GLAS BISTRE BESPLATNO JAVNO GLASILO OPĆINE BISTRA BROJ 26 GODINA Vii lipanj 2013. Čitateljima i svim mještanima Bistre čestitamo Dan antifašističke borbe i Dan državnosti Dani Bistre 2013. donosimo cjelovit program priredbi Lokalni izbori 2013. novi mandatI guliću i hdz-u 2 1 4 5 6 7 3 GLAS BISTRE BROJ 25 • GODINA VIi • ožujak 2013. impressum: Časopis GLAS BISTRE je besplatno javno glasilo Općine Bistra. Tiskano u nakladi 2.000 komada. Mještani Bistre koji iz bilo kojeg razloga nisu dobili časopis na kućnu adresu svoj primjerak časopisa mogu podići u prostorijama Općine Bistra. Materijale ne vraćamo. Svi članaci i ilustracije koji nisu posebno potpisani autorski su uradak urednika časopisa. U OVOM BROJU: RUBRIKE: 04 iz rada općinskog vijeća 05 odluke i obavijesti 16 vijesti foto reportaže: 02 Uskrsna jajca 35 Hrvatska perunika sadržaj: izbori 2013. 06 Izbori za Europski parlament izdavač: 07 Izbori za lokalnu samoupravu OPĆINA BISTRA zaštita i samozaštita Bistranska 98 Poljanica Bistranska 14 Bistranski vatrogasci upozoravaju 10298 BISTRA spektakli Davorin Bažulić 18 8. Dani Bistre, 2013. program priredbi i manifestacija uredništvo: Davorin Bažulić, komunalne aktivnosti Krešimir Gulić, 22 Uređenje prometnica Darko Sever-Šeni i vodotokova urednik: kontakt: tel: 01 3391 684 fax: 01 3391 684 gsm: 099 2861 333 e-mail: animamedia2012@gmail.com suradnici u ovom broju: Klementina Batina, Ivan Bažulić, Nina Coha Godec, Stjepan Eršek, Vera Grgac, Tonči Jelavić, Josip Kovačević, Ivan Medvidović, Dražen Mufić, Michael Muhar, Domagoj Sironić, Darko Slukan, Danijela Studak internet izdanje: http://www.bistra.org grafička priprema: Davorin & Ivan Bažulić tisak: T. P. Podružnica Bistra slika na naslovnici: Hrvatski stijeg na Kleku (1182 m) Snimio: Davorin Bažulić 18 ‘Dani Bistre’ su skup priredbi koje pod pokroviteljstvom Općine Bistra za Vas potpuno volonterski organiziraju članovi bistranskih udruga. Posjet svim priredbama je slobodan i neće Vas ništa koštati - samo ćete se ugodno provesti, a Vaš će dolazak razveseliti one koji su se potrudili učiniti Vam ugodu. 22 Stručno izvedeni hidro-tehnički radovi potoke štite od prijetnji koje nepovratno mogu uništiti njihovu krajobraznu i gospodarsku vrijednost . razgovor s povodom 24 Katarina Mavrlja Matuško, načelnica PP Zaprešić sport i rekreacija 26 Uspješna sezona NK Bistra 26 Održan Uskrsni malonogometni turnir 27 Bistranski hrvači treniraju i pobjeđuju kultura i baština 28 Uskrs obilježen jagnušima i pisanicama 29 Općinska knjižnica Bistra, mjesto posjećenih priredbi i gostovanja 30 Zakaj? Za kaj! 31 Izrada dokumentacije o staroj bistrajnskoj hiži 32 Bistranska baština: tradicija, kulturne akcije i inicijative hrvatski biseri 34 Hrvatska perunika, hrvatski nacionalni cvijet 27 Čitatelje časopisa pozivamo da dođu na međunarodni hrvački turnir i podrže bistranske borce. Tko zna, možda ćete jednom moći reći da ste ovog dečka koji hrva na Olimpijskim igrama gledali već u njegovim sportskim početcima. 32 Zbirka predmeta pohranjena u zgradi satre škole, kao i ostale zbirke koje se još mogu naći u privatnim ostavštinama ili su pohranjene u arhivima javnih institucija svjedoče o životu i povijesti Bistrana te bi ih svakako trebalo prikupiti i objediniti na jednome mjestu. IZ RADA OPĆINSKOG VIJEĆA općine bistra posljednja sjednica 4 Općinskog vijeća Općine Bistra u starom sazivu U radu 29. sjednice Općinskog vijeća Općine Bistra održane 17. travnja 2013. godine i posljednje u ovom sazivu Općinskog vijeća nisu sudjelovali članovi oporbe Na sjednici se nisu pojavili opor- komunalnog otpada. U ovom beni vijećnici, a tijek sjednice je projektu Općina Bistra je ponoprotekao na uobičajeni način, vo prva u Hrvatskoj, a projekt će pri čemu je za čitatelje, kao i biti financiran županijskim sreduvijek, najzanimljiviji dio ve- stvima. zan uz Aktualni sat, dio SjedU momentu dok čitate ove retke nice u kome Općinski načelnik Načelnik je najavio i izgradnju mandat ovog saziva Općinskog nazočne vijećnike informira o novog autobusnog stajališta na učinjenom u razdoblju protek- lokaciji iznad Sportske ulice u vijeća biti će okončan. lom od prethodne sjednice kao Donjoj Bistri te javne rasvjete u No ovi su ljudi četiri godine vodi- i o planiranom za buduće razdo- Gospodarskoj zoni, napravljen je idejni projekt izgradnju nogoli Općinu Bistra pa neka za neka blje. buduća vremena ostane zapisano da su ga činili predsjednik Općinskog vijeća Stjepan Drviš (HDZ), potpredsjednici Eduard Kovačević (HDZ) i Petar Belušić (HSU), dužnost tajnika OV obavljao je Marijan Špoljar dok su mu članovi bili Zdravko Brezak (tijekom mandata zamijenio ga je Ivan Medvidović), Mladen Štefanec, Franjo Bajzec, Marija Gregurović, Miroslav Rogina, Ivan Grgurić, Zvonimir Car, Kristijan Pismar i Maja Jedvaj svi izabrani s liste HDZ, te Ivan Grgec i Dragutin Žiljak koji su izabrani Vijećnici Općinskog vijeća Općine Bistra formiranog na temelju lokalnih izbora 2009. godine na svojoj posljednjoj sjednici s liste SDP s time da je Dragutin Žiljak tijekom trajanja mandata Kako je u proteklom vremenu stupa između Novaka i Bukovja postao nezavisni zastupnik. dosta toga je učinjeno, a o dijelu za kojeg će uskoro biti raspisan toga pišemo i u sadržaju ovog natječaj, a u planu je i izgradnja Novo Općinsko vijeće Općine broja časopisa, spomenut ću novih dionica nogostupa u PodBistra formirano je na bazi samo nekoliko projekata koje gorskoj i Stubičkoj ulici itd ... rezultata Izbora za članove je načelnik najvio za buduće predstavničkih tijela jedinica razdoblje i koji nisu spomenuti Bude li količina realiziranih prolokalne i područne (regionalne) na drugim stranicama časopisa. jekata u mandatu novog saziva samouprave koji su održani Općinskog vijeća istovjetna 19. svibnja 2013. i o čemu više Od planova za buduće razdo- količini realiziranih projekata možete čitati na stranicama blje načelnik je spomenuo pilot u mandatu ovog saziva, bit će časopisa koje slijede. projekt odvojenog prikupljanja uspješan. Sredinom travnja održana je posljednja sjednica Općinskog vijeća Općine Bistra formiranog prema rezultatima lokalnih izbora 2009. godine. GLAS BISTRE BROJ 26 • GODINA Vii • lipanj 2013. Djelatnici i načelnik Općine Bistra upoznati s činjenicom da određeni broj mještana Bistre ima problem vezan uz pristup i spajanje na prošle godine izgrađenu optičku telekomunikacijsku mrežu, odnosno s korištenjem MaxTV i ADSL usluge. Načelnik Općine Bistra poziva sve građane koji imaju takav problem da se jave Općini Bistra kako bi zajedno riješili problem. jedinstveni upravni odjel općine bistra Jedinstveni upravni odjel Općine Bistra svakoga dana počinje s radom u 7,30 sati, a završava s radom u 15,30 sati. Dnevni odmor u tijeku rada traje 30 minuta, a koristi se u vremenu od 10,30 do 11,30 sati. Uredovno vrijeme za rad sa strankama Jedinstvenog upravnog odjela Općine Bistra je: Ponedjeljkom, srijedom i petkom od 08,00 - 10,30 i od 11,30 - 15,00 sati, odluke i obavijesti Optička veza Djelatnici Jedinstvenog upravnog odjela utorkom i četvrtkom ne primaju stranke. komunalni redar Komunalni redar, čiji je rad usko povezan s boravkom na terenu, sa strankama radi: Zainteresirani mještani javiti se mogu: • osobno u Općinu Bistra, Bistranska 98, Poljanica Bistranska, 10298 Bistra • telefonom na broj 3390 039 • elektroničkom poštom na adresu: opcina-bistra@zg.t-com.hr. Ponedjeljkom i srijedom od 08,00 – 11,00 i od 11,30- 13,00 sati. načelnik općine bistra Načelnik Općine Bistra stranke prima utorkom od 8,00 - 11,00 sati uz prethodnu najavu. BROJ 26 • GODINA Vii • lipanj 2013. GLAS BISTRE 5 izbori za europski parlament Držeći se pravila da slika govori više od riječi, najvažnije pokazatelje i održane 14. travnja 2013. godine kao i Izbore za članove predstavničkih općinske načelnike, gradonačelnike, župane i njihove zamjenike održane Izbore za Izbor članova u Europski parlament iz Republike Hrvatske u Bistri je obilježila vrlo mala izlaznost birača koja je sa svega 14,74% birača koji su izišli na izbore manja i od ‘mizernih’ 20,84% koliko ih je izišlo na državnoj razini. izlaznost birača Od ukupno 5.441 birača izborima je pristupilo 802 birača ili 14,74 % dok izborima nije pristupilo 4.639 birača ili 85,26%. 85,26% 14,74% izišli su na izbore nisu izišli na izbore na državnoj razini zastupnike u eu parlament ostvarili su: 1. HDZ, HSP, AS, BUZ 40,81% 2. SDP, HNS, HSU 25,81% 3. HRVATSKI LABURISTI 13,38% 13,38% 40,81% 25,81% 6 REZULTATI izbora za europski parlament - 14.04.2013. GLAS BISTRE Izuzetno mali izlazak na Izbore za Izbor članova u Europski parlament iz Republike Hrvatske - kojima se odazvao tek svaki peti državljan (20,84%) - neupitno pokazuje porast hrvatskog euroskepticizma u odnosu na rezultate referenduma. Iako to nije argument za ozbiljnu BROJ 26 • GODINA Vii • lipanj 2013. politološku analizu, činjenice govore da su u povijesti Hrvatima ‘gazde’ i učestalo stolovale u gradu čije je ime počinjalo slovom ‘B’ (Beč, Budimpešta, Beograd) i to se za nas nije pokazalo osobito dobrim. Na redu je Bruxelles... U skladu s očekivanjima Izborima za članove predstavničkih tijela jedinica lokalne i regionalne (područne) samouprave kao i Izborima za općinske načelnike, gradonačelnike, župane i njihove zamjenike pristupio je tri puta više birača nego Izborima za Europski parlament. REZULTATI izbora za članice / članove općinskog vijeća općine bistra - 19.05.2013. Općinsko izborno povjerenstvo pravovaljanim je prihvatilo šest kandidacijskih lista. Glasovanju je pristupilo 46,05% birača. Važećih listića 96,67%. REZULTATI Izbora za općinskog načelnika općine bistra - 19.05.2013. Općinsko izborno povjerenstvo pravovaljanim je prihvatilo kandidature dva kandidata. izbori za LOKALNU SAMOUPRAVU rezultate Izbora za članove u Europski parlament iz Republike Hrvatske tijela jedinica lokalne i regionalne (područne) samouprave te Izbora za 19.5.2013. godine predočavamo s nekoliko grafičkih prikaza. Glasovanju je pristupilo 46,03% glasača. Važećih listića je 98,09%. BROJ 26 • GODINA Vii • lipanj 2013. GLAS BISTRE 7 izbori za LOKALNU SAMOUPRAVU ČLANOVI OPĆINSKOG VIJEĆA OPĆINE BISTRA DANIJEL DRVIŠ MIROSLAV ROGINA GORNJA BISTRA rođ. 17.08.1972. POLJANICA BISTRANSKA rođ. 07.09.1971. hdz hdz hdz FRANJO BAJZEC MARIJA GREGUROVIĆ MIRJANA ZRINJSKI GORNJA BISTRA rođ. 25.11.1956. GORNJA BISTRA rođ. 08.02.1962. POLJANICA BISTRANSKA rođ. 08.11.1965; Ž hdz hdz hdz TEA KRANJEC 8 KLEMENTINA BATINA DONJA BISTRA rođ. 22.12.1968. NINO VRBAN SENKA GULIĆ NOVAKI BISTRANSKI rođ. 09.10.1978. POLJANICA BISTRANSKA rođ. rođ. 07.12.1987. POLJANICA BISTRANSKA rođ. 25.09.1970. hdz hRVATSKI LABURISTI hRVATSKI LABURISTI GLAS BISTRE BROJ 26 • GODINA Vii • lipanj 2013. Rezultati izbora za lokalnu samoupravu pokazuju povjerenje bistrana u dosadašnje vodstvo, nepovjerenje u političku vrijednost dosadašnje oporbe i pojavu novih političkih opcija. ZVONIMIR CAR VEDRAN ŠPOLJAR NOVAKI BISTRANSKI rođ. 30.04.1981. BUKOVJE BISTRANSKO rođ. 30.07.1982. hdz hdz EDVARD PRIHISTAL VERA GRGAC OBOROVO BISTRANSKO rođ. 09.08.1978. NOVAKI BISTRANSKI rođ. 04.02.1954. hdz hdz IVAN GRGEC DAVOR KRIŽANIĆ SDP HSP AS GORNJA BISTRA rođ. 13.07.1956. POLJANICA BISTRANSKA rođ. 19.07.1964. Što se tiče do sada vladajućih, tu nema velike promjene u dosadašnjem odnosu snaga vladajućih prema oporbi. HDZ je, doduše, osvojio jednog vijećnika manje nego 2009. godine, ali njegovih 11 zastupnika su i dalje dominantna većina koja osigurava političku stabilnost Općinskog vijeća. I to sve usprkos zamjetnom podmađivanju vijećničkog kadra bistranskog HDZ-a jer su iz starog saziva Općinskog vijeća ostala samo četiri vijećnika dok su ostalih sedam vijećnika po prvi put u Općinskom vijeću. Dvojica od njih, Danijel Drviš i Vedran Špoljar nastavljaju ‘obiteljsku’ tradiciju - oba su u vijeću ‘zamijenili’ svoje očeve. Oporbeni SDP i HSU bilježe lošije rezultate nego na prethodnim lokalnim izborima, a isto tako oporbeni HNS koji, nakon izbora 2009., ni na ovim izborima po drugi put uzastopno ne uspijeva osvojiti niti jedan mandat. Nakon promjene predsjednika ogranka i neuspjeha na izborima za Vijeća mjesnih odbora, bistranski SDP nastavlja gubiti povjerenje bistranskih birača. Sa skoro 15% glasova na prošlim lokalnim izborima postotak glasova stranke je na ovim izborima pao tek na nešto više od 10% glasova. U odnosu na izbore 2009. čak tridesetpostotni trend pada broja glasova rezultira činjenicom da će SDP u ovom sazivu Općinskog vijeća imati samo jednog vijećnika, dok HSU više nema niti jednog vijećnika. Politički prostor su najbolje iskoristili Hrvatski laburisti-stranka rada i HSP AS. Laburisti su na ovim izborima postali druga po jačini bistranska politička opcija te u novom sazivu vijeća imaju dva, dok HSP AS ima jednog vijećnika. BROJ 26 • GODINA Vii • lipanj 2013. GLAS BISTRE izbori za LOKALNU SAMOUPRAVU IZABRANI NA IZBORIMA 19. SVIBNJA 2013. 9 izbori za LOKALNU SAMOUPRAVU 10 Nakon objave rezultata lokalnih izbora pitali smo kandidate za općinskog načelnika kao i nositelje svih lista za članice / članove Općinskog vijeća Općine Bistra koliko su zadovoljni ostvarenim rezultatima. Evo njihovih izjava... Krešimir gulić, Općinski načelnik Općine Bistra i nositelj liste Hrvatske demokratske zajednice Drage moje Bistranke, dragi Bistrani, iskreno zahvaljujem svima vama koji ste se u nedjelju 19. svibnja odazvali na glasovanje i još jednom dokazali svoju zrelost i odlučnost da aktivno sudjelujete u kreiranju političkog života naše Općine. Posebno i od srca zah- valjujem svima vama koji ste i ovoga puta dali svoj glas meni, mojemu zamjeniku i kandidatima s liste Hrvatske demokratske zajednice. Dokazali ste da mi vjerujete, da ste zadovoljni mojim radom i radom mojih suradnika, a vaše povjerenje nama je poticaj za još odlučniji pristup ostvarenju zadanih ciljeva i dovršetku započetih projekata. zdravko majzec, neovisni kandidat grupe građana za Općinskog načelnika Općine Bistra Temeljem rezultata lokalnih izbora u općini Bistra, čestitam dosadašnjem i budućem načelniku Kreši Guliću, te mu želim daljnje uspješno obnašanje dužnosti. zultat je realan. Nadam se da će ova moja kandidatura doprinijeti demokratizaciji naše sredine u smislu da u budućnosti projekti i ideje nestranačkih osoba budu Izbornim rezultatom sam jednako vrijedno valozadovoljan , naravno ne rizirani i podržani. onako kako bih to bio u slučaju pobjede, ali s Zahvaljujem svim obzirom na nestranačku biračima i ljudima koji su i nezavisnu kandida- izašli na izbore, a temeljem turu te dosadašnju mog izbornog remoju političku zultata u Oborovu Bi- živom, posebno neangažiranost, taj re- stranskom, u kojem sumještanima. GLAS BISTRE BROJ 26 • GODINA Vii • lipanj 2013. zahvaljujem svojim nositelj liste Hrvatski laburisti stranka rada ivan grgec, nositelj liste Socijaldemokratska partija hrvatske Zahvaljujem svim biračima koji su izašli na izbore, a posebno onima koji su svoj glas dali Hrvatskim laburistima – Stranci rada. Prije svega, čestitam pobjednicima na prošlim lokalnim izZadovoljni smo rezultatom i borima gospodinu Krešimiru mjestima u Općinskom vijeću, Guliću i gospodinu Severa pogotovo time što smo pos- Šeniju te svim novoizabranim tala druga stranka u Bistri, iako općinskim vijećnicima. smo stari tek godinu dana. To ukazuje da su naše mještanke Zahvaljujem svim mještanima i mještani prepoznali naš rad u Bistre koji su izašli na izbore, zadnjih godinu dana, a mi ćemo a posebno onima koji su svoj to povjerenje znati opravdati. glas dali Općinskoj organizaciji SDP-a Bistra. Kao vijećnik svoju ću dužnost obavljati časno, služit ćemo Nadali smo se dobiti dva isključivo interesima svih vijećnika u općinskom vijeću građana, a ne pojedinaca i od- te nam je falilo četiri do pet govorno kontrolirati potrošnju glasova za dva vijećnika. Isto javnog novca. Sve koji djele tako smo se nadali da će omnaše mišljenje i težnje pozivam jer vladajućih i opozicije biti da nam se pridruže. ravnomjerniji. davor križanić, nositelj liste Hrvatska stranka prava Dr. Ante Starčević Prvo koristim priliku da se zahvalim svim biračima koji su izašli na glasanje, a posebno našim glasačima i simpatizerima HSP AS. Bez obzira na pokušaj diskreditacije ASP AS podružnice Bistra od strane nekih članova HSP Daniela Srba, birači su pokazali svoje povjerenje pravaškoj opciji pod vosdtvom Ruže Tomašić na nivou cijele države pa tako i nama na Bistri. Kad se sve zbroji i uzme u obzir pokvareni pokušaj da nas se lažima diskreditira, a za koji ćemo dokazati našim građanima i to vrlo brzo da nam je u interesu poštenje, razvitak i općenito boljitak naše Bistre, ja sam zadovoljan rezultatima izbora. BROJ 26 • GODINA Vii • lipanj 2013. GLAS BISTRE izbori za LOKALNU SAMOUPRAVU nino vrban, 11 izbori za LOKALNU SAMOUPRAVU Krešimir Gulić, Općinski načelnik Općine Bistra Na funkciju Načelnika Općine Bistra, Krešimir Gulić je uzastopno biran u šest mandata. Krešimir Gulić je rođen 23.07.1963. u Bistri gdje je završio osnovnu školu dok srednju i Višu prometnu školu završava u Zagrebu. U politiku se aktivno uključio prije osamostaljivanja Republike Hrvatske te je u razdoblju 1990. - 1995. bio Predsjednik Vijeća tadašnje Mjesne Zajednice Bistra, a 1995. godine, kada je Općina Bistra formirana u njezinom sadašnjem obliku, postaje prvi - i do danas jedini - Načelnik Općine Bistra. Krešimir Gulić je oženjen, otac je dvoje djece i stalno živi u Oborovu Bistranskom. darko sever-šeni, Zamjenik općinskog načelnika Općine Bistra Darko Sever-Šeni je rođen 13. travnja 1958. u Poljanici Bistranskoj. Cijeli radni vijek proveo je radeći u upravnim strukturama. U Općini Bistra je zaposlen od samog njenog formiranja u obliku samostalne upravne jedinice 1995. godine. Prije stupanja na dužnost zamjenika načelnika Općine Bistra obavljao je dužnost Pročelnika jedinstvenog upravnog odjela Općine Bistra. Darko Sever-Šeni je udovac, otac je dvoje djece i stalno živi u Poljanici Bistranskoj. 12 GLAS BISTRE BROJ 26 • GODINA Vii • lipanj 2013. Molimo sve vlasnike ili korisnike zemljišta na području Općine Bistra na kojima je zasađeno razno drveće (voćke, borovi, čempresi, živice i sl.) da odrežu i uklone granje koje ometa i ugrožava odvijanje prometa i kretanje pješaka ulicama i javnim površinama. Navedene radove potrebno je izvršiti što prije jer će u protivnom taj posao obaviti djelatnici Komunalnog gospodarstva Bistra d.o.o. i obrezano granje ostaviti na zemljištu vlasnika ili korisnika. Komunalni redar Dubravko Markotić Ugovor o sufinanciranju radova na obnovi i dogradnji Dječjeg vrtića ‘Kapljica’ Između Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije kao ugovaratelja i Općine Bistra kao korisnina sklopljen je 6. svibnja 2013. godine Ugovor o sufinanciranju radova na obnovi i dogradnji Dječjeg vrtića ‘Kapljica’ u Poljanici. Ovim ugovorom Ministarstvo se obvezalo sufinacirati ovaj projekt do maksimalnog ukupnog iznosa sufinanciranja od 795.000,00 kuna uključujući tu i PDV, a sredstva su osigurana u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2013. godinu. Općina Bistra Ugovorom se obvezala na provedbu Projekta obnove i dogradnje dječjeg vrtića ‘Kaplica’ uključujući i provedbu postupka javne nabave, a provedbeno razdoblje projekta je najduže do 31. ožujka 2014. godine. odluke i obavijesti OBAVIJEST GRAĐANIMA U ime Općine Bistra ugovor je potpisao načelnik Krešimir Gulić, a u ime Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije gospodin Branko Grčić, potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije. BROJ 26 • GODINA Vii • lipanj 2013. GLAS BISTRE 13 zaštita i samozaštita iz rada bistranskih vatrogasaca Bistranski vatrogasci održali su izbornu skupštinu i izabrali nove dužnosnike U dvorani DVD Bistra održana je 23. ožujka 2013. godine izborna skupština društva. Nakon podnošenja i usvajanja podnesenih izviješća skupštinari su zahvalili na ostvarenim dostignućima dosadašnjeg vodstva nakon čega se prešlo na izbor dužnosnika koji će društvo voditi sljedeće četiri godine. Novo vodstvo Dobrovoljnog vatrogasnog društva Bistra čine: Predsjednik: Mario Špoljar, 091 3390 096 Zamjenik predsjednika: Štefan Vodopija,, 091 3390 094 Zapovjednik: Marko Škrlin, 091 3390 093 Zamjenik zapovjednika: Željko Derviš, 091 3390 091 Tajnik: Tonči Jelavić, 091 3390 092 savjeti dobrovoljnog vatrogasnog društva bistra za spaljivanje na otvorenom prostoru Dobrovoljno vatrogasno društvo Bistra poziva mještane Općine Bistra da tijekom radova na čišćenju poljoprivrednih i drugih površina, kao i kod spaljivanja korova, suhe trave i ostalog niskog raslinja, budu posebno pažljivi pri rukovanju vatrom ili lako zapaljivim predmetima. Osoba koja spaljuje korov ili pali travu na otvorenom prostoru dužna je o tome obavijestiti Dobrovoljno vatrogasno društvo Bistra. Obavijest možete podnijeti slijedećim osobama: - zapovjednik DVD Bistra Škrlin Marko 091/3390 093 - zamjenik zapovjednika DVD Bistra, Derviš Željko 091/3390 091 Prilikom obavještavanja obavezno treba navesti slijedeće podatke: - mjesto i vrijeme spaljivanja; - naziv i veličinu površine spaljivanja; - broj osoba koje će obavljati spaljivanje i osiguranje; - opis tvari koje će se spaljivati; - preventivne mjere koje će se poduzeti za vrijeme spaljivanja; - osobne podatke osobe koja prijavljuje spaljivanje. spaljivanje se može vršiti Tek nakon dobivene suglasnosti dvd-a Bistra Za dobivanje suglasnosti za spaljivanje biljnog otpada potrebno je poduzeti preventivne mjere kako se vatra ne bi proširila na druge površine ili objekte. Preventivne mjere osiguranja područja za spaljivanje su: - tvari koje se spaljuju moraju biti smještene na dovoljnoj udaljenosti od vodova električne energije, javnih cesta, industrijskih postrojenja, stambenih, građevinskih i drugih objekata koje bi vatra i dim mogli ugroziti; - mjesta spaljivanja potrebno je osigurati sigurnosnim pojasom u krugu od najmanje 3 metra; - ovisno o količini tvari i veličini površine koja se spaljuje potrebno je osigurati nazočnost dovoljnog broja osoba sposobnih za početno gašenje požara; - uz mjesto loženja potrebno je osigurati i postaviti priručna sredstva za gašenje (lopata, metlanica, grablje-metalne, voda, i dr.), a količina i broj istih mora odgovarati količini tvari i veličini površine koja se spaljuje; - paliti kada je mirno vrijeme Sve informacije o neovlaštenom paljenju potrebno je prijaviti nadležnoj policijskoj postaji na telefonski broj 192. U vremenskom razdoblju od 01. lipnja do 30. rujna zabranjeno je svako paljenje vatre na otvorenom prostoru. 14 GLAS BISTRE BROJ 26 • GODINA Vii • lipanj 2013. U subotu 4.svibnja bistranski vatrogasci i njihovi gosti iz DVD-a Ivanec tradicionalno su zajednički obilježili Dan Sv.Florijana, zaštitnika vatrogasaca, kojom prigodom je održana svečana sveta misa u kapelici Svetoga Vandelina u Donjoj Bistri, a nakon toga i zajedničko druženje u vatrogasnom domu. (ds) POLJOKEM d.o.o. Tel: 01/ 3391-595 • Tel./Fax: 01/ 3390-246 OBOROVO BISTRANSKO, F. GULIĆA 4 - jednodnevni pilići plin u boci sjemenska roba gnojiva stočna hrana cement, vapno ... L IMO X DONJA BISTRA, MOKRIČKA 10 TEL: 01/ 3390-504 FAX: 01/ 3357-607 GSM: 091/ 5045-535 e-mail: valentino.belinic@gmail.com www: soboslikar-belinic.hr vijesti 27.3.2013. Vuglenari gostovali na TV Jabuka Nikola Krušlin u tradicionalnom vuglenarskom izgledu slovu vatre i ostalim obredima nakon kojih su župljanima dijeDopredsjednik Udruge Vuglenari Poljanica - Bistra Ivan Medvidović, tajnik Ivan lili ribice, vino i sokove, a u znak Škrlin i član udruge Ivan Pokos u studiju TV Jabuka slave Isusova uskrsnuća tradicionalno su zapaliti i Uskrsni krijes. Dopredsjednik Udruge Vu- je termin snimanja i emitiranja Tijekom emisije članovi udruglenari Poljanica - Bistra Ivan emisije bio neposredno pred ge su pozvali domaćine i cijeMedvidović, tajnik Ivan Škrlin te Uskrs ovom prigodom Vugle- lu ekipu emisije na Uskršnja članovi udruge Ivan Pokos i Niko- nari su najavili događanja ve- događanja u Bistri, a domaćini la Krušlin gostovali su u nedjelju zana uz obilježavanje ovog su to prihvatili i obećali napraviti 24.3.2013. na TV Jabuka u emisiji velikog katoličkog blagdana u prilog o aktivnostima Vuglenara ‘Fio Show’ . kojima će i sami imati zapaženu za svoju emisiju. ulogu. Vuglenari su najavili Tom su prilikom gledateljstvu svoje učešće u obredima Velike Gostovanje Vuglenara može se ukratko predstavili rad Udruge, subote kada su sudjelovali u vidjeti i na www.youtube.com. Općinu Bistra i našu župu, a kako čuvanju Isusova groba, blago- (im) 12.4.2013. stjepan godec nastavlja predvoditi bistranske umirovljenike U prostorijama Društvenoga doma Bukovje održana je izborna skupština Udruge umirovljenika Općine Bistra, na kojoj je još jedan mandat za rukovođenje udrugom povjeren dosadašnjem predsjedniku Stjepanu Godecu. Skupštinari su sve svoje odluke donijeli jednoglasno, a aktivnosti biti će na tragu dosadašnjeg rada, od nabavke ogrjeva, odlaska na izlete i liječenje u toplice do pomoći svojim socijalno ugroženim i bolesnim članovima. U radu Skupštine sudjelovao je i načelnik Općine Bistra Krešimir Gulić, koji je, istaknuvši zadovoljstvo njihovim dosadašnjim radom, i ubuduće obećao svekoliku općinsku pomoć. Nakon službenog dijela događanja uslijedilo je već uobičajeno druženje uz pjesmu i ples okupljenih bistranskih umirovljenika. 16 (ds) GLAS BISTRE BROJ 26 • GODINA Vii • lipanj 2013. Varaždinsko Hrvatsko narodno kazalište gostovalo u Bistri Nakon prošlomjesečnog cabaret nastupa Adama Končića i koncerta Savskih valova kazališna događanja na bistra- nskoj pozornici nastavljena glumačku postavu predvodio su jučerašnjim gostovan- poznati hrvatski glumac Ljujem varaždinskog Hrvatskog bomir Kerekeš. narodnog kazališta, čiju je Brojnoj bistranskoj publici varaždinski glumci predstavili su se satiričnom komedijom ‘Skupština’, a samo događanje održano je u sklopu ovogodišnjeg šestog po redu Glumačkog festivala u Krapini. vijesti 9.4.2013. Ovim nastupom popularni krapinski GFUK zabilježio je svoj drugi nastup u Bistri, nakon lanjske izvedbe komedije ‘Dimnjačar’, a sva kazališna događanja u organizacijskom pogledu zajednički su uradak Općine Bistra i Udruge Bistrajnski potepuhi. (ds) 20.4.2013. Sastanak organizatora CIOFF festivala u Bistri U prostorijama Vinskog podruma u Poljanici održan je 20. travnja radni sastanak kulturnoumjetničkih društava organizatora CIOFF-ovih festivala u Hrvatskoj vezan uz termine održavanja festivala tijekom 2014. godine kojem je predsjedavao g. Ante Cukrov, jedan od osnivača i tajnik hrvatske sekcije CIOFF-a, Međunarodnog savjeta organizatora festivala folklora i festivala u 2014. godini kako bi stranim grupama bilo moguće tradicionalne umjetnosti. nastupiti više puta na različitim Gostovanja folklornih skupina lokacijama za vrijeme jednog s tridesetak i više članova plus putovanja. Time bi folklornim rekviziti za nastupe i našim skupinama dolazak bio zadruštvima, ali i stranima, pred- nimljiviji, a programi festivala stvljaju značajan trošak i jed- atraktivniji. nostavno se ne isplati organizirati daleka putovanja radi Sastanku su nazočili predjednog ili dva nastupa. Stoga stavnici nekoliko društava, a je osnovna tema sastanka bila KUD Bistra su predstavljale koordinacija termina održavanja predsjednica društva Marija Bažulić i tajnica Antonija Prša. Prije početka radnog dijela sastanka nazočne je pozdravio načelnik Općine Bistra g. Krešimir Gulić i zaželio im uspješan rad i ugodan boravak u Bistri, a nakon načelnikovog pozdrava sudionicima radnog sastanka članovi naših ‘Bistrajnskih kraluša’ i tamburaške sekcije izveli su prigodan glazbeno-pjevački folklorni program. BROJ 26 • GODINA Vii • lipanj 2013. GLAS BISTRE 17 8. DANI BISTRE PROGRAM PRIREDBI I MANIFESTACIJA vrijeme mjesto održavanja naziv i opis priredbe organizator i sudionici priredbe subota, 1. lipnja 2013. 8:30 poljanica oš bistra sljemensko podneblje hrvački klub ‘bistra’ 19. međunarodni hrvački turnir - EKIPE IZ HRVATSKE I INOZEMSTVA četvrtak, 6. lipnja 2013. 18:00 donja bistra src bistra turnir sela bistranskog podgorja nogometni klub ‘bistra’ - EKIPE naselja općine bistra + ivanec i jablanovec petak, 7. lipnja 2013. 18:00 donja bistra turnir sela bistranskog podgorja nogometni klub ‘bistra’ - EKIPE naselja općine bistra + ivanec i jablanovec 19:00 poljanica otvorenje izložbe slika udruge ama-artem udruga ama-artem + gosti src bistra kc bistra subota, 8. lipnja 2013. 9:00 poljanica oš bistra 18:00 donja bistra src bistra obilježavanje završetka rukometne sezone 2012./2013. ženski rukometni klub ‘bistra’ + gosti turnir sela bistranskog podgorja nogometni klub ‘bistra’ - EKIPE naselja općine bistra + ivanec i jablanovec Nedjelja, 9. lipnja 2013. 15:00 poljanica 6. izložba vina udruge vinara, vinogradara i ljubitelja dobrog vina UDRUGA VINOGRADARA + KUD BISTRA, MPZ BISTRA BISTRAjNSKI POTEPUHI 16:00 donja bistra turnir sela bistranskog podgorja nogometni klub bistra - EKIPE naselja općine bistra + ivanec i jablanovec dom vinara i vinogradara src bistra - završnica petak, 14. lipnja 2013. 17:00 gornja bistra moto susret bistra 2013.društveni dom - druženje motorista iz zemlje i inozemstva moto klub bistra 18:00 glory band 20:00 rock pulse band 22:00 marijan ban i diktatori subota, 15. lipnja 2013. 10:00 poljanica dani meda kulturni centar - otvaranje priredbe, stručna predavanja, degustacija i ocjenjivanje 16:00 donja bistra asfaltno igralište natjecanje vatrogasne mladeži bistra 2013. 17:00 gornja bistra moto susret bistra 2013. društveni dom 19:30 poljanica oš bistra - druženje motorista iz zemlje i inozemstva faljen isus i marija, dragi naši pajdaši - folklorni koncert pčelarsko društvo ‘bistra’ + gosti dvd ‘bistra’ + 20 dvd-a moto klub ‘bistra’ 20:00 fifty-g band 22:00 rock pulse band - u večernjim satima: ‘Vuglenarski natalitet’ kud ‘bistra’ - sve skupine + gosti nedjelja, 16. lipnja 2013. 19:00 gornja bistra zvuci tamburice društveni dom - tamburaška večer tamburaški sastav ‘susedi’ + 7 tamburaških sastava subota, 22. lipnja 2013. 10:00 donja bistra src bistra turnir prstića - djeca rođena 2004. godine i mlađa 10:00 gornja bistra malonogometni turnir sela sportsko bistranskog podgorja igralište nogometni klub ‘bistra’ - 16 EKIPa klubova iz okolice malonogometni klub ‘gorbi’ EKIPE naselja općine bistra + ivanec i jablanovec nedjelja, 23. lipnja 2013. 10:00 donja bistra turnir limača - djeca rođena 2002. i 2003. godine nogometni klub ‘bistra’ - 16 EKIPa klubova iz okolice 19:00 poljanica stihom i pjesmom kroz bistru - poezija i pjesme zborova ‘bistrajnski potepuhi’ i mpz ‘bistrani’ + gosti src bistra kc bistra subota, 13. srpnja 2013. humanitarna večer crkva sv. nikole - prigodan program 20:00 poljanica note ljubavi - zbor mladih župe bistra nedjelja, 14. srpnja 2013. cijeli poljanica bistrajnsko proščenje dan crkva sv. nikole - cjelodnevna ponuda jela i pića udruga vinogradara ‘sv. nikola’ +svi dobronamjerni posjetitelji vijesti Bistranska cvate Prošle godine u ovo doba u lipanjskom broju časopisa na 14. stranici objavili smo vijest o sađenju 250 sadnica ruža uz Bistransku ulicu. Na slici možete vidjeti kako ista dionica uliceizgleda danas, točno godinu dana kasnije. 8.5.2013. osnovana Udruga kuhara bistranskog kraja Članovi Udruge kuhara bistranskog kraja, nove bistranske udruge građana osnovane 8.5.2013. održali su u ponedjeljak, 27. svibnja 2013. godine u dvorani Kulturnog centra Bistra uspješnu prezentaciju svoje udruge. Za sve informacije zainteresirane osobe mogu kontaktirati čelne osobe udruge. PREDSJEDNIK, Stjepan Lešnjak, 099 6398 489 DOPREDSJEDNIK, Tomislav Špiček, 098 983 8938 TAJNIK, Krunoslav Švec, 098 1629 503 ili elekroničkom poštom na adresu: udruga.ukbk@gmail.com. 30.4.2013. kako pošta putuje? 20 Općinska knjižnica Bistra i Dječji vrtić Kapljica uključili su se u projekt Hrvatske pošte pod nazivom ‘Kako pošta putuje?’, projekt edukativno-zabavnog sadržaja namijenjen je djeci vrtićkog uzrasta koji se sastoji od postavljanja rekvizita (kartonskih poštanskih ureda, košulja, torbi, poštanskih vozila i slikovnica) u prostor dječjih vrtića i knjižnica diljem Republike Hrvatske. U malim poštanskim uredima djeca mogu učiti o korištenju poštanskih usluga, pravilnom pisanju i adresiranju pisama, komunikaciji te raznim drugim sadržajima. GLAS BISTRE Osim poklonjenih rekvizita, 29. travnja Knjižnicu Bistra posjetio je poštonoša Goran koji je predškolcima Dječjeg vrtića Kapljica iz prve ruke objasnio kako to pošta putuje, što je pismo, telegram i paket, što sve možemo poslati poštom... (dstudak) BROJ 26 • GODINA Vii • lipanj 2013. U petak 26. travnja 2013. u Vinskom podrumu u Poljanici Bistranski vinogradari priredili su ocijenjivanje vina i tom prilikom izložili 59 svojih uzoraka. ocjenjivanje bistranskih vina KonaČni rezultati - ocjenjivanje vina 2013. Mješavina bijelih sorata Mješavina bijelih sorata Štajerska bjelina Chabernet sauvignon Mješavina bijelih sorata Graševina 2012 2012 2012 2012 2012 2012 KOLAKOVIĆ STJEPAN POLJAK MILAN CAR DAMIR MILČIĆ IVAN DEVERIĆ BRUNO ŠPOLJAR DANIJEL 86,67 86,00 86,00 85,67 85,33 85,33 Mješavina bijelih sorata Muškat žuti Mješavina bijelih sorata Mješavina bijelih sorata Mješavina bijelih sorata Kraljevina Mješavina crnih sorata Graševina Rajnski rizling Pinot crni Mješavina bijelih sorata Chardonnay Mješavina bijelih sorata Mješavina bijelih sorata Mješavina bijelih sorata Mješavina bijelih sorata Traminac Mješavina bijelih sorata Mješavina bijelih sorata Sauvignon Mješavina crnih sorata 2012 2012 2012 2012 2012 2012 2012 2012 2012 2012 2012 2012 2012 2012 2012 2012 2012 2012 2012 2012 2012 LACKOVIĆ MATIJA MEŠTROVIĆ MIRKO GULIĆ JOSIP PRŠA ŽELJKO ERŠEK STJEPAN ŠPOLJAR DANIJEL ŠPOLJAR DANIJEL FLEGAR NENAD ŠPOLJAR DANIJEL MEŠTROVIĆ MIRKO 84,00 84,00 83,67 83,00 82,67 82,67 82,67 82,33 82,00 82,00 BIŠKUPEC PERICA i HRVOJE 81,67 PRŠA ŽELJKO 81,67 MILČIĆ IVAN 81,00 MINKOVIĆ MILAN 81,00 CAR ANA i KREŠIMIR 81,00 FLEGAR STJEPAN 80,67 NOVOSEL TOMO 80,67 JURKOVIĆ IVAN 80,33 CAR TOMISLAV 80,33 POLJAK ANDRIJA 80,33 KECERIN ZDENKO 80,00 srebro srebro srebro srebro srebro srebro srebro srebro srebro srebro srebro srebro srebro srebro srebro srebro srebro srebro srebro srebro srebro Mješavina crnih sorata Mješavina bijelih sorata Sauvignon Mješavina bijelih sorata Mješavina bijelih sorata Mješavina crnih sorata Graševina Mješavina bijelih sorata Traminac Moslavac Silvanac zeleni Pinot sivi Mješavina bijelih sorata Pinot crni Mješavina bijelih sorata Silvanac zeleni Mješavina bijelih sorata 2012 2012 2012 2012 2012 2012 2012 2012 2012 2012 2012 2012 2012 2012 2012 2012 2012 CAR ANA i KREŠIMIR POLJAK ANDRIJA MILČIĆ IVAN BOGDAN JOSIP GRGEC IVAN CAR ZVONIMIR NOVOSEL FRANJO CAR DAMIR NOVOSEL TOMO SEVER DARKO KECERIN ZDENKO KECERIN ZDENKO VLAHEK DURO KECERIN ZDENKO CAR ZVONIMIR KECERIN ZDENKO SELIMOVIĆ ZLATKO bronca bronca bronca bronca bronca bronca bronca bronca bronca bronca bronca bronca bronca bronca bronca bronca bronca 79,67 78,67 78,67 78,33 78,00 78,00 77,67 77,33 77,33 76,33 76,33 76,33 76,00 76,00 75,67 75,67 75,00 zlato zlato zlato zlato zlato zlato Županijska ocjenjivačka komisija radila je u sastavu: Vlasta Rubeša Vili, dipl. inž. agr., Dunja Mežnarić, dipl. inž. agr., Slobodan Vili, dipl. inž. agr., te po prvi pu i dva bistranska stručnjaka - Krešimir Car, dipl. inž. agr. i Danijel Špoljar, inž. agr. vijesti 26.4.2013. Za ocjenjivanje komisiji je prijavljeno i dostavljeno ukupno 59 uzoraka vina od ukupno 34 proizvođača. Pri tome je 7 uzoraka dostavio 1 proizvođač, 4 uzorka dostavio je također 1 proizvođač, 3 uzorka su dostavila 3 proizvođača, 2 uzorka je dostavilo 10 proizvođača dok je po 1 uzorak dostavilo ukupno 19 proizvođača. Komisija je ukupno ocjenila 51 uzorak bijelih vina i 8 uzoraka crnih vina od čega su 23 bila uzorci sortnih vina dok su 36 uzoraka proizvedeni kao mješavine sorata. Komisija je ukupno dodijelila 6 zlatnih diploma, 21 srebrnu diploma, 17 brončanih diploma i 6 priznanja, dok 9 uzoraka nije zadovoljilo kriterije. Titulu ovogodišnjeg šampiona udruge osvojilo je vino MJEŠAVINA BIJELIH SORATA proizvođača Stjepana Kolakovića. Rezultati ocjenjivanja vina objavljeni su na godišnjoj skupštini udruge održanoj 10. svibnja 2013. godine u vinskom podrumu udruge. BROJ 26 • GODINA Vii • lipanj 2013. GLAS BISTRE 21 KOMUNALNE AKTIVNOSTI bistranskE ulice i križanja uređuju se sukladno suvremenim prometnim potrebama 22 Nikako ne jedini, ali jamačno najvažniji prioriteti kod uređenja prometnica su sigurnost svih sudionika u prometu i ekonomičnost njihove izgradnje Križanje Bistranske s Potočnom ulicom Križanje Bistranske s Potočnom ulicom jedno je od onih koja imaju posebnu važnost u prometnom smislu, osobito zbog činjanice da se radi o glavnom prometnom pravcu kojim se pristupa dječjem vrtiću i osnovnoj školi u Poljanici. Osim toga ovim dijelom prometnice svakog dana prolaze stotine automobila kojima mještani Poljanice, Oborova i Gornje Bistre, ali i mještani rubnih naselja Zagrebačke i Krapinsko-zagorske županije odlaze i vraćaju se s posla u Zagrebu. Križanje je - kao i sama dionica Bistranske ulice - uređivano u etapama, a ovih dana je postavljanjem multifunkcionalnog displaya iznad pješačkog prijelaza dovršeno u cijelosti kako je planirano. Prethodno je dionica ulice dobila vertikalnu i horizontalnu signalizaciju iscrtanu posebno otpornom bojom, postavljene su nadstrešnice na autobusnim stanicama, postavljena je inox ograda na mjestima najveće frekvencije pješačkog prometa, izgrađeni su horizontalni usporivači prometa te je učinjeno sve ostalo što ovo križanje - u prometnom smislu čini jednom od najmodernijih u Bistri i okolici. GLAS BISTRE BROJ 26 • GODINA Vii • lipanj 2013. Između nogostupa i kolnika Bistranske ulice posađeno je zelenilo. Osim što doprinosi estetskom izgledu predstavlja i dodatnu zaštitu odvajajući pješake od automobila regulacija vodotokova Medvednica obiluje potocima i izvorima. Na škriljavcima koji su nepropusni, vode je više i javljaju se izvori, a potoci formiraju duboke potočne doline. Takva je uglavnom situacija sa svim potocima koji protječu područjem Općine Bistra. Ovakva je situacija s gledišta vodoopskrbe poželjna, no oborinske se vode - ovisno količini padalina, nagibu i sastavu terena - brzo slijevaju u 14. svibnja 2013. asfaltnim slo- obliku bujičnih tokova koji jem je po prvi put prekrivena nerijetko čine značajnu štetu. do sada makadamska oko 300 m dugačka dionica Ulice Ivana Gorana Kovačića na dijelu koji spaja naselja Bukovje Bistransko s naseljem Novaki Bistranski. Učinjeno je to tek nakon što je spomenuta dionica opremljena cjelokupnom komunalnom infrastrukturom. Severska ulica Zbog toga Općina Bistra u suradnji s drugim specijaliziranim ustanovama i tvrtkama kontinuirano ulaže značajan napor i financijska sredstva u regulaciju korita potoka koji protječu bistranskim naseljima. Važno je naglasiti da se kod uređenja ne gleda isključivo evidentna gospodarska korist koja se dobiva i uz svekoliko uvažavanje struke te poštivanje ekoloških i tehnoloških zahtjeva prilikom izvođenja svih hidrotehničkih zahvata. Na ovaj način, stručno izvedeni radovi potoke štite od prijetnji koje nepovratno mogu uništiti njihovu krajobraznu i gospodarsku vrijednost kao što su osobice nestručna i neplanska izgradnja objekata u njihovoj neposrednoj blizini koja često rezultira njihovim onečišćenjem fekalnim i drugim otpadnim vodama te odlaganjem krupnog otpada. Nakon što je krajem prošle godine dovršeno uređenje dijela korita i obala potoka Polane na dijelu njegovog toka obilježenog Omladinskom i Severskom ulicom ovih dana dovršeno je još stotinjak metara korita i obala potoka uzvodno od Severske ulice, a Prilikom regulacije korita potoka Polane teškom mehanizacijom i strojevima je uništen asfalt u Severskoj ulici kod mosta na spomenutom potoku. Nakon što su dovršeni svi građevinski radovi na koritu potoka (vidi stupac desno), 15. svibnja 2013. ovaj dio ulice ponovo je asfaltiran. regulacijom korita i obala potoka kroz kontrolu i obuzdavanje njihovog razornog potencijala, već se problemu pristupa multidisciplinarno s dolaskom ljepšeg vremena započeli su i opsežni radovi na uređenju korita i obala potoka Dedin u Gornjoj Bistri (na slici gore). BROJ 26 • GODINA Vii • lipanj 2013. GLAS BISTRE KOMUNALNE AKTIVNOSTI Ulica Ivana Gorana Kovačića 23 ijesti RAZGOVOR S v POVODOM Katarina Mavrlja Matuško, načelnica PP Zaprešić Policijska postaja Zaprešić obavlja praktično sve policijske poslove od poslova prometne policije, kriminalističke policije, temeljne policije u sklopu koje se nalazi i kontakt policija - granične policije, a pokriva i dio koji se odnosi na upravne poslove Krajem prošle godine zaprešićka policijska postaja dobila je novu čelnu osobu - u stolac čelnog čovjeka PP Zaprešić je sjela žena, gospođa Katarina Mavrlja Matuško kao jedna od ukupno šest žena koje ovu dužnost trenutno obavljaju u Hrvatskoj. ali dali su mi podršku jer su vidjeli da to stvarno želim. Njihovu podršku imam i danas i na tome sam im vrlo zahvalna jer je posao koji radim uz obitelj s dvoje djece takav da bi bez njihovog razumijevanja, podrške i pomoći to bilo jako teško izvedivo. Glas Bistre: Prema podacima koje ste mi rekli očito je da ste bili redovan student. Kako je bilo s poslom po završetku studija? Katarina Mavrlja Matuško: U vrijeme kada sam ja diplomirala na snazi je bila zabrana zapošljavanja u policiji tako da otprilike pola godine nisam radila. Na sreću, već početkom sljedeće godine ta zabrana je ukinuta i ja sam 25.5.1998. počela raditi u 2. PP Zagreb koja se onda zvala PP ČrnomerecSusedgrad prema području kojeg postaja pokriva. Ovdje sam odradila i svoj vježbenički staž u trajanju od 20 mjeseci te položila državni stručni ispit. Radila sam na poslovima policijskog službenika za gospodarski kriminalitet, a nakon toga sam u istoj postaji radila poslove policijskog službenika Gospođa Katarina je vrlo ugodan i elokventan su- za maloljetničku delinkvenciju i kaznenopravnu govornik, koji na pitanja odgovara jasno i s punom zaštitu. dozom autoritea i sigurnosti u ono što govori, Moj je posao upravljati radom policijno to ne utječe na opušteno i ugodno ozračje pa ske postaje tako da korištenjem mavrijeme u provedeno razgovoru brzo prolazi. Načelnica PP Zaprešić rođena je sredinom sedamdesetih godina u Glini, no odmah po rođenju se s obitelji preselila u Zagreb gdje je završila niže razrede osnovne škole nakon čega se 1984. s obitelj s ponovo seli i dolazi u Zaprešić gdje i danas živi. Nakon srednje škole, kao polaznik iz građanstva, upisuje ondašnji Fakultet kriminalističkih znanosti i, sukladno tadašnjem programu obrazovanja, 1995. završava studij te postaje kriminalist. To je ne zadovoljava pa odmah nastavlja studij da bi 1997. završila Visoku policijsku školu (u to ime je u međuvremenu preimenovan bivši Fakultet kriminalističkih znanosti) čime stiče zvanje diplomiranog kriminalista. terijalnih i ljudskih resursa kojima 24 Glas Bistre: Što je bio razlog da za vaš životni raspolažem, PP Zaprešić odnosno njeni poziv izaberete upravo zanimanje policajke? Je djelatnici efikasno provedu prevenciju li možda netko od vaše rodbine bio policajac? i suzbijanje kriminaliteta te osiguraKatarina Mavrlja Matuško: Ne, u mojoj obitelji ju opću sigurnost građana i povoljno nije bilo policajaca. Roditelji su po zanimastanje javnog reda i mira na području nju trgovci, a i ja sam stekla to zvanje tijekom srednješkolskog obrazovanja. Teško mi je izdvona kojem djeluju. jiti neki poseban razlog za upis baš ovog faulteta. Jednostavno, to me je zanimalo pa sam se prijavi- Glas Bistre: Od 2003. godine ste u PP Zaprešić. la kao i svi drugi kandidati iz građanstva i upisala Kakvo radno iskustvo imate na ovom području? fakultet koji sam željela. Katarina Mavrlja Matuško: Da, od 2003. godine radim u Policijskoj postaji Zaprešić. Dolaskom u Glas Bistre: Kako su roditelji gledali na vašu od- Zaprešić nastavila sam raditi poslove policijskog luku? službenika za maloljetničku delinkvenciju i kazKatarina Mavrlja Matuško: Bili su iznenađeni, nenopravnu zaštitu. GLAS BISTRE BROJ 26 • GODINA Vii • lipanj 2013. RAZGOVOR S POVODOM ViJESTI Glas Bistre: No radeći u Zaprešiću niste obavljali samo te poslove. Katarina Mavrlja Matuško: Ne, ovdje sam povremeno obavljala i poslove pomoćnika načelnika za kriminalističku policiju, a i poslove odnosa s javnošću za Policijsku postaju Zaprešić. Glas Bistre: Opišite nam vaš sadašnji posao načelnice policijske postaje u nekoliko riječi. Što su vam svakodnevni radni zadaci? Katarina Mavrlja Matuško: Kratko rečeno, moj je posao upravljati radom policijske postaje tako da korištenjem materijalnih i ljudskih resursa kojima raspolažem, PP Zaprešić i njeni djelatnici efikasno provedu prevenciju i suzbijanje kriminaliteta te osiguraju opću sigurnost građana i povoljno stanje javnog reda i mira na području na kojem djeluju. Kad kažem ‘upravljati radom policijske postaje’ onda tu mislim da je upravo moj zadatak i zadatak mojih pomoćnika osmisliti, planirati, koordinirati i kontrolirati sve segmente redovitog policijskog posla uzimajući u obzir specifičnosti prostora na kojem djelujemo jer naša policijska postaja obavlja praktično sve policijske poslove od poslova prometne policije, kriminalističke policije, temeljne policije u sklopu koje se nalazi i kontakt policija, granične policije, a pokrivamo i dio koji se odnosi na upravne poslove. Glas Bistre: Kako ste zadovoljni suradnjom s lokalom upravom? Konkretnije s čelnicima bistranske općine. Katarina Mavrlja Matuško: Iako sam na ovom radnom mjestu relativno kratko vrijeme, uspostavila sam kontakt sa čelnim osobama Grada Zaprešića i čelnicima općina zaprešićkog kraja pa tako i s gospodinom Krešimirom Gulićem. Jako sam zadovoljna uspostavljenim odnosom, ali, što zbog lokalnih izbora što zbog godišnjih odmora koji su pred nama, realizacija pravih i konkretnih zadataka čeka nas s prvim danima jeseni. Glas Bistre: Posao koji obavljate traži osobu naglašenih organizacijskih sposobnosti koja je 100% predana poslu. Dozvoljava li vam posao uživanje u slobodnom vremenu, neki hobi i slično? Katarina Mavrlja Matuško: Ne baš. Što god radili u policiji, posao je takve prirode da samo donekle možete planirati slobodno vrijeme jer uvijek može iskrsnuti nešto što će vam omesti planove. Osim toga, u mojem slučaju planirati je još teže jer i moj suprug radi u policiji pa su iznenađenja takvog tipa dvostruko više moguća. To naravno ne znači da ja u policijskoj postaji provodim 24 sata dnevno, ali znači da sam svojim suradnicima uvijek dostupna. Zato je moj najveći hobi moja obitelj. BROJ 26 • GODINA Vii • lipanj 2013. GLAS BISTRE 25 SPORT I REKREACIJA uspješna debitantska sezona NK Bistra u 3. hrvatskoj nogometnoj ligi - središte Kolo prije kraja prvenstva nogometaši NK Bistra rezultati nk bistra zauzimaju visoko 4. mjesto u poretku i obilno su u proljetnom dijelu prvenstva premašili osnovni cilj postavljen pred početak 16. bistra-trnje 2-1 debitantske sezone u 3. ligi - opstanak u društvu 17. tekstilac-bistra 0-1 18. bistra-dugo selo 2-1 klubova 3. hrvatske nogometne lige Šteko je asistirao, a Novosel postigao treći gol za potvrdu pobjede Bistre nad Vrapčem 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29. 30. 0-1 strmec-bistra 0-2 bistra-stupnik lekenik-bistra 2-0 bistra-maksimir 3-1 2-0 bistra-udarnik trešnjevka-bistra 1-2 1-2 bistra-gaj mače 1-0 samobor-bistra bistra-vrapče 3-1 segesta-bistra 3-1 bistra-dubrava 0-0 vrbovec-bistra održan Uskrsni turnir MNK ‘Gorbi’ Drugi put u povijesti postojanja kluba termin održavanja tradicionalnog Uskrsnog malonogometnog turnira je promijenjen zbog lošeg vremena Zima koja je ove godine potrajala skoro do sredine travnja i jako loše vrijeme u planiranom terminu turnira uvjetovali su odgodu održavanja tradicionalnog Uskrsnog malonogometnog turnira za cijela tri tjedna. Za razliku od prethodne dvije godine, u novom terminu održavanja turnira (27.04.2013. godine) vrijeme je bilo vrlo ugodno, no započeli su poljoprivredni radovi što se bitno odrazilo na broju ekipa i gledatelja pa je na turniru sudjelovalo samo šest ekipa. Manji broj ekipa nije utjecao na kvalitetu izvedbi ekipa i atraktivnost prikazane igre, a do finala su došle ekipe Kolovaroša i Borovca. Nakon boljeg izvođenja sedmeraca ekipa Kolovaroša je osvojila turnir, a njihov igrač Elvis Škrlin Batina je proglašen najboljim igračem turnira. Elvis Škrlin Batina, najbolji igrač Uskrsnog malonogometnog 26 Treće mjesto osvojila je ekipa Orešja, dok su četvrti turnira 2013. godine bili Kobilčani, a posebna nagrada je dodijeljena veteranima koji su se ravnopravno borili sa os- Kao i uvijek do sada turnir je protekao u korektnoj talim ekipama. i sportskoj atmosferi. GLAS BISTRE BROJ 26 • GODINA Vii • lipanj 2013. Stručan i kvalitetan rad kontinuirano donosi uspjehe hrvačima Hrvačkog kluba ‘Bistra’ Proljetni mjeseci po običaju su bogati mnogobrojnim hrvačkim natjecanjima. Za bistranske hrvače ova su natjecanja prilika za dokazivanje i provjeru vlastitih sposobnosti, a korisni su i za ‘brušenje’ forme pred njima najdraži turnir - Međunarodni pozivni hrvački turnir ‘Sljemensko podneblje’ kojem će ove godine početkom lipnja po devetnaesti put uzastopno biti domaćini. Uspjesi bistranskih hrvača sigurno su rezultat osobne nadarenosti natjecatelja no svakako su i rezultat kontinuiranog stručnog rada Josipa Kovačevića, trenera hrvača Hrvačkog kluba ‘Bistra’. S Josipom sam razgovarao o ostvarenim dostignućima kao i o planovima za buduće razdoblje. Glas Bistre: Što biste istakli od većih dostignuća vaših hrvača u ovoj godini? Josip Kovačević: Početkom travnja u Brezovici je održano Prvenstvo hrvatske za mlađe dječake grčko-rimskim načinom hrvanja gdje smo nastupili sa 5 hrvača i osvojili tri medalje, jednu zlatnu i dvije srebrne. Zlatnu medalju osvojio je Luka Prihistal u kategoriji do 36 kilograma i time objedinio titulu prvaka države u oba stila, grčko-rimskom i slobodnom. Posebno treba naglasiti da je Luka sve svoje protivnike pobijedio tušem te time potvrdio kvalitetu hrvanja koju posjeduje. Na ovom prvenstvu su vrhunsko hrvanje pokazali i Matija Selimović te Marko Minković koji su osvojili srebrna odličja i tek ih je malo sportske sreće dijelilo od sjajnijih odličja. Na putu prema naslovu državnog prvaka u grčko-rimskom načinu hrvanja, Luka Prihistal je sve svoje protivnike pobijedio tušem Glas Bistre: No bistranski hrvači su se odlično pokazali i na turnirima u kojima nisu nastupali samo natjecatelji iz Hrvatske... Josip Kovačević: Da, treba istaknuti i odličan rezultat Kristijana Minkovića na Croatia Openu, turniru koji okuplja ponajbolje kadete Hrvatske, ali i ovog dijela Europe. Kristijan je u kategoriji do 63 kilograma osvojio treće mjesto te tako napravio rezultatski pomak koji smo - obzirom na njegovu kvalitetu - očekivali. smo trenirali i radili, bilo je i znoja i suza, ali se sve na kraju isplatilo. Zato na temelju ovogodišnjih rezultata te brojnosti i kvalitete hrvača u HK ‘Bistra’ optimistično čekamo nadolazeće turnire u Hrvatskoj i inozemstvu i s pravom se nadamo još boljim rezultatima. SPORT I REKREACIJA bistranski hrvači treniraju i pobjeđuju 19. Međunarodni pozivni hrvački turnir Sljemensko podneblje 2013. Glas Bistre: Što je sljedeće u planu? Josip Kovačević: S nestrpljenjem očekujemo 19. Međunarodni pozivni turnir ‘Sljemensko Podneblje‘ kojem je HK ‘Bistra‘ domaćin. Sve čitatelje časopisa pozivam da dođu na turnir i podrže naše male i velike borce u ostvarenju njihovog sportskGlas Bistre: Osim već spomenu- og sna. Tko zna, možda ćete tih vjerujem da u klubu ima još jednom moći reći da ste ovog dečka koji hrva na Olimpijskim nadarenih hrvača. Josip Kovačević: Naravno. Kao igrama gledali već u njegovim i sve godine do sada naporno sportskim početcima. BROJ 26 • GODINA Vii • lipanj 2013. GLAS BISTRE 27 vijesti KULTURA · BAŠTINA · TRADICIJA Uskrs obilježen jagnušima i pisanicama Najveća pisanica na svijetu nalazi se u Kanadi, a među najpoznatijim pisanicama su Fabergé jaja, remek-djela ruskog zlatarstva koje je Petar Karl Fabergé, zlatar njemačko-danskog porijekla, napravio za ruske careve u razdoblju od 1885. do 1917. godine. Fabergéovih jaja je ukupno 52 (računajući tu i dva nezavršena primjerka), a izrađena su od skupocjenih metala i ukrašena su zlatom, srebrom i draguljima. Hrvatska je u recesiji pa u Bistri pisanice radimo malo drugačije ... Tekst: Darko Slukan Foto: Darko Slukan & Davorin Bažulić Višegodišnja tradicija Potepuha u izrađivanju bistranskih jagnuša nastavljena je i povodom ovogodišnjeg Uskrsa, održavanjem brojnih radionica izrada malih mirišljavih jastuka, koji su po drevnom bistranskom običaju na Cvjetnicu odneseni na blagoslov i ponuđeni sumještanima. Kako obično u životu jedna realizirana dobra ideja rađa po jednu ili više novih tako su i Potepuhi svojim aktivnostima na sprječavanju zaborava izrade jagnuša ovoga puta pridodali i ideju izrade pisanica, za ovu priliku neuobičajeno velikih i iscrtanih raznovrsnim motivima Bistre. Sama priča o pisanicama krenula je prošle godine, izradom i postavljanjem prvih dviju pisanica kod raspela u Donjoj Bistri, koje su bile uradak Ivane Špoljar i Stanka Špoljara i koje su bile i više nego odlično prihvaćene od sugrađana i time nagnale Općinu Bistra i Potepuhe da zajednički krenu u izradu novih desetak pisanica, koje su mjesta svojih postava našle širom Bistre. za uspomenu i medije, a nakon toga i promocijom projekta i svečanom primopredajom pisanica koja je upriličena ispred općinske zgrade kada su pisanice predane bistranskim mjesnim odborima na postavljanje u njihovim naseljima. Slike na 2. stranici časopisa Slika 1 – osmišljavanje i izrada alata – Nedeljko Škrlin i Dragutin Kisela Slika 2 – dotjerivanje pisanica – Darko Slukan Slika 3 - gletanje i brušenje pisanica – Nedeljko Škrlin Slika 4 - oslikavanje pisanica – Stjepan Špoljar Plavi Slika 5 - zajedničko fotografiranje Slika 6 - pisanica s općinskim grbom Slika 7 - pisanice pod snijegom (28.3.2013.) Izrada pisanica Proizvodnja pisanica započela je u radionici Nedeljka Škrlina, u kojoj on, Dragutin Kisela i Ivica Novak prvo provode brojne sate u izradi alata i shema pisanica, da bi potom krenula i ‘proizvodnja’ koja je Potepuhima ispunila duge zimske mjesece. Nakon izrade pisanice uslijedili su završni radovi na njihovom oslikavanju u koje je ovoga puta bilo uključeno više bistranskih likovnjaka: Stjepan Špoljar Plavi, Boris Batrla, Ivana i Elvis Mikić i Katica Dvoršak čije su znalačke ruke pisanice oslikale bistranskim motivima sakralnih objekata, gornjobistranskim dvorcem te motivima s bistranske narodne nošnje i tradicijskih pisanica. 28 Poznavajući Potepuhe nije potrebno posebno naglašavati da su zimski mjeseci u kojima su izrađivali i oslikavali pisanice protekli u brojnim druženjima članova udruge, ispunjenim finim i domaćim gibanicama i štruklima, uz nezaobilaznu popevku. Izrada pisanica zaključena je skupnim fotografiranjem GLAS BISTRE BROJ 26 • GODINA Vii • lipanj 2013. Jagnuši su ugledali svjetla dana usprkos snježnim neprilikama Kako je s jedne strane Uskrs ove godine bio ranije nego obično, dok su s druge strane zima i snijeg potrajali dulje od uobičajenog, pisanice su dio vremena provele ispod snježnog pokrivača, baš kao i podjela jagnuša za Cvjetnicu, dokazujući time kako vremenske nepogode nisu ništa spram ustrajnosti i predanosti Potepuha u očuvanju bistranskog tradicijskog načina života. mjesto dobro posjećenih priredbi i gostovanja Zahvaljujući prije svega trudu poduzetne ravnateljice Danijele Studak, Općinska knjižnica Bistra postaje mjesto dobro posjećenih i atraktivnih priredbi, radionica i gostovanja. Za ovaj broj časopisa izdvajamo dvije od nedavno održanih priredbi. Noć knjige Obilježavajući Svjetski dan knjige i autorskih prava (23. travnja) te Dan hrvatske knjige (22. travnja) s ciljem promicanja važnosti knjige i čitanja, autora i izdavaštva u Općinskoj knjižnici Bistra 23. travnja je održana Noć knjige. Manifestacija je održana u brojnim hrvatskim knjižnicama, knjižarama i drugim institucijama koje se bave knjigom te su u vremenu od 18 do 01 sat održani se raznovrsni programi. I bistranska knjižnica taj je dan radila produljeno do 23 sata i u tome je vremenu priređena izložba ‘Priča o kaligrafiji’, a posjetitelji su mogli pogledati i zbirku knjiga i AV građe koja je od otvaranja knjižnice udvostručena. Posjetiteljima koji do Noći knjige nisu bili upisani kao članovi Općinske knjižnice Bistra u vremenu od 21 do 23 sata poklonjen je besplatan upis dok je u vremenu od 19 do 21 sat za osnovnoškolce organizirane multimedijalna radionica ‘A je to...priča!’ i kreativnu radionicu izrade straničnjaka (bookmarkera). Krešimir mišak U potpuno ispunjenoj Općinskoj knjižnici Bistra auditoriju je 10. svibnja predstavio svoje do sada izdane knjige Krešimir Mišak. Krešimir Mišak u razgovoru s ravnateljicom bistranske knjižnice Danijelom Studak pred početak svog predavanja Mišak je rođen 1972. i područje njegovih interesa i aktivnosti je osjetno šire od onoga po čemu je najpoznatiji: kao popularni i poznati urednik i voditelj kultne HRT emisije ‘Na rubu znanosti’. KULTURA · BAŠTINA · TRADICIJA ViJESTI Općinska knjižnica Bistra, Pored ostaloga Krešimir Mišak je i rock-glazbenik te urednik AGM-ove biblioteke Obelisk u kojoj se objavljuju djela iz graničnih područja ljudskog znanja. Od 1999. godine počeo je pisati znanstveno-fantastične priče. U novije doba piše i knjige, a do sada je objavio šest knjiga: zbirku SF-priča Zvjezdani riffovi te znanstvenopopularne knjige Telepatija i telekineza, Svjetla na nebu-kronologija istraživanja NLO-a, Sretan vam kraj svijeta (…kakvog ste poznavali), Putovati kroz vrijeme? Zašto ne! te publicističkog djela Sve piše u novinama (...a ponešto i ne). Nakon održanog predstavljanja Mišak je u neformalnom druženju odgovarao na pitanja posjetitelja. BROJ 26 • GODINA Vii • lipanj 2013. GLAS BISTRE 29 vijesti KULTURA · BAŠTINA · TRADICIJA ZAKAJ? ZA KAJ! Mudar je čovjek koji njeguje jezik kojim su progovorile i govorile generacije prije njega, generacije naših predaka Tekst: Vera Grgac Boudete mali kak trava, ali najte se dati spouknouti niti pogaziti ! Naša Bistra tak blizu Zagreba, tak svoja, tak zagorska, tak kajkavska, prejk na prejk naša, denes se se više oblači v štokavski kaput (fejst faležni i Boudi Buog znami otpremo oči, nišči nigdar nikemu nie niš dal zabadu. Same koj ludi jake rade znoucani). veruju vu one koj si želiju, a želiju odma biti veIznimke potvrđuju pravilo govorilo se, svjedoci jliki i največ se fkaniju. Drugi pout da se boumo smo da je nekadašnja iznimka postala pravilo ko- ovak dopisavali več boumo v evropske družbe. jemu danas doprinose i jezično nekompetentni Če boumo znali govoriti nešči nas bou i čul, nešči mediji pa i učenje hrvatskog jezika ( na svim ra- poslušal . zinama ) uz nepostojeću jezičnu normu. Pravilo je da pravila nema. Svjesni smo da stoljećima živa baštinska ljepota naše bistranske kajkavice danas postaje čuvana „konzervacijom“ u knjigama nekoliko pjesnika, a ne svakodnevnom konverzacijom svih naraštaja Bistrana. Mudar je čovjek koji njeguje jezik kojim su progovorile i govorile generacije prije njega, generacije naših predaka, a kad nauči druge jezike postaje i bogat jer „koliko jezika znaš toliko ljudi vrijediš“. Ne pamtim da je teri kajkavec kričal da ne razme druge Hrvate ... „Ne kričati, govoriti poleke, misliti fletne!“ Zate se triebe znati postaviti (sikak same ne na koDakako da se svi mi služimo standardnim hrvats- liena), triebe je znati govoriti i znati koj govorite, kim idiomom na mjestima i u prigodama kako je kak dome na Bistre, tak v Zagrebu i v Bruxelles-u: propisano, da ne mislim da se moramo zatvoriti u „Ne kričati, govoriti poleke, misliti fletne!“ kajkavicu, ali materinski jezik mora biti na prvom mjestu. Jezik je vrijednost i prednost malobrojnog naroda u sveopćoj globalizaciji da ne bi postali više tuđi nego svoji. Ma majka nam je čude pout znala reči:“Boudete mali kak trava, ali najte se dati spouknouti niti pogaziti!... Decu v život pošelete s knigu i z čislem v rouka, pak vas ounda neju zneverili!“ A koj se tiče one ki kričiju da nas ne razmeju to je nihova falinga, a ne naša. Ne pamtim da je teri kajkavec kričal da ne razme druge Hrvate ... 30 Zate v globalizaciju da, ali svoji! Nie triebe biti opijen z velikuoču vejlike. Oni mejne daju od onega koj nemate, a više zemeju od onega koj imate. GLAS BISTRE BROJ 26 • GODINA Vii • lipanj 2013. Jezik je vrijednost i prednost malobrojnog naroda u sveopćoj globalizaciji da ne bi postali više tuđi nego svoji. ... često sam se pitao kako je taj neuki Bistran iz prošlosti radio takove fantastične hiže koje bi svaki profesor estetike proglasio vrhunskim estetskim djelima. mali foto-album? Jer, ako i hižu pojedu črvi, vlasnik je sruši, želimo sačuvati njenu ideju. A tko zna, Već se duže vremena u bistranskom kraju razmišlja ako se ostvari ideja o otvarnju Ekomuzeja Bistra o potrebi očuvanja „stare bistrajnske zagorske tamo ćemo rado spremiti našu skupljenu dokuhiže“ kao nezaobilaznog dijela naše baštine. Hiže mentaciju, ali ne da ju „zamrznemo“ kao što su bili su drvene, često od jele, črvi je jedu, vrijeme čini zamrznuti mamuti u sibiru, već da ideje i dalje žive i da se prenose i interpretiraju, a i da se privuče kosvoje. jega gosta iz našeg predragog, nažalost posljedDanas u doba prevladavajućeg kiča (plastičnog, njih godina urbanistički devastiranog Zabrega betonskog, metalnog, glazbenog iz tvornice (Zagreba), ali i šire. Čovek bu bejžal iz onega beobitelji Huljić i sl.) često sam se pitao kako je taj tona i „švicarskega“ stana. neuki Bistran iz prošlosti radio takove fantastične hiže koje bi svaki profesor estetike proglasio vrhunskim estetskim djelima. Da ljudi su u prošlosti bili dosta neuki, ali ne i bez kulture i bez ikakvog znanja. Bilo je u prošlosti doista nevjerojatnih vjerovanja (npr. vjerovanja u vještice koje sjednu na jarca te lete na Sljeme kak su to vjerovali naši susjedi Purgeri, ili, kod nas, da je Carionka rodila pese). Seljaci su svoje znanje i kulturu prenosili nepisanim putem. Ova su dva navedena praznovjerja doista nevjerojatna no isto tako su ti stari neuki ljudi iz dubine svojih mozgova te stare hiže napravili ne samo praktičnima za život već su ih učinili i estetski nevjerojatno vrijednim. Kako? A čovjek je biće koje i sanjari. Pa zašto nebi saOdgovor je jednostavan: sakupljali su iskustva njarili i o fondovima Europske unije? Europska i prenosili ih generacijama, ali i imitirali prirodu unija puno polaže na očuvanje baštine. Zar ćemo (ukrasi na hižama). zatražiti neka srestva ponudivši kasnojesensku maglu koja je također dio naše životne zbilje? DoŠto je radio čuveni Leonardo? Promatrao je i imi- kumentirajmo! U Engleskoj su izračunali da mali tirao prirodu! I to je to. Ništa više!!! Koja kontra- lokalni muzeji donose ekonomsku korist, zamisdikcija u odnosu na navedena praznovjerja!!! Ali lite vi to. Ideja ekomuzeja uključuje sudjelovanje nemojmo se čuditi, čovjek jest i kontradiktorno većeg broja građana. Pa eto krenimo. Ako vam (proturječno) biće. Kako bi ovaj vrijedan ostatak Vuglenari pokucaju na vrata i žele fotografirati, naše kulturne baštine ostao sačuvan u udruzi Vu- pogledati i spremeriti vašu hižu ne bojte se. Nisu glenari Poljanica-Bistra razvila se ideja o potrebi poreznici koji ubiru novu vrstu poreza („porez na dokumentiranja toga djela naše baštine. Dakle zrak“?). Nemate nikakve obaveze, a možete puno jednostavno zabilježiti postojeće stanje, poslikati, pomoći, samo da otvorite svoju lesu... izmjeriti hiže, skupiti što više podataka i spremiti ih u registratore i hard-diskove. Zašto ne izraditi Kreće se vu Polanici Bistrajnskoj. Tekst: Domagoj Sironić BROJ 26 • GODINA Vii • lipanj 2013. GLAS BISTRE KULTURA · BAŠTINA · TRADICIJA ViJESTI Izrada dokumentacije o staroj bistrajnskoj hiži 31 vijesti KULTURA · BAŠTINA · TRADICIJA 32 bistranska Baština: tradicija, Ekomuzej Bistra zamišljen je kao središnji baštinski informacijskodokumentacijski i interpretativan centar sa svrhom upravljanja specifičnim identitetom Bistre kao osnovnom strategijom potencijalnog gospodarskog i turističkog razvoja Općine Bistra i bistranskog kraja. Tekst: Klementina Batina, stručna suradnica Odsjeka za etnologiju HAZU Na području Općine Bistra od njenog osnutka 1995. godine do danas u organizaciji udruga građana i istaknutih pojedinaca iz javnog života te uz potporu lokalne samouprave realizirani su brojni projekti i programi na području gospodarstva, komunalne infrastrukture, obrazovanja, zdravstva, sporta i kulture. Značajnija kulturna aktivnost odvijala se 2009. godine prilikom svečanog obilježavanja 800 godina od prvog spomena imena Bistra u povijesnim izvorima. Baštinske akcije koje su tijekom proteklih godina organizirale i provodile udruge građana Općine Bistre povodom tradicijskih blagdana te u okviru javne godišnje manifestacije Dani Bistre svjedoče o potrebi da se bogata tradicijska kultura sačuva, zaštiti i ‘’oživi’’ unutar lokalne sredine. Programski kulturno - umjetnički dio ponude Dana Bistre oslanja se prvenstveno na tradicijsku (kulturnu) baštinu koju su članovi udruga predstavili kroz smotre folklora, promovirali kroz književno, glazbeno i likovno stvaralaštvo te interpretirali putem zanimljivih i poučnih radionica o starim tradicijskim znanjima, običajima i vještinama. Prirodna baština kao važan dio nasljeđa ovoga kraja također čini privlačan dio ponude ove manifestacije, a do sada se promovirala na programu otvorenja Poučne staze Bistra te tijekom organiziranog planinarskog pohoda preko bistranskog dijela Medvednice. Udruge su također kroz svoj volonterski kulturno-umjetnički rad osmislile i kreirale proizvode i suvenire koji su postali dio ponude tradicijskih sajmova. Svakako treba spomenuti i inicijative uredništva Glasa Bistre te lokalnog web portala Bistra On-line s pozivom za prikupljanje fotografija, dokumenata i drugih zapisa iz duge i bogate prošlosti Bistre kao i za bilježenje lokalnih izraza i pojmova koji se sve rjeđe koriste u svakodnevnom govoru. Ipak, unatoč dobroj volji i motivaciji svih sudionika u procesu prikupljanja, interpretiranja i ‘’oživljavanja’’ baštine nedostaje središnja institucija koja bi kroz suradnju i partnerstvo regulirala baštinske akcije na GLAS BISTRE BROJ 26 • GODINA Vii • lipanj 2013. terenu te upravljala lokalnom baštinom prema svim kriterijima baštinske profesije. Zbog svojih kulturnih, prirodnih i civilizacijskih vrijednosti Općina Bistra odnosno bistranski kraj kao teritorij rasprostranjenosti specifičnog identiteta ima mogućnost razvijati se u budućnosti kao kulturno-turistička destinacija. Treba li Bistra muzej? Budući da na području Općine Bistra (a niti šire) nema muzejske institucije koja bi sustavno prikupljala, čuvala, interpretirala i prezentirala materijalna svjedočanstva tradicijske kulture bistranskog kraja dio tog baštinskog posla preuzeli su profesori i učenici Osnovne škole Bistra. Zavičajna zbirka osnovana je 1998. godine povodom proslave 150. godina školstva na Bistri, a prikupljeni predmeti iz zbirke (etnografski predmeti, tiskovine, fotografije i dokumenti vezani uz povijest škole) smješteni su u zgradi stare škole u Poljanici Bistranskoj. Ova zbirka predmeta kao i ostale zbirke koje se još mogu naći u privatnim ostavštinama ili su pohranjene u arhivima javnih institucija svjedoče o životu i povijesti Bistrana te bi ih svakako trebalo prikupiti i objediniti na jednome mjestu. Bistra treba muzej, ali prvenstveno takav muzej koji će biti informacijskodokumentacijski, arhivski, interpretativan i komunikacijski baštinski centar bistranskog kraja. Muzej koji će uz aktivno sudjelovanje lokalne zajednice proučavati, istraživati, štititi, interpretirati i komunicirati specifičan identitet Bistre. Takav muzej rasprostranjen je po cijelom teritoriju, uključuje ‘’totalni’’ identitet, potiče aktivno sudjelovanje stanovništva, a osnovna mu je svrha i poslanje da služi lokalnoj zajednici i njenom razvoju. Takav muzej zove se ekomuzej. Što je to ekomuzej? Ekomuzej Bistra Ekomuzej je reformirani muzej, ‘’muzej bez zidova’’ koji nastaje i razvija se in-situ, oko postojećih prirodnih jezgri i krajolika, kulturnih spomenika i spomeničkih cjelina, dijelova povijesnog naselja i značajnih obilježja u prostoru odnosno na svim onim mjestima, lokacijama i cjelinama koja nose obilježja specifičnog identiteta. Jedan arhitektonski objekt odabran je kao središnji punkt - ishodišni Ekomuzej Bistra zamišljen je kao središnji baštinski informacijsko-dokumentacijski i interpretativan centar sa svrhom upravljanja specifičnim identitetom Bistre kao osnovnom strategijom potencijalnog gospodarskog i turističkog razvoja Općine Bistra i bistranskog kraja. Tradicijska baština sa svojim materijalnim i nematerijalnim svjedočanstvima višestoljetnog kontinuiteta na ovim prostorima centar koji čini poveznicu s ostalim objektima i lokalitetima unutar teritorija na kojem se rasprostire muzej. Ti dislocirani objekti i lokaliteti nazivaju se ispostave ili sastavnice. Novi termin kreiran je kako bi naglasio novu, holističku interpretaciju, prezentaciju i zaštitu kulturne i prirodne baštine odnosno definirao nove oblike muzeja koji nastaju početkom 1970-ih godina. trebala bi postati relevantan resurs za prezentaciju identiteta ove lokalne zajednice te okosnica budućeg razvoja. Zbog svojih kulturnih, prirodnih i civilizacijskih vrijednosti Općina Bistra odnosno bistranski kraj kao teritorij rasprostranjenosti specifičnog identiteta ima mogućnost razvijati se u budućnosti kao kulturno-turistička destinacija. Planirana strategija održivog razvoja trebala bi u jednakoj mjeri uključiti lokalnu zajednicu, baštinske institucije Tradicijska baština sa svojim materijal- i turističku struku. Smatram kako bi Ekomuzej Bistra nim i nematerijalnim svjedočanstvima zamišljen kao dinamičan proces, a ne statičan kulvišestoljetnog kontinuiteta na ovim pros- turni proizvod kroz regulirane baštinske akcije i inicitorima trebala bi postati relevantan resurs za jative lokalnih interpretatora i komunikatora baštine prezentaciju identiteta ove lokalne zajednice te angažiranih stručnjaka pridonio ‘’oživljavanju’’ i očuvanju sveukupne baštine bistranskog kraja u te okosnica budućeg razvoja. svrhu održavanja identiteta vitalnim. Napuštena U novoj kovanici prefiks eko preuzet je od riječi zgrada ‘’Stare škole’’ sagrađena 1878. godine mogla ekologija (fr. écologie; njem. Ökologie prema grč. bi postati centar budućeg ekomuzeja ovog područja. oikos: dom, prebivalište + grč. logos: znanje, nauka) Stara škola bila bi središnjica, a preostali dio mreže zbog čega postoji trajna tendencija da se ekomuzeji muzeja činile bi ispostave odnosno lokacije ili objekti izjednačavaju s ekološkim (prirodoslovnim) muze- za koje se ustanovilo da imaju prepoznatljiva obilježja jima i institucijama sličnog tipa odnosno da se evo- lokalnog identiteta. Ekomuzej Bistra bi na primjeren cira njihova ekološka komponenta kao dominantna. način podržavao baštinske akcije lokalne zajednice, Ekomuzeji su instrument razvoja, a ne ‘’odlagalište’’ sudjelovao u upravljanju specifičnim identitetom u svrhu njegova kontinuiteta i održivog razvoja Bistre’’. ili depo starih i vrijednih stvari. BROJ 26 • GODINA Vii • lipanj 2013. GLAS BISTRE KULTURA · BAŠTINA · TRADICIJA ViJESTI kulturne akcije i inicijative 33 HRVATSKI BISERI Hrvatska perunika (Iris croatica), hrvatski nacionalni cvijet Možda je baš zbog simbolike pobjede u Japanu za vrijeme trajanja svjetske izložbe cvijeća ‘Japan Flora’ godine 2000. na prijedlog Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti perunika proglašena hrvatskim nacionalnim cvijetom. Puno je toga napisano što će od Europe dobiti, a što će svojim ulaskom u Europsku zajednicu Hrvati dati Europi. perunika simbolizira pobjedu. Možda je baš zbog te simbolike u Japanu za vrijeme trajanja svjetske izložbe cvijeća ‘Japan Flora’ godine 2000. nakon teških, Jedna od stvari na kojima su ali pobjedničkih godina koje nam ostali mogu biti ‘zavidni’ je su Hrvati prošli krajem prošlog očuvanost i čistoća naše prirode, stoljeća, na prijedlog Hrvatske kako one mediteranske tako i akademije znanosti i umjetnosti one Kontinentalne, s čistim zra- perunika proglašena hrvatskim kom, bistrim vodama i bogatst- nacionalnim cvijetom. vom flore i faune. Posebno mjesto u bogatstvu hrvatske cvjetne flore zauzima biljka čiji naziv potječe od imena grčke božice duge, glasnice bogova Iride (grč. - duga), a hrvatski naziv perunika dolazi od imena vrhovnog staroslavenskog boga gromovnika Peruna i njegove žene, boginje Perunike. Kajkavski naziv za peruniku leluja ili ljeljuja, proizašao je iz drugog imena boginje Perunike - Ljelja. Prema legendi, božica Iris je kao glasnica bogova, dugom šarala s visina prenoseći poruku na Zemlju. Tamo gdje bi duga dotakla tlo, kao i munja boga gromovnika Peruna, izrastala je perunika, svaki put druge boje. 34 Stroga zaštita U Hrvatskoj je Hrvatska perunika (Iris croatica) strogo zaštićena biljna vrsta kao i neke druge biljke iz iste porodice kao npr. Dalmatinski šafran (Crocus dalmaticus), Tomasijev šafran (Crocus thomasii), Močvarna gladiola (Gladiolus palustris), Jadranska perunika (Iris adriatica), Ilirska perunika (Iris illyrica), Blijeda perunika (Iris pseudopallida), Sibirska perunika (Iris sibirica) i Perunika (Iris x rotschildii). Vrstu su prvi put kao Iris croatica opisali Ivo i Marija Horvat 300 vrsta 1962. godine, a najpoznatija su nalazišta Medvednica, Želite li dobiti potpuniju sliku Strahinčica, Samoborsko gorje i o perunikama Botanički vrt Ogulinsko zagorje. Prirodnoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu je pravo mjesPerunika, odnosno iris je biljka to za vas. Od 300 poznatih vrsta, koja pripada porodici Irida- perunike tamo baš perunike čine ceae, zajedno s rodovima gla- najveću zbirku trajnica s oko 150 diola (Gladiolus) i šafrana (Cro- različitih vrsta i sorti među kocus) koja u našim klimatskim jima su posebno vrijedne pojeuvjetima cvate od svibnja do dine hrvatske endemične i rijetke srpnja. Pradomovina biljke je vrste toga roda - hrvatska peruniSjeverna Amerika, a Indijanci ka (Iris croatica), blijeda perunika su je obilato koristili u ljeko- (Iris pseudopallida) i jadranska vite svrhe. I danas se pojedine perunika (Iris adriatica). vrste perunika upotrebljavaju u U cvjetnom bogatstvu perunika farmaciji te pri izradi parfema. možete uživati i u Bistri jer brojRod perunika je široko rasprostranjen širom sjeverne zemaljske U ljekovite svrhe sabire se ug- ne vrste perunika i šarolikost njipolutke i raste u hladnim planin- lavnom podanak, koji se iskapa hovih boja ukrašavaju i bistranskim područima, ali na livadama u listopadu jer sadrži eterično ske okućnice. Jedna od njih je i obalama uz rijeke. ulje, veće količine smole, tanine i i okućnica Vere Grgac u Novaglikozid iridin. Koriste se i listovi, kima gdje su i snimljene manje U doba Karla Velikog perunika ali samo za uporabu u svježem slike na sljedećoj strani dok je je bila francuski kraljevski sim- stanju jer se u suhom ne mogu glavna ilustracija snimljena u Križevcima. bol, a i danas u dalekom Japanu upotrebljavati. GLAS BISTRE BROJ 26 • GODINA Vii • lipanj 2013. Hrvatska perunika (Iris croatica)
© Copyright 2024 Paperzz