Tomašica: U ime zločina Višegrad: Hladan poput kamena

Broj 166 | Novembar-decembar 2013 | Norrköping | 1993-2013 | Cijena 25 Kr
Preliminarni
rezultati
popisa
BiH u grupi sa
Argentinom,
Nigerijom
i Iranom
Tomašica:
U ime zločina
Višegrad:
Hladan poput
kamena
Hefta
ispunjena
mirisom
Bosne
Linköping
29-og u mjesecu
Tranås
29-og u mjesecu
Örebro
28-og u mjesecu
Malmö
30-og u mjesecu
Trollhättan
27-og u mjesecu
Landskrona
30-og u mjesecu
Motala
29-og u mjesecu
Uppsala
28-og u mjesecu Helsingborg
30-og u mjesecu
Norrköping
29-og u mjesecu
Varberg
30-og u mjesecu Halmstad
30-og u mjesecu
Skultunna
28-og u mjesecu
Värnamo
29-og u mjesecu Göteborg
30-og u mjesecu
Stockholm
28-og u mjesecu
Västerås
28-og u mjesecu
27-og u mjesecu
Strängnäs
28-og u mjesecu
Växjö
29-og u mjesecu Alvesta
Borås
29-og u mjesecu
OSNOVAN / GRUNDAT 1993
Izdavač / Utgivare
Savez bosanskohercegovačkih
udruženja u Švedskoj / BosniskHercegovinska Riksförbundet i
Sverige
Glavni i odgovorni urednik /
Chef redaktör och
ansvarig utgivare
Elmin ZEBA
Grafički urednik /
Grafisk redaktör
LARs
Lektor /
Korrekturläsare
Dr. Izet Muratspahić
Redakcija / Redaktion
Muhamed Mujakić
Sadeta Murić
Muharem Numanspahić
Almedina Sačić
B
osanske priče (Ivo Andrić): „ ... one liče na bosansku pastrmku. Ima u bosanskim rječicama i potocima jedna naročita vrsta
pastrmke, ne velika, posve crna po leđima, sa dvije-tri krupne
crvene pjege. To je neobično proždrljiva, ali i neobično lukava
i brza riba, koja leti kao obnevidjela na udicu u vještoj ruci,
ali je nedostižna, čak i nevidljiva za onoga ko nije vješt tim vodama i toj
vrsti ribe. Takav čovjek može, sa udicom u ruci, vazdan gaziti kamenjar
oko rječice pa da ništa ne ulovi...”.
Evolucija: „Mrav” iz Švedske koji se obogatio svojim radom priča je koja
nije stigla u ove novine, ni njegova fotografija nije objavljena u ovom broju. Neće se to desiti ni u nekom od narednih brojeva. Takva priča nije zanimljiva niti konspirativna, nema tu prisluškivanja ni ogovaranja, previše
je obično – odavno izgubilo stav i smisao. Savremena golišavost i priče
o pjevačkom životu holivudsko-bolivudskih faca, muzičke i filmske top
liste i bujne cajke, kompjuterske društvene mreže, realni i nerealni show
programi, pogazili su „mrava”. Napustio je ovaj snijegom prošarani bijeli
svijet i otišao južnije, u srcu toplije krajeve.
Tomislav Dretar: ”Bosanski jezik je jedan jezik koji su davno nekada Hrvati i Srbi nazivali, svi odreda, bosanskim jezikom, pa su kad je taj jezik
nadvladao hrvatski i srpski jezik (pobjeda hercegovačke štokavice u Bečkom dogovoru) počeli nazivati ga hrvatskim, srpskim i srpskohrvatskim,
a samo Bosanci oduvijek i zauvijek bosanskim”.
2013: Poplave, zemljotresi, oluje, smjene i razmjene, skandali, krađe, laži
i obmane.
Super Nova 2014: Zvijezda je rođena! Vidimo se u Rio de Janeiru 15. juna!
Adresa redakcije /
Redaktionens adress
Glas BiH, Box 2293
600 02 Norrköping
tel 0046 (0)11 16 66 22
fax 0046 (0)11 16 69 33
www.bhsavez.org
e-mail: glas.bih@gmail.com
List izlazi tromjesečno.
Godišnja pretplata (4 broja):
100 SEK
Švedska: PG 621 69 04-0
Pretplata i reklame:
0046 (0)11 16 66 22
Rukopisi, crteži i fotografije
se ne vraćaju
Rezultati popisa
u BiH
Dan državnosti
4 Deveta sjednica GO BHRF-a
5 Seminar BHŠSŽ-a
7Prepreke investitorima
8 Svečanosti u čast domovine
9 NBV Nyheter
10Kolumna: Nelson Mandela
14 “I ja sam iz Srebrenice”
16 Växjö Manifestacija 17 Bosanska škola Norrköping
Višegrad - Hladan
poput kamena
18Tomašica
20 Seminar Göteborg
22 Reportaža iz BiH
24 Vijesti iz “Merhameta”
25 Fielding: “BiH u srcu”
26Turnir Norrköping
27 BiH u Brazilu
28 Foto album: Ekskurzija
Štampa / Tryck
UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac
Naslovnica / Omslag
Elmin Zeba
Naslovnica: Fotografije i najave sadržaja magazina “Glas”, broj
166 za novembar - decembar 2013. godine.
www.bhsavez.org 3
Redovna sjednica Glavnog odbora BHRF-a
Izborna skupština Saveza u martu naredne godine
Svoju redovnu sjednicu Glavni
odbor BHRF-a održao je u Västeråsu.
Sastanku su prisustvovali: Azra Jelačić, Almedina Sačić, Jasim Selimagić,
Nedžad Mulazimović, Jasmin Bajrić,
Elmin Zeba, Muhamed Mujakić,
Muhamed Cerić i Smajo Murguz.
Predsjednik Saveza Bosanskohercegovačkih udruženja u Švedskoj
Azra Jelačić predala je izvještaj o saradnji sa NBV-om i osiguravajućom
firmom „Folksam“, naglašavajući da
i u narednom periodu treba nastaviti
sa kontaktima i unaprijediti saradnju
sa ove dvije institucije. Azra Jelačić
pomenula je i odličnu saradnju sa Bosanskohercegovačko-švedskim savezom žena (BHŠSŽ) i Bh. omladinskim
savezom omladine (BHUF), smatrajući da ove organizacije sa BHRF-om
mogu i u budućnosti predanim radom i dijalogom poboljšati kontakte
i ostvariti zajedničke ciljeve.
Prisutni na sastanku diskutovali
su i o Pravilniku o radu za izbor jednog predstavnika u NBV-u. U skladu
s tim GO BHRF-a poslaće prijedlog o
izboru jednog člana koji će u NBV-u
predstavljati četiri organizacije:
BHRF, BHUF, BHKRF i Islamsku
zajednicu Bošnjaka u Švedskoj.
Na sastanku je bilo govora i o
izbornoj skupštini saveza u 2014.
godini, sa prijedlogom da se zasjedanje obavi 1. marta naredne godine.
Odlučeno je da se pošalje dopis svim
udruženjima članicama BHRF-a u
Švedskoj, sa posebnim osvrtom na
kandidiranje članova za popunu
Glavnog odbora saveza. Također,
udruženjima će biti poslan dopis
sa kriterijima za domaćina izborne
skupštine.
Na sastanku u Västeråsu bilo je
riječi i o tehničkim pretpostavkama
funkcionisanja kancelarije saveza u
Norrköpingu i nabavci nove opreme
za kancelariju, te o novim trendovima u komunikaciji između članova
Glavnog odbora Saveza i pretpostavkama za unaprijeđenje ove vrste komunikacije putem Interneta.
E.Z.
Pobjednik predstavlja BiH dijasporu iz Švedske na Svjetskom prvenstvu dijaspore
Širom Švedske sportska udruženja sa bh. predznakom organizuju turnire u malom fudbalu koji se igraju
u periodu od septembra ove godine do marta naredne
godine. Raspisan je i konkurs za domaćina izbornog turnira. S obzirom da Oblasna organizacija Västra Götaland
ispunjava sve uslove, na osmoj sjednici GO BHRF-a odlučeno je da organizator završnog turnira bude upravo
pomenuta oblasna organizacija.
Pobjednik izbornog turnira predstavljaće bh. dijasporu Švedske na Svjetskom prvenstvu u malom fudbalu.
Na web stranici Svjetskog saveza dijaspore BiH (www.
bihdijaspora.com) objavljen je konkurs za domaćina
narednog 11. Svjetskog prvenstva bosanskohercegovačke dijaspore u malom nogometu. Nakon jubilarnog 10.
šampionata, koji je održan maja mjeseca u švedskom
gradu Västeråsu, još uvijek nije poznato koja je sljedeća zemlja domaćin.
4 Glas BiH | broj 166 | novembar-decembar 2013.
Rekreativne aktivnosti
Većina naših udruženja na području svojih distrikta
ima rekreativne sekcije u sljedećim aktivitetima: fudbal,
košarka, stolni tenis, šah, ribolov. U narednom periodu
potrebno je raditi na promociji i uključenju novih članova u ove sekcije.
Cerić Muhamed
Dvodnevni seminar BHŠSŽ-a
Proljetna manifestacija u Halmstadu ”Kaži to sa vezom”
Bosanskohercegovačko-švedski
savez žena, u saradnji sa NBV-om,
održao je u švedskom gradu Växjöu
dvodnevni seminar iz ciklusa ”Mi u
svijetu stvarnosti” na kojem se u prvoj temi prvog dana govorilo o značaju bavljenja vezom i ručnim radom
u očuvanju tradicije i kulture jednog
naroda.
Uvodničar je bila Marita Jönsson,
rukovodilac Odjeljenja za kulturu
i umjetnost u regiji Halland. Ona
je riječju, slikom i uzorcima ručnih
radova pokazala koliki značaj ima
ova aktivnost u kulturi švedske žene.
Njeno nadahnuto predavanje bilo je
poziv i Bosankama i Hercegovkama
da sarađuju sa aktivima Šveđanki u
okviru Akademije veza (Broderi akademi). Rezultat saradnje biće predstavljen javnosti projektom ”Kaži to
sa vezom” (Säg det med broderi) na
proljetnoj manifestaciji u Halmstadu. Planirano je učešće predavača iz
Sarajeva na temu bh. tradicije u izradi ćilima i prezentacija radova ženavezilja iz Gračanice i Olova.
Učesnice seminara su putem radnih grupa dale svoje viđenje ovog
vida aktivnosti, te sugestije za budući
rad. Drugom temom seminara, koju
su pripremile Azra Jelačić i Senada
Ferhatbegović, predstavljene su pozitivne i negativne strane odnosa bh.
građana u domovini i bh. građana u
iseljeništvu. Iako je za uvod prezentiran materijal sa sažetkom ankete iz
nekih gradova u Federaciji BiH, ipak
su vlastita iskustva bila jači argument. Geografska udaljenost, kraći
boravci u domovini, te mnogobrojne
administrativne prepreke pred povratnicima i iseljeništvom, mogu izgraditi trajan i nepremostiv jaz između iseljenika i države-matice. Razgovor o temi zaključen je uvjerenjem da
bh. iseljeništvo neće nikad zaboraviti
otadžbinu i da će, na drugoj strani,
političari, koji imaju vlast, konačno
preuzeti svoj dio odgovornosti.
Druženje i promocija
pjesnika
Prvi dan seminara završen je
druženjem sa članicama aktiva žena
i članovima uprave bh. udruženja
”Ljiljan”. U ime uprave ”Ljiljana”
goste su toplo pozdravili Izeta Burazerović i Feko Pendek, a članice
Aktiva žena dobrodošlicu su izrazile
bogatim izborom bosanskih slanih i
slatkih specijaliteta. Poseban ugođaj
dao je Šeha sa pjesmom i gitarom. U
toploj i srdačnoj atmosferi upriličena je i promocija pjesnika i njihovih
djela: Tomislava Ljevaka, penzionisanog bh. tv i filmskog snimatelja
(Halmstad), Sadete Sokol (Växjö) i
Velida Bajramovića (Sarajevo). Hor
”Ljiljana” imao je za ”podršku” cijelu salu i samo su kazaljke na satu
i sutrašnje obaveze morali označiti
kraj ovih lijepih trenutaka.
Širiti mrežu aktiva i dalje
jačati Savez
Drugi dan seminara protekao je u
sumiranju dosadašnjih aktivnosti, a
predsjednica BHŠSŽ-a Almedina Sačić govorila je o potrebi širenja mreže
aktiva i boljom saradnjom sa lokalnim odjeljenjima NBV-a. Putem radnih grupa učesnice seminara predstavile su rezultate aktivnosti u svojim sredinama, kako se pripremaju
za manifestaciju u Halmstadu i dale
prijedloge za još bolji i uspješniji rad
Saveza. Predsjednica Sačić insistirala je na ažuriranju dokumentacije u
sekcijama, te poštovanje statutarnih
normi u odnosu na organizaciju. Seminar iz ciklusa ”Mi u svijetu stvarnosti” imao je uz dobru organizaciju
i dobar odziv – preko 50 učesnika iz
gotovo svih dijelova Švedske.
Tekst: M. Mujakić
Foto: M. Sačić
www.bhsavez.org 5
Podaci u skladu sa očekivanjima
Ukupno 3.791.662 stanovnika u BiH demografski gubitak veći
od milion osoba!
Čekali smo na ovogodišnji popis,
uglavnom zbog rata i nekonzistentne politike, pune 22 godine! Prvi
preliminarni rezultati su objavljeni,
mnoge dileme još valja čekati: jedna
od njih je i da li su Bošnjaci prešli 50 procenata stanovništva, na šta
mnogi eksperti već stidljivo ukazuju, obzirom da Bošnjaci imaju pozitivan populacijski trend unatoč rata.
Opća je ocjena da je popis stanovništa 2013. veoma uspješno okončan u
cijeloj Bosni i Hercegovini.
1.163.387 domaćinstava u li različitim oblicima ispitivanja i
BiH: prosječno 3,26 članova analizama znali smo da broj stanov-
U BiH žive 3.791.662 osobe
U BiH 1.617.308 stanova
Agencija za statistiku Bosne i
Hercegovine objavila je prve preliminarne rezultate popisa stanovništa u BiH koji pokazuju da su u BiH
popisane 3.791.662 osobe: u Federaciji BiH 2.371.603, u Republici Srpskoj 1.326.991 i u Distriktu Brčko
BiH 93.028 osoba. To znači da BiH
ima manje 585.000 stanovnika u odnosu na popis iz 1991. godine!
Najveće općine i kantoni:
Banjaluka i Tuzlanski kanton
Deset najvećih općina po broju
stanovnika su: Banjaluka 199.191 stanovnika, Novi Grad Sarajevo 124.471,
Tuzla 120.441, Zenica 115.134, Bijeljina 114.663, Grad Mostar 113.169,
Prijedor 97.588, Brčko 93.028, Doboj
77.223 i Ilidža 71.892 stanovnika.
Kanton sa najvećom populacijom u FBiH je Tuzlanski sa 477.278
stanovnika.
Prema preliminarnim rezultatima popisa stanovništva u BiH popisano je 1.163.387 domaćinstava:
u FBiH 721.199, u RS 414.847 i u
Brčko distriktu BiH 27.341 domaćinstva.
Prosječno domaćinstvo u Bosni i
Hercegovini ima 3,26 člana: u Federaciji BiH 3,29, u Republici Srpskoj
3,20 i u Distriktu Brčko BiH 3,40
člana.
Kada je riječ o popisanim stanovima, rezultati su slijedeći: 1.617.308
stanova ukupno, od toga u Federaciji BiH 991.384, u Republici Srpskoj
588.241 i u Distriktu Brčko 37.683
stana.
Eksperti o popisu
stanovništva 2013.
Tarik Zaimović, profesor na
Ekonomskom fakultetu u Sarajevu i
ekspert za popis:
— Popis stanovništva pokazao
je da BiH može funkcionirati kao
država, ali su preliminarni razultati otkrili koliku je populacijsku i
demografsku štetu donio rat. Popis,
bez obzira na konačan procent koji
još nije poznat, pokazuje da su Bošnjaci, iako žrtve genocida, ostvarili
pozitivan populacijski trend. Rezultati su u skladu sa očekivanjima. Svi
mi koji smo se i prije popisa bavi-
6 Glas BiH | broj 166 | novembar-decembar 2013.
nika u BiH ne može biti veći od 3,8
miliona. Populacijske analize koje
su radili UNDP i drugi ukazivale su
na to da je broj građana BiH znatno smanjen. Preliminarni rezultati
biće korigovani te u izvjesnoj mjeri
smanjeni kada Agencija za statistiku počne s procesom unosa i obrade
podataka, - kazao je Zaimović, te posebno naglasio:
— Iako je na prvi pogled ukupan
broj stanovnika umanjen za nešto
više od 585.000, stvarni demografski gubitak mnogo je veći. Prema
populacijskim procjenama koje je
2008. radio UNDP, da nije bilo rata,
i s postojećim trendovima u BiH bi
2001. godine bilo više od 4,5 miliona
stanovnika, a preračunato za 2011.
godinu, ta brojka bila bi blizu 4,8
miliona stanovnika. Znači, ukupni
populacijski gubitak naše države
veći je od milion osoba, - istakao je
Zaimović, te dodao:
— Ako se na to dodaju specifičnosti poslijeratnih migracijskih trendova s odlaskom mladih i obrazovanih ljudi, tada se moramo dobro zamisliti kakva je dugoročna strategija
razvoja BiH. Osim toga, populacija
nekih gradova, posebice u istočnoj
Bosni, praktično je prepolovljena u
odnosu na predratni broj, što može
dovesti u pitanje ukupni opstanak
tih zajednica – kaže Zaimović.
Fikret Tufek
Vijeće stranih investitora BiH
Neophodan bolji poslovni ambijent i jedinstveni ekonomski prostor u BiH
„Podaci o dosadašnjim ulaganjima u Bosnu i Hercegovinu pokazuju
da postoji prostor za investiranje u
našu zemlju, ali da se promociji investiranja i stvaranju uvjeta za investiranje mora pristupiti mnogo agresivnije“, kazao je guverner centralne
Banke BiH Kemal Kozarić, prilikom predstavljanja Bijele knjige,
koju Vijeće stranih investitora BiH
objavljuje četvrtu godinu zaredom,
a kroz koju vlastima BiH poručuju
koje su to reforme neophodne kako
bi se stvorio što povoljniji poslovni
ambijent.
Prema podacima u posljednjih
deset godina u BiH investirano je
oko 11 milijardi KM, dok su investicije u prvih devet mjeseci ove godine svega 477 miliona KM.
Kako je prilikom predstavljanja
Bijele knjige kazao Branimir Muidža, predsjednik VSI, strani investitori su do sada u BiH uložili oko osam
milijardi KM, a uložili bi i više kada
bi se ukupan ambijent promijenio.
“BiH mora poraditi na stvaranju što boljih uslova i privlačenju
stranih investitora. Potencijala ima
i više nego dovoljno, zbog toga je
neophodno donijeti neke značajnije
reforme”, kazao je Muidža.
Prema stranim investitorima
koji posluju u BiH glavne prepreke
za investicije u BiH su politička nestabilnost, kompleksnost dobijanja
dozvola, pravna nesigurnost i visoke
poreske stope.
“Kada stranom investitoru iznesete podatak da vam za neku dozvolu, građevinsku, okolinsku, treba oko
180 dana on se jednostavno okrene i
ode. Nevjerovatno je da vam za jednu dozvolu treba više vremena nego
za samo građenje objekta. Da bi zadržali investitore moramo smanjiti
administrativne barijere i poboljšati efikasnost javne administracije”,
kazao je Muidža.
Prema njegovim riječima strane
investicije predstavljaju jedan od
najvažnijih instrumenata ekonomskog rasta i razvoja jedne države, a
direktno utiču na poboljšanje životnog standarda građana.
Kako je naglašeno u proteklim
godinama najviše je ulagano u finansijski sektor, nekretnine, trgovinu,
dok se manje ulaže u proizvodnju
koja bi trebala biti u fokusu, jer ulaganjem u industriju i proizvodnju
direktno se utiče na zapošljavanje,
izvoz...
“Ono što osigurava priliv stranih direktnih investicija u jednoj
zemlji svakako je politička stabilnost i sigurnost, ekonomski progres,
a vrlo bitna komponenta je imidž
koji zemlja prezentuje. Ekonomski
rast može biti postignut razvojem
realnog sektora ekonomije, efika-
snim provođenjem reformi, a naročito kroz fiskalni dio reformi, te
stvaranjem preduvjeta za jačanje
poslovnog ambijenta“, istakao je
Kemal Kozarić, dodajući kako se
treba fokusirati na smanjenje javne
potrošnje, jačanje transparentnosti i
odgovornosti u prikupljanju i trošenju javnih prihoda, podršku razvoju poduzetništva i naročito bržem
rastu privatnog sektora i smanjenje
političkog rizika.
Kada je riječ o stvaranju poslovnog ambijenta, prema Kozarićevim
riječima, neophodno je jačati jedinstveni ekonomski prostor u BiH, poboljšati efikasnost pravnog sistema,
uspostaviti zakonski i institucionalni okvir za slobodnu konkurenciju i
zaštitu potrošača, stimulirati regionalni ekonomski razvoj, povećati
mobilnost radne snage i ukloniti administrativne prepreke za domaća i
strana ulaganja.
Alema Pendek
www.bhsavez.org 7
Borås: Dan državnosti BiH
U Udruženju ”Bosna” Borås i ove
godine svečano. Veliki broj učesnika
manifestacije ”Dan državnosti” svojim programom oduševio je one kojima je Bosna i Hercegovina u srcu.
Hor ”Izvor” imao je kvalitetan nastup kao i učenici bosanske dopunske
škole iz Svenljunge i Boråsa.
Bila je to istinska prezentacija naše
domovine uz oduševljenje prisutne
publike koja je učesnike pozdravila gromoglasnim aplauzom. Dževad
Aliskanović vodio je manifestaciju i
veoma dobro ukomponovao sadržaje
svih učesnika programa. U Boråsu
tog 24. novembra sve se sjedinilo u
našu domovinu BiH. Safet Omerović
u uvodnom dijelu manifestacije govorio je o BiH i podsjetio sve prisutne na novembarske dane u Mrkonjić
Gradu daleke 1943. godine.
Djeca, učesnici manifestacije, svojim nastupom pokazali su iskrenu ljubav prema BiH.
Ajla, Erna, Selma, Amela, Dženan, Aida, Nermina, Selim i Lejla,
učenici su koji su svojim recitalima
uljepšali svečanost, a zauzvrat nagrađeni su od publike u sali velikim
aplauzom.
E.Z.
(Foto: M.Sačić)
Manifestacija u Norrköpingu
U ponedjeljak 25. novembra u
udruženju „Bosna i Hercegovina“
Norrköping svečano je obilježen
Dan državnosti Bosne i Hercegovine. Jednosatni kulturno-umjetnički
program i svečana akademija povo-
dom Dana državnosti i ove 2013.godine nastavak su dvadesetogodišnje
tradicije koju njeguju članovi udruženja u Norrköpingu. U programu
su učestvovali učenici Bosanske dopunske škole, članice Aktiva žena
8 Glas BiH | broj 166 | novembar-decembar 2013.
“Safir”, Folklorni ansambl udruženja „Bosna i Hercegovina“ Norrköping sa najmlađim članovima, Muzička sekcija udruženja „Bosna i
Hercegovina“ Norrköping i pjesnik
Šemso Avdić. Tekst i foto: E.Z.
Nyheter från NBV
Avstå alkohol och gör trafikmiljön säker och trygg.
Motorförarnas Helnykterhens
förbund (MHF) har beslutat att
driva en egen nollvision i trafiken: ”Ingen ska dö av rattfylleri”. I
ett helt nytt studiematerial presenteras fakta, tips och idéer. Materialet ger dig möjlighet att själv engagera dig i denna viktiga fråga. Ge-
nom ett personligt engagemang kan
du få folk i din närmaste omgivning
att avstå alkohol för att på det sättet
göra trafikmiljön säker och trygg. Materialet är både en inspirationskälla för en god livsstil och samtidigt en studiehandledning som hjälper dig att utveckla Sverige till ett
gladare och trevligare land – utan
alkohol. Materialet riktar sig både
till MHFs medlemmar och andra
trafiksäkerhetsintresserade. Studiematerialet ges ut av MHF och NBV.
Kontakta MHF eller din NBV-avdelning för att starta en studiecirkel
i ämnet. NBV Press
ens med studiecirkelns idé att växa
och utvecklas samt tillsammans söka
kunskap.
Som ett led i samarbetet med Coach
Board Game har NBV tagit fram en
enkel studieplan. Nu arbetar vi på att
utbilda cirkelledare/spelledare i våra
avdelningar. Vill du starta eller delta
i en studiecirkel kring detta spel kontakta närmaste NBV-kontor. Har du
frågor om cirklar med Coach Board
Game, kontakta vår verksamhetsutvecklare Carina Sommarström, carina.sommarstrom@nbv.se. Varmt välkommen att utvecklas
tillsammans med oss!
NBV Press
Cirkelledare utbildning
Vill du utvecklas som människa?
Vill du skapa förtroende och gemenskap i grupper och föreningar? Då
kan spelet Coach Board Game vara
ett bra hjälpmedel. Genom att på ett
roligt och lättsamt sätt beröra relativt
djupa frågeställningar kan vi utvecklas i tanke, handling och beslut.
Spelet går ut på att svara på frågor om dina val, om framtidstro och
om känslor inför specifika situationer och handlingar. Spelet är ett sätt
att utvecklas som individer och medmänniskor vilket stämmer väl över-
www.bhsavez.org 9
Odlazak velikog
borca za pravdu
U
četvrtak, 5. decembra, u 96. godini
umro je veliki Nelson Mandela. Ta
vijest munjevito je
obišla svijet i naišla na ogromnu
tugu i respekt na svim meridijanima zemaljskog šara. Povodom
njegove smrti odmah su se oglasili najuticajniji ljudi današnjice i izrazili duboko poštovanje
prema ovom dosljednom borcu
protiv aparthejda, segregacije i
siromaštva,prvom demokratski
izabranom crnom predsjedniku
Južnoafričke Republike, dobitniku Nobelove nagrade za mir i
nagrade Saharov, koju dodjeljuje
Europski parlament.
Američki predsjednik Obama je
u televizijskom obraćanju iz Bijele kuće istakao da je Mandela
bio„uticajan, hrabar i istinski
dobar“, da je „svojim hrabrim
dostojanstvom i nepokolebljivom
voljom da žrtvuje svoju slobodu
za slobodu drugih, transformirao Južnu Afriku i sve nas pokrenuo“.
Generalni sekretar Ujedinjenih
nacija Ban Ki-moon odao je počast Nelsonu Mandeli nazvavši ga
„divom pravde“ koji je inspirirao
pokrete za slobodu širom svijeta.
Britanski premijer David Cameron izjavio je da je „veliko svjetlo
ugašeno“ smrću Mandele i da će
u Downing streetu zastave biti
spuštene na pola koplja. Cameron je za Mandelu još rekao da je
„suštinski globalni heroj“, a šef
francuske diplomatije Laurent
Fabius ga je nazvao „harizmatič-
Piše: Dr. Izet Muratspahić
Mandela:
“Naši zajednički ciljevi
moraju biti pomirenje i
koegzistencija različitih
kultura, religija i rasa”
nim divom“. Južnoafrički predsjednik Jacob Zuma saopćio je
da je Mandela ikona borbe protiv
aparthejda u Južnoj Africi i jedna
od najuticajnijih političkih ličnosti 20. vijeka.
I tako redom. Odasvud respekt,
žalost i pohvale za doprinos globalnom cilju pravde.
Mandelin odlazak rastužio je sve
dobronamjerne ljude svijeta koji
su u ovom mirnom i uvijek nasmijanom čovjeku osjećali iskrenog
govornika i strastvenog humanistu koji ih je inspirirao na dobra
djela, istinu i pravdu kao univerzalne vrijednosti čovječanstva za
koje se i sam cijelog života zalagao.
10 Glas BiH | broj 166 | novembar-decembar 2013.
„Ja sam u osnovi optimista“, govorio je. „Ne znam da li to proizlazi iz odgoja ili karaktera.
Biti optimista znači držati glavu
usmjerenu prema suncu krećući
se stalno naprijed. Bilo je puno
mračnih trenutaka u kojima je
moja vjera u humanost bila na ispitu, ali nisam mogao i nisam se
želio prepustiti očaju, jer to je put
u kojem leže poraz i smrt“.
Doista, ako se kratko osvrnemo
na njegov život i sve teškoće koje
je morao savlađivati na tom putu,
uvjerit ćemo se da je za to trebalo
beskrajno puno snage, strpljenja i
optimizma.
Rođen je 1918. godine u Južnoafričkoj Republici, diplomirao
pravo na Univerzitetu Witwaterstrand 1942. godine, postao prvi
advokat crnac u Južnoafričkoj Republici. Mandela je 1948. godine
pristupio Afričkom nacionalnom
kongresu (ANC), formiranom s ciljem borbe protiv rasne diskriminacije crnaca, a 1950. godine imenovan je za predsjednika kongresa.
Zbog svoje borbe protiv državnog
aparthejda u Južnoafričkoj Republici, prvi put bio je uhapšen 5.
augusta 1962. godine, a ukupno
27 godina svog života proveo je u
zatvorima. Borba protiv rasizma
brzo je zavladala cijelim svijetom, a Mandela je postao simbol
ove borbe, te je 1990. godine, na
mnogobrojna pisma i proglašenjem amnestije tadašnjeg šefa
države Willema de Klerka, bio
oslobođen u svojoj 71. godini.
Nakon izlaska iz zatvora Mandela je naporno radio na uspostavi
demokratske Južnoafričke Republike, a 1992. godine na prijedlog de Klerka, od strane naroda
izglasan je ustavni amandman
koji crncima garantuje jednaka prava. Tako je Mandela uspio ostvariti svoj davnašnji san.
Nakon izglasanog amandmana
Nelson Mandela je izabran za
predsjednika Južnoafričke Republike, te je zakletvom 10. maja
1994. postao i prvi crni predsjednik zemlje. U toku petogodišnjeg
obavljanja funkcije šefa države
formirao je novi ustav, te pokrenuo „komisiju za istinu i pomirenje“, čiji je cilj bio istraživanje
kršenja ljudskih prava. Mandela
je, također, tokom svog mandata
pridavao veliku važnost reformi
zemljišta, borbi protiv siromaštva
i pojačavanju zdravstvenih usluga. Odbio je drugu kandidaturu
na mjesto predsjednika Južnoafričke Republike, a na njegovo
mjesto došao je Thabo Mbeki.
Nakon što je napustio predsjedničku dužnost, Mandela je osno-
vao fondaciju pod svojim imenom, koja je vodila borbu protiv
siromaštva, HIV-a i AIDS-a. Kasnije se povukao i živio u rodnom
selu Qunu.
Na koncu, treba spomenuti i jedan kuriozitet u vezi s našom domovinom. Naime, iako je odbijao
mnoge nagrade u svijetu, bivši
južnoafrički predsjednik Nelson
Mandela, primio je 2006. godine
nagradu Centra za mir i multietničku saradnju iz Mostara i tom
prilikom uputio srdačnu pismenu poruku građanima Bosne i
Hercegovine sljedeće sadržine:
„Iako sam primio mnogo nagrada
za svoj doprinos očuvanju mira u
svijetu, bio sam ugodno iznenađen kada sam saznao da su ljudi iz
vaše zemlje odlučili da mi ukažu
ovu čast. Iskreno me raduje ukoliko sam na bilo koji način inspirirao ljude Bosne i Hercegovine,
koji su pretrpjeli mnoge patnje, da
nastave sa radom na pomirenju i
uspostavljanju trajnog mira. Južna
Afrika je udaljena od vaše zemlje,
ali mi smo ujedinjeni u globalnoj
borbi za mir, koji, bez obzira na
sve, nema alternative. Naši zajednički ciljevi moraju biti pomirenje
i koegzistencija različitih kultura,
religija i rasa. Ovo je moja poruka
građanima Bosne i Hercegovine i
želio bih još jednom da im se zahvalim na ovoj nagradi’“.
Ako pogledamo stvarnost u našoj
domovini i svakidašnja vaskrsenja fašisoidnih ideja, onda se ova
poruka čini dobrim primjerom i,
po mom mišljenju, ne bi bilo loše
da je naši „čuvari stada“ javno
pročitaju pred svako od njihovih
„historijski važnih“ zasjedanja na
kojima su srčano jedinstveni da
ne nađu nikakvo rješenje.
Jer, da zaključim sa još jednom
divnom misli slavnog Mandele:
„Niko se nije rodio sa mržnjom
u srcu prema osobi različite boje
kože, porijekla ili religije. Ljudi
se uče da mrze, a ako se mogu naučiti da mrze, mogu se naučiti i
da vole, jer ljubav je prirodnija
ljudskom srcu“.
www.bhsavez.org 11
Västerås: Dan državnosti
Svečano obilježeni Dan državnosti BiH i 20 godina postojanja Udruženja „Most“ Västerås
Centralna manifestacija obilježavanja Dana državnosti Bosne i
Hercegovine u Švedskoj priređena
je u subotu 23. novembra 2013. godine u Västeråsu. Proslava sedamdeset godina državnosti BiH uveličana
je svečanošću povodom dvadesete
godišnjice Bh. kulturnog udruženja
”Most” Västerås. Cjelodnevnoj manifestaciji prisustvovali su i gosti
iz nekoliko organizacija i udruženja: BHRF, NBV, BHUF, BHŠSŽ,
predstavnici Merhameta, Bošnjačke
islamske zajednice Švedska, udruženja ”SveBiH” Skulstuna, ”Miris”
Örebro. U kulturno-umjetničkom
programu učestvovali su članovi
Udruženja ”Most” i folklorni ansambl ”Zlatni Behar”iz Arboge.
Prekretnica za BiH
Privilegiju da bude član prvog
Upravnog odbora udruženja ”Most”
Västerås imao je Smajo Murguz,
trenutni predsjednik uspješnog fudbalskog sportskog kolektiva BSK
(Bosanski sportski klub) Västerås.
Murguz se obratio prisutnim zvanicama na svečanosti i čestitao Dan
državnosti govoreći o sedamdeset
godina postojanja i opstanka Bosne
i Hercegovine u njenim istorijskim
okvirima.
12 Glas BiH | broj 166 | novembar-decembar 2013.
”Ovdje smo da obilježimo događaj koji je značio prekretnicu u postojanju Bosne i Hercegovine i kojim
su udareni temelji na kojima počiva
i današnja BiH. Naša država u svojoj
dugoj istoriji imala je više značajnih
datuma, ali se zasjedanjem ZAVNOBiH-a 25. novembra 1943.godine
obnovila državnost BiH. Prije sedamdeset godina u Mrkonjić Gradu,
prvi put u istoriji BiH, sastali su se
predstavnici svih naroda i donijeli
odluku koja će odgovarati zajedničkim interesima svih koji žive u BiH.
ZAVNOBiH je djelo i tekovina svih
naroda Bosne i Hercegovine i Dan
državnosti je kontinuitet koji potvrđuje opstanak naše države. Principi
i temelji ustanovljeni na zasjedanju
u Mrkonjić Gradu potrebni su nam
i danas jer se naši građani i dalje
bore za svoju zemlju i svoja prava.
Moramo ustrajati u izgradnji BiH
kao zemlje općeg dobra”, riječi su
Murguza.
Predsjednik Saveza bosanskohercegovačkih udruženja u Švedskoj Azra Jelačić goste je pozdravila
prigodnim govorom, prisjetivši se
istorijskog zasjedanja u Mrkonjić
Gradu.
”I danas BiH ima slične probleme kao što je to bilo te davne 1943.
godine. Bosnu i Hercegovinu dijele
i dijeliće je uvijek, ali mi to nikada
ne smijemo dozvoliti. Danas svako
mora preuzeti ličnu odgovornost za
našu domovinu BiH i štititi njene
interese”, riječi su Azre Jelačić.
Dvadeset godina ponosnog
rada
Predsjednik BSK-a Smajo Murguz prisjetio se osnivanja i prvih
dana rada Udruženja ”Most”.
”Te davne 1993. godine sigurno
nisam pretpostavljao da ću poslije
toliko vremena stajati na ovom mjestu i govoriti o našem udruženju.
Svi su mislili da ćemo se zadržati
u Švedskoj dvije ili tri godine i da
idemo nazad prema BiH. Ipak, to se
nije desilo, a danas s ponosom mogu
čestitati 20 godina uspješnog rada
svima koji su bili aktivni članovi
udruženja, želeći da nastavimo i dalje sa aktivnostima, te da pomažemo
jedni drugima kao što smo to činili i
do sada”, istakao je Smajo Murguz.
Sekretar GO Udruženja ”Most”
Nedžad Bajramović također se obratio prisutnima i govorio o prvim danima ovog udruženja.
”Osnivačka skupština udruženja održana je 22. novembra 1993.
godine, trinaest dana nakon rušenja
Starog mosta u Mostaru po kojem
je udruženje dobilo ime. Prije dvadeset godina živjeli smo u teškim
uslovima i imali smo veliku potrebu
i želju da se okupimo u novoj sredini i na taj način pokažemo svoj
identitet, svoju kulturu i tradiciju.
Istovremeno, postojala je potreba da
se pomogne i ljudima koji su ostali
u BiH u vrijeme rata, pa smo organizovali brojne humanitarne akcije. Danas, nakon dvadeset godina,
možemo reći da je naše udruženje
uradilo mnogo pozitivnih stvari u
očuvanju bh. identiteta u Švedskoj.
Cijelo vrijeme radili smo aktivno i
na integraciji naših članova u novom društvu i s ponosom možemo
da kažemo da naših članova ima u
svim segmentima švedskog društva,
te da su ovdje veoma uspješni i cijenjeni ljudi. Tokom našeg postojanja osnovane su muzička i folklorna
sekcija, te bosanska dopunska škola
koje su aktivno predstavljale kulturu i tradiciju BiH. Posebno smo
ponosni na Svjetsko prvenstvo u
malom nogometu za dijasporu BiH
koje je održano u maju 2013. godine u organizaciji našeg udruženja
i BSK Västerås i potporu BHRF-a.
Ponosni smo i na naš sportski klub
osnovan 2005. godine koji bilježi
značajne uspjehe u četvrtoj diviziji
švedske nogometne lige. Na kraju,
udruženje nije rezervisano samo za
ljude iz BiH, nego za sve ljude koji
žele da se učlane i budu dio našeg
udruženja”, naglasio je sekretar
Udruženja ”Most” Västerås, Nedžad
Bajramović.
Nakon svečane akademije gosti
Udruženja ”Most” Västerås uživali
su u zabavnoj večeri uz popularnu muziku i pjesme benda ”Ritam
Srca”.
E.Zeba
www.bhsavez.org 13
Prva knjiga autora Fikreta Hodžića
Autobiografija mladog čovjeka kojem pokretač za pisanje nije bila mržnja nego ljubav
Promocija knjige „I ja sam iz Srebrenice“ održana je u nedjelju 17.
novembra 2013.godine u Udruženju
„BiH“ Norrköping. Autor knjige Fikret Hodžić na promociji je govorio
o svom djelu, istaknuvši da je nastalo kao revolt jednog mladog čovjeka
prema društvu u kojem živi. Knjiga
je namijenjena prvenstveno mladim
ljudima koji trebaju znati istinu o
Srebrenici i priča je to o životu mladića koji smatra da su problemi u
životu samo prolazna stvar, te da se
uvijek treba boriti za promjene.
„Moj život u BiH obilježila su dva
perioda. Prvi je bio aktuelan u vrijeme rata od ’92. do ’95. godine dok
drugi period traje od završetka rata
pa sve do danas. Iako sam u ratu imao
bezbroj loših iskustava, ovaj drugi period obilježen je, čini mi se, mnogo
većom bitkom. Opisao sam postratni
život izbjeglice koji je imao posljedice i ostavio traga na meni. Bile su
to godine poniženja i osjećaja manje
vrijednosti u društvu koje je odbijalo
prihvatiti izbjeglice i riješiti njihove
probleme“, kazao je Fikret Hodžić,
koji smatra da svi koji čitaju knjigu
mogu pronaći jedan dio sebe i povezati cijelu priču sa svojim iskustvima.
Hodžić je knjigu napisao jednostavnim jezikom, nastojeći opisati
detalje iz rata u Srebrenici i ostaviti
pisani trag o strahotama iz rata, sa
željom da knjiga bude vodilja svim
ljudima koji su imali slična iskustva.
„Priču u knjizi obilježio je nestanak mog oca i ovo je djelo posvećeno
i njemu i svim drugim srebreničkim
očevima koje je odnio vihor rata.
Iako sam neizmjerno tužan zbog gubitka, moj pokretač za pisanje nije
bila mržnja nego ljubav. Pisao sam o
sebi i o svojoj porodici i to tako da ne
osjećam mržnju prema onima koji su
mi učinili loše stvari i koji su krivi
za nestanak mog oca. Ova knjiga je
posvećena i mojim prijeratnim prijateljima Peđi i Nevenu, čiji su roditelji pravili greške u prošlosti što nas je
sve dovelo u situaciju u kojoj se nalazimo danas“, riječi su autora knjige.
E. Zeba
14 Glas BiH | broj 166 | novembar-decembar 2013.
“Ćuprija na Drini” - svjedok tragičnih sudbina
Turisti će u kamenom gradu
udahnuti prošlost, ali nećemo
doživjeti da se iko pokloni
nevino ubijenim civilima.
Ćuprija na Drini, čuveni Most
Mehmed-paše Sokolovića stoljećima
nosi breme vremena i svako malo
svjedoči o stradanju. Danas u žiži
interesovanja je nešto sasvim drugačije. Dvije godine unazad ponikao
je uz ćupriju Kameni grad Nemanje
Kusturice izgrađen „brzinom svjetlosti” i budžetskim novcima. Koštalo
je milione, a vlasnici kompleksa, između rijeka Drine i Rzava, su 51 %
Kusturica i 49 % općina Višegrad i
Vlada Republike Srpske. Srednjovjekovni grad inspirisan djelima i likovima nobelovca Ive Andrića, mješavina je različitih epoha i stilova od,
vizantijskog i otomanskog perioda,
pa do renesanse i klasicizma.
Šetnja kroz prošlost uz tužbe
Turistička agencija „Andrić grada“ uz sadržaje unutar kompleksa
organizuje i koncerte, predstave, promociju filmova. Sve u slavu Andrića
a nerijetko i samog predsjednika
RS-a Dodika.
Značajna investicija od koje slaba
fajda Višegradu, bar tako tvrde lokalne vlasti kojima ne pada na pamet da
se presele u zgradu općine, sagrađenu u Andrić gradu. Nad kamenim
gradom nadvila se i tužba koju su
podigli nasljednici višegradskog zemljoposjednika Pašana Hadžića na
čijoj je zemlji bespravno podignut
ovaj kompleks.
Kako ukloniti „Živu lomaču”?
Malo dalje, u Pionirskoj ulici u
Višegradu, lokalne vlasti čine sve
kako bi nestali tragovi brutalnog
zločina nad bošnjačkim civilima spaljenim u kući zvanoj „Živa lomača”.
Obnova kuće u kojoj su kobnog 14.
juna 1992. godine izgorjeli članovi
porodice Jasmina Delije ali i više od
70 civila Bošnjaka, žena i djece, počela je polovinom oktobra na inicijati-
vu Udruženja „Žena žrtva rata”.
Jasmin je jedan od onih koji žele
pomoći jer to je način da sačuva sjećanje na majku, snahu i bratovog sina,
koji je imao tek jednu godinu života
kada je spaljen. Kuća će biti mjesto
pred kojim će učiti fatihu. To ga i drži
u životu. Uostalom, kao i sve one koji
su najbliže izgubili u plamenu koji je
zapalio zločinac Milan Lukić.
Lokalnim vlastima smetnja je
ova kuća u Pionirskoj koju žele srušiti zbog izgradnje ceste. Žele, zapravo, izbrisati sjećanje na zločin.
Svakodnevne intervencije policije i
odluka građevinske inspekcije da se
obustave radovi nisu omeli članove
Udruženja „Žena žrtva rata”. Bakiru
Hasečić, predsjednicu udruženja ove
stvari podsjetile su na ’92. godinu,
ali je ostala nepokolebljiva. Bošnjake nisu zaplašili prijetnjama i već je
okončana prva faza radova.
- Uspjeli smo izdržati sve pritiske
i evo fala Bogu pri kraju smo, kaže
Bakira Hasečić, predsjednica Udruženja „Žena žrtva rata”.
Za Hajrudina Kurtalića obnova
kuće dug je prema spaljenim civilima ali i drugim žrtvama višegradskog progona, a jedna od tih žrtava
bio je i njegov otac.
— Odveden je noć prije spaljivanja na Bikavcu, doveli su ga u Vilinu
Vlas i strijeljali na obali Drine, priča
Hajrudin Kurtalić.
Višegrad - poput kamena!
Za razliku od lokalnih vlasti,
obični građani Višegrada svjesni su
šta se u ovom gradu desilo devedesetih. Komšije Srbi dali su graditeljima
besplatno i vodu i struju za obnovu.
Višegrađani kojima je stalo do obnove kuće uputili su apele za pomoć
u rekonstrukciji objekta, koji bi, u
svakoj normalnoj zemlji na svijetu,
bio sačuvan kao spomenik stradanja
nedužnih civila i opomena budućim
generacijama. Ni Ivo Andrić nije slutio da će grad poznat po „Ćupriji na
Drini” danas skrivati tragične sudbine svojih stanovnika, tragičnije nego
one opisane u njegovim djelima.
Jedno je sigurno - turisti će u kamenom gradu udahnuti prošlost, ali
nećemo doživjeti da se iko pokloni
nevino ubijenim civilima Bošnjacima, bačenim sa ćuprije, spaljenim u
Pionirskoj, na Bikavcu, silovanim u
Vilinoj Vlasi. Hladan poput kamena,
grad nazvan po nobelovcu Andriću,
odvući će pažnju sa mjesta na kojima
su tamničari dvadesetog stoljeća zauvijek ugasili nečije snove. Biće novca
za „Andrić grad”, ali ne i mjesta za
„Lomaču”, Bikavac ili Vilinu Vlas.
Tekst i Foto: Elvira Aganović
www.bhsavez.org 15
Dan državnosti u Växjöu
Manifestaciju obilježilo prikupljanje humanitarne pomoći i posjeta koalicije ”Prvi mart”
Bosanskohercegovačka udruženja
iz Kronoberga prvi put su zajednički
napravila program za Dan državnosti.
Svrha je bila prikupiti humanitarnu
pomoć za Srebrenicu i istočnu Bosnu. Posebno je bila značajna posjeta
predstavnika koalicije „Prvi mart“
Nedima Jahića i Almira Salihovića.
Bh. udruženje “Ljiljan” Växjö,
Bošnjačka islamska zajednica Växjö,
bh. asocijacija mladih “BLUSRCU”
iz Alveste, bh. udruženje logoraša
Växjö i “Lillium Bosniacum” Växjö
su 23.novembra 2013.godine napravili izuzetan program za rođendan
naše domovine: sastanak samog vrha
Saveza logoraša BiH i udruženja logoraša iz Göteborga i Växjöa, fudbalski turnir, izložbe, kulturni program,
predavanja o genocidu na švedskom
i bosanskom jeziku i, na kraju, javna
tribina koalicije „Prvi mart“.
Predsjednik Saveza logoraša BiH,
Jasmin Mešković istakao je da je veoma važno da se izvrši registracija
logoraša i žrtava torture putem Saveza da ne bi došli u situaciju da bude
više hrvatskih i srpskih logoraša nego
bošnjačkih. Mešković je istakao i da
Zakon o pravima žrtava torture treba
da uđe u parlamentarnu proceduru,
što je ovih dana i učinjeno.
Na fudbalskom turniru nastupilo
je 11 ekipa iz Alveste, Växjöa, Halmstada i Älmhulta. Nakon igranja u
grupama pristupilo se eliminacionom takmičenju. U finalnoj utakmici
FC Volvo savladao je FK Guber i tako
osvojio titulu najboljeg na turniru.
Za ovu priliku iz Stockholma
maksuz su naručene fotografije srebreničkog pakla. Sadeta Sokol izložila je kerane vezove, a udruženje logoraša iz Växjöa priredilo je izložbu o
logorima u BiH.
Izrazito kvalitetan bio je kulturni dio programa koji su vodili
Amra Huskić i Adis Ćuran. Dječiji
hor Bošnjačke islamske zajednice iz
Växjöa otpjevao je dvije ilahije, dok
je hor udruženja „Ljiljan“ otpjevao
dvije sevdalinke. Folklor iz „Ljiljana“ otplesao je dvije narodne igre i,
po običaju, oduševili su blizu dvije
stotine posjetilaca manifestacije. Sadeta Sokol iz svoje knjige „Iskerane
pjesme“ pročitala je stihove o Srebrenici i Danu državnosti. Mlađahni
Ajdin Turčinović iz Alveste uz gitaru
je otpjevao dvije sevdalinke, kao i veteran Haris Šehić.
Emir Vižlin iz udruženja „Sjećanje na žrtve genocida –Nikad više“
govorio je o genocidu na bosanskom
jeziku, a Emina Džaferović je ovo
predavanje uradila na švedskom jeziku. Edin Osmančević iz Stranke
dijaspore BiH govorio je o potrebi
povezivanja bh. institucija sa bh. građanima u inostranstvu.
Koalicija „Prvi mart“
Almir Salihović opisao je razvoj
koalicije „Prvi mart“ od njenog osnivanja u decembru 2012.godine, uspješan rad na registraciji Srebreničana
16 Glas BiH | broj 166 | novembar-decembar 2013.
za opštinske izbore i njihovu odlučnost da sa ovim procesom nastave i
za sljedeće izbore. Najvažnije je da se
u onim mjestima, gdje je to moguće,
izađe sa zajedničkim kandidatima da
se ne bi bošnjačko izborno tijelo podijelilo između više kandidata i na taj
način izgubilo mogućnost participiranja u upravnim i izvršnim organima.
Nedim Jahić, prvomartovac, govorio je o nesposobnosti bh. političara u rješavanju ključnih pitanja vezanih za obrazovanje, o sve manjem
broju glasača među povratnicima i
iseljenicima. Organi RS-a poništavaju mjesta prebivališta, a komplikovani proces registracije na nivou
BiH „ubija“ volju za ostvarivanje
osnovnih građanskih prava, kao što
je pravo na glasanje.
Javnom tribinom završena je ovogodišnja manifestacija povodom Dana
državnosti, uz obećanje da je ovo tek
početak zajedničkih aktivnosti bh.
udruženja u oblasti Kronoberg.
Muharem Numanspahić
Bosanska dopunska škola Norrköping
Prava svrha ove škole je da djeca nauče ispravno govoriti i pisati na bosanskom jeziku, da se
upoznaju sa kulturom, tradicijom i običajima BiH
Bosanska dopunska škola Norrköping od prošle školske godine ponovo okuplja svoje učenike, što je dobra
vijest za djecu i roditelje koji su porijeklom iz BiH, a žive u Norrköpingu.
Nekoliko godina pauze nije poništilo entuzijazam iskusnog predavača
i učitelja Mustafe Ćatića kojem se
u ovom obimnom poslu pridružila i
Amela Mistrić, a u radu sa djecom
pomaže i učiteljica Alma Mlivić.
”Ja sam ovdje samo učitelj, dok
Amela vodi računa o svemu”, kaže
uvijek dobro raspoloženi Mustafa i
nastavlja priču o dopunskoj školi.
”Na inicijativu Sadete Murić iz
Udruženja nastavnika razmotrili
smo naše mogućnosti i u saradnji sa
Udruženjem BiH iz Norrköpinga odlučili realizovati ideju. Težak je to i
zahtjevan put jer posljednjih godina
u cijeloj Švedskoj sve manje bosanske
djece pohađa ovu vrstu nastave. Na
samom početku prošle godine imali smo devet đaka a evo danas ta je
brojka mnogo veća i u školu redovno
dolazi 20 učenika”, ističe Mustafa.
Škola za bolju budućnost
djeteta
Amela Mistrić ne krije svoj entuzijazam i smatra da će škola imati sve
više đaka.
”Već smo stigli do brojke od dvadeset učenika što je za nas veliki
podstrek da nastavimo sa našim aktivnostima. Pokušavamo obavijestiti
što više roditelja o važnosti bosanske
dopunske škole i važnosti jednog ovakvog obrazovanja. Djeca trebaju da
uče maternji jezik da ne bi otišao u
zaborav i prava svrha ove škole je da
djeca nauče ispravno govoriti i pisati
na bosanskom jeziku, da se upoznaju
sa kulturom, tradicijom i običajima
BiH. Ovo je svakako i prilika za djecu
da iskažu i svoju kreativnost i nauče
se ispravnoj komunikaciji”, ističe Mistrić i dodaje da znanje bosanskog jezika u budućnosti može značiti olakšanje u komunikaciji sa svojim najbližima u BiH, ali pomaže i u slučaju
školovanja ili rada u BiH što može za
ovu djecu biti dobitak u budućnosti.
Nedjeljom od 11 sati
Najmlađi učenici imaju tek pet
godina, dok su oni nešto stariji u
dobi do jedanaest godina. Nastava
se obavlja u Udruženju ”BiH” Norrköping svake nedjelje od 11 do 12.30
sati. Osim nastave, tokom školskih
odmora, djeca imaju priliku za igru,
pri čemu ponovo uče i što je najvažnije međusobno razgovaraju na bosanskom jeziku.
Nedjeljom u prostorijama udruženja možete sresti i roditelje koji se
druže i razmjenjuju korisna mišljenja.
”Želimo da naša djeca rođena u
Švedskoj govore bosanskim jezikom.
Trebaju znati pričati i pisati na maternjem jeziku kako bi se prilikom
posjete našoj domovini mogli sporazumjeti s rodbinom i bližnjima”, kolektivno je mišljenje prisutnih roditelja u školi koji dodaju da je velika
šteta što i drugi roditelji ne vide ovu
priliku i dovedu svoju djecu u školu.
Problem na relaciji roditelji - dopunske škole mogao bi se posmatrati
iz više uglova: nedostatak slobodnog
vremena, puno obaveza za djecu tokom radne sedmice i na kraju (ili na
početku) nezainteresovanost roditelja
za ovu vrstu škole. Posljedice mogu
biti nemjerljive za budućnost djeteta, ali to izgleda znaju samo roditelji
koji imaju vremena i volje dovesti
djecu u bosanske dopunske škole.
E.Zeba
www.bhsavez.org 17
Tomašica: Monstruozno djelo bez presedana
„Ako neko ubije nekoga koji nije ubio nikoga, ili onoga
koji na Zemlji nered ne čini – kao da je sve ljude poubijao;
a ako neko bude uzrok da se nečiji život sačuva –
kao da je svim ljudima život sačuvao.“
(Kur'an, sura El- Maida)
Do sada ekshumirano 430 tijela. Tragedija se manifestira na licima porodica koje svakodnevno
stoje iznad grobnice
Doktor ustavnog prava i profesor
na lajpciškom univerzitetu, akademik Edin Šarčević, prije petnaestak
godina objavio je naučni esej o kolektivnom zločinu koji, prvi put,
argumentirano dokazuje da je u
BiH 1992/95.godine počinjen genocid, masovni zločin koji je u svom
programu imao ideju o istrebljenju
jednog naroda (Bošnjaka). Presude
ratnim zločincima u Hagu to i potvrđuju. Prvi put u svijetu naučni
krugovi prihvatili su ovu tezu, ali to
sasvim malo daje zadovoljštinu žrtvama, kad se u ime zločina formira
„entitet – država u državi“, kad se
međunarodna zajednica zbog svojih interesa upustila u trgovinu pa
amnestirala neke od najstrašnijih
zločina, dajući podršku takozvanim
državotvorcima iz RS-a da do kraja
sprovedu svoje monstruozno djelo.
Prošle godine u prepunoj sali Narodnog pozorišta u Prijedoru govorio
sam o knjizi „Deveta vrata pakla“,
Rezaka Hukanovića, koji je i sam žr-
tva zločina u svom gradu.
Pitao sam publiku: Koliko ima
Srba u sali? Uslijedio je odgovor da
su tu u publici dvije žene i trojica
radnika pozorišta. Pitao sam dalje,
ima li svrhe slušati ispovijest pisca,
kad svako od prisutnih ima sličnu
priču o vlastitom stradanju. Sve se,
dakle, svelo da žrtve na sličnim skupovima sami sebi evociraju uspomene o onome što im se dogodilo.
Sjećamo se kad je objavljena prva
fotografija iz logora Omarska. Tek
tad je na pritisak javnosti „moćna“
međunarodna zajednica blago reagirala. Zločinačka kuhinja mogla je da
nastavi svoju djelatnost, do Dejtona,
a danas se samo finalizira zacrtani
program.
Tomašica najveća masovna
grobnica u BiH
Američka obavještajna služba
CIA 22. decembra 1995. godine, u
svom dokumentu koji nosi oznake
„tajno“, objavila je između ostalog
18 Glas BiH | broj 166 | novembar-decembar 2013.
informaciju da se u Tomašici nalazi
masovna grobnica sa oko 350 ubijenih muslimana.
Danas, cijelih 21 godinu nakon
počinjenog zločina, Božijom voljom,
progovorila su dvojica Srba, pripadnici vojske RS-a, pritisnuti savješću i
noćnim morama, učesnici takozvane
„sanacije“ terena na kojem su počinjeni zločini. Sve ovo potkrepljuje
tezu profesora Šarčevića o kolektivnoj
odgovornosti i zločinu srpske zajednice na tom području. Evo zbog čega.
Počinjen je genocidni zločin. U
njemu učestvuju sve srpske formacije, vojne i civilne, pomognute braćom iz Srbije. O zločinu nema zvaničnih informacija, ali za uklanjanje
tragova zločina angažiraju se firme i
mehanizacija koje razvoze tijela i sahranjuju u prethodno iskopane jame.
Činjenica da su tijela nekompletna i
da se nalaze u više grobnica govori o
premještanju žrtava na različite lokacije. Masovna grobnica Jakarina
Kosa kod Prijedora je u vezi s grob-
Dok se na jednoj strani zločin slavi i manifestira, na drugoj
strani obilascima i politikanskim govorima ne postiže se ništa.
Samo stvarna borba svim sredstvima i pritiscima međunarodnoj zajednici može se postići pozitivan rezultat. Dok god nekažnjeno četnička mladež skandira na stadionima i mitinzima
„Nož, žica, Srebrenica“, pravde neće biti.
nicom Tomašica. Ekshumirano je
800 tijela. Zbog snijega i nevremena
radovi na iskopavanju u Tomašici su
usporeni. Iskopano je 430 tijela, 275
kompletnih, a pretpostavlja se da se
tu krije oko 1.000 zakopanih.
Slike užasa obišle svijet
Pošto je teren glinovit, većina tijela su neraspadnuta. Lični predmeti
i dokumenta već sada identificiraju
imena žrtava. Tragedija ovog zločina manifestira se na licima porodica
koje svakodnevno stoje iznad grobnice i čekaju prve rezultate identifikacije. Svakodnevne su posjete grupa i
pojedinaca iz cijele BiH. Slike užasa
obišle su svijet. Blizina srpskih kuća
govori da su promatrači zločina još
uvijek tu. Zločinački radovi trajali su oko tri mjeseca tokom rata i u
dovoženju mrtvih tijela učestvovali
su Bošnjaci i Hrvati, zatočenici prijedorskih logora, koji su potom likvidirani. Svjedoci i dželati su tu negdje,
slobodni, a vjerujem i uznemireni.
Kažu da nastane bježanija kad se
žuje zvuk kosilice ili traktora jer asocira na dolazak helikoptera, kako su
skoro spektakularno hapsili neke optuženike za ratne zločine.
Zvaničnici RS-a slavili su Dejtonsku slavu, dok su bosanske patriote
evocirali uspomene Prvog zasjedanja
ZAVNOBIH-a. Sarkastično zvuči
parolaška odluka ovog zasjedanja
koju danas papagajski ponavljaju bh.
zvaničnici: „BiH nije nije ni srpska,
ni hrvatska ni muslimanska, ona je i
srpska i hrvatska i ovih ostalih“, rekao bih tako. Čija je ustvari, to samo
Bog znade, ako se zna da su probosanski orijentirane političke partije
i njeni sljedbenici međusobno posvađani, kao šakali oko divljači koju
čejreče svako za sebe.
Savjest međunarodne politike
Tog 25.novembra, ah apsurda, na
Dan državnosti, licemjer, predsjednik Haškog tribunala Theodor Meron, posjetio je masovnu grobnicu u
Tomašici. Rekao je: „Stojim licem u
lice s hororom!“
Šta mu to znači, to samo on zna,
jer stajao je licem u licem i sa konstruktorima tog i takvih horora u
sudnici Tribunala, pa ih potom oslobodio svake odgovornosti. Tu se ogleda savjest međunarodne politike.
Poslije rata obilazio sam mnoge
masovne grobnice u Bosanskoj krajini. U Hrastovoj Glavici silazio mornarskim ljestvama u jamu duboku
petnaestak metara. Nađeno 126 tijela. Tu su nađena i dva tijela Bošnjaka ubijenih 1949. godine. Ubili su ih
očevi monstruma koji su to ponovili
'92. godine. Masovne grobnice, naža-
lost, obilježavaju cijelu BiH.
Prije desetak godina u hali za
identifikaciju „Šejkovača“ u Sanskom Mostu bila je u posjeti naučna
ekskurzija studenata društvenih nauka iz Švedske. Tada je u hali bilo
skoro hiljadu nekompletiranih tijela
iz grobnica s područja Bosanske krajine. Govorio sam im tada o planetarnom zločinu u BiH. Gledali su me s
nevjericom. Imam informaciju da ti
mladi studenti i danas posjećuju svoje psihologe zbog trauma zadobijenih
povodom ove posjete.
Ko se danas bavi traumama cijele
naše zemlje? Niko!
Umjesto zaključka
Pratimo kako se hala „Šejkovača“
ponovo puni mrtvim tijelima Krajišnika. Na dženazama i sahranama
doći će samo Bošnjaci i mali broj Hrvata. Srba neće biti jer ni prethodnih
godina nisu dolazili.
Katarza i pokajanje, ostaće pitanje hoće li se ikada desiti. Podignuta
ruka narodnog heroja dr. Mladena
Stojanovića, koga ubiše četnici u
onom ratu, uperena kao opomena
prema ogromnom monumentalnom
spomeniku takozvanim Borcima
RS-a, oslobodiocima Prijedora je za
neki drugi komentar.
Amir Talić
www.bhsavez.org 19
Seminar BHRF-a u Göteborgu
Predložene promjene u organizaciji Savezne smotre kulture i školstva. Ključna uloga roditelja
u učenju maternjeg jezika kod kuće
”Kultura, kulturna baština, maternji jezik i njegova važnost u očuvanju identiteta, te trendovi u svijetu
u kojem živimo”, bile su teme seminara koji je u organizaciji BHRF-a
održan u Göteborgu 26. i 27. oktobra 2013. godine. Na seminaru su
prisustvovali predstavnici sljedećih
udruženja: ”Bosna” Borås,”BiH” Gislaved, ”Dukat” Göteborg, ”Aktivitet
centar” Halmstad, ”BiH” Karlskoga,
”Kristianstad” Kristianstad, ”Bosanska Krajina” Malmö, ”BKF Sarajevo” Malmö”, Bosansko-švedsko
udruženje pčelara” Mjölby,”BiH”
Norrköping, ”Una” Skövde, ”BiH”
Värnamo,”Most” Västerås,”Ljiljan”
Växjö i ”Miris” Örebro.
U radu seminara učestvovali su
i članovi GO BHRF-a, predstavnici BHŠSŽ-a i BHUF-a. Predsjednik
BHRF-a Azra Jelačić obratila se prisutnima, naglasivši da je tema seminara važna i neiscrpna. Alma Mešić
(NBV) u kratkom obraćanju predstavila se prisutnima i podržala seminarske aktivnosti.
Carina Sommarströ, također iz
NBV-a, održala je predavanje o novim trendovima u komunikaciji i
organizovanju, te istakla važnost
praćenja informacija i promjena u
samim organizacijama i udruženjima. Nakon diskusuje u seminarskim
grupama sumirani su naredni rezultati: naglašeno je da se teško usvajaju
nove ideje i da je potrebno obnoviti
kadar u udruženjima, sa akcentom
na bolji i lakši pristup mladima.
Sudar generacija i nove ideje
Istaknut je problem sudara generacija, neshvatanja i nerazumijevanja, te da je potrebno podijeliti
aktivnosti po starosnim dobima, a
u vođenju saveza angažovati i zaposliti najmanje tri profesionalne oso-
be sa kojima bi predsjednik Saveza
obavljao sve potrebne aktivnosti u
20 Glas BiH | broj 166 | novembar-decembar 2013.
kancelariji Saveza. Uključivanje većeg broja aktivista kako bi rad bio
raznovrsniji i interesantniji, potreba za češćim sastancima i razmjenama mišljenja, praćenje udruženja i
njihovih aktivnosti - samo su neke
ideje koje su predložili učesnici seminara.
Maternji jezik
Predavač Izet Muratspahić govorio je o maternjem jeziku kao instrumentu očuvanja identiteta i kulture.
Istakao je ključnu ulogu roditelja u
učenju maternjeg jezika kod kuće.
Maternji jezik je vrlo bitan instrument u svim segmentima našeg življenja i bitan je za komunikaciju i
izražavanje emocija. Muratspahić
je istakao da roditelji ne bi trebali
unositi zbunjenost kod djece i pričati sa njima na švedskom i bosanskom jeziku, a pogotovu ne praviti
mješavinu od ova dva jezika.
Koncept Savezne smotre
2014. godine
Azra Jelačić govorila je o važnosti objavljivanja informacija o promjenama koje se dešavaju u udruženjima i oblasnim organizacijama,
počevši od adresa, broja članova te
promjenama vezanim za imenovanje predsjednika i članova GO,
kako bi komunikacija između udruženja i Saveza bila mnogo kvalitetnija. Azra Jelačić istakla je važnost
edukacije članstva u vladanju elektronskom prepiskom jer je to jedan
trend koji se u današnjem društvu
mora pratiti.
Tokom seminara razmatrane su
potrebe za novim sadržajima, te je
naglašeno da će Odbor za kulturu
BHRF-a raditi na izradi koncepta
smotre 2014.godine. Smjernice i zaključci radnih grupa doneseni na seminaru koji je održan 15. i 16. juna
2013. godine u Norrköpingu biće
platforma za izradu tog koncepta.
Izneseno je mišljenje da Saveznom
smotrom dominiraju nastupi folklornih grupa i da je došlo do određenog stepena zasićenosti publike.
Postoji li interes za učenje
maternjeg jezika?
Rasprava koja je vođena na temu
maternjeg jezika odnosila se na djecu i omladinu koja su prije dvadeset
godina stigla u Švedsku. Često se
može čuti da roditelji nisu zainteresovani da im djeca uče maternji
jezik. Ponekad se ova konstatacija
koristi kao izgovor u sredinama da
bi se pokrila nespremnost organizovanja bosanskih dopunskih škola.
Pitanje je kako doći do zainteresovanih roditelja koji žele da im djeca
uče maternji jezik? Prijedlog je da se
više koriste Internet društvene mreže i Internet stranica Saveza, te da
se u magazinu ”Glas BiH” piše često
o ovoj problematici i mogućnostima
organizovanja škola.
Riječ ”škola” podrazumijeva veliki angažman, materijalna sredstva
i aktivnost u čiji rad bi se trebalo
uključiti veći broj članova udruženja. Možda baš to stvara otpor?
Pitanje je na koje se treba i mora
naći odgovor te omogućiti djeci i nastavnicima na bosanskom jeziku da
osmisle nastavu na svoj način. Mišljenje je da bi se školske aktivnosti
vezane za učenje bosanskog jezika,
istorije i geografije mogle organizovati po principu pričaonica: vrijeme
je za bajku/priču, učimo bosanski
jezik, nacrtajmo/naslikajmo riječ,
bosanski atlas. Bitno je informisati
i potaknuti sva udruženja koja imaju školske aktivnosti da se prijave
Odboru za školstvo BHRF-a i uvrste
ovaj program u rad bosanskih dopunskih škola u Švedskoj.
Učesnici seminara imali su mogućnost pogledati i dokumentarni
film ”Put spasa” Ismeta Muratspahića koji je predstavio sudionike
proteklog rata u BiH i njihova svjedočenja o koridoru Grebak koji je
značio život za stanovnike opkoljenog Goražda i okolnih mjesta, ali i
smrt za mnoge koji su zbog umora i
hladnoće ostali na tom putu.
Sadeta Pašović
www.bhsavez.org 21
BiH u jesen 2013.
Ništa se u Banjaluci ne zove kako se zvalo, počevši od imena naselja pa do imena ulica
Kada u Bosnu morate iznenada,
onda gledate kojom agencijom najbrže do nje stići. Vremena su se promijenila, postoje i avionske linije, maksuz za narod, jeftine i plaho dobre,
kao što je to mađarski Wizzair. Punpuncat avion tog 18. novembra 2013.
Malmö-Tuzla, čekiranje uobičajeno, nema označenih sjedišta, ali se
zna da će svi sjesti, pa opet gužva, ko
će prvi u avion, tipično za nas, kao
ono kad u Bosni u autobus ulazi svega nekoliko putnika a satraše se ko će
prvi ući. Preko 150 putnika, po eglenu shvatiš iz svih krajeva bivše nam
Juge: Bošnjaci, Srbi, Hrvati...
Zanimljivi putnici
Goran preko puta mene sa suprugom i kćerkom od šest godina zaputio se kaže u Mali Zvornik, na jednu
heftu, da posjeti oca pred operaciju i
vidi rodbinu, a u Malmö došao 2002,
iz ekonomskih razloga, radi kao mesar, a podobro obrazovan. Bolje mu
kaže nego u Srbiji, gdje se teško živi.
Iza moga sjedišta književnik i
umirovljeni brigadir Velid Bajramović, vraća se nakon druge uspješne
turneje u Švedskoj i Danskoj, te lijepih književnih večeri u Malmöu,
Helsingborgu, Växjöu (posebno hvali
Bosanskohercegovačko-švedski savez
žena), Jönköpingu i Boråsu, te Odenseu i Köpenhamnu. Veli da je dobro
prihvaćena najnovija knjiga ”Dnopolje” (2013.), koja kaže simbolički
ocrtava teško stanje u BiH, koja je
haman došla do dna. Kad tako govori
brigadir Bajramović, šta tome dodati!
Avion slijeće, nakon samo dva sata
ugodne vožnje i kulturne usluge poljskih stjuardesa. Odjednom gromoglasan aplauz - stjuardese kažu da su
Bosanci otvoreni i temperamentni!
Premaleni aerodrom Dubrave
Kada sletite u Tuzlu, dočekuje
vas ljubazno osoblje na premalom
aerodromu Donje Dubrave, općina
Živinice, kao i uhodana granična
policija, sve kao u Europi. Problem
je kako se prevesti do destinacija na
koje ste naumili. Za sada svakog čeka
naručeno auto, koliko putnika toliko
auta (!), koja nisu jeftina, ili taksi koji
naplaćuje marku po kilometru jednosmjerno. Nema organiziranog prevoza. Najviše je putnika iz Bosanske
krajine, ali kažu još nema dogovora
Wizzaira s Aerodromom Banjaluka.
Putnici komentarišu da je to samo iz
političkih razloga, neki dodaju biće
na proljeće.
Čeka me svojim autom Sanjanin
Senad Ikanović (30), vlasnik ćevabdžinice ”Saraj”, najbolje u čaršiji,
bio i evropski prvak u kik-boksu koji
i dalje trenira, uz to ima i školu za
mlade, sve da bi preživjeli. Najgore je mladima, svi hoće vani, 60.000
fakultetlija bez posla. - Nisam ranije razmišljao da napustim Sanu, ali
počeo sam. - Ne plašim se za sebe i
ženu, preživjećemo, ali šta će biti sa
mojim sinom – pita se Ikanović.
Povratnička jesen
U Sanskom Mostu predivna jesen,
Sana nabujala do trbuha novog-novcatog mosta na kojem piše da je grad
osnovan 1244. godine. Srećem Nihada Ključanina ispred njegove knjižare, proći nikako dok se kahva ne
22 Glas BiH | broj 166 | novembar-decembar 2013.
popije. Ključanin je živio u Malmöu
i vratio se s porodicom u svoju Sanu,
sada je delegat Stranke za bolju budućnost u skupštini općine, inače na
čelu Saveza logoraša. Raspričao se i
kaže da ipak ne vidi bolju budućnost,
mada se u Švedsku ne bi vratio. To
potvrđuje i Ismet Bešić, takođe povratnik iz Švedske. Radi kaže u računovodstvu i zadovoljan je životom.
Obojica su sa rahmetli Fuadom Zukićem bili tokom rata u rukovodstvu
Udruženja Sanjana i pomogli značajno u prikupljanju sredstava petom i
sedmom korpusu ARBiH i Sanskom
Mostu, bez kojega ne mogu pa kad se
i živi teško.
Slično govore i Orhan Nezirević i
supruga, isto povratnici iz Švedske,
drže knjižaru u Prijedorskoj, a dvije
ćerke u Sarajevu, jer u Sani kruha za
mlade nejma. Potvrđuju to i dvije sestre Mehadžić, od kojih je mlađa navratila u Sanu, sada u Ministarstvu
vanjskih poslova BiH u Sarajevu.
Odmah do knjižare obućarska radnja
Muhameda Talića, također povratnika iz Švedske. Kaže da se nekako
preživi, kruha još ima. U Biblioteci
na kahvi kod Amira Talića, pokazuje mi fotose sa dodjele ovogodišnje
književne nagrade koju je dobio u
Sarajevu, zasluženo, zbog knjige „Na
ručku kod Obame“, aferim!
Deseta vrata pakla
U Prijedoru u studiju „NTV 101“
srećem vlasnika Rezaka Hukanovića: pjesnik, pisac, recitator, glumac,
novinar, padobranac, pustolov, šeret
... Hukanovićevo drugo izdanje dokumentarnog romana ”Deseta vrata
pakla - Pola godine u logorima smrti
Omarska i Manjača” postala je ponovo bestseller i promoviše se s posebnom medijskom pozornošću širom
BiH. Na promociju u Prijedoru došli
Senad Hadžifejzović i Nermin Alukić-Čerkez. Priča mi Hukanović da
će sredinom decembra promovirati
roman u Göteborgu, Halmstadu, Värnamu, Malmöu i Odenseu. Roman je
opet aktuelan zbog zbivanja u BiH,
onda su tek u žižu naše priče došli
Tomašica i Prijedor s novim podacima, koji su zapanjili svijet. Hukanović naglašava: „Nevladine organizacija i udruženja logoraša govore o 700,
siguran sam da je u Omarskoj ubijeno
preko hiljadu osoba. Broj stradalih
veoma je teško utvrditi, u naletima
četničkih paravojnih jedinica ubijane
su cijele porodice, niko nije mogao
prijaviti nestanak. Još davno je Hukanović napisao pjesmu koja sve govori:
Ja sam imao sina i moj komšija Rajko
je imao sina / Ja sam imao kuću i moj
komšija Rajko je imao kuću / Ja sam
svome sinu kupio kompjuter / Moj
komšija Rajko je svome sinu kupio
pušku / A onda je došao rat / Tada
je moj komšija Rajko imao dvije kuće
/ Njegov sin i pušku i kompjuter / A
moj sin je zajedno sa mnom odveden
u Omarsku / A Rajkov sin? / Rajkov
sin je poginuo pucajući na Gradačac /
U kojemu i danas živi moj narod.
Banjalučki ćevapi
Autobus Sanski Most-Banjaluka
poluprazan, karta 11,50 KM u jednom smjeru, do mene sjedi Kondić
iz Dabra, dolazio da vidi napušteno
imanje. Živi u Trnu kod Banjaluke,
gdje je napravio kuću, ali kuka za
Titom i predratnim vremenima: ”Šta
nam ovo napraviše…?” uobičajena je
rečenica kojom Srbi započinju razgovor. Zbori zaista pametno, preko
13.000 Srba samo iz općine Sanski
Most je u Banjaluci, čitaj njenoj okolini, svi žive lošije nego prije rata i
sad se svi pitaju zašto su ratovali?
Mnogo je to teško pitanje, kazaće
mi i urednik u Radio-Banjaluci Radovan Marčeta, koji se nije mijenjao
i ostao ljudina unatoč svemu, ali zna
kao novinar da se jako teško preživljava, jedva…!
Banjaluka suncem obasjana, grad
ne može da primi na ulicama toliki
broj automobila, drva naredana oko
svih zgrada, puno novih objekata, ali
nema privrede ni nekadašnjih 70.000
zaposlenih. Jedino što je isto su banjalučki ćevapi, u ćevabdžinici koja
se nekad zvala ”Kod Bilog”, sada
drugo ime. Ništa se u Banjaluci ne
zove kako se zvalo, počevši od imena
naselja pa do imena ulica, sve se ”poserbilo” kao da tu nikada nisu živjeli Bošnjaci i Hrvati, kojih se vratilo
svega nekoliko procenata. Sjećam se
ratne Radio-Banjaluke kada je spikerica kazala: ”pao je prvi srpski sneg!”
Je li se imalo dalje otišlo?
Život u dvije zemlje
U Tomini na dženazi Smailu
Hodžiću, koji je od raka prerano
umro u 66-toj godini, čitav život proveo u Minhenu, putovao prije rata
svakog petka iz Minhena i svake nedjelje iz Tomine pa pravo na šiktu.
Tek tokom rata došla supruga Behra
pa se i ona zaposlila, jedna kćerka u
Sloveniji, dvije u Švicarskoj, u Tominu se iz Njemačke nakon rata morao
vratiti sin Faruk, jer nije imao papira, iako je babo čitav radni vijek
radio u Njemačkoj, a smrt ne bira,
čestito ni penziju nije primio a čitav
život čekao da penziju u Tomini uživa! Preko 500 duša pred Smailovom
ogromnom kućom, ali njega nema.
Sudbine brojnih ”na privremenom
radu” su slične, nešto bolje se snašli
oni koji su danas ”dijaspora”, ali živjeti na dva mjesta, u dvije zemlje realno je nemoguće!
Vraćam se 25. novembra, na dan
državnosti BiH, koji je proslavilo
pola države, pola prešutilo, sa Senadom Ikanovićem iz Sane za Tuzlu.
Predivni krajolici, jesen da ljepša
biti ne može, pokoja pahulja počinje
se iz neba krasti kod Prnjavora, pa
zloglasni Vučijak, gdje su četnici počeli ”trenirati ” još 1990-tih, pa onda
Stanari, Doboj, Gračanica, Živinice,
Donje Dubrave!
U avionu Tuzla-Malmö prepuno,
Bosanke već naručuju avio-karte za 8.
mart, da u Bosni Dan žena proslave,
kažu džab-džaba! Vrbanjaca i Banjalučana više od pola. Fuad Sačić sa suprugom trknuo preko vikenda do Zenice - roditelji slavili 50 godina braka.
Berka i Ramo Prlja se vraćaju nakon
nekoliko mjeseci, poradili jesenje poslove, obrali plantažu voća, biće rakije, pitaju kako je u Malmöu?
— Dobro, kažem, nije kao u Bosni, koja nam je brzim avionima sve
bliže…
Prekida nas glas stjuardese: ”Vežite se, želimo vam ugodnu dvosatnu
vožnju Tuzla-Malmö!”
Tekst i foto: Fikret Tufek
www.bhsavez.org 23
Vijesti iz MDD ”Merhamet”
Za samo 100 kruna godišnje možete poslati član ”Merhameta”
Muslimansko dobrotvorno društvo ”Merhamet” za
Švedsku osnovano je 1992.godine. U svom radu društvo
pomaže ljudima u BiH, sa posebnim akcentom na narodne kuhinje koje u našoj domovini posjećuje sve više ljudi
koji nemaju osnovna sredstva za život. Predsjednik MDD
”Merhamet” Švedska Fehim Halilović u razgovoru za naš
magazin objavio je informaciju o decembarskoj akciji za
narodne kuhinje u Bosni i Hercegovini.
”Tradicionalno svake godine šaljemo pomoć za kuhinje u BiH. U decembru 2013.godine ’Merhamet’ Švedska
upućuje 130.000 kruna za deset narodnih kuhinja širom
BiH. Nadamo se da će novac koji su skupili naši članovi
biti od pomoći ljudima koji veoma teško žive i jedva sa-
stavljaju kraj s krajem”, kaže Halilović, te naglašava da
će se slične akcije nastaviti i u 2014.godini i poziva sve
zainteresovane da pomognu rad MDD ”Merhamet”.
Više informacija o društvu i aktivnostima u Švedskoj
možete pronaći na www.merhamet.nu.
E.Z.
Semir Osmanagić u Vijetnamu
Zanimljivo predavanje u glavnom gradu Hanoju
U trodnevnoj posjeti Vijetnamu
boravio je direktor Fondacije “Arheološki park: Bosanska piramida Sunca” dr.Semir Osmanagić na poziv
Federacije UNESCO-vih organizacija Vijetnama. Njegov domaćin bio
je direktor dr.sc. Nguyen Van Minh.
Pronalazaču bosanskih piramida
priređen je srdačan doček. U glavnom gradu Vijetnama, šestomilionskom Hanoju, organizovano je četverosatno predavanje dr. Osmanagića o
novom pogledu na fenomen piramida u svijetu s hronologijom otkrića i
istraživanja Bosanske doline piramida. Dvije stotine pedeset posjetilaca
vrlo pažljivo je saslušalo predavanje
Osmanagića nekoliko puta ga prekidajući dugotrajnim aplauzom.
Osmanagić je govorio i o sličnostima u primjeni sakralne geometrije i geomantije (“feng shui”) prilikom gradnje bosanskih piramida i
Imperijalne citadele “Thang Long”
u Hanoju. Naime, graditelji u doba
dinastija Ly i Nguyen raspoređivali
su objekte prema stranama svijeta,
formirali vještačke vodene tokove
pravca istok-zapad, te poznavali geometrijski raspored “Cvijeta zivota”
(“Flower of Life”).
Predavanje je putem interneta,
a zahvaljujući organizaciji HUESA,
direktno prenošeno na 150 skype konekcija, od Brazila i Rusije, do Tajlanda i Australije. Nakon predavanja
su se, uz mnogobrojna pitanja, čuli
i pohvalni komentari Vijetnamaca
24 Glas BiH | broj 166 | novembar-decembar 2013.
koji su već posjetili Visoko i bosanske piramide.
Tri dana se u Vijetnamu govorilo
o Bosni i Hercegovini u pozitivnom
kontekstu, kao zemlji arheologije,
drevnih civilizacija, piramida i kamenih kugli, turizma i volontera. E.Z.
Kim Fielding iz Kalifornije u posjeti BiH
Američka spisateljica iz Kalifornije u jesen 2013.
godine prvi put posjetila Sarajevo i Mostar.
Bosanci mnogo puše i voze kao ludi
Na početku teksta objavljenog na
svom blogu, Kim Fielding piše da je
u Hrvatskoj bila nekoliko puta do
sada, ali da joj je ovo prvi put da boravi u našoj zemlji. “Ljudi koje sam
upoznala u Bosni veoma su ljubazni
i slatkorječivi. Krivudave rijeke, sela
opkoljena sijenom, prodavači kupusa i meda pored ceste čine krajolik
BiH. Stvarno prelijepo, zar ne?” piše
Fielding i nastavlja:
”Sarajevo je predivno i egzotično mjesto. Tokom proteklih stoljeća to je bio grad u koji su stigle
brojne kulture i religije. U vrijeme
turske vladavine i Otomanskog carstva mnogi stanovnici Bosne prešli su na islam pa danas muslimani
(Bošnjaci) čine gotovo polovinu
stanovništva BiH. U Sarajevu se
nalazi i stari grad Baščaršija koja
datira od 16.vijeka i definitivno
donosi draž Istoka. Fascinirajuće je da u Sarajevu možete vidjeti
katoličke katedrale i pravoslavne
crkve koje se tu nalaze već stoljećima, a u isto vrijeme možete čuti
mujezine sa džamija i zvonjavu crkvenih zvona. S prozora jevrejske
sinagoge pruža vam se pogled na
minarete i zvonike katedrala. U
samom centru grada mnogo je građevina iz austro-ugarskog i komunističkog perioda”, ističe Fielding.
“Za nešto više od dva dolara pojela sam kolač i popila kafu. Burek i
napitak platila sam oko tri dolara.
Ovdje ljudi mnogo govore na engleskom jeziku. Imaju dosta profinjen
smisao za humor, mnogo puše i voze
kao ludi. Piju bosansku kafu, jedu
baklavu i vrlo su susretljivi kada
pričaju o svojoj zemlji. Ali, onda je
došao dio gdje mi je srce slomljeno.
Vidjeli ste prelijepi i poznati Stari
most u Mostaru? Uništen je tokom
rata i ponovo sagrađen. Širom BiH
možete vidjeti nešto slično, uništene ili oštećene zgrade. Sarajevom
i Mostarom ne možete prošetati a
da ne vidite ožiljke rata”, piše Kim
Fielding i nastavlja svoju priču sa
”Sarajevskim ružama” kao simbolom grada na Miljacki i onome šta
crvena boja na asfaltu predstavlja.
“I ljudi su na svojevrstan način
obilježeni. Jedan od vodiča u ratu
je izgubio oca, polubrata i baku.
Drugi je bio u okupiranom gradu,
bez lijekova i hrane i gledao kako
njegov voljeni grad uništavaju. Bosanci mogu preživjeti sve sa svojom hrabrošću, smislom za humor
i ljubaznošću. Zbog toga su osvojili
moje srce”, piše na kraju svog bloga
američka autorica Kim Fielding.
K.Fielding
Novosti iz BHUF-a
Peti studentski susret u organizaciji Bosanskohercegovačkog
omladinskog saveza u Švedskoj
(BHUF) održan je 30.novembra
i 1.decembra 2013.godine u Jönköpingu. „Napiši svoju priču“
bila je tema susreta sa ukupno 37
učesnika i svaki student je imao
priliku da napiše svoju životnu
priču. BHUF će objaviti ova djela mladih u publikaciji koja će
se štampati početkom naredne
godine.
Predavači na susretu bili su
Gunnila Zimmerman (NBV) i
Fikret Hodžić koji je u okviru
susreta održao i promociju svoje
knjige „I ja sam iz Srebrenice“.
www.bhsavez.org 25
NIF ”Bosna”: Bajramski turnir
Na turniru nastupilo 20 ekipa.
Veliki jubilej NIF „Bosne“
Tradicionalni fudbalski turnir
kojeg organizuje NIF ”Bosna” iz
Norrköpinga povodom bajramskih
praznika, bio je i ostao najmasovniji među bh. udruženjima u Švedskoj. Na ovom, sedamnaestom po
redu turniru, nastupilo je 20 ekipa:
Stockholm (4), Borås (2), Finspång,
Västerås, Karlskrona, Lidköping,
Malmö, Jönköping i Norrköping (8).
— Moraćemo iduće godine sačekati završetak takmičenja i u višim
ligama. Biće onda više ekipa i više
kvalitetnih igrača, - zaključuje agilni
i zadovoljni predsjednik kluba NIF
”Bosna” Asim Tanković.
Posebnu pažnju gledalaca, njih
oko 400, privukla je ekipa sastavljena od veterana NIF Bosna – igrača,
trenera i članova uprave. Oni su nastupili pod imenom ”Šljokina raja” u
znak sjećanja na prošle godine preminulog trenera Kemala Šljoku, nekadašnjeg igrača zeničkog ”Čelika”.
U grupnoj fazi takmičenja najviše
uspjeha pokazala je ekipa ”Bosniska”
iz Västeråsa, ali su prave takmičarske
borbe nastale tek u četvrtfinalnim i
polufinalnim susretima turnira.
Nekoliko susreta okončano je i
produžecima. Tako je bilo i u finalu
kada je ekipa ”Inter08” sa 1:0 pobijedila favoriziranu ekipu ”Bosniska” iz
Västeråsa. Pobjednička ekipa imala
je i najboljeg golmana, a \orđe Nastov iz Västeråsa ponio je titulu najboljeg igrača turnira.
26 Glas BiH | broj 166 | novembar-decembar 2013.
Pobjedničke ekipe osvojile su vrijedne novčane nagrade, pehare u trajno vlasništvo i poklon pakete sponzora turnira, firme ”PlivitTrade”.
Turnir je ujedno označio i veliki
jubilej – 20 godina od prvog nastupa
NIF ”Bosne” u zvaničnim takmičenjima u Švedskoj.
Tekst i foto:Muhamed Mujakić
BiH u Brazilu
Utakmica na programu 15. juna u ponoć
Fudbalska reprezentacija Bosne
i Hercegovine na Svjetskom prvenstvu u Brazilu 2014. godine nastupiće
u grupi F sa reprezentacijama Argentine, Nigerije i Irana. Svoju prvu
utakmicu Zmajevi će igrati sa Argentinom u Rio de Janeiru 15. juna, a
naredne dvije utakmice sa Nigerijom
(Cuiaba) 21. juna i sa Iranom 25. juna
(Salvador). Već nakon izvlačenja grupa svjedočili smo brojnim kalkulacijama tako da sve reprezentacije u našoj grupi očekuju prolazak u narednu
fazu takmičenja, a posebno su sigurni
simpatizeri Argentine. Ali, veliko takmičenje u Brazilu prilika je za dokazivanje i velike inspiracije, biće to loš
dan jednih i dobre igre drugih...
U posljednjem pripremnom meču
u 2013. godini već smo odigrali sa
popularnim ”gaučosima” i izgubili
rezultatom 2:0. Međutim, bila je to
pripremna utakmica. Znamo da će i
Argentina igrati drugačije, ali znamo
i mi da će i naši igrači na poznatoj
”Marakani” dati sve od sebe i pobijediti Argentinu.
Možda imamo problema u odbra-
ni, možda i na sredini terena ili u napadu, ali ova velika fudbalska svečanost je nešto posebno za nas. Po prvi
put smo na Svjetskom prvenstvu i to
u Brazilu, a prvi meč igramo sa velikom Argentinom i to na popularnoj
”Marakani”.
Nesumnjivo, BiH će pratiti veliki
broj navijača i to može odrediti smjer
utakmice. Podrška sa tribina i vjera
u mogućnosti reprezentacije biće dobitna kombinacija, a onda će Bosna
i Hercegovina postati hit Svjetskog
prvenstva u Brazilu. E.Zeba
Sarajevska ”trojka” promoviše bh. reprezentaciju
Uspjeh
bosanskohercegovačke
fudbalske reprezentacije na kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo
u Brazilu 2014. godine, inspirisao
je mnoge u Bosni i Hercegovini, pa
tako i radnike sarajevskog Gradskog
saobraćajnog preduzeća. Od novembra mjeseca 2013. godine Sarajevom
kruži tramvaj ”trojka” oslikan u čast
fudbalske reprezentacije Bosne i
Hercegovine.
Tramvaj plavo-žute boje, sa naslikanom ogromnom loptom ukraše-
nom stiliziranim zmajem, saobraća
na relaciji Baščaršija-Ilidža. U saopštenju iz Javnog komunalnog preduzeća GRAS navodi se da su
uposlenici ove firme dobrovoljnim
prilogom prikupili sredstva za materijal i tramvaj oslikali u vlastitoj režiji nakon isteka radnog vremena, a
u znak podrške bh. reprezentaciji za
postignuti uspjeh u proteklim kvalifikacijama i plasman na Svjetsko prvenstvo u Brazilu 2014. godine.
E.Z.
www.bhsavez.org 27
Udruženje “Bosna i Hercegovina” Norrköping i ove
godine omogućilo je svojim
članovima posjetu Bosni i
Hercegovini. Najbrojniji u
ovoj zanimljivoj ekipi bili su
i ovoga puta članovi folklornog ansambla udruženja u
pratnji iskusnog koreografa
Faruka Sarajlića. Bilo je to
putovanje za pamćenje i posjeta brojnim gradovima u
BiH: Sarajevu, Tuzli, Zenici, Srebrenici...

Download Report