PLIVA u Hrvatskoj Siječanj 2011. J broj 52 SRBIJA PLIVA kupila Unimed str. 02 Magazin PLIVE SLAVIMO 90 GODINA PLIVE Mali je broj kompanija u Hrvatskoj i svijetu koje se mogu pohvaliti dugogodišnjom tradicijom koja krasi PLIVU. U svakom broju Magazina podsjetit emo vas na najvažnije doga aje iz povijesti kompanije koja seže u daleke dvadesete godine prošlog stolje a PLIVINI BRANDOVI PLIVIN periodni sustav str. 05 BIH 4700 obroka u javnim kuhinjama str. 07 Povijest PLIVE zapo inje otvaranjem vrata dioni arskog društva i tvornice “Kaštel” u Karlovcu 1921. godine. Karlovac nije slu ajno odabran za oikretanje doma e farmaceutske proizvodnje: svjetski rat netom je okon an, posljedice još vidljive, lijekovi potrebniji no ikad. “Kaštel” su zajedni ki osnovali zagreba ko dioni arsko društvo “Isis” i budimpeštanska tvornica lijekova “Chinoin”. Prvi predsjednik odbora Dioni arskog društva “Kaštel” je prof. dr. Gustav Jana ek, veliki stru njak i pedagog koji je ostavio neizbrisiv trag u farmaceutici i kemiji. U suradnji s dr. Eugenom Ladanyem, prof. dr. Jana ek pokrenuo je proizvodnju farmaceutskih preparata i ga- lenskih pripravaka ime je utrt put suvremenoj proizvodnji lijekova na ovim prostorima. Godine 1928. “Kaštel” seli u Zagreb, na današnju lokaciju Prilaz baruna Filipovi a. Dr. Eugen Ladany povezuje se s dr. Vladimirom Prelogom te zajedno postavljaju kratkoro ne i dugoro ne ciljeve razvoja “Kaštela”. Prvi, kratkoro an cilj bio je usvajanje postupaka za proizvodnju ve poznatih lijekova, traženih na tržištu (danas bi rekli generika), dok je dugoro an cilj bio pronalaženje originalnih spojeva. Vrlo brzo pokazalo se da su njihovi ciljevi bili realno postavljeni. nastavak na stranici 3 01 Siječanj 2011. Teva grupa Magazin PLIVE Teva i dalje primjenjuje najnovija tehnološka postignu a UVODNIK Drage itateljice i itatelji, U prvom ovogodišnjem broju Magazina donosimo niz zanimljivih i aktualnih sadržaja vezanih uz poslovanje Teva grupe i PLIVE u Hrvatskoj i regiji. Me u njima izdvajamo vijest da je PLIVA u Srbiji kupila kompaniju Unimed te prilog o velikoj humanitarnoj akciji PLIVE u Bosni i Hercegovini organiziranoj uoi proteklih blagdana u Sarajevu, Banjaluci i Mostaru. Zapo injemo i s objavljivanjem svojevrsnog feljtona u kojem emo vas podsjetiti na najvažnije doga aje iz PLIVINE 90 godina duge povijesti. U nastavku slijede naše redovite rubrike i vijesti iz okruženja. Do sljede eg broja, srdaan pozdrav od Uredništva 02 TEVA ODOLIJEVA VREMENSKIM NEPOGODAMA ZAHVALJUJU I INOVATIVNOJ TEHNOLOGIJI ZA TRANSPORT LIJEKOVA U zra nom prijevozu lijekova Teva rabi spremnike s kontroliranom temperaturom Imaju i u vidu vremenske nepogode koje su nedavno pogodile mnoge europske zemlje i SAD, Teva je u transport lijekova uvela inovativnu tehnologiju, odnosno spremnike u kojima se tijekom zra nog prijevoza održava i regulira ujedna ena temperatura. Inovativna tehnologija, odnosno spremnik Envirotainer E2, tehnološko je postignu e švedske inženjerske kompanije Envirotainer Engineering AB. Temperatura unutar spremnika kre e se u rasponu od 0 do 25°C pri vanjskoj temperaturi od –25 do 50°C. U prošlosti su vremenske nepogode od mnogih kompanija diljem svijeta, a posebice onih na ije proizvode vremenske promjene izravno utje u, iziskivale posebne pripreme. Nastoje i zadržati vrhunsku kvalitetu svojih lijekova, kako u prodaji tako i tijekom njihova prijevoza iz jedne zemlje u drugu, Teva je prva kompanija koja je uvela novi na in transporta, pri emu sura u- PLIVA KUPILA UNIMED PLIVA HRVATSKA d.o.o. je potpisala ugovor o kupnji društva Unimed d.o.o. i time stekla 100%-tno vlasništvo u kompaniji koja je ve nekoliko godina ekskluzivni zastupnik PLIVE i dijela Tevinog proizvodnog programa u Srbiji. Komentiraju i ovu transakciju Matko Bolan a, predsjednik Uprave PLIVE HRVATSKA i Generalni direktor TEVE za Jugoisto nu Europu izjavio je: “Ova poslovna odluka na tragu je TEVINE i PLIVINE strategije da se još vrš e i kvalitetnije pozicionira na farmaceutskom tržištu Republike Srbije i kontinuiranim oboga ivanjem ponude lijekova doprinese kvalitetnijoj zdravstvenoj skrbi za gra ane Srbije.” Promjena vlasni ke strukture ne e utjecati na vrstu i na in djelatnosti Unimeda koje e, kao i do sada, nastaviti unapre ivati suradnju sa svojim poslovnim partnerima i na vrijeme izvršavati sve preuzete obveze. PLIVA e preuzeti sve zaposlenike društva Unimed, koje e nastaviti djelovati pod nazivom “PLIVA Serbia” d.o.o., lanica Teva grupe. Ovom transakcijom TEVA e zna ajno oja ati svoj položaj i intenzivirati marketinške aktivnosti na tržištu Srbije, a o ekuje se i registracija ve eg broja lijekova iz TEVINOG proizvodnog portfelja. je na razvoju i implementaciji modernih tehnologija s nizom kompanija iz cijelog svijeta kako bi osigurala zaštitu svojih kupaca i proizvoda. Prva isporuka lijekova uz uporabu nove tehnologije realizirana je tijekom prosinca i to iz Nizozemske u SAD. POLITIKA KORPORATIVNIH KOMUNIKACIJA Nedavno je na Intranetu objavljen dokument pod nazivom Politika korporativnih komunikacija. Ova politika odraz je politike Tevina menadžmenta u podru ju cjelokupnih eksternih komunikacija, uklju uju i i odnose s investitorima, te sadrži smjernice i upute za Tevinu politiku informiranja. S obzirom da one odnose na sve zaposlenike u kompaniji, pozivamo vas da je svakako pro itate i s njome se upoznate. Aktualno Magazin PLIVE OBLJETNICE 90 GODINA PLIVE Mali je broj kompanija u Hrvatskoj i svijetu koje se mogu pohvaliti dugogodišnjom tradicijom koja krasi PLIVU. Povodom devedeset godišnjice PLIVE provodit emo niz aktivnosti posve enih ovom jubileju o kojima emo vas na vrijeme obavještavati U svakom broju Magazina podsjetit emo vas na najvažnije doga aje iz povijesti kompanije koja seže u daleke dvadesete godine prošlog stolje a. 1991. GODINA 1921. GODINA 1996. GODINA Zagreba ki “Isis„ i budimpeštanski “Chinion„ osnovali su u Karlovcu “Kaštel„ d.d., prethodnika današnje PLIVE 1935. GODINA Azitromicin uveden na tržište SAD-a i zapadne Europe pod zašti enim imenom Zithromax – tvrtke PFIZER Uvrštenje dionica PLIVE na Zagreba ku i Londonsku burzu 1997. – 2003. Dr. Vladimir Prelog, (dobitnik Nobelove nagrade za kemiju 1975. godine) priklju uje se kompaniji i zapo inje istraživanje u “Kaštelu„ d.d. Internacionalne akvizicije: Poljska (Polfa Krakow, 1997); eška (Lachema, 1999); Velika Britanija (Dominion, 2000); Njema ka (AWD, 2001); 1936. GODINA 2005. GODINA “Kaštel„ d.d. postaje jedan od prvih proizvo aa sulfonamida u svijetu 1941. GODINA PLIBAH postaje PLIVA – Državni zavod za Proizvodnju Lijekova I Vakcina 1945. GODINA „Kaštel“ d.d. postaje dijelom PLIVE 1952. GODINA Osnovan Istraživa ki Institut PLIVE 1959. GODINA apo inje proizvodnja oksitetraciklina i vitamina B6 1965. GODINA PLIVIN pogon za proizvodnju oksitetraciklina dobiva odobrenje ameri ke Agencije za hranu i lijekove (FDA), prvo u nizu više od 30 takvih odobrenja dosjea za aktivnu supstancu (DMF) 1971. GODINA Patentiran metaciklin 1980. GODINA Patentiran i zašti en PLIVIN vlastiti originalni makrolidni antibiotik – azitromicin 1986. GODINA Sklopljen licencni ugovor s ameri kom tvrtkom PFIZER, kojom PFIZER dobiva ekskluzivno pravo na prodaju lijeka u SAD, zapadnoj Europi i Japanu 1988. GODINA Azitromicin uveden na tržište pod zašti enim imenom SUMAMED Sklopljeni ugovori izme u PLIVE i renomiranih svjetskih kompanija Mayne Pharmaceuticals i Barr Laboratories o partnerstvu na biološki istovrsnim proizvodima; generi ki azitromicin uveden na tržište SAD-a 2006. GODINA Prodaja proizvodnog pogona u sklopu tvrtke AWD, uspješno dovršen izlazak iz proprietary poslovanja. Povezivanjem Barr Pharmaceuticals, Inc i PLIVE nastaje jedna od vode ih generi kih farmaceutskih kompanija u svijetu. 2008. GODINA PLIVA je postala lanica Teva grupe, najve e svjetske generi ke farmaceutske kompanije. 2009. GODINA Uspješna prodaja biotehnološkog poslovanja ameri koj kompaniji Hospira te pogona Hrvatski Leskovac Hrvatskom zavodu za transfuzijsku medicinu; ukinuto uvrštenje dionica PLIVE d.d. na Zagreba koj burzi d.d. DANAS PLIVA, lanica Teva grupe, najve a je farmaceutska kompanija u Hrvatskoj i vode a u regiji Južna i Isto na Europa. Proizvodna lokacija u Zagrebu PLIVIN je centar izvrsnosti u proizvodnji gotovih oblika lijekova za što posjeduje odobrenja FDA i EMEA-e. 03 Siječanj 2011. Novi proizvodi Magazin PLIVE PLIVA I DRUŠTVENA ODGOVORNOST OBJAVLJENO IZVJEŠ E O ODRŽIVOM RAZVOJU ZA 2009. GODINU Podnaslov Financijski pokazatelji ve dugo nisu jedini kriterij za ocjenjivanje uspjeha i ugleda kompanija: sve više je to angažman u zajednici i socijalna osjetljivost, ekološka osviještenost te povjerenje zaposlenika, kupaca i korisnika, poslovnih partnera i svih zainteresiranih strana Za društveno odgovorno poslovanje PLIVA se opredijelila prije više od 10 godina te principe ekonomske i ekološke održivosti ugradila u sve segmente poslovanja: od razvoja, odabira tehnologija i proizvodnje lijekova, do odnosa prema zaposlenicima, zajednici, partnerima i korisnicima.To je opredjeljenje PLIVA 2004. godine formalizirala u Povelji o održivom razvoju koja ini okvir i temelj održivog razvoja i odgovornog poslovanja kompanije. O svim aspektima održivosti brigu vodi multidisciplinarni Odbor za održivi razvoj, a ve osam godina zaredom PLIVA objavljuje izvješ a o održivom razvoju kako bi javnosti prezentirala što kao društveno odgovorna kompanija ini na planu odgovornosti prema zajednici, brizi za zaposlenike i upravljanju okolišem. Izvješ a se izra uju u skladu s GRI (Global Reporting Iniciative) smjernicama te pokazuje ekonomski, društveni i okolišni u inak kompanije. ODGOVORAN GOSPODARSKI SUBJEKT U podru ju održivog razvoja neprekidno pratimo svjetske trendove i svoje poslovanje valoriziramo prema kriterijima održivosti, uklju ujui odnos prema zajednici, zaposlenicima i okolišu. PLIVA dio ostvarene dobiti vra a zajednici u vidu posebnog programa donacija i vlastitih javnozdravstvenih akcija kojima izravno utje e na kvalitetu zaštite zdravlja hrvatskih gra ana. U projekte u zajednici PLIVA je u 2009. godini uložila 11 milijuna kuna, od ega se najvei dio usmjerava u zdravstvene projekte i programe prevencije, dok ostatak ine ulaganja u obrazovne, ekološke i znanstvene projekte te potpore programima udruga i centara koji skrbe o osobama s posebnim potrebama. U projekte u zdravstvu usmjerava se oko 60% sredstava za donacije i sponzorstva, dok po 20% ine ulaganja u znanstvene, obrazovne i ekološ- ke projekte te potpore programima razli itih udruga i centrima koji skrbe o osobama s posebnim potrebama. PLIVA pomaže i kada su u pitanju humanitarne katastrofe ili elementarne nepogode. PARTNERSTVO SA ZAJEDNICOM Dobar primjer partnerstva sa zajednicom su javnozdravstvene akcije koje PLIVA provodi u suradnji s udrugama te zdravstvenim institucijama, a odvijaju se pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi RH, odnosno Ureda za rad, zdravstvo, socijalnu skrb i branitelje grada Zagreba kada je rije o zbri- njavanju starih lijekova. PLIVA posebnu pažnju posve uje zaštiti okoliša prilikom projektiranja i rekonstrukcija postrojenja i objekata. Svaka investicija sagledava se i s aspekta mogu eg utjecaja na okoliš, ime se postiže optimalna uskla enost gospodarskih i okolišnih zahtjeva. Mjere o uvanja i zaštite okoliša provode se kroz pra enje, nadzor i optimiranje postoje ih poslovnih aktivnosti, kod razvoja novih proizvoda i tehnologija, te u procesima projektiranja i rekonstrukcija postrojenja i objekata. Kontrola proizvodnih procesa i materijala koji se koriste odvija se u skladu sa suvremenim spoznajama i standardima iz podru ja zaštite okoliša, ime se postiže uskla enost sa zahtjevima hrvatskog zakonodavstva i zahtjevima drugih zainteresiranih strana. Ovakav nain postupanja i djelovanja omogu io je PLIVI stalno smanjivanje utjecaja na okoliš i konkurentnost na globalnoj razini. Kada je rije o odnosu sa zaposlenicima, PLIVA u suradnji sa sindikatima putem kolektivnih ugovora osigurava visoku razinu prava iz radnog odnosa, zaštite zdravlja i sigurnosti na radu te ima razvijen kvalitetan sustav dodatne edukacije i specijaliziranih obrazovnih programa. PLIVA kontinuirano unaprje uje zaštitu na radu kroz osiguravanje sigurnih radnih uvjeta, prevenciju i sprje avanje ozljeda na radu te nastanka profesionalnih bolesti, stvaraju i takvo radno okruženje u kojem e se radnik osje ati ugodno i zadovoljno. PLIVINI zaposlenici koji rade na poslovima s posebnim uvjetima rada redovito se upu uju na sistematske preglede, a omogu eno im je i sudjelovanje u medicinski programiranom aktivnom odmoru. Osim toga, PLIVA se kao poslodavac obvezala osigurati preventivne zdravstvene preglede za sve svoje S. F. zaposlenike. SUSTAVNO ULAGANJE U OBRAZOVANJE Specijalizirani zdravstveni portal PLIVAzdravlje najzanimljivije sadržaje donosi i kao aplikacije za iPhone/iPod ure aje. Korisnici mogu preuzeti Virtualni atlas tijela, RSS reader omogu ava pregled lanaka i vijesti, a najnovija aplikacija donosi podru je Prehrane po bolestima. 04 PLIVINO je opredjeljenje omogu iti svakom zaposleniku ste i znanja potrebna za obavljanje posla u podru ju u kojem radi. U razliite programe obrazovanja u 2009. godini u PLIVI je uloženo 6,75 milijuna kuna, (prosje no 3.400 kn po zaposleniku) te dodatnih 1,7 milijuna kuna. PLIVA ima i vlastiti edukacijski centar, a zna ajan broj zaposlenika poha a poslijediplomske studije doktorskog ili specijalisti kog usmjerenja. Cjeloviti tekst Izvješ a o održivom razvoju za 2009. godinu dostupan je na Intranetu i na PLIVINOJ web stranici www.pliva.hr. Operacije Zagreb Magazin PLIVE Pregled plivinih brandova PLIVIN periodni sustav Siječanj 2011. J Pripremio MATO PAPI Periodni sustav elemenata je prikaz poznatih kemijskih elemenata, koji su složeni po elektronskoj strukturi. Izvorni je sustav stvoren kad se još nije znao sastav atoma: ako se elementi slože po atomskoj masi, a zatim se neke druge osobine stave uz atomsku masu, javlja se periodno kretanje tih osobina kao funkcija atomske mase. Prvi je to primijetio njema ki kemi ar Johann Wolfgang Döbereiner, koji je 1829. zapazio odre eni broj trijada sli nih elemenata (klor-brom-jod; kalcijstroncij-barij). Zatim je engleski kemi ar John Alexander Reina Newlands 1865. otkrio da se elementi sli ne vrste pojavljuju u intervalima od osam elemenata, što je usporedio s glazbenom oktavom, ali suvremenici su ismijali njegov zakon oktava. Napokon, 1869. godine, Nijemac Lothar Meyer i Rus Dmitrij Ivanovi Mendeljejev gotovo su istodobno napravili prvi periodni sustav, gdje su elementi bili složeni po masi. Mendeljejev je k tome složio par elemenata izvan striktnog poretka po masi jer su se tako bolje slagali s osobinama susjednih elemenata, ispravio je greške u vrijednostima više atomskih masa, te je prorekao postojanje i osobine nekoliko elemenata koji su otkriveni tek kasnije. Mendeljejevu je kasnije priznato da je otkrio elektronsku strukturu elemenata krajem 19. i po etkom 20. stolje a. PLIVIN periodni sustav lijekova je aktaulni pregled svih naših brandova u 2011. Istraživanje i razvoj UNAPRJE IVANJE KROMATOGRAFSKIH METODA J Pripremila MAJA RADI Dobre vijesti za sve nas u PLIVINOM Istraživanju i razvoju na poetku nove 2011. godine vezane su uz otvaranje novih radnih mjesta i nabavku novih analiti kih instrumenata. Što se zapošljavanja ti e, u tijeku je sukcesivno zapošljavanje analiti ara u grupu Unaprje ivanje kromatografskih metoda za komercijalne proizvode. Kako smo ve pisali u travnju prošle godine, zagreba ko I&R je dobilo priliku oformiti grupu koja bi se bavila unaprje ivanjem kromatografskih metoda na TEVINOM globalnom nivou, to nije razvijati, unaprijediti i validirati ultra brze kromatografske metode i transferirati ih u TEVINE laboratorije kontrole kvalitete. Obzirom na dosadašnje izvrsne rezultate, stru nost i kompetentnost zagreba ke grupe, odlu eno je da e se ista proširiti zapošljavanjem novih snaga, a time nužno i nabavkom novih analiti kih instrumenata za ultra brzu teku insku kromatografiju. Kao jednu od najzna ajnijih investicija valja spomenuti kupovinu Waters UPLC HClass instrumenata visokih performansi koji se uvode u svakodnevni rad analiti ara iz Analitike farmaceutskih proizvoda, kao i grupe Unaprje ivanje kromatografskih metoda za komercijalne proizvode. Svi Waters UPLC instrumenti rade pod Empower CDS sustavom koji je prethodno instaliran u PLIVINOM Osiguranju Kvalitete. Za kromatografiju u analiti koj kemiji pra enje globalnih trendova zna i kvalitetnije i brže izvo enje analiza, manju potrošnju energenata i otapala, te smanjenje ukupnih troškova, u emu e uvelike pripomo i novi UPLC instrumenti. Sve navedeno od iznimne je važnosti za konkurentnost i visoku kvalitetu PLIVINE djelatnosti na globalnom TEVINOM nivou. 05 Siječanj 2011. Projekti u Hrvatskoj Magazin PLIVE Knjiga PLIVINOG lije nika prevedena na njema ki jezik NJEMA KO IZDANJE U PONUDI ONLINE KNJIŽARE AMAZON Amazon je u prosincu prošle godine u svoju ponudu uvrstio i knjigu o prehrani iji je autor hrvatski lije nik mr. sc. Sandi Krstini . Ovo je jedna od vrlo rijetkih hrvatskih knjiga koja je zadovoljila kriterije da bude u ponudi planetarno najve e i svjetski najpoznatije on-line knjižare Amazon. Knjiga Neuronutricionizam-Prehrana prema emocijama u Hrvatskoj je objavljena 2009., a godinu dana kasnije u izdanju uglednog njema kog izdava a Windpferd tiskana je na njema kom jeziku ime se hrvatska publicistika približava tržištu od 100 milijuna ljudi. U njema kom izdanju naslova Essen fur die Emotionen-Neuroernehrung, a putem Amazona koji svoje proizvode prodaje globalno, ova izvorno hrvatska knjiga postaje dostupna i na dalekim tržištima kao primjerice i u Japanu na iji jezik Amazon automatski prevodi sažetke o svojim proizvodima koje prodaje i promovira. Ovime se stvara vrijedna prilika za promociju Hrvatske države ali i za promociju hrvatskog turizma i gastronomije, s obzirom se u knjizi izrijekom spominju tradicionalna hrvatska jela iz Istre. Najnovija znanstvena otkria o utjecaju pojedinih namirnica na nastanak ljudskih osje aja su medicinska podloga za stvaranje ove knjige koja je pisana jednostavnim jezikom. Ono što knjigu ini jedinstvenom je podjela namirnica u grupe prema kriteriju koji nije kalorijska vrijednost ve utjecaj na nastanak neke od etiri osnovne emocije koje zovemo ljutnja i tjeskoba, tuga i sre a. Kao što postoje lijekovi koji mijenjanju i utje u na psihi ko stanje ljudi, isti takvo djelovanje na mentalno stanje može imati i specifi na hrana. Op e je poznato i medicinski priznato da biljka Gospina trava ima u inak protiv depresije, jer u mozgu pove ava sintezu supstancije serotonin koja je odgovorna za nastanak dobrog raspoloženja i osje aj sre e. Ali osim hrane, na raspoloženje ljudi djeluju i boje, mirisi i glazba. Crvena boja poti e ljude na aktivnost i kada žena želi aktivirati muškarca i privu i njegovu pažnju ona obla i odjevni predmet crvene boje. Suprotno od toga e djelovati miris lavande koji umiruje pa se udisanjem ovog mirisa može pomo i u lije enju nesanice. U knjizi su dane i povijesne hipoteze starogr kih lije nika povezane sa suvremenim medicinskim spoznajama ime se povezuje narodna medicina sa modernom medicinom i suvremena znanost približava obi nom ovjeku kako bi sam nau io kako biti sretan i zadovoljan. 06 NAGRADA ‘EKSPERTIZE’ PLIVAMED.NET PORTALU U velikoj dvorani Hrvatskog lije ni kog zbora portalu PLIVAmed. net 28. prosinca 2010. dodijeljeno je godišnje priznanje emisije „Ekspertiza” koju vodi doc. dr. Veljko or evi Dodjeli priznanja nazo ili su predsjednik Hrvatskoga lije ni kog zbora prof. dr. Željko Metelko, dekan Medicinskog fakulteta Sveu ilišta u Zagrebu prof. dr. Davor Mili i , te drugi brojni uglednici. Urednica portala Ivana Klinar, dr. med. dobila je priznanje za ure ivanje PLIVINOG portala koji ve deset godina donosi obavijesti lije nicima i zdravstvenim djelatnicima o mogu nostima unapre enja zdravlja, lijekovima i novostima iz svih podru ja medicine. Dodjela priznanja udrugama i pojedincima snimljena je u velikoj dvorani Hrvatskog lije ni kog zbora i emitirana kao sve ana novogodišnja emisija. Doc. dr. Veljko or evi dodijelio je, osim PLIVAmed.net portalu, priznanja za više važnih postignu a u 2010. godini. Prof. Davor Mili i dobio je priznanje za organiziranje me unarodnog kongresa kardiologa u Opatiji, a doc.dr. Bojan Jelakovi za organizaciju kongresa o hipertenziji u Osijeku. Prof. dr. Zdenko Kova u prošloj se je godini istaknuo tiskanjem obnovljenoga izdanja udžbenika patofiziologije kojim se osim u Hrvatskoj služe i studenti u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Sloveniji, Srbiji i u Albaniji, a preveden je i na engleski jezik. Priznanje za zna ajne zasluge dobila je i naša lanica dr.sc. Marijana Braš za znatan napredak u organizaciji palijativne skrbi u našoj zemlji. Pa- ter Antun Cvek, SJ, dobio je priznanje za organizaciju „Kap dobrote” koja skrbi za mnogobrojne siromašne i napuštene osobe u Zagrebu. Prof. Nada ikeš i prof. dr. Zdravko Lackovi istaknuli su se organiziranjem me unarodne udruge ‘Orpheus’ kojoj je cilj ujedna iti doktorske studije u Europi. Prof.dr. Mirko Šamija i prof.dr. Damir Nemet u protekloj su godini objavili knjigu o potpornom lije enju onkoloških bolesnika. Izme u ostalih, nagra ena je udruga ‘Krijesnica’ koja brine o djeci s malignim bolestima i njihovim obiteljima. PLIVAmed.net je za desetu godišnjicu svog rada i postojanja izašao u redizajniranom i osvježenom izdanju kako bi se na još bolji na in prezentirali PLIVINI proizvodi i okupila cijela zdravstvena zajednica na jednom mjestu. Magazin PLIVE PLIVA U ZAJEDNICI Siječanj 2011. Humanitarna akcija PLIVE u BiH PODIJELILI 4.700 OBROKA U JAVNIM KUHINJAMA J Pripremio EDHEM RUSTEMPAŠI Umjesto organiziranja sve anog koktela, kolege iz PLIVINOG predstavništva u BIH odlu ili su novogodišnje praznike i kraj poslovne godine u BiH obilježiti humanitarnom akcijom u suradnji s poslovnim partnerima. Za javne kuhinje dobrotvornih/humanitarnih društava Merhamet, La Benevolencija i Caritas, kao i za javne kuhinje Crvenog križa, osigurano je ukupno 4.700 toplih obroka i napitaka, koji su u srijedu, 22. prosinca 2010. godine podijeljeni na 31 lokaciju javnih kuhinja u tri bosansko-hercegova ka grada: Sarajevu, Banjaluci i Mostaru. U akciju su bili uklju eni i PLIVINI zaposlenici i poslovni partneri. Na lokaciji Crvenog križa kantona Sarajevo u naselju Hrasno, direktor PLIVE u BIH, g. Selena Bali , u društvu nekoliko Plivaša i zdravstvenih radnika tako er je pomagao u dijeljenju obroka. „Kao društveno odgovorna kompanija i na ovaj na in pokazujemo da vodimo ra una o socijalno ugroženim gra anima. Vjerujemo kako je ovakva gesta potpuno primjerena trenutnoj socijalnoj i ekonomskoj situaciji u BiH“ istaknuo je Selen Bali , direktor bosanskohercegova kog predstavništva PLIVE. PLIVA U CRNOJ GORI JAVNOZDRAVSTVENA AKCIJA U PODGORICI Sredinom prosinca organizirana je prva PLIVINA Javnozdravstvena akcija (JZA) u Crnoj Gori. JZA je u Podgorici organizirana u suradnji s distributerom Farmegra, a u sklopu teme “Zdrava prehrana” gra anima se mje- rio tlak i razina še era u krvi. Iako je padao snijeg, što u Podgorici nije esta pojava, odaziv gra ana je bio jako dobar, posebno žena koje se nisu poput ve ine muškaraca u Podgorici ustru avale uti savjete prisutnih lije nika, posebno one vezane uz prehranu u dane pred Novu godinu i Boži . U sklopu prve JZA u Podgorici PLIVA je dijeli(L.E.) la knjižice o zdravoj prehrani. 07 Siječanj 2011. Kvaliteta Magazin PLIVE J Pripremili ELIZABETA PAVKOVI , MIROSLAV MUTAK I TAJANA BEZMALINOVI DOBRA PROIZVO A KA PRAKSA / GOOD MANUFACTURING PRACTICE U ovom, 35.-om broju Male škole Dobre proizvo a ke prakse nastavljamo sa Dodatkom 8 Dobre proizvo a ke prakse EU za gotove lijekove i aktivne farmaceutske sastojke (API). Dodaci od 2 od 7 obuhva aju teme koje se ne odnose na djelokrug rada Pliva Hrvatska d.o.o. DODATAK 8 (ANNEX 8): PRINCIP E UZORKOVANJE POLAZNIH I PAKIRNIH MATERIJALA Napomena: Uzorkovanje je propisano i u Poglavlju 6, to ke 6.11-6.14. Ovaj dodatak daje dodatne smjernice vezane uz uzorkovanje polaznih i pakirnih materijala. DJELATNICI 1. Djelatnici koji uzorkuju trebaju pro i inicijalnu edukaciju i dalje se trajno educirati iz podru ja relevantnih za pravilno uzorkovanje. Edukacija treba uklju iti: • planove uzorkovanja • pisane postupke za uzorkovanje • tehnike i opremu/pribor za uzorkovanje • rizike od unakrsne kontaminacije • mjere predostrožnosti vezane uz uzorkovanje nestabilnih i/ili sterilnih supstancija • važnost vizualnog pregleda materijala, spremnika i etiketa • važnost bilježenja svakog neo ekivanog ili neuobi ajenog doga aja. POLAZNI MATERIJALI 2. Identitet cijele serije polaznih materijala može se osigurati samo ako su pojedina ni uzorci uzeti iz svih spremnika i provjera identiteta provedena na svakom spremniku Ukoliko postoje validirani postupci koji osiguravaju da pojedini spremnik polaznog materijala nije krivo ozna en, dozvoljeno je uzorkovati samo pojedine spremnike . E 3. Validacija mora uzeti u obzir najmanje slijede e aspekte: • prirodu i status proizvo a a i dobavlja a te njihovo razumjevanje zahtjeva DPP farmaceutske industrije • sustav osiguranja kvalitete proizvo a a polaznih materijala • uvjete u proizvodnji pod kojima je polazni materijal proizveden i kontroliran • prirodu polaznog materijala i lijeka u koji e biti ugra en. U takvim okolnostima mogu e je da validirani postupak isklju uje odre ivanje identiteta svakog pojedina nog spremnika polaznog materijala za: • polazne materijale koji dolaze iz jednonamjenske proizvodnje/postrojenja • polazne materijale koji dolaze direktno od proizvo a a ili u zabrtvljenom spremniku koji dolazi od pouzdanog proizvo a a iji se sustav osiguranja kvalitete redovno auditira od strane kupca (proizvo a a lijeka) ili za to ovlaštene ustanove.. Nije mogu e na zadovoljavaju i na in validirati postupak za: • polazne materijale isporu ene od posrednika gdje proizvo a nije poznat ili nije auditiran • polazne materijale za parenteralne proizvode. Uzorkovanje je važna operacija tijekom koje se izuzima mali udio serije.Valjani zaklju ci za cijelu seriju ne mogu se temeljiti na provedenim testovima ukoliko su provedeni na nereprezentativnim uzorcima. Ispravno uzorkovanje je stoga bitan segment sustava osiguranja kvalitete. tako er treba biti definiran uzimaju i u obzir prirodu materijala, znanje dobavlja a i homogenost smjesnog uzorka. 4. Kvaliteta serije polaznog materijala može biti procijenjena uzimanjem i testiranjem reprezentativnog uzorka. Uzorci uzeti za ispitivanje identiteta mogu se iskoristiti u tu svrhu. Broj uzoraka uzet za pripremu reprezenativnog uzorka treba biti odre en statisti ki i specificiran u planu uzorkovanja. Broj pojedina nih uzoraka koji može biti homogeniziran kako bi se dobio smjesni uzorak 08 PAKIRNI MATERIJALI 5. Plan uzorkovanja za pakirne materijale mora uzeti u obzir najmanje slijede e: zaprimljenu koli inu, traženu kvalitetu, prirodu materijala (npr. materijali za primarno opremanje i /ili tiskani pakirni materijali), proizvodne postupke, sustav osiguranja kvalitete proizvo a a pakirnih materijala procijenjen temeljem audita . Broj uzoraka koji treba uzeti treba odrediti statisti ki i definirati u planu uzorkovanja. Vijesti Magazin PLIVE Siječanj 2011. Budu i farmaceuti posjetili PLIVU Više od sto šezdeset studenata etvrte i pete godine Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta posjetilo je 19. i 20. sije nja PLIVU, u sklopu nastavnog predmeta “Industrijska farmacija” J Pripremila LARA ERCEGOVI Uvodno predavanje o PLIVI kao farmaceutskom lideru u Hrvatskoj i društveno odgovornoj kompaniji, održala je Biserka Cetina izmek, Viša direktorica Pretformulacija. Studenti su tako er saznali više i o 90godišnjoj povijesti kompanije, proizvodnim lokacijama i izvrsnosti proizvodnje te organizacijskim cjelinama u PLIVI. Nakon uvodnog predavanja u zgradi Istraživa kog instituta, studenti su podijeljeni u manje grupe kako bi posjetili Istraživanje i razvoj, TAPI Pilot i Proizvodnju. Slušaju i i gledaju i PLIVINE zaposlenike na radnim zadacima, studenti su imali priliku upo- znati se s radom u laboratorijima i proizvodnjom suhih oralnih oblika što im je bilo od osobite važnosti za razumijevanje cjelokupnog procesa proizvodnje lijekova. Prema rije ima studenata, posjet PLIVI je bio vrijedno i zanimljivo iskustvo posebno što je ve ini studenata to ujedno bio i prvi posjet farmaceutskoj industriji. Studenti su istaknuli stru nost i ljubaznost PLIVINIH zaposlenika koji su sudjelovali u organizaciji posjeta, a posjet Istraživanju i razvoju i proizvodnim prostorijama lijekova pružio je budu im farmaceutima saznanja o opremljenosti i organiziranosti suvremene farmaceutske tvrtke. Mnogi studenti zahvalili su se na omogu enom posjetu te izdvajamo rije i studentice koja se zahvalila putem emaila: “... hvala Vam što ste nam omogu ili da provedemo dan u obilasku, jer sam uistinu puno nau ila i vidjela. Divno je vidjeti da stvari koje u imo na fakultetu nisu mrtvo slovo na papiru, tj. da svi ti aparati u stvarnosti postoje i da nisu samo slika u knjizi. Nismo se ina e imali prilike susresti s bilo kojom kompanijom, tako da je ovo bila jedinstvena prilika i hvala Vam još jednom.” Posjet je uspješno organiziran i realiziran uz podršku kolega iz Istraživanja i razvoja, TAPI Pilota, Proizvodnje, Komunikacija i Sigurnosti. REGIJA FARMACEUTI KRKA I BOSNALIJEK U FOKUSU Drugog trgovinskog dana u ovoj godini slovenski je indeks SBI TOP zabilježio pad vrijednosti od 1,13 posto, na 839,76 bodova, a najlikvidnija je tradicionalno bila dionica farmaceutske kompanije Krkekojom se trgovalo u iznosu 1,5 milijuna eura. Business.hr-dnevna, 05.01.2011., B.St. MOSTARCI U GODINI POTROŠILI POLA MIL. KUTIJA LIJEKOVA Potrošnja lijekova u Bosni i Hercegovini raste iz dana i dan, sve je više ljudi koji imaju poteško a s kardiovaskularnim sustavom, dijabetesom, kao i s depresijom i ostalim psihi kim poreme ajima. Za deset mjeseci 2010. godine samo u Republici Srpskoj na recept je izdano oko 6,200. Ve ernji list BiH, 05.01.2011. MJESE NO NA BOLOVANJIMA U BIH AK 10.000 RADNIKA, TROŠKOVI POSTALI NEIZDRŽIVI Prema podacima Zavoda za zdravstveno osiguranje, može se zakljuiti daje radno sposobno stanovništvo u Bosni i Hercegovini iz godine u godinu sve bolesnije. Ve ernji list BiH, 12.01.2011., Marija Medi MILIJUNI ZA LAŽNE LIJEKOVE U BIH Tržište lažnih lijekova u BiH na godišnjoj razini vrijedno je 300 milijuna eura, a lažni lijekovi u susjednu se državu uglavnom prevoze autobusima. Re eno je to na me unarodnoj radionici održanoj nedavno u Zagrebu ija je tema bila kriminal u javnom zdravstvu. Istaknuto je i da postoji velika mreža za prijevoz lažnih lijekova po bivšoj Jugoslaviji, a tako er, u nekim zemljama postoje laboratoriji za njihovu proizvodnju. Slobodna Dalmacija, 09.01.2011., Autor : S.D.. U FOKUSU ULAGA A INDUSTRIJSKE DIONICE Ve ina prometa odnosila se na dionicu farmaceutske kompanije Krke kojom se trgovalo uiznosu od 418. 655, a cijena joj je pala 0,4 posto, na 62 eura. Business.hr-dnevna, 12.01.2011., B.St. UNATO PADU PRIHODA BOSNALIJEK S DOBITI OD ŠEST MILIJUNA KM Sarajevo Bosnalijek je, unato padu prihoda od prodaje na tržištu BiH, u 2010. ostvarila neto dobit od šest milijuna KM. Direktor Bosnalijeka Edin Arslanagi je rekao kako ukupan prihod od prodaje u protekloj godini iznosi 102 milijuna KM, od ega je na tržištu BiH ostvareno 56, a na izvoznim tržištima 46 milijuna KM. Poslovni dnevnik, 19.01.2011., NN. 09 Siječanj 2011. Lije nici ujutro operiraju u bolnici, popodne u privatnika Od razdvajanja javnog i privatnog zdravstva definitivno nema ništa 30. prosinca na snagu je stupio Pravilnik Ministarstva zdravstva kojim se definiraju uvjeti pod kojima bolni ki lije nici mogu dopunski raditi u privatnim ordinacijama. Ministar Darko Milinovi propisao je kako pravo na takav rad imaju oni lije nici koji na svome radnome mjestu redovito ispunjavaju svoje obveze, a dopusnice e im izdavati ravnatelji. Slobodna Dalmacija, 03.01.2011., Divna Zeni Kvalitetnija skrb o teško oboIjelima Premda se u javnosti može uti da se hrvatsko zdravstvo odreklo umiru ih bolesnika koje prepušta isklju ivo skrbi i snalažljivosti njihovih obitelji, situacija u Rijeci kad je u pitanju palijativna skrb ipak je osjetno druk ija. Rijeka bi prema nekim optimisti nim najavama koje dolaze od lokalnih vlasti trebala biti prvi grad u državi koji e imati hospicij, no ono u emu ve sad prednja i u odnosu na druge gradove, timovi su palijativne skrbi koji tre u godinu djeluju u okviru županijskog Doma zdravlja. Novi list, 03.01.2011., Barbara aluši Ljekarnici pacijenti, nosite sa sobom povijest bolesti Elektroni ki recepti od danas, 3. sije nja, u potpunosti zamjenjuju papirnate recepte u dvije županije, li ko-senjskoj i Me imurskoj. U naredna etiri tjedna klasi ni e recepti iš eznuti iz svih ambulanti i ljekarni u državi. Za pacijente bi to trebalo zna iti manje papirologije, jer e sa sobom ubudu e, umjesto hrpe uputnica i recepata, po izlasku iz ordinacije nositi jednu tiskanicu na kojoj e pisati sve, od dijagnoze, do propisane terapije i pregleda. Novi list, 03.01.2011., Lj.Bratonja Martinovi 10 Okruženje Magazin PLIVE NEKAD PREKO GRANICE PO SIR I SALAMU, DANAS PO NOVE ZUBE I LIJEKOVE Nekad su stanovnici isto nog dijela Hrvatske zbog blizine granice i povoljnijih cijena odlazili u susjedne zemlje po špeceraj. Danas se u traženu robu s druge strane granice ne ubrajaju samo sir, ulje i salama. Mnogi s putovnicom u ruci odlaze stomatologu ili u ljekarnu jer su cijeneodra enih usluga i lijekova višestruko niže.Kad su stomatolozi u pitanju, stanovnici hrvatskog istoka nerijetko odlaze u Srbiju, BiH ili Ma arsku. Ma arska je, pak, postala omiljeno odredište onima što troše lijekove koji u Hrvatskoj nisu na listi koju pokriva HZZO. Tako Branka N. ve dugo kupuje neke lijekove u Ma arskoj, koje ta- NESTAŠICA LIJEKA SINGULAIR Oralne granule Singulair mini 4 mg, namjenjene lije enju astme kod djece, privremeno se ne distribuiraju na hrvatsko tržište zbog uo enih pogrešaka u pakiranju šest serija lijeka. Nositelj odobrenja lijeka, tvrtka Merck Sharp&Dohme, obavijestila je Agenciju za lijekove i medicinske proizvode o o ekivanoj nestašici lijeka, a normalizacija opskrbe tržišta o ekuje se tijekom veljae i ožujka. Novi list, 03.01.2011., LJ. B.M. HZZO JE KREATOR NAŠEG ZDRAVSTVA Sinjanka dr. Anita Šimac Rako nedavno je izabrana za predsjednicu županijske organizacije HSLSa. Nezadovoljna je, kaže, sveukupnim stanjem i kretanjima u državi i svom okruženju, a kako 25 godina radi u ambulanti obiteljske medicine, smatra potrebnim progovoriti o onome što najbolje poznaje primarnoj zdravstvenoj zaštiti na podru ju županije. Slobodna Dalmacija, 03.01.2011., Toni Paštar OSIGURAVATELJI: HZZO E NAM DAMPINGOM SRUŠITI TRŽIŠTE Ministar zdravstva Darko Milinovi opet je izazvao buru u indu- mo pla a puno povoljnije. Kutijica Betaserca s 20 tableta po 24 miligrama, koji se koristi za terapiju vestibularne vrtoglavice, u osje kim ljekarnama košta oko 110 kuna. Vjesnk, 20.01.2011., Maja Sajler Garmaz striji osiguranja, pogotovo u društvima koja nude police s uslugama ve eg obujma prava i standarda u odnosu na sadržaj košarice obveznoga zdravstvenog osiguranja. Poslovni dnevnik, 04.01.2011., Božica Babi OD 1. LIPNJA OBITELJSKI LIJE NICI POSTALI KONCESIONARI Od 1. lipnja na snagu je u primarnoj zdravstvenoj zaštiti stupio sustav koncesija. Lije nici zakupci postali su koncesionari, pa e umjesto dosadašnjeg zakupa pla ati koncesiju. Pacijentima ova injenica prakti ki ne zna i ništa, no u sustavu kakav je zamišljen reformom zdravstva trebao bi podignuti razinu zdravstvene zaštite na lokalnoj razini. Novi list, 04.01.2011., Lj.B.M. MANJAK OBITELJSKIH LIJE NIKA, A ZAHTJEVI SUSTAVA SVE VE I Iako su u pravilu zadovoljni nekim pomacima kao i s injenicom da su izdvajanja za primarnu zaštitu ostala na razini prošlogodišnjih, obiteljski lije nici nezadovoljni su injenicom da na njih otpada najmanje zdravstvenog prora una odnosno svega tri do etiri posto. Poslovni dnevnik, 05.01.2011., Andraja Šantek OD 17. SIJE NJA PO ELA PRIMJENA ELEKTRONSKIH RECEPATA I UPUTNICA Kada osiguranik obavi pregled nee više morati ekati recept, nego e on elektronskom poštom biti dostavljen ljekarnamaNakon što su papirnati lije ni ki recepti i uputnice otišli u prošlost u Li kosenjskoj i Me imurskoj županiji, isto e se 17. sije nja dogoditi i u Karlova koj. Probno razdoblje po elo je još u lipnju, kada su ljje nici primjenjivali dosadašnju praksu printanja recepata osiguranim osobama. Veernji list Karlovac, 05.01.2011., iš LIJE NICI IZ BOLNICA I DALJE NESMETANO RADE I U PRIVATNIM ORDINACIJAMA Lije nici zaposleni u bolnicama i dalje e mo i raditi privatno, a jedina zapreka tome je ako u prethodnoj godini nisu imali prosje no izvršenje na razini Hrvatske po zdravstvenom radniku doktoru medicine specijalistu, unutar ugovorene djelatnosti s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje, navodi se u Pravilniku o mjerilima za davanje odobrenja zdravstvenom radniku za sklapanje poslova iz djelatnosti poslodavca objavljenom krajem prošle godine. Vjesnik, 08.01.2011., Biserka Lovri MILINOVI : E-RECEPTOM DO UŠTEDE OD 15 MILIJUNA KUNA Dosadašnje papirnate recepte za lijekove od ponedjeljka su u Li ko-senjskoj i Me imurskoj županiji zamijenili elektroni ki recepti, a do kraja sije nja e-recept bi trebao postati standard u cijeloj Hrvatskoj. »Uvo enjem e-recepta, a nešto kasnije i e-uputnice, uštedjet æemo 15 mi- lijuna kuna, koliko je godišnje u zdravstvu odlazilo na potrošnju papira. Uz to emo pove ati dostupnost zdravstvene zaštite, a lije nike, ljekarnike i medicinske sestre rasteretiti administriranja«, izjavio je ministar Milinovi . Vjesnik, 04.01.2011., Hina Magazin PLIVE Vijesti ‘PLIVA DANI’ U WORLD CLASS FITNESS I WELLNESS CENTRU Siječanj 2011. PREVENTIVNI ZDRAVSTVENI PREGLEDI SVIH ZAPOSLENIKA Od 1. velja e 2011. u Poliklinici osiguranje Zagreb, Nemetova 2, ponovno po inju preventivni zdravstveni pregledi za one zaposlenike koji pregled nisu ranije obavili. Pregled možete obaviti najkasnije do 31. srpnja 2011. godine. PLIVA u suradnji s World Class Health Academy organizira ‘’PLIVA dane’’ u World Class fitness i wellness centru u periodu od 6.2 – 20.2.2011. Tijekom navedenog perioda zaposlenici PLIVE, mogu potpuno besplatno i bez vremenskog ograni enja uživati u sljede im uslugama World Classa: • Korištenje dvije lokacije – World Class Hypo centar (Marohni eva 1/1), World Class hotel Westin (Izidora Kršnjavoga 1) • Bazen • Turska sauna • Finska sauna • Sanarium • Relax soba • Jacuzzy • Teretana • Aerobic soba (grupni treninzi) • Cycling soba (grupni treninzi) • Yoga soba • Besplatni ru nici i ogrta i Aktiv darovatelja krvi PLIVE: U prosincu bilo 115 darovatelja Akciji darivanja krvi u prosince prošle godine odazvalo se 129 darovatelja, krv je darovalo 115 darovatelja, a “odbijeno” je 14 darovatelja. Svi darovatelji koji su to željeli na akciji su mogli provjeriti razinu kolesterola u krvi. PLIVINI zaposlenici koji su zainteresirani za “PLIVA dane” u World Classu, trebaju se predbilježiti kod g. Viktoria Mili evi a putem emaila (viktorio. milicevic@worldclass.hr). Tako er, ukoliko imate pitanja vezana uz “PLIVA dane” u World Classu možete kontaktirati World Class fitness i wellness centar na 01/6110055 te e vam ljubazno osoblje dati sve potrebne informacije. Nakon perioda „PLIVA dani“ u World Classu PLIVA e za svoje zaposlenike iskomunicirati posebno povoljnu korporativnu cijenu u odnosu na aktualne cijene World Classa. Da bi ovjek bio produktivan, osnovni preduvjet je zdravlje i odmor, a upravo to Vam nudi World Class. Za više informacija posjetite www.worldclass.hr. Molimo sve zaposlenike koji nisu obavili pregled da se jave u Kadrovske poslove, g i Božici Pavi tel 3724450 ili elektronski bozica.pavic@pliva.com. U pogonima se možete javiti osobama zaduženim za organizaciju periodi kih zdravstvenih pregleda. Preventivni sistematski pregled pod istim uvjetima mogu obaviti i lanovi obitelji zaposlenika: supružnik, djeca, brat, sestra, roditelji, roditelji supružnika. Dodatne preglede i pretrage koje Pliva nije specificirala Ugovorom zaposlenici i lanovi obitelji mogu obaviti uz osobno pla anje prema važe em cjeniku uz odobrenih 30% popusta,. Kao dodatnu pogodnost, zainteresirani zaposlenici mogu obaviti besplatnu analizu sastava tjelesne mase (koli ina minerala, proteina, postotak tjelesne masti, biološka starost tijela, bazalni metabolizam, ukupna potrošnja energije, tip tijela). lanovi obitelji zaposlenika troškove pregleda pla aju osobno, na dan izvršenog pregleda. lanovi obitelji zaposlenika Plive koji su zainteresirani za sistematski pregled osobno e dogovarati pregled telefonskim pozivom na broj Poliklinike: 01/4693 114 ili 01/ 4693 115 te e-mail: prijem1@poliklinika-nemetova.hr Prvi put krv je darovala Silvana Giljanovi ; 10.: Vedran Krištafor, Davor Paveti ; 20.: Matija Strme ki, Damir Sika ek, Danijel Lasi , Davor Petanjek, Rudolf Trojko; 30.: Ilija Ivi ; 40.: Zoran Zeman; 50.: Mario Horvat; 60.: Mario Fistri i 70.: Mladen ikor. Najve i broj darivanja imao je Žarko Martinac koji je po 125. darovao krv. Hvala svima! Aktiv darovatelja krvi PLIVE, u suradnji s Gradskim društvom Crvenog križa Zagreb i Hrvatskim zavodom za transfuzijsku medicinu u 2011. godini organizirat e etiri akcije darivanja krvi, a prva ovogodišnja akcija planirana je sredinom ožujka. MAGAZIN PLIVE U HRVATSKOJ; Izdava : PLIVA HRVATSKA d.o.o., Zagreb, Prilaz baruna Filipovi a 25; Glavna urednica: Tamara Sušanj Šulenti ; Izvršna urednica: Sanja Fressl; Uredništvo: Stanislav Bohanek, Lara Ercegovi , Drijenka Pandži Kuliš, Mato Papi , Elizabeta Pavkovi , Davor Petanjek, Maja Radi ; Oblikovanje: Fingere; Tisak: FINGEREtisak, Samobor; Naklada: 2000 kom.; Adresa Uredništva: Prilaz baruna Filipovi a 25, e-mail: Pliva.Magazin@pliva.hr 11 Siječanj 2011. PLIVAzdravlje Magazin PLIVE RAZLIKE IZME U GRIPE I PREHLADE Ve ina ljudi zna da gripa i prehlada nisu ista bolest, no ne znaju ih svi razlikovati. Iz toga razloga donosimo pregled najvažnijih razlika izme u gripe i obi ne prehlade te savjete kako si pomo i Antivirusni lijekovi, ako se uzmu u Influenca je teška, a katkad i pogibeljna Simptomi i znakovi Gripa Prehlada prvih 48 sati nakon po etka bolebolest zbog brojnih i raznovrsnih komNastup (po etak vrlo naglo postupno sti, bitno skra uju trajanje bolesti i plikacija. One mogu biti prouzro ene bolesti) ublažavaju težinu simptoma, a u vesamim virusom influence ili sekundarnormalna ili likom postotku smanjuje broj i težinim bakterijskim infekcijama, odnosno Temperatura visoka umjereno nu komplikacija. To rezultira smazajedni kim djelovanjem virusa i bakpovišena njenjem potrošnje antibiotika i broja terija. Komplikacije su naj eš e u saGlavobolja redovito rijetko hospitalizacija. mom dišnom sustavu (upale uha i sinuesto rijetko sa, te pneumonije), ali mogu biti zahva- Bolovi u miši ima Umor i iscrpljenost ja e istaknuti ne eni i svi drugi organski sustavi. Sprje avanje gripe Budu i suh, vrlo Osim što je esta, upala plu a je i najte- Kašalj da je influenca teška bolest, a za staodsutan ili blag neugodan ža komplikacija influence, jer je odgorije ljude i kroni ne bolesnike i pogiponekad redovito vorna za ve inu smrtnih slu ajeva od Za epljenost nosa beljna, te da se pojavljuje epidemijove bolesti. Poznata su dva osnovna, Kihanje ponekad uobi ajeno ski, vrlo su važne javnozdravstvene i etiološki i klini ki razli ita oblika upale Komplikacije epidemiološke mjere za sprje avanje esto vrlo rijetko plu a u influenci. To je primarna virusna Izostanak s posla i iz i suzbijanje infekcije. Op im mjeraesto rijetko pneumonija, prouzro ena samim viru- škole ma, kao što su preporuke za što masom influence, koja se eš e pojavljunjim okupljanjem ljudi, odga anje je u pandemijama, i sekundarna baktekulturnih i športskih priredaba, zarijska pneumonija, iji su uzro nici bakterije 2000. godine. Postoje dva takva lijeka - ose- tvaranje škola i vrti a, zabrana posjeta u bolltamivir i zanamivir. (pneumokok, hemofilus, stafilokok). nicama, itd., ne postiže se o ekivani u inak, Zanamivir je pripravljen samo u obliku ae- pa su one danas uglavnom napuštene. Jedini Lije enje gripe Osnovno lije enje in- rosola (raspršiva ), a primjenjuje se u odra- je u inkovit postupak u sprje avanju influenfluence jest simptomatsko, a ozna uje po- slih i djece starije od pet godina. Oseltamivir ce aktivna imunizacija, odnosno cijepljenje. stupke za otklanjanje i ublažavanje pojedi- se uzima na usta (kapsule za odrasle i dje- Cijepljenje se provodi mrtvim cjepivom konih simptoma bolesti ako su ja e istaknu- cu), a koristi se za lije enje influence u odra- je sadrži dijelove virusne estice, a osobito ti Ono uklju uje mirovanje, nadoknadu te- slih, sve djece i trudnica. Ovi se lijekovi mo- je korisno za ugrožene skupine pu anstva, u ku ine obilnim pijenjem (ili infuzijom u te- raju primijeniti ve na samom po etku bole- kojih influenca može biti vrlo teška bolest. To žim oblicima bolesti), te uzimanje lijekova za sti, svakako u prvih 48 sati nakon pojave pr- su sve osobe starije od 65 godina i bolesnisnižavanje temperature i smirivanje kašlja. vih simptoma. U inkovitost je ve a ako se li- ci s kroni nim plu nim, sr anim i bubrežnim bolestima, zatim dijabeti ari i ostale imunoBudu i da je gripa uzrokovana virusima, an- jek uzme prvi dan bolesti. kompromitirane osobe. Preporu ljivo je cijetibiotici nisu u inkoviti pa se njima mogu lipiti djecu i trudnice, a i svo ostalo pu anstvo. je iti samo bakterijske komplikacije, odno- Danas postoje i specifi ni antisno upala uha, upala sinusa i pneumonija. Kontraindikacija za primjenu mrtvog cjepiva virusni lijekovi koji su u inkovi- jest samo preosjetljivost na jaja, jer se cjepiDanas postoje i specifi ni antivirusni lijekovi koji su u inkoviti u lije enju gripe, a pre- ti u lije enju gripe, a prema mevo proizvodi na oplo enim kokošjim jajima. ma mehanizmu djelovanja nazivaju se inhi- hanizmu djelovanja nazivaju se Za sezonsku gripu se koristi kombinirano bitorima neuraminidaze. Oni blokiraju aktiv- inhibitorima neuraminidaze. trokomponentno cjepivo koje sadrži dva tinost virusnog enzima neuraminidaze (pogapa virusa influence A i virus influence B. CiZbog stalnih promjena viruaju Ahilovu tetivu virusa influence) ime se jepljenje se provodi u jesen, nekoliko mjesesprje ava izlazak virusa iz inficirane stani- sa cijepljenje treba ponavljati ci ili tjedana prije mogu e pojave epidemice. Novi su antivirusni lijekovi u primjeni od svake godine je influence. 12
© Copyright 2024 Paperzz
