GLASNIK HRVATSKOG FILATELISTIČKOG SAVEZA Zagreb, 30. rujna 2014. Broj: 9 GLASNIK HFS 9/ 2014 Habdelićeva 2, p.p. 259, 10001 Zagreb ISSN: 1331 – 1107 www.hfs-cpf.hr, info@hfs-cpf.hr Uređuje: Matej Glavić matej.glavic@sk.t-com.hr SADRŽAJ: • • • • • • • • • • • • • • • • • Dragi prijatelju Mirko Mirko Kovačić – oproštaj Zapisnik sa XIV sjednice UO Potpisan sporazum sa Španjolskom filatelističkom federacijom Zajednička izložba Hrvatska - Španjolska Održana regionalna izložba Alpe-Jadran 2014. u Luganu Održan redovni kongres FEPA Izdanja naših članica Devedset godina nogometnog kluba Vrbovec Vrbovečka kulinarska manifestacija „Kaj su jeli naši start“ 2014. Tri mađarska bloka OŠ Belec u još jednom inovativnom projektu Drugi o nama „Novska 2014“ Odobreni prigodni žigovi Hrvatska pošta – nova izdanja Novosti iz HP Mostar 2 3 4 6 7 10 11 15 16 17 20 21 22 23 25 26 27 38 GLASNIK HFS 9/ 2014 Dragi prijatelju Danas kad se u ime vukovarskih filatelista opraštamo od Tebe ne nalazim prave riječi koje bi ocrtale tvoj doprinos ovom hobiju ili kako to neki vole kazati „ sakupljanje i slaganje šarenih papirića“ . Možda se to nekome tako i čini, ali iza toga ima i nešto znatno više. To je druženje, nadmetanje, prijateljstvo pa i zadovoljstvo kada kao pojedinci ili grupa ostvarimo neki zacrtani cilj. Neću nizati ni nabrajati sve poticaje , zasluge i doprinose koje si Ti osobno, svojim radom dao našem Društvu i gradu - svom Vukovaru . Ima toga poprilično što bi valjalo reći, a ja ću podsjetiti na nešto što samo neki znaju a nosi trajni spomen na Tvoj rad. Svima nam je poznata ona crna marka razrušenog Vukovara koju je HP izdala povodom 20 godina stradanja Vukovara u Domovinskom ratu. Inicijativu za obilježavanje ovog tužnog događanja dao si Ti a Društvo je proslijedilo kao prijedlog za ediciju maraka RH 2011 g . Od tada, mi koji to znamo, ponekada spomenemo to kao „ onu našu - Kevetovu marku“ . To nam ostaje kao trajno sjećanje i zapis u filateliji RH ,a mi tvoji prijatelji zahvalni smo ti na svemu što si svojim entuzijazmom i predanim radom dao za djelovanje i opstanak društva. Zavidne zbirke maraka članova HFD-a odnio je rat. Trebalo je snage za novi početak. Ti si bio inicijator tog nečeg novog. Vjerovao si u to i onda kad su neki među nama mislili da to nema nikakvog smisla ni izgleda sa uspjeh. Po tko zna koji put bio si u pravu. HFD Vukovar postoji a članovi su opet „poslagali neke šarene papiriće“ i stvorili nove vrijedne kolekcije. Oni najmlađi, ako ustraju, znat će reći da ih je ČIKA MIRKO uveo u svijet filatelije, a mi, sada već članovi sa podosta staža sa ponosom i sjetom sjećat ćemo se dana kada si nam davao poticaj da krenemo ispočetka, pa i onda kada se činilo da je sve izgubljeno. Ne ćemo to zaboraviti. HVALA TI 3 GLASNIK HFS 9/ 2014 Dragi naš Mirko, poštovana tužna obitelji, tužni skupe Trenuci rastanka uvijek su teški i bolni. Danas sahranjujemo Mirka Kovačića – Keveta, još jednu legendu Vukovara, Borova Naselja, pa i šire. Odlazi čovjek koji je svojim djelom i životom već ušao u legendu. U Vukovar je došao kao dječarac, svoj podravski, virovski „LOGOŽAR“ zamjenio je AMBRELOM – kišobranom i zauvijek ostao u Vukovaru. Naša je današnja bol velika, jer se mi bivši i sadašnji zaposlenici sustava „Borovo“ opraštamo i rastajemo se od Vas Mirko, ali rastajemo se samo od Vaših zemnih ostataka. Što reći o stručnjaku, vrijednom čovjeku koji nas je uveo u posao, koji nas je svojim duhom podizao, zabavljao, koji je o nama i o sebi toliko rekao i napisao! Ponosni smo Mirko što smo imali zadovoljstvo biti Vaši učenici, suradnici u tvornici „Borovo“ ali i prijatelji izvan tvornice u Borovu naselju i u našem Vukovaru, koji ste toliko voljeli. KOLEGA Mirko Bolna srca opraštamo se od Vas poštovani kolega, uvaženi stručnjače „Borova“, dragi nam kolega. Pripala mi je čast da se oprostim od Vas, Keve, u ime zaposlenika „Borova“ i ukratko iznesem neke detalje iz Vašeg života i rada u sustavu „Borovo“. Tiho ste ušli u tvornicu „Borovo“ 30. 10. 1951. godine i četrdesetag godina predano radili u njoj sve do 29. 6. 1988. kada ste otišli u starosnu mirovinu. Vaš drugi dom bio je KONSTRUKCIJSKI BIRO, Tvornice strojeva, Tehničko razvojnog sektora, Inženjeringa. Znamo da ste radni vijek započeli zadacima vezanim za galvanizaciju. Sijećamo se Batinih sjajnih stolica cijevne konstrukcije, uređaja za prodavaonice, proizvoda kojima ste poboljšavali tehnologiju, ali to je prolazna etapica. Predanim radom na racionalizaciji i uvođenju unutrašnjeg transporta u sustav „Borovo“ postali ste sinonim za „PALETIZACIJI“. To je Vaše djelo. Svojim radom olakšali ste rad transportnim radnicima, tu su prvi viličari, znatno ste poboljšali cijelokupnu transtortnu i skladišnu funkciju. 4 GLASNIK HFS 9/ 2014 Svoje znanje o unutrašnjem transportu pružili ste i drugim tvrtkama, tako da „Borovo“ nije nudilo samo cipelu već i znanje. Znali su Vas od Makedonije do Slovenije, a u Češkom Zlinu bili ste najpoznatiji Borovčan. Slično je bilo i u Italiji. Voljeli ste tvornicu „Borovo“, Borovčane i Vukovarce, pa ste im nesebično darivali sebe i izvan radnog vremena. Pamtimo Vaše autorske tekstove, redateljske aktivnost i glumačko nastupe na pozornici Hrvatskog doma u Vukovaru. Nezaboravno i neponovljivo. Prepuna dvorana, koja zajedljiva opaska na „VLAST“, smjeh, zadovoljstvo gledatelja i slušanja. Vaši zapisi, plod iskustva i siječanja, ostaju trajan trag o nekim prošlim vremenima. Članovi Matice hrvatske posebno su Vam zahvalni na trudu oko pisanja članaka koje ste objavili u Vukovarskom zborniku Ogranka Matice hrvatske u Vukovaru, u svim brojevima, od prvog broja 2006. do broja koji je izašao 2013. godine DRAGI KEVE Sredili ste svoj dom. Podigli svoju porodicu. Došlo je vrijeme da se odmarate, od Batine fabrike i Kombinata Borovo. Sada ste trebali samo uživati. Životna svijeća Vam je brzo gorjela i nažalost dogorjela. Odlazite iz ovoga života, napustili ste nas. S Vama i od Vas smo učili, s Vama smo radili, prijateljevali, živjeli. Bili ste zaposlenicima „Borova“ blizak, drag i očinski brižan suradnik. Iza Vas ostaju djela, kao trajna vrijednost Vašega života i mi Vaši prijatelji, koji ćemo svjedočiti o Vašem radu i Vašim dobrim djelima. Zahvaljujemo Vam, dragi naš Keve, na svemu što ste dali „Borovu“ i nama, svojim kolegama i prijateljima. Kolega, suradniče i prijatelju Keve, počivajte u miru! Tužnoj i ponosnoj obitelji izražavamo naše poštovanje, duboku bol i sućut. Zaposlenici „Borova” 5 GLASNIK HFS 9/ 2014 Član - HRVATSKI FILATELISTIČKI SAVEZ Member of : CROATIAN PHILATELIC FEDERATION UTEMELJEN 31. 3. 1940. FOUNDED HABDELIĆEVA 2, ZAGREB, Poštanska adresa Postal address : P.O.Box 259, HR - 10001 ZAGREB, HRVATSKA www.hfs-cpf.hr E-mail : info@hfs-cpf. hr Broj: 174/2014. Zagreb, 25. rujan 2014. ZAPISNIK Sa XIV. sjednice Upravnog odbora HFS-a, održane elektronskim putem u 17. travnja 2014. Članovi UO: Mladen Vilfan, Tihomir Bilandžić, Matko Glavić, Franjo Muhvić , Dražen Bartolović, Ivan Drašković, Zdeslav Vukas, Željko Divnić, Zdenko Krištafor Predsjednik HFS-a g. M. Vilfan poslao e-mail poruku svim članovima UO da se izjasne o tri pitanja koja bi trebala biti na 51. godišnjoj skupštini HFS DNEVNI RED: 1. Prihvaćanje izvršenja prihoda i rashoda HFS za 2014. 2. Prihvaćanje u članstvo HFS novoosnovanog filatelističkog društva „AMFORA“ u Fažani, uz prijedlog da se u slučaju prihvaćanja društva u članstvo isto oslobodi plaćanja članarine za 2014. Nacionalna izložba CROATICA 2014 u Vukovaru od 11.do 17.svibnja 2014. 3. Prihvaćanje u članstvo HFS filatelističkog društva „TEMATIČAR“ iz Osijeka, uz prijedlog da se u slučaju prihvaćanja društva u članstvo isto oslobodi plaćanja članarine za 2014. . Ad. 1 Predsjednik Mladen Vilfan dao je u prilogu dokument o izvršenju prihoda i rashoda HFS za 2014. godinu. Zaključak: Navedeni dokument je prihvaćen jednoglasno, bez primjedbi. Ad. 2 Predsjednik Mladen Vilfan i tajnik Tihomir Bilandžić prikupili su sve potrebne dokumente iz kojih je vidljivo da je imenovano društvo svojim Statutom u skladu s odredbama statuta HFS. Zaključak: UO HFS jednoglasno prihvaća prijem društva „Amfora“ iz Fažane u Članstvo HFS, uz oslobođenje plaćanja članarine za 2014. godinu. Isto prezentirati i Skupštini HFS. Ad.3 Predsjednik Mladen Vilfan i tajnik Tihomir Bilandžić prikupili su sve potrebne dokumente iz kojih je vidljivo da je imenovano društvo svojim Statutom u skladu s odredbama statuta HFS. Zaključak: UO HFS jednoglasno prihvaća prijem društva „Tematičar“ iz Osijeka u Članstvo HFS, uz oslobođenje plaćanja članarine za 2014. godinu. Isto prezentirati i Skupštini HFS. TAJNIK HFS Tihomir Bilandžić PREDSJEDNIK HFS: Mladen Vilfan 6 GLASNIK HFS 9/ 2014 POTPISAN SPORAZUM SA ŠPANJOLSKOM FILATELISTIČKOM FEDERACIJOM U Luganu je 13.rujna 2014. za vrijeme kongresa FEPA potpisan Sporazum o suradnji Između Hrvatskog filatelističkog saveza i Španjolske federacije filatelističkih društava FESOFI. U ime španjolske federacije FESOFI,treće po snazi u Europi,sporazum je potpisao predsjednik Miguel Angel Garcia Fernandez, a u ime HFS predsjednik Mladen Vilfan. Svečanom potpisivanju sporazuma, čiji originalni tekst na engleskom objavljujemo u cjelini, svjedočio je i predsjednik FEPA Jose Ramon Moreno s kojim smo pregovore i započeli dok je bio na dužnosti potpredsjednika FESOFI tijekom prošle godine. Sporazum je parafirao i počasni predsjednik FESOFI Fernando Aranaz s kojim smo prošle godine usaglasili tekst Sporazuma. Prva akcija koja će biti provedena kao rezultat Sporazuma je zajednička izložba HRVATSKAŠPANJOLSKA u proljeće 2015. u Zagrebu u povodu 75.obljetnice od osnivanja HFS. Tom prilikom Španjolci će izložiti na 50 vitrina niz svojih poznatih izložaka a delegacija FESOFI će sudjelovati na svečanom otvaranju izložbe. Hrvatski filatelisti će u uzvratu 2016. sudjelovati na španjolskoj nacionalnoj izložbi EXFILNA.Predviđeno je da na otvaranju izložbe u Zagrebu sudjeluje i predsjednik FEPA Jose Ramon Moreno. Svečano potpisivanje Sporazuma o suradnji HFS-FESOFI s lijeva predsjednik HFS Mladen Vilfan,predsjednik FEPA Jose Ramon Moreno i počasni predsjednik FESOFI Fernando Aranaz. 7 GLASNIK HFS 9/ 2014 8 GLASNIK HFS 9/ 2014 Tekst Sporazuma 9 GLASNIK HFS 9/ 2014 ZAJEDNIČKA IZLOŽBA HRVATSKA - ŠPANJOLSKA U povodu 75.godišnjice osnivanja Hrvatskog filatelističkog saveza Mjesto održavanja : Umjetnički paviljon, Zagreb Vrijeme održavanja : 31.3. – 4.4.2015. / utorak-nedjelja / Pokrovitelji izložbe :gradonačelnik grada Zagreba i Gradska skupština grada Zagreba. Broj vitrina : 200 sa po 12 listova. Izložba je natjecateljska uz mogućnost da svaka zemlja izloži po jedan izložak do 10 vitrina u počasnom razredu. Izložbeni razredi : tradicionala, poštanska povijest, tematika, cjeline, mladež i literatura. Izlošci su iz korpusa nacionalnih filatelija Hrvatske i Španjolske / osim tematskih izložaka /. Broj vitrina po izlošku :5-10, mladežni 2-5. Svaki izložak popraćen je opširnim sinopsisom na engleskom i CD kompletnog izloška, koji se dostavlja sucima 15 dana unaprijed. Pojedini izlagač može prijaviti po dva viševitrinska izloška pod uvjetom da nisu iz istog razreda. Počasni gosti predsjednik FEPA i predsjednik FESOFI. Sudački žiri se sastoji od 5 članova – predsjednik žirija je nacionalni sudac HFS. Španjolski savez /FESOFI/ daje nacionalnog komesara + 1 suca. Hrvati daju predsjednika žirija + 3 suca. Španjolski komesar je ujedno stručni konzultant hrvatskih sudaca za španjolske izloške, a HFS imenuje člana Ekspertnog tima HFS za stručnog konzultanta španjolskom sucu za hrvatske izloške. Troškove puta i dopremu i povrat izložaka svaka strana snosi sama. Izložba se ponavlja 2016. godine u Španjolskoj sa istim ili drugim izlošcima. Popratna događanja : Izdavanje zajedničke serije i bloka Španjolske i Hrvatske Hrvatska i Španjolska pošta će u povodu 75. obljetnice HFS-a izdati zajedničku seriju na temu „stari obrti“, a promocija serije je predviđena na dan otvaranja izložbe Hrvatska – Španjolska. Dva seminara španjolskih sudaca za suce i izlagače u Hrvatskoj. 10 GLASNIK HFS 9/ 2014 ODRŽANA REGIONALNA IZLOŽBA ALPE-JADRAN 2014. U LUGANU U švicarskom Luganu je od 12.-14.rujna 2014. održana redovita godišnja regionalna izložba Alpe-Jadran u organizaciji Švicarske filatelističke federacije/ Federazione delle Societa filateliche svizzere/ i Cluba Filatelico di Lugano. Izložba je održana paralelno sa švicarskom nacionalnom izložbom u rangu II. Prostori Centro Espozicioni Padiglione Conza, dosta starog izložbenog kompleksa na Viale Castagnola, pokazali su se vrlo udobnim i funkcionalnim sa praktičnim rasporedom vitrina sa 12 listova i dovoljno prostora među redovima što je omogućavalo nesmetano kretanje posjetitelja i pregled izložaka. Izloške su postavljali sami nacionalni povjerenici uz pomoć jednog volontera što je bio višesatni , dosta naporni posao, ali tako se je to već nekako udomaćilo na ovim izložbama. Izložbi je prisustvovao veći broj dužnostika FEPA i delegata europskih saveza na kongresu FEPA održanom dan kasnije. Predvodio ih je predsjednik FEPA g.Jose Ramon Moreno, koji je održao i prigodni govor na otvaranju izložbe. Na svečanom otvaranju izložbe i skromnom domjenku poslije njega sudjelovali su predstavnici grada Lugana, Švicarske pošte, nacionalni povjerenici i suci kao i veći broj izlagača, a izložbu je otvorio predsjednik švicarske filatelističke federacije g. Jean-Marc Seydoux uz predsjedavajućeg grupacije Alpe-Jadran Jvu Badera. Organizacija izložbe je funkcionirala besprijekorno pod vodstvom predsjednika Organizacijskog odbora, ujedno i predsjednika filatelističkog društva Lugana, g.Adriana Bergaminija i komesara izložbe Gianfranca Bellinija. Organizatori su se maksimalno i vrlo učinkovito trudili da u hodu rješavaju sve eventualne probleme i u tome su u potpunosti uspjeli. Poseban kolorit izložbe stvorio je veliki broj trgovaca i aukcijskih kuća. Oko njihovih štandova uvijek je bilo zainteresiranih kupaca i znatiželjnika. Sastanak predstavnika svih članica grupacije Alpe-Jadran održan je zadnji dan izložbe. Dominirala je tema potrebe adaptacije izložbenog pravilnika potaknuta prijedlozima HFS i Mabeosz, mađarske filatelističke federacije, podnesenim ranije predsjedniku grupacije Jvi Baderu.Po mišljenju dvaju predlagača taj pravilnik, usvojen prije 12 godina, je u mnogim svojim postavkama zastario i stavlja nepotrebna ograničenja izlagačima i nacionalnim savezima.Odlučeno je da će se na proljeće sljedeće godine organizirati posebna rasprava na tu temu pod vodstvom novog predsjednika grupacije g.Gamperta iz Bavarske. Za koordinatora grupacije izabran je Ivan Librić, a sljedeća izložba održat će se u Pöllau kod Graza,Austrija u rujnu 2015. Na svečanoj vrlo lijepoj završnoj večeri Palmares proglašeni su rezultati obje izložbe i podijeljene su nagrade najuspješnijim izlagačima. Na izložbi Alpe-Jadran bila su pokazana 44 viševitrinska /4 do 7 vitrina/, 13 jednovitrinskih izložaka i 7 filatelističkih publikacija ili ukupno 64 izloška. Za Grand Prix izložbe u oštroj konkurenciji, glasovanjem 13 sudaca, i odnosom glasova 8:5 pobjedio je vrlo interesantan izložak poznatog švicarskog izlagača ujedno i predsjednika Organizacijskog odbora izložbe g.Adriana Bergaminija ,,Tessiner Ovalstempel mit Kreuz und Strahlenfeld“. Konkurent za veliku nagradu bio mu je izložak našeg izlagača g.Damira Novakovića u klasi Aerofilatelija ,,Razvoj jugoslavenske zračne pošte prema inozemnim destinacijama 1945-1965.“Ovaj odličan izložak nagrađen je zlatnom medaljom i posebnom nagradom Austrijske filatelističke federacije. Naši izlošci, a izlagali smo na 38 vitrina, polučili su odlične rezultate. Tome svjedoče 4 zlatne i 5 pozlaćenih medalja od ukupnih 17 izložaka. 11 GLASNIK HFS 9/ 2014 Rezultati hrvatskih izlagača na izložbi Alpe-Jadran 2014. 1. Mihovil Lerner ,,Pogreške pretiska na lokalnim izdanjima za Rijeku,Istru i Slovensko Primorje pod jugoslavenskom vojnom upravom 1945-1947.“ TR 73 V 2. Zdenko Krištafor The 9th Chess Olymics 3. Eduard Tkalčić Croatia Provisional Issues of the Indenpendent state of 4. Željko Stefanović Indenpendent State of Croatia TR 72 V TR 78 V PH 83 G 5. Damir Novaković The Development of Yugoslav Air Mail Service to Foreign Destinations 1945- 1965 Aero 88 G+SP 6. Berislav Turudija Don Bosco and Salesians TH 60 7. Mirko Merlak Third Philatelic Exposition Zagreb 1943 OF 72 smaragd 8. Gordan Turudija The Crossbow OF 63 safir S 9. Tihomir Bilandžić Croatian Regular Issue 1919. Sailors-the study od Types 10. Matej Glavić OF 67 safir Novska-Travelling Post OF 76 smaragd 11. Jakov Dominik Akrap Die Städte meiner Kindheit Y 68 S 12. Branimir Bilandžić Croatian Joint Issues Y < 55 D 13. Pervan/Zrinjšćak Poštanska cenzura u NDH L G 14. Pervan/Novaković Acta Philatelica 2013. L 80 G 15. Matej Glavić L 72 V L 69 Almanah HFND Novska 94. 16. Croatian Philatelic Society,Zadar 12 83 S GLASNIK HFS 9/ 2014 17. Hrvatska Filatelija,HFS L 71 V Korištene kratice: TR-tradicionalna filatelija PH – poštanska povijest TH-tematska filatelija L-literatura Y-mladežna filatelija OF –jednovtrinski izlošci G - zlatna medalja V - pozlaćena S - srebrna D - diploma SP – specijalna nagrada Sudilo se po pravilima za izložbe Rang II, a član sudačkog žirija je bio i naš nacionalni sudac Julije Maras. Po mome mišljenju je jednovitrinske izložbe trebalo suditi unutar svojih razreda a ne kao odvojeni razred. Isto tako ocijene diamant,smaragd,rubin itd samo zbunjuju izlagače i nije mi jasno zašto im se ne dodjeljuju normalne medalje. Jedina dva propusta organizatora su bila neulaganje izložbenog kataloga u koverte podjeljene zadnji dan nacionalnim povjerenicima, te nenavođenje broja bodova u Palmares izvješću nego samo oznaka za osvojenu medalju. Ovo zadnje je donekle ispravljeno ulaganjem ocjenskih lista uz svaki izložak. Sve u svemu ovogodišnja izložba Alpe-Jadran je primjer dobro organizirane izložbe i organizatori su pobrali zaslužene pohvale Mladen Vilfan Nacionalni povjerenik za HFS Svečana večera Palmares 13 GLASNIK HFS 9/ 2014 Godišnji sastanak grupacije Alpe-Jadran Svečana večera Palmares 14 GLASNIK HFS 9/ 2014 ODRŽAN REDOVITI KONGRES FEPA U švicarskom Luganu je 13.rujna 2014. održan redoviti kongres FEPA, federacije europskih filatelističkih asocijacija, prvi put pod vodstvom novog predsjednika Jose Ramon Morena i novog Boarda izabranog prošle godine na izbornom kongresu u Madridu. Domaćinstvo je preuzeo Švicarski filatelistički savez pod predsjedanjem predsjednika JeanMarc Seydoux. Na kongresu je sudjelovalo 37 federacija od ukupno 43 članice FEPA predstavljenih većinom predsjednicima federacija ili njihovim opunomoćenicima. HFS je predstavljao predsjednik Mladen Vilfan. Nakon podnesenih izvješća, koja su usvojena jednoglasno, razvila se vrlo živa višesatna rasprava u kojoj je, za razliku od prošlih kongresa, pokazan vrlo visok stupanj jedinstva odgovornih ljudi europske filatelije. Posebno je iskazano jedinstvo u ocjenama lošeg i nedemokratskog rada Boarda FIP, svjetske filatelističke federacije, predvođenog predsjednikom Tayem, koje je došlo do izražaja i na izbornom kongresu FIP u Seoulu u kolovozu ove godine.Odbijeni su na nedemokratski način svi prijedlozi za izmjene statuta FIP, koje su podnijele vrlo jake federacije SAD,Velike Britanije,Portugala i Cipra, pravnim smicalicama bez prave rasprave o sadržaju prijedloga.Europski kandidat za predsjednika FIP Cipranin Nicos Predsjednik FEPA Jose Ramon Moreno i tajnik Bojan Bračič uručuju predsjedniku Hrvatskog filatelističkog saveza Mladenu Vilfanu Povelju za izvanredne zasluge u razvoju europske filatelije dodjeljene na kongresu FEPA u Luganu. 15 GLASNIK HFS 9/ 2014 Rangos nije uspio u svojoj kandidaturi. Opširna rasprava je ukazala da dio odgovornosti za neuspjeh snosi i sam kandidat kasnom kandidaturom ali i izostankom snažnije podrške druge dvije kontinentalne organizacije. Usvojen je i program europskih izložbi pod patronatom FEPA u slijedećim godinama. U 2015. održat će se dvije izložbe u Ateni i Londonu, a za 2017. je predviđena europska izložba u Turku,Finska. Izložba predviđena za Milano došla je u pitanje jer organizatori još uvijek nisu uspjeli osigurati financiranje izložbe. Za HFS je vrlo važan bio svečani dio kongresa kada je predsjedniku HFS na svečan način uručena povelja FEPA za izvanredni doprinos razvoju europske filatelije i uspješnoj suradnji sa FEPA. Ovo priznanje dodjeljeno je HFS-u u povodu 25.obljetnice FEPA. To je svakako veliko priznanje ne samo ovoj nego i prethodnim generacijama naših filatelista, koji su uložili veliki trud u uspješnom sudjelovanju na regionalnim, europskim i svjetskim izložbama, ali i seminarima i ostalim aktivnostima FEPA, neke od kojih smo i mi organizirali. Nakon završenog kongresa ostaje utisak da se europska filatelija pod agilnim novim predsjednikom Jose Ramon Morenom i složnim Boardom kreće u dobrom smjeru. Mladen Vilfan Izdanja naših članica: HDOFM Zagreb 16 GLASNIK HFS 9/ 2014 DEVEDESET GODINA NOGOMETNOG KLUBA VRBOVEC Klupski prigodni nogometni žigovi Prvi prigodni žig koji se pojavio krajem 1999. g. u poštanskom uredu 10340 Vrbovec bio je posvećen NK PIK Vrbovec koji je tada bio član 2. hrvatske nogometne lige. Autor žiga bio je zagrebački filatelist Željko Stefanović, a tiskana je prigodna omotnica u izdanju HFD „Sv. Gabriel“ iz Zagreba. Obilježavajući 85. godina osnutka NK Vrbovec u vrbovečkoj pošti bio je u uporabi žig posvećen izložbi „Hrvatski nogomet“. U žigu se nalazio grb vrbovečkog kluba kojeg je dizajnirao još jedan zagrebački filatelist, ovaj puta Ivan Librić. Tom prigodom bile su izrađene dvije prigodne dopisnice u zajedničkom izdanju Hrvatskog društva olimpijske filatelije i memorabilije iz Zagreba i Turističke zajednice Grada Vrbovca. Proslavljajući 40. obljetnicu osnutka veterana, vrbovečki nogometaši su 2012. g. u suradnji s HDOFM-om iz Zagreba i TZ Grada Vrbovca tiskali prigodni razglednicu i inicirali treći nogometni žig koje je autorsko djelo Vrbovčanina Stjepana Zdenka Brezarića. Tom prigodom je bila također organizirana filatelistička izložba i tiskan katalog. U okviru obilježavanja 90 godina NK Vrbovec u Narodnoj knjižnici Vrbovec otvorena je 8. rujna 2014. g. sportsko-filatelistička izložba koja traje do 1. listopada 2014. g. Na 18 vitrina izložene su klupske fotografije, zapisnici, plakete, diplome i ostala sportska memorabilija na kojoj su prikazane razne generacije nogometaša koje su stvarale povijest vrbovečkog kluba. Uz sportske eksponate izložena su i filatelistička izdanja koja se odnose na hrvatske nogometne klubove. Ukratko o povijesti djelovanja Vrbovca emocionalno je govorio predsjednik Jadranko Mijalić, osvrnuvši se pri tome na sportske uspjehe, ugled i renome kluba koji se iz prosječnosti uzdigao na nivo prepoznatljivosti na hrvatskoj nogometnoj razini. Također je posebno naglasio da se cjelokupna proslava 90. obljetnice odvija u teškim financijskim uvjetima, te istaknuo da se zahvaljujući samo velikom odricanju, voluntarizmu i ljubavi prema najstarijem vrbovečkom klubu, od članova Uprave pa do igrača, trenera i navijača, uspijevaju prebroditi razne poteškoće, problemi i nerazumijevanja i ostvariti solidni rezultati i zadržati renome i ugled kluba mukotrpno stvaran od 1924. g. Na izložbi je izvršena i promocija prigodne klupske razglednice koja je tiskana u svega 200 primjeraka koja pored sportske ima zavičajno-kolekcionarsku vrijednost. U vrbovečkoj pošti tog dana je bio korišten i prigodni poštanski žig posvećen tom jubileju kluba pa se Vrbovec u hrvatskoj filateliji ubraja u malobrojne klubove koji su i na filatelističku način obilježili svoju obljetnicu poput: zagrebačkog Dinama, splitskih klubova Hajduka i Splita, sisačke Segeste, Šibenika, Graničara iz Županje, Fažane itd. Posebno je zanimljivo što se u tekstualnom dijelu žiga nalaze ispisana imena pod kojim je klub nastupao tijekom svoje povijesti: Zrinski, Naprijed, Vrbovec i PIK Vrbovec, koji je pored Grada Vrbovca i dalje ostao sponzor kluba. Autor prigodnog žiga, razglednice i izložbe je tajnik HDOFM-a i NK Vrbovec Stjepan Zdenko Brezarić. Nogometni klub Vrbovec Prvu nogometnu loptu u Vrbovec donio je student medicine Željko Novak 1923. koju je pribavio od zagrebačkog ŠK Poštar. U vrbovečku sportsku i nogometnu povijest zlatnim slovima je upisan datum 17 GLASNIK HFS 9/ 2014 8. rujna 1924. g. jer je tada odigrana prva utakmica u Vrbovcu. Vrbovčani su nastupili pod imenom ŠK Zrinski protiv Graničara iz Ivanić Grada koja je završila pobjedom gostiju 2 : 6. Za Zrinski nastupili su: Drago Božičković, Šandor Berković, Stjepan Berković, Slavko Kučan, Ivan Mahmed, Nikola Balija, Josip Bedeković, Franjo Gaščić, Velimir Farsky, Dane Staić i Stjepan Rišanek. Prvi pogodak za Vrbovčane postigao je Franjo Gaščić, a drugi Velimir Farsky. Utakmicu je sudio domaći sudac Anđelko Pretković koji je tako ostao zabilježen kao prvi vrbovečki nogometni sudac. Ubrzo potom 23. rujna 1924. održana je osnivačka skupština vrbovačkog športskog kluba. Prvi predsjednik bio je Nikola Nikšić, a potom Vilim Kolarić koji su ostavili snažan pečat u razvoju kluba. Za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske klub se natječe u prvenstvu Župe Zrinski, igra prijateljske utakmice, a tijekom 1943. prestaje s radom. Nakon završetka Drugog svjetskog rata uslijedila je zabrana rada ŠK Zrinski, koji je raspušten 6. lipnja 1945. g. Klub se obnavlja 1946. pod imenom FD Naprijed, a 1949. mijenja ime u NK Vrbovec. SD Vrbovec postaje 1953. u okviru kojeg su osnivane su sekcije za laku atletiku, šah, stolni tenis, rukomet i kuglanje, ali pjevačka i prosvjetna sekcija, a kasnije odbojkaška, košarkaška, teniska i rukometna. Klub je od glavnih inicijatora osnivanja Općinske nogometne Vrbovec s početka 1960-tih, te nogometnog turnira Zrinski 1971. Natjecao se u okviru Okružnog fiskulturnog odbora Bjelovar, Nogometnog centra Zagreb, nogometnih podsaveza Sisak i Koprivnica, Oblasnoj ligi, Međupodsaveznoj ligi Bjelovar – Daruvar – Virovitica, pa potom u ZNS-u. Prvaci su bili: OO Zagreb I. zone istok 1950., 1. zone NS Sisak 1951/1952., Sjeverne lige NS Sisak 1954./1955., NP Koprivnice 1961./62. i 1962/1963. i MP lige Bjelovar 1965./1966. U vrijeme Hrvatskog proljeća 1971. vraća se izvorno se ime SD Zrinski. Pored seniora bila je formirana druga momčad koja je nastupala u tijekom 1960-tih u ONL Vrbovec. Počeci NK PIK Vrbovca sežu u 1940. kada su u Đurištu mladi radnici i šegrti oformili radničku nogometnu momčad, ali je njihovo svestranije djelovanje prekinuo Drugi svjetski rat. U Tvornici suhomesnatih proizvoda Vrbovec sindikalna podružnica početkom 1948. osniva FD Bratstvo u kojem je tajnik Z. Bišćan, a fiskulturni referent Z. Krog. Igralište Bratstva otvoreno je 1. rujna 1952. g. na Đurištu, a klub se natječe do kraja 1950tih u NP Sisak. Osnivanjem MI PIK Vrbovec 1962., istodobno dolazi i do obnove sindikalno-sportskog života i tvorničke nogometne sekcije Bratstvo, koja prerasta u SD Bratstvo 1964. na čijem je čelu Milan Petrunić. U 1966. mijenja se ime u SD PIK Vrbovec u čijem sastavu osim nogometnog, djeluju još kuglački, odbojkaški i stolnoteniski i streljački klub. Prvaci su ONL Vrbovec 1964./65., NP Bjelovar 1965./66. i u MP Bjelovar 1966./67., ovaj puta ispred gradskog rivala Vrbovca. Fuzija SD Zrinski i SD PIK Vrbovec izvršena je 20. veljače 1972. g. nakon sloma Hrvatskog proljeća pod društveno-političkim pritiskom tadašnjih struktura i osnovano novo SD pod nazivom PIK Vrbovec koje je preuzelo tradiciji Zrinskog iz 1924. Nakon što je 2001. g. PIK Vrbovec prestao biti sponzor klub mijenja ime u Vrbovec. Klub se natjecao od međupodavezne lige pa do 2. HNL-a, a trenutno je klub član 3. HNL zapad. Prvak je Međupodsaveznoj ligi ligi Bjelovar – Daruvar – Virovitica 1973./74. i 1974./75., Zagrebačke zone 1983./84., Regionalne lige ZNSa 1987./88., a najveći uspjeh ostvaren je u sezoni 1992./93. kada u dramatičnoj završnici osvajaju prvo mjesto ispred Sesveta i ulaze u 2. HNL u 18 GLASNIK HFS 9/ 2014 kojoj igraju 1993/94., od 1996. do 1998, te od 1999. do 2002. Prvaci su u 3. HNL u sezonama 1994./95. i 1998./99., te osvajači kupa Zagrebačke županije 1999., 2010. i 2011. g., te višestruki osvajač kupa ONS Vrbovec. PIK Vrbovec II natjecao se prekidima od 1965./66. u ONL Vrbovec u kojoj su bili prvaci 1971./72. i 1976./77., a igrali su i u NP Bjelovar. Osvajači kupa ONS Vrbovec su bili 1977., a druga momčad prestala je s djelovanjem 1978. Klub je bio nagrađivan najvišim sportskim i društvenim nagradama od SOFK-e SR Hrvatske, HNS-a, Zagrebačke županije pa do Grada Vrbovca. Iz kluba su ponikli Miljenko Kovačić koji je igrao za zagrebački Dinamo i stekao internacionalnu karijeru u Italiji, Drago Papa i Mladen Popović kao igrači zagrebačkog Dinama, te Zdravko Cvrtila igrač momčadi Naša krila. Kao igrači iz kluba stasali su i treneri: Anđelko Petek, Ivan Baranašić, Željko Majcen, Hasan Husanović, Tomica Pisačić, Ante Klarić, Marijan Glavica, Dražen Fulir, Denis Madžar, a naročito velikog trenerskog traga ostavili su: Baranašić, Frančić, Ganjto, Petek i Vulelija. Veliki doprinos u razvoju kluba poslije Drugog svjetskog dali su predsjednici: Zvonimir Štanfel, Dragutin Bertek, Ivan Zukanović, Vladimir Tomljanović i Zlatko Dominiković. Gradski stadion Vrbovec popularno zvan Sajmište temeljito je renoviran 1999. g. Tada su sagrađene nove klupske prostorije i natkrivene istočna i zapadna tribina kapaciteta 2.500 sjedećih mjesta. Po sportskoj infrastrukturi klub uz manje građevinske zahvate ispunjava uvjete za igranje u 2. HNL. Igralište s umjetnom travom je sagrađeno 2008. g. Nogomet je od 1924. postao najpopularniji sport u vrbovečkom kraju. Za afirmaciju nogometa najzaslužniji je prvi vrbovečki klub Zrinski koji je u tom pionirskom razdoblju utjecao i na razvoj ostalih sportova. Iako se pojavio puno kasnije u odnosu na obližnja mjesta Vrbovec je kasnije prednjačio po nogometnim rezultatima i stekao ugled i renome ne samo u Zagrebačkoj regiji nego i diljem Hrvatske. Drugi moment bio uspon PIK Vrbovca tijekom 1960-tih koji zahvaljujući tvorničkim poslovnim uspjesima i ambicijama čelnih ljudi stvaraju moćan i respektabilan nogometni klub. Fuzija između SD Zrinski i NK PIK Vrbovec koja je provedena nakon Hrvatskog proljeća utrla je put snažnom razvoju nogometa i sporta u cjelini na vrbovečkom području. Literatura: 1. Stjepan Zdenko Brezarić, Sport u Vrbovcu, Vrbovec – 770 godina, Grad Vrbovec i Pučko otvoreno učilište Vrbovec, tiskara Zelina, 2014. 2. Jadranko Mijalić, 70 godina nogometa u Vrbovcu, Poglavarstvo općine Vrbovec, tiskara Ivanić, Ivanić Grad, 1994. 3. Franjo Simić, Nogomet u Vrbovcu, NK Vrbovec, Znanje, Zagreb, 2004. 4. Zvonimir Štanfel, 60 godina nogometa u Vrbovcu 1924 – 1984, Komuna, Vrbovec, 1984. g. br. 1 (313) - br. 14-15 (326-327) Stjepan Zdenko Brezarić 19 GLASNIK HFS 9/ 2014 VRBOVEČKA KULINARSKA MANIFESTACIJA „KAJ SU JELI NAŠI STARI“ 2014 Više od 30 godine, točnije 34. puta za redom bila je u Vrbovcu od 29. do 31. kolovoza 2014. g. održana turističko-kulinarska manifestacija „Kaj su jeli naši stari“. Pred brojnim uzvanicima, gostima, osobama iz javnog života i posjetiteljima manifestaciju je otvorio župan Zagrebačke županije Stjepan Kožić, koji je pohvalio udruge žena koje pripremaju hranu po starinskim receptima, čuvajući tako narodnu tradiciju i baštinu vrbovečkog kraja i znalački je prenoseći na mlade naraštaje. Uz domaćina, gradonačelnika Vrbovca Vladimira Bregovića, koji je uputio riječi dobrodošlice uz želju „da svatko tko jednom dođe u Vrbovec poželi ponovno doći“, nazočnima se za vrijeme svečanosti otvorenja, obratio i predsjednik Skupštine Zagrebačke županije Dražen Bošnjaković, koji je istaknuo da ova manifestacija jedna od najznačajnijih u Županiji. Ove godine bile su nazočne i delegacije iz Francuske, Bugarske, Mađarske i Poljske. Vrbovečka priredba predstavlja svojevrstan festival hrane, koji se temelji na pripremanju jela po receptima naših baka. Pored mogućnosti degustiranja brojnih jela kulinarsku smotru prati bogat kulturno-umjetnički i sportski program, te mnogobrojne izložbe, priredbe i radionice. Pored etno-gastronomske dimenzije, zapravo se ističe i gospodarsko-turistička komponenta, jer ova manifestacija spada nedvojbeno u sam vrh tradicijskih manifestacija u Republici Hrvatskoj, koja svake godine sve više doprinosi svekolikoj promidžbi kako Grada Vrbovca tako i Zagrebačke županije. Na manifestaciji je sudjelovalo 14 udruga žena vrbovečkoga kraja. Ponovo je nakon devet godina, uveden natjecateljski karakter u pripremanju najbolje juhe, glavnoga jela i deserta, a birao se i najukusniji domaći kruh. Direktorica Turističke zajednice Grada Vrbovca Ana Bakar, naglasila je, da su žene u pripremanju starinskih jela iskoristile tradicijsko nasljeđe i spoj današnjice. U zadnjih par godina priredba se obilježava i na filatelistički način jer je prvog dana održavanja u uporabi prigodni poštanski žig. Tako je bilo i ove godine u vrbovečkoj pošti 29. kolovoza kada je bio u uporabi žig posvećen 34. turističko-kulinarskoj manifestaciji „Kaj su jeli naši stari“. Na promociji su između ostalih bili nazočni: direktorica Turističke zajednice Grada Vrbovca, Ana Bakar, gradski vijećnik Jadranko Mijalić, direktor Radio Vrbovca Želimir Štefanović, voditelj područja Hrvatske pošte Vrbovec – Ivanić Grad, Valentin Crneković, filatelisti Nikica Kolundžija i Stjepan Zdenko Brezarić koji je autor prigodnog poštanskog žiga. Program su upotpunile članice vrbovečkog ženskog vokalnog sastava ''Lera'', HKUD-a Petar Zrinski, koje su otpjevale nekoliko domaćih narodnih pjesama. Turistička zajednica je tiskala 100 prigodnih dopisnica na kojima je otisnut ovogodišnji plakat manifestacije kojeg je dizajnirao Zaprepčanin Marko Peranić. U žigu se nalazi ime autohtone slastice vrbovečkog podneblja vrbovečka pera. Tradicionalni recept za nadjev sastoji se od mješavine domaćeg sira, vrhnja i kukuruznog brašna. Pojedini autori smatraju vrbovečku peru tzv. dalekom sestrom popularne pizze. Vrbovečka kulinarska smotra pomalo se svake godine sve više svrstava uz bok manifestacijama poput Vinkovačke jeseni, ili ranije Đakovački vezovi koji su ostavili velikog traga u hrvatskoj filateliji promičući hrvatsku narodnu baštinu, običaje, narodne plesove, folklornu ostavštinu, gastronomiju i nasljeđe naših prethodnika, kako bi ih sačuvali i prenijeli budućim pokoljenjima. Stjepan Zdenko Brezarić 20 GLASNIK HFS 9/ 2014 TRI MAĐARSKA BLOKA (po drugi puta) Moram ponoviti naslov iz posljednjeg „Glasnika“, jer je Mađarska pošta ponovno između ostalog izdala nova izdanja u blokovima od kojih kao najzanimljivije izdvajamo opet tri. Prvo izdanje 25.8.2014. je iz „Povratak Seusovog blaga“, kojeg nažalost Hrvatska nije uspjela dobiti. U bloku su tri marke po 1.000 Ft. Blok je dizajnirao grafički umjetnik Imre Benedek, a tiskana je u tiskari Pénzjegynyomda u ofsetu koristeći reljef i difrakcijski film s UV tintom. Naklada je 74.000 blokova, te 6.000 nezupčanih numeriranih blokova Drugi blok će sigurno razveseliti tematske sakupljače, jer je 9.9.2014. izdan arčić sa 12 maraka „Mađarski oldtimer motori“. Na markama su motori od 1932. do 1969. godine iz zbirke Maróti Motorcycle collection Arčić je dizajnirao grafički umjetnik Attila Elekes, a tiskana je u tiskari Prime RatePénzjegynyomda u tehnici ofseta s 3D UV lakiranjem po prvi puta upotrebljenim na mađarskim markama. Naklada je 50.000 arčića, a nominala pojedine marke je po 90 HUF. Treći blok izdan je 22.9.2014. u povodu 60. obljetnice Dunavske komisije, čije je sjedište u Budimpešti. Interesantno je da je to reprint mađarskog bloka iz 1985. ali s dotiskom nove nominale 300Ft te logom proslave. Treba spomenuti da je MABEOSZ, Mađarski filatelistički savez, istom prilikom organizirao međunarodnu nenatjecateljsku izložbu s pozivom na sve zemlje članice Dunavske komisije, pa tako i Hrvatske. Izložba je prvim dijelom održana u prostoru Ministarstva vanjskih poslova, a u drugom dijelu u Gradskoj upravi. Ivan Librić, AIJP 21 GLASNIK HFS 9/ 2014 OŠ Belec u još jednom inovativnom projektu U Osnovnoj školi Belec jučer je otvorena FISUMLA 2014. - međunarodna izložba mladih filatelista, organizirana u suradnji Filatelističkog društva Zaboky i Kluba mladih filatelista koji djeluje u belečkoj školi. Riječ je o natjecateljskoj izložbi, na kojoj su predstavljena 43 rada iz Hrvatske i Slovenije, među kojima su i radovi učenika belečke škole. Izloženi radovi, prezentirani na 60 vitrina, upotrebom poštanskih marki, žigova, razglednica i pisama, upotpunjenih tekstom, donose po jednu priču na temu koju odabire sam autor. Tako su izloženi radovi koji govore o primjerice sportu, prirodi, kulturi, poznatim osobama, povijesti i znamenitostima pojedinih gradova i slično. Izložene radove ocjenjivao je Gordan Turudija, filatelistički sudac, član Zbora filatelističkih sudaca Hrvatske. Prema njegovoj ukupnoj ocjeni izložba je u rangu "zlatne sredine", izlošci su se popravili u hrvatskoj filateliji, mladi sve bolje rade i ova izložba će sigurno biti poticaj da budu još bolji. "Na kraju nije najvažnija niti sama ocjena, bitno je stvoriti priču iz koje će i ljudi koji se ne bave filatelijom moći nešto naučiti", zaključio je nacionalni sudac. Grand prix izložbe dodijeljen je izlošku “Tu v zelenoj zipki domovina spi”, Kluba mladih filatelista Filatelističke radionice Lepoglava, a najbolji rad odabrala je voditeljica školskog Kluba mladih filatelista Irena Buđa, školska knjižničarka. U poštanskom uredu Belec jučer je u upotrebi bio i prigodni poštanski žig povodom izložbe, kojeg je izradilo Filatelističko društvo Zaboky, s motivom Župne crkve Sv. Marije Snježne. O suradnji škole i društva na više projekata koji su do sada već provedeni govorio je tajnik društva Ivan Drašković. Izložbu je otvorio zlatarski gradonačelnik Stanko Majdak, posjetitelje je pozdravila ravnateljica škole Verica Havoić, a njezinim otvorenjem ujedno je počeo program priredbe "Tu v Belcu sme doma", u sklopu Dana kajkavske riječi. Izložba se može razgledati do nedjelje. 17.09.2014. (13:55) RZL 22 GLASNIK HFS 9/ 2014 Drugi o nama: www.mnovine.hr ČAKOVECFILA 2014 DOVELA MEĐUNARODNE FILATELISTIČKE PRIČE Ljubljančanin Bojan Krajnc osvojio Veliku nagradu ČakovecFila! 26.09.2014 12:13 Čakovec | Piše: RR Filatelist Bojan Krajnc iz Ljubljane dobitnik je Velike nagrade natjecateljske Međunarodne filatelističke izložbe "ČakovecFila 2014". Filatelijom se bavi oko četrdest godina. U Čakovcu je izložio pretisak koji su napravili 1919. u Beltincima. Krajnc je svoj rad prijavio pod pomalo provokativnim nazivom "Zlata jajca, ali beltinška banda" jer kako kaže, za ovaj se pretisak sa sigurnošću ne može reći je li sasvim regularan ili ne, jer je napravljen u doba svjetskih ratnih previranja odnosno vojničke okupacije Prekmurja. ČakovecFila 2014. prva je međunarodna filatelistička izložba ikad održana u Čakovcu, te nakon više od četrdeset godina ponovo je natjecateljskog karaktera. Svečano otvorenje upriličeno je u četvrtak 25. rujna u izložbenom salonu Centra za kulturu uz nazočnost velikog broja poklonika filatelije. Moderatorica večeri bila je Marina Oskoruš, a otvorenju su između ostalog nazočili Mladen Vilfan, predsjednik Hrvatskog filatelističkog saveza, Petar Suhodolc, predsjednik Filatelistične zveze Slovenije, Tihomir Bilandžić, nacionalni povjerenik HFS, Bojan Bračić iz Maribora, tajnik europske filatelističke asocijacije FEPA koji je naglasio kako su u Čakovec stigle atraktivne međunarodne filatelističke priče. U ime domaćina i organizacijskog odbora govorio je Dario Stella, predsjednik hrvatskog filatelističkog društva "Zrinski" Čakovec. Izložbu je otvorenom proglasio David Vugrinec, pročelnik Upravnog odjela za društvene, protokolarne i europske poslove. U programu je sudjelovala muška vokalna skupina Sv. Juraj na Bregu i članovi KUD Domašinec. Izložbu prati katalog, plakat, dotisak na prigodnoj dopisnici i prigodni poštanski žig koji je bio u upiotrebi na dan otvaranja izložbe. Ulaz na filatelistička predavanja slobodan Osim svečanog otvorenja izložbe, ljubitelje filatelije očekuje još niz zanimljivih predavanja. U petak 26. rujna s početkom u 18 sati predavanje pod nazivom „Sakralne teme na poštanskim markama Hrvatske pošte Mostar“ održati će Željka Šaravanja, Mostar, dok će dr. Peter Suhadolc, FIP sudac za tematiku i predsjednik FZS održati predavanje pod nazivom „Kako pripremiti tematski izložak“. 23 GLASNIK HFS 9/ 2014 U subotu 27. rujna održati će se s početkom u 17 sati predavanje Alojza Tomca pod nazivom „Natjecateljski razred razglednica“. Nakon toga, u 18 sati Dario Filjar iz Zagreba održati će predavanje pod nazivom „Što je to predfilatelija“. Za nedjelju 28. rujna će se od 10 do 11 sati održati razgovor sa sucima kada izlagači mogu dobiti korisne obavijesti od sudaca kako da poboljšaju svoj izložak. S početkom u 11 sati Bojan Bračič iz Maribora, tajnik FEPA-e, održati će predavanje o tome „Kako izraditi maksimumkartu“. Izložba će se zatvoriti u 12 sati. Izložbu je moguće razgledati tijekom radnog vremena Centra za kulturu. U petak i subotu od 10 – 12 sati i 16 – 20 sati te nedjeljom od 10 – 12 sati. Sva predavanja će se održati u predvorju Centra za kulturu u Čakovcu, a ulaz je slobodan. Drugi o nama: www.tourism-cakovec.hr Utorak, 23 Rujan 2014 13:24 ČakovecFila 2014. U Centru za kulturu Čakovec od 24. do 28. rujna 2014. godine održati će se Međunarodna filatelistička izložba pod nazivom „ČakovecFila 2014“. Izložbu organiziraju Hrvatsko filatelističko društvi „Zrinski“ Čakovec i Centar za kulturu Čakovec, pod pokroviteljstvom Županije međimurske, Grada Čakovca, uz pomoć tiskare Zrinski Čakovec, Hrvatske pošte d.d., Hrvatske pošte d.o.o. Mostar, Generali osiguranja, Hrvatskoga filatelističkoga saveza i Filatelistične zveze Slovenije. Na ovoj natjecateljskoj izložbi će biti izloženo šezdesetak jednovitrinskih izložaka i dvadesetak izložaka filatelističke literature filatelista iz Hrvatske, Slovenije i Mađarske. Izložba je popraćena izložbenim katalogom, izložbenom „pepeljugom“, izložbenim plakatom, dotiscima na prigodnoj dopisnici, te sa prigodnim poštanskim žigom izložbe koji će biti u upotrebi na dan otvaranja izložbe, četvrtak 25. rujna u poštanskom uredu 40000 Čakovec. Svečano otvorenje izložbe održati će se u četvrtak 25. rujna s početkom u 19 sati. U petak 26. rujna održati će se s početkom u 18 sati predavanje pod nazivom „Sakralne teme na poštanskim markama Hrvatske pošte Mostar“ održati će Željka Šaravanja, Mostar, dok će dr. Peter Suhadolc, FIP sudac za tematiku i predsjednik FZS održati predavanje pod nazivom „Kako pripremiti tematski izložak“. U subotu 27. rujna održati će se s početkom u 17 sati predavanje Alojza Tomca pod nazivom „Natjecateljski razred razglednica“. S početkom u 18 sati Dario Filjar iz Zgareba održati će predavanje pod nazivom „Što je to predfilatelija“. Za nedjelju 28. rujna će se od 10 do 11 sati održati razgovor sa sucima kada izlagači mogu dobiti korisne obavijesti od sudaca kako da poboljšaju svoj izložak. S početkom u 11 sati Bojan Bračič iz Maribora, tajnik FEPA-e, održati će predavanje o tome „Kako izraditi maksimumkartu“. Izložba će se zatvoriti u 12 sati. Izložba će biti otvorena za posjetitelje od srijede poslijepodne do nedjelje, u vremenu kada je otvoren Centar za kulturu Čakovec. Radno vrijeme Centra za kulturu Čakovec je od 10 – 12 sati i 16 – 20 sati. Nedjeljom od 10 – 12 sati. Sva predavanja će se održati u predvorju Centra za kulturu u Čakovcu, a ulaz je slobodan. 24 GLASNIK HFS 9/ 2014 „NOVSKA 2014“ Hrvatsko filatelističko-numizmatičko društvo „ Novska '94“ ove godine slavi 20. obljetnicu od osnutka. Tim povodom od 16. do 23. listopada Društvo organizira jednovitrinsku filatelističku izložbu sa međunarodnim sudjelovanjem. Izložba će biti postavljena u Srednjoj školi Novska na 60-tak izložbenih vitrina. Izložba je promotivnog karaktera i neće biti ocjenskog suda, ali će zato posjetitelji svojim glasovima izabrati najljepši izložak. Prva tri izabrana izloška će biti nagrađena sa prigodnom suvenir nagradom (izpjeskareni puž ogrc i grba Grada na flaši). Otvorenje izložbe će biti 16. listopada u 19h u Srednjoj školi Novska. Učenici i profesori Srednje škole Novska pripremiti će prigodni program (muzički dio, igrokaz i modna revija). Nakon otvaranja biti će mali domjenak u knjižnici škole. Svaki izlagatelj će dobiti prigodnu medalju. Na dan izložbe u pošti Novska biti će u upotrebi prigodni žig, a Društvo je izradilo prigodnu omotnicu. Mislim da ima dovoljno razloga da se 16. listopada uputi u Novsku. Matej Glavić 25 GLASNIK HFS 9/ 2014 Odobreni prigodni žigovi: 26 GLASNIK HFS 9/ 2014 Skinuto sa internet stranice: www.posta.hr 750 GODINA GRADA PRELOGA Vrsta: P Marka je izdana u arku od 12 maraka, a Hrvatska pošta izdala je i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC). Motiv: ulica u Prelogu, motiv sa stare razglednice Broj: 962 Prema do sada poznatim povijesnim izvorima, Prelog se prvi put spominje 1264. godine u ispravi prema kojoj je grof Lankret morao ustupiti zemlju za naseljavanje doseljenika hospita. Vrijednost: 3,1 HRK Dizajn: Dean Roksandić, dizajner iz Zagreba Veličina: 35,50 x 34,08 mm Papir: bijeli, 102 g, gumirani češljasto, 14 Zupčanje: Tisak: višebojni ofset Tiskara: AKD d.o.o., Zagreb Datum izdanja:23.09.2014. Naklada: 100.000 750 GODINA GRADA PRELOGA Grad Prelog suvremeno je središte donjeg Međimurja, a prema funkcijama i broju stanovnika je uz Čakovec i najvažnije naselje u Međimurju. Smješten je uz lijevu obalu Drave i sastoji se od osam naselja, a gradom je proglašen 1997. godine. Prema do sada poznatim povijesnim izvorima, Prelog se prvi put spominje 1264. godine u ispravi prema kojoj je grof Lankret morao ustupiti zemlju za naseljavanje doseljenika hospita. Okosnica naseljavanja bilo je raskrižje putova povezanih s riječnim prijelazom. Trgovište Prelog u povijesnim izvorima spominje se polovinom 15. stoljeća, a u prvoj polovini 16. stoljeća navodi se i uprava preloškog trgovišta na čelu s rihtarom i drugim gradskim službenicima. Trgovište je formirano na povišenoj gredi uz ulicu zapadno od crkve, dok je crkva položena na ovalnom uzvišenju. Uz rub tog ovala arheološki je potvrđeno postojanje fortifikacije – okrugle kule – datirane u 15./16. stoljeće, vjerojatno podignute u vrijeme turske opasnosti. Tržni prostor nastao je vretenastim proširenjem Glavne ulice. Današnja župna crkva sv. Jakova sagrađena je između 1758. i 1761. godine. U 18. stoljeću osnivaju se cehovi, razvija se trgovina, a naselje 1786. godine ima 1729 stanovnika u 242 kuće. Gospodarski napredak prati i građevni razvoj, pa se krajem 18. i početkom 19. stoljeća uz Glavnu ulicu podiže više jednokatnih slobodnostojećih, barokno-klasicističkih zidanica. Gradnjom tih kuća prostor ulice uz crkvu izdvojen je kao reprezentativno središte naselja – ulični trg. U 18. stoljeću grade se i zgrade svilane i solane. Ulična struktura naselja prepoznatljiva je i u 18. stoljeću, no od ovog razdoblja naselje se širi prema istoku i uz odvojke putova od Glavne ulice prema jugu. Ulična proširenja i odvojci putova akcentuirani su pilovima s prikazima svetaca, što predstavlja specifičnu vrijednost u morfološkoj strukturi Preloga. Uz sjevernu frontu Glavne ulice (19./20. st.) gradnjom katnica formiran je kontinuirani ulični niz poslovno-stambenoga karaktera i dijelom javne namjene. Među historicistički građenim 27 GLASNIK HFS 9/ 2014 kućama isticala se zgrada kasina, tipičan primjer „mađarske secesije“. Prema popisu stanovnika provedenom 1900. godine Prelog – tada kotarsko sjedište – imao je 4102 stanovnika i 453 kuće. U novije vrijeme grad se širi sjeverno i južno od Glavne ulice, a 1989. godine podignuta je na Dravi akumulacija HE Dubrava – Dubravsko jezero. Danas je Prelog istaknuto upravno i gospodarsko središte Međimurja s nizom tvrtki poznatih i izvan područja Hrvatske, a u sportu je poznat po speedwayu. Prema popisu stanovništva provedenom 2011. godine grad Prelog imao je 7815 stanovnika. dr. sc. Ratko Vučetić 28 GLASNIK HFS 9/ 2014 800 GODINA VRATNICA SPLITSKE KATEDRALE Vrsta: Blok Blok sadrži jedna marka, a Hrvatska pošta izdala je i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC). Motiv: detalj vratnica splitske katedrale Broj: 961 S obzirom na rijetkost sačuvanih drvenih romaničkih reljefa i iznimnost, suverenost likovnog izraza, vratnice splitske katedrale imaju relevantno mjesto u europskim razmjerima i specijalističkim pregledima epohe. Vrijednost: 11 HRK Dizajn: Damir Fabijanić, fotograf iz Zagreba Veličina: 29,82 mm x 35,50 mm (blok: 96,50 mm x 79,50 mm) Papir: bijeli, 102 g, gumirani Zupčanje: kutijasto, 14 Tisak: višebojni ofset Tiskara: AKD d.o.o., Zagreb Datum izdanja:23.09.2014. Naklada: 30.000 800 GODINA VRATNICA SPLITSKE KATEDRALE Prema pouzdanim izvorima, 23. travnja 1214. godine, na Dan svetog Jurja, splitska je katedrala (kristijanizirani Dioklecijanov hram) obogaćena drvenim vratnicama od orahovine, koja je izradio domaći majstor, rezbar i slikar Andrija Buvina. Tako je uz monumentalni romanički zvonik, isto razdoblje još jednim važnim likovnim ostvarenjem dalo jak srednjovjekovni kršćanski pečat inače antičkoj, rimskoj građevini. S obzirom na rijetkost sačuvanih drvenih romaničkih reljefa i iznimnost, suverenost likovnog izraza, vratnice splitske katedrale imaju relevantno mjesto u europskim razmjerima i specijalističkim pregledima epohe. Za Andriju Buvinu, prema svjedočanstvu iz kronike Tome Arhiđakona, znademo da je živio i djelovao u Splitu te se proslavio i velikom slikom svetoga Kristofora. Buvina nije prezime, nego obiteljska ili individualna odrednica, a smatralo se da taj nadimak svjedoči slavensko podrijetlo (augmentativ životinjskog naziva, od buha, buva, analogno tvorbi Vučina, Ježina, Gujina). Nova, originalna teza (N. Kuzmanić) izvodi to ime iz romanskog naziva otoka Čiova (Bua, dakle Buina, Buvina), pa bi atribut našega davnog majstora bio zemljopisni dodatak, kao i u slučaju – znatno potonjih – Jurja (Dalmatinac) i 29 GLASNIK HFS 9/ 2014 Nikole (Firentinac). Ako je i bio Čiovljanin, Andrija je svakako domicilno Splićanin, a kao izravni prethodnik trogirskog majstora Radovana, postao je jedno od prvih i najvažnijih imena hrvatske umjetnosti, pogotovo kiparstva (rezbarstva). U ikonografskom programu vjerojatno je slijedio sugestije suvremenog mu splitskog biskupa Bernarda iz Perugie, te je u dva krila (svako po 14 polja) predstavio cjelovit Kristov život. Na lijevoj strani prizori su od Navještenja do Lazarova uskrsnuća, a na desnoj scene muke, smrti i uzašašća. Oblikovni uzori su mu dijelom bizantski, a dijelom zapadnoeuropski, dekoracija slijedi također antičke predloške, ali čvrsta modelacija, zaokružena kompozicija i dosljedna stilizacija nose prepoznatljiv osobni biljeg. Tonko Maroević 800 GODINA STATUTA GRADA I OTOKA KORČULE Vrsta: P Marka je izdana u arku od 20 maraka, a Hrvatska pošta izdala je i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC). Motiv: veduta grada Korčule Broj: 963 Radi uređivanja svojih unutrašnjih društvenih odnosa i zaštite otočne autonomije, Korčulani su već 1214. godine sastavili Statut svoje komune. Vrijednost: Dizajn: Veličina: Papir: Zupčanje: Tisak: 2,8 HRK Dubravka Zglavnik - Horvat, dizajnerica iz Zagreba 35,50 x 29,82 mm bijeli, 102 g, gumirani češljasto, 14 višebojni ofset 30 GLASNIK HFS 9/ 2014 Tiskara: AKD d.o.o., Zagreb Datum izdanja:26.09.2014. Naklada: 100.000 800 GODINA STATUTA GRADA I OTOKA KORČULE U ime Boga vječnoga! Amen! Ovo su statutarne odredbe i naredbe Komune i ljudi grada i otoka Korčule učinjene, izdane, sastavljene i vjerodostojno potvrđene od Malog , Velikog i Generalnog vijeća istog grada i otoka (godine) tisuću dvjesto četrnaeste, druge indikacije i (u) danima koji su tekli u toku te godine. Statut grada i otoka Korčule iz 1214. godine najstariji je pravni zbornik u Hrvata, a poslije Ruske pravde iz 11. odnosno 12. stoljeća najstariji u svih Slavena uopće. Radi uređivanja svojih unutrašnjih društvenih odnosa i zaštite otočne autonomije, Korčulani su već 1214. godine sastavili Statut svoje komune, da bi 1265. godine, pod mletačkim knezom Marsilijem Zorzijem, potvrdili i nadopunili statutarne odredbe. Već je 1887. godine JAZU dao veliko značenje statutima dalmatinskih gradova, kada je počeo izdavati seriju pravno-povijesnih spomenika Južnih Slavena pod nazivom: MONUMENTA HISTORICO-JURIDICA SLAVORUM MERIDIONALIUM, pod stručnim vodstvom akademika Jaromira Hanela, profesora pravne povijesti, koju su počeli upravo sa Statutom grada i otoka Korčule, kao najstarijim. Statut grada i otoka Korčule doživio je nekoliko redakcija: prvu 1265. godine, drugu 1271. i treću 1432. godine. Budući da je srednjovjekovni korčulanski statut, kao što je bilo uobičajeno u tadašnjoj Europi, pisan na latinskom jeziku, ostaje ipak nedostupan široj javnosti. Ta nepravda prema puku i narodu u kojem je Statut i nastao ispravljena je 1987. godine, kada je Statut grada i otoka Korčule preveden na hrvatski jezik. Za taj veliki poduhvat treba još jednom zahvaliti skupini entuzijasta i nije pretenciozno ne spomenuti njihova imena: prof. dr. Antun Cvitanić, redoviti profesor Pravnog fakulteta u Splitu, kao prevoditelj, prof. dr. emeritus Zvonimir Šeparović, kao urednik izdanja, prof. dr. Hodimir Sirotković, kao voditelj Zavoda za povijesne znanosti JAZU-a, i Dušan Kalogjera, dipl. oec. i publicist, kao predsjednik Općine Korčula i predsjednik Odbora za prevođenje i tiskanje Statuta. Tako smo jedan izniman pravno-povijesni spomenik približili narodu i znanstvenoj javnosti. Ove godine obilježavamo 800 godina Statuta grada i otoka Korčule pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske Ive Josipovića i Hrvatskog sabora, što nas obvezuje da to bude na visokoj, profesionalnoj i civiliziranoj razini, onoj koja je grad i otok Korčulu resila već u doba nastanka Statuta. Zahvaljujemo Hrvatskoj pošti i njezinu Povjerenstvu, koji su prepoznali važnost i neprocjenjivu vrijednost ovoga srednjovjekovnog pravnog bisera. Dušan Kalogjera, dipl. oec., publicist 31 GLASNIK HFS 9/ 2014 950. OBLJETNICA BENEDIKTINSKOG SAMOSTANA SV. NIKOLE U TROGIRU Vrsta: P Marka je izdana u arku od 20 maraka, a Hrvatska pošta izdala je i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC). Motiv: benediktinski samostan u Trogiru Broj: 964 Ograđeni samostanski sklop u gradskom tkivu predstavlja jedinstveni spoj raznih elemenata gradskih kuća i kula, obrambenih zidina i gradskih vrata, zatvorenog dvorišta s trijemovima, kao i samostanske crkve sa zvonikom bračkog majstora Tripuna Bokanića. Vrijednost: 2,8 HRK Dizajn: Sabina Rešić, slikarica i dizajnerica iz Zagreba Veličina: 35,50 x 29,82 mm Papir: bijeli, 102 g, gumirani češljasto, 14 Zupčanje: Tisak: višebojni ofset Tiskara: AKD d.o.o., Zagreb Datum izdanja:30.09.2014. Naklada: 100.000 950. OBLJETNICA BENEDIKTINSKOG SAMOSTANA SV. NIKOLE U TROGIRU Trogir je najmanje gradsko središte na dalmatinskoj obali koje se formira u ozračju antičke metropole Salone i srednjovjekovnoga grada Splita. Iznimnu važnost za trogirsku sredinu ima utemeljenje ženskoga benediktinskog samostana sv. Nikole 1064. godine, najstarijeg samostana sestara benediktinki u dalmatinskim gradovima. Jezgra samostana nastaje u luci kod Vrata Gospodnjih uz ranosrednjovjekovnu crkvicu sv. Dujma, a izvan južnih gradskih zidina Trogira. Osnivanje samostana povezano je s djelatnošću biskupa Ivana Trogirskog, suvremenika splitskog nadbiskupa Lovre i kraljeva Petra Krešimira IV., Zvonimira i Kolomana, koji je zbog čuda za života i nakon smrti došao na glas svetosti. Izvornom titularu, sv. Dujmu, pridružuje se i sv. Nikola, zaštitnik pomoraca i putnika, čiji kult postaje temelj velike pobožnosti na cijelom Jadranu. Samostan benediktinki je od osnutka do danas jedna od najvažnijih crkvenih institucija u Trogiru, a tijekom stoljeća biva svjedokom nestanka drugih samostana istog reda. Utoliko je ženski benediktinski samostan sv. Nikole u Trogiru iznimno važan za hrvatsku crkvenu povijest i zbog neprekidnog trajanja od 11. st. i zbog specifičnog ustrojstva i pravila zatvorenog reda. Ograđeni samostanski sklop u gradskom tkivu predstavlja jedinstveni spoj raznih elemenata gradskih kuća i kula, obrambenih zidina i gradskih vrata, zatvorenog dvorišta s trijemovima, kao i samostanske crkve sa zvonikom bračkog majstora Tripuna Bokanića. U dvorištu, u blizini položaja grčkih zidina, ugrađen je jedini grčki natpis u Trogiru, koji slovi kao prvi dokument trogirskog arhiva u kamenu. U samostanskoj zbirci je reljef grčkog božanstva sretnog trenutka Kairos, izrađen po uzoru na brončanu skulpturu Lizipa. Uz fragmente mramornog sarkofaga s prikazom ahejskog junaka Ahila, rada jedne atičke radionice iz 3. st., izloženi su i dijelovi kamenog namještaja ranokršćanske crkve iz 6. st., kao i predromanička skulptura iz 9. st. Kvalitetom se izdvaja drveno raspelo Paola Veneziana iz 14. st., oltarni poliptih Bogorodice s Djetetom i svecima, Bogorodica sa svecima Blaža Jurjeva Trogiranina, svetački likovi mletačkog slikara Nicole Grassija iz 18. st. te brojni obredni predmeti, ruho, srebro i rukopisi. Samostan je prava riznica umjetničke i povijesne baštine, a u knjižnici je pronađen Vrtal Petra Lucića, najstarija antologija hrvatske lirike iz druge polovine 15. st. Ovaj najstariji ženski benediktinski samostan na hrvatskom tlu, s kontinuitetom i tradicijom klauzurne redovničke zajednice od gotovo čitavog 32 GLASNIK HFS 9/ 2014 tisućljeća, dragocjena je baština s povijesnog, spomeničkog, kulturološkog i duhovnog motrišta. Vanja Kovačić LOKOMOTIVE Vrsta: P Motivi: parna lokomotiva serije kkStB 229/JDŽ/JŽ 116 parna lokomotiva serije MÁV 375/JDŽ/HDŽ/JŽ 51 Marke su izdane u zajedničkom arčiću od šest maraka, a Hrvatska pošta izdala je i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC). Zahvaljujemo HŽ Infrastrukturi i Hrvatskom željezničkom muzeju na suradnji i posuđenoj muzejskoj građi za realizaciju ovog izdanja. Broj: 965 LOKOMOTIVE, Parna lokomotiva serije kkStB 229/JDŽ/JŽ 116 Parna lokomotiva serije kkStB 229/JDŽ/JŽ 116 Snaga lokomotiva bila je 368 kW (500 KSi), dužina lokomotive 11.766 mm, odnosno 12.036 mm (nakon 1912.), masa lokomotive u službi 67,1 t, a najveća dopuštena brzina 80 km/h. Vrijednost: Dizajn: Veličina: Papir: Zupčanje: Tisak: Tiskara: 5 HRK Miran Šabić i Ana Sladetić, magistri umjetnosti iz Samobora 48,28 x 29,82 mm bijeli, 102 g, gumirani češljasto, 14 višebojni ofset AKD d.o.o., Zagreb 33 GLASNIK HFS 9/ 2014 Datum izdanja:01.10.2014. Naklada: 100.000 po motivu Razdoblje parne vuče u Hrvatskoj trajalo je punih 126 godina, između 1860., kada je i kroz hrvatsko područje bio pokrenut željeznički promet između Kotoribe i Čakovca kao dijelu pruge Budimpešta – Nagykanizsa – Pragersko, i 1988., kada je iz prometa bila povučena i posljednja parna lokomotiva. U tom vremenu željeznički promet u Hrvatskoj obavljao se s ukupno 83 serije parnih lokomotiva, koje su bile građene diljem svijeta. Razlog tomu je činjenica da su tijekom povijesti ingerenciju nad gradnjom željezničkih pruga i upravljanjem željezničkim sustavom imale različite željezničke uprave, koje su i vučna vozila nabavljale u skladu s vlastitom prometnom politikom. Na početku, na prvim hrvatskim prugama sagrađenim između 1860. i 1865. između Kotoribe i Čakovca, Zidanog Mosta i Zagreba te Zagreba i Karlovca, putničke vlakove vukle su troosovinske lokomotive oznaka SüdB 18 i SüdB 19, koje su gradili austrijski konstruktori. Parne lokomotive Mađarskih državnih željeznica (MÁV) uključene su u promet 1870., kada je bila sagrađena pruga Zákány – Zagreb Južni kolodvor (današnji Zagreb Zapadni kolodvor). Među prvim lokomotivama spominje se lokomotiva oznake MÁV 441, koja je 1873. do Rijeke dovezla prvi vlak iz Budimpešte. Na prvoj pruzi koju je 1877. Austrija sagradila u Dalmaciji između Splita i Siverića s odvojkom prema Šibeniku, a koja je 1888. bila produžena do Knina Društvo Južnih željeznica promet je obavljalo sa šest lokomotiva serije kkStB 37/JŽ 121. Promet na vicinalnoj, tzv. zagorskoj željeznici između Zaprešića, Varaždina i Čakovca s odvojkom prema Krapini, obavljale su mađarske lokomotive oznaka MÁV 373 i MÁV 374. Lokomotive obiju serija bile su sagrađene s otvorenom upravljačnicom bez staklenih bočnih prozora i postizale su najveću brzinu od 45 km/h. Kasniji razvoj gradnje lokomotiva bio je usmjeren ostvarenju sve snažnijih i bržih strojeva koji su mogli zadovoljavati sve zahtjevnije prijevozne potrebe u putničkom i teretnom prometu. U skladu s time i lokomotivski vozni park u Hrvatskoj sustavno je obnavljan i moderniziran. No unatoč tomu, razvoj električnih i dizelskih vučnih vozila, s čijim se tehničkim i eksploatacijskim značajkama parne lokomotive nisu mogle nositi, presudio je daljnjem korištenju parne vuče. U Hrvatskoj supstitucija parne vuče postupno se provodila od sredine 20. stoljeća. Do 1980. parna vuča bila je ukinuta na glavnim prugama, a na sporednim prugama promet parnom vučom bio je sporadično obavljan do 1988. godine. Parna lokomotiva serije kkStB 229/JDŽ/JŽ 116 Lokomotive iz te serije bile su lokomotive Austrijskih državnih željeznica. Građene su između 1902. i 1920. za vuču brzih i putničkih vlakova na kratkim relacijama. Nosile su oznake: kkStB 129, 229 i 29, a izrađivane su u tvornicama lokomotiva u Beču i u Pragu. Od 1903. te su lokomotive bile uključene u putnički promet na prugama u Sloveniji, a nakon 1918. vozile su i u Hrvatskoj, i to preko Metlike do Karlovca te na pružnom odvojku Kanfanar – Rovinj. Nakon II. svjetskog rata preostale lokomotive te serije bile su dodijeljene željezničkoj upravi u Zagrebu. Uključene u teretni promet, dale su znatan obol pri gradnji pruge Lupoglav – Štalije, a korištene su i kao industrijske lokomotive. Snaga lokomotiva bila je 368 kW (500 KSi), dužina lokomotive 11.766 mm, odnosno 12.036 mm (nakon 1912.), masa lokomotive u službi 67,1 t, a najveća dopuštena brzina 80 km/h. Helena Bunijevac Vrsta: P Broj: 966 LOKOMOTIVE, Parna lokomotiva serije MÁV 375/JDŽ/HDŽ/JŽ 51 Parna lokomotiva serije MÁV 375/JDŽ/HDŽ/JŽ 51 Snaga lokomotiva bila je, ovisno o izvedbi, 375 kW (510 KSi) i 475 kW (580 KSi), dužina lokomotive s tenderom 10.930 mm, masa lokomotive u službi 52,13 t, odnosno 51,2 t, a najveća brzina 60 km/h. 34 GLASNIK HFS 9/ 2014 Vrijednost: 5 HRK Dizajn: Miran Šabić i Ana Sladetić, magistri umjetnosti iz Samobora Veličina: 48,28 x 29,82 mm Papir: bijeli, 102 g, gumirani Zupčanje: češljasto, 14 Tisak: višebojni ofset Tiskara: AKD d.o.o., Zagreb Datum izdanja:01.10.2014. Naklada: 100.000 po motivu Razdoblje parne vuče u Hrvatskoj trajalo je punih 126 godina, između 1860., kada je i kroz hrvatsko područje bio pokrenut željeznički promet između Kotoribe i Čakovca kao dijelu pruge Budimpešta – Nagykanizsa – Pragersko, i 1988., kada je iz prometa bila povučena i posljednja parna lokomotiva. U tom vremenu željeznički promet u Hrvatskoj obavljao se s ukupno 83 serije parnih lokomotiva, koje su bile građene diljem svijeta. Razlog tomu je činjenica da su tijekom povijesti ingerenciju nad gradnjom željezničkih pruga i upravljanjem željezničkim sustavom imale različite željezničke uprave, koje su i vučna vozila nabavljale u skladu s vlastitom prometnom politikom. Na početku, na prvim hrvatskim prugama sagrađenim između 1860. i 1865. između Kotoribe i Čakovca, Zidanog Mosta i Zagreba te Zagreba i Karlovca, putničke vlakove vukle su troosovinske lokomotive oznaka SüdB 18 i SüdB 19, koje su gradili austrijski konstruktori. Parne lokomotive Mađarskih državnih željeznica (MÁV) uključene su u promet 1870., kada je bila sagrađena pruga Zákány – Zagreb Južni kolodvor (današnji Zagreb Zapadni kolodvor). Među prvim lokomotivama spominje se lokomotiva oznake MÁV 441, koja je 1873. do Rijeke dovezla prvi vlak iz Budimpešte. Na prvoj pruzi koju je 1877. Austrija sagradila u Dalmaciji između Splita i Siverića s odvojkom prema Šibeniku, a koja je 1888. bila produžena do Knina Društvo Južnih željeznica promet je obavljalo sa šest lokomotiva serije kkStB 37/JŽ 121. Promet na vicinalnoj, tzv. zagorskoj željeznici između Zaprešića, Varaždina i Čakovca s odvojkom prema Krapini, obavljale su mađarske lokomotive oznaka MÁV 373 i MÁV 374. Lokomotive obiju serija bile su sagrađene s otvorenom upravljačnicom bez staklenih bočnih prozora i postizale su najveću brzinu od 45 km/h. Kasniji razvoj gradnje lokomotiva bio je usmjeren ostvarenju sve snažnijih i bržih strojeva koji su mogli zadovoljavati sve zahtjevnije prijevozne potrebe u putničkom i teretnom prometu. U skladu s time i lokomotivski vozni park u Hrvatskoj sustavno je obnavljan i moderniziran. No unatoč tomu, razvoj električnih i dizelskih vučnih vozila, s čijim se tehničkim i eksploatacijskim značajkama parne lokomotive nisu mogle nositi, presudio je daljnjem korištenju parne vuče. U Hrvatskoj supstitucija parne vuče postupno se provodila od sredine 20. stoljeća. Do 1980. parna vuča bila je ukinuta na glavnim prugama, a na sporednim prugama promet parnom vučom bio je sporadično obavljan do 1988. godine. Parna lokomotiva serije MÁV 375/JDŽ/HDŽ/JŽ 51 Tenderske lokomotive navedene serije građene su između 1907. i 1929. u tvornici lokomotiva Mađarskih državnih željeznica (MÁV Gépgyár) u Budimpešti. Bile su namijenjene za vuču teretnih i putničkih vlakova na lokalnim željezničkim prugama. Sagrađeno je 596 lokomotiva te serije, a bivši JDŽ kupio ih je 166. Za gradnje su na lokomotivama višekratno bile izvođene konstrukcijske izmjene kako bi se postigla što bolja kvaliteta i ekonomičnost u prometu. Od 1942. do 1943. godine 16 lokomotiva te serije bilo je napravljeno i u Hrvatskoj, u Prvoj tvornici vagona, strojeva i mostova u Slavonskom Brodu (današnja tvornica Đuro Đaković). Na hrvatskom području lokomotive su bile uključene u putnički i teretni promet više od sedamdeset godina, sve do 23. rujna 1988., kada je iz kolodvora Pakrac lokomotiva JŽ 51-144 odvukla posljednji vlak i time označila definitivan završetak razdoblja parne vuče u Hrvatskoj. Snaga lokomotiva bila je, ovisno o izvedbi, 375 kW (510 KSi) i 475 kW (580 KSi), dužina lokomotive s tenderom 10.930 mm, masa lokomotive u službi 52,13 t, odnosno 51,2 t, a najveća brzina 60 km/h. Helena Bunijevac 35 GLASNIK HFS 9/ 2014 36 GLASNIK HFS 9/ 2014 OBAVIJEST o novim i izvanrednim izdanjima hrvatskih poštanskih maraka 1) U SPOMEN ŽRTVAMA I. SVJETSKOG RATA Hrvatska pošta će 14. listopada 2014. pustiti u optjecaj prigodnu poštansku marku U SPOMEN ŽRTVAMA I. SVJETSKOG RATA. Marka će biti izdana u arku od 20 maraka, a Hrvatska pošta izdat će i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC). Motiv na marki dizajnera Ivane Vučić i Tomislava-Jurice Kaćunića iz Zagreba, prikazuje spomenik na groblju Mirogoj u Zagrebu – rad V. Radauša i J. Turkalja. Nominalna vrijednost marke je 7,60 kn, a bit će tiskana u nakladi od 100.000 primjeraka. Nominalna vrijednost marke odgovara vrijednosti poštarine za pismo mase do 50 g u međunarodnom poštanskom prometu. U Poštanskom uredu 10101 Zagreb 14. i 15. listopada 2014. bit će u uporabi žig prvog dana. 2) HRVATSKA ETNOGRAFSKA BAŠTINA Hrvatska pošta će 20. listopada 2014. pustiti u optjecaj četiri redovite poštanske marke HRVATSKA ETNOGRAFSKA BAŠTINA. Marke će biti izdane u arcima od 50 maraka i zajedničkom arčiću od četiri marke, a Hrvatska pošta izdat će i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC). Motivi na markama dizajnera Orsata Frankovića iz Zagreba i fotografa Ive Pervana, prikazuju detalje narodnih nošnji. Nominalna vrijednost maraka je 3,10 kn (Slavonija), 5,80 kn (Vrlika), 7,60 kn (Gorski kotar) i 11,00 kn (Lovas) a iste odgovaraju vrijednosti poštarine za pismo mase do 50 g u unutarnjem poštanskom prometu (3,10 kn), za prioritetno pismo mase do 50 g u unutarnjem poštanskom prometu (5,80 kn), za pismo mase do 50 g u međunarodnom poštanskom prometu (7,60 kn) i za prioritetno pismo mase do 50 g u međunarodnom poštanskom prometu (11,00 kn). U Poštanskom uredu 10101 Zagreb 20. i 21. listopada 2014. bit će u uporabi žig prvog dana. 37 GLASNIK HFS 9/ 2014 Novosti iz HP Mostar Skinuto sa internet stranice: www.post.ba HP Mostar prigodnom poštanskom markom čestita Marinu Čiliću rođendan i veliki uspjeh na US Openu Hrvatska pošta Mostar na poseban način čestitala je Marinu Čiliću rođendan i pobjedu na US Openu 2014. izdavanjem prigodne poštanske marke s njegovim likom, žiga i omotnice prvoga dana. Autor dizajnerskog rješenja je Marin Musa, marka je tiskana u arku od 8 maraka + 1 vinjeta u tiskari Zrinski u Čakovcu. Prvi dan marke je 28. rujan 2014. godine, nominalna vrijednost 1,50 KM. Marin Čilić rođen je 28. rujna 1988. godine u malom hercegovačkom mjestu Međugorju, jednom od najvećih europskih Marijanskih svetišta u kojem se, prema svjedočenju šestero vidjelaca od 1981. godine ukazuje Blažena Djevica Marija, Kraljica Mira. Vjera u Boga, ljubav i podrška obitelji su uz tenis najvažnije stvari u njegovom životu. Teniski reket je prvi put u ruke uzeo kao šestogodišnjak, s deset godina niže prve uspjehe, a profesionalnu karijeru započinje 2006. godine. Tenis je Marinov život, za njegov uspjeh zaslužni su i treneri koji su ga godinama vodili k uspjehu, počevši od prvog trenera Željka Dževlana do Gorana Ivanišavića koji ga je preporučio u tenisku akademiju Boba Bretta u San Remu, i koji ga trenira od 2013. godine. Ljubav prema tenisu, vjera u sebe i svoje mogućnosti, naporan rad i stručni ljudi u timu njegov su recept za svjetski uspjeh. Najljepši dar za svoj 26. rođendan Marin Čilić dobio je u New Yorku osvojivši US Open 2014., a Hrvatska pošta Mostar pridružuje se čestitkama izdajući poštansku marku s njegovim likom. 38 GLASNIK HFS 9/ 2014 Hrvatska pošta Mostar na filatelističkoj izložbi „ČakovecFila 2014.“ Od 24. do 28. 9. 2014. u čakovečkom Centru za kulturu u organizaciji Hrvatskog filatelističkog društva „Zrinski“ održala se Nacionalna i bilateralna natjecateljska izložba „ČakovecFila 2014“ na kojoj je svoja izdanja poštanskih maraka predstavila i Hrvatska pošta Mostar. Kroz 16 izložbenih listova u nenatjecateljskoj klasi HP Mostar predstavila je na markama sakralne teme kao i mitove, floru i faunu. Posebna nagrada žirija u kategoriji filatelističke literature dodijeljena je za „Katalog poštanskih maraka HP Mostar 2002. -2012.“. Izložbu su pratila i zanimljiva predavanja, a ono o sakralnim motivima na izdanjima poštanskih maraka prezentirala je voditeljica Odjela filatelije HP Mostar Željka Šaravanja. Jednako zanimljiva su bila i izlaganja posvećena izradi filatelističkih izložaka koja su održali: Peter Suhadolc, Bojan Bračič i Dario Filjar. Osim predstavnika Hrvatskog filatelističkog saveza i društava iz drugih gradova Hrvatske, izložbi su nazočili i filatelisti iz Slovenije i Mađarske. 39
© Copyright 2024 Paperzz