg dijela stopala. Antropolozi Smith i Helms [4] su detaljno analizirali kako visoke potpetice čine dobar primjer razvijenog prikaza kojim upravlja seksualni izbor. U skladu s kulturno propisanim uzorcima odjeće moraju postojati neki pozitivni aspekti koji povećavaju Slika 1. Ispravni i izmijenjeni oblik tijela fizičku osobnost. Žena koja nosi visoke potpetice šalje različite poruke koje otkrivaju njezinu seksualnost, povjerenje i snagu. Dobivene prednosti u izboru žene koja nosi visoke potpetice mogu nadmašiti fizičku traumu koju stvaraju visoke potpetice. Problemi stopala kod nošenja cipela s visokom potpeticom Prilikom hoda stopalo prolazi kroz različite faze, a ako se jedna od njih ne odvija ispravno, dolazi do različitih vrsta ozljeda. Problemi koji se pri tom javljaju jesu: uganuća, udarne frakture, problemi s koljenom i dr. Nošenje cipela s visokim potpeticama može uzrokovati neugodnosti i probleme sa stopalima kao što su čukalj (Hallux valgus), metatarzalgia, artritis koljena i bol u križima/križobolja (slika 2). Raspodjela kontaktnog tlaka između stopala i podloge, odnosno između stopala i donjišta daje grube indicije potencijalnih anomalija [5]. Mjesta maksimalnih tlakova su potencijalni žuljevi, otekline, rane i dr. Ispravna obuća mora biti takva da ispravlja neoptimalni prijenos opterećenja. Žene koje duže vrijeme nose cipele s visokom potpeticom u 70 % slučajeva imaju određeni stupanj deformacije u metatarzofalangealnom zglobu. www.hdko.hr 10-12/2012 28 1-čukalj (Hallux valgus), 2-metatarzalgia, 3-artritis koljena Slika 2. Stupanj deformacije stopala i koljena Povećana aktivnost nakon dužih nošenja bi očito uzrokovala veća opterećenja na prednjem dijelu cipele i ubrzala bi oštećenja ili iznošenost cipela (slika 3). L – duljina stopala, H – visina pete na cipeli, h – debljina tkiva na prvoj metatarzalnoj kosti, B – radijus zakrivljenja prvog metatarzofalangealnog zgloba, α – kut nagiba prve metatarzalne kosti, β – nagib pravca između gležanjske i čunaste kosti, γ – kut nagiba tangente petne kosti prema ravnini podloge, δ – debljina tkiva na peti Slika 4. Dimenzije podignutog stopala Što je viša potpetica, to je veći šiljak cipele koji smanjuje kontaktno područje površine koja nosi težinu. Dimenzionalne razlike između stopala i širine cipele uvijek se primjenjuju za postizanje pristalosti cipele. Ako je cipela pretijesna, tlak ili sila će uzrokovati kompresiju tkiva i zato je cipela neudobna. Ako je cipela prelabava, može nastati klizanje stopala u odnosu na cipelu što uzrokuje oštećenje ili ozljedu mekanog tkiva. Da bi se postigla ispravna pristalost, trebali bi se poznavati pravilan razmak između stopala i cipele, kao i podupiranje stopala na najvažnijim mjestima. Kinematika stopala Slika 3. Oštećenja cipele nakon dužih nošenja Geometrija stopala Statički stopalo mora biti dovoljno čvrsto da nosi tjelesnu težinu. Dinamički stopalo se mora prilagoditi podlozi, ublažiti udarce o podlogu i tako omogućiti hodanje, trčanje i skakanje. Težina opterećenja prenosi se s potkoljenice na gležanjsku kost koja je biomehaničko središte u prenošenju tjelesne težine na svodove stopala. Odavde se veći dio prenosi na petu, a manji dio na prednje uporišne točke stopala. To vrijedi ako žena stoji bosa na ravnoj i tvrdoj podlozi. Pri povišenju pod petom od oko 2 cm opterećenje se izjednačava. Pri stajanju na ravnoj i tvrdoj podlozi stopalo ima tri uporišne točke. Sila opterećenja prenosi se većim dijelom na petu, a manji dio na prednji dio stopala (prste). Omjer prenošenja težine ovisi o visini potpetice na obući. Utjecaj pete na raspodjelu opterećenja je velik. Povišenje se izrađuje od pluta zbog male gustoće materijala i tvrdoće. Geometrijske veličine uvjetuju dobro razrađen odnos između petnog dijela i vrha cipele (slika 4). 29 10-12/2012 www.hdko.hr Mnoge žene koje nose visoke potpetice osjećaju bolove u stopalu što je povezano s njihovim cipelama. Slika 5 pokazuje načelo da povećanje visine stopala cipele može uzrokovati povećano mehaničko opterećenje na prednjem dijelu stopala. Glavni uzrok tog problema je da se kraci sile A i B ispod prednjeg dijela stopala odnosno pete mijenjaju s visinom potpetice cipele kada se linija težine ne mijenja u odnosu na os gležnja. Kod cipela s visokim potpeticama kut u gležnju ostaje kao da je stopalo potisnuto (na kraju faze koraka, slika 5). Funkcionalna dužina prednjeg dijela stopala (a - razmak između linije djelovanja sila G i A) na poprečnoj ravnini se smanjuje dok se funkcionalna dužina pete (b) na istoj ravnini povećava. Sile djeluju na stopalo kada se nose cipele s umjerenom visinom potpetice, horizontalnim dosjedom pete i podupiranjem ispod sredine stopala. Prema tome, prednji dio stopala mora nositi veće opterećenje, a peta manje opterećenje nego je uobičajeno. Osim toga, dosjed pete (nosiva površina ispod anatomske pete) nalazi se pod malim kutom prema dolje i prema naprijed u usporedbi s horizontalnom ravninom što rezultira manje udobnom orijentacijom podupiranja. Slika 5. Sile na stopalo; ispod prednjeg dijela stopala (A), ispod pete (B), ispod gležnja (D), iznad prvog metatarzofalangealnog zgloba (C) i sila teže (G), a i b – krakovi sila, c – linija djelovanja sile teže G Izolacija udarnog opterećenja Jedna od glavnih zadaća obuće je zaštita od udarnog opterećenja. Svaki korak je neka vrsta udara na organizam. Prenesene sile na organizam moraju biti takve da uzrokuju minimalne štetne posljedice. Konstrukcija obuće mora biti takva da u procesu djelovanja udara apsorbira kinetičku energiju, a u procesu odraza da elastična energija akumulirano djeluje kao pokretač. Cipela s visokom potpeticom pri periodičkom opterećenju normalnog hoda uzrokuje neugodu hoda s većim utroškom energije. Donjište obuće u osnovi treba biti izolator udarnog opterećenja. Suština izolacije udara sastoji se u tome da se kinetička energija nastala prilikom sudara obuće s podlogom transformira u energiju elastične deformacije donjišta te ista ostaje u periodu rasterećenja (slika 6). Dio kinetičke energije se mehanizmom disipacije transformira u toplinsku energiju i nepovratno gubi, stoga se teži da sila prenesena na ekstremitete bude minimalna uz maksimalnu elastičnost obuće [6]. X – pomak težišta tijela, Xp – početni pomak cipele, m – masa tijela Slika 6. Udarna izolacija na cipeli s visokom petom Kod visokih potpetica nastaje veliko dinamičko opterećenje koje se ponavlja. Unutarnjom silom stopala na površini i unutar potpetice nastaje fenomen pregiba koji za posljedicu ima savijanje materijala [7]. Na to djeluje i težina osobe koja nosi obuću, kao i način hoda. Pri normalnom hodu nastaje relativno nizak tlak, pri hodu nizbrdo po kosoj površini tlak je veći. Peta je viša od prstiju i platforma se savija u sredini sa stopalom. Savijanja nastaju prije svega na bridovima potpetica. Materijal za izradu potpetice zbog toga mora biti dovoljno elastičan, da bi se spriječila opterećenja. Jastučići koji su ukomponirani u potpetice sprječavaju pucanje materijala. Obuća mora zaštititi stopalo od vanjskih utjecaja, a istovremeno i omogućiti stopalu da „osjeća” podlogu. Zbog toga je potrebno naći optimalnu ravnotežu između oprečnih zahtjeva trošenja, inercijalne zaštite i komfora. To znači da površina donjišta treba biti žilava, a unutrašnjost mekana i udobna. Za proučavanje fenomena interakcije stopalo-obuća-podloga model lokomocije u biomehaničkom smislu mora biti mehanički upravljivi sustav [8]. Dinamičko opterećenje te promatranje problema s velikom deformacijom u budućnosti će dati preciznije odgovore na niz iskustvenih i empirijski postavljenih konstrukcijskih kriterija. Konstruktivna rješenja donjišta moraju biti kompromis između inercijalne i vibracijske zaštite uz odgovarajući komfor obuće. Ozbiljniji se biomehanički modeli stopala moraju računati s kompleksnošću biološke građe stopala i neuromuskulatornim modelom lokomocije [9], [10]. Konstrukcija cipele s visokom potpeticom Pored estetskih i modnih zahtjeva cipela s visokom potpeticom mora zadovoljiti i funkcionalne kriterije. Pri konstruiranju cipele s visokom potpeticom trebaju se izbjeći mjesta visokih kontaktnih tlakova, odnosno mjesta koncentriranog naprezanja unutar stopala. Postoji nekoliko načina izbjegavanja mjesta koncentracije naprezanja i visokih gradijenata deformacije. Raspodjela kontaknog tlaka između stopala i podloge diktira konstruktivnu formu donjišta (slika 7). Stoga je donjište sastav- 1 − elastičnost prednjeg dijela cipele, 2 − pregib stopala, 3 − kontaktna površina, 4 − pregib pete, 5-kut zračnosti, 6 − kut uklinjenja, 7 − kut između pete i osnovne linije, 8 − valovito pojačano donjište, 9 − zračni elementi Slika 7. Konstrukcija cipele s visokom petom www.hdko.hr 10-12/2012 30 ljeno od sendviča, a po mogućnosti od inteligentnih materijala. Na mikrorazini donjište sačinjeno u vidu sendvič-konstrukcije povećava izolacijsku efikasnost cipele. Donjište štiti stopalo na njegovoj donjoj strani, tzv. plantarnoj površini gdje je stopalo u direktnom kontaktu s površinom. Njegova funkcija je stvaranje izolacijskog sloja između stopala i okoline. Od materijala se očekuje da je mekan, prozračan i lagan tako da osoba cipelu „ne osjeća” na nozi i da ne zadaje poteškoće u hodu i ostalim svakodnevnim životnim funkcijama. Svojstva materijala na mjestu kontakta s kožom stopala moraju zadovoljiti niz tribološko-fizioloških svojstava. Kriteriji izbora materijala ne smiju se samo oslanjati na čvrstoću, već i na fiziološki model. Slika 7 je dobra ilustracija balansa koji bi normalno trebao postojati u ženskoj cipeli. Zaključak Jedna od glavnih zadaća obuće je zaštita od udarnog opterećenja. Svaki korak je neka vrsta udara na tijelo. Prenesene sile na tijelo moraju biti takve da uzrokuju minimalne štetne posljedice za tijelo. Jedan od niza kriterija konstruiranja cipele s visokom potpeticom je test inercijalne zaštite. Konstruktivna rješenja donjišta trebaju biti kompromis između inercijalne i vibracijske zaštite uz odgovarajući komfor obuće. Osnovna funkcija donjišta je stvaranje izolacijskog sloja između noge i okoline koji oslabljuje intenzitet prenesenog udarca na stopalo. Svojstva novih materijala jesu elastičnost te sposobnost prigušenja udara. Stoga sigurnosni i zdravstveni aspekti cipele s visokom potpeticom dolaze do izražaja više nego ikada. 31 10-12/2012 www.hdko.hr Literatura [1] Linder, M., Saltazman, C. L.: A history of medical scientists on high heels. Int. J. Health Serv. 1998., 28, 201. [2] Schlager, How products are made, MI, USA, Gale Group, 1994. [3] Reischl, U., Nandikolla, V., Colby, C., Mijović, B., Wei, H.C.: Plantar Pressure Distribution Assessment of Chinese Bound Feet, Collegium antropologicum, Vol. 32, 2008.,2, 315-319. [4] Smith, E.O., Helms, W S.: Evolutionary theory and high heels, Foot and Ankle, Vol. 29, 1, 1999., 55-57. [5] Mijović, B., Agić, A.: Foot Structure In Ergonomic Design, Ergonomics Congress of Portuguese Speaking Countries, Anabela Simoes (ur.). Funchal, Portugal: APERGO, 2004. [6] Nigg, B.M.: The role of impact forces and foot pronation: a new paradigm. Clin. J. Sports Med. Vol. 11, 1, 2001., 2-9. [7] Hwang, Y.T., Pascoe, D.D., Kim, C.K., Xu, D.: Force patterns of heel strike and toe off on different heel heights in normal walking, Foot Ankle Int., Vol. 22, 6, 2001., 486-492. [8] Jia, Y.: Development of a computational foot model for biomechanical evaluation of high-heeled shoe designs, Ph.D., The Hong Kong Polytechnic University, January 2009. Casey Kerrigan, D., Lelas, J.L., Karvosky, M.E.: Women’s shoes and knee osteoarthritis, The Lancet. 2001., 357,10971098. [10] Au, E.Y., Goonetilleke, R. S.: A qualitative study on the comfort and fit of ladies’ dress shoes, Appl. Ergonomics, Vol. 38, 6, 2007., 687-696. [9] MODA&DIZAJN ZANIMLJIVOSTI United Nude cipele za Lady Gagu Povodom lansiranja parfema slavne pjevačice Lady Gage tvrtka United Nude kreirala je poseban model cipela inspiriran reklamnom kampanjom u kojoj je Lady Gaga predstavljena kao kolos golog tijela s vojskom sitnih zlatnih kipića muškaraca koji osvajaju njeno tijelo. Rezultat je 30 centimetara visoko umjetničko djelo, cipele u kojima jedino Lady Gaga može napraviti nekoliko koraka. LEGO torbica iz Chanela Karl Lagerfeld lansirao je novu „ludost“: kreirao je novu torbicu za proljeće/ljeto 2013. inspiriranu igračkama iz djetinjstva – Lego kockicama. Torbica oblikom stvarno podsjeća na poznate Lego kockice, ali njezina unutrašnjost i bogata opremljenost ostali su vjerni Chanelu. Izrađuje se u nekoliko boja: zelenoj, crvenoj, žutoj, ružičastoj i plavoj. Ova nova must have torbica bit će uskoro u prodaji i sigurno će postati objekt želja mnogih djevojaka. www.hdko.hr 10-12/2012 32 Gumene čizmice prema dječjim željama Gumene čizmice koje vaša djeca nose mogu potaknuti kreativnost kod njih, pa bi svaki kišni dan mogao biti prava avantura. Proizvođači su se dosjetili i nude komplet čizmica svih veličina i bijele boje s dodatnim priborom. Pred mladim umjetnicima je šest vodootpornih boja koje ovisno o mašti mogu uljepšati njihove svakodnevne čizmice. Ako se pogreška i dogodi ili žele staviti novi uzorak, nema problema! „Čarobni jastučići" uklonit će boju i zabava može početi iznova. Boje su testirane i ne sadrže štetne tvari. Komplet sadrži: 1 par bijelih gumenih čizama, 2 četke, 6 boja (crvena, zelena, žuta, plava, crna i bijela), 1 paleta za miješanje boja, 1 mala limenka s 32 „čarobne spužvice“ (za sigurno uklanjanje boje) i 1 velika plava ili ružičasta torba. 33 10-12/2012 www.hdko.hr Sretan Božić i uspješnu 2013. godinu želi vam HDKO www.hdko.hr 10-12/2012 34 ÌHVWLW%RijLÇ WHVUHWQXLXVSMHĘQX 1RYXJRGLQX ijHOL9DP GALKO galkoleather www.galko.com galko@galko.com +385 1 2014 615 +385 42 379 440
© Copyright 2024 Paperzz
